The Croatian Herald 22nd of November 2023 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

VJESNIK

NAORUŽANJE Prvi Bradleyji stižu početkom ove zime u Slavonski Brod

DANI OLMO I sad slušam pjesme o Domov. ratu, bude mi uspomene na Hrvatsku Str. 32

Str. 3

ZABAVA, HFG 'DOMOVINA'

Str. 12,13

18. STUDENI 1991.-2023. KOLONA SJEĆANJA

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

MARCO PAŠALIĆ Rođen u Njemačkoj: 'Ostvario mi se san igrati za Hrvatsku!'

Noć tradicije i slavlja u Blacktownu Zabava je dokaz otpornosti i živosti hrvatske kulture koja se prenosi na nove naraštaje

rvatska folklorna grupa “Domovina” organizirala je u subotu navečer, 11. studenoga, u HKC-u Blacktown zabavu za pamćenje pod prigodnim na-

zivom „Čuvamo naše stare običaje“. Njihov trud i predanost očitovali su se u svakom detalju ove fešte. Kroz tradicionalne plesove u živopisnim nošnjama okupljene su iznova uveli u svijet bogate hrvatske kulturne baštine. Večer je završila uz zajednički osjećaj ponosa - i ostavila je neizbrisiv trag u srcima svih prisutnih.

ZAJEDNIŠTVO, AHDU

Str. 14, 23

Započele božićne pripreme Ako ne pronađete blagdanski duh u svom srcu, nikada ga nećete pronaći ispod božićnog drvca

grupama društvene potpore koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga, ususret Božiću krenule su

u vedrom raspoloženju pripreme kako bi se što ljepše dočekao taj veliki kršćanski blagdan. Pripreme su tako započele i u grupi društvene potpore Maribyrnong, grupe Hume i Whittlesea uživale su u gledanju �ilmskog klasika, a grupa u sjevernom dijelu grada održala je umjetničku vježbu.

Str. 35 Str. 24

Prva sv. pričest u Clifton Hillu

'Vukovar moj izbor i u dobru i u zlu' Učenici triju hrvatskih škola u Novom Južnom Walesu odali su počast hrvatskom gradu heroju tx

epregledno mnoštvo, više od 150 tisuća ljudi, iz domovine i svijeta, bilo je u subotu, 18. studenoga, u Koloni sjećanja u Vukovaru odajući počast žrtvi Vukovara za Hrvatsku. Ove je godine obilježavanje bilo u znaku izjave francuskog dragovoljca Jeana Michela Nicoliera, pripadnika HOS-a - Vukovar je moj izbor i u dobru i

Vukovar: 150,000 Unite in Commemoration and Solidarity

u zlu - koju je dao nedugo prije nego što će biti pogubljen na Ovčari. Počast Vukovaru odavala se i u iseljeništvu. Tako su i učenici triju hrvatskih škola u Novom Južnom Walesu - škola Bonnyrigg, Mt Pritchard i St Marys - to činili uz spotove i slušanje pjesama o Vukovaru, a svoje su dojmove prenijeli i na crteže. U North Fremantleu je, pak, nakon sv. mise komemoracija nastavljena u Hrvatskom društvenom domu, gdje je konzul Zoran Šangut, koji se borio u Vukovaru, svjedočio o svojim iskustvima Str. 4, 5, 6, 8, 9 iz Domovinskog rata.

estero prvopričesnika, nakon pomnih priprema uz svoju učiteljicu Đurđicu Bier, dočekalo je u nedjelju, 19. studenoga, svoj radostan dan, nezaboravan događaj u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu – primanje sakramenta Prve svete pričesti. Ozareni prvopričesnici sudjelovali su u čitanju molitve vjernika, a onda i pripremili prigodne stihove za njihov poseban dan.

KOLUMNA Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Tko bi trebao donijeti odluku o Vukovaru? Oni koji su s razarača Split gađali Split?

2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

PRIMOPREDAJA JAČA HRVATSKO RATNO ZRAKOPLOVSTVO

Nakon dva dvosjeda, Hrvatska je sada bogatija za prvi Rafale jednosjed

Predstavljanje u knjižnici

Predstavljen roman na glagoljici u Bribiru U

prostoru Malog salona Narodne knjižnice i čitaonice Bribir (između Novog Vinodolskog i Crikvenice), u petak navečer je javnosti nakon više od stotinu godina predstavljen roman otisnut na glagoljici – „Misal kneza Anža Frankopana“, autora Tomislava Beronića. Riječ je o izuzetno vrijednom književnom djelu, prvoj neliturgijskoj knjizi na glagoljici nakon 235 godina te prvoj knjizi na glagoljici 118 godina nakon posljednjeg izdanja Parčićeva misala. Autor je u ozračju eksponata iz Riznice župne crkve sv. Petra i Pavla koja je sagrađena za vladavine Bernardina Frankopana, a u samom nekadašnjem Frankopanskom kaštelu, predstavio svoj roman, govorio o životu kneza Anža Frankopana, glagoljici i kneževima Frankopanima, ali i tečno pročitao ulomak knjige, na zadovoljstvo po-

Hrvatska od Francuske preuzela i treći Rafale!

sjetitelja. Prije početka programa ravnateljica Knjižnice Željka Jurčić-Kleković zapalila je dvije svijeće u znak sjećanja na sve žrtve Vukovara i Škabrnje, ali i sve članove obitelji Zrinskih i Frankopana. Prisutni su počast svim poginulim za domovinu odali i minutom šutnje. Bribirska knjižnica osnovana je 1883. godine. Ove godine slavi svoj 140. rođendan, a ujedno se obilježava i 140 godina rođenja slavnog povjesničara književnosti i prevoditelja Mihovila Kombola, čije je ime Knjižnica nosila nekoliko godina. Predstavljanjem bisera kulturno-povijesne baštine Hrvata, »Misala kneza Anže Frankopana«, pričom o Frankopanima za čije je vladavine ovaj kraj doživio najveći kulturni i gospodarski procvat te pričom o glagoljici, završio je i Mjesec knjige u Bribiru.

reći višenamjenski borbeni avion te ujedno i prvi jednosjed Rafale, u vlasništvu je Republike Hrvatske, izvijestilo je u petak priopćenjem Ministarstvo obrane. “Prva tri čuvara hrvatskog neba u vlasništvu su RH i to upravo uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje”, poručio je novi ministar obrane Ivan Anušić. Primopredajom koja se održala u Francuskoj, Hrvatska je bogatija za prvi Rafale jednosjed. Riječ je o trećem od 12 aviona Rafale, višenamjenskom borbenom avionu 4.5+ generacije francuskog proizvođača Dassault Aviation, koje Hrvatska nabavlja od Francuske za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Do sada je Hrvatska preuzela dva aviona dvosjeda. “Ovo je velik dan, prije svega za pilote Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i naše zrakoplovne tehničare, a onda i za cijeli hrvatski narod. Prva tri čuvara hrvatskog neba u vlasništvu su Republike Hrvatske i to upravo uoči dana

‘Ivan Meštrović – retrospektiva’

ve je spremno za otvorenje retrospektive Ivana Meštrovića u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, koja bi mogla postati jedna od ‹izložbi za pamćenje›, a s više od 200 djela na sve tri etaže te u predvorju i atriju već jest najveća prezentacija njegova opusa u proteklih 40 godina. Tehnički i stručno ta iznimno zahtjevna izložba za posjetitelje će biti otvorena od 23. studenog do 3. ožujka,

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

a njome se obilježava 140. godišnjica umjetnikovog rođenja i zaključuje obilježavanje 40 godina djelovanja prestižne Galerije Klovićevi dvori. U organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića i Galerije Klovićevi dvori okupljen je diljem svijeta razasuti opus proslavljenog kipara, graditelja, publicista, esejista i pjesnika, djela pristigla iz SAD-a, Engleske, Italije, Austrije, Češke, Slovenije, Srbije te ponajviše iz Hrvatske.

koji nas poziva na zajednički nacionalni ponos i dostojanstvo: uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. To je snažna poruka generacijama koje dolaze, a zahvaljujući znanju, požrtvovnosti i mudrosti hrvatskih branitelja nastavljamo

graditi moderan i moćan obrambeni sustav”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane, istaknuvši kako je ovo i jedan od pokazatelja uspješne dinamike isporuke Rafala Hrvatskoj. Podsjetimo, primopredaja prvog aviona Rafale održana

Upitan što Hrvatska dobiva novim avionima, umirovljeni vojni pilot Ivica Ivandić rekao je: ‘Jedno krovno borbeno sredstvo. Na bilo koju ugrozu može odgovori� najbrže od svih oružanih sustava kojima će raspolaga� RH.’ Na pitanje koje su karakteris�ke Rafala i što oni mogu,

a primjerice F-16 ne može, odgovorio je: ‘Razlika je u tome što se F-16 pojavio na početku četvrte generacije, otprilike je s kraja 80-ih godina. Rafale je s početka 2000-ih godina. Avion je koji će se sigurno moći duže vrijeme zadrža� u eksploataciji od F-16.›

Krovno borbeno sredstvo

‘Dan bez mobitela u prometu’

Bit će to izložba za pamćenje

Hrvatski Rafalei i dalje su u francuskoj vojnoj bazi

jeca su nažalost česte žrtve u prometu, u prvih 10 mjeseci ove godine u Hrvatskoj poginulo ih je osmero - petero kao putnici u vozilu, a troje kao pješaci dok ih je 122 teško, a 681 lakše ozlijeđeno, istaknuto je u petak u okviru kampanje “Dan bez mobitela u prometu”. U sklopu te kampanje koja se održava već sedmu godinu, održana je i konferencija ‘Mi i naši gadgeti u prometu’ na temu sigurnosti djece u

prometu. U prometu godišnje u svijetu pogine oko 180 tisuća djece, a u uzroke smrti ubraja se i korištenje mobitela pri vožnji. U prvih deset mjeseci 2022. u prometu je stradalo 757 djece, a u istom razdoblju ove godine 811 djece, što je porast od 7,1 posto. Najviše je djece smrtno stradalo ili bilo teško ozlijeđeno dok su bili putnici u vozilima svojih roditelja ili drugih osoba koje su ih prevozile.

Zaš�� djecu u vozilima

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

je 2. listopada 2023. u bazi francuskog ratnog zrakoplovstva Mont-de-Marsan u Francuskoj, a primopredaja svih 12 aviona Rafale predviđena je slijedećom dinamikom: krajem 2023. – četiri aviona, tijekom 2024. – četiri aviona i početkom 2025. – četiri aviona, priopćili su iz MORH-a. Postupna isporuka svih aviona Rafale i prateće opreme u Republiku Hrvatsku očekuje se tijekom 2024. i početkom 2025. godine. Prva četiri s kojima će doletjeti hrvatski piloti trebaju stići u prvoj polovici sljedeće godine, druga četiri do kraja te godine, a preostala četiri tijekom 2025.

Davali mito medicinskoj sestri

Optužnica zbog lažnih covid potvrda

skok je pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 14 hrvatskih državljana zbog davanja mita za lažne covid potvrde, dok se istraga protiv još 229 okrivljenika i dalje provodi. Optužnicom se 14 okrivljenika tereti da su, u razdoblju od srpnja do listopada 2021. godine u Zagrebu, od medicinske sestre iz jednog Doma zdravlja preko posrednika zatražili da u informacijski sustav Ministarstva zdravstva

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

neistinito upiše da su cijepljeni. Nakon toga je posrednik medicinskoj sestri predao osobne podatke okrivljenika i najmanje 100 eura mita, a medicinska sestra je zatim u informacijski sustav ministarstva upisala da su okrivljenici cijepljeni, na temelju čega su oni potom ishodili lažne EU digitalne covid potvrde. Ukupno se 243 okrivljenika sumnjiči za davanje mita za ishođenje lažnih covid potvrda.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

POLITIKA VLASTI U BEOGRADU ODLUČILE ZAOŠTRITI ODNOSE SA ZAGREBOM

'Očekivali smo eskalaciju iz Srbije, ali ne i protjerivanje diplomata' Srpske vlasti su 'personom non grata' proglasile prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Srbiji zbog „dokumentirane špijunaže i vrbovanja za rad za hrvatsku službu“, Hrvatska je uzvratila, protjerala je savjetnika u veleposlanstvu Srbije u Zagrebu

ao što se s hrvatske strane i najavljivalo, a to je nedavno izrijekom ustvrdila i hrvatska Sigurnosno-obavještajna služba, srbijanske vlasti počele su zaoštravati odnose s Hrvatskom uoči parlamentarnih izbora u toj zemlji koji se trebaju održati 17. prosinca. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije (MSP) tako je u ponedjeljak nepoželjnom osobom proglasilo prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Beogradu Hrvoja Šnajdera jer je "grubo izišao iz okvira diplomatskih normi", priopćio je MSP, ne navodeći više detalja. No, zato su beogradski tabloidi koji su većinom pod kontrolom tamošnjeg predsjednika Aleksandra Vučića počeli razvlačiti tu priču. Tako su Novosti objavile kako

Hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman se navodno radi o "dokumentiranoj špijunaži i vrbovanju za rad za hrvatsku službu". Nisu objavljene dodatne informacije, a ne navode se ni izvor tih tvrdnji. Tabloid Alo pak piše da je srpska agencija BIA (Bezbednosno-informativna agencija) "razotkrila hrvatskog diplomata koji je u Beogradu pokušao napraviti agenturnu mrežu", a navode i da je "kontaktirao s ljudima iz politike,

Britanski Nomad Foods proširuje Ledo sladolede

Kvalitetni Ledo sladoledi U nove proizvodne linije i automatizaciju uložit će se više od 10 milijuna eura

ko je bilo strahovanja kako će se britanska kompanija Nomad Foods koja je 2021. kupila hrvatsku tvornicu Ledo, postaviti prema jednom od zaštitnih znakova te kompanije, sladoledima, a uz to su i najveći distributer smrznute hrane sada više nemaju osnove. Naime, Britanci su se okrenuli daljnjem širenju ponude sladoleda koji su popularni ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj srednjoj Europi. Ledova ulaganja u proizvodnju sladoleda u dvije će godine tako premašiti 10 milijuna eura, najavljeno je u ponedjeljak iz te tvrtke. Nova linija za sladoled vri-

jedna više od četiri milijuna eura, bit će instalirana sljedeće godine u Zagrebu, čime će dvogodišnji investicijski ciklus u Ledu premašiti 10 milijuna eura, kaže se u Ledovu priopćenju. Linija na kojoj će se proizvoditi sladoled iz premium segmenta i drugi proizvodi, “potvrđena je i ovih je dana ugovaramo”, kažu u Ledu. Radi se o liniji vrijednoj oko 4,2 milijuna eura i ona je nastavak investicijskog ciklusa koji je počeo ove godine. Oko 5,6 milijuna eura već je investirano u Ledove proizvodne kapacitete, automatizaciju i dodatne sigurnosne mjere, uključujući i novu opremu za zamrzavanje sladoleda. Ledo bi tako trebao ostati lider u proizvodnji sladoleda u ovom dijelu Europe.

biznisa i medija". "Srpska služba je već duže vrijeme pratila njegove aktivnosti i kada je došla do svih relevantnih dokaza poduzete su sve mjere da se njegovo neprijateljsko djelovanje zaustavi", piše Alo, režimski medij blizak Vučiću. O slučaju se u ponedjeljak navečer priopćenjem oglasilo hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova. "Ministarstvo vanjskih i

To znači da će tvrtka „Đuro Đaković“ iz Slavonskog Broda biti spremna obnoviti i ta oklopna vozila iz Ukrajine

europskih poslova izražava žaljenje zbog odluke Republike Srbije da prvog tajnika u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu proglasi personom non grata. U potpunosti odbacujemo osnovu za protjerivanje akreditiranog hrvatskog diplomata. Navedena odluka Republike Srbije predstavlja korak prema pogoršanju međusobnih odnosa, kao i daljnjoj destabilizaciji osjetljivih

regionalnih političko-sigurnosnih prilika u vrijeme kada je stabilnost na jugoistoku Europe od iznimne važnosti za cijelu Europu", piše u priopćenju. Ministarstvo navodi da se očekivala eskalacija odnosa uoči izbora u Srbiji, ali da nisu očekivali protjerivanje diplomata, odnosno, ovakav radikalan potez.. "Zabrinjava nas što protjerivanje hrvatskog diplomata predstavlja dodatni pritisak na djelatnike hrvatskog veleposlanstva u Beogradu, koji se osobito manifestira u predizborno vrijeme u Republici Srbiji. S tim u vezi, izražavamo žaljenje što se anticipirana eskalacija odnosa od strane Republike Srbije u ovo vrijeme realizirala drastičnom odlukom o protjerivanju diplomata. U utorak poslije podne ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je na konferenciji za novinare objavio kako je Hrvatska poduzela recipročnu mjeru. "Odlučili smo da se savjetnik veleposlanstva Srbije u Hrvatskoj proglasi personom non grata Hrvatske. Nota je uručena veleposlanici i u njoj se navodi da savjetnik mora napustiti te-

rvi kontingent američkih oklopnih vozila Bradley trebao bi iz pustinje u Nevadi početkom zime doći u Hrvatsku, odnosno u tvornicu ‘Đuro Đaković’ u Slavonskom Brodu, što je strateški velika stvar jer to znači da će Hrvatska biti spremna obnoviti i vozila iz Ukrajine.

Nešto manje cijene benzina, dizela i plina

Obnova Bradleyja u Slavonskom Brodu

Prvi kontingent Bradleyja u Hrvatsku stižu početkom zime U toj tvornici će se obavljati revitalizacija ovih vozila te će „Đuro Đaković“ postati središnji centar u ovom dijelu Europe za servisiranje vozila Bradley. U tom je kontekstu istaknuo kako će sigurno postojati i daljnja suradnja kad je u pitanju održavanje i rezervnih dijelova ovih vozila. Već je potpisan ugovor te slavonskobrodske tvrtke s američkom podružnicom međunarodne obrambene, zrakoplovne i sigurnosne tvrtke BAE Systems za suradnju pri nabavi oklopnih borbenih vozila Bradley Hr-

ritorij RH", rekao je. Kazao je i kako odbacuju osnove po kojima je protjeran hrvatski diplomat iz Srbije. "Hrvatskom veleposlaniku nije dan razlog, rečeno je da nije nužno reći razlog. Mi ne znamo razloge odluke, tim više je to zabrinjavajuće", kazao je. Na pitanje o napisima srpskih tabloida da je hrvatski diplomat protjeran pod optužbama za špijunažu rekao je: "Nisu ga protjerali mediji, nego ministarstvo vanjskih poslova Srbije. Oni nisu izrazili razloge, oni su naši partneri za komunikaciju, to je za nas relevantno. A ostale špekulacije, kako kome odgovara." "Ovo nismo očekivali, od Srbije smo očekivali pruženu ruku. Srbija je tako postupila, mi smo samo odgovorili recipročno", rekao je. Je li savjetnik viša funkcija od prvog tajnika i znači li to da je Hrvatska uzvratila žešće Srbiji? "To je stvar odabira, mi nismo očekivali da će neki diplomat biti protjeran. Mi smo uzvratili recipročno. Što smo ih trebali pitati tko će biti protjeran? Nismo se rukovodili ni diplomatskim zvanjem niti imenom", rekao je.

vatskoj. Iz Ministarstva obrane su kazali kako projekt opremanja Hrvatske vojske vozilima Bradley teče planiranom dinamikom, a njegov je dovršetak planiran 2026. godine. – Potpisivanjem ugovora tvrtke BAE Systems s tvrtkom Đuro Đaković Specijalna vozila stekli su se preduvjeti za isporuku vozila Bradley u Hrvatsku. Dolazak prvih vozila iz SAD-a u Hrvatsku očekuje se do kraja ove godine, nakon čega započinje njihova revitalizacija u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila – potvrdili su u

Ministarstvu obrane. Posao s Bradleyima Hrvatskoj je ponuđen još prije šest godina, no tek se u siječnju prošle godine aktualiziralo konačno donošenje odluke o prihvaćanju ponude. Hrvatska je vlada prihvatila američku ponudu o donaciji i kupnji njihovih 89 rabljenih borbenih vozila radi poboljšanja sposobnosti svojih kopnenih snaga i ispunjavanja obveza koje je preuzela kao članica NATO-a, a dogovoreno je i kako će se sklapanje i opremanje te servisiranje tih vozila obaviti u slavonskobrodskoj grupaciji.

ijene osnovnih goriva u Hrvatskoj (benzina, dizela i plavog dizela za poljoprivrednike i ribare te plina) još su uvijek zaštićene i nešto manje od tržišnih, i o njima odlučila hrvatska Vlada. Cijene pak premium goriva formiraju se na tržišnoj osnovi. donosimo cijene goriva u Hrvatskoj kakve su na snazi od utorka 21. studenoga pa u sljedeća dva tjedna. Tako litra benzina stoji 1,44 eura što je smanjenje od dva centa u odnosu na cijenu u prethodna dva tjedna, dok litra osnovnog dizela stoji 1,46 eura što je pojeftinjenje za šest centi. Plavi dizel stoji 92 centa po litri, što je također smanjenje od šest centi, dok plin za spremnike košta 1,17 eura po kilogramu što je pet centi manje nego sada. Plin za boce, uz identično smanjenje od pet centi, stajat će 1,73 eura po kilogramu.

4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

PIJETET NEPREGLEDNO MNOŠTVO IZ DOMOVINE I SVIJETA

VIJENCI I SVIJEĆE

U Koloni sjećanja više od 150.000 ljudi:

Odavanje počast u Borovu naselju

‘Žrtva Borova naselja za domovinu’ Položen je vijenac u Dunav čime je odana počast hrvatskim braniteljima i civilima ubijenim 1991. u tome mjestu

olaganjem vijenca i paljenjem svijeća podno Spomenika nestalim osobama u središtu Borova naselja, u nedjelju je obilježeno stradanje u Domovinskom ratu stanovnika te gradske četvrti Vukovara u Domovinskom ratu. Prije toga, u obližnjem Borovu, položen je vijenac u Dunav čime je odana počast hrvatskim braniteljima i civilima ubijenim 1991. u tome mjestu. Vijenci su položeni i svijeće zapaljene i kod Spomen-obilježja na farmi Lovas, između Borova i Dalja, gdje su iz masovne grobnice 2001. godine ekshumirane 24 žrtve ubijene u Borovu naselju i Vukovaru. Program “Žrtva Borova naselja za domovinu” počeo je jutros komemorativnim skupom ispred ostataka zgrade Borovo commercea, u kojoj je tijekom agresije na Vukovar bila pričuvna ratna bolnica i sklonište, a odatle su sudionici u koloni sjećanja krenuli prema crkvi Gospe Fatimske, gdje je služena misa zadušnica. Podno ostataka Borovo comercea vijence su položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Po podacima vukovarskih stradalničkih udruga, u trenutku okupacije 19. studenoga 1991., u bolnici i skloništu u Borovo commercu nalazilo se oko 800 civila i ranjenika. Neprijatelji su ga gađali tenkovima i zapalili, a po ulasku velikosrpskog agresora u taj prostor nasilno je odvedeno, izloženo torturama i ubijeno 115 branitelja i civila. Među sudionicima kolone sjećanja u Borovu naselju bio je i Dalibor Đurđek, sin nestalog varaždinskog policajca Ivana Đurđeka. “Posljednje se sjećam njegovog odlaska, mene je dr-

Spomen obilježje na Ovčari žao za ruku, a brata je nosio u naručju. Trebao se vratiti za tjedan dana, ali na žalost nikada ga više nismo vidjeli. Od potrage nikada nećemo odustati, na žalost naša majka je preminula prije tri godine, od početka je bila uključena u potragu za našim ocem i drugim nestalima i ona nam je snaga i motivacija da ne odustanemo, da i dalje tražimo istinu, ne samo o našem ocu, nego i ostalih pet nestalih Varaždinaca i Međimuraca koji su nestali u obrani Vukovara i Borova naselja”, kazao je Đurđek. Ivan Đurđek obrani Vukovara priključio se u rujnu 1991. godine zajedno sa 185 pripadnika policije Varaždinske i Međimurske županije. Bio je ranjen te je zadnji puta viđen upravo u Borovu commerceu. “Ne znamo što se dalje s njim dogodilo”, kazao je Đurđek čiji je brat Sandro pošao očevim stopama te je postao pripadnik MUP-a. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 32. godišnjice stradanja toga grada u Domovinskom ratu nastavljeno je u ponedjeljak odavanjem počasti žrtvama u Veleprometu te kod masovne grobnice na Ovčari. Na tom mjestu su nakon pada Vukovara pogubljeni ranjenici iz vukovarske bolnice. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su nakon mirne reintegracije Podunavlja. Međutim, posmrtni ostaci mnogih hrvatskih žrtava koji su tamo stradali još nisu pronađeni.

