The Croatian Herald 14th of February 2024 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

VJESNIK

IVO BUTKOVIĆ Kako je tzv. ljevica zbog izbora državnog odvjetnika stvarala - kaotični nered Str. 4, 5

AHŽD 'KATARINA ZRINSKI'

Str. 7

'SVIRAČI, HVALA VAM' 'Gavrani' iz Melbournea u Hrvatskoj izdaju svoj prvi album: 'Sretni smo'

Str. 14

OBILJEŽEN SPOMENDAN BLAŽENOG STEPINCA

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

NOGOMET, HNL Pobjede Rijeke i Hajduka, odvojili su se od Dinama Str. 35 Str. 24

'Maškare, ča mogu maškare' Kreativnih maškara bilo je posvuda - ekipa mornara, suncokreti, predivne tajnovite dame…

u s t ra l s ko - h r va t s ko žensko društvo "Katarina Zrinski" je u subotu, 10 veljače, u društvenoj dvorani NK Melborne Cro-

atije odlično organiziralo tradicionalni susret svojih članova i članica, a ovaj su obilježile - maškare! Ples pod maskama, tradicionalno odlična domaća kuhinja, grupa "Bećari", nagradna tombola – dio su ove vesele noći u kojoj su uživali i oni maskirani i oni koji su došli proveseliti se sa svojim prijateljima i poznanicima.

USPJEŠAN PIKNIK

Str. 8

rvatska stranka prava Melbourne je u nedjelju, 11. veljače, povodom

Hrvatski klub „Gippsland“ ponovno je bio gostoljubiv domaćin. Na izlet su im došli umirovljenici iz Broadmeadowsa, članovi „Boća Gospić" i umirovljenici Hrvatskog kluba "Rye". Vrijedni domaćini pripremili su se na najbolji način za svoje goste, koje je zabavljao njihov poznati harmonikaš Ivica. Donosimo i utiske o tom lijepom druženju u HK „Boće Gospić“.

Svečana proslava Stepinčeva u punoj katedrali sv. Patricka KOLUMNA

U katedrali je bilo više od 1500 vjernika, svečane sv. mise služene su u svim hrvatskim crkvama diljem Australije

Valentinovo za sve prijatelje Okupilo nas se dvjesto! Hvala svima koji su došli, poručio je Drago Maligec

Veseli piknik u 'Gippslandu'

Valentinova priredila još jedan uspješan susret članova hrvatske zajednice u Melbourneu. Ugodno okruženje u Brimbank parku u Keiloru veselom društvu bilo je odlično mjesto za pripremu roštilja i janjetine na ražnju Str.9

Misa u Adelaideu za Dan bolesnika i starijih osoba hrvatske zajednice

večano misno slavlje u povodu blagdana Stepinčeva u katedrali sv. Patricka pred više od tisuću i pol vjernika u Melbourneu predvodio je u subotu, 10. veljače, vlč. Nicholas Pearce, u koncelebraciji s brojnim hrvatskim svećenicima. Velebni prostor katedrale bio je je potpuno ispunjen vjernicima, među kojima su u najvećem broju bili članovi hrvatskih katoličkih

zajednica u Viktoriji koji su, između ostalog, na ovo tradicionalno misno slavlje pristizali i organizirano, autobusima. Posebno je lijepo bilo vidjeti izuzetno velik broj članova folklornih grupa kako ponosno, u bogatim hrvatskim narodnim nošnjama, koračaju noseći vrlo stare crkvene zastave i uokvirenu sliku kardinala Stepinca. Još se jednom potvrdilo kako je bl. Stepinac uzor svim Hrvatima i ovdje u Australiji - uzor za jačanje jedinstva čitavoga hrvatskog naroda i u Domovini i diljem svijeta. Str. 9,12,13,23

Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Ovim imenovanjem A.P. je dobio snažan vjetar u leđa: Sad su drugovi malo u šoku Str.3

Hrvatska uvodi obvezni vojni rok, trajat će tri mjeseca!?

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

TRADICIJA VELIKA MEĐUNARODNA KARNEVALSKA POVORKA

Tradicionalno „riječko peto godišnje doba“ trajalo je od 17. siječnja do Pepelnice, 14. veljače

V Novljanski mesopust, tradicija Karneval u Novom Vinodolskom

koja se čuva više od 300 godina

ad na kalendaru osvane mesopusna nedilja, za Novljanke i Novljane to znači samo jedno – vrijeme je za pozdravljanje grada, obilježavanje i slavljenje najvažnijeg i najsvečanijeg dana Novljanskog mesopusta. Kako to nalaže tradicija dulja više od tri stotine godina, polak običaja i navade stare, mesopusna nedilja je dan kad mesopustari iza Vele maše izlaze na novljanske ulice, odjeveni u svečane odore na kojima se ponosno ističe hrvatska trobojnica. Najsvečaniji trenutak je dolazak mesopustara pred okupljeni puk na Placi, gdje odzvanja mesopustarska zoga i dobro poznata budnica “Još Hrvacka ni propala”. Zaustavivši se ispred Gradskih vrata, prvi kapetan velih mesopustara Antonio Pavelić pozdravio je riječima: “Ovdje ćemo pozdraviti Grad Novi

Vinodolski s jednom narodnom mužikon polak običaja i navade stareee!”, nakon čega je advitor Viktor Jovanović naložio: “Bubanj i mužika složno udaraj!” Prvi kapetan Antonio Pavelić i drugi kapetan Franko Vergić tako su naizmjenično pozdravili Grad Novi Vinodolski te lokalne dužnosnike i zaposlenike gradske uprave. Novim je tako zavladao pravi festival mesopustara, koji su se građanima nastojali predstaviti u svom najboljem i najljepšem izdanju. Popodne u Novom rezervirano je za igranje jedinstvenog i nadaleko poznatog Novljanskog kola. Mesopusna nedilja odškrinula je vrata velikom �inalu Novljanskog mesopusta, koji je od 2011. godine proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

‘Čovik i more’ na otoku Rabu

pćina Lopar na otoku Rabu u novootvorenom Interpretacijskom centru “Čovik i more” tijekom veljače i ožujka organizira Dane otvorenih vrata gdje svi posjetitelji mogu zaroniti u dubine ribarske i pomorske povijesti Lopara i otoka Raba, poznatog i kao otok sreće. Kako navode u Turističkoj zajednici općine Lopar, ova inicijativa pruža izvanrednu priliku ne samo za lokalno stanovništvo, već i za sve

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

posjetitelje koji se za Rab odluče kao idealnu vikend ili tjednu destinaciju. U Loparu tako mogu istražiti ne samo prekrasne prirodne ljepote, već i kulturno blago Interpretacijskog centra koji svjedoči o ribarskoj i pomorskoj baštini Lopara. Svojim posjetiteljima pruža jedinstvenu priliku da urone u fascinantan svijet života na otoku, gdje se mogu upoznati s brojnim oblicima nekadašnje svakodnevice ovih prostora.

Maškare prolaze središtem Rijeke

Više od 9.000 maškara na Riječkom karnevalu

maćih te grupe iz Italije, Slovenije, Mađarske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Indije. Promet središtem grada je preusmjeren, a povorka je prošla preko Korza i Trga 128. brigade Hrvatske vojske do Rive, s koje su je pratili brojni gledatelji i gotovo stotinu akreditiranih novinara. U povorci su, među ostalima, Karnevalska udruga Veseli oldtimeri – Rijeka s maskom Neka cijeli ovaj svijet, Krimejski feštari s maskom Tradicionalna, Karnevalska grupa Maškare Herceg Novi kao Novski Harlikini i mnoge druge grupe.

Limena glazba Trsat

Oko 100.000 posje�telja Riječki karneval, najveći u ovom dijelu Europe, privuče oko 100.000 posje�telja, uključujući i strane turiste, nudeći im šarenilo, smijeh i spektakularne maškare. Sve veći je broj stranih karneAntonija Tonka Oršolić

redsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić i virovitičko-podravski župan Igor Andrović potpisali su ugovor prema kome će ta županija �inancisjki pomoći projektima Hrvata koji žive u Srbiji. “Ovo je nastavak dogovora s Hrvatskom zajednicom županija, koja će u iduće tri godine �inancijski sustavno pomagati HNV. Razgovarali smo s predstavnicima županije i o gospodarskoj suradnji i nadam

se da ćemo i to područje početi sustavno razvijati. Razgovarali smo i o tome da naši učenici obiđu kulturnu baštinu županije”, kazala je Vojnić. “Pokušavamo pomoći Hrvatima u Srbiji, ojačati ih i očuvati njihov identitet. Znamo da ima puno kulturnih manifestacija i da se tako čuva baština Hrvata izvan Hrvatske”, kazao je župan Andrović i dodao da će sve hrvatske županije �inancirati rad HNV-a s po 15.000 eura.

Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

Tradicionalno posljednji Korzom su prošli i označiti kraj povorke Halubajski zvončari. Na licu mjesta povorku su pratile veće grupe turista. Svi su bili pozvani da bez obzira na vrijeme dođu na riječki Korzo, jer maškarama

valskih grupa, a i turista iz Japana, Francuske, Austrije i Njemačke. Mašta bez granica, šarenilo, smijeh i zabava očekuju sve posje�telje, gdje god se pogleda jer vrhunac je maškara na Kvarneru.

Pomoć Hrvatima u Srbiji

Djeca otkrivaju tradiciju

elika Međunarodna karnevalska povorka Riječkog karnevala, u kojoj je više od devet tisuća maškara i oko 60 alegorijskih kola prošla je u podne središtem Rijeke. Na početku povorke su bile i Limena glazba Trsat te riječke mažoretkinje. U povorci su 93 maskirane grupe, od kojih je najviše do-

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

ni kiša, ni snijeg, ni led ne smetaju. Tijekom ovogodišnjeg Riječkog karnevala održane su brojne zabave, manifestacije, predstave, natjecanja, kao što su Dječja karnevalska povorka, Humanitarni karnevalski gala party, Noć krinolina na brodu Marina, humanitarna Maškarana jota i Maškarana maneštra. Tradicionalno „riječko peto godišnje doba“ u sklopu 41. Riječkog karnevala počelo je u Rijeci 17. siječnja uz zvuk Antonjskog roga, a trajalo je do Pepelnice 14. veljače, kada je prestala vladavina maškara.