Kolonu su poveli vukovarski branitelji i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih branitelja Vukovara, a među njima, jedan pokraj drugoga, posljednji zapovjednik obrane grada Branko Borković ‘‘Mladi jastreb‘‘ i Zvonko Ćurković, zapovjednik HOS-a u Vukovaru

olona sjećanja u Vukovaru i ove je godine dovela u Vukovar nevjerojatan broj ljudi koji su se došli pokloniti žrtvi Vukovara za Hrvatsku. Jubilarni 25. put Hrvatska se slila u grad na Dunavu i Vuki kako bi odala počast ljudima koji su gotovo tri mjeseca branili ovaj grad. Točan broj teško je odrediti, a procjena iz Grada Vukovara je da je bilo i preko 150.000 ljudi, o čemu puno govori i do sada neviđena situacija. Nikada do sada, naime, nije se dogodilo da na Memorijalnom groblju, kao krajnjoj točki 5,5 km dugog križnog puta koji kreće iz Nacionalne memorijalna bolnice ‘‘dr. Juraj Njavro‘‘, sat vremena kasni protokol polaganja vijenaca državnih te izaslanstva Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije i početak koncelebrirane svete mise. No, sva sila ljudi koja je došla ove subote u Vukovar, jednostavno je zakočila protokolarne planove, pa se sve odužilo kao nikada do sada. Iako je ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara prethodila politizacija ovog događaja između Domovinskog pokreta i HDZ-a, čelnici ovih stranaka, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i predsjednik Vlade Andrej Plenković, barem su se protokolarno rukovali na ulazu u vukovarsku bolnicu. No, podjele koje su producirali političari vidjele su se na svakom koraku u plakatima ovogodišnjeg obilježavanja, pri čemu je Grad Vukovar, kao organizator događaja imao svoj plakat na kojem je je dominirao lik Jeana-Michela Nicoliera, Francuza koji je kao pripadnik HOS-a branio Vukovar i na kraju pogubljen na Ovčari i njegova izjava: “Vukovar je moj izbor i u dobru i u zlu” kao i veliki baner s grbovima postrojbi koje su branile Vukovar, dok je Vlada RH na više lokacija postavila velike baner sa svojim plakatom i porukom ‘‘Vukovar, mjesto posebnog

I postrojbe HOS-a u Koloni sjećanja pijeteta‘‘. Ta podijeljenost očitovala se i na gradskim, odnosno državnim ustanovama, pa su tako u krugu bolnice bili isključivo i jedino plakati Vlade, dok su na gradskim ustanovama i institucijama bili plakati Grada. Penava je ranije najavio kako će Kolonu ove godine predvoditi HOS-ovci, no ispred njih ipak su, kao i prijašnjih godina, Kolonu poveli vukovarski branitelji i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih branitelja Vukovara, a među njima, jedan pokraj drugoga, posljednji zapovjednik obrane grada Branko Borković ‘‘Mladi jastreb‘‘ i Zvonko Ćurković, zapovjednik HOS-a u Vukovaru. „Prebrojavamo se koliko nas je živih ostalo i spominjemo se onih prema kojima hodamo. Osjećaj je radosti kada vidim masu koja prepoznaje Vukovar kao središnje mjesto snage hrvatskog naroda i na neki način da ćemo ući u obećanu zemlju, da će hrvatska mladost živjeti u onome za što smo se borili. Ostali smo iznad politizacije, što smo svima dali do znanja i očekujemo da ovo bude hodočašće mučenicima za domovinu, jer oni to jesu i da državni vrh poštuje postulate za koje smo se borili, da državni vrh bude jedinstven i da to zajednički iskazuje. Drugim, riječima, političari da zašute, jer ovo nije vrijeme kampanje. Moraju biti odgovorni

‘Mjesto zajedništva, a ne podjela’ Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je kako “Vukovar mora bi� mjesto zajedništva, a ne podjela.” - Nadam se u zajedništvu i s iznimnom čašću, kako bismo na ovaj način pozdravili one koji su najzaslužniji za hrvatsku demokraciju i slobodu ovih proteklih više od trideset godina, rekao je premijer, koji se osvrnuo i na činjenicu da je Grad Vukovar kao organizator događaja ove godine veći značaj dao

HOS-u. - Svi su u koloni dobrodošli, kao što su dobrodošli svih ovih godina. Što se �če HOS-a tu temu smo već apsolvirali i limi�rali na ono što je bilo 1991., a one druge konotacije su neprihvatljive i u konačnici štetne Hrvatskoj. Ja se nadam da velika većina hrvatskih građana to zna i shvaća, rekao je Plenković, koji je za odluku čelnika SDSS-a da se ne pojave u Vukovaru, rekao kako je to njihova odluka.

Rukovanje premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića

‘Bolje je da SDSS zaobilazi Vukovar’ Što se �če poli�čkih predstavnika Srba, koji nisu došli u Vukovar, Penava je istaknuo kako u Koloni ima mjesta za sve koji se žele pokloni� žrtvama velikosrpske agresija na Vukovar i Hrvatsku, - Među 2717 poginulih građana u agresiji na Vukovar ima i značajan broj Srba. Među�m, dolazi� sa agendom da se bacaju vijenci žrtvama Srbima jer, eto ginuli su Srbi i Hrva�, a ne priznava� relacije

velikosrpske agresije i obrane grada Vukovara je grubo iskrivljavanje prošlos�. Na tezi puzajuće velikosrpske agresije, znači sad više nije oružjem, sad idemo iskrivljavat prošlost Vukovara. Hvala što su poslušali, bolje da zaobiđu Vukovar jer to su provokatori, istaknuo je gradonačelnik Vukovara, koji je u Koloni hodao u društvu predsjednika države Zorana Milanovića, koji po običaju nije davao izjave.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

DOŠLO SE POKLONITI ŽRTVI VUKOVARA

‘Ovo je prava Hrvatska’ Nikad više ljudi u Koloni sjećanja u Vukovaru – došli su iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva

Postrojbe Hrvatske vojske ponosno su stupale na čelu Kolone

U Koloni su sudjelovale i povijesne hrvatske postrojbe prema narodu, a ne prema svojim osobnim interesima“, poručio je Borković, dok je Ćurković istaknuo kako je “predivan je osjećaj kada nas vidim ovako jedinstvene u poštovanju i ljubavi. Ovo je prava Hrvatska.” - Od nas 58 HOS-ovaca koliko nas je ovdje bilo, 25 je izginulo, tri su nestala, a samo trojica nisu ranjena. Ne volim podjele, ali došlo je do toga da našeg kolegu, jer ja ne dijelim Hrvatsku vojsku, Marka Skeju s kojim nisam politički istomišljenik uhićuju, da se Damira Mar-

kuša per�idno optužuje za terorizam. To doživljavam kao pritisak prema nama, a ljudi moraju shvatiti da nema potrebe stvarati sukob s nama. Ne treba nam nikakva satisfakcija, imamo poštovanje hrvatskog naroda. Žao mi je što ovo izaziva političke podjele, one nisu nastale slučajno i krenule su od državnog vrha, kazao je Ćurković, čije je riječi na neki način potvrdio i pljesak ljudi, koji su sa strane čekali da se uključe u Kolonu, kad bi naišli HOS-ovci. Doduše, u par navrata čuo

ŠKABRNJA 32. OBLJETNICA SJEĆANJA NA STRADANJE

Dvije tužne vukovarske majke O poli�ci i poli�zaciji, pak, ništa nisu htjele reći Marija Njirjak i Ka�ca Majić, dvije tužne vukovarske majke koje već 32 godine ne znaju gdje su skončali njihovi najmiliji. - Još uvijek tragam za suprugom Jankom i sinom Goranom, koji su nestali u proboju i do danas ne znam za njihovu sudbinu. Meni su ovi dani posebno teški, a o poli�ci ne bih rekla ni riječ, istaknula je gospođa Marija. Njezinoj prijateljici i supatnici u boli Ka�ci u ratu je poginuo suprug, a sin Robert odveden iz vukovarske bolnice baš 18. studenoga 1991. - Sin mi je odvezen iz vukovarske bolnice sa svog ležaja na kojem je bio nepokretan, imao je nogu u longe�. Sestra Blanka ga je izgurala, prozvali su ga imenom i prezimenom Robert Majić i njoj rekli: “Vi ste slobodni”. Znači, bio je to netko tko ga je dobro poznavao. Ne znam gdje su ga odveli i gdje je završio. Baš nikakvu informaciju nemam. Svake godine na ovaj dan vidim sliku kako su ga prozvali i izgurali i razmišljam o tome što je on mislio dok je gledao svojoj smr� u oči, kazala je gospođa Ka�ca.

se ustaški poklič ‘‘Za dom spremni‘‘, ali to je bila manjina. I Ćurković je istaknuo kako nije ljubitelj povika “Za dom spremni”. - Nisam ljubitelj toga, i 1991. sam imao isto mišljenje. Dakle, ne ustaše, ne partizani, to me smeta, kad se kroz antifašizam dižu simboli koji su najveće pokolje hrvatskog naroda napravili u povijesti. Treba imati balansiran pristup prema tome. Nisam za crne uniforme bio ni 1991. ni danas, poručio je zapovjednik HOS-a u Vukovaru. - Ostajem pri svemu što sam govorio prethodnih dana, rekao je Penava uoči početka programa u krugu bolnice. O HOS-u i njegovom znakovlju kazao je kako je ta postrojba “godinama pod pritiskom i pokušava ih se gurnuti na marginu i od njih učiniti nekakve ljude koji praktično nisu davali sebe u obrani države. Imali smo potrebu u Vukovaru reći da mi svoje žrtve ne zaboravljamo bez obzira na pripadnost i da ne damo da se po njima gazi.”

Kolonu sjećanja predvodili su predstavnici ratnih postrojba

‘Ovi su dani iz tuge i boli prerasli u dane ponosa i sjećanja’ Toga dana ubijena su 43 civila i 15 branitelja. Selo su spalili i u potpunosti uništili, a katoličku crkvu do temelja srušili

odnjom korak po korak od središta mjesta do Spomen-obilježja na groblju sv. Luke, polaganjem vijenaca kod središnjeg križa i čitanjem imena poginulih, u subotu, 18. studenoga, je obilježena 32. obljetnica sjećanja na stradanje Škabrnje. U župnoj Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije misu za sve stradale u Domovinskom ratu predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić naglasivši da se time obilježava najtužniji dan u povijesti toga ravnokotarskoga mjesta. “Ovog se dana prisjećamo ratne 1991. godine, kada su Škabrnju okupirali pripadnici JNA i srpski pobunjenici. Toga dana ubijena su 43 civila i 15 branitelja. Selo su spalili i u potpunosti uništili, a katoličku crkvu do temelja srušili. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Nažalost, u danima koji su slijedili te godine, bilo je još žrtava u ovom kraju”, rekao je Zgrablić. U ovom euharistijskom slavlju, dodao je, Bogu upućujemo naše molitve za sve duše poginule u Škabrnji, kao i za duše svih pokojnika, civila i branitelja u Vukovaru, i u cijelom Domovinskom ratu. Okupljeni u Isusovo ime, odzvanjaju nam u srcu njegove riječi: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone, da budete sinovi svoga oca na nebesima. Stoga molimo i za one koji su počinili zločine u ovome mjestu i bilo gdje drugdje pa i za sve koji su nas mrzili ili nas mrze kako bismo svi bili djeca Božja, istaknuo je u propovijedi. Na obilježavanje 32. obljetnice zločina, koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pri-

padnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi pod zapovjedništvom Ratka Mladića, stiglo je nekoliko tisuća građana iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Kolonu sjećanja od naselja Ambar Ulicom 18. studenoga 1991. do masovne grobnice u središtu mjesta predvodili su predstavnici ratnih postrojba, članovi civilnih i udruga proizašlih iz Domovinskog rata te mještani Škabrnje. Na obilježavanju 32. obljetnice stradanja Škabrnje bili su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, koji je naglasio da su „ovi dani iz tuge i boli prerasli u dane ponosa i sjećanja“. “Ovi su dani za mene itekako emotivni, ali ispunjeni ponosom što smo sve kroz ovih 30 godina postigli zahvaljujući žrtvama koje su pale za slobodu Hrvatske. Trebamo biti okrenuti budućnosti i slavimo ovakve dane s ponosom i sjećanjem svi skupa i zajedno, bez podjela”, rekao je Fuchs. Izaslanik Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske bio je predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, izaslanik predsjednika Sabo-

Oko 25 �suća ljudi u Škabrnji

ra Ante Sanader, a na komemoraciji i u koloni sjećanja bilo je i izaslanstvo Hrvatskoga generalskog zbora. Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro pod zapovjedništvom Ratka Mladića iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih. Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA. Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit. Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac. Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

POTRESNO PRIČA PRIPADNIKA VOJNE POLICIJE KOJI JE ‘IZVEO’ MLADOG JASTREBA

‘Nakon proboja, dovezli su nas u Zagreb, kad smo im rekli da je Vukovar pao, ljudi su počeli plakati’ Policajac Michel Geušić jedan je od pripadnika vojne policije vukovarskog Zbora narodne garde koji su Maldog Jastreba ‘izveli‘ iz opkoljenog grada

dluka zapovjednika obrane Vukovara, Branka Borkovića poznatog pod nadimkom Mali Jastreb, da izađe iz grada u proboju prije nego do njega dođu četnici i JNA i danas je predmet spora među mnogima. I dok jedni nemaju razumijevanja za taj čin uz neizostavnu misao “kapetan posljednji napušta brod koji tone”, drugi ga opravdavaju uvjereni u bestijalnost koju bi neprijatelj pokazao da ga se dohvatio, a kojom mu je prijetio cijelo vrijeme preko sustava veze. Među drugima je i Michel Geušić, jedan od pripadnika vojne policije vukovarskog Zbora narodne garde koji su Borkovića «izveli» iz opkoljenog grada. - U večernjim satima 16. studenog 1991. došao sam u hodnik zgrade vukovarske općine gdje je vojna policija imala zapovjedništvo. Ondje je već bio popriličan broj ljudi, vidio sam dosta nepoznatih lica, svi su bili nešto uskomešani. Većina ljudi sa sebe je odbacivala većinu nepotrebnih stvari. Ugledao sam Krcu te ga upitao – “Što je ovo?” Kratko je slegnuo ramenima i izgovorio – “Idemo u proboj! Ako nećeš s nama odi u Bolnicu.” Nakon nekoga vremena nas oko 120 u koloni smo jedan po jedan krenuli put Adice. Nakon 500 metara, kada smo došli do Sloginog stadiona, odustao je jedan popriličan broj ljudi koji se vratio u nepoznato. Mi ostali prešli smo prugu kod “Bečkoga dvora”. Kolona je i dalje bila poprilično duga. Čejeni su s naše lijeve i desne strane, možda se i vidimo, a da ne znamo. Gazimo po bijeloj crti koja je jedini orijentir u nepoznato. Hodamo po crti kao po zraku, a ustvari gazimo po hrpama crjepova koji se lomi pod našim nogama - priča Geušić. Prva ozbiljnija prepreka s kojom su se suočili oni koji su krenuli u proboj bila je rječica Vuka, odnosno njezin kanal. Na njega skupina nailazi u predjelu Dobra voda. Svega stotinjak metara dalje, kod pravoslavne kapelice, stoji transporter koji ih očito ne primjećuje. Nasumice ispaljuje kratke rafale. Zrna �ijuču iznad uplašenih glava. Sve to obeshrabrilo je manju skupinu hrvatskih branitelja koja je zaključila da će biti sigurnije vratiti se u grad.

Branko Borković - Mladi Jastreb i pripadnik vojne Policije Michel Geušić - Zaključeno je – “Tko se misli vratiti neka se vrati sada. Kad se pređe Vuka nema povratka.” Na mjestu gdje smo odlučili priječi preko našao se mali crni čamac. U njega je sjeo Krco i svojom puškom “pumpericom” odveslao do druge strane kanala. Za sobom je vukao štrik s kojim smo zatim potezali čamac kako ne bi morali veslati. Došao je red i na mene. Prije mene u čamac je ušao jedan od suboraca, Mažar, koji se prevrnuo i dobro namočio. Rekao sam sam sebi – “Fino nam je krenulo.” Ubrzo iza Mažara ja sjedam u čamac te me vuku na drugu stranu obale i mislim si u sebi – “Gele nema povratka.” Prva veća prepreka bila je uspješno svladana. Svi su se okupili na drugoj obali i krenuli u nepoznatom pravcu. Ipak bilo je i onih koji su znali kamo idu i oni su bili vodiči u proboju. Vodio nas je Jakob, inače stari lovac koji je poznavao svaki grm na tom području. Bila je to tako mrkla noć da ne vidiš niti prst pred okom. Dolazimo do Lovačkog doma gdje gazimo blato u koje upadamo do stražnjice. Povratka nema. Ubrzo smo shvatili da prolazimo pokraj ukopanih neprijateljskih haubica koje su nas bjesomučno gađale proteklih tjedana. Povjetarac koji je puhao te noći bio je njihov saveznik. Listovi, zbog rata neobranog i visokog, kukuruza šuštali su na njemu te prikrivali zvuk Michelove kolone. Rosni i vlažni listovi kukuruza pomagali su mu da bar malo utaži žeđ, a da utaži glad tu je bila repa kroz čija su polja u proboju prolazili hrvatski branitelji. Jedna stvar mi koja mi je ostala upečatljiva i s njom ni dan danas nisam na čisto, a to je da su tijekom cijeloga puta s naše desne strane ispaljivane svjetleće rakete. Je li to slučajnost ili su oni znali da prolazimo pitanje je koje će me kopka-

Memorijalno groblje križeva u Vukovaru ti do kraja života. U toj hladnoj studenskoj noći naišli smo na nešto bijelo. Bili su to neprijateljski rovovi pokriveni najlonima. Ubrzo smo shvatili da se radi o zemunicama u kojima spavaju neprijateljski vojnici. U jednom trenutku ugledao sam žar cigarete koji je svjetlucao u zemunici iznad koje smo prolazili. Isprede mene bio je Srna koji mi je prstom preko usta pokazao “psssst” i prošaptao kako su neprijatelji unutra. Kako smo prolazili tako smo imali uperene cijevi u tu zemunicu. Sva sreća pa smo prošli “neopaženo”. Ovo neopaženo

stavio bih pod navodnike jer ni sami nismo dan danas na čisto jesu li nas uočili ili ne - navodi nam Geušić. Posljednji dani obrane grada bili su itekako iscrpljujući, kako �izički jer nije bilo hrane ni vode, tako i psihički jer je bilo jasno da je otpor postao uzaludan. Stoga ne čudi iskustvo Michela koji se prisjeća najteže noći u svojem životu: - Hodajući u noći ispred mene bili su samo kukuruzi, odjednom sam izronio na čelu kolone s Krcom ne znam ni sam kako. Lovac Jakob je bio izviđač. U jednom trenutku

Hrvatski ratnici u opkoljenom Vukovaru

ispred sebe sam ugledao kućicu iz koje se vidi svjetlo kako svijetli i dimi se iz dimnjaka, kretao sam se prema njoj no nikako do nje nisam dolazio. Nakon nekog vremena shvatio sam da se radi o fatamorgani, prividu. Kada sam došao k sebi shvatio sam da sam umoran i iscrpljen te da me noge više baš i ne slušaju. Bojao sam se da ne odlutam, no to je brzo prošlo nakon repice koja me je podigla na noge. Svaki korak bio je nova neizvjesnost no nada da će uskoro stići do Vinkovaca bila je nit za koju su se držali svi iz skupine. Nisu znali gdje je neprijatelj, je li Nuštar okupiran, koji su položaji hrvatskih snaga i kako izbjeći da one ne otvore vatru na njih koji dolaze iz pravca iz kojeg može stići jedino neprijatelj. Napokon, nakon cijele noći, stigli su u predgrađe Vinkovaca zvano Mala Bosna. Kod željezničke pruge Vinkovci – Šid naletjeli su na HOS-ovce, točnije Tomislava Lučića koji je uspomenu na taj trenutak evocirao idućim riječima: Bio sam na straži. Noć, nigdje nikoga, sve mirno. Idem zapaliti cigaru, sagnem glavu, zapalim, dignem glavu, a ono gomila ljudi ispred mene. Viknuo sam – “Stoj!” Stali su. Pitao sam – “Tko ide?”, na što su oni pitali “Tko je tamo?”. Vidio sam da u skupini ima i civila i odgovorio sam da su ovdje HOS-ove postrojbe te upitao tko je vođa njihove grupe. Kada sam čuo da je Jastreb alarmirao sam svoje kolege, rekao im neka obavijeste zapovjedništvo u Vinkovcima i započeo komunikaciju s Jastrebom. Ja sam već tada bio na nišanu njegovog osiguranja. Jastreb mi je samo rekao – “Mali spusti pušku.” Shvatio sam o čemu je riječ i spustio sam pušku. U tom trenutku iz grupe je istrčao dječak, tada je imao 11 godina, Drago Horvat koji me povukao za rukav i pitao – «Čiko, čiko, jeste vi naši?” Kre-

nula mi je suza. Digao sam ga u ruke i svima iz grupe rekao – “Hajde ljudi idemo odavde što prije.” Iako je bila zapovjeđena “mrtva straža” u kojoj se puca na sve što se miče Tomislav ističe kako je bio svjestan da Vukovar pada i da bi mu mogli doći oni koji iz njega bježe. HOS-ovci su izmučene branitelje i civile prihvatili i pokušali ih okrijepiti čega se prisjetio i Michel Geušić: Dali su nam jesti i piti. Dobio sam konzervu sardine, progutao sam je kao da nikada nisam jeo. Jedan pripadnik HOS-a me upitao – “Trebaš li što?” na što sam odgovorio – “Aha, cigaretu!” Samo me zbunjeno pogledao. Ubrzo su nas uputili u Vinkovce u Hotel Slavija. Tamo smo se oprali. S mene je silazilo blato kao da se nikada u životu nisam prao. Izašao sam u hodnik hotela i zastao kod prozora, tada me za rukav primio jedan gardista i rekao – “Vidiš tamo je Vukovar” odgovorio sam mu da znam na što me upitao – “Pa što onda gledaš?” Gledao sam staklo, da staklo, da vidim da je čitavo. Nakon mjeseci rata u Vukovaru bilo mi je nepojmljivo da staklo može biti cijelo. U Vinkovcima su ka�ići radili najnormalnije kao da ništa nije bilo. Ispod Hotela Slavija nalazilo se atomsko sklonište u kojemu smo prespavali tu noć. Iz Vinkovaca, Vukovarci su autobusima prebačeni u Zagreb gdje je većina nastavila prognaničke dane. Po dolasku u Zagreb, autobus nas je dovezao skoro do Trga bana Jelačića. Prvo što smo napravili otišli smo na Trg i postrojili se jedan do drugoga. U samo nekoliko minuta oko nas se skupila poprilično velika grupa znatiželjnih prolaznika. Većina njih gledala nas je kao oslobodioce s nekakvim veseljem. Odjednom iz te grupe prolaznika upitala nas je jedna gospođa odakle smo stigli. Kada smo odgovorili “Iz Vukovara” upitala je kako je u Vukovaru? Tada je Srna izašao iz stroja i drhtavim glasom sa velikom knedlom u grlu izgovorio “Vukovar je pao.” Nastala je tišina, muk. Ljudi su počeli plakati. Branitelji su smješteni u hotelu Dubrovnik odmah na Trgu bana Josipa Jelačića. Ulazimo unutra, sjedamo za stolove, sve je u bijelome. Pomislio sam u sebi – “Da li sam na nebu ili sam se vratio u stvarnost?” Nakon užasno naporne večeri otišao sam u sobu 605, legao sam na krevet, zatvorio oči i zaspao samo sa jednom željom, da se više nikada ne probudim…(SD)

PANORAMA 7

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

GOSPODARSTVO PROVEDBA STRATEŠKIH INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA Osam stoljeća

krčkog samostana benediktinki

Nemamo dovoljno ljudi da bismo pokrili sve djelatnosti, a život i projekti ne smiju stati, kaže ministar Butković

otpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izrazio je žaljenje u petak da je sve više radne snage koja dolazi izvan Hrvatske, navevši da ih je sada između 80 i 100 tisuća, jer nemamo dovoljno ljudi da bismo pokrili sve djelatnosti, a život i projekti ne smiju stati. Ministar Butković sudje-

Stranih radnika najviše je u turizmu, građevinarstvu, uslužnim djelatnos�ma, ali i u poljoprivredi

U Hrvatskoj između 80 i 100 tisuća stranih radnika

lovao je na Gospodarskom forumu Ekonomskog fakulteta u Rijeci, a na novinarsko pitanje o nedostatku radne snage, odgovorio je da zasad nemamo problema u provedbi velikih projekata u građevinskom sektoru, da je turizam ove godine dobro pokriven. Pratit ćemo trendove i u tom smislu povećavati broj radnih dozvola jer život ne smije stati, kao ni provedba projekata i sve drugo uz to, naglasio je. Butković na skupu govorio o provedbi strateških infrastrukturnih projekata, koji imaju veliki utjecaj na rast gospodarstva i zapošljavanje, kao što su Pelješki most, velike investicije u Rijeci, dovršetak Vc koridora (autocesta od Ploča do Budimpešte), završetak autoceste prema Sisku, druga cijev tunela Učke, projekti u zračnim lukama, ulaganja u luke, že-

Kamate na stambene kredite najniže u eurozoni Guverner HNB-a Vujčić podsje�o je da je Europska središnja banka od prošle godine digla kamatne stope za 4,5 postotna boda. U Hrvatskoj je taj prijenos kamatnih stopa na uvjete ﬁnanciranja bio niži nego u eurozoni, dapače za neke

ljeznica, u koju bi u sljedećih desetak godina trebalo biti uloženo oko šest milijarda eura. “Hrvatska je nakon korone brzo ozdravila i vratila se na razine iz 2019. kada govorimo o rastu BDP-a”, kazao je i dodao kako procjena Europske komisije govori da ćemo biti zemlja s najbržim rastom BDP-a u sljedećim godinama u EU. Rekao je da je Vlada pravovremeno donijela šest pake-

kredite, primjerice stambene, bio je najniži u eurozoni, ustvrdio je guverner. Što se �če poduzeća, također je manji porast kamatnih stopa nego u drugim zemljama, jer je u Hrvatskoj i dalje visok višak likvidnos� banaka.

Ministar Oleg Butković

ta mjera te da se zasad neće ukidati, kao ni mjere u vezi cijena struje i plina, one su na snazi do kraja ožujka, pratit će se situacija. Butković je kazao da bi se trebala modernizirati i riječka zračna luka, da je to jedna od najvećih zadaća Uprave i lokalne zajednice. Zadar se približio prometu od milijun putnika, Rijeka nema to povećanje i tu treba učinit sve napore da se osmisli što destinacija želi biti, uvažavajući ograničavajuće faktore. Država će podržati sve da se Zračna luka Rijeka modernizira, tako da je to apel svima, županiji, gradovima, svim suvlasnicima, da tu zračnu luku bolje pozicioniramo, rekao je. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je da su kada je riječ o kamatnih stopama na stambene kredite, u zadnjih deset

godina učinili puno na zaštiti potrošača, pa su broj potrošača koji imaju stambene kredite s promjenjivom kamatnom stopom sveli na svega 30 posto. Dodao je da su oni koji imaju promjenjivu stopu ili vezani na nacionalnu referentnu stopu koja raste sporije ili su vezani na Euribor gdje postoji zakonska mogućnost ograničenja porasta kamatnih stopa. „Zbog toga tu vidimo znatno manji porast kamatnih stopa nego u drugom zemljama“, kazao je. Na pitanje o velikoj i neiskorištenoj štednji građana, Vujčić je rekao da to ponajprije stvara pritisak na rast depozitnih kamatnih stopa, no da je višak likvidnosti takav, kao i kapacitet štednje stanovništva, da će se kamatne stope povećavati, ali vrlo slabo.

macije, IT-a, prehrambene i elektroindustrije, ali i turizma”, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš te dodao da je otvaranje novih poslovnih mogućnosti nužan korak u jačanju turističkih tijekova među zemljama, ali i gospodarstva generalno. Veleposlanica Republike Hrvatske u Čileu Mira Martinec rekla je kako je važno približiti se velikom i nedovoljno istraženom turističkom bazenu Čilea u kojemu leži potencijal klijenata koji si

mogu i žele priuštiti zanimljiva ljetovanja u dalekim krajevima. “Također, ovo je zemlja s više od 250.000 osoba podrijetlom Hrvata, koji su emotivno vezani za zemlju svojih predaka, koju rado posjećuju u grupama od 20 i više članova obitelji“, zaključila je Martinec. Natjecanje Catad’Or u Santiagu de Chile održava se od 1995. godine, a na ovogodišnjem izdanju ocjenjivalo se ukupno 1300 uzoraka iz 20 zemalja svijeta. Uz podršku Hrvatske gospodarske komore na ovogodišnjem izdanju manifestacije Catad’Or World Wine Awards predstavljaju se vinarije Kutjevo, Badel 1862, Jako vino i Agrolaguna te predstavnici regionalnih organizacija u Hrvatskoj. Iz Hrvatske je poslan 41 uzorak vina - 17 bijelih, 20 crnih, jedno rose i tri pjenušava, te sedam uzoraka destilata.

Prvi put predstavili hrvatski turizam u Latinskoj Americi Čile je zemlja s više od 250.000 osoba podrijetlom Hrvata, koji su emotivno vezani za zemlju svojih predaka

rvatska turistička zajednica (HTZ) u Čileu je predstavila ukupnu hrvatsku turističku ponudu u sklopu 28. Catad’Ora, najprestižnijeg vinskog natjecanja i ocjenjivanja vina i žestokih pića Latinske Amerike, na kojemu Hrvatska prvi put ima status zemlje partnera. Predstavljena su sva bogatstva hrvatskog turizma, a poseban fokus prezentacije za 70 najznačajnijih čileanskih turoperatora, agenata, turističkih novinara i travel blogera, stavljen je na nautički turizam, razvedenu obalu, čistoću mora, netaknutu prirodu, ali i na sigurnost Hrvatske kao turističke destinacije te vrhunsku eno-gastronomiju. “Hrvatska je na globalnoj razini sve prepoznatljivija

Predstavljanje ‘Lijepe naše’ u Čileu kao sigurna odmorišna destinacija, međutim, sve smo prepoznatljiviji i kao visoko kvalitetno eno-gastronomsko odredište. Status Zemlje partnera na prestižnom Catad’Oru pružio je mogućnost za dodatni iskorak u predstavljanju naše turističke ponude na ovom dalekom tržištu s velikim potencijalom, posebice kada znamo brojnost vrlo cijenjene hrvatske dijaspore u Čileu i cijeloj Latinskoj Americi”, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Pozitivne trendove s čileanskog tržišta potvrđuju i podaci sustava eVisitor po kojima je s tog tržišta u dosadašnjem dijelu godine ostvareno više od 15.000 dolazaka i 46.000 noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 18 posto u dolascima i 13 posto u noćenjima. “Potencijal za još boljom i snažnijom ekonomskom suradnjom između zemalja Latinske Amerike i Hrvatske itekako postoji, osobito na području energetike, far-

Redovnice benediktinskog samostana u gradu Krku u subotu obilježile su i prigodno proslavile 800. godišnjicu postojanja tog krčkog redovničkog kompleksa. Središnji dio proslave održan je u samostanskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, i to u vidu svečanoga euharistijskog slavlja koje je predvodio krčki biskup mons. Ivica Petanjak. Misnom je slavlju prethodila trodnevnica tijekom koje je, nakon večernjih misnih slavlja, bio priređen niz predavanja. O povijesti benediktinskog samostana izlagao je dr. Franjo Velčić, o povijesnim datostima i suradnji franjevaca trećoredaca i bendiktinki u zadnjih dvjestotinjak godina govorio je fra Antun Badurina, a o monaštvu benediktinac s Pašmana, otac Jozo Milanović. U predstavljanju povijesti tog krčkog samostana smještenog na sjeveru starograd-

Redovnice benedik�nke ske jezgre doznali smo da je to jedan od samo osam ženskih benediktinskih samostana u Hrvatskoj, od kojih su tri upravo u Krčkoj biskupiji (u Cresu, Krku i Rabu). Osnutak krčkog samostana veže se uz 1223. godinu, a neizravna potvrda postojanja samostana u tom stoljeću je i pismo pape Nikole IV. franjevca krčkom biskupu Lambertu (1290. – 1297.), također franjevcu, kojim mu daje dozvolu da smije radi propovijedanja ulaziti u samostan klarisa i druge ženske samostane, što je uključivalo i benediktinke, jer drugih samostana u Krku nije niti bilo. Skromna samostanska zgrada, stoji u materijalima koje su za ovu prigodu pripremili predstavnici Biskupije Krk, proširila se 1518. godine. Samostan se i dalje nadograđivao pa je tako poznato da je 1680. godine dodano njegovo sjeveroistočno krilo, a 1780. godine i ono južno. Godina 1780. značajna je pak za samostansku crkvu koja je tada temeljito obnovljena i barokizirana. Prvi spomen crkve zabilježen je 1348. godine, a naslov joj je bio Sv. Marija Anđeoska. U početku su u zajednicu primane isključivo krčke plemićke kćeri, a potom je samostan otvoren i za sve ostale djevojke, razlika bila u visini »miraza«. Krčanke su, naime, donosile 200, a ostale djevojke 300 dukata.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

NORTH FREMANTLE SV. MISA UZ DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE VUKOVARA I ŠAKBRNJE

Konzul Šangut, koji se borio u Vukovaru, svojedočio o iskustvu iz Domovinskog rata Nakon prigodnih govora prikazan je �ilm “Šesti autobus” – ratna drama o padu Vukovara Pripremio: Matthew JURČEVIĆ

veta misa u čast Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje slavljena je u subotu, 18. studenoga, u crkvi sv. Ane u North Fremantleu. Misno slavlje predslavio je vlč. Nikola Čabraja. Komemoracija je nastavljena u Hrvatskom društvenom centru North Fremantle, gdje je Zoran Šangut,

ZAPADNA AUSTRALIJA

hrvatski konzul za Zapadnu Australiju, govorio o iskustvu tijekom Domovinskog rata u kojem je služio kao vojnik u obrani Vukovara i Slavonije te nazočio komemoracijama u Vukovaru. Luke Jurčević, predsjednik Australsko-hrvatske gospodarske komore u Zapadnoj Australiji (Western Australian Croatian Chamber of Commerce) ranije ove godine posjetio je Škabrnju i Vukovar - gdje je obišao Memorijalni centar i Vodotoranj. Nakon prigodnih govora prikazan je �ilm “Šesti autobus” – ratna drama o padu Vukovara.

Riblja večer za proslavu 41. obljetnice otvorenja Hrvatskog doma Gwelupa Zubatac na žaru, rižoto s plodovima mora, škampi, tjestenina s plodovima mora… neki su od specijaliteta u kojima su svi uživali do ponoći Pripremio: Matthew J URČEVIĆ

rvatski dom Gwelup, smješten 11 kilometara sjeverno do Pertha u Zapadnoj Australiji, 17. studenoga proslavio je svoju 41. obljetnicu otvorenja. Tom je prigodom u velikoj dvorani doma priređena svečana riblja večera. Prije same večere Laura Denona je u ime Upravnog odbora Doma zahvalila svima koji su pripremili izvrsnu večeru i pomogli oko organiza-

cije cijelog događaja, potom svima koji su kroz već četiri desetljeća doprinosili razvoju I ugledu ovog hrvatskog domu, a na kraju i svima koji su se okupili na ovoj svečanoj večeri. Zubatac na žaru, rižoto s plodovima mora, škampi, tjestenina s plodovima mora… neki su od specijaliteta s bogatog jelovnika u kojem su svi uživali do same ponoći.

“Vukovar HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

POŠTOVANJE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKE ŠKOLE DOSTOJNO OBILJEŽILE DAN SJEĆANJA NA ŽTVU VUKOVARA

moj izbor i u dobru i zlu 2023.’’

Uz spotove i slušanje pjesama o Vukovaru, učenici iz škola Bonnyrigg, Mt Pritchard i St Marys svoje su dojmove prenijeli na crteže Pripremila: Suzana FANTOV

arljivi učenici iz triju hrvatskih škola u Novom Južnom Walesu Bonnyrigg, Mt Pritchard i St Marys - svojim su radovima simbolično obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., koji se ove godine obilježava pod geslom “Vukovar – moj izbor i u dobru i zlu” – tj. riječima francuskog dragovoljca i vukovarskog

branitelja Jeana Michela Nicoliera, ubijenog na Ovčari. Učenici od prvog do 11. razreda, nakon što su pažljivo slušali predavanja na ovu temu, pregledavali arhivske ratne fotogra�ije uz razgovore o žrtvama i moralnoj obvezi da ih se ne zaboravi, uz spotove i slušanje pjesama o Vukovaru, svoje dojmove prenijeli su na crteže. - Netko je nacrtao Vodotoranj, oslikan motivima rata, stradanja i patnje, a neki su Vukovar prikazali kroz motive slobode, mira, ljubavi, sreće - i druge motive koji obilježavaju vrijeme nakon njegova oslobađanja, rekla nam je učiteljica Renata Nikoletić.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

Izrugivanje žrtvi Vukovara

Vukovar je bio poguban za JNA

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

jevičari u Hrvatskoj su u deliriju – njihova „kandidatkinja za premijerku” Sandra Benčić je, kako ističu, napravila ono što Pupovac nije uspio – baciti vijenac u Dunav! Svoj nadomjestak za skandaloznu i nemoralnu misiju Milorada Pupovca upakirali su u lijepu ambalažu. "Život svake nevine žrtve vrijedi jednako i kod ubojstva nevinih ne smijemo raditi razliku ni po kojoj osnovi. Samo priznavanjem i žaljenjem zbog patnje svih koji su je iskusili, i kažnjavanjem odgovornih, moći ćemo doista izgraditi trajni mir i okrenuti se budućnosti", poručili su iz Možemo. Stipo Mlinarić, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, branitelj Vukovara i zatočenik srbijanskih logora, koji je još 17. studenoga prošle godine najavio da će ubuduće svim dopuštenim sredstvima spriječiti dolazak Milorada Pupovca, održao je obećanje. Pupovac ove godine nije uspio u svom već tradicionalnom izjednačavanju žrtve i agresora, u sramotnom performansu koji već godinama izvodi u gradu koji je simbol hrvatskog stradanja u Domovinskom ratu, gradu koji je pred očima cijelog svijeta mjesecima brutalno razaran, u gradu na koji su jurišale tenkovske kolone cvijećem ispraćene iz Beograda, u kojemu su nakon okupacije počinjeni stravični zločini , u kojemu je granica između dobra i zla tako oštra i jasna... Svaka žrtva zločina zaslužuje poštovanje, a svaki počinitelj zločina primjerenu kaznu, no iskazivanje počasti žrtvama u najmanju ruku je nepristojno činiti na način koji će omalovažiti druge žrtve i povrijediti osjećaje obitelji drugih žrtava. A Milorad Pupovac i Sandra Benčić upravo to čine. Premda deklarativno odaju počast svim žrtvama, izborom mjesta i načina na koji to čine, oni se nadovezuju na priču o navodnom

Ako doista žele odati počast svim žrtvama, Pupovac i Benčić trebaju izabrati lokalitet na kojem je najviše ljudi stradalo i datum na koji su se ta stradanja dogodila. Sve drugo je zapravo izrugivanje žrtvama

bacanju Srba u Dunav 1991. godine i praktički odaju počast samo stradalim Srbima, a ignoriraju stravične zločine počinjene nad Hrvatima, ali i stravičan zločin počinjen nad čitavim gradom Vukovarom. Jednako značajnu poruku Pupovac, a sada i Benčić, šalju izborom datuma na koji će obaviti tu svoju ceremoniju. Pupovac bira 17. studenoga, poručujući valjda time da su do toga dana Hrvati ubijali Srbe po Vukovaru, a onda ih je 18. studenoga stigla „ruka pravde”. Tim činom Pupovac relativizira zločine nad građanima i braniteljima Vukovara i samim gradom Vukovarom te opravdava počinitelje zločina kakvi na europskom tlu nisu počinjeni od okončanja II. svjetskog rata. Sanda Benčić je pak izabrala 20. studenoga, a upravo toga datum srpske su snage na zvjerski i nečovječan način u logor Velepromet dotjerale više od 10.000 vukovarskih branitelja i civila, nagurani ih u hangare i zatvorili, a 724 osobe su na okrutan su način ubijene. A Sandra Benčić je bacila vijenac u Dunav! Ako doista žele odati počast svim žrtvama, Pupovac i Benčić trebaju izabrati lokalitet na kojem je najviše ljudi stradalo i datum na koji su se ta stradanja dogodila. Sve drugo je zapravo izrugivanje žrtvama. Na koncu, ako im je toliko stalo odati počast svim žrtvama, zašto koji put Pupovac i Benčić ne odu u Slavonski Brod položiti vijence za djeci stradaloj od srpskih bombi i granata, ili u Baćin kraj Hrvatske Dubice gdje je smaknuto najmanje 56 civila, ili... Na koncu, hoće li Benčić 6. svibnja 2024., kad možemovci budu na savskom nasipu palili krijesove u čast partizanima koji su 1945. na tom mjestu ušli u Zagreb, baciti vijenac u Savu za sve civilne žrtve?

Piše: Davor Ivanković

udbina Hrvatske, ove novovjeke, odlučivala se krajem 1991. Tada je niz dramatičnih događaja uklonio i zadnje dvojbe oko toga treba li i hoće li Hrvatska proglasiti odcjepljenje od Jugoslavije, a taj je niz događaja potvrdio i da za Hrvate ne bi ni bilo mjesta u tzv. krnjoj Jugoslaviji, odnosno velikoj Srbiji, kakvu je isplanirao vrh JNA i režim Slobodana Miloševića. U političkom smislu, sve je bilo gotovo i razvidno kada je 7. listopada 1991. uslijedilo raketiranje Banskih dvora. U pomno pripremanom atentatu tada već velikosrpski vrh JNA isplanirao je trostruki atentat na tri glavne političke osobe, na Franju Tuđmana, predsjednika RH, Stjepana Mesića, zadnjeg predsjednika SFRJ i Antu Markovića, zadnjeg premijera te tvorevine. Atentat na tri Hrvata nije uspio, a Hrvatska je odmah nakon toga de�initivno proglasila odcjepljenje. Što se dvojbi o tome hoće li odcjepljenje Hrvatskoj uspjeti bez sveopćeg ratnog sukoba, nakon bitke za Vukovar dobiven je i taj odgovor. Neće. Nakon pada Vukovara 18. studenog, bitke koja je trajala 87 dana, i zadnjem optimistu bilo je jasno da će Hrvatska morati podnijeti velike žrtve. I doista, uslijedio je skoro četverogodišnji rat, koji je formalno završen tek početkom 1998., kada je u sastav hrvatske države integriran Vukovar i cijela podunavska Hrvatska. Simbolički rečeno, rat je započeo, a i završio s Vukovarom. Zbog sudbine Vukovara, mnogo se toga dogodilo što se Hrvata tiče po prvi put ili po prvi put u jako puno vremena. Činjenica je da se do 1990-ih u prethodnim ratovima svi Hrvati nisu borili na istoj, nego na razli-

čitim stranama. Grozna sudbina Vukovara i velike žrtve sasvim sigurno su bile jedan od presudnih događaja koji je zacementirao odlučnost, tvrdoglavost i spremnost Hrvata da svi stanu na istu stranu, što je posljedično i trasiralo put ka vojnoj pobjedi. Vukovar je krajem te 1991. bio sravnjen sa zemljom, a analitičari će poslije tvrditi da je to ujedno bio i prvi veći europski grad koji je bio potpuno uništen još od vremena završetka Drugog svjetskog rata 1945. Zbog svih tih silnica, u Vukovaru se, dakle, rješavalo budućnost i održivost Hrvatske kao neovisne države, zbio se ujedno i konačni pad Jugoslavije i jugoslavenske ideje i zadan je odlučujući udarac velikosrpskoj imperijalističkoj politici. Znakovito je da ni do danas još ne postoje točni i precizni podaci o tome koliko je života izgubljeno u toj velikoj bitci. Postoji procjena od naših do procjena CIA-e, primjerice, a u kalkulacije su proble-

Tijekom te bitke JNA se potpuno rastočila, iz nje su postupno bježali vojnici pripadnici drugih naroda, kao i dobar dio o�icira koji nisu bili Srbi ili Crnogorci

matične zbog velike izmiješanosti podataka o vojnim i civilnim gubicima. S hrvatske strane bilo je više civilnih žrtava, spominje se brojka od tri tisuće poginulih i pobijenih te oko 1000 do 1500 vojnih žrtava. Tom broju treba pridodati i podatak da je u borbama oko Vukovara stradalo još oko 1000 vojnika ZNG-a i MUP-a. CIA stoga hrvatske gubitke procjenjuje na 4 do 5 tisuća. Oko podataka sa srpske strane vlada još veća kakofonija. Smatra se da je poginulo oko 2000 do 2500 vojnika JNA. Još je toliko poginulo na strani pobunjenih Srba i među raznim paravojnim skupinama. Stradalo je i do 1000 civila sa srpske strane. Ukupni gubici sa srpske strane, dakle, procjenjuju se na 6 do čak 8 tisuća. Može se, pak, zaključiti da je vukovarska bitka odnijela trećinu ukupnih ratnih žrtava (1991. – 1995.) na hrvatskom području na obje strane. Ono što se, pak, zna je da je Vukovar napadalo oko 30 tisuća protivničkih vojnika, kojima se suprotstavljalo od 1800 do 2500 branitelja pod oružjem s hrvatske strane. Bitka za Vukovar bila je pogubna za JNA. Ona se tijekom bitke potpuno rastočila, iz nje su postupno bježali vojnici pripadnici drugih naroda, kao i dobar dio o�icira koji nisu bili Srbi ili Crnogorci. Nakon pada Vukovara, u vrhu JNA i u političkom vrhu u Beogradu morali su prilagoditi svoje ratne planove, jer je izgubljen momentum i postalo je jasno da Hrvatska neće pasti pa se prešlo na plan amputacije što većih dijelova Hrvatske. Što se hrvatske strane tiče, huda sudbina Vukovara, Dubrovnika, Banovine, Like i dijelova Dalmacije dovela je do potpunog ujedinjenja, podigla se spremnost i odlučnost za daljnju oružanu borbu. Najvažnije, Hrvatska je preživjela tu najdramatičniju prvu ratnu godinu. Na početku bitke za Vukovar HV je činilo 20 brigada, a nakon vukovarske epopeje, HV je već imao više od 60 brigada. I zato je odnos Hrvata prema Vukovaru i dalje nabijen emocijama i tako će očito ostati i nadalje. (Večernji list)

Današnje doba potrebno je Stepinčeve riječi Piše: Branimir Stanić

oglo bi se postaviti pitanje zašto je trebalo proći gotovo sedamdeset godina da se tek ovih dana objavi ”39 propovijedi” zagrebačkoga nadbiskupa Stepinca, koje su dosad bile poznate samo nekolicini odabranih. Zašto se, nadalje, tek 63 godine nakon smrti i 25 godina nakon Stepinčeve beati�ikacije mogla široj javnosti otvoriti nova riznica originalnoga i autentičnoga naučavanja u Krašiću zatočenoga nadbiskupa Stepinca? Djelomično je odgovor na to pitanje dao osobno nadbiskup Stepinac. Tada je, prema povijesnim izvorima, iz poniznosti odbio da se te propovijedi tiskaju sredinom pedesetih, još za njegova života. A oporučno ih je, kako je na zagrebačkom predstavljanju u utorak 7. studenoga rekao postulator kauze mons. Juraj Batelja, ostavio bosonogim karmelićankama u Brezovici. No odgovor na pitanje zašto se objavljuju tek sada donekle se krije i u današnjem vremenu u kojem napokon to novo i nadasve potrebno Stepinčevo naučavanje dolazi do vjernika.