Najgore tripice su opet pobijedile

Krnjevalska tripicijada u Sinju

organizaciji Krnjevalske udruge Sinj na Gradskom bazenu održana je jubilarna 20. po redu Tripicijada, natjecanje u pripremanju tripica. Sudjelovala je 21 ekipa, većina iz Sinja i cetinskog kraja, a po jedna ekipa stigla je s Hvara i iz Mostara. Tripicijada je već godinama među najvažnijim događajima završnice sinjskih karnevalskih svečanosti, kada se koliko je to god moguće od svega nastoji napraviti kar-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

neval. Pa i od ocjenjivanja za pobjednika, a što je slikovito objasnio Bruno Barać, sudionik Tripicijade od njenog prvog izdanja. - I moja je ekipa jedne godine proglašena pobjedničkom. Kušačko povjerenstvo te je godine odlučilo da smo baš mi skuhali najbolje tripice iako su bile tako loše da ih ni prasad ne bi jela. Tada sam odlučio da ću prvi put kada pobjednik ne bude namješten odustati - kazao je Barać.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

VOJSKA MINISTAR OBRANE OBJAVIO PRIJEDLOGE S KOJIMA SE IDE U JAVNU RASPRAVU

U slučaju velike ugroze, agresije na Hrvatsku, svi muškarci od 18 do određenih godina su vojni obveznici, kaže ministar Anušić

inistar obrane Ivan Anušić izjavio je u petak kako se radi na tri scenarija dužine vojnog roka što bi trebalo biti poznato idući tjedan, dodao je da se ove godine neće stići početi provoditi, te naglasio da nije smisao koliko će obuka trajati nego koliko će biti učinkovita i efektivna. Potpredsjednik Vlade ministar Anušić je nakon svečane promocije kadeta na Hrvatskom vojnom učilištu (HVU) u Zagrebu podsjetio kako Hrvatska ozbiljno planira uvesti obvezni vojni rok te da s načelnikom Oružanih snaga RH i s djelatnicima Oružanim snagama razvija prijedloge. “Uskoro ćemo imati tri prijedloga koji će razrađivati tri scenarija, tj. tri moguća načina dužine vojnog roka. Idući tjedan bi to trebali imati. Dostavit ću to premijeru (Plenkoviću) i predsjedniku (Milanoviću) na uvid te s pre-

Obvezni vojni rok će trajati tri mjeseca!?

mijerom dogovarati daljnje korake, kako, na koji način i od kada provoditi vojni rok”, rekao je ministar. S time će se izaći u javnost nakon što bude usuglašena politička odluka, naglasio je ministar obrane Anušić. U ovom trenutku nije htio “licitirati” s mjesecima, no iz njegove perspektive i iskustva tri mjeseca su dovoljna da se usvoje vojne vještine. “Nevjerojatno je da javnost više zanima koliko će to trajati nego sadržaj te obuke, a to nije smisao. Nije smisao koliko će obuka trajati, koliko će trajati vojni rok, nego koliko će on biti učinkovit i efektivan”, izjavio je novinarima Anušić . Ove ga godine neće stići početi provoditi jer su potrebni ozbiljni infrastrukturni zahvati unutar sustava objekata oružanih snaga, tj. vojarnama i smještajnim kapacitetima, dodao je ministar. Istaknuo je kako je riječ o velikom logističkom i �inancijskom projektu. U vojsku će morati ići svi

Vojni rok se uvodi od 2025. godine, za muškarce je obvezan, a žene se mogu javi� dragovoljno

Ministar obrane Ivan Anušić

oni koji su vojni obveznici, a na vojnom bi roku trebali naučiti vojne vještine. “Kada krenete u proces obuke postoji nešto što se zove rukovanje, baratanje s ubojitim sredstvima - automatska puška, snajper, minobacač, nešto drugo. Nakon toga postoji dio koji se odnosi na znanje, vojna taktika i primjenjivanje vojne taktike u određenim situacijama obrana, napad, nešto treće.

I postoji treći također vrlo bitan dio toga, a to je �izička pripremljenost te osobe”, objasnio je Anušić. Pri tome je naveo kako su tri mjeseca dovoljna da osoba iz stanja potpune �izičke nepripremljenosti i neimanja navike bavljenja sportom u potpunosti promijeni �izičku kondiciju. “Za tri mjeseca možete postati od nekoga tko ne može pretrčati 50 metara, da možete odraditi jedan ozbiljan marš od 30 kilometara s opremom, možete odraditi jedno trčanje od 3.200 metara što je nekakva razina koju bi svi trebali moći napraviti”, naveo je ministar obrane Anušić, koji je u sam bio sudionik Domovinskog rata . Govoreći o generacijama koje bi ulazile u proces vojne obuke, riječ je o oko 17.000 mladića, dok će se žene moći javiti dobrovoljno, no neće imati obavezu, Anušić je podsjetio i na ustavnu kategoriju priziva savjesti koji se odnosi i na vojni rok. Ministar je rekao kako će

Znajte svoj rizik od požara,

ostanite sigurni

Važno je zaštititi svoje voljene od šumskih požara i požara trave. Rani odlazak i preseljenje dalje od zahvaćenog područja uvijek je najsigurnija opcija. Saznajte kako ostati siguran na vic.gov.au/fire-safety-croatian

otpora toj ideji svakako biti, no da moramo biti svjesni da vojni rok nije samo nešto što usmjerava čovjeka za eventualni budući sukob. “Nije smisao vojnog roka i vojne izobrazbe samo odlazak u rat, što se nadam i mislim da se neće dogoditi, nego da se socijalizira na speci�ičan i drugačiji način, da se neke loše navike možda promijene i prihvate neke druge u fazi odrastanja u najosjetljivijim godinama”, istaknuo je Anušić. Kao primjer je naveo ustajanje i spavanje na vrijeme, neimanja laptopa ili ekrana ‘ispred sebe 24 sata’, dodavši kako će im to iskustvo pomoći u daljnjem životu. Naglasio je da vojni rok ili vojna izobrazba nemaju alternative, odnosno da to ne može zamijeniti civilna zaštita. “U slučaju bilo kakve velike ugroze, agresije svi muškarci od 18 do određenih godina su vojni obveznici i mogu biti mobilizirani, imali vojnu izobrazbu ili ne”, poručio je Anušić, istaknuvši kako je onda možda bolje da je imaju.

PANORAMA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

NAORUŽANJE RAZGOVORI O MOGUĆOJ PRODAJI OSVRT PRIPROSTI CIRKUS U SABORU POTAK

Plan je Đakovića kupiti te tenkove, remontirati ih i prodati na tržištu

vrtka Đuro Đaković iz Slavonskog Broda želi kupiti stotinu tenkova iz Kuvajta i prodati ih na tržištu. U tijeku su razgovori vodstva kompanije i Kuvajta o mogućoj prodaji najmanje 100 tenkova M-84 Đakoviću. Kuvajt ima 148 tih tenkova, a nakon što su kupili američke tenkove Abrams, više im nisu potrebni. Plan je Đakovića kupiti te tenkove, remontirati ih i prodati na tržištu.

Ivo BUTKOVIĆ

Tvrtka Đuro Đaković iz Slavonskog Broda

Žele kupiti 100 tenkova iz Kuvajta

Ideja o kupnji tenkova nije nova te su o tome Đaković i ministarstvo obrane Kuvajta razgovarali još prije 11 godina. Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila nedavno je obavijestila Ministarstvo vanjskih poslova o upućivanju pisma namjere ministarstvu obrane Kuvajta vezano uz kupnju tenkova M-84 te

njihova remonta i plasiranja na treće tržište. Ovaj proces nikako nije povezan s ugovornim odnosom Ministarstva obrane RH i Đakovića o održavanju tenkova M-84 iz sastava Hrvatske vojske. Sukladno zakonu, prije eventualnog uvoza tenkova u Hrvatsku Đaković će morati ishoditi dozvolu Ministarstva gospodarstva.

O zahtjevu će raspravljati Povjerenstvo za davanje suglasnosti za izvoz i uvoz robe vojne namjene koje mora jednoglasnom odlukom dati suglasnost za uvoznu dozvolu. Podsjetimo, u Đakoviću će se modernizirati i američki gusjeničari Bradley koji su počeli stizati u Slavonski Brod.

Surf’n’Fries se širi, hrvatski krumpirići stigli u Britaniju

Informacija o proširenju podijeljena je i na Facebooku pro�ilu lanca. “Radujemo se što može objaviti da je naša najnovija trgovina Surf’n’Fries sada otvorena u Ujedinjenom Kraljevstvu! Posebna zahvala našem sjajnom franšizeru, Timu, koji je bio ključni dio našeg

putovanja i omogućio ovo proširenje. Njegova predanost i strast ono su što znači Surf’n’Fries. Očekujte naše prepoznatljive ukusne krumpiriće, priloge i umake koji su osvojili srca diljem svijeta. Pozivamo naše britanske prijatelje da iskuse okus koji impresionira. Za nove avanture i nezaboravne okuse. Dobro došli u obitelj, UK - učinimo ovo epskim!”, poručili su. 2009. godine Surf’n’Fries nije bio zamišljen kao franšizni lanac. Ideja je bila otvaranje malog lokala u Rijeci u kojem bi se prodavao pomfrit pa se polako širiti, no posao je eksplodirao pa su se hrvatski krumpirići proširili po cijelom svijetu.

mjesečnu plaću za lanjski studeni na razini Hrvatske, koja je iznosila 1.208 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec

bila je veća za 179 eura. Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za studeni 2023. isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2.294 eura. Najniža plaća isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 711 eura. Medijalna neto plaća za studeni 2023. iznosila je 1.171 euro, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.

Htjeli su 2009. mali lokal u Rijeci, a sada su se hrvatski krumpirići proširili po cijelom svijetu

ajuspješniji hrvatski franšizni lanac Surf’n’Fries, koji su pokrenuli Riječani Andrija Čolak i Denis Polić, proširio se na Ujedinjeno Kraljevstvo. Upravo je Čolak na svom Facebooku podijelio vijest o proširenju lanca. “Novi Surf’n’Fries shop u UK-u!!! Velike čestitke Timu našem franšizeru koji je sa nama već godinama! Prošlo je 15 godina od prvog Surfa u Rijeci…what a ride!!! More to come!!!!”, napisao je.

rosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za studeni 2023. iznosila je 1.983 eura, što je rast za 3,9 posto u odnosu na listopad lani te porast za 16,3 posto u odnosu na studeni 2022. godine. Prosječna pak mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za studeni 2023. iznosila je 1.387 eura, što je nominalni rast za 3,4 posto u odnosu na listopad te porast za 13,8 posto u odnosu na studeni 2022., pokazuju podaci Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. U odnosu na prosječnu

Riječki franšizni lanac Surf’n’Fries

Prosječna bruto plaća u Zagrebu skoro 2.000 eura

U ovim našim društveno-političkim iskušenjima ne može se zaobići ni one političke djelatnike kojima je stalo do hrvatskih ratnika koji su branili i stvarali državu Hrvata, do domoljublja junaka, kao Norvežanima do snijega u vašim 'Blue Mountains'

no što smo slušali, gledali i živjeli prošlog tjedna u Hrvatskoj bilo je pravo iskušenje za mnoge. I gore od toga, kad se putem brojnih medijskih priopćenja, javnih proizvoljnih tvrdnji tzv. lijevih političara u ime demokracije stvarao nered koji je naginjao kaosu – zapravo rušilo se Vladu. Vrijedi u takvim trenucima društvene nelagode, i tko zna čijih sve političkih makinacija, potaknuti domoljublje i razmišljanje tko sve potiče ili stoji iza rušilačkih radnji usuprot napretku, stabilizaciji i europskom usponu Hrvatske. Takva razmišljanja, pa i izvjesna organiziranja, moglo se prepoznati, osjetiti, vidjeti i čuti recimo pretprošle subote među bivšim ratnicima i dragovoljcima i svim nazočnima na pogrebu hrvatskog ratnika, bivšeg legionara, hrvatskog brigadnog generala i junaka Brune Zorice Zulua u Ivanić-Gradu, nedaleko Zagreba. Bio je to ispraćaj na vječni počinak hrvatskog ratnika o kojem je prošlog tjedna pisano i u HV-u, mnogo stranica drugdje, pohvala, sjetnih i junačkih sjećanja. Da, bili su te subote u Ivanić-Gradu brojni dragovoljci vojne postrojbe "Frankopan", mnogi prijatelji hrvatskog ratnika, mnogi generali i ostali ratni časnici, ali i mnogi koji su tek o njemu štogod čuli, jer su jednostavno oćutjeli da u vječnost odlazi vrijedni hrvatski junak, došli su reći mu hvala. I kad su se već skoro svi razišli kraj Zuluovog groba stajao je i u miru molio njegov dobri prijatelj Marin, jedan od najmlađih zapovjednika "na crti" kod Novigrada u razbijanju četničkog napada nakon HV-ove akcije "Maslenica". Vjerujem da je pretprošle subote i u sydneyjskom kvartu Rockdalu "frankopanski" dragovoljac Ante R. zapalio svijeću, uz ratni pozdrav "S nama je!" - pomolio se za Zuluov mir na nebu obnovivši sjećanja na svog zapovjednika. Nadam se da je barem onima koji još žele čuti one

Tjedan političkih tzv. ljevica u ime koji su dragovoljno sudjelovali u borbi za hrvatsku slobodu prenio svoja sjećanja tko i kakav je bio hrvatski ratnik, časnik, junak – Zulu. No u ovim našim društveno-političkim iskušenjima ne može se zaobići ni one političke djelatnike kojima je stalo do hrvatskih ratnika koji su branili i stvarali državu Hrvata, do domoljublja junaka, kao Norvežanima do snijega u vašim "Blue Mountains". Ali do vlasti stalo im je golemo, što su pokazali prošle srijede čineći priprosti cirkus u Saboru tijekom glasovanja za novog državnog odvjetnika. Na početku raspisanog javnog natječaja za tu odgovornu dužnost izrugivali su se jer ju s "ovakvom vladom" nitko ne namjerava preuzeti. Kad je na kraju od četvorice potencijalnih kandidata postalo sve izglednije da će se Vlada opredijeliti za suca Ivana Turudića, pa to sugerirati svojoj većini u Saboru, nastala je među tzv. oporbom lijevo od centra panika, a i kod nekih neznalica navodne desnice. Predsjednik Milanović je pak najavljivao neslaganje i sricao svoju političku "priredbu". Prošle srijede, kada je u Saboru trebalo izglasovati novoga glavnog državnog odvjetnika, oporba je tijekom rasprave napravila saborsku scenu, premda su na galeriji toga dana bili, kao gosti promatrači, sudionici jedne srednje škole, besramno je pretvorivši u gadljiv izazivačko-psovački cirkus. Na predsjednika je suvišno trošiti riječi, a pronaći neki suvisli razlog, potkrijepljeno objašnjenje, nemoguća je zadaća pa se jedino nudi zaključak da se predsjednik nečega silno plaši. Njegov nastup, rječnik, izgled... doista su zabrinjavali prošle srijede i sutradran, a ni ovih dana nema promjene nabolje. Stoga svi oni koji često njegove "eskapade" hrabre svojim smijehom, zabavljajući se, nedvojbeno takvim ponašanjem podupiru njegove uvrede i rječnik. Bar oni koji sebe smatraju hrvatskim domoljubima trebali bi konačno shvatiti štetu u kojoj sudjeluju. Jer, sve to što on kao predsjednik kaže broji se, svaki njegov javni pa i privatni nastup prate i analiziraju baš sve diplomatske ispostave u Hrvatskoj, naravno i sve njihove službe - javne i tajne. Pa eto, smijte se i veselite ako vam čini zadovoljstvo predsjednikov rječnik ravan lučkoj birtiji. Nema tu izgovora i pame-

tovanja, to je tako, a uz pripomenu da su vicevi i smicalice onog ranijeg predsjednika enormno skupo koštali, poglavito hrvatske ratne prvake, na Haaškom sudu. Gospodin Hodak koji surađuje i u HV-u sve ono rečeno prošle srijede od tzv. oporbe u Saboru vjerojatno će nazvati akcijom "Šeste ličke", a predsjednikove govorancije još poraznije. Jednostavno u svim tim radnjama i podastrtim razlozima nema nikakvog političkog nadmetanja u demokratskoj domeni, nego opasno štetočinstvo upravljeno k rušenju sadašnje vlade. Bez obzira na moguće posljedice ovdje, još gore na međunarodnoj sceni. Za odabranika sadašnje vlade Ivana Turudića i odabranika većine zastupnika u Hrvatskom saboru uz sve "grijehe" koje mu lijevi i uspaničeni predsjednik nameće valja spomenuti bar jedan, vjerojatno za njih najviše grješan i nezaboravan – donio je presudu da se dva ključna čovjeka jugoslavenske tajne službe znane kao Udba izruči Njemačkoj zbog ubojstva uglednog hrvatskog emigranta. Bez oklijevanja može se tom "ozbiljnom grijehu" nadodati i to što se nije krzmao poništiti partizansko-komunističku presudu kardinalu Alojziju Stepincu izrečenu 1946. u Zagrebu.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

NUT IZJAVAMA PREDSJEDNIKA MILANOVIĆA KOJI SE NEČEGA OČITO SILNO PLAŠI

iskušenja oko izbora državnog tužitelja kojim je demokracije stvarala kaotični nered Nazočni na komemora�vnoj misi za Nediljka Vegara u kapeli Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu

Kad smo već kod "grijeha" spomenimo i bivšu kninsku gradonačelnicu Josipu, valja naglasiti kako još nije osuđena ni po bilo kojoj dosadašnjoj optužbi, prema tome za sada je slobodna i bez kazne. Ima bivša kninska gradonačelnica u očima komesarki iz Sabora i njima sličnih veliki grijeh, ona je u ranoj mladosti pristala uz hrvatsko domoljublje. Usto, kao visokopozicionirana društvena i politička osoba nije se libila u dva navrata uveličati sjećanje na "feniksovce" (Bugojansku akciju) nazočeći spomen-komemoraciji - i to na planini Raduši - gdje je revolucionarno-vojna akcija protiv Jugoslavije započela.

Mamićevi grijesi!?

Nedvojbeno, radi se o osebujnoj osobi. O osobi katkad nepredvidljivoj u radnji ili oštroj riječi, čovjeku koji si je stvarao protivnike, ali i mnogo prijatelja, od običnih nogometnih navijača do velikog broja uglednika vani (u inozemstvu) i ovdje. Vele oni koji ga žele uništiti da je pronevjerio, uzeo golemu količinu novca iz Dinama. Međutim, osobno on to poriče. Mnogi pak tvrde da je Zdravko Mamić Dinamu neizmjerno više dao, svojim radom praznu je blagajnu napunio brojnim milijunima, da

Misu je predvodio rektor sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić

je najzaslužniji za nogometni uspjeh Dinama i svjetski renome hrvatske reperezentacije. Osim toga, znano je da je Mamiću predsjednik Milanović, njegov kabinet i cijela tzv. lijeva strana, već tada presudila, a nije dosad zaboravila što je tadašnjeg njihovog ministra za obrazovanje i sport Željka Jovanovića u svom stilu verbalno sredio, nakon što je spomenuti prijetio da će "isušiti nogometnu močvaru''. Mamić ga je izvrijeđao na popularnom radio programu s bujicom oštrih riječi kazavšim uz sve ostalo, da je Jovanović ''hrvatomrzac i uvreda za hrvatski um''. Na kraju ostaje druženje Ivana Turudića i Zdravka Mamića? Objektivno pitanje je, a i tvrdnja - tko se to, sve do prve presude Mamiću, nije vrlo rado družio s njim, ovdje kod nas, a i u svjetskom nogometnom miljeu? Mamićevo suđenje, tvrdi se, baš zbog Turudića, iz Zagreba je prebačeno u Osijek, gdje je osuđen na zatvorsku kaznu od šest godina. Sve u svemu, ako i postoji "vožnja automobilom po Zagrebu" nije nikakva ozbiljna prepreka da Turudić ne bude izabran za javnog tužitelja. Na kraju, sve su jače tvrdnje da će se uskoro znati hoće li Europski sud za ljudska prava poništiti sudsku presudu iz Osijeka i proglasiti ju onečišćenom (kontaminiranom) na temelju podmićivanja sudaca, kao i političkom presudom. Živi bili pa uskoro čuli! Stvarnosti i istini za volju, očito je da u ovom izrazito Milanovićevom pothvatu, koji je i sve izravniji, javni vođa tzv. ljevice nije bitan Mamić, ma ni bivša kninska gradonačelnica pa čak ni budući glavni državni odvjetnik ako obeća da neće kopati po njegovom

dosjeu. Očito je da Milanović, koristeći izvjesne predsjedničke ovlasti, a u biti jest predvodnik tzv. ljevice, svom snagom, spletkama i podvalama u fakinskom stilu nastoji s vlasti svrgnuti Vladu odnosno HDZ. Ne zaobilazeći opravdane prigovore HDZ-ovoj vladi, dokazivo je i vidljivo nizom gospodarstvenih činjenica, da se u Hrvatskoj nikad nije živjelo bolje. Ima li u Hrvatskoj i osoba koje jedva "vežu kraj s krajem"? Nažalost ima, ali sve manje. Ukratko, stranka HDZ jest bila i ostaje najzaslužnija za početke pružanja otpora, političkog i oružanog, svim jugoslavenskim kombinacijama. A što nam to donosi tzv. "zelena transverzala" i liberalna demokratska ljevica? Imamo živi primjer u Zagrebu - koji je zatrpan smećem i smradom! Na kraju nije ovo samo problem domoljuba ovdje, nego i vaš vani, jer danas komunikacija riječju ili slikom ne traje tjednima kao osamdesetih godina, nego se odvija u realnom vremenu. A konstruktivni razgovor, objašnjenje znancima i prijateljima s pozicije objektivnosti iz daljine, pogotovo rodbini, nije bez utjecaja.

Misa za Nediljka Vegara - Roda

Kao i dosad, organizator Marin se potrudio i poslao obavijest da će i ove godine i u kapeli Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu u srijedu (7. 2.) biti održana sveta misa za Nediljka Vegara - Roda. Unatoč svim političkim peripetijama i njihovoj kulminaciji prošle srijede, a i prošlotjednom mnogobrojnom okupljanju na sprovodu Bruni Zorici Zuluu, bliskom suradniku i prijatelju Nediljkovom, te provokativnom pozivu putem medija stranke Možemo (Sandra Benčić) na prosvjedno cjelonoćno bdjenje na Markovom trgu pred Saborom, na trenutak smo pomislili da pojedini štovatelji životne postojanosti, rada i junaštva Nediljkovog neće stići i na komemorativnu misu. No, ne bijaše tomu tako. Mnogi su iz udaljenih krajeva grada stigli među prvima, na toplom vremenu za zimsko doba okupili su se u dvorištu fakulteta i dočekali nas u razgovoru o zadnjim vijestima, o događajima na Markovom trgu. Nakupila se tako sveučilišna kapela prijatelja i Nediljkovih ratnih suboraca i suradnika, a bilo je i dosta onih mlađe dobi, koji su ga eventualno upoznali preko roditelja ili o njemu slušali.

Misu je vodio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić, a asistirao mu je i održao prvo čitanje prorektor prof. dr. Gordan Črpić. Nazočila je misi i voditeljica doktorskih studija povijesti izv. prof. dr. Ines Sabotić. Bilo je očito da se i rektor iznenadio da je i nakon deset godina otkakao nas je Nedo napustio broj nazočnih na komemorativnoj misi ispunio kapelu. U prostoru se ćutio poseban osjećaj, neka pozitivna, odlučna vibracija. Vjerojatno ju je osjetio i rektor pa je održao doista svečanu misu za Nediljka, ali i sve pale branitelje. Umjesto klasične propovijedi velečasni rektor u stilu razgovora i sjećanja obratio se nama nazočnima, što će nam doista ostati u dugotrajnom sjećanju. Prethodnih godina nakon mise većina nas svratila bi k rektoru u ured na pozdrav i razgovor, ali kako nas je bilo puno rektor Tanjić došao je k nama u dvorište, zadržao se s nama, unatoč drugim obvezama, te se pozdravljao i razgovarao s grupicama i pojedincima. Nakon svete mise, kraćeg druženja i razgovora u dvorištu sveučilišta te nakon prijateljskih pozdrava nas nekoliko sastalo se u obližnjem ka�iću. Nakon izmijenjenih anegdota i sjećanja o prijatelju Nedi, potaknuti saborskim zbivanjima toga dana, vodili smo razgovor oko ovih pitanja: a. Kome smeta izbor ovog glavnog državnog odvjetnika? b. Zašto im smeta iskusni sudac, koji je dokazao da se

I u Ljubuškom su branitelji pohodili grobnicu hrvatskog revolucionara Nede - brata Pavu još čeka

ne krzma pri donošenju teških odluka, osudio je, između ostalog, i Sanadera zbog korupcije? c. Jesu li u pitanju stvarni Turudićevi propusti ili je posrijedi politika odnosno ideologija? d. Treba li nam glavni državni odvjetnik na kojeg bi mogući kršitelji zakona bezbrižno odmahivali rukom ili odvjetnik kojeg se uzima vrlo ozbiljno, kojeg se pribojavaju? Razgovor smo zaključili Stepinčevom mišlju: ''Zabluda ima tisuću lica, istina samo jedno''. Premda je poprilično očito, vidjet ćemo uskoro što je istina u trenutnim političkim saborskim i inim zavrzlamama. Inače, istinu valja tražiti u ideji koja slavi i spominje hrvatsku prošlost, sjeća se zaslužih hrvatskih junaka i stvaratelja kulturnih i znanstvenih dostignuća.