U ovom je času možda najvažnije otkloniti zamku paušalne ocjene da je riječ ”tek” o propovijedima koje je kardinal Stepinac pisao na litanije Presvetoga Imena Isusova. Doista, u tim tekstovima nema ništa političkoga, ne nose neku nacionalnu napetost, oni nisu izravni obračun sa sustavom koji je zatočio njihova pisca, s komunističkom ideologijom i drugim režimima. U njima nema nikakve gorčine koja bi začinila tekst ili sažalijevanja koje bi izazivalo emocije čitatelja. I baš zato ti su tekstovi danas važni jer oslobođeni su svega onoga zbog čega bi bl. Stepinca tkogod želio proglasiti političkim aktivistom, vođom naroda, pukim karitativnim djelatnikom i nekom ”povijesnom ličnošću”. Svako takvo sužavanje bl. Stepinca pogubno je za istinu jer on je prije svega bio vjernik, katolički svećenik, nadbiskup i kardinal, duhovni otac povjerenim mu vjernicima i pravi sin Katoličke Crkve. Onima koji zlorabe njegov lik malo će značiti, a zapravo je prevažno, to što je riječ o propovijedima u kojima na brojne načine otkriva presveto Isusovo Ime preko kojega je otajstveno izazivao duhovnu preobrazbu ljudi svojega vremena, i preko kojega potiče na preobraz-

Sve što suvremeni svijet, pogotovo Zapad, ima na istinski ponos, utemeljeno je na vjeri u Krista, a u mjeri u kojoj tu vjeru odbacuje ili njome manipulira, srlja u propast

bu čovjeka današnjega doba, ali i na preobrazbu naraštaja koji dolaze. Upravo takva Stepinčeva naučiteljska riječ o živom Kristu potrebna je u današnje doba kada čak neki i u Crkvi troše snage da bi se mijenjao nauk – a da nemaju nikakve sigurnosti da bi ikoji njihov prijedlog povećao vjeru u Božjem narodu. U doba kada i u društvu neki populisti čerupaju kršćansku vjeru kako bi je ogolili od Krista, kada se po metodi ”kruha i igara” države tobože brinu za materijalno blagostanje građana, a oni im naočigled postaju duhovna siročad – blagotvorno ponovno dolazi Stepinčev (za)govor. Jer ne će čovjeka i društvo istinski spasiti ni količina naoružanja, ni količina novca, ni lukavost u političkim igrama i drugim borbama za vlast – nego uvijek i samo vjera u Krista. Sve što suvremeni svijet, pogotovo Zapad, ima na istinski ponos, utemeljeno je na vjeri u Krista, a u mjeri u kojoj tu vjeru odbacuje ili njome manipulira, srlja u propast. Zato je danas, zasigurno otajstveno, Stepinac došao u pomoć hrvatskomu vjernomu narodu po svojoj utješnoj pastirskoj riječi. Čini se da količina svega njegova naučavanja koje još čeka na objavu sugerira da svijetu ne dolaze lakša vremena. Zato, Stepinčevim riječima, sveta je dužnost upoznati ”Isusa našega” jer samo ”On može točno pokazati put, kojim imamo ići iz vremenitosti u vječnost” i ”samo On može dati potrebna sredstva, da ne klonemo na tom putu”. (Glas Koncila)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

SLUGA BOŽJI UPOZNAJTE FRA ANTU TOMIČIĆA, FRATRA KOJI JE PROSIO ZA SAMOSTAN

Isus u ličkoj odjeći ili kapucinskom habitu! To su samo neki nazivi kojima su opisivali fra Antu Tomičića, fratra koji se radi Boga odrekao i svog posljednjeg poroka

Fra Ante Tomičić preminuo je 25. studenoga 1981.

nogo je službi koje se u samostanskoj zajednici raspoređuju kako bi zajednica mogla živjeti i napredovati. Nezahvalno je uspoređivati i vagati težinu napora i odgovornosti između pojedinih od njih. U svakoj se dužnosti redovnik može posvetiti ako je prihvati s radošću, ponizno i spremnom poslušnošću. Ipak se po samostanima smatralo da je služba prosjačenja jedna od najtežih. Upravo je taj posao obavljao fra Ante za vrijeme svoga boravka u splitskom samostanu. Najprije je obilazio gradom i po kućama prosio hranu. Tijekom jeseni je skupljao mošt i ulje po splitskoj okolici, po Dalmatinskoj zagori skupljao je jaja i druge seljačke proizvode. Kasnije mu je povjereno skupljanje novčane pomoći za izgradnju kapucinskih crkava. Skupljao je gdje god je stigao po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i čak u dalekoj Vojvodini. Posao nimalo lak, obijati tuđe pragove, biti odsutan iz svoga samostana više od pola godine i, što ipak traži najviše truda, ponižavati se i moliti trpeći česte prigovore. Ono što je drugoj braći izgledalo teško, on je s ljubavlju prihvatio. To ne znači da njemu nije bilo teško, dapače, u starosti je jednom izjavio: “Bilo je jako teško i ja ne bih nikom poželio takav posao.” Međutim, tu se fra Ante pokazao pravim sinom sv. Franje. Poznato nam je da je sv. Franjo bio strog prema fratrima koji su odbijali ići prositi. Jednoga je dana fra Ante pošao skupljati milostinju po Omišu i navratio u kuću dobroga samostanskog prijatelja Jerka Škrivanića. To je bio poslovan čovjek koji je uspješno trgovao i rado pomagao kapucine. Fra Ante je bio vrlo gostoljubivo primljen. Sjeo je uz domaćina da kratko predahne i onako spontano zapalio cigaretu. Nije to bilo ništa neobično za Ličanina. U svom rodnom selu Razbojine, gdje se rodio 23. ožujka 1901. godine, naučio je mali Mile, kako mu je bilo krsno ime, da je to nešto posve normalno. Često mu je kao kapucinu, za vrijeme prosidbe, nakon napornog puta ili prilikom odbijanja i prigovaranja, kratak odmor uz cigaretu veoma dobro došao. Ovoga puta doživio je iznenađenje. Onako na lijep, prijateljski način reče mu do-

maćin: “Fra Ante, ja ipak ne mogu nešto kod vas razumjeti. Vi ste tako požrtvovan, pobožan i vrijedan. Iz ljubavi za Boga ste ostavili kuću, roditelje, braću, sestre i svoj kraj, a ne možete ostaviti taj smrad – pušenje. Kako se pred ljudima ne stidite te svoje slabosti?” Fra Ante je ostao zamišljen i potresen, ali i veoma zahvalan domaćinu Jerku. Nakon toga posjeta otišao je u crkvu i molio pred Presvetim da mu

pomogne nadvladati tu slabost. Tada je stvorio odluku kako nikada više neće pušiti i ustrajao je u tome do konca. Sigurno mu je u tome pomogao stav istinite poniznosti koju je fra Ante u sebi gajio još od mladih dana. Jednom je kao novak, zanesen za strog pustinjački život i zbunjen pred pitanjima duhovnoga života, pobjegao iz samostana. Kad se nakon dva mjeseca vratio, uvidio je kako je

Oče nebeski, ti si slugu svoga fra Antu Tomičića, franjevca kapucina, uresio poniznom dobrotom, požrtvovnom susretljivošću, iskrenom pobožnošću, a nadasve, mudrošću koju Bog otkriva malenima. Daj da se poput njega natječemo u ljubavi prema Tvome Sinu, našem Gospodinu Isusu Kristu i njegovoj presvetoj Majci Mariji. Daj

da svi mi budemo njegova braća i sestre, kao što je on htio biti brat svih nas. Molim te, da mi po zagovoru sluge svoga, udijeliš milost… A njega, slugu svoga fra Antu, udostoj se proslaviti slavom svojih blaženika. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu.

Molitva za dobivanje milos� po zagovoru fra Ante Tomičića

bolje biti poučljiv i ponizno je prihvaćao svaki savjet, svaki posao trudeći se što bolje ga obaviti. Nije mu bilo teško premjestiti se iz jednoga samostana u drugi, obavljati različite dužnosti. Sve ih je obavljao s jednakom ljubavlju. Osobito je to posvjedočio u 34 godine vjernog služenja u samostanu u Rijeci gdje je obavljao službu sakristana i vratara. Uvijek nasmijan i vedar, sretan ako nekome može pomoći i uslužiti ga. Na sebe je posve zaboravio, nije imao vremena misliti na svoje zdravstvene tegobe. Smatrao je sebe nedostojnim ičije pažnje. Kad mu je otac provincijal naredio da opiše svoj život, fra Ante je napisao: “Ovu svoju povijest napisao sam po izričitom nalogu provincijala, inače mi ne bi nikad došlo ni na kraj pameti ovakvoga što pisati, jer sam uvjeren, da nisam vrijedan da itko za mene zna ili što čuje o meni.” Fra Ante je pri kraju zemaljskog života dosta trpio. Devet puta morao je biti operiran. Kad više nije mogao riječi progovoriti, govorio je svojim blagim vedrim očima koje su zračile puninom Duha Svetoga. Na koncu su se i oči zaklopile. U agoniji se fra Ante jako često križao. To mu je bilo posljednje što je učinio. Preminuo je 25. studenoga 1981. godine. Njegovi se posmrtni ostaci nalaze u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske u Rijeci.

Tko je sluga Božji fra Ante Tomičić? F ra Ante Josip Tomičić rođen je 23. ožujka 1901. godine u selu Razbojine u župi Ričice u Lici kao jedno od dvanaestero djece roditelja Ivana i Ane. Na krštenju je dobio ime Josip. Djetinjstvo i mladost proveo je čuvajući stada, a duhovni preokret dogodio mu se 17. siječnja 1917. godine kad mu je u ruke došla rukom pisana knjižica “San Blažene Djevice Marije” u kojoj je otkrio Božje milosrđe. Poslije je nabavio Novi zavjet u kojemu su ga posebno dirnule Isusove riječi: “Nema ga tko ostavi kuću ili braću, ili sestre, ili majku, ili oca, ili djecu, ili polja poradi mene i poradi evanđelja, a da ne bi sada u ovom vremenu, s progonstvima primio stostruko kuća, i braće, i sestara, i majki, i djece, i polja – i u budućem vijeku život vječni.” U kapucinski samostan ušao je 1919. u Varaždinu gdje je godinu dana kasnije počeo novicijat i položio prve redovničke zavjete 1921. godine. Iz Varaždina je bio prebačen u Karlobag, pa u Split gdje je 11. veljače 1925. položio svečane redovničke zavjete. Tijekom 22 godine

pješačio je cijelom Hrvatskom proseći milostinju za svoju subraću, za školovanje mladih kapucina i za gradnju novih crkava. Na tom pješačenju doživljavao je brojna poniženja i uvrede, ali je ustrajao na svome putu. U Rijeku je došao 5. rujna 1947. i ostao do 25. studenoga 1981. godine kada je na glasu svetosti blago preminuo u Gospodinu. Mnogi se Riječani sjećaju njegove susretljivosti, poniznosti i dobrote. Osobito je imao otvoreno srce i mnogo razumijevanja za siromahe. Nikada nikoga nije odbijao, svima je htio biti uslužan koliko je najviše mogao. Iscrpljen bolešću, preminuo je na glasu svetosti 25. studenoga 1981. u kapucinskom samostanu Gospe Lurdske u Rijeci. Kada je fra Ante umro, ljudi su s krunicama i drugim nabožnim predmetima doticali pokojnika i nosili ih sa sobom kao dragu uspomenu, a gradom i okolicom brzo se širio glas: „Umro je svetac grada Rijeke!” Pokopan je na riječkom groblju Kozala. a 3. travnja 1997. posmrtni ostaci fra Ante Tomičića preneseni su s groblja u kriptu kapucinske crkve Gospe Lurdske. Godine 1997. objavljena je knjiga „Fra Ante Tomičić: crtice iz života“ kapucina fra Zlatka Josipa Šafarića. Biskupijski proces za fra Antino proglašenje blaženim i svetim službeno je pokrenut 12. srpnja 2005., a zaključen je 2014., kada je cjelokupna dokumentacija predana u Vatikan, u Kongregaciju za proglašenje blaženim i svetim.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

BAŠTINA ZABAVU ‘ČUVAJMO NAŠE STARE OBIČAJE’ S TRADICIONALNIM PLESOVIMA U ŽIVOP

Vrhunac proslave označio je zadivljujući nastup folkloraša „Domovine“ koji su kroz tradicionalne plesove u živopisnim nošnjama okupljene iznova uveli u svijet bogate hrvatske kulturne baštine

Noć tradicija i slavlja u Hrvats

rvatska zajednica okupila se u subotu navečer, 11. studenoga, u Hrvatskom katoličkom centru u Blacktownu na zabavi za pamćenje koju je uspješno organizirala Hrvatska folklorna grupa “Domovina”, pod prigodnim nazivom „Čuvamo naše stare običaje“. Zadivljujući nastup folkloraša „Domovine“ ujedno je označio i vrhunac zabave oni su kroz tradicionalne plesove u živopisnim nošnjama okupljene iznova uveli u svijet bogate hrvatske kulturne baštine. Posebnu čar večeri nadodali su i njihovi posebni gosti iz Melbournea - članovi Folklornog ansambla “Hrvatska zora” koji su se pridružili svečanosti, stvarajući tako međukulturalnu razmjenu koja je istinski utjelovila duh hrvatskog zajedništva i prijateljstva. Prostorom koji je odisao toplinom hrvatskog gostoprimstva odjekivale su i živahne melodije vrlo talentiranog benda “Akcija”. Njihova je glazba bila podloga za stvaranje savršene atmosferu te noći - poticala je publiku na ples tijekom cijele večeri. Ivana Špehar, predsjednica Upravnog odbora “Domovine” i voditeljica večeri svoju je ulogu savršeno odradila te je sve teklo kao po loju. Njezine iskrene riječi i prisna povezanost s uzivanicima stvorili su dodatnu atmosferu prijateljstva koja se proširila i izvan plesnog podija. Poseban trenutak večeri bio je posvećen članovima i članicama Upravnog odbora “Domovine”, njihov trud i predanost očitovali su se u svakom detalju ove fešte. Njihov rad i neumorna predanost očuvanju i promicanju hrvatske tradicije bili su prepoznati, na čemu im hrvatska zajednica iskreno zahvaljuje. Zabavu je obilježio i gorko-slatki oproštaj od voljene učiteljice plesa Eme Klinsić, koja je najavila svoj odlazak u Melbourne. Zajednica je iskoristila trenutak da joj oda priznanje za njezin značajni doprinos “Domovini” i zaželi joj sve najbolje glede njenih budućih planova i ostvarenja. Emin odlazak podsjetio je na prolaznost života, naglašavajući važnost njegovanja svakog trenutka i povezanosti.

HFG “Domovina” od srca je zahvalila prijateljima iz “Hrvatske zore” koji su svojim prisustvom dali jedinstvenu notu ovom slavlju. Razmjena kulturnih iskustava i stvaranje novih prijateljstava pridonijeli su osjećaju prisne povezanosti hrvatske zajednice koja se proteže preko geografskih granica. U duhu tradicije i zajedništva, ova zabava je dokaz otpornosti i živosti hrvatske kulture. Večer je zaključena uz osmijehe, smijeh i zajednički osjećaj ponosa - i ostavila je neizbrisiv trag u srcima svih koji su bili prisutni, potičući osjećaj jedinstva i kontinuiteta za naraštaje koji dolaze.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

ISNIM NOŠNJAMA USPJEŠNO JE ORGANIZIRALA HRVATSKA FOLKLORNA GRUPA ‘DOMOVINA’

kom katoličkom centru Blacktown

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

ZAJEDNIŠTVO ZAPOČELE I VESELE BOŽIĆNE PRIPREME U VEDROM RASPOLOŽENJU UZ K

Pripreme su započele i u grupi društvene potpore Maribyrnong, grupe Hume i Whittlesea uživale su u gledanju �ilmskog klasika, a grupa u sjevernom dijelu grada održala je umjetničku vježbu

Ako ne pronađete blagdans nikada ga nećete pronaći i

Pripremila: Suzana FANTOV

ripreme za proslavu Božića započele su i u grupi društvene potpore Maribyrnong koja djeluje u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga. Marljivi članovi grupe prošlog su tjedna izrađivali božićne ukrase u veselom i vedrom raspoloženju jer, kako sami govore, “ako ne pronađete blagdanski duh u svom srcu, nikada ga nećete pronaći ispod božićnog drvca”. Bilo je tu veselja i uz bing, bilijar i boće.

Oslikana platna uz još jednu rođendansku tortu

orthwest Group - grupa društvene potpore u sjeverozapadnom dijelu grada početkom studenoga održale su umjetničku vježbu s bojom, trakom i malim platnima. - Vježba je bila apsolutni hit za sve članove grupe koji su pustili mašti na volju i radili nešto individualno i drukčije. Vježba je završena toga dana i članovi grupa svoje su radove odnijeli kući. Poslijepodne je završilo zajedničkom proslavom rođendana naše živahne Katice Gorup, uz tortu i palačinke. Sretan rođendan i lijepu i zdravu godinu koja je pred nama, draga Katice, žele ti prijatelji iz AHDU-a – poručili su članovi i voditelji ove grupe.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 22nd of November 2023

Volume 27. No. 1235 22nd of November 2023

Record-Breaking Attendance As 150,000 Mourn and Remember Fallen Heroes

FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY

ast Sunday November 19th 2023, the Croatia Deakin Soccer Club transformed into a hub of celebration as it played host to the grand commemoration of the Croatian Women’s Association (CWA) on its 50th Anniversary. Approximately 250 guests gathered for a memorable three-course lunch, creating an atmosphere of joy and re�lection. Tony Vidović, the Club Director, set the tone for the occasion with a warm welcome, emphasising the signi�icance of the event. At the heart of this celebration was the recognition of Marica Belavić’s exceptional 25-year tenure as the President of the Association. Her visionary leadership and unwavering commitment

THETHE NEWNEW GENERATION GENERATION Wednesday │ Wednesday 25th21st of of August 2019 THE NEW GENERATION ││Wednesday, 22nd of September November 2023

Emotional Farewell After 50 Years of Serv Commemorates Croatian Women’s Associ have played a pivotal role in shaping the CWA’s legacy of community service and support. As the President expressed her gratitude amidst the festivities, emotions ran high, making it a poignant moment for everyone present. However, beyond the joyous celebrations, the event marked a bittersweet moment, symbolising the end of an era as the �inal function for the Association before its eventual winding up. The First Secretary of the Embassy of the Republic of Croatia, Sandra Tvrtković, and local parish priest, Fra. Anto Šimunović, took a moment to express heartfelt gratitude towards the CWA for its enduring contributions to the community, church, and those in need. The Ambassador, unable to attend in person, conveyed sentiments through a touching video message, emphasizing the profound impact of the CWA’s tireless efforts. The cultural tapestry of the event was woven with performances, including dances from the Karlovac region by the folkloric group HKUD Kardinal Stepinac. The three groups from HFS Croatia, with the Juniors presenting Posavina, the Intermediate group performing a medley of dances from Slavonija, and the Senior group captivating the audience with Baranja, added a dynamic and vibrant touch to the celebration. President Belavić’s acknowledgment extended beyond her own accomplishments. Current and former committee members received special gifts as tokens of appreciation for their tireless dedication to the CWA’s

CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE ADVERTISEMENT NEWS &REPORT VIEWS 17

Wednesday 21st 6th 25th ofof ofof February August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 22nd November 2023

ice As Final Function ation’s End of an Era

mission. The President herself received a remarkable 25th-anniversary cake and a bouquet of �lowers, symbolising the collective gratitude of the community. The event’s culinary offerings included a delectable 50th-anniversary cake for all to share, a sweet touch to the celebration. Doris Pratežina’s homemade fritule added a personal and traditional �lavour to the dessert offerings, enhancing the overall experience for the attendees. The occasion also showcased the Mother’s and Father’s of the Year shields, honouring those who have played signi�icant roles in the community. Red, white, and blue lanterns adorned the venue, serving as poignant reminders of departed CWA members. Previous recipients of the Mother’s and Father’s of the Year awards were not only honoured but also received special commemorative aprons, a touching tribute to their enduring contributions. Amidst the festive atmosphere, laughter echoed, conversations �lowed, and memories were shared, creating a tapestry of collective experiences. As the �inal function of the Association, this event not only celebrated its rich history but also served as a �itting tribute to the dedicated individuals who have made a lasting impact on the community through their sel�less service. The 50th Anniversary of the Croatian Women’s Association will be remembered not just as an event but as a chapter that closes with gratitude, re�lection, and a sense of accomplishment.

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 22nd of November 2023

A Night of Tradition and Celebration: Zabav

n Saturday evening, November 11th, 2023, the Croatian community gathered at the Croatian Catholic Centre in Blacktown for a zabava to remember. Organised with meticulous care by the Hrvatska Folklorna Grupa Domovina, the event was aptly named “Čuvamo naše stare običaje” or “Preserving Our Old Traditions. “The heart of the celebration was the captivating performance by the “Domovina” folklore ensemble, who showcased their rich cultural heritage through traditional dances and vibrant costumes. Adding to the charm of the evening were our special guests from Hrvatska Zora Melbourne who joined the festivities, creating a cross-cultural exchange that truly embodied the spirit of Croatian unity and friendship. The venue, adorned with the warmth of Croatian hospitality, echoed with the lively tunes provided by the very talented band, “Akcija”. Their music set the perfect tone for the night, energising the crowd and inspiring spontaneous bursts of dance throughout the evening. As the President of Domovina and the MC for the night, Ivana Špehar played a crucial role in ensuring the smooth �low of the event. Her engaging presence and heartfelt words resonated with the audience, creating an atmosphere of friendship that extended beyond the dance �loor. A special moment of the evening was dedicated to the Domovina committee, whose hard work and dedication were evident in every detail of the festa. Their commitment to preserving and promoting Croatian traditions was celebrated, and the community expressed its gratitude for their efforts. The zabava also marked a bittersweet farewell to the beloved dance teacher, Ema Klinsić, who announced her move to Melbourne. The community took a moment to acknowledge her signi�icant contribution to Domovina and expressed sincere well-wishes for her future endeavours. Ema’s departure serves as a reminder of the transient nature of life,

emphasising the importance of cherishing every moment and connection. A heartfelt thank you was extended to the friends from Hrvatska Zora-Melbourne, whose presence added a unique �lavour to the celebration. The exchange of cultural experiences and the forging of new friendships contributed to the sense of a tightly-knit Croatian community that spans across geographical boundaries. In the spirit of tradition and community, this zabava stands as a testament to the resilience and vibrancy of Croatian culture. As the night concluded with smiles, laughter, and a shared sense of pride, it left an indelible mark on the hearts of all who attended, fostering a sense of unity and continuity for generations to come.

THE NEW GENERATION │ Wednesday of of February 2019 Wednesday,6th 22nd November 2023

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

va at the Croatian Catholic Centre Blacktown

20 20 CROATIAN COMMUNITY

ast Saturday the 18th of November marked a solemn commemoration in Vukovar, paying tribute to the brave defenders and civilians who lost their lives, as well as those still missing, during the tragic events that unfolded 32 years ago. The city fell victim to an 87-day siege by the Yugoslav People’s Army (JNA) between August and November 1991, resulting in the loss of 2,717 soldiers and civilians. Among them were 34 children, aged between 7 months and 17 years old. Additionally, 1,219 individuals were wounded, and over 350 Croatian soldiers remain unaccounted for. The city also witnessed the expulsion of more than 22,000 Croats and other non-Serbs during that dark period. In a poignant display of remembrance, Vukovar hosted its largest procession to date. Beginning at the National Memorial Hospital “Dr. Juraj Njavro” Vukovar and concluding at the Memorial Cemetery of the Victims of the Homeland War, an estimated 150,000 people from all corners of Croatia and the world joined the march. They were led by Croatian defenders of Vukovar, accompanied by family members of the fallen, missing, killed, forcibly taken, and deceased Croatian defenders. The procession, led by courageous members of the Croatian Defence Forces, was a powerful homage to the Vukovar tragedy. The program, titled “Vukovar – My Choice in Good and Bad Times,” unfolded in the courtyard of the NMB “Dr. Juraj Njavro” Vukovar. It featured performances by actor Darko Milas, Klapa “Sveti Juraj” HRM, and the Best Croatian Tamburitza Players. Meanwhile, at the Memorial Cemetery of the Victims of the Homeland War, heartfelt respect was expressed through the laying of wreaths. Among those laying wreaths were Branko Borković, the last commander of the defense of Vukovar, alongside war commanders and family members of the fallen, killed, missing, forcibly taken, and deceased Croatian defenders. Dignitaries including the President of the Republic of Croatia, Zoran Milanović, the President of the Croatian Parliament, Gordan Jandroković, and the Prime Minister of the Republic of Croatia, Andrej Plenković, also paid their respects. International representatives, such as Denis Bećirović, a member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina, joined in the solemn act. The prefect of Vukovar-Srijem County, Damir Dekanić, and the mayor of the City of Vukovar, Ivan Penava, added their tributes. The commemorative event concluded with a prayer led by Monsignor Đuro Hranić, the Archbishop of Đakovo-Osijek, followed by a Holy Mass for all the victims of the Homeland War, of�iciated by Monsignor Giorgio Lingua, the Apostolic Nuncio in the Republic of Croatia. In expressing gratitude, the city of Vukovar extended heartfelt thanks to all who participated in this poignant day of remembrance. Every step, every lit candle, and every prayer offered for the victims of Vukovar contributed to a digni�ied, proud, magni�icent, and notably massive commemorative procession.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 22nd of November 2023

Vukovar Sta 150,000 Pay Fallen Hero

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 22nd of November 2023

nds Strong, As Tribute to Vukovar’s es & Victims

CROATIAN COMMUNITY SPORT 21

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 22nd of November 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

15 23

KREATIVNE RADIONICE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

ski duh u svom srcu, ispod božićnog drvca

‘Tko pjeva, zlo ne misli’ Grupe društvene potpore Hume i Whittlesea nedavno su proslavile još jedan prekrasan jubilej, 90. rođendan dugogodišnjeg člana Antona Stambulića. Nakon toga je njihov prostor pretvoren u pravo kino - s ulaznicama, kokicama, hamburgerima, pečenim krumpirićima i – kino-redarom! - Članovi grupe uživali su u gledanju �ilmskog klasika “Tko pjeva, zlo ne misli” iz

1970. godine, kojeg je hrvatska �ilmska kritika proglasila najboljim hrvatskim �ilmom svih vremena. Film je istovremeno i komedija i drama snimljena prema priči “Iz dnevnika malog Perice”, zagrebačkog pjesnika i pripovjedača Vjekoslava Majera i najpoznatije je djelo hrvatskog redatelja i scenarista Krešimira “Kreše” Golika – rekli su nam o proživljenom danu zadovoljni članovi navedenih grupa.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

CLIFTON HILL SAKRAMENT, PRVA SVETA PRIČEST U HKZ SV. NIKOLE TAVELIĆA

'Dođi Isuse, pogledaj me, čuj moju molitvu, usliši me!' Ozareni prvopričesnici sudjelovali su u čitanju molitve vjernika, a onda i pripremili prigodne stihove za njihov poseban dan Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Helena BULJAN

estero prvopričesnika, nakon pomnih priprema uz svoju učiteljicu Đurđicu Bier, dočekalo je u nedjelju, 19. studenoga, svoj radostan dan, nezaboravan događaj u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu – primanje sakramenta Prve svete pričesti. Slavljenici - Klaudia, Oliver, Eva D., Eva B., Petra i Emily – vjeru svojih očeva, djedova i pradjedova, u bjelini svojih haljina i košulja, bili su spremni ponijeti kao baklju u vrijeme koje je pred njima. Na tom putu neće biti sami, jer od sada s njima je Isus u euharistiji. Njihovi roditelji, obitelj i prijatelji, župljani koji su prisustovali ovom nedjeljnom misnom slavlju, zajedno s prvopričesnicima proslavili su Krista, prisutnog u kruhu i vinu. Isus je sam rekao - “Ja sam kruh života” – i u svakoj svetoj misi daruje se u kruhu i vinu, a prošle nedjelje posebno se darovao, prvi put, ozarenim prvopričesnicima koji su sudjelovali u čitanju molitve vjernika, a onda i pripremili prigodne stihove za njihov poseban dan. U svjetlu uskrsne svijeće s koje su na dan njihovog krštenja zapalili njihove krsne svijeće, uz vlč. Bosiljka Rajića i vlč. Velimira Maglicu, obnovljeni su krsni zavjeti i radosno je dočekan – Isus u maloj sv. hostiji. Koračajte kroz život uz istinsku vjeru u Isusa Krista. Čestitamo vam Prvu sv. pričest!

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Rast depozita oslikava povjerenje u domaće banke, ali i upućuje na zaključak kako je u vremenima ekonomske neizvjesnosti najsigurnija štednja upravo ona u bankama

Mali čovjek

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

odatak da su žitelji BiH za samo mjesec dana povećali iznos svoje štednje u bankama za 140 milijuna maraka, a u godinu dana za 1,35 milijardi, upućuje na nekoliko zaključaka. Prvi je, svakako, jasno izraženo povjerenje u bankarski sustav, ali i sigurnost takve vrste štednje, što je osobito bitno u vremenima ekonomske neizvjesnosti. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju rujna 2023. godine iznosili su 30,66 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 151,7 milijuna KM (0,5 posto). Rast depozita na mjesečnoj razini registriran je kod sektora stanovništva za 140,3 milijuna KM (0,9 posto), privatnih poduzeća za 17,5 milijuna KM (0,3 posto) i kod vladinih institucija za 28,7 milijuna KM (0,6 posto), navode iz Centralne banke Bosne i Hercegovine. Depoziti su smanjeni kod ne�inancijskih javnih poduzeća za 26,1 milijun KM (1,4 posto) i kod ostalih sektora za 8,6 milijuna KM (0,5 posto). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u rujnu 2023. godine iznosila je 6,9 posto, što je u apsolutnom iznosu 1,98 milijardi KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,35 milijardi KM (9,5 posto) i kod privatnih poduzeća za 951,5 milijuna KM (16,2 posto), dodali su u izvješću Centralne banke BiH koje se odnosi na monetarna kretanja. Depoziti su na godišnjoj

Prvi dio mozaika buduće Jadranskojonske autoceste odnosi se na dionicu Stolac - međuregionalni čvor Počitelj, dužine 23,5 km

ugoistok Hercegovine, konkretno područje gradova Čapljine i Stoca, trebao bi u doglednoj budućnosti biti gradilište jednog od europskih najznačajnijih prometnih pravaca koji će se prostirati kroz čak sedam zemalja smjerom sjeverozapad-jugoistok, prateći, ugrubo govoreći, kon�iguraciju obale, a o kolikom je značaju riječ, govori i činjenica da se unutar BiH već uvelike priprema za one dionice koje će prolaziti unutar granica države. Prvi dio mozaika buduće Jadransko-jonske autoceste, za koju je već predan idejni projekt, a uskoro će i glavni, odnosi se na dionicu Stolac međuregionalni čvor Počitelj, dužine 23,5 km. Podsjećamo, prošle je godine, nakon provedene natje-

Stanovnici u BiH bankama drže 15,5 milijardi KM, ulozi im za godinu porasli za 1,35 milijardi razini smanjeni kod vladinih institucija za 183,1 milijun KM (3,9 posto), kod ne�inancijskih javnih poduzeća za 99 milijuna KM (5 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 42 milijuna KM (2,2 posto). Kada je riječ o iznosima štednje pojedinih kategorija, najveći dio ukupnih depozita u bankama drže građani koji su na kraju rujna na računima imali 15,5 milijardi maraka, a slijede privatna poduzeća sa 6,8 milijardi maraka, vladine institucije s 4,5, javna poduzeća s 1,88 te depoziti ostalih sektora s 1,84 milijarde maraka. U kontekstu nastavka rasta štednje, struka je stava kako takva pojava oslikava povjerenje u domaće banke, ali i upućuje na zaključak kako je u vremenima ekonomske neiz-

vjesnosti najsigurnija štednja upravo ona u bankama. Jasmin Mahmuzić, ravnatelj Agencije za bankarstvo Federacije BiH, ističe razloge zbog kojih je evidentan porast štednje, a ključni je indikator povjerenja u domaći bankarski sustav, ali i ostalih ekonomskih prilika. Podsjetio je kako je porast štednje građana u 2023. godini usporediv s kretanjima koja smo imali i u proteklim godinama. Možemo, dodaje, govoriti o stabilnom trendu, a izuzetak bi bila samo 2022. godina, kada nismo zabilježili rast štednje. Stanje ukupnih depozita je i primjeren indikator povjerenja u domaći bankarski sustav, ali i ostalih ekonomskih prilika. Prema ključnim pokazateljima likvidnosti i kapitala, bankarski su-

stav BiH kontinuirano je stabilan i snažan. U uvjetima opće ekonomske neizvjesnosti spremnost za druge oblike investiranja je umanjena. Takve okolnosti dodatno potiču rast depozita jer se novac usmjerava prema sigurnim opcijama, štednji, objasnio je Mahmuzić. Povjerenje u domaći bankarski sektor očito je ključna misao vodilja prilikom planiranja štednje, a pritom svakako valja uzeti u obzir i činjenicu kako su ekonomska kretanja takva da se kod stanovništva traži likvidan sustav koji će jamčiti sigurnost uloženog novca. Također, slično stanje primjećujemo i kod drugih sudionika na �inancijskom tržištu, a značajan rast pritom bilježi štednja privatnih poduzeća.

detalje idejnog projekta, kao i prijedlog geografske pozicije buduće dionice koja će svakako značiti mnogo za prometnu, ali i svekoliku gospodarsku revitalizaciju ovog dijela regije Hercegovine. Iz predloženog rješenja na ovoj će se dionici graditi tri vijadukta, most preko Bregave, nekoliko podvožnjaka te tunel Kruševo dužine 990 metara, uz dva čvorišta čvorište Neum - Stolac i čvorište Kruševo te međuregionalni

čvor Počitelj. Kako je vidljivo iz materijala, prometnica će početi na međuregionalnom čvoru kod Počitelja, a zatim će se kretati, u svojem prvom dijelu, sjeverno od rijeke Bregave, uz nekoliko podvožnjaka te tri vijadukta - Nakovanj, Šuškovo i Miloševac, a nakon toga prometnica preko mosta prelazi spomenutu rijeku te se pruža prema platou jugoistočno od Bregave - u smjeru gdje se spajaju područja Grada Stoca i općine Neum. Treba svakako navesti kako je na ovom dijelu prometnice planirano i povezivanje uz postojeću magistralnu cestu M-17.3 koja ide od Stoca do Neuma, a važna stvar je podizanje razine sigurnosti i plan izgradnje centra za održavanje i kontrolu prometa (COKP) koji će omogućiti i smještaj vatrogasnih snaga.

Novi europski koridor kroz BiH, gradit će se tri vijadukta, most, tunel...

čajne procedure, Javno poduzeće Autoceste FBiH izabralo projektanta za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac - međuregionalni čvor Počitelj. Za projektanta navedenog dijela Jadransko-jonskog koridora odabrana je skupina ponuđača koju čine IGH d. o. o. Mostar, Institut IGH d. d. Zagreb i Integra d. o. o. Mostar. Večernji list imao je uvid u

U nizu velikih događanja na svjetskoj sceni, rata u Ukrajini, najnovijega između Izraela i Hamasa, te nešto manjih u Dragoj našoj, podizanja tužbe pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika dokazivanja je li visoki predstavnik Christian Schmidt legalan ili nije, izjava Rame Isaka da će uhititi Dodika, “male” vijesti, kao što je premlaćivanje na smrt, Hrvata, povratnika u RS, Marka Mišića na njegovu imanju u mjestu Brezovica kada se suprotstavio kradljivcima šume, jednostavno prođu ispod radara. Zamislite, da je netko pretukao nekog zastupnika u tisuću i nekoliko parlamenata koje imamo u Dragoj našoj, da se to dogodilo 12. listopada, zar bi se tek nakon 35 dana o tome počelo pisati? A recimo, premijer Lijepe Naše, premijer Andrej Plenković oglasio se o tom slučaju nakon 35 dana! Istina, pozvao je institucije BiH da kazne počinitelje, no koliko institucije BiH s tim imaju veze, koliko mogu imati utjecaja, a pogotovu hoće li se i koliko angažirati da se počinitelji ubojstva kazne? Nigdje ne čuh Dragana Čovića da je o tome kazao ni riječ, ako možda i jest, bilo je to nekako sramežljivo, tek usput. Koga to još u Dragoj našoj zanima mali čovjek? Koliko taj nemili događaj služi na čast vlastima Republike Srpske? I na koncu, kada ćemo čuti vijesti o tome da su krivci za njegovo ubojstvo osuđeni i smješteni u zatvor? Branimir Glavaš je pobjegao iz Lijepe Naše u Dragu Našu. Reagirao je, između ostalih, i Dodik, tvrdeći kako Glavaša treba odmah uhititi. Naravno, po starom običaju, Dodiku je odgovorio netko od političara iz hrvatskog naroda, ovoga puta predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović: “Dodika ili ministra sigurnosti Nenada Nešića ne treba brinuti Glavaš, to hoće li Glavaš biti isporučen Hrvatskoj ili neće, stvar je države BiH, Dodika bi trebali brinuti ratni zločini u Briševu, Doboju, Kotor Varoši, pokolj u Matićima, to je problem vlasti u RS, neka se bave time”. Ovih dana navršilo se 30 godina od kako su u Fojnici pripadnici “slavne” Armije RBiH ubili dvojicu fratara. Ubili su fratre koji su, prema tvrdnjama goleme većine ljudi kroz stoljeća sačuvali Bosnu. I pogledajte apsurd, ubili su ih oni koji se, kao, zaklinju u istu tu Bosnu. No, ne bi to bio veći problem da se otkrio nalogodavac tog gnjusnoga čina. Ni dan danas se “ne zna” tko je idejni i stvarni nalogodavac tog zločina, kao ni zločina nad Jozom Leutarom i niz drugih. Ono što ti zagovaratelji “tisućugodišnjeg postojanja države Bosne” ne znaju jest da državu kakvu oni zamišljaju ne mogu imati dok se ne otkrije istina o tomu tko je sve i u čije ime počinio zločine. Naravno odnosi se na sve tri strane koje su ratovale i u ime svojih ciljeva činili zločine. Eto, ponovno i ponovno se vraćamo na zločine jednih, drugih, trećih. Dokle? Vjerojatno do sudnjega dana. Budući da se u Dragoj Našoj ne događa, nije pretjerano reći, ama baš ništa pametno, poštovani čitatelji, pokušat što ću vam to dokazati jednim jadnim primjerom. Kao i svaka budalaština koja se brzo proširi u narodu tako je kao bomba odjeknula vijest da se Dodik sastao sa Schmidtom. Tko je plasirao takvu glupost? Predsjednik PDP-a, Borenović, kako se priča, ili netko drugi manje je bitno. Činjenica je da je takva glupost našla prostora skoro u svim medijima. Naravno uvijek ima naivnih koji će povjerovati u takvo što. S druge strane ne vidjeh niti čuh da je bilo tko objavio vijest kako Dodik ljubi ruku majke poginuloga borca vojske RS. Ne pada mi ni na kraj pameti hvaliti Dodika, ali se pitam kada bi takvo što uradio Čović, Izetbegović, Borenović ili onaj bahati Sejdo Komšić!? Hrvatski Sabor je krajem 2019. izglasao novi zakon u blagdanima i spomendanima u koji je uveden i novi blagdan, 18. studenoga, a službeno se zove Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Taj Dan sjećanja obilježen je dostojanstveno. Nekim sitnim prepirkama između političara ne treba pridavati ni najmanju važnost, jasno je da s tim glupostima koje jedni prema drugima iznose žele i na toj tragediji skupiti neki politički poen. Naravno da je to i žalosno i jadno. S druge strane, Srbi niti Srbija još uvijek se nisu suočili s činjenicom da su u Vukovaru počinili strašne zločine. Nedavno me zaprepastila izjava moje prijateljice Srpkinje iz Bačke Palanke koja mi se zaklinjala u sve sveto da nikad nije čula pjesmu koju su, napadajući Vukovar pjevali Srbi – „Slobodane šalji nam salate, bit’ će mesa, klat’ ćemo Hrvate”. Uvjeren sam, kad bi Srbi, srpski mediji, pustili snimke te sramotne pjesme da bi golema većina Srba shvatila o čemu se radilo u Vukovaru te bi osudile to što se događalo. Također bi Hrvatska strana trebala pustiti u javnost snimke Oluje i, bez obzira na to što je to bila legitimna vojna akcija države Hrvatske, pokazati i priznati javno da su se u toj akciji događali ratni zločini prema Srbima. Generalni tajnik NATO saveza, Jens Stoltenberg stigao je 19. studenog u posjet Dragoj Našoj. Nakon završenih razgovora s predstavnicima vlasti, te s (ne)legalnim visokim predstavnikom Schmidtom, posjetit će Kosovo, Srbiju i Sjevernu Makedoniju. Ovaj njegov dolazak u Dragu Našu, kako kažu, znak je kontinuiranog dijaloga i suradnje te snažna potpora i poruka partnerstva tog saveza, te razgovori oko onoga što će se događati u budućnosti između NATO-a i BiH. Daj Bože da stvarni cilj njegova posjeta nije suprotan onomu što javno govori.

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

Crno upozorenje za lokalno stanovništvo radi harajućih požara O

bitelji na jugoistoku Queenslanda prisiljene su pobjeći iz svojih domova budući da im prijete nekontrolirani požari. Stanovnici područja Darling Downs koje se nalazi blizu granice s Novim Južnim Walesom evakuirani su u nedjelju, 19. studenoga, dok su se deseci djelatnika vatrogasnih postrojbi nastojali spasiti više od 10 kuća u području Pines. Hitna i vatrogasna služba Queenslanda objavila je kako i dalje nije sigurno za povra-

tak stanovništva njihovim domovima. Svi se nadaju da će nadolazeće grmljavinske oluje pomoći vatrogascima u borbi s vatrenom stihijom, a Brisbane, Canberra i Sydney pripremaju se za nadolazeće oborine ovog tjedna. Južni Queensland i područje Northern Rivers u Novom Južnom Walesu i dalje su na putu grmljavinskih oluja koje bi trebale donijeti mogućnost naglih poplava. Ovo je objavljeno nakon što su istočna područja Novog

EVAKUACIJE

Sve više mladih Australaca bira druženje bez alkohola M

PENNY WONG

Nove sankcije Hamasu A ustralski Cionisti pridružili su se onima koji pozdravljaju nove sankcije protiv Hamasa koje je najavila Albaneseova vlada. Ministrica vanjskih poslova Penny Wong objavila je protuterorističke financijske i putničke sankcije protiv osam osoba i jednog entiteta kao odgovor na napade koje je Hamas izveo 7. listopada. Ministrica Wong izjavila je da spomenuti pojedinci uključuju članove Hamasa, operativce i one koji su ih financijski podupirali kao i mjenjačnicu koju posjeduje jedan od spomenutih pojedinaca. Protuterorističke financijske sankcije protiv Hamasa u cijelosti su na snazi od 2001. Senatorica Wong izjavila je da poduzimanje dodatnih sankcija pokazuje „da su pogođeni sankcijama aktivno uključeni u potporu i jačanje terorizma.”Kod pružanja potpore spomenutim pojedincima ili entitetima radi se o kaznenom djelu koje je kažnjivo s do 10 godina zatvora i velikim financijskim kaznama. Ove mjere omogućuju sprječavanje njihovih aktivnosti i pozivaju na odgovornost njih i onih koji s njima vrše transakcije”, izjavila je senatorica Wong. Cionistička Federacija Australije u nedjelju je pozdravila ovaj potez. Predsjednik Jeremy Leibler rekao je da je vlada konačno „provela riječi u djelo”. „Hamas terorizira civile Izraela i nameće srednjovjekovnu islamističku diktaturu nad narodom Gaze. Ove sankcije pokazuju predanost australske vlade

Južnog Walesa i granica Queenslanda prošlog tjedna doživjele tuču veličine loptica za golf. Padaline od 60 do 100 mm predviđaju se za južni Queensland i područje Murray Darling Basin ovog tjedna, a neka područja mogu očekivati i do 200 mm padalina. Izdano je i upozorenje radi toplinskog vala za sjeverna područja Queenslanda koje obuhvaća okruge Peninsula i Gulf Country, a na snazi je do srijede.

u borbi protiv terorizma”, rekao je. „Od početka aktualnog rata, australska vlada podupire izraelske ciljeve uklanjanja Hamasa iz Gaze. Ove proširene sankcije važan su pokazatelj da Australija i dalje stoji uz Izrael u njegovu pravednom ratu protiv Hamasa.” Sankcije su objavljene u trenutku dok Laburisti vrše sve veći pritisak da se uspostavi primirje u Gazi. Tijekom ovog tjedna stranački ogranak samog premijera Anthonyja Albanesea pozvao je vladu da poduzme snažnije akcije s ciljem zaštite palestinskog civilnog stanovništva. Vlada je pojačala svoje zahtjeve da se Izrael drži pravila međunarodnog prava, a Australija je podržala sigurnosnu rezoluciju Ujedinjenih naroda pozivajući na zaštitu života civila, no nije izravno zatražila primirje. Ranije je glasnogovornik Koalicije za vanjske poslove James Paterson rekao za emisiju Insiders ABC-a kako Izrael mora slijediti međunarodne zakone u ovom konfliktu, no da svijet razumije da je misija uništenja Hamasa ključna. „Imaju pravo da ih se ne tretira kao živi ljudski štit za Hamas. Imaju pravo ne biti taoci Hamasa,” rekao je. „Tu se ne radi samo o 239 Izraelaca, dva milijuna stanovnika Gaze Hamas koristi u ovom sukobu. Hamas također ima druge mogućnosti, rat bi završio sutra da Hamas pusti zarobljene na slobodu. Rat bi završio sutra da vodstvo Hamasa odustane od njega.”

ladi Australci spadaju među mlade s najvećom konzumacijom alkohola u svijetu, ili ih se barem takvima smatra, no novi podaci otkrili su iznenađujuću činjenicu o njihovim navikama vezanima uz alkohol. Mladi ljudi sve više biraju smanjiti unos alkohola, preko tri četvrtine njih bira družiti se na načine bez opijanje, navode podaci novog istraživanja. Više Australaca no ikad odabire smanjiti unos alkohola ili usvojiti nekonzumaciju alkohola, a rezultati koji najviše čude su oni u skupini mladih u dobi od 18 do 24, navodi novo istraživanje koje je provela organizacija DrinkWise. Podaci ovog istraživanja pokazali su da 76% mladih Australca voli družiti se na načine koji ne uključuju konzumaciju alkohola. Dvije trećine priznaje da ne vole uništiti si idući dan mamurlukom radi toga što su prethodnu noć pili. Ova promjena najprije nije primijećena, navodi izvršni direktor organizacije DrinkWise Simon Strahan koji je naveo da mladi usvajaju zdravije životne navike i tako si pomažu smanjiti konzumaciju alkohola. Ovo mišljenje ima i 22-go-

IZNENAĐUJUĆE STATISTIKE

dišnji Michael Gatto koji trenira MMA i živi uglavnom bez konzumacije alkohola. „Jedino kada popijem koje piće jest kada netko ima rođendan ili kada se nalazimo u nekom društvu i odemo plesati”, rekao je. „No većinom sam u pubu s prijateljima i uvijek sam osoba koja naruči bezalkoholno piće dok drugi piju.” Njegovo zdravlje i intenzivan trening prvi su prioritet kada odlučuje o tome hoće li popiti nešto. „Ja sam usmjeren na sport i to mi pomaže kada želim napraviti sve kako treba”, rekao je. „Ako ne pijem imam jednu stvar manje o kojoj moram brinuti. Malo sam anksiozan ako pijem jer ne volim izgubiti borbe.” Rekao je da iako mnogi njegovi prijatelji piju, primijetio

je prelazak prema trijeznim društvenim okupljanjima ili više događaja bez pretjeranih opijanja. „Neki od mojih prijatelja piju mnogo manje negoli je bio slučaj prije COVID-a,” rekao je. „Možda su ljudi samo zreliji i žele uštedjeti novac i ne žele cijelo vrijeme izlaziti i piti. Mnogo društvenih aktivnosti ne uključuje nužno pijenje alkohola, kao što je to bilo ranije.” Iako DrinkWise slavi činjenicu da stope konzumacije alkohola padaju, podaci pokazuju da se 22% mladih smatra „rizičnim konzumentima alkohola u pojedinačnim slučajevima”, što znači da konzumiraju mnogo veću količinu alkohola od preporučene u jednoj jedinoj prilici.

Tisuće pojurile u trgovačke centre u Sydneyju i Melbourneu T isuće kupaca pojurile su u trgovine diljem države kako bi iskoristili jednu od najvećih rasprodaja godine. Rasprodaja poznatija pod nazivom Black Friday tradicionalno se održava dan nakon američkog Dana zahvalnosti i vrlo se brzo učvrstila kao veliki događaj u kalendaru rasprodaja u Australiji. Ove godine rasprodaja je počela dan ranije, a online trgovine srezale su cijene već sredinom tjedna unatoč tomu što se Dan zahvalnosti slavio u četvrtak 23. studenoga, a godišnja rasprodaja službeno je počinjala tek u petak. U velikim trgovačkim centrima svjedočili

‘BLACK FRIDAY’ RASPRODAJE

smo prizorima koji se rijetko mogu vidjeti, tisuće građana pojurilo je u trgovine u Melbourneu i Sydneyju kako bi maksimalno iskoristili popuste. Nije ni čudo da se građani trude iskoristiti popuste budući da je Božić iza ugla i stiže

za oko pet tjedana, a inflacija vrši pritisak na financije svih građana. Međutim, ovo neće biti posljednja šansa za kupce sljedeća akcija popusta očekuje se s događajem pod nazivom Cyber Monday koji počinje 27. studenoga.

Toplinski val u Sjevernoj Australiji vjerojatno će se nastaviti širiti, a maksimalna temperatura prelazit će 40 stupnjeva. Toplinski val na zapadnoj obali Zapadne Australije stići će do Pertha i nastavit će se i tijekom četvrtka. Prema podacima Ureda za meteorologiju snažni toplinski valovi su neouobičajeni te posebno predstavljaju problem za ranjive skupine kao što su stariji ili oni s podliježećim bolestima.

Pomoć za one koji kupuju prvu nekretninu

rađani Queenslanda koji žele kupiti prvu nekretninu primit će dvostruko veću pomoć vlade Annastacije Palaszczuk, zahvaljujući prihodima od rudarske industrije. Annastacia Palaszczuk objavila je da će njena vlada udvostručiti potporu za primatelje pomoći za kupovinu prve nekretnine (First Home Owner Grant) čime će ukupna svota za one koji kupuju prvu nekretninu narasti do 30.000 dolara. Ovo povećanje potpore pomoći će 12.000 kupaca nekretnina do 20. lipnja 2025. Palaszczuk je izjavila da će ovo povećanje izravno pomoći građanima Queenslanda koji žele kupiti svoju prvu nekretninu usred krize uzrokovane porastom troškova života. „Naša vlada obvezala se olakšati pritiske osiguranjem najvećeg paketa mjera za smanjenje troškova života u cijeloj naciji”, izjavila je. „Žalim vidjeti da udio vlasništva doma u kojem građani stanuju i dalje raste i upravo zato naša vlada građanima namjerava pomoći. Nadam se da ovo omogućuje ostvaranje sna posjedovanja vlastitog doma za veći broj građana Queenslanda.” Ovo povećanje tijekom idućih 19 mjeseci stajat će 210 milijuna dolara, a mjera je donesena kao posljedica dokaza da rastu kapaciteti u građevinskom sektoru države. Državni rizničar Cameron Dick navodi da je „državni proračun snažan” te je ovo Laburistima dalo fleksibilnost „prilagoditi se promjenama okolnosti poput ove i ponovno uložiti od prihoda progresivne politike u području industrije ugljena.”