Stepinčevo

Pri kraju prošlog doista zapetljanog tjedna punog lažnih političkih petljancija, prošle subote na grupnoj "e-mail pošti'' prva je bila Ikina poruka: "Ide li danas tko od nas u Krašić?". Druga poruka bila je od Tvrtka: "Dobro jutro. Neka vas prati Božji blagoslov i zagovor bl. Alojzija Stepinca". Na trećem mjestu bila je poslana Zdenkova vrijedna Stepinčeva uputa iz onih dana. Sve u njoj sadržano kao da je Blaženi namjeravao izgovoriti pred zagrebačkom prvostolnicom kao opasku na sadašnja politička i ina zbivanja u Hrvatskoj, a glasi: ''Karaktera treba više nego ikada. Treba nam ljudi, koji se neće sagibati ni lijevo ni desno, već prema tome, kako puše vjetar, već ljudi koji će stajati kako veli riječ - kao klisura kad na nju navali bura, koji će stajati kao čvrsti hrast, kojemu bura može pokidati grane, ali će iz čvrstog debla izbijati novi, još jači život.'' Nećemo za ovo hrvatsko Stepinčevo govoriti o onom partizansko-jugoslavenskom komunističkom suđenju u Zagrebu 1946. Valja tek ponoviti, da je tu monstruozno montiranu presudu u hrvatskoj državi poništio - i to istinitim činjenicama na temelju zako-

na potkrijepio - Ivan Turudić, budući hrvatski glavni državni odvjetnik. Nećemo spominjati ni papu Franju. Njemu je nedavno, možda istinitu, poslao poruku njegov argentinski novi predsjednik. Nećemo ni o jadnosti preispitivanja Stepinčeve svetosti od nekog vatikansko-srpskopravoslavnog ekumenskog odbora. Jer, sve što bi se moglo sročiti i reći svojim mnogobrojnim dolaskom, molitvom, svojim dostojanstvom u prošlu subotu pri kraju ovoga drugog politički zamršenog tjedna, rekao je hrvatski puk, hrvatski čovjek i vjernik, od sjevera do juga, od istoka do zapada Hrvatske, a i u mnogim hrvatskim zajednicama diljem svijeta, slaveći Stepinčevo. Spomenut ćemo samo tri, jednako vrijedna svima ostalim, s jedinom razlikom u broju hodočasnika. Naravno, brojni vjernici iz svih hrvatskih krajeva hodočastili su u Krašić gdje je Stepinac, tada kardinal, kao kućni zatvorenik, preminuo. Hodočastila su u Krašić i dva potpredsjednika Vlade - Tomo Medved i Branko Bačić, a i mnogi drugi dužnosnici su hodočastili. Iz "lijevog mozaika", koji nam propagandistički nudi sve dare demokracije i slobode, nitko nije primijećen u Krašiću, a ni drugdje, nitko viđeniji. Na zagrebačkom Kaptolu pred katedralom na improviziranom oltaru okupili su se skoro svi biskupi, odnosno glavnina vodstva Crkve u Hrvata. Golemo mnoštvo Zagrepčana prekrilo je kaptolski prostor oko katedrale slaveći misu preko sat i pol, unatoč obilnoj kiši. Jednako je bilo i u Mariji Bistrici u svetištu Majke Božje Bistričke, svetištu Stepincu posebno prisnom. Slavlje Stepinčeva pred zagrebačkom prvostolnicom završilo je hrvatskom himnom koju je predvodio zbor, a pridružili su se skladno svi nazočni pa je tako diljem Gornjeg grada, niz Zrinjevac prema Savi i sjeverno prema Sljemenu umjesto zvona odjekivalo: Lijepa naša domovino, oj junačka zemljo mila, stare slave djedovino! Unatoč, kako rekosmo, politički zamršenom i oskvrnutom dignitetu Sabora u drugom tjednu, drugog mjeseca 24. godine 21. stoljeća u Krašiću i Mariji Bistrici, diljem Hrvatske, BiH i cijelog svijeta gdje god ima veći broj nas Hrvata pjevali su simfoniju ljubavi našoj domovini: "Mila kuda si nam ravna, mila kuda si planina, mila si nam ti jedina!"

PANORAMA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

ZAGREB TRADICIONALNE DOMAĆE SLASTICE

U novome lokalu kod Tuđmanova trga iskusna pekarica Snježana Capan priprema delicije s domaćim štihom

edni odmah ulaze razmišljajući čime bi se mogli počastiti, drugi stoje pred izlogom i s ulice promatraju gazdaricu u bijelom kako mijesi naj�inije domaće slastice. Prizor je to koji svakodnevno privlači poglede prolaznika koji se nađu u šetnji Ilicom nasuprot Trga dr. Franje Tuđmana, gdje je Snježana Capan nedavno otvorila vlastiti slastičarski obrt «Štrukli To Go». Nakon dugogodišnjeg rada u pekarskoj industriji, ali i brojnih obiteljskih svečanosti na kojima je bila zadužena za pečenje torti i kolača, kaže, željela je i široj javnosti prezentirati svoje vještine. Iako trenutačno živi u Zaprešiću, svoj je mali obrt odlučila otvoriti u središtu metropole jer smatra da Zagrebu nedostaje domaćeg štiha. – Željeli smo prostor u centru, u natječajima smo pronašli ovaj, prijavili smo se i evo nas. Jako smo zadovoljni lokacijom, često nas ljudi vide i iz tramvaja pa dolaze – ističe Snježana Capan, koja osim pravih domaćih štrukli, nudi i ostale tradicionalne domaće slastice poput međimurske gibanice, zlevanke, orahnjače, makovnjače i štrudle. Sve mijesi ručno, a kako bi se kupci u to i uvjerili, odlučila je veliki limeni stol postaviti u izlog. – Htjela sam da ljudi vide da nemam što skrivati, a smatram i da se s godinama gubi tradicija ručne izrade. Stalno netko stoji pred izlogom i promatra me, ali ne smeta mi to, dapače, lijepo je. Žene znaju ulaziti i pitati me kada ću razvlačiti tijesto za štrukle jer žele gledati kako to radim, a možda nekome dam i ideju da napravi nešto slično – kaže. Da bi otvorila vlastiti obrt, dodaje, valjalo je položiti i majstorski ispit, a diplomu joj je lani u srpnju dodijelila Hrvatska obrtnička komora. U međuvremena je položila i ispit iz radne pedagogije kako bi zanatu učila i buduće naraštaje, što će joj, napominje, dobro doći jer, iako radi tek mjesec dana, ne stiže sve sama. – Već sam zaposlila jednu kolegicu, a trebat će nam još nekoliko ruku jer ne stignemo pratiti potražnju. I sada nam se stvaraju velike gužve, a još većina nije ni otkrila da smo ovdje – govori 54-godišnja slastičarka kojoj u pokretanju obrta najviše pomogao suprug Ivica, bez čije bi podrške, priznaje, vrlo vjerojatno odustala na samom

Snježana Capan i njen suprug Ivica u radnji

POVIJEST DRUŽBA VITEZOVA ZLATNOG KALEŽA

Uprizorenje Bitke kod Stubice gledalo 20-tak tisuća posjetitelja Podsjećanje je to na bitku između kmetova predvođenih Matijom Gupcem protiv zloglasnog vlastelina Franje Tahija i njegove vojske

„Štrukli To Go“ Ljubav prema pečenju od bake Ljubav prema pečenju domaćih slas�ca, kaže, naslijedila je od bake koju je od malih nogu promatrala dok je mijesila i razvlačila razna �jesta, no većinu recepata i trikova kroz godine je svladala sama. – Danas mi je žao kaj se baki nisam više motala oko

fertuna. Ali i to što sam samouka ima neke prednos� jer s godinama sam došla i do nekih svojih recepata. U izradi se, dakako, držim tradicije, ali sam i ponosna što danas kupcima mogu, između ostalog, ponudi� štrukle rađene prema mojoj recepturi – is�če.

Pečeni, kuhani, ali i sirovi Na jelovniku su dvije varijante štrukli, pečeni koji stoje dva eura po komadu te kuhani za koje treba izdvoji� 1,80 eura. Jedu se, dakako, s nogu, no onima koji se žele svježe pečenim štruklama počas�� kod kuće, u ponudi su i sirovi

štrukli. Porcija od dva komada stoji 1,90 eura, a sve što treba napravi� jest zapeći ih u pećnici. Tražena je i zlevanka, tradicionalna međimurska delicija koja se u slanoj varijan� nudi za 1,70 eura, a za slatku treba pla�� deset cen� više.

početku. Recept ne otkriva, no od “pomagača”, kaže, koristi tek elektroničku miješalicu te rezač kako bi svaki komad bio jednake veličine, a tijekom izrade važe i tijesto i nadjeve kako nitko od kupaca ne bi ostao zakinut. Dnevno, dodaje, ispeče više od 100 štrukli, odnosno šest

plehova po 25 komada. Vrata njezina lokala svakog se dana otvaraju u devet sati, no gazdarica Snježana onamo stiže već oko pet kako bi do početka radnog vremena sve bilo spremno te kako bi čim otvori kupce namamila mirisom svježe pečenih delicija.

Ni Snježana ne otkriva recept

vadesetak tisuća posjetitelja u Donjoj Stubici u subotu je pratilo oživljenu Seljačku bunu – Bitku kod Stubice, između kmetova predvođenih Matijom Gupcem protiv zloglasnog vlastelina Franje Tahija i njegove vojske. Povijesnu „bitku nad bitkama” u Hrvatskom zagorju iz 1573., rekonstruirala je Družba vitezova Zlatnog kaleža, zajedno s Turističkom zajednicom područja Gupčevog kraja, Gradom Donjom Stubicom i partnerima. Po 16. put je pripremljen spektakl u kojem su uživali brojni domaći i strani posjetitelji. Predsjednik udruge Družba vitezova Zlatnog kaleža Ivan Štefek, rekao je da se ove godine Seljačka buna odigrala s istim brojem sudionika na bojnom polju kao i lani, 250. Ni broj posjetitelja nije se smanjio u odnosu na prošlogodišnje jubilarno uprizorenje – u Donju Stubicu je stiglo između 15 i 20 tisuća posjetitelja, dodao je. „U Seljačkoj buni sudjeluju brojne udruge iz Hrvatske te po dvije iz Mađarske, Slovačke i Slovenije. Za našu publiku imamo program i kod dvorca Golubovca, malo smo raširili događanja jer, na pet tisuća stanovnika

Mnoštvo je zadivljeno gledalo ‘Seljačku bunu’ Stubice, dođe više od 15 tisuća posjetitelja. Veliki je to broj pa smo rasporedili tako da se svi snađu, a ono što je najvažnije, da ih dobro ugostimo jer smo ipak mi Stubičanci dobri domaćini”, naglasio je Štefek. Realan prikaz najveće ‘borbe hrvatskog seljaka za pravicu’ održan je na bojnom polju kod dvorca Stubički Golubovec, gdje je nekoliko stotina statista i sudionika rekonstruiralo događanja iz 1573. godine, koja su obilježila hrvatsku prošlost. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar istaknuo je kako je ovo jedna od najvećih manifestacija na području Krapinsko-zagorske županije. „Manifestacija je brendirana i ove godine traje već

tri tjedna. Imali smo Pohod na Cesargrad, gdje je Buna i počela, pa Puntanje kmetov, ali ovo je ipak centralni događaj. Na području županije popunjeni su svi smještajni kapaciteti. Ovakve manifestacije su dodatna ponuda gostima u našim hotelima koji su stigli iz Hrvatske, ali i iz Slovenije. Gosti nam dolaze ciljano baš na ovu manifestaciju”, rekao je župan Kolar. Dodao je da su Zagorci ponosni na Seljačku bunu i na zagorske ljude koji su još 1573. godine znali da se treba boriti za pravicu. Uz spektakularnu Bitku kod Stubice, za posjetitelje je pripremljen srednjovjekovni sajam, bogata gastro ponuda i glazbeni program.