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

Tko bi trebao donijeti odluku o Vukovaru? Oni koji su s razarača Split gađali Split?

olovoz je mjesec Hrvata. Studeni nije. Mislim da nije potrebno objašnjavati zašto. Da lagano dignem tlak Jugoslavenima i orjuni spomenut ću samo 5. kolovoza, ljeta Gospodnjeg 1995. A studeni? Priča je jednostavna da jednostavnija ne može biti. Naime, dana 15. studenog 1991. g. u rano jutro, dok je samoupravni Split još drijemao, razarač JRM "Split" počeo je topničku paljbu po gradu Splitu i tako ušao u "istoriju" naših naroda i narodnosti. Nisam nikada čuo, a ni vidio, da ratni brod svojim topovima razara grad po kojem je dobio ime. "Tobčije" su bili precizni tako da stan Miljenka Smoje nije pogođen, ali su pogođeni Arheološki muzej, zgrada Općine Split, sportske dvorane na Gripama, Higijenski zavod, Tehnička škola, trajekti Bartol Kašić i Vladimir Nazor te mnogi civilni objekti. Na trajektu Vladimir Nazor poginuli su Dinko Maras i Jure Kalpić. Zapovjednik razarača "Split" bio je razočaran kad su mu javili da među poginulim nisu ni Bartol Kašić ni Vladimir Nazor. E, sad zašto spominjem taj tragični događaj iz našeg Domovinskog rata? Zbog naših elektronskih medija. Naime, naša opće omiljena TV kuća iliti HRT već godinama ima emisiju koja se zove "Dogodilo se na današnji dan". O razaranjima Splita 15. studenog 1991.g. ni muknuli nisu u toj emisiji. Umjesto da uđemo na velika vrata u povijest ratovanja pričom "Split napao Split", a što još nije niti će biti viđeno na "ceo svet", naš jugo razarač HRT čkomi. To je za njih ne-tema. Znaju oni što je vijest. Kad, recimo, Hrvatski nogometni savez zvekne kaznu Hajduku zbog prekomjernog granatiranja protivničkih navijača onda je "to tema" na HRT-u. Molim da se ovaj "u" (kad pišem HRT) ne shvati kao nenamjeran. Splićani su pak odgovorili zločincima u JRM-ci onako kako i treba. Muzički bi to mogli iskazati kao u pjesmi "Kad naš brod tone, tone, a zvona s Crkve Svetog Duje zvone, zvone…". Za vrijeme suđenja Slobodanu Miloševiću u Haagu, na pitanja brojnih zainteresiranih zašto nitko iz Srbije nije za vrijeme suđenja Slobodanu Miloševiću njegove transkripte dostavio Haagu, odgovoreno je: "U Srbiji je zadnji Juda, alias Vuk Branković, izginuo na Kosovu Polju…". Crnogorci su navodno nedavno priznali kako su granatirali srpski Dubrovnik u znak otpora srpskom hegemonizmu.

lSpomenici i obnove

spomenika

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

Vukovar ili Vkovar? Prošao je 18. studeni, Dan sjećanja na žrtve Vukovara. Vukovara ili Vkovara?! Tko će donijeti meritornu odluku o ovom jezičnom pitanju? Oni koji su granatirali srpski Dubrovnik ili oni koji su s razarača Split opleli po Splitu? Naši progresivci pak misle kako treba izbaciti iz abecede slovo U. U tu svrhu spremni su pustiti da na štih opet dođu "šumski demokrate" i vrate na društvenu pozornicu verbalni delikt. Ja se već pribo-

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Naši progresivci pak misle kako treba izbaciti iz abecede slovo U. U tu svrhu spremni su pustiti da na štih opet dođu "šumski demokrate" i vrate na društvenu pozornicu verbalni delikt

javam i za slovo H. I ono je dosta kompromitirano! Komunistima je početno slovo H u kraticama naziva institucija smetalo. Npr.: Društvo književnika SR Hrvatske, a nikako Hrvatsko društvo književnika. Danas se izgleda pojavljuje novi problem sa slovom H. Kako izgovarati Hrvatske obrambene snage iliti HOS? Za snalažljiv i poltronstvu sklon narod, kao što smo to mi, to i ne bi trebalo predstavljati problem. Izbacimo H i umjesto njega umetnemo K i eto nam stiže KOS (koji po nekima nije nikada ni nestao). Ovih dana kad se obilježava godišnjica pada herojskog grada Vukovara (ali i Škabrnje, Saborskog i dr.) ponovno naviru tragična sjećanja. Npr. Dragutin Berghofer je jedan od petorice ljudi koji su preživjeli Ovčaru. Pavle Cvijanović je bio osoba koju je obitelj Berghofer hranila do 17. studenog. On im je u znak zahvalnosti odveo kćer Vesnu iz kuće, a kasnije su je našli silovanu i ubijenu na smetlištu. To treba doživjeti i preživjeti. Čuvene grčke tragedije blijede su pričice u odnosu na tragediju Dragutina Berghofera i mnogih drugih Vukovaraca i Vukovarki. Čekam konačni rasplet mimohoda u Vukovaru. Prema nekim procjenama bilo je preko 100 tisuća ljudi. Dragutin Junković se čudi da se navodno "pola Vukovara sakriva iza spuštenih roleta…". Dobro, komentar toga ostavljam za nadolazeću kolumnu. Gledajući na TV-u Kolonu sjećanja u kojoj preko sto tisuća ljudi milji prema groblju u Vukovaru, postaje potpuno nevažno ni koji plakat je najavio ovo događanje ni koji političari jesu ili nisu došli ni jel' Junković doista vidio "pola Vukovara skrivenog iza spuštenih zastora". Vukovar je i zauvijek će ostati simbol tragedije, ali i

najvećeg ponosa svih onih stotina tisuća Hrvata koji u srcu nose svoju domovinu Hrvatsku. Navodno je jedan od svećenika prije negoli su ga komunisti lišili slobode služio misu koju je navodno zaključio riječima: "… i otpusti nam dugove naše, kao što mi otpuštamo drugove vaše…". Veza Banožića i BBB-a Uvodnike Davora Ivankovića redovno čitam. "Bolesna naslada zbog Banožića, isti su strvinari BBB-e proglasili ubojicama". Zatvoriti sto huligana jer su "ubili" jednog grčkog navijača. Shvatili ste, klasični hrvatski poltronizam. Grci su navijači, a naši su huligani. Sada kad su Grci napokon "shvatili" da je Grk poginuo od ruke njihovog "navijača" Grka, medijski petokolonaši muče, čkome… Premijer je još pred tjedan dana najavio navodno skori pozitivan ishod za BBB-e, ali oni i dalje trunu u "demokraciji" na grčki način. U staroj Ateni postojala su politička prava kao što su pravo na govor, glasovanje za građane (a što mi se osobito dopalo samo za muškarce). Ha, ha! Na snazi je bio sistem većinske vladavine što je u praksi značilo da dok si imao većinu možeš i preko noći promijeniti zakon. Nemojte to odmah uspoređivati s HDZ-om. Oni nikada ne rade do kasno u noć. Oni zakone mijenjaju po danu dok zasjeda Sabor. Zadarski "Tornado" šalje poruku: "Dok cajke pune Arenu, a državu stranci, za hrvatske navijače zatvor su i lanci". Cipelarenje Marija Banožića se nastavlja. On je je za ljevičare "tema". Sam si je kriv. Vozio jeep po magli. Žale za nevinom žrtvom prometnog udesa. Smije li po odvjetniku Banožić zalediti saborski mandat?…. Sve sami farizeji na kvadrat. Moj prijatelj Dikan šalje

mi putem fejsa popis žrtava u Jasenovcu iz 1946. g. Popis je napravila Zemaljska komisija Hrvatske iste godine. Taj popis je nedavno u Beogradu u Vojnom arhivu otkrio slovenski publicist Roman Leljak. Dakle, do 1946. g. je u Jasenovcu bilo ubijeno 576 žrtava. A onda su brojke krenule rasti i bujati… Nisu stale sve do 700 tisuća. Jakovina, Markovina, Klasić, Goldstein i slični još glasno šute… Šutnja je za njih stvarno zlato. Vatikan se bavi rodnim pitanjima i kršćanskim milosrđem. Obični ljudi znaju da postoje muškarci i žene. Međutim, to je očito za neke u Vatikanu previše tradicionalno gledanje. Mate Knezović ima rješenje: "Umjesto da Crkva izda encikliku o tome, otpadnici koji su zauzeli 'Mojsijevu stolicu', plešu 'đavolji ples'. Biskupi i svećenici moraju se tome odvažnije usprotiviti…". Naš dragi papa Franjo je jasno pokazao da je vrhunski političar. Kad ga jednog dana Bog pozove k sebi on će sigurno biti ponosan na svoj ovozemaljski posao. Baš na Martinje leži Joža po noći u grabi kraj puta, kad naiđe policajac pa ga upita: "Zašto tu ležiš?". "Nekaj sem zgubil, pak iščem!", promrmlja Joža. "A što si to izgubio?", znatiželjno će policajac. "Ravnotežu!". Punjena ptica je danas heroj Hajmo se sad malo odmaknuti s velikih tema. Idemo malo divaniti o Dinamu. Bez brige bit će kratko. Kako se ovih dana pljucka po Banožiću tako se pred mjesec-dva pljuckalo po Dariju Šimiću. Znalci su njega "neznalicu" doslovno natjerali da podnese ostavku. Tvrdili su da Šimić jednostavno ne kuži nogomet. Nogomet kuže Vlatka i ekipa. I tako su, nakon medijske kanonade, natjerali Darija da prešutno odnosno ostavkom prizna kako je zalutao u "fudbal". I ode Dario brinuti o karijeri svog sina budućeg napadača Vatrenih. E, sad, zašto uz toliko genijalaca koji brinu o mom klubu potežem za rep baš Šimića..? Zato jer je Dario Šimić za hrvatsku repku odigrao okruglo sto utakmica. Ni više ni manje. I sad o njemu raspravljaju likovi za koje sam već napisao da vjeruju kako nogometna lopta skače jer je u njoj žaba. Šimić je igrao u momčadi koja je osvojila medalju na svjetskom prvenstvu u Francuskoj. U repku ga je uvrstio još Ćiro Blažević. Liga za bedake je pred vratima, a Dinamo je pun k'o brod - genijalaca. Tko je novi Šimić?

JOHN STONEMART MEMORIALS

Netko mi je poslao na moj zid sliku Jože Manolića i njegove kćeri Zrnke. Kad ona umre Joža će naslijediti sve. Listam novi Hrvatski tjednik. U "bolja" vremena tako sam listao Globus i Nacional. Naslovnica prikazuje Vukovar i Škabrnju. "Nema oprosta ni zaborava!", "Mjesto vječnog hrvatskog ponosa i srpske sramote"… Sprdnja EU policije: "Hapse hrvatsku djecu kao teroriste, a Europom odjekuje 'Allahu Akbar', sinagoge gore, a Židovi bježe. To ne može ispraviti ni umjetna inteligencija". Pomaže samo povijest, ali ne ona s Filozofskog faksa u Zagrebu. Recimo, usporedba između Vukovara i Odžaka. Oba grada razorena su na isti način od strane partizana i četnika. O Vukovaru sam doznao mnoge važne stvari od mog branjenika Mile Dedakovića - Jastreba. "Doček" za njega u Zagrebu bio je jeziv. Vezan i mlaćen u studentskom domu na Lašćini. Šaren po tijelu kao Murtićeva slika… Crn, žut i crven. Oslobođen u dva namještena procesa. Optužen je bio da je navodno otuđio oko 400 tisuća maraka i rušio ustavni poredak Republike Hrvatske zajedno s Paragom i Đapićem. Obje prijesne izmišljotine rezultirale su, nakon postupka, oslobađajućom presudom koju je potvrdio Vrhovni sud Hrvatske. Međutim, kao glavna vukovarska zvijezda sad iskače Fred Matić, zvan "punjena ptica". To je danas vukovarski "heroj", njega nitko nije mlatio…. Eto priče o Vukovaru, o Hrvatskoj i pravdi i poštenju. Mile Dedaković je danas star, bolestan i zaboravljen dok nam Punjena ptica svako malo docira iz Bruxellesa. Za vrijeme dok su se Vukovarci borili za goli život nisu ni sanjali da ih čeka "sastanak u Zagrebu" s Jožom i Stipom i s njihovim planovima za život Vukovaraca. Takav plan skovao im je Joža, možda baš da bi Fred, mobilizirani dragovoljac, danas mogao glumiti "heroja" rata. John Lennon je jednom rekao: "Život je ono što ti se događa dok ti praviš planove za život". Arthur Schopenhauer jednom je napisao: "Svaka istina prolazi kroz tri faze. U prvoj je ismijana. U drugoj joj se žestoko suprotstavljaju, a u trećoj konačno biva priznata kao očigledna". I na kraju nešto za demaskiranje muškaraca. Zašto muškarci briju intimnu zonu? Pa i patuljak u vrtu izgleda veći kad pokosiš travu.

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: FOOTSCRAY: 271 PRINCES HIGHWAY, 337 BARKLY ST 9706 8108 9689 8882

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

“Bit ćemo od ikoga tko je iji tin jef ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenog 2023.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

RECEPTI

Raffaello kuglice s jagodama

Sastojci: - 200 g bijele čokolade - 100 ml vrhnja za šlag - 100 g kokosa - 60 g krem sira - 4-5 jagoda

Dodatno: - 100 g kokosa za uvaljati

Priprema: U manjem lončiću na tihoj vatrici zagrijati vrhnje za šlag. Ubaciti bijelu čokoladu natrganu na komadiće pa uz miješanje sjediniti. Ne smije proključati! Odmah potom umiješati pjenjačom krem sir, a zatim i kokos. Dobro sve sjediniti i ostaviti u hladnjaku najmanje 40 minuta da se smjesa fino stegne. Masa je u početku prilično mekana, ali stajanjem u hladnjaku se fino stvrdne i kuglice se onda rade bez problema. Jagode narezati na manje komadiće. Malom žličicom uzimati dijelove smjese, u sredinu svakoga staviti komadiće jagode pa zarolati kuglicu. Odmah je uvaljati u kokos i odlagati na pladanj. …………

Bijela bajadera s kokosom Foto bajadera Sastojci: - 250 g maslaca - 250 g šećera - 200 ml mlijeka - 250 g mljevenog keksa - 200 g kokosa - 1 čaša kiselog vrhnja - 2 rebra bijele čokolade

Za glazuru: - 200 g bijele čokolade - 4 žlice suncokretovog ulja - 50 g maslaca

Priprema: U posudu staviti mlijeko i šećer, dodati i maslac i bijelu čokoladu pa pustiti da se sve skupa otopi i zakuha. Tada maknuti s vatre pa umiješati mljevene kekse i kokos. Ovako dobivenu smjesu rasporediti preko papira za pečenje u većem limu (40×30 cm) i zagladiti od gore. Preko svega izliti glazuru od bijele čokolade koja se napravi tako da se u lončiću na tihoj vatrici otopi čokolada s maslacom i uljem. Pustiti da se sve skupa dobro rashladi pa narezati na manje prutiće. ……………

Lješnjak poljupci Sastojci: Za puslice: - 4 bjelanjka

- 200 g šećera - 250 g prženih lješnjaka - 1 žlica mljevenog keksa - 1/2 žličice soli

Savjeti za savršene božićne kolačiće Blagdani su iza ugla. Dočekajte ih spremni. Neka vam božićne delicije unesu dodatnu slatkoću u život

radicija pečenja božićnih kolača u većini obitelji postoji oduvijek, a jeste li se ikada pitali kako su nastali ovi omiljeni deserti? Još u srednjovjekovnoj Europi, u benediktinskim samostanima, nastali su prvi recepti koji su se vezali uz proslavu Božića. U tim su se receptima mogli pronaći tada egzotični začini kao što je cimet ili papar uz dodatke ne uvijek dostupnih namirnica poput lješnjaka, badema i suhog voća. Kako su Europljani otkrivali nove namirnice, tako su nastajale i nove delicije. Nije trebalo dugo da cijela Europa otkrije čar božićnih kolača pa se od 16. stoljeća željno iščekuje najljepše doba u godini. Današnji kolačići poput krancla ili paprenjaka bili bi nezamislivi bez uporabe kalupa ili „modlica“ koji se koriste od 19. stoljeća kada su se počeli i zapisivati prvi recepti. Spomenut ćemo još samo da su se božićni kolačići prvi put počeli prodavati na adventskom sajmu 1310. godine u Münchenu. Kod pripreme božićnih kolačića ima više koraka, a svaki je važan i ne smije se preskočiti. Recimo, ako je baka ili mama stavljala određenu vrstu maslaca treba na vrijeme organizirati da je upravo taj u hladnjaku. Također, ako se u kolače stavlja domaći pekmez, valjalo je o tome misliti još na jesen kada je trebalo ukuhati svoj vlastiti, baš najukusniji. Da bi božićni kolači bili uspješni, treba odvojiti dovoljno vremena za pripremu jer je upravo vrijeme koje im posvećujemo onaj najvažniji sastojak.

Napravite plan i provjerite zalihe

Ima li išta gore nego kad usred pečenja shvatite da nemate prašak za pecivo i nema šanse da vam kolač uspije! Da biste to spriječili, prije no što krenete u svijet slatkih čarolija, provjerite imate li sve sastojke, napravite popis za trgovinu da štogod ne zaboravite i

smislite redoslijed pečenja i pripreme. Dobro znate da se za neke kolače kreme moraju prvo ohladiti, tijesto možda mora odstajati u hladnjaku pa prema tome napravite raspored posla da ne gubite vrijeme. Za ukrašavanje si pak dajte dovoljno vremena jer u tome biste zaista trebali uživati.

Niste sigurni kako vam je kolač ispao

Ispekli ste biskvit za tortu ili neki kolač, no čini vam ste da ste nešto izostavili ili pretjerali s nekim sastojkom? Nemojte se gristi unaprijed ili baciti biskvit. Da ne biste uništili možda ipak dobar kolač, okrenite biskvit naopako i uzmite komadić s dna da ga možete probati. Ako je sve u redu, nitko neće primijetiti da nedostaje komadić.

Pecite i osjetilima, a ne samo prema pravilima

S godinama iskustva već ste sigurno naučili da određene kolače i recepte uopće ne radite kako se preporučuje i nemojte to zaboraviti. Koristite sva osjetila i ne ustručavajte se napraviti po svome. Ako vam se čini da je primjerice biskvit pečen, nemojte riskirati da zagori, a ako nečemu nedostaje boje kako ste zamislili, dodajte još. Blagdanski kolačići veliko su veselje svima, a vi ste prije svega trebate dobro zabaviti dok ih radite.

Maknite višak brašna

Svaki put kada valjate tijesto za neku slasticu ili primjerice pizzu nemojte zaboraviti maknuti višak brašna koje koristite da se ne lijepi za površinu. Višak brašna koji ostane na tijestu ponekad može ostati čak i u grudicama, a nakon pečenja umanjit će okus fine slastice jer se neće integrirati. Zato bi bilo najbolje da imate četku i slasticu očistite prije nego što nastavite dalje s pripremanjem.

Ne zaboravite na serviranje

Znate kako se kaže da prvo jedemo očima? I to je istina. ‘Ako ste se već toliko potrudili da ispečete kolače, onda si dajte još malo truda pa ih ukrasite’. Ne moraju to biti velike stvari, tek koja mrvica i detalj da se vidi kako ste pazili na serviranje i ukrašavanje.

Za kremu: - 4 žumanjka - 80 g šećera - 1 vanilin šećer - 120 g čokolade za kuhanje - 150 g maslaca

Priprema: Za puslice miksati bjelanjke dok ne postanu čvrsti snijeg. Tada postepeno dodati šećer i sol pa nastaviti miksati dok ne postanu potpuno čvrsti. U čvrsti snijeg ručno umiješati kekse i mljevene lješnjake. Ovako dobivenu masu rasporediti u hrpicama na lim preko papira za pečenje. Neka između bude malo razmaka jer će se kolačići tijekom pečenja raširiti. Možete ih u hrpice nanijeti i ukrasnom špricom ili vrećicom za dekoraciju. Peći 20 minuta u pećnici zagrijanoj na 160 °C. Pečene poljupce ohladiti na limu. Za kremu miksati žumanjke sa šećerom i vanilin šećerom. Prebaciti tu smjesu u lončić za kuhanje na pari pa uz miješanje kuhati 4 minute. Tada dodati čokoladu koju prethodno treba otopiti da bude potpuno tekuća. Umiješati sve skupa pa prokuhati sve zajedno još 1-2 minute. Maknuti sa izvora topline i uz miješanje ohladiti na sobnu temperaturu. Kada se kremica rashladila umiksati maslac. Ohlađene puslice spajati s žličicom kreme i odlagati na pladanj da se prosuše. …………….

Čokoladna torta s narančama

Sastojci: - 8 jaja - 250 g šećera u prahu - 250 g čokolade u prahu - 250 g mljevenih oraha - 3 žlice mlijeka - 2 naranče - 500 ml slatkog vrhnja Priprema: Odvojiti bjelanjke i žumanjke pa posebno istući bjelanjke. Miksati žumanjke sa šećerom u prahu, dodati naribanu koricu jedne naranče, čokoladu u prahu i na kraju mljevene orahe. Postepeno dodavati i žlicu po žlicu mlijeka jer je smjesa dosta kompaktna i gusta. Na kraju kuhačom umiješati čvrst snijeg od bjelanjaka i sve sjediniti. Izliti u namašćen i pobrašnjen lim za pečenje (promjera 24 cm) i peći u pećnici na 200 ℃ nekih 25-30 minita. Pečenu tortu nekoliko minuta prohladiti pa ju preliti iscijeđenim sokom od 2 naranče. Kada torta upije sav sok maknuti obruč okvira za tortu pa tortu ohladiti do kraja. Premazati tortu tučenim slatkim vrhnjem i ukrasiti po želji čokoladnim strugotinama .

DJEČJI KUTAK

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

Ovih dana vi ćete biti jako zanimljivi drugima, te u svakom trenutku spremni za razgovore. Ako već jeste u vezi, ona bi se trebala poboljšati, a partner će biti sklon više se vezati za vas. Samci će često izlaziti. Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno počinju stabilizirati. Ova spoznaja potaknut će vas na razvoj novih planova. Sretni brojevi: 15, 21, 26, 32, 35, 40

23. listopada do 20. studenoga

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Vaš ljubavni život nastavit će se razvijati dobro. Bit ćete zadovoljni postignutim. Oni koji su još sami izlazit će bez pritiska da se nešto mora dogoditi. Bit će zabavljanja, ali i ugodnih doživljaja u ozračju vlastitog doma. Jedan opušten privatni tjedan. Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čekati da se izrazite i pokažete što sve možete, no s druge strane, o nekim temama bit će mudrije šutjeti ili ih odgoditi. Sretni brojevi: 11, 13, 18, 29, 31, 33

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Tijekom narednih dana vi ćete ući u nešto diskretniju ljubavnu fazu. Potreba za povlačenjem ojačat će. Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera. Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno. Potrebna je bolja organizacija, kako planova, tako i same realizacije posla. T Sretni brojevi: 1, 9, 11, 21, 23, 32

21. siječnja do 18. veljače

Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa makar u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Sve je moguće. Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. Trebate se samo dobro organizirati. Sretni brojevi: 2, 8, 9, 13, 25, 34

Svakodnevne strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno. Mnogi će zapamtiti ove dane po dobrom. Osobe suprotnog spola rado će vas pozivati u svoje društvo. Uz određenu diskreciju. Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Nije idealno, ali ponekad si nećete moći pomoći. Oni koji su drugima šefovi bit će u velikim iskušenjima. Sretni brojevi: 4, 8, 23, 25, 31, 44

Tijekom ovog tjedna vama će se svakodnevno otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se sve češće i sve jače smijete ili po tome što vas voljena osoba u svakom trenutku podržava. Počet ćete disati punim plućima i dopustiti sebi više uživanja. Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Bit će i onih kojim će biti ponuđen zanimljiv posao povezan s važnim projektom. Sretni brojevi: 1, 8, 11, 12, 21, 25

Ako čeznete za ljubavlju u svojoj samoći, malo bolje pogledajte osobe iz svoje radne sredine. Jedan mail ili telefonski poziv mogao bi vam donijeti vrlo ugodno poznanstvo, a kasnije možda i nešto više. Oni koji već jesu u vezama uživat će u svojoj svakodnevici. Niste potpuno svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni. Sretni brojevi: 1, 8, 15, 29, 38, 41

Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati. Barem za ugodan razgovor uz kavu. Neki će potrošiti više od planiranog kako bi impresionirali dragu im osobu. Ipak, kad sve zbroje, bit će zadovoljni. Uvidjet ćete da se umarate, te da vam treba dva put više vremena za obaviti stvari koje inače obavljate brže. Sretni brojevi: 10, 21, 27, 33, 41, 44

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Malo je vjerojatno da ćete otpustiti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni. Prilike za ljubav jednostavno će vas mimoilaziti. Ne tugujte, jer će ova faza uskoro proći. Sretni brojevi: 12, 14, 23, 25, 32, 44

Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer ovih dana malo će toga ispunjavati vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u vašoj vezi. Budite diplomat. Ponekad će vam se činiti da je oko vas previše ljudi s kojim morate komunicirati oko nevažnih stvari. Napravite selekciju i odredite što je prioritet. Sretni brojevi: 6, 10, 15, 27, 33, 43 Vjerojatno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Vaše srce će biti nekako prazno. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugdje, pa će svima biti lakše. Sretni brojevi: 4, 14, 23, 25, 34, 35 Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je nepovoljnijih tranzita ljubavnih planeta. Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Ove promjene toliko će vas zaokupiti da katkada nećete vidjeti ništa drugo. Sretni brojevi: 3, ,6, 9, 11, 29, 33

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

SAVJETI I PREPORUKE

Sunce – dobrobit ili opasnost?

"Poslije kiše dolazi sunce." Sunce kao simbol života, svijetla i zdravlja oduvijek nas prati kroz ljudsku povijest. Međutim, razvojem znanosti sve se više govori o negativnom utjecaju sunčevog zračenja na zdravlje, prvenstveno na povećanje rizika od tumora kože uslijed pretjeranog izlaganja suncu. Od sunčevog zračenja vidljivi dio čini 50 posto, infracrveni dio 40 posto, a samo 10 posto sunčevog spektra ultraljubičasto zračenje (UV). No, upravo je UV zračenje najdiskutabilnije po pitanju dobrobiti odnosno opasnosti po ljudsko zdravlje. Sunce zrači ultraljubičasto zračenje u području UV-A, UV-B i UV-C. Ukupno 95-97 posto UV zračenja koje dopire do Zemljine površine čini UV-A zračenje. UV-A zrake prodiru dublje u kožu i oštećuju srednji sloj kože (dermis). Pri prevelikoj izloženosti dovode do starenja kože i pojave sunčevih pjega. Može doprijeti i do mrežnice oka, stoga dugotrajno izlaganje može uvelike povećati opasnost od degeneracije žute pjege. Šteta od UVA-zračenja je kumulativna, pa se preporučuje nošenje sunčanih naočala. UV- B zrake se apsorbiraju u površinskom sloju kože (epidermisu). Odgovorne su za proizvodnju vitamina D u ljudskoj koži te izazivaju tamnjenje kože. Kod pretjerane izloženosti izazivaju opekline, degeneraciju i starenje kože. Preveliko izlaganje UVB-zračenju može oštetiti rožnicu i izazvati bolno stanje, vrstu upale rožnice koja se naziva fotokeratitis. UV-C zrake ne dopiru do Zemljine površine jer se apsorbiraju u ozonskom zračnom omotaču Zemlje. Koliko vremena provoditi na suncu? Ne postoji univerzalan odgovor na ovo pitanje budući da ono ovisi o više čimbenika: tipu i tonu kože, dobi, zdravstvenom stanju, prehrani i mjestu gdje živimo. Generalno, znanstvenici smatraju kako je 5 do 15 minuta, maksimalno 30 minuta ako ste tamnije puti, sasvim dovoljno da iskoristite sve blagodati sunca, bez uzrokovanja bilo kakvih zdravstvenih problema. Ako koristite kreme za sunčanje možete se izlagati suncu i duže, s jednakim efektom. Ono što je zasigurno važno neovisno o svim čimbenicima je izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 16 sati. Naime, u to vrijeme je Sunce u najvišem položaju nad horizontom, pa je i UV zračenje najjače. Zašto je dobro izlagati se (umjereno) sunčevom

Od sunčevog zračenja vidljivi dio čini 50 posto, infracrveni 40 posto, a samo 10 posto je ultraljubičasto zračenje (UV). No, upravo ono je najproblematičnije

zračenju? Treba imati na umu da sve negativne posljedice UV-zračenja nastaju prilikom pretjerane izloženosti Suncu. Uslijed takvog negativnog raspoloženja i straha od sunčevog zračenja zaboravljamo na dobrobiti koje nam Sunce donosi: Vitamin D – sunčevo zračenje pomaže u sintezi vitamina D koji je izuzetno važan u održavanju zdravlja kostiju, krvnih stanica i imunološkog sustava. Također, pomaže u iskorištenju i regulaciji određenih minerala, ponajviše kalcija i fosfora. Vitamin D ima zaštitni učinak protiv bolesti kao što su rak, šećerna bolest tipa II i multipla skleroza. Kod djece koja nemaju dovoljno vitamina D postoji opasnost od razvoja rahitisa, pri čemu kosti postaju mekše i slabije, a kod odraslih se mogu javiti osteoporoza i osteomalacija. Procjenjuje se da se umjerenim sunčanjem tijekom pet do deset minuta, dva do tri puta tjedno proizvode dovoljne količine vitamina D. Spavanje i san – naše oči trebaju svjetlost kako bismo imali normalan cirkadijalni ritam, odnosno pravilno vrijeme budnosti i sna. Dovoljna dnevna količina sunčeve svjetlosti pozitivno utječe na san jer sunce potiče sintezu hormona sna – melatonina. Raspoloženje – umjereno izlaganje sunčevom zračenju uz tjelesnu aktivnost omogućuje stvaranje endor�ina koji djeluju relaksirajuće i opuštajuće na organizam. Sunce također djeluje i kao "prirodni antidepresiv" tako što potiče stvaranje hormona serotonina koji je odgovoran za mentalno zdravlje. Imunitet – sunčevo zračenje utječe na imunološki sustav tako što potiče stvaranje obrambenih stanica organizma. Stoga, preporučeno je oboljelima od dermatoloških bolesti (atopijski dermatitis, psorijaza) izlaganje sunčevom zračenju oko 30 minuta kada je UV indeks niži tijekom dana. Manji rizik za dijabetes – dokazano je kako vitamin D koji se sintetizira tijekom izlaganja sunčevom zračenju uvelike smanjuje rizik za dijabetesom tipa I kod djece. Kako pripremiti organizam na ljetno izlaganje suncu? Prva stvar koja većini ljudi padne na pamet kako se zaštiti od sunca tijekom ljeta je namazati se različitim kremama s visokim zaštitnim faktorom. Navedena činjenica je naravno točna, no postoje još i dodatni načini kako se zaštititi.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

PLANIRATE LI BOŽIĆNE BLAGDANE U HRVATSKOJ (1. dio)

Posjetite obližnje europske advente

vrijeme Adventa brojni gradovi pokazuju svoje najljepše strane te nanovo oduševljavaju turiste prelijepim uređenjem, bogatom gastro ponudom, raznim koncertima i događanjima… Planirate li posjet Hrvatskoj u adventsko vrijeme koje uskoro dolazi, uvrstite i posjet Beču. Od sredine studenog pa do Božića se najljepša mjesta u Beču pretvaraju u čarobne božićne sajmove. U zraku se osjeća miris božićnih kolačića, vrućeg punča i pečenih badema. Stara gradska jezgra i ulice s trgovačkim radnjama ukrašene su svečanom rasvjetom koje daju gradu poseban božićni duh. U Beču je gotovo na svakom trgu organiziran božićni sajam, primjerice, na Rathausplatzu posjetitelje na ulazu dočekuje metar visok luk sa svijećama.. U 'Ice Dreamu' možeš klizati po romantično osvijetljenom parku gradske vijećnice. Nedaleko je Božićno selo na Maria-Theresien-Platzu, između Muzeja povijesti umjetnosti i Prirodoslovnog muzeja. Tijekom Adventa tu je oko 70 štandova s tradicionalnim rukotvorina-

Od sredine studenog pa do Božića se najljepša mjesta u Beču pretvaraju u čarobne božićne sajmove. U zraku se osjeća miris božićnih kolačića, vrućeg punča i pečenih badema Od sredine studenog pa do Božića se najljepša mjesta u Beču pretvaraju u čarobne božićne sajmove. U zraku se osjeća miris božićnih kolačića, vrućeg punča i pečenih badema

ma i originalnim idejama za poklone. Stari bečki božićni sajam na Freyungu u središtu grada odan je tradiciji. Božićni sajam ovdje se održavao još 1772. godine, a tamo se mogu kupiti rukotvorine, stakleni ukrasi, tradicionalne jaslice i keramika. Od 16 sati na trgu svira svečana adventska glazba. Nekoliko koraka dalje možeš kupiti i visokokvalitetne rukotvorine na božićnom sajmu Am Hof, dok ti božićna glazba i zborsko pjevanje pružaju odgovarajuću pratnju. Kulturni i božićni sajam ispred dvorca Schönbrunn očarava svojim carskim ambijentom i de�initivno ga vrijedi posjetiti. Na Stephansplatzu postavlja se oko 40 štandova u podnožju katedrale svetog Stjepana, a nude se visokokvalitetni proizvodi iz Austrije. Vrt Palais Auersperg ove se godine prvi put pretvara u kulinarsku zimsku oazu. U zimskom izdanju Palais Freiluft poslužuju se punč, kuhano vino, topli kokteli i šampanjac te kuhinja poznatih ugostitelja. Cijene kuhanog vina su oko 4 eura, dok domaće kobasice koštaju od 5 eura pa na više.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 23. studenoga 12:09 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:41 PM Eko zona 02:06 PM Tik tok plesačica, dokumentarna reportaža 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Kod nas doma 03:03 PM Baština: Šibenska polja 03:08 PM Otvoreno 03:38 PM Zlatna liga 04:04 PM Knjiga ili život: Enver Krivac i Davor Schunk 04:33 PM Kod Suzy: Krpice sa zeljem 04:37 PM Studio 4: Znanost 04:45 PM Studio 4: Kultura 04:55 PM Stipe u gostima, hum.serija 05:29 PM Romano Bolković - 1 na 1: Zrinka Paladino, talk show 06:34 PM Mljet 1960. - danas, �ilm 07:17 PM Art a la carte 07:47 PM Studio 4: Sport

Petak, 24. studenoga 12:10 PM Rijeka moje mladosti, emisija pučke i predajne kulture 12:39 PM Dnevnik 2 01:34 PM Hrvati u BiH 01:59 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:07 PM Izradi sam: Hranilice za ptice 02:12 PM Kod nas doma 02:57 PM Baština: Šibenska šetnica 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:57 PM Izvan formata 04:27 PM Tina Katanić, dok. reportaža 04:32 PM Zapečeni grah, reportaža 04:36 PM Studio 4: Kultura 04:46 PM Sve će biti dobro, serija 05:31 PM Druga strana 05:56 PM Prometej 06:46 PM (Re)kreativac: Golf 07:11 PM Art a la carte 07:41 PM Puls reportaža: Jedan od nas 07:51 PM Studio 4: Sport Subota, 25. studenoga 12:10 PM Moj put: Italija, dok.serija 12:35 PM Tisja Kljaković, reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Studio 4: Sportske minute 02:00 PM Šarena pogača s tikvicama, 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Cronovatori: Zaštita i spašavanje, dokumentarna serija 02:42 PM Globalna Hrvatska HTV 03:22 PM Normalan život 03:57 PM Od danas do sutra 04:12 PM Studio 4: Znanost 04:20 PM Studio 4: Kultura 04:30 PM Sve će biti dobro, serija 05:15 PM The Frajle, koncert u KD Vatroslava Lisinskog 06:36 PM Baština: Šibenski muzej 06:41 PM Peti dan 07:41 PM Tisja Kljaković, reportaža 07:50 PM Studio 4: Sport Nedjelja, 26. studenoga 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Čovjek ispod stola, �ilm 03:29 PM Youngmasters Gala koncert 04:32 PM Studio 4: Kultura

04:42 PM Sve će biti dobro, serija 05:27 PM Klub čitatelja 06:22 PM Alpe, Dunav, Jadran 06:52 PM Mališani: Rino - Mali putnik 07:00 PM Ho ho ho hotel: Stvarno nestvarno, igrana serija serija 07:21 PM Potrošački kod 07:46 PM Torbice, dok. reportaža 07:51 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 27. studenoga 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Puls reportaža: Kutu o klin 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Pula: More 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Plodovi zemlje 03:08 PM Čovjek ispod stola, �ilm 04:34 PM Studio 4: Kultura 04:44 PM Nedjeljom u 2 05:39 PM Samo lagano 06:09 PM Asier Polo i Simfonijski orkestar HRT, koncert u Domu sportova 07:22 PM Garaža: Ruiz 07:52 PM Studio 4: Sport Utorak, 28. studenoga 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Otvoreno 03:28 PM Lijepom našom 04:33 PM Studio 4: Znanost 04:41 PM Studio 4: Kultura 04:51 PM Počivali u miru, serija 05:44 PM Na rubu znanosti 06:34 PM Pretorijanci Europe: El Sakalaw, dokumentarna serija 07:25 PM Stani u Lici: Sjeverni Velebit, 07:52 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 29. studenoga 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:05 PM Trendovi i frizure, dokumentarna reportaža 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Kod nas doma 03:03 PM Baština u objektivu: Torpedo 03:08 PM Otvoreno 03:38 PM Zlatna liga 04:03 PM Razgovor s razlogom 04:33 PM Kod Suzy: Škampi na buzaru 04:38 PM Studio 4: Kultura 04:48 PM Jazz orkestar HRT-a, Sudar Percussion i ansambl Lado, snimka 05:53 PM Studio 4: Sportske minute 06:18 PM Vrtlarica 06:48 PM Art a la carte 07:18 PM Vjetar u kosi, dok. serija 07:52 PM Studio 4: Sport

Rijeka moje mladosti, emisija pučke i predajne kulture HTV, petak, 24. studenoga, 12:10 PM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023. Svjetsko prvenstvo će se od 29. studenoga do 17. prosinca održati u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj

Slavlje igrača Cibone

Cibonina šuterska rapsodija Postigli su čak 20 trica za treću pobjedu u nizu u regionalnoj ligi

akon pet poraza u nizu, košarkaši Cibone izborili su u ABA ligi i treću pobjedu u nizu. Nakon domaće pobjede nad Mornarom, cibosi su slavili i na dva gostovanja. Najprije u Novom Mestu protiv Krke a u petak navečer i u Podgorici nadigravši Studentski centar Derby (101:93). Zapravo, bila je to prava šuterska rapsodija. U Sportskom centru Morača, Zagrepčani su ubacili čak 20 trica i to iz samo 34 tricaška pokušaja što je drugi najveći broj trica u jednoj utakmici u povijesti ove regionalne lige. Samo je Cedevita u sezoni 2009./2010. zabila više (23) i to u utakmici protiv gradskog rivala Zagreba. A brojku 20 dosegnula je još samo Crvena zvezda u sezoni 2020./2021. protiv FMP-a. - Kredit mojim igračima. Večeras smo bili iznimno hrabri i raspoloženi u šutu za tri koša. U pripremi smo to i priželjkivali. Znali smo da nam treba iznimno dobra partija za uzeti bodove ovdje. Kada šutirate ovako onda se mora dogoditi čudo da ne pobijedite. Napunili smo se samopouzdanjem i

idemo dalje, sezona je duga - kazao je Cibonin trener Jakša Vulić kojem je kolega sa suparničke klupe Andre Žakelj mogao samo skinuti kapu: - Cibona je imala nevjerojatnu šutersku večer. Dozvolili smo im da se razigraju i nikako to nismo uspjeli zaustaviti. Ako primiš 60 koševa iz trica teško je pobijediti. Mi jesmo probali s nekim varijantama u obrani ali u tome nismo bili uspješni. Ne mogu reći da nije bilo energije, vidi se to i po napadu. Zabili smo 90 koševa što bi trebalo biti i više nego dovoljno no obrana je ta koja donosi rezultat. A prave obrane protiv Cibonine dalekometne artiljerije ovaj put nije bilo. Čak sedam cibosa pogađalo je tricu a najviše ih je zabio Ivan Majcunić, pet, a po četiri su ubacili američki razigravač Alex Stein i centar Domagoj Proleta. Kapetan Radovčić je dodao dvije, a po jednu su ubacili centar Vuković i krilni-centar Buljan. Ne, nismo zaboravili ni tri trice Aleksandra Aranitovića, igrača utakmice, koji je svoj doprinos zaokružio sa 21 košem, šest asistencija, četiri skoka, tri osvojene lopte i jednom blokadom. Preko 20 koševa zabio je i Stein (23) a dvoznamenkasti su bili i Proleta (18) i Majcunić (17).

rvatska ženska rukometna reprezentacija okupila se ovog ponedjeljka u Zagrebu i započela završnu fazu priprema za Svjetsko prvenstvo, koje će se od 29. studenoga do 17. prosinca održati u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. Hrvatska će završni dio priprema obaviti u Poreču, a od 25. do 27. studenoga sudjelovat će na Croatia kupu u Novigradu. Tom će prilikom suparnici hrvatskim rukometašicama biti Kongo (25. studenoga) i Crna Gora (27. studenoga). “Bit ćemo spremni za Svjetsko prvenstvo. Okupili smo se, imamo malo vremena i krećemo odmah slagati stvari za prvenstvo. Na Croatia kupu ćemo iskristalizirati neke stvari, prvenstveno kada su u pitanju putnice na Svjetsko prvenstvo. Sve ide svojim tijekom, od ranije postoje automatizmi koje ćemo nadograditi, a neke lošije stvari ispraviti. Skupina na prvenstvu je dobra, lijepo što dvije lakše utakmice imamo na startu, iako pritom ne želim podcijeniti Senegal i Kinu. Naravno, želja je plasman među dvije najbolje u grupi i prolaz u drugi krug”, rekao je novi izbornik ženske reprezentacije Ivica Obrvan. “Jedva sam dočekala ovaj dan, da se okupimo u reprezentaciji. Čak sam bila i dje-

v Bojan Bogdanović

Bogdanović nije sudjelovao ni u pripremama Pistonsa zbog zatezanja u desnom listu, a oni su tada objavili da su samo “vrlo oprezni” s bivšim hrvatskim reprezentativcem, s obzirom na njegovu povijest ozljeda. Bogdanović je probleme s listom iste noge imao u siječnju, a posljednju utakmicu odigrao je 3. ožujka, propustivši zadnjih 40-ak dana sezone zbog problema s Ahilovom tetivom.

Hrvatske rukometašice u Zagrebu se pripremaju se za Svjetsko prvenstvo lomično nervozna. Nadam se kako ćemo se pripremiti na pravi način za Svjetsko prvenstvo, neke lakše ozljede postoje. Posebnost su kratke pripreme, koje će nama možda i teže pasti jer imamo novog izbornika. No, vjerujem da ćemo brzo shvatiti mi njega, kao i izbornik nas, te da ćemo se pripremiti na najbolji mogući način”, komentirala je Ćamila Mičijević, jedna od najboljih igračica hrvatske reprezentacije Hrvatska je na Svjetskom

U Obrvanovoj ekipi su sljedeće igračice: Tea Pijević, Ivana Kapitanović, Lucija Bešen, Paula Posavec, Andrea Šimara, Tena Japundža, Nikolina Zadravec, Katarina Ježić, Sara Šenvald, Mia Brkić, Ćamila Mičijević, Dejana Milosavljević, Tena Pe�ka, Kris�na Prkačin, Tina Barišić, Valen�na Blažević, Stela Posavec, Larissa Kalaus, Katarina Pavlović, Klara Bir�ć, Dora Kalaus Žulj i Lara Burić.

danska tjedna kada malo tko uopće radi. Da su Hrvatska, odnosno Zagreb i Dubrovnik dobili organizaciju vaterpolskog EP, stara je vijest. Ono što sve u ovom trenutku zanima jest što i kakvo prvenstvo možemo očekivati, u kojim uvjetima, s kakvim rizicima će se sve sučeljavati... - Još ima dosta pitanja, detalja koje valja odraditi, ali generalno jasno da je nemoguće očekivati onu razinu EP kakva je bila u Splitu prošle godine. Ne zato jer mi to ne možemo, već stoga što ne stignemo - zbori Ivan Milako-

vaterpolskog saveza i čovjek koji će sasvim sigurno viti vrlo, vrlo visoko u hijerarhiji organizacijskog odbora. - Imamo i ograničenja kapaciteta, i to zna European Aquatics. Inače se traži 5.000 mjesta, ali to se sada više ne traži. U Splitu smo imali samo radijskih ekipa 36! To mi sada nemamo. No, da ćemo napraviti maksimalno najbolje, to hoćemo. Oba ćemo bazena, sve uvjete urediti savršeno, bit će to, kako se veli, top. Napravili bi i puno više toga da imamo malo više vremena.

Popis igračica

Pripreme za spektakl u Hrvatskoj

Bit će to, kako se veli, top. Napravili bi i puno više toga da imamo malo više vremena, poručuju iz vaterpolskog saveza

Bogdanović još nije zaigrao U B

ojan Bogdanović još nije zaigrao u ovoj NBA sezoni, a kad se konačno oporavi od ozljede lista, mogao bi već biti u nekom drugom klubu. Iako je posljednji put svoje kvalitete imao prilike pokazati još prije gotovo devet mjeseci, one su NBA klubovima vrlo dobro poznate i ozljeda ih neće spriječiti da ga dovedu ako bude dostupan. A nema razloga da ne bude jer u njegovu odsustvu iskočio je rookie Ausar Thompson, peti izbor ovogodišnjeg drafta. To Bogdanovića nije učinilo viškom, ali je de�initivno smanjilo potrebu Pistonsa za hrvatskim veteranom, kojeg bi mogli razmijeniti za mlađe igrače i buduće pickove, posebno zato što su sezonu otvorili s 2-11 i opet su najgora momčad lige.

Novi izbornik Ivica Obrvan na treningu

prvim danima siječnja od 4. do 16. dana navedenog mjeseca, Hrvatska će biti domaćin seniorskog Europskog prvenstva u vaterpolu (umjesto Izraela). To je prvi put u povijesti ovog natjecanja koje je premijeru imalo još davne 1926., ista će država dvaput uzastopno organizirati najveći kontinentalni turnir u vaterpolu. U ovom sportu to je, realno i najveći svjetski turnir. Od Splita 2022. proteći će tek godina i tri mjeseca, kada će se iznova zapjeniti euro-voda. U našem Gružu i uz Savu. Posebnost i silna otegotna okolnost za organizatora je u spoznaji da im je za pripremu ovakvog projekta koji je složen s organizacijskog, sigurnosnog, marketinškog, medijskog, a dakako i natjecateljskog gledišta, prepušteno mjesec i pol dana.

prvenstvu smještena u skupinu A sa Senegalom, Kinom i Švedskom. Tri najbolje ekipe iz svake od osam skupina prolaze u glavnu fazu natjecanja, a najslabija nastavlja igrati President Cup. Prođe li u drugu fazu, Hrvatska će igrati s tri reprezentacije iz skupine B, u kojoj se nalaze Mađarska, Crna Gora, Kamerun i Paragvaj. Hrvatska osmi put nastupa na Svjetskom prvenstvu. Najbolji rezultat dosad je šesto mjesto 1997. godine u Njemačkoj.