Ugledni Forbes nahvalio otok Hvar Odlični restorani, idealan za posjetitelje s jahtama, ali tu su i rustikalni vinogradi te polja lavande, piše Forbes

gledni američki časopis Forbes izdvojio je četiri europska otoka koja vrijedi posjetiti u 2024. godini. “U Europi postoji više od 2000 naseljenih otoka (ne računajući europske zemlje koje su zapravo veliki otoci, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Islanda). Iako su Santorini, Sardinija, Ibiza i Mykonos često posjećeni otoci, postoji puno drugih koje vrijedi posjetiti”, piše Forbes. Prvi na listi našao se Hvar. “Hvar je zauzeo deveto mjesto na dodjeli nagrada CNTraveler Readers’ Choice 2023. za najbolji europski otok. Ovaj otok je najbolja

Grad Hvar na otoku Hvaru opcija za one koji žele pronaći ponešto od svega - tu su odlični restorani i noćni život idealan za glamurozne posjetitelje s jahtama, toplice i wellness centri za one željne opuštanja, a oni introvertniji mogu istraživati rustikalne vinograde i polja lavande na malenom otoku”, piše u članku. “Na Hvar se može stići katamaranom ili trajektom iz Splita, Dubrovnika i drugih

gradova na obali. Najbolje vrijeme za posjet je između svibnja i lipnja ili rujna i listopada kada je vrijeme toplo i sunčano, a gužve manje nego na vrhuncu ljetne sezone u srpnju i kolovozu”, dodaju. Nakon Hvara Forbes je na listu stavio Vanjske Hebride (otočje u Ujedinjenom Kraljevstvu), Stromboli (otok u Italiji) i Heimaey (otok na Islandu).

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

ZABAVA AUSTRALSKO-HRVATSKO ŽENSKO DRUŠTVO 'KATARINA ZRINSKI' I VESELE MAŠKARE

Maškare, ča mogu mašakare! Ples pod maskama, tradicionalno odlična domaća kuhinja, grupa 'Bećari', nagradna tombola – dio su ove vesele noći Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Zlatko KOZLEVČAR

ustralsko-hrvatsko žensko društvo "Katarina Zrinski" nakon podulje stanke ponovno je u subotu, 10 veljače, u društvenoj dvorani Nogometnog kluba Melborne Croatije odlično organiziralo tradicionalni susret svojih članova i članica, a ovaj su obilježile - maškare! Ples pod maskama, tradicionalno odlična domaća kuhinja, grupa "Bećari", nagradna tombola – dio su ove vesele noći u kojoj su uživali i oni maskirani i oni koji su došli proveseliti se sa svojim prijateljima i poznanicima. Krasno uređena dvorana podsjećala je na "maškarano šarenilo" kojim se upravo zatvara sezona maškara te počinje korizmeno doba. A kreativnih maškara bilo je posvuda! Ekipa mornara, suncokreti, predivne tajnovite dame, poneka zastrašujuća maska, bradonja i pripadnici SWAT-a… tek su neke od njih. Teško je odabrati koja je svojom kreativnošću bila najsmješnija ili najzanimljivija, jer su sve sa sobom donijele obilje radosti. - Fantastična noć! Hvala svima koji ste se odazvali i time ovu noć učinili uspješnom. Posebno onima koji su se potrudili oko kostima, bravo! AHŽD "Katarina Zrinski" iskreno zahvaljuje pokroviteljima večeri: Jadranu Deliću, tvrtkama, udrugama, klubovima... Filigree Jewellers, Croatian Cultural Association Geelong, Mar-Can Party & Design, Kosa Hair Studio, Melbourne Knights FC, Melbourne Croatia Soccer Club, AHD Melbourne, St Andrews Hotel - Fitzroy, Lil Radojević i grupi Bećari - navodi se u zahvali Upravnog odbora AHŽD-a "Katarina Zrinski".

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

OKUPLJANJE HRVATSKI KLUB 'BOĆE GOSPIĆ' O SVOM USPJEŠNOM IZLETU U TRARALGON

Utisci s posjeta hrvatskoj zajednici Gipps Bogati ručak s raznim domaćim specijalitetima i obilje domaćih kolača, nagradna tombola, oduševila je sve nas, rekao je Stjepan Kaloci Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Stjepan KALOCI, tajnik kluba

lanovi Hrvatskog kluba "Boće Gospić" posjetili su u subotu, 10. veljače, Hrvatski klub "Gipsland" u Traralgonu. O ovom događaju donosimo izvješće u ime domaćina "Gippslanda" (str. 24.), a evo što nam je o ovom uspješnom izletu rekao tajnik "Boća Gospić": "Pristigli su i članovi Hrvatskog kluba 'Rye' predvođeni predsjednikom kluba Leonom Puretićem.

KEILOR HSP MELBOURNE PRIREDIO USPJEŠAN PIKNIK U BRIMBANK PARKU

Valentinovo za sve prijatelje koji se vole Okupilo nas se dvjesto! Hvala svima koji su došli iz brojnih hrvatskih klubova i organizacija, poručio je Maligec Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Zlatko KOZLEVČAR

unčana nedjelja 11. veljače bila je savršen dan za odlazak u park na piknik kojeg je povodom Valentinova organizirala Hrvatska stranka prava Melbourne, predvođena Dragom Maligecom i njegovom vrijednom ekipom koja je ostvarila još jedan uspješan susret članova hrvatske zajednice u Melbourneu. Ugodno okruženje u Brimbank parku u Keiloru veselom društvu bilo je odlično mjesto za pripremu roštilja i janjetine na ražnju, koja je pod budnim okom Drage Maligeca i ovog puta "slasno dočekana"! Hladnog pića i dobrog štimunga - uz dvojac "Crna legija" (Joe Sladić i Zvonko Šakić) nije nedostajalo a "Pero's Wine" kao pokrovitelj imao je svoj uvijek bogat štand s vinima i žesticama koje se dugi niz godina proizvode u obitelji Daniela Eresa. - Bilo nas je oko dvjesto! Hvala svima koji su došli iz brojnih hrvatskih klubova i organizacija. Hvala osoblju koje je pomoglo oko pripreme i serviranja hrane – Juri, Jureku, Betty i Pauli, kao i Johnu Sladiću koji je bio u organizaciji ovog susreta. Hvala vam što ste došli, dragi Hrvati i Hrvatice, a hvala i svim prijateljima Hrvata koji su pristigli! – poručio je Maligec, jedan od organizatora.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

landa

Domaćini su nas srdačno primili, na čelu s predsjednikom Mirkom Horvatićem i članovima Upravnog odbora. Bogati ručak s raznim domaćim specijalitetima, obilje domaćih kolača i nagradna tombola sve su nas duševili. Zahvaljujemo našem predsjedniku kluba Stjepanu Novaku na organiziranom putovanju!" - kazao je Stjepan Kaloci, tajnik kluba.

družiti!

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

VIJESTI IZ HRVATSKE KATOLIČKE ZAJEDNICE ADELAIDEA

Stepinčevo - žarke molitve za proglašenje svetim Primjer života blaženog kardinala Alojzija Stepinca osnažio je hrvatski narod u najtežim vremenima, a nadahnjuje i danas, istaknuo je vlč. Poljak Pripremila: Suzana FANTOV

rvatska zajednica Adelaidea okupila se u subotu, 10. veljače, u crkvi sv. Marije u North Adelaideu te svečanom svetom misom odsls počast velikom svjedoku vjere i snage hrvatskog naroda koji je u XX. stoljeću pretrpio izuzetne progone, mučenja i zla pod čizmom jugoslavenske i komunistič-

Osobito su bili dirljivi prizori roditelja koji su k oltaru donijeli svoju nemoćnu i bolesnu djecu

ke ideologije - blaženom kardinalu Alojziju Stepincu. - Primjer života bl. kardinala Alojzija Stepinca osnažio je hrvatski narod u najtežim vremenima, a nadahnjuje i danas, stoga

ćemo uputiti žarke molitve za njegovo što skorije proglašenje svetim, na radost sveopće Crkve Kristove prenosimo riječi vlč. Luke Poljaka koji je predvodio ovo misno slavlje.

rvatska katolička zajednica Adelaidea okupila se u nedjelju, 11. veljače - na blagdan Gospe Lurdske i Svjetski dan bolesnika - na sv. misi u crkvi sv. Patrika kojom je prvi put taj dan obilježila kao Dan bolesnika i starih hrvatske zajednice. - Želja nam je tog jednog dana u godini našim bolesnicima, teško pokretnima i klonulima, omogućiti dolazak u svoju crkvu, te prisustvovanje svetoj misi u zajedništvu s cjelokupnom hrvatskom zajednicom, kako bi se osjetili voljenima, poštovanima i nenapuštenima. Mnogi od njih već godinama zbog svoje bolesti ili klonulosti ne mogu biti zajedno s nama, te se osjećaju osamljenima, a poneki i zaboravljenima – rekao je vlč. Luka Poljak. - Sveta misa je započela škropljenjem okupljenog puka, u spomen na blagotvorni i čudesni Gospin izvor vode u Lourdesu, a nakon propovijedi je uslijedila podjela sakramenta bolesničkog pomazanja. Osobito su bili dirljivi prizori roditelja koji su k oltaru donijeli svoju nemoćnu i bolesnu djecu, ali i suza naših najstarijih, teško pokretnih i invalida, koji su osjetili kako

Osjećaj zajedništva u ljubavi i milosrđu zajednica za njih brine i prema njima iskazuje kršćansku dobrotvornost i ljubav. Podjelu bolesničkog pomazanja pratile su i tradicionalne marijanske hodočasničke pjesme, od kojih je ona lurdska "Sred te se pećine" najradosnije odzvanjala crkvom sv. Patrika. Velika zahvala svim našim župljanima koji su dobrovoljno omogućili prijevoz našim bolesnicima i starima te tako iskazali pravo kršćansko milosrđe i toplinu hrvatskog srca - prenosimo vam ovu pozitivnu inicijativu, obilježenu ljubavlju i brigom za sve članove zajednice, s njihove službene Facebook stranice Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide.

10 STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

Arkanova udovica u Zagrebu

Zašto Stepinac nije proglašen svetim?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

akon brojnih drugih „estradnih umjetnika” s istoka, na vrata glavnog grada Republike Hrvatske zakucala je i Svetlana Ceca Ražnatović, udovica ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana. Istina, ova kriminalka, pevaljka i udovica ratnog zločinca, kako ju je opisao hrvatski portal 24 sata, koji inače nije osobito kritičan prema gostovanjima „umjetnika” s istoka, još se nije usudila zakazati koncert u Zagrebu, nego je tek dala hrvatsku metropolu „ukrasiti” svojim fotogra�ijama. Tj. plakatima kojima najavljuje koncert u – Mariboru! Čemu plakati u Zagrebu, ako je koncert u Mariboru? Zanimljivo objašnjenje dao je Igor Peternel, predsjednik Domovinskog pokreta Grada Zagreba i potpredsjednik Gradske skupštine, rekavši: "Mislim da se ispipava teren koliko je izgledno da Ceca uskoro održi koncert u Areni. Jer ako preživi plakat, preživjet će i ideja o koncertu u Areni." "Ti plakati služe za provokaciju, dakle oni su postavljeni da bi bili uništeni. Tim se plakatima također htjela potaknuti javna rasprava tako da oni koji žele zaraditi na njezinom koncertu vidi koliko je to moguće”, dodao je. Zagreb je, nažalost, otvarajući vrata najvećih dvorana pjevačima koji šire primitivizam ili su širili mržnju prema svim „razbijačima Jugoslavije”, pa i Hrvatima, pokazao da je znatan broj (ne smije reći većina!) njegovih građani izgubljen u prostoru i vremenu, no čini se da Cecin eksperiment nije dao rezultat koji je ova „umjetnica” priželjkivala. Plakati su uništeni tijekom noći, a jedan mladić koji je na društvenim mrežama objavio da je on to učinio dobio je veliku podršku. Snažna „mašinerija” radi na tome da srbijanske „estradne umjetnike” plasira u Hrvatsku.