Šarić oduševio Od kojih su tu i dva blag- vić, glavni tajnik Hrvatskog potezom

Vaterpolis� će se bori� za medalju

rvatski košarkaš Dario Šarić i njegovi Golden State Warriorsi izgubili su nakon produžetka od Oklahoma City Thundera 130:123. Sjajnu mladu momčad Oklahome predvodili su Shai Gilgeous-Alexander s 40 poena te Chet Holmgren s 36. Kod Golden Statea je Andrew Wiggins zabio 31 poen, dok je Steph Curry ubacio 25. Dario Šarić odigrao je 18 minuta te ih iskoristio za šest poena, svih šest iz igre. Imao je i blokadu te osam skokova. Šarić je zabio koš preko 216 centimetara visokog Holmgrena nakon lijepog okreta. Oduševilo je to Stepha Curryja na klupi, koji je ustao te pokazao krakatom Holmgrenu da je ipak premalen za Šarića. Ovakva igra Šarića, novog kapetana hrvatske košarkaške reprezentacije, ohrabrujuća je za izbornika Josipa Sesara koji upravo oko njega slažu novu, mladu, ekipu koja bi trebala vratiti barem malo starog sjaja hrvatskoj košarci.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

Hrgović će se u Rijadu boriti protiv Australca koji ga jako uvažava

Odbacio je tvrdnje da su ga suigrači ubacili u kontejner pun leda i tako držali tri sata jer im nije htio otići po krafne. Možda su to nekome i učinili, ali ne meni, kaže Giriček

Nadam se da ćemo prikazati dobru predstavu i dati navijačima ono što žele vidjeti, poručio je Hrgović

ivši NBA igrači nekad doista znaju pretjerati, kako u trošenju novca tako i u izmišljaju priča da bi, valjda, bili što zabavniji sugovornici u kojekakvim televizijskim gostovanjima odnosno podcastima. A baš jednu takvu priču lansirao je Jason Williams, negdašnji igrač nekolicine NBA klubova (Sacramento, Memphis, Miami, Orlando) koji je plijenio svojim dodavačkim artizmom. Umirovljeni košarkaš kojeg su zvali “White Chocolate” u jednom je podcastu

Gordan Giriček opovrgnuo je tvrdnje

Giriček žestoko uzvratio na priču da su ga zlostavljali u NBA-ju

ispričao priču o Gordanu Giričeku. A ispričao ju je tako da je u nju i teško povjerovati jer govori o navodom nasilju suigrača nad negdašnjim hrvatskim reprezentativcem koje bi kao takvo bilo i utuživo. - Gordan Giriček igrao je sa mnom u Memphisu Grizzliesima. S obzirom da je prije dolaska u NBA ligu već igrao profesionalnu košarku on se nije smatrao novakom no Ike Austin i Grant Long su mu govorili da im sutra ujutro donese krafne. Kako sutradan nije bilo krafni veterani su ga odlučili kazniti i to tako da su mu svezali ruke i noge i golog ga ubacili u kontejner. Napunili su kontejner ledom i vodom i zatim ga odgurali na centar terena, na logo grizlija, i tako ga ostavili tri sata. Dakle, već na prvu ova priča djeluje kao prilično namazana jer istina je da u NBA ligi maltretiraju novake ali ipak ne do ove mjere. Zbog toga je Giriček i poslao Jaysonu Williamsu poruku sljedećeg sadržaja: - Ne znam zašto si izvrnuo priču i stavio me u situaciju u kojoj se igraš s mojim karakterom kao s nekim tko bi takvo što dopustio da mu se dogodi. Nitko me nije strpao u kontejner i prije no što ta tvoja priča eskalira prestani širiti laži jer ću morati poduzeti pravne akcije kako bi prestao sramotiti moje ime. Budi korektan i koristi čiste činjenice prije no što pričaš o nekome. Ne ljutim se puno na tebe no što je previše, previše je. Inače, sjajno mi je bilo igrati s tobom i sretno ti bilo. Takvu poruku, s dodatkom, poslao je Gira i voditelju podcasta “Flagrant” u kojoj ističe da spomenu-

ta dvojica igrača (Austin, Long) uopće nisu bili u sastavu Memphisa za sezonu 2002./2003. - Možda su oni nešto takvo i učinili nekome ali zasigurno ne meni. Što se mene tiče ja mogu i na detektor laži da se provjeri tko govori istinu i da dokažem da nitko mene golog nije skinuo niti držao tri sata u kontejneru s hladnom vodom. A tko su ti koji su takvo što pokušali ali, po Girinu kazivanju, nisu uspjeli? - Bili su to Lorenzen Wright i Tony Massenburg. A sve je započelo s Williamsovim prijedlogom da ja sa 26 godina, kao najstariji novak, određujem koji će od nas petorice novaka koji dan do-

Giriček nekad kao igerač

nositi krafne. Ja sam rekao da ne bih ništa određivao nego da ćemo nositi svi podjednako i to su spomenuta dvojica veterana čula naredivši da donosim krafne u svlačionicu svaki dan. U toj nemiloj situaciji, koja za NBA novake i nije neka novost, Giriček je nazvao svog agenta. - Pitao sam ga što da činim i on mi je rekao da sutradan donesem krafne što sam i učinio. No, kada su rekli da to moram učiniti i naredni dan ja sam odšutio. Ponovo sam nazvao agenta i rekao da to više neću činiti na što me on podržao rekavši da će zvati upravu kluba. A agent, vjerojatno, sa svojim pozivom zakasnio jer su Wright i Massenburg svom hrvatskom suigraču postavili stupicu. - Kako sam nakon treninga ostao šutirati do mene je u dvorani došao netko iz kluba da mi kaže da me treba �izioterapeut. No, kada sam ja došao u njegovu sobu on mi reče da me on uopće nije tražio. U tom času mi Wright prilazi s leđa i stavlja mi bandažu oko vrata na što se ja okrenem i gurnem ga u prsa i nabijem nogom. No, u tom času se na mene, poput igrača američkog nogometa, baca Massenburg te obojica padamo na pod a ja padam glavom samo 10 centimetara od sobnog bicikla. Wright mi je pokušao vezati noge ali nije uspio pa je netko htio baciti kantu vode na mene no ja sam nogama pogodio kantu i voda se razlila. Na koncu su došli ljudi iz kluba i smirili stvar te su izbacili Massenburga ali su Wrighta zadržali jer su ga trebali i zbog pozicije ali i zbog toga da je svoje studentske dane proveo u Memphisu.

ilip Hrgović sudjelovat će na spektakularnoj priredbi u Rijadu 23. prosinca. Taj datum trebao je biti rezerviran za borbu Tysona Furyja i Oleksandra Usika za ujedinjenje teškaških titula, no kako će se taj meč ipak održati nešto kasnije, Saudijci traže druge kandidate za priredbu koja bi trebala označiti kraj “Riyadh seasona”, događaja koji je započeo borbom Furyja i Francisa Ngannoua. Hrgović će se ondje boriti protiv 41-godišnjeg Australca Marka De Morija, koji je najpoznatiji po borbi iz 2015. godine, kada se borio protiv Davida Hayea. De Mori je tada brzo izgubio, ali je dobro zaradio te izgradio ime. Zarađeni novac De Mori je uložio u apartmane na hrvatskoj obali. Mike De Mori je od 2014. godine bio u braku s hrvatskom powerliftericom Milijanom Vojnović. Živjeli su u Splitu, gdje se za njegovu karijeru brinuo proslavljeni hrvatski olimpijac Mario Šivolija-Jelica. “Želim se zahvaliti na pruženoj prilici, drago mi je što ću biti dio priredbe. Uzbuđen sam i drago mi je što je moj protivnik također uzbuđen. Nadam se da ćemo prikazati dobru predstavu i dati

Dao je napraviti tetovažu na kojoj se vidi hrvatska šahovnica te poručio kako još nije gotova

tipe Miočić (41) na Instagramu je objavio da ima novu tetovažu na ramenu. Američki UFC borac hrvatskih korijena dao je napraviti tetovažu na kojoj se vidi hrvatska šahovnica te poručio kako još nije gotova. Podsjetimo, Miočić otprije na nogama ima tetovaže s hrvatskim motivima. Krajem listopada otkazan je jedan od najiščekivanijih mečeva u UFC-ovoj povijesti. Borba za titulu prvaka teške kategorije između Miočića i Jona Jonesa trebala se održati 11. studenog, no Jones se ozlijedio. Fanove je šokirala činjenica da UFC Miočiću nije dao napad na pojas barem privremenog prvaka. Umjesto toga, najpoznatija borilačka organizacija dogovorila je zamjenski meč između Toma Aspi-

Filip Hrgović u novoj borbi navijačima ono što žele vidjeti”, poručio je Hrgović na konferenciji za medije. “Imam 11 pobjeda u nizu, od čega deset nokautom, no svjestan sam da moji protivnici nisu bili na razini na kojoj je Filip Hrgović. Pratio sam njegovu karijeru i svjestan sam da je talentiran. Udara jako i ima čvrstu bradu, ali protiv koga god se borim, pokušavam oštetiti slezenu i napasti tijelo. Neću stajati iza direkata i pokušavati tako pobijediti borca njegove kvalitete u

12 rundi. Nadam se nasilnoj borbi u prvim rundama i nadam se najboljem. Probat ću ga razotkriti. Svjestan sam da je jako dobar, snažan borac. Promatrao sam ga i ovdje sam kako bih ga probao pobijediti u prve četiri runde”, izjavio je De Mori. “Pobjeda bi potpuno promijenila moju karijeru, moj život. Novac koji možete zaraditi od revanša, od sljedeće borbe, djeci i unucima pričao bih što sam napravio u karijeri...Toliku dozu poštovanja imam prema Hrgoviću.

Hrgović i de Mori na sučeljavanju

Miočić ima novu tetovažu s hrvatskim motivom

nalla i Sergeja Pavloviča za titulu privremenog prvaka, u kojem je Aspinall slavio nakon samo minutu i devet sekundi borbe. John McCarthy, jedan od najpoznatijih sudaca u povijesti slobodne borbe i veliki MMA autoritet, pojasnio je odluku UFC-a da američkom borcu hrvatskih korijena ne organizira zamjensku borbu u kojoj bi dobio šansu još jednom uzeti vrh divizije. “Njegove godine su glavni

razlog, a ima već 41. Mislim da se UFC pribojavao da Miočić ne osvoji privremenu titulu. Jones nije bio tu kada ga je Miočić trebao i Stipe bi se nakon osvajanja privremene titule mogao jednostavno povući i pomisliti: ‘Zapravo sam osvojio titulu prije odlaska u mirovinu, Jones jednostavno nije bio spreman boriti se.’ To bi stvorilo ogromne probleme UFC-u”, zaključio je McCarthy.

S�pe Miočić, šahovnica na ramenu

34 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

WEMBLEY BILA JE VELIČANSTVENA POBJEDA

Dan kad Englezi nisu bili tako bahati! Prošlo je već 16 godina

Hrvatska se već bila plasirala, a pobjedom 3-2 oduzeli smo Englezima mogućnost da se plasiraju na Euro

rvatska nogometna reprezentacija prije 16 godina ostvarila je jednu od najdojmljivijih pobjeda u povijesti. Plasman na Euro 2008. već je bio u džepu, stigli smo prvi put na obnovljeni Wembley i bacili u očaj Engleze. Pobjedom 3-2 oduzeli smo im mogućnost da se plasiraju na Euro i tako pomogli Rusima. Godišnjica veličanstvene utakmice pada na utorak, kad “vatreni” protiv Armenije na Maksimiru love Euro 2024. Slaven Bilić je skočio, trčao je uokolo kao izbezumljen. Mladen Petrić skočio mu je u zagrljaj. Steve McClaren gutao je vodu, tko zna koja mu je to bila bočica te večeri. Imao je taj čovjek 100 života, no dotukli su ga Hrvati. Dotukao ga je Mladen Petrić, koji je gorio od želje da istrči na Wembleyu. Nekoliko godina života odnijeli su mu sjajni Niko Kranjčar, odlični Ivica Olić, neprelazni Vedran Ćorluka... i jedan mladi trener Slaven Bilić, koji će sigurno već danas sloviti jedan od kandidata za njegova nasljednika! O ovoj pobjedi će se pričati godinama! - Ugasili smo Wembley kazao je Slaven Bilić, kojega je u dvoranu na konferenciju za novinare dopratio veliki pljesak. Steve McClaren je za to vrijeme bio na rubu suza, pravdao se, a Bllić je stisnuo šaku i mirnim, tihim glasom rekao: - Mislim da ste sve vidjeli, i vi i ovih 8000 sjajnih hrvatskih navijača. Ovo je jedna od najboljih reprezentacija koju sam vidio u zadnjih pet godina. Potom je osnažio svoj dojam: - Pobjedu nismo iščupali, nego su se oni i spašavali. Potvrdili smo naš karakter - i njihovi igrači čestitali su nam te rekli da je ovo bilo zasluženo. Na hlačama veliki trag bla-

Slika na kraju utakmice, Hrva� slave, Englezi tužni ta, nije mario za luksuznu odjeću, bila je to večer njegova života. - Nisam dugo trener pa ne moram dugo razmišljati da kažem koja mi je najdraža pobjeda. To je sigurno ova. O ovome će se pričati još dugo, dugo. Drago mi je i zbog svega što nam se dogadalo ova dva dana u Londonu. Od onoga sa Srebrićem do dočeka na aerodromu. Primili su nas kao da nas uopće ne cijene. E, sad će nas cijeniti! - rekao je. Bilić je potvrdio da je ova partija bila blizu savršenstva. - lgrači su ostvarili sve što sam im rekao i još su dodali malo svoga, što im je Bog dao. Dobri smo, jako smo dobri - dodao je. Jedan od najboljih hrvatskih igrača na Wembleyu Vedran Ćorluka nimalo nije žalio svoje Engleze.

- Dobili su ono što su zaslužili! Nimalo nas nisu respektirali. Ne znam čime smo zaslužili ovakvo njihovo ponašanje, nisam očekivao takvu aroganciju od njihovih medija i igrača. Stvarno je užitak izbaciti Englesku s EP-a - rekao je Čarli. Strijelac pobjedonosnoga gola Mladen Petrić govorio je da mu je ovo jedna od najdražih pobjeda. - Ovo mi je najvrjedniji gol u karijeri - rekao je Mladen i dodao: - Nisam zamijenio dres, ostavio sam ga sebi. Nije niti jedan njihov danas vrjedniji od mog. Ivica Olić SMS-om je dobio hrpu čestitki bivših suigrača iz Rusije. - U reprezentaciji sam uvijek bio otpisan od medija i drago mi je što sam pokazao da znam igrati te da nisam za baciti - rekao je Ola.

Izbornik Slaven Bilić i Mladen Petrić

Što je tada rekao Beckham? - Pred nama su teški trenuci, nakon ovoga teškog poraza trebat će se vra��. Nismo uspjeli pobijedi� i treba prizna� da nema nikakvih opravdanja. Ako ne možemo u ključnoj utakmici odigra� dobro, tada nismo ni zaslužili plasman na

Euro - rekao je David Beckham, jedan od rijetkih Engleza koji su dobili prolaznu ocijenu. - Ne mislim da je ovo moj zadnji nastup za reprezentaciju. Osjećam da mogu još da� - zaključio je David Beckham.

NAGRADA SJAJNI ŠPANJOLAC OTVORIO DUŠU

Bio je to memorijal u znak sjećanja na žrtve rata, a igralo se u Vukovaru. Vidio sam dječake i djevojčice, obitelji koje su prošle toliko puno nesreće - ispričao je Španjolac

akon što je ovog tjedna u Barceloni dobio posebno priznanje katalonskog lista Sport za humanitarni rad, bivši Dinamov igrač Dani Olmo je za taj dnevnik pričao o iskustvu koje ga je oblikovalo, a povezano je i s Vukova-

Dani Olmo

Olmo o iskustvu iz Vukovara: Bio sam šokiran i vidio obitelji koje su prošle toliko nesreće rom i susretom s ljudima koji su doživjeli ratne strahote. - Ono što promijeni čovjeka su različita iskustva. Sjećam se svoje prve utakmice s prvom momčadi u Hrvatskoj, bio je to memorijal u znak sjećanja na žrtve rata, a igralo se u Vukovaru. Vidio sam dječake i djevojčice, obitelji koje su prošle toliko puno nesreće - ispričao je Španjolac za Sport. - Shvaćanje kakav je rat, to mi je donijelo šok i nakon toga sam postao više zainteresiran za tu temu. Igrali smo i puno utakmica u Kupu Hrvatske, u ranim kolima, u gradovima u kojima je rat puno toga uništio. Iz toga je

nastala želja da pomognem na bilo koji način - otkrio je bivši igrač Dinama. Podsjetimo, Olmo je u Zagreb stigao kao dječarac i ispro�ilirao se u vrhunskog nogometaša koji je kasnije ostvario transfer u njemački RB Leipzig. Igrali smo i u Kupu puno utakmica na mjestima gdje

je rat ostavio traga”, rekao je Olmo pa dodao: “Kad sam počeo razumijevati jezik, počeo sam slušati pjesme povezane s Domovinskim ratom. Šokirale su me riječi tih pjesama, naježio sam se i onda htio saznati još više o ratu. I dalje slušam te pjesme jer mi bude uspomene na Hrvatsku.”

Dani je s ocem Miguelom i bratom Carlosom u Kataloniji pokrenuo kamp za pomoć djeci oboljeloj od raka, a ovo ljeto sponzorirao je futsalski turnir za zaš�tu mentalnog zdravlja u rodnoj Terrassi. Uz

to, tri godine je član udruge Common Goal koju je osnovao njegov sunarodnjak Juan Mata. Nakon toga je dao intervju za katalonski Sport, u njemu je puno govorio i o Hrvatskoj.

Pokrenuo kamp za pomoć djeci

Mlada Hrvatska minimalno slavila protiv Bjelorusije, zabio Ljubičić H rvatski nogometaši do 21 godine ostvarili su novu pobjedu u kvali�ikacijama za Europsko prvenstvo, s minimalnih 1-0 (0-0) pobijedili su u nedjelju u gostima vršnjake iz Bjelorusije. Utakmica je odigrana u armenskom Armaviru, nedaleko od Erevana, a odlučena je u samoj završnici kada je Hrvatska U21 imala igrača više na terenu. Jedini gol dao je Marin Ljubičić u 83. minuti. Možda je najbolju priliku imao Marin Ljubičić u 36. minuti, ali je brže od njega u tom trenutku reagirao bjeloruski vratar. Vrlo slično se igralo i u dru-

Mladi Vatreni su drugi u skupini

gom poluvremenu, a od 73. minute Hrvatska U21 je imala igrača više na terenu nakon što je drugi žuti karton dobio Maskalenčik. Deset minuta kasnije Hrvatska U21 je naplatila igrača više. Grubo je pritom pogriješila bjeloruska obrana, a poklon je iskoristio Marin Ljubičić za pogodak vrijedan tri boda. Hrvatska U21 se ovom

pobjedom probila na drugo mjesto ljestvice. Ima deset bodova, odnosno, dva manje od vodećeg Portugala. Iza izabranika Dragana Skočića je Grčka s dva boda manje, ali i utakmicom više.00:00 U sljedećem kvali�ikacijskom ciklusu Hrvatska U21 igra u gostima kod Andore 21. ožujka 2024. godine, a potom kod Portugala 26. ožujka.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenoga 2023.

VATRENI KVALIFIKACIJE ZA EUROPSKO PRVENSTVO U NJEMAČKOJ Luka Modrić vodio je Vatrene do pobjede u Rigi

Pobjeda s 2:0, zgoditke su postigli Lovo Majer i Andrej Kramarić

rvatska nogometna reprezentacija pobijedila je u Rigi domaćina Latviju 2-0 (2-0) u pretposljednjem susretu skupine D kvali�ikacija za odlazak na Europsko prvenstvo iduće godine. Time se Hrvatska prilično približila drugom mjestu i direktnom plasmanu u Njemačku. Prije posljednjih utakmica drugoplasirana Hrvatska ima dva boda više od trećeg Walesa i sve dvojbe rješava ako u utorak, 21. listopada, u Zagrebu svlada Armeniju. Može Hrvatska ostati druga i ako ne svlada Armeniju, ali u tom slučaju ovisi o dvoboju Velšana i Turaka. Ogled u Rigi bio je riješen nakon samo šesnaest minuta igre jer je toliko Hrvatskoj trebalo za dva pogotka. U sedmoj minuti Lovro Majer je zabio za 1-0, a u 16. je na 2-0 povećao povratnik nakon ozljede Andrej Kramarić. Nije dugo trebalo Hrvatskoj za pogodak u Rigi, kao i na Rujevici Latvija je opet brzo kapitulirala. U sedmoj minuti je krenula akcija od Modrića, dok je potom Ivanušec pronašao Majera koji je pogodio suprotni kut domaćih vrata za 1-0 Hrvatske. Nastavila je Hrvatska i nakon pogotka stiskati suparnika, napadati i tražiti drugi pogodak. U 12. minuti novi je pokušaj imao Majer, dok se u 16. minuti drugi put zatresla domaća mreža. Nisu uspjeli Latvijcu raščistiti situaciju u

Hrvatska rutinski slavila protiv Latvije u Rigi Odlično smo krenuli… Nakon utakmice, Kramarić nije skrivao radost zbog pos�gnutog pogotka, ali naglasio je da su tri osvojena boda daleko najvažnija. “’Odlično smo krenuli, bitna dva gola u prvom poluvremenu. Zadržali smo vodstvo i točno ono što smo htjeli smo napravili. Znali smo da neće bi� laka utakmica, što zbog vreme-

na, što zbog stanja terena. Ostvarilo se ono što smo priželjkivali, zabili iz prve, druge šanse, na iskustvo smo izdržali do kraja utakmice, ali naravno da smo bili bolja momčad svih 90 minuta. Pokazali smo karakter, iskoris�li šanse i ru�nski priveli utakmicu kraju”, zadovoljno je prokomen�rao Kramarić.

Strijelac Andrej Kramarić

svom šesnaestercu, a onda je Kramarić potegnuo i pogodio za 2-0. Ozbiljnih i konkretnih 15ak minuta bili su dovoljni hrvatskim igračima za komotno vodstvo zbog čega su potom smirili igru, makar ni takva postavka nije promijenila odnos snaga na travnjaku. Latvija je i dalje bila bezidejna. . „Vatreni“ su, bilo je to vidljivo od trenutka kada su poveli 2-0, odlučili rutinski i na iskustvo privesti utakmicu kraju pa ni u drugom poluvremenu nisu forsirali treći pogodak niti su nizali prave šanse. U �inišu utakmice izbornik Zlatko Dalić u igru je poslao i debitante, Marca Pašalića i Martina Baturinu, a Hrvatska je u laganom ritmu sačuvala prednost. Mogao je premijeru u seniorskoj vrsti Marco Pašalić začiniti pogotkom, ali je u 90. minuti umjesto mreže naciljao okvir vrata.

‘Ostvario mi se san da igram za Hrvatsku’ To mi je bio najveći cilj u životu. Bitno je sad tako nastaviti i izboriti se da ostanem dio reprezentacije, rekao je Marco

arco Pašalić, Hrvat rođen u Njemačkoj, osvojio je srca navijača nakon debija za Vatrene na utakmici protiv Latvije u Rigi. Pogodio je i stativu u 90. minuti. Za službenu stranicu svoje HNK Rijeke govorio je o tome kako se osjećao, a prisjetio se i prošlosti... – Osjećaj je bio neopisiv, bio sam zahvalan do neba izborniku što mi je pružio priliku i minutažu. Bio sam blizu gola, jednostavno sam zahvalan na svemu, ostvario mi se san da igram za hrvatsku reprezentaciju. To mi je bio najveći cilj u životu. Bitno je sad tako nastaviti i izboriti se da ostanem dio reprezen-

Marco Pašalić, nova nada Hrvatske tacije, rekao je Marco nakon vikenda iz snova. – Ovo je sjajan trenutak u mojoj karijeri, ali i priznanje za Rijeku u čijem sam dresu izborio svoje mjesto u reprezentaciji. Kao što sam veći istaknuo više puta, dolazak

u Rijeku za mene je bio pun pogodak, rekao je Pašalić. – Kad sam ulazio u igru, iskreno nisam previše razmišljao. Jedna misao koja se pojavila je to da mogu usrećiti moju obitelj, mamu i tatu što smo zajedno ostvarili

ovaj san. Gol je bio blizu, ali ne treba razmišljati o tome, već idući put kad bude prilika da ju realiziram, rekao je Pašalić. Mobitel je nakon utakmice bio užaren, teško je bilo prebrojati silne čestitke koje su stigle. Veliki broj poziva, veliki broj poruka, a slobodno popodne u nedjelju bilo je idealan trenutak da dio vremena posveti obitelji. S malim vremenskim odmakom, kad prevrti �ilm, osjećaj je i dalje nevjerojatan. – Bilo je puno čestitki, jako puno ljudi poslalo je poruku. Iskreno, najbitnije mi je bilo da se čujem s obitelji, mamom, tatom i braćom. Nakon svega sam još jednom prevrtio �ilm sve što se dogodilo. Kada sjediš na klupi i vidiš koji igrači su oko tebe, onda uđeš u igru i vidiš s kojim igračima igraš, to je nešto o čemu sam sanjao, rekao je Pašalić.

“Taj dečko me kupio, zapravo sve nas” I

zborni Zlatko Dalić prokomentirao je nastupe Marca Pašalića i Martina Baturine. ‘Obojici sam čestitao na debiju, oni su sigurno naša budućnost. Pašalić je ušao sjajno u jednu situaciju, šteta je što nije zabio gol u prvom nastupu. Taj dečko je došao u reprezentaciju s toliko energije, motiva i želje. Na treningu pokazuje koliko mu je stalo. Takve igrače hoću i trebam u reprezentaciji, a ne one koji se dvoume bi li došli ili ne bi došli. On me time

Zlatko Dalić kupio i sve nas, žao mi je što nije zabio gol. Baturina ima 20 godina, a nosi Dinamo. Drži sve sam, tako se dokazuje kao igrač i mjesto mu je u reprezentaciji. Bit će sjajno plasirati se na Euro i dati šansu tim igračima da se nametnu i budu okosnica. Vrijeme je pred njima, opet polako moramo praviti smjernu generacija kao nakon Rusije, ali vrijeme je da mlađi donesu novu energiju i život. Kroz treninge su opravdali poziv’.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 22. studenog 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com