Čemu plakati Svetlane Cece Ražnatović u Zagrebu, ako se njima najavljuje koncert u 120 kilometara udaljenom Mariboru?

Znatnu ulogu u tome imaju hrvatski mediji koji su, što kroz vlasničku strukturu, što kroz imenovanja na uredničke dužnosti, u golemoj većini pod kontrolom grupacija za koje se teško može reći da im je Hrvatska na srcu. Situaciju sjajno oslikavaju gostovanja Lepe Brene na Hrvatskoj (državnoj!) televiziji. Godine 2014. na javnoj televiziji ugostila ju je Elizabeta Gojan, cijenjena TV novinarka HTV-a i urednica s dugogodišnjim iskustvom u vanjskopolitičkim emisijama, kao da je riječ o posjetu nekog predsjednika ili barem šefa diplomacije, a ne kafanske pevaljke. A 2023. je, osim gostovanja u prilično gledanoj emisiji, Lepoj Breni dopušteno da na državnoj televiziji besplatno promovira svoj brend ženskih čarapa na kojima će, po procjeni stručnjaka, zaraditi milijune! Mediji su spretni i uspješno prepakirali i pokojnog Đorđa Balaševića. Pjevača koji je na koncertima brutalno vrijeđano Albance, obračunavao se s onima koji ruše Jugoslaviju, Hrvate i Slovence nazivao bečkim konjušarima, Slovencima čak posvetio pjesmu u kojoj im poručuje da su "Kvarni ste, jadna vam majka... Laku noć braćo smučari, dobro ste mi se smučili", mediji su uspjeli predstaviti kao pristojnog i šarmantnog gospodina blage naravi. Ali Ceca je ipak krupniji zalogaj. Za razliku od Balaševića i ostalih koji su prilagodili retoriku kako bi naivnim Hrvatima uzeli novac, Arkanova udovica nastupa borbeno. „Moj pokojni muž nije zločinac. Arkan je čovjek kojeg sam istinski voljela, divan, nježan, nikakav zao čovjek. On se borio za očuvanje srpstva i Jugoslavije; za srbijanski narod je heroj”, izjavila je nedavno. A s takvim „spikom” ipak teško može u zagrebački Arenu, koliko god da su Hrvati naivni i izgubljeni u prostoru i vremenu.

Piše: Zvonimir Despot

rošlo je još jedno Stepinčevo. Kao i prethodnih godina, tako se i sad od mnogih može čuti kako se nadaju da će Stepinac postati i svetac Katoličke crkve. To je stalna molitva i želja vjernika od 1998. godine, kad je Stepinac proglašen blaženim. Iako, uvjeren sam da je upitno bi li Stepinac tada bio proglašen blaženim da se nisu poklopile povijesne okolnosti. Prva je okolnost bila to što je Hrvatska postala samostalna država. Druga je bila što je na Stepinčevoj stolici zagrebačkog nadbiskupa bio Franjo Kuharić. I treća je bila najvažnija, što je papa bio Poljak Karol Wojtyla, koji je jako dobro razumio okolnosti u kojima je djelovao Stepinac. Pokojni papa Benedikt XVI. jednom je prilikom, prema svjedocima, rekao kako mu je bilo žao što Stepinac nije proglašen svetim i da je jednom izrekao svoj stav pitanjem: “Ako kardinal Stepinac nije svet, tko je onda svet?” Kao što je papa Ivan Pavao II. bio presudan za Stepinčevo proglašenje blaženim, tako je i sadašnji papa Franjo presudan da on bude ili ne bude proglašen svetim. Nakon desetljeća njegova ponti�ikata, sve je sigurnije da će se to čekati s nekim novim papom. No nema papa Franjo ništa osobno protiv Stepinca niti je on izmijenio službeni stav Crkve prema njemu. Papa Franjo je jedino napravio veliku pogrešku i njegov odnos prema Stepincu nije “fer” jer ga koristi kako bi se približio pravoslavlju u Srbiji. No argentinski papa ne poznaje povijest naših prostora, ne shvaća da se Srbi nikad neće

Piše: Hrvoje Hitrec

at još nije došao do nas i ne dao Bog da dođe. Ali budite spremni, sve se u ovom svijetu tako gadno uskomešalo da ne možemo biti mirni. O Putinu, Rusiji i Ukrajini ne ću ni pričati, ni o omanjem genocidu u Gazi, o Netan-yahuu kojemu su se zamjerili svi podržavatelji humanitarnih koridora, neka gladuju prestrašena i ranjena djeca palestinska, tko im je kriv što već nisu mrtva kao mnogi njihovi vršnjaci. A sada se okomio ni manje ni više nego na UNICEF, samo čekam da ga proglasi barem političkim krilom Hamasa. I nije daleko do trenutka kada će tražiti da odstupi glavni tajnik UN Guterres, kojemu se smučilo od ubijanja civila u Gazi, osobito djece. Gazimestan u realizaciji. I ubijanje ranjenika u bolnicama. Na što nas to podsjeća? Aha. I na Ženevske konvencije? Ma dajte, one su valjda anakronizam. Nije puno bolje ni u Ukrajini, hladno je i strašno. A nitko ne zna točno koliko je ljudi u ruskoj agresiji poginulo i ranjeno, na obje strane. Europa se bila malo pokolebala, ali se zadnjih tjedana ili dana trgnu-

odreći svojih ideologija i tumačenja povijesti, baš kao ni Rusi. I ona mješovita komisija Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve bila je čisti promašaj. Ona se sastajala i članovi su razmjenjivali stavove, a svi smo znali da će SPC ostati na svojem velikosrpskom stajalištu, i da neće napraviti ni korak dalje unatoč svim mogućim argumentima i povijesnim činjenicama. Papi se dogodila pogreška. Naravno, bilo bi lijepo kad bi odnosi između crkava bili bolji, ali on kao Argentinac ne može shvatiti ni Rusku pravoslavnu crkvu ni SPC. Oni su zadrti nacionalisti i poznato je da je pravoslavlje jako zatvoreno prema bilo kakvom ekumenizmu. RPC se u najgorem svjetlu pokazala kad je nedvosmisleno podržala rusku agresiju na Ukrajinu, a SPC i dalje sanja o promjenama granica na Balkanu, o Srbima u jednoj državi, o “srpskom svetu”. Koliko je taj srpski lobi protiv Stepinca godinama jak, najbolje govori i primjer izraelskog Muzeja holokausta Yad Vashem

Ruska pravoslavna crkva se u najgorem svjetlu pokazala kad je podržala rusku agresiju na Ukrajinu, a SPC i dalje sanja o promjenama granica na Balkanu

koji je u više navrata razmatrao prijedloge o uvrštavanju Stepinca u Pravednike među narodima zbog njegova spašavanja Židova u NDH! Svojedobno mi je glasnogovornik Muzeja Estee Yaari odgovorio da Stepinac nije uvršten u Pravednike jer da je bio “vrlo blizak ustaškom režimu sve do kraja rata” te da “on kao poglavar Katoličke crkve nije bio u opasnosti da će ga uhititi i maltretirati unatoč tome što je spasio neke Židove, najviše pokrštene i starije”. Taj je odgovor bio potvrda tvrdnje da u Stepinčevu slučaju jak srpski lobi priječi uspješno okončanje postupka. Ista je stvar i sa Stepinčevim proglašenjem svetim, tim više što je papa Franjo time dopustio da neka druga crkva utječe na autonomne odluke Katoličke crkve. No jako je ružno kad neki, koji se nazivaju vjernicima, papu nazivaju svakakvim pogrdnim imenima zbog toga. Kao i svatko od nas, i on je samo čovjek sa svojim ograničenjima i kao takav može donositi pogrešne pro-

sudbe. Općenito o papi Franji imam dobro mišljenje. Svaki papa unese neku svoju posebnu notu u povijest Crkve, pa tako i papa Franjo. Mene zadivljuje njegov odnos prema siromasima i ljudima s margine društva. U njegovoj priči to je najvažnije i zato ga cijenim. (Večernji list)

Hoće li Podravka postati Podunavka?

la glede pomoći Ukrajincima, pa je čak i onaj remetilački faktor i ucjenjivač Orban dopustio da se Zelenskom šalje sve što se poslati može, a koliko je izmuzao za svoj pristanak saznat ćemo za pedeset godina. Orbanu je velika prepreka činjenica da Putin ne pobjeđuje kako je on pretpostavio da će biti, pa mora i dalje sjediti na dva stolca, po uzoru na dobroga susjeda Vučića. A što je Orbanu bilo (i jest) u glavi i zašto napola javno navija za Putinov uspjeh, otkrilo se na slučaju zvanom Zakarpatje. Ako, naime, Ukrajina izgubi rat i bude raskomadana ili se uopće ne održi kao država, Ugrin traži za sebe onaj njezin dio koji se zove Zakarpatje. Pa što nas to briga? Nas Hrvate? Pa eto, ondje su u šestom stoljeću živjeli Hrvati, vjerovali ili ne, a za kog su vraga morali otići dalje na sjever, na zapad i na jug, totalno dezorijentirani, stvar je zbunjujuća. Mogli su ondje ostati (podosta je njih i ostalo), a ne nakon potucanja doći sve do Jadrana i sada se baviti turizmom i apartmanizacijom. Elem, na Ruse računaju i Vučić i Orban, svak na svoj način, a ta su nam dva lika bliska. To jest zemljopisno. Susjedi. Mejaši. Oba imaju zemljovide, jedan velike Srbije, koja uključuje velik dio Hrvatske, drugi

Vučić i Orban imaju zemljovide, jedan velike Srbije, koja uključuje velik dio Hrvatske, drugi velike Mađarske koja pokriva barem Međimurje i Baranju

velike Mađarske koja pokriva barem Međimurje i Baranju, uz Zakarpatje i Transilvaniju (za potonjom trianonska Ugarska donekle s pravom pati). Ona historicistička formula da u Europi više nikada ne će biti promjena granica, kakve bile da bile, bačena je u koš ruskom agresijom na Ukrajinu. Hrvatske su granice druga priča, povučene turskim osvajanjima i jugoslavenskim priznanjima tih osvajanja, te još nekim originalnim jugokomunističkim odgrizanjem hrvatskih teritorija, te smo na takve neprirodne granice naučili kao magare na batine i ne pokazujemo pretenzije za promjenama, sretni valjda što smo ostali barem u avnojskim međama. Ima, međutim, i drugih načina kako susjedi i komšije, ali ne samo oni, mogu polako uplaziti u Hrvatsku. Ne mora se baš ratovati. Zadnji slučaj: na Belje, Vupik i vinkovački PIK pikiraju Srbijanci, to jest veliki mogul Mišković, koji se obogatio u vrijeme Slobodana Miloševića. Ta je vijest malo uzdrmala Hrvate, pa je Vlast vrlo brzo morala reagirati, priopćivši da je i Podravka zainteresirana, ali bez detalja. Pa su Hrvati i dalje malo uznemireni, čekajući rasplet, hoće li Podravka postati Podunavka ili ne će, ili dolazi Kragujevčanka. Imaju žalosna iskustva, s Inom recimo, koju se razne vlasti malo pomalo prodavale Mađarima, pomalo da se Vlasi ne dosjete, i na kraju smo iz dura posve prešli u mol, pa sada možemo samo svirati po tuđim notama. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

DUHOVNOST ISTINSKI DUH KORIZME, RAZMATRANJE UZ BLAGDAN PEPELNICE

Samo ako iz dana u dan poboljšavamo svoje odnose s ljudima, možemo reći da smo razumjeli bit korizme

vanđeoski odlomak (Mt 6, 1-6.16-18) koji čitamo danas kad započinjemo sveto korizmeno vrijeme govori nam o istinskom duhu koji trebamo posjedovati dok postimo, molimo i dijelimo milostinju. Isus jasno ističe da nije dovoljno samo po sebi postiti, moliti i činiti djela milosrđa, nego to treba činiti u duhu samozatajnosti i poniznosti koji je po volji Ocu nebeskom, čime jasno i nama govori u kojem duhu i sami trebamo živjeti korizmu. Ona je s jedne strane vrijeme intenzivnog darivanja, bilo kroz post bilo kroz molitvu ili milostinju, ali je ujedno i vrijeme velikog primanja od Oca koji vidi u tajnosti i koji nam uzvraća mnogo obilatije nego što mi možemo dati. Stoga je ovo milosno korizmeno vrijeme doista vrijeme traženja i primanja od Boga, kada svaki od nas postom, molitvom i milostinjom traži uslišanja i očekuje primiti obilnije milosti od njega. Ali dobiti što traži i primiti obilje Božjih dobročinstava može samo onaj tko je prije darovao, to jest primiti od

Milosno korizmeno vrijeme doista je vrijeme traženja i primanja od Boga

Boga može samo onaj tko je prije toga oslobodio svoje srce, a najlakši i najjednostavniji put oslobađanja srca je darovati čovjeku što treba od onoga čime sami obilujemo. Zato autentično duh korizme od nas pretpostavlja veliku skromnost duha, kako ne bismo preuzetno i farizejski u prvi plan isticali vlastita dobra djela, zaboravljajući pritom ona Božja, kako je to znao lijepo istaknuti i sveti Augustin potičući svoje vjernike na autentičnu po-

božnost: „Ali našim molitvama, da bi leteći mogle lakše doći do Boga, uz milostinje i postove, dodajmo krila pobožnosti. Iz toga kršćanski duh shvaća koliko treba biti daleko od krađe tuđe stvari kad čuje da je slično krađi ako svoj višak ne podijeli s potrebnim. Gospodin veli: Dajte i dat će vam se, otpustite i otpustit će vam se. Ove dvije vrste milostinje da dijelimo i otpuštamo, milosrdno i žarko činimo, mi koji molimo Gospodina da nam udijeli dobra i da nam ne uz-

“Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti”

epelnicom ili Čistom srijedom započinje korizma (četrdesetodnevnica), odnosno vrijeme od 40 dana (ne računajući nedjelje) posebnog oblika pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva. Pepelnica tako svojom simbolikom ima ne samo individualni karakter obraćenja, nego i ekleziološki i socijalni, jer je riječ o svojevrsnom pozivu na opće obraćenje i promjenu ponašanja, odnosno odbacivanja svega onoga što nas čini manje kršćanima u izvornom smislu i prianjanje uz sve ono pozitivno što bi trebalo biti istinski identitet svakog kršćanina i cijele Crkve. I sami nazivi – Pepelnica i Čista srijeda – imaju svoju simboliku, koja nas poziva na dublje promišljanje i promjenu srca. Pepelnica tako svoj naziv vuče iz obreda pepeljenja, odnosno tada svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom pravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju”. Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih

Pepelnica ili Čista srijeda obrednika: “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti”. Pepeo kojim se vjernici posipaju ili im se pepelom križa čelo dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice, a na takav su način svečani Kristov ulazak u Jeruzalem i klicanje naroda, kao i početak Kristove muke, koje slavimo na Cvjetnicu, posipanjem pepela na Čistu srijedu svojevrsni podsjetnik na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost sudjelovati svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u toj Kristovoj žrtvi. Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, a upravo nas na to podsjećaju riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju”, dok nas formula starijih obrednika

(“Sjeti se, čovječe…”) podsjeća na našu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se u punoj poniznosti podložimo Bogu, svome Stvoritelju. Kako Pepelnica uvijek pada u srijedu i kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, jasno je zašto se naziva i Čista srijeda. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom. Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso (obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi). Naglasak je, dakle, na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahval-

vraća na zla. Dajte, veli, i dat će vam se. Ima li što istinskije i pravednije: da onaj tko odbija dati, vara sama sebe i potom ne prima? Ako seljak bestidno traži žetvu tamo gdje zna da nije prethodno sijao, koliko bestidnije traži od Boga bogatog darivatelja onaj koji nije htio uslišati siromaha koji potražuje pomoć? U siromašnom je se htio nahraniti onaj koji ne oskudijeva. Našeg Boga koji je potreban ne prezrimo u siromašnome, kako bismo se potrebni

nosti prema Kristovoj muci i smrti. Post obvezuje sve vjernike katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve katolike koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina. Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to �izički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

zasitili u njemu bogatome. Imamo potrebnih i potrebni smo: dajmo dakle, kako bismo primili.“ No darivanje nije samo darivanje zemaljskih dobara. Ono postaje slika međusobnog osobnog darivanja i boljih ljudskih odnosa, mira i pomirenja među ljudima, drugom milostinjom koja je mnogo važnija od dijeljenja zemaljskih dobara, jer postaje stvarni duhovni korizmeni ulog. A tko nije u duhovnom miru s braćom, ne može niti ispravno moliti, postiti i dijeliti milostinju. Čini krupni previd onaj tko nema istinskog duha zajedništva s drugima u pogledu zemaljskih dobara, a očekuje za nagradu nebeska, kako to jasno veli i sveti Augustin: „Da on nije obećao, bilo bi bestidno htjeti dati ova a primiti ona dobra, a pogotovo ne htjeti dati ova, koja pak ne bismo niti imali da ih ne daje onaj koji nas hrabri da ih dajemo. Koji bi to bio bezobrazluk da i u jednima i drugima se ufamo da će nam Bog dati, a u onim najmanjim stvarima preziremo što nam zapovijeda? Otpustite i bit će vam

otpušteno. To jest, zaboravite i bit će vam zaboravljeno. Neka se sluga izmiri sa slugom, da ne bi Gospodin kaznio nepravednog slugu. U ovoj vrsti milostinje nitko nije siromašan.“ Sveti Augustin je tako na radikalan način protumačio smisao korizme najprije u iskrenom odnosu s Bogom kroz pobožnost, po kojoj sva ostala pokornička djela primaju krila, ali po kojoj krila prima i iskreno čovjekoljublje. Tko potom ne ide ususret čovjeku, nema pravo stati pred Boga i tražiti. U tom duhu tko ne otpušta drugima grijehe i dugove, uopće ne moli na ispravan način, jer je opraštanje sastavni dio molitve koju nas je naučio moliti naš Gospodin. Samo ako iz dana u dan poboljšavamo svoje odnose s ljudima, možemo reći da smo razumjeli bit korizme kao vremena za intenzivno zajedništvo s Bogom. Trudimo se i sami u ovom svetom vremenu imati istinski duh korizme, a Otac koji vidi u tajnosti uzvratit će nam obilato. (Izvor: prof. dr. don Ivan Bodrožić. Homilije za blagdane)

Čista srijeda je dan koji nas svojom simbolikom poziva postajati sve više i više Božja djeca, odnosno kroz naredno vrijeme korizme nastojati mijenjati vlastito ponašanje, i to posebno kroz ova dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih onih osobnih mana koje jasno uviđamo i za koje itekako osjećamo da nas čine manje ljudima, a s druge strane u nastojanju oko opredjeljivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima, za osjećaj prema ljudima u potrebi itd. U tom je smislu važno ne zanemariti ni jedan ni drugi vid, odnosno važno je i odreći se nečega i opredijeliti

se za nešto. Uz post, pokoru i brigu za bližnjega, Crkva će zato posebno naglašavati i važnost ustrajne molitve, kako osobne, tako i zajedničke, a u tom će smislu naročito poticati na pobožnost križnoga puta. Takvo izgrađivanje i pojedinaca i zajednice kroz navedene oblike odricanja i molitvenog predanja, ima za cilj voditi nas u sve dublje proživljavanje i razumijevanje Kristova vazmenoga otajstva, te konačno do duboke zahvalnosti Presvetome Trojstvu na daru otkupljenja. (Izvor: mr. Snježana Majdandžić-Gladić, Blagdani i sveta vremena)

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

STEPINČEVO STOTINE VJERNIKA HRVATSKIH KATOLIČKIH ZAJEDNICA VIKTORIJE, UZ BROJNE

Blaženi kardinal Stepinac - uzor jačanja

Prekrasan prizor – folkloraši u boga�m narodnim nošnjama

Kraj kipa u dvorištu katedrale

Dirljivo otpjevan psalam – mama Snježana i kći Helena

Posebno je lijepo bilo vidjeti izuzetno velik broj članova folklornih grupa kako ponosno, u bogatim hrvatskim narodnim nošnjama, koračaju noseći vrlo stare crkvene zastave i uokvirenu sliku kardinala Stepinca Tekst i foto: Suzana FANTOV

Mnoštvo ispred katedrale sv. Patricka

večano misno slavlje u povodu blagdana Stepinčeva u katedrali sv. Patricka u Melbourneu predvodio je u subotu, 10. veljače, vlč. Nicholas Pearce, viši kapelan za mladež u službi u kampu u Nadbiskupiji Melbourne (i župnik župe sv. Mihaela u sjevernom Melbourneu) u koncelebraciji s mons. Bosiljkom Rajićem, vlč. Josipom Grubišićem, vlč. Velimirom Maglicom i prof. dr. Pavom Jurišićem, svećenikom koji se trenutno nalazi na zamjeni u Hrvatskom katoličkom centru Springvale. Velebni prostor katedrale bio je je potpuno ispunjen vjernicima, među kojima su u najvećem broju bili članovi hrvatskih katoličkih zajednica u Viktoriji koji su, između ostalog, na ovo tradicionalno misno slavlje pristizali i organizirano, autobusima. Kroz ostakljene vitraje dopirale su sunčane zrake vrlo toplog ljetnog poslije-

podneva do klupa u kojima su se pobožno skupile ruke u molitvu u čast bl. kardinala Alojzija Stepinca, čiji kip se nalazi ispred same katedrale. Kraj kipa hrvatskog blaženika okupljalo se mnoštvo polagajući cvijeće i svijeće sve do početka sv. mise koja je započela procesijom. Posebno je lijepo bilo vidjeti izuzetno velik broj članova folklornih grupa koje djeluju u Viktoriji (FG Mladi Hrvati, FA Hrvatska zora, HKUD Lado iz Geelonga, HFA Zvonimir) kako ponosno, u bogatim hrvatskim narodnim nošnjama, koračaju noseći vrlo stare crkvene zastave, uokvirenu sliku kardinala Stepinca sve do ispred oltara s kojeg je počinjala dopirati ulazna pjesma crkvenoga zbora. Crkveni zbor, kao i svake godine na Stepinčevo, uz orguljaša i dirigenta zbora čine pripadnici hrvatskih katoličkih centara. Uvježbani, svojom skladnom pjesmom obogatili su svečanu sv. misu. Uz čitanja na hrvatskom i engleskom jeziku, Helena Buljan svojim je solo pjevanjem dirnula mnoga srca. Pjevanim psalmom "Gospodar je pastir moj, zla se ne bojim" Helena je svojim predivnim glasom približila svima na način "da je On s nama". U svojoj propovijedi vlč. Pearce usporedio je povijest kroz koju su bile poznate

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

MLADE U NARODNIM NOŠNJAMA, NA SVEČANOJ SV. MISI U KATEDRALI SV. PATRICKA

jedinstva čitavoga hrvatskog naroda

Pripreme za prinos darova

Slijeva: vlč. Maglica, vlč. Jurišić, vlč. Pearce, vlč. Grubišić i mons. Rajić kolonije gubavca u kojima su boravili oboljeli, odbačeni od društva, s "gubom modernog društva" koja se ne manifestira se na tijelu, nego na duši i riječima koje proizlaze iz in�iciranog, zaraženog srca. Vidljiva je u našim ruminacijama, odlukama i stavovima. Prisutna je u našim komfornim zonama, ponašanju, procjenama i prognozama koje dajemo. Utkana u međuljudske odnose, takva guba rastače zdravu komunikaciju. Povremeno smo i sami članovi "kolonije gubavaca", iz raznih razloga. Ponekad kreiramo "kolonije gubavaca" ili kandidate za nju, na način da svojim postupcima "ogubavljujemo" jedne pred drugima. Obmana je tada vjerovati da nam je srce čisto, jer naša "guba", tj. grijeh, je uznapredovala i širi se u nama i oko nas, po nama na druge. Kad bismo barem takvi kakvi jesmo, svjesni svoje duhovne unakaženosti, došli s iskrenim kajanjem pred Gospodina, ponizno i žarko moleći oproštenje... Jedna od zanimljivosti koju je s vjernicima podijelio vlč. Pearce je i ta da u svojem svećeničkom zvanju i on sam, na poseban način, povezan s likom bl. kardinala Stepinca. Naime, dugi niz godina u sjemeništu gdje djeluje slavio je svete mise za oltarom u kojem se nalaze

relikvije hrvatskoga blaženika. Pozvao je na posebnu molitvu i nakane za nove svećenike koji mogu doći i iz naših sredina – prijateljskog kruga, budućih naraštaja... koji bi se zaredili uz relikvije Hrvata čiji je krepostan život i mučeničku smrt Božji narod prepoznao i častio već za života, a osobito nakon smrti, što potvrđuje i proslava Stepinčeva u Australiji. Mons. Bosiljko Rajić u svom je obraćanju vjernicima zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli organizirati ovo svečano misno slavlje, svima koji su se okupili u molitvi u čast najsvjetlijeg lika Crkve u Hrvata, a posebice je zahvalio vlč. Pearcu i poslužiteljima kraj oltara, svojoj subraći svećenicima, kao i "domaćinu" Melbournškoj nadbiskupiji koja dugi niz godina omogućava ovo, jedno od najvećih, neizostavno vjersko okupljanje u kalendaru hrvatske katoličke zajednice Vitorije. U ovom misnom slavlju u čast mučenika i pravednika stotine vjernika prisjetile su se svega dobroga što je on učinio za hrvatski narod i Katoličku crkvu. Ono je iznova potvrdilo da je bl. Alojzije Stepinac uzor ne samo svećenicima, već i svim Hrvatima i ovdje u Australiji - uzor za jačenje jedinstva čitavoga hrvatskog naroda i u Domovini i diljem svijeta.

Nekoliko sto�na vjernika hodočas�lo je u čast bl. Stepinca na blagdan Stepinčeva

Crkveni zbor – članovi hrvatskih katoličkih centara i zajednica

14 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

RAZGOVOR HRVATSKI POP-ROCK OBITELJSKI BEND 'GAVRANI' NAJAVIO SVOJ PRVIJENAC CLIFTON HILL

Prisjeć

Nadamo se da ćemo podići našu glazbu na višu razinu i, naravno, voljeli bismo ponovo doći i nastupiti u Australiji! – rekli su nam članovi benda

Pripremila: Suzana FANTOV

lušali smo ih na „CroktoberFestima“, brojnim zabavama u hrvatskim društvenim i sportskim klubovima u Australiji, a onda pratili sve vijesti iz Lijepe naše gdje odlaze kako bi nastavili svoju glazbenu karijeru, a gdje su prepoznati baš onako kako i zvuče: skladno, originalno, glazbeno vrhunski upakirano. Kako i ne bi kada se radi o obiteljskom pop-rock bendu „Gavrani“ osnovanom 2017., kojeg čine otac Mijat i njegova djeca Jasmina, Tamara i Daniel. Rođeni i odrasli u Melbourneu, od 2018. godine objavljuju svoju autorsku glazbu, a vrlo brzo nakon preseljenja u Hrvatsku potpisuju ugovor s diskografskom kućom Croatia Records (2020.). Vijest o objavljivanju debitantskog albuma „Svirači, hvala vam“, 5. veljače 2024., kako nam kažu „gavrani“, koji su rado podijelili ovu uzbudljivu vijest s nama i čitateljima Hrvatskog vjesnika – potvrda je „umijeća i ljubavi prema glazbi”, a album je “posvećen svim njihovim glazbenim kolegama, kao i svima koji su uključeni u stvaranje glazbe ili su s time povezani te doprinose ujedinjenoj ljubavi prema glazbenoj industriji.” S jednakim oduševljenjem ovim putem najavljuju i album na kojem se nalazi i pet pjesama koje do sada nisu bile objavljenje: “Nisam ti rekla sve”, “Još sam tvoja”, “Ptica lutalica”, “S tobom ne mogu više” i “Ne pitajte me ništa”. A mi smo ih još jednom „ipak pitali“ nedostaje li im Australija, možemo li očekivati njihov povratak na neku od australskih turneja te kako su pjesmom vratili se u Hrvatsku… „Hvala vam što nas pratite i hvala vam na vašoj dugoročnoj podršci. Iako je naše preseljenje u Hrvatsku bilo jedna od naših najboljih odluka koje smo sami donijeli, glavna stvar koja nam nedostaje u Australiji su naši prijatelji i obitelj. Voljeli bismo da možemo spojiti oba svijeta, kako ne bismo morali ništa propustiti. Ljudi u Hrvatskoj su sjajni, a atmosfera koju uvijek osjećamo na glazbenoj sceni izuzetno je jedinstvena i gostoljubiva. A osim u po-

'Svirači, hvala vam' Obiteljski kvartet “Gavrani” sjeluju kao obiteljski kvartet koji čine: Tamara Gavran – autor glazbe, producent, menadžer, ritam gitaris�ca i prateći vocal: Mijat Gavran – autor tekstova, glavni gitarist i prateći vocal; Jasmina Gavran – glavni vocal; Daniel Gavran – bubnjar i prateći vocal. Kao obitelj i kao �m “Gavrani” udružuju snage, vješ�nu i talent za stvaranje nezaboravnih melodija, emo�vnih tekstova i strastvenog muziciranja. Tamara je stekla zvanje prvostupnice glazbe, smjer kantautorstvo, Daniel trenutno završava studij audio inženjera, Jasmina ima više od 10 godina iskustva u vokalnim izvedbama, a Mijat ima više od 40 godina iskustva sviranja gitare, kao i u audio inženjerstvu i pisanju pjesama.

Novi album dostupan je za kupnju i preuzimanje na svim streaming pla�ormama ili u bilo kojoj glazbenoj trgovini Croa�a Recordsa. Evo i poveznica uz pomoć kojih možete posluša� “Gavrane”, pogleda� njihove video uratke, nastavi� pra�� njihove nastupe… Spo�fy: h�ps://open.spo�fy.com/ album/1bpM6Bq3tDk6WSC1Q4p3Ir?si=6On9gHmGSgmULPMz9HESVQ Web stranica: h�ps://gavranimusic.com/ Facebook: https://www.facebook. com/gavranimusic/ Instagram: https://www.instagram. com/gavranimusic/ Youtube: https://www.youtube. com/channel/UCxKYmtjRnwLNuzsw_UC0j0Q

Tamara Gavran – autor glazbe, producent, menadžer, ritam gitaris�ca i prateći vokal Mijat Gavran – autor teksta, glavni guitarist i prateći vokal Jasmina Gavran – glavni vokal Daniel Gavran – bubnjar i prateći vocal

slu uživamo i u druženju s kolegama i putovanjima po Hrvatskoj i Europi. Bio je tako uzbudljiv izazov nastaviti svoju glazbenu karijeru ovdje u Hrvatskoj, kao i uroniti u novi svijet kulture i zabave. Rad s Croatia Recordsom do sada je bio prekrasno iskustvo i zauvijek smo zahvalni na radu koji smo uspjeli zajedno ostvariti.

Nadamo se da ćemo nastaviti našu evoluciju kao bend i podići našu glazbu na višu razinu i, naravno, voljeli bismo ponovo doći i nastupiti u Australiji!“ – rekli su nam članovi benda „Gavrani“ – glazbene obitelji koja je veoma ponosna na njezin zasluženi uspjeh, a kojoj šaljemo iskrene čestitke i očekujemo ju na nekoj od „Down-Under“ turneja!

Šarene trakice, baloni, oslikane maske… dio su vesele atmosfere u kojoj su uživali župljani i njihovi gosti na druženju i zabavi u hladu ispod krošnje zelenog hrasta Pripremila: Suzana FANTOV

nedjeljnoj sv. misi, 11. veljače, u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu na poseban način spomenulo se hrvatskog blaženika i mučenika, kardinala Alojzija Stepinca. Tijekom ulazne procesije kod kipa bl. kardinala koji se nalazi ispred crkve zapaljena je svijeća. Misno slavlje predslavili su vlč. Bosiljko Rajić i vlč. Velimir Maglica. Nakon sv. mise u dvorištu je priređeno "maškarano druženje" - šarene trakice, baloni, oslikane maske… dio su vesele atmosfere u kojoj su uživali župljani i njihovi gosti na druženju i zabavi u hladu ispod krošnje zelenog hrasta. Razdragani župljani i prijatelji ove župe koji su pristigli na ovo druženje s užitkom su prionuli na ćevapčiće u pecivu koji su se pripremali na roštilju. Hladno piće i domaće fritule pripremljene po starom lastovskom receptu bili su pravi "maškarani gušt", a za glazbeni štimung pobrinuo se DJ Miro – Miro Žužić koji je odabirom hrvatskih hitova slavlju dodao još jednu feštarsku notu. Vrućina - visokih 37 stupnjeva Celzijevih - ipak je učinila svoje te se nije zaplesalo kolo, ali smijeha i veselja nije nedostajalo. Posebno među onima koji su osvojili nagradnu tombolu! I dok su se najmlađi spuštali toboganom i uživali u ledenim poslasticama koje su im udijeljene, za sve ostale bila je ovo prilika da nedjelju uoči korizmenog doba obilježe u tradicionalnom stilu maškara koje završavaju Pepelnicom.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 14th of February 2024

Volume 28. No. 1244 14th of February 2024

Croatian Faithful Flock to St. Patrick’s Cathedral to Honour Cardinal Stepinac

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN NEWS

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION ││Wednesday │ Wednesday 25th 21st ofofSeptember of August 2019 THE NEW GENERATION Wednesday, 14th February 2024

Croatia’s Bold Energy Security Strategy: €400 Million Pipeline Plan Unveiled I

n a strategic move aimed at fortifying its energy security, Croatia has unveiled an ambitious plan to construct two natural gas pipelines worth a combined 400 million euros. The announcement, made by the Croatian government on February 8, 2024, signals a new era of energy cooperation and regional interdependence in Europe. The �irst pipeline, spanning 122 kilometres from Bosiljevo to Sisak and culminating in Kozarac, is estimated to cost 322 million euros. This project is poised to become the backbone of Croatia’s gas supply network, enhancing the country’s energy resilience. This pipeline signi�ies more than just an infrastructural marvel; it underscores Croatia’s commitment to regional partnerships. By bolstering its gas supply security, Croatia also facilitates gas deliveries to its neighbours, Hungary and Slovenia. The second pipeline, spanning a shorter but equally signi�icant 36 kilometres, will connect Lučko and Zabok, valued at 78 million euros. It will play a crucial role in bolstering the country’s internal gas transmission. These pipelines serve as conduits not only for natural gas but also for energy security and economic prosperity across the region. Their construction will facilitate the expansion of the LNG terminal on Krk Island, a key component of Croatia’s energy infrastructure. The terminal’s capacity is expected to double from 2.9 billion to 6.1 billion cubic meters of gas annually, transforming it into a powerhouse of energy distribution. Following the govern-

ment’s decision, Plinacro, Croatia’s gas transmission system operator, has been authorised to initiate the construction process. Economy Minister Damir Habijan emphasised during a cabinet session that these developments are pivotal for energy security and positioning Croatia as a key player in the European energy landscape. As the sun sets on this historic day, the promise of a more secure, interconnected, and prosperous energy future beckons. The construction of these pipelines represents not merely a step forward for Croatia but a leap forward for the entire region. In the grand tapestry of global energy dynamics, Croatia is weaving a new thread that will leave an indelible mark. The impact of this announcement will extend beyond the shores of the Adriatic, reshaping the energy narrative of Europe and the world. In the midst of geopolitical power plays, transformative changes often go unnoticed. Yet, in the quiet corners of Croatia, a transformation is underway, speaking volumes of resilience, cooperation, and the unyielding human spirit. As the �irst shovel hits the ground, Croatia’s energy evolution begins. This story transcends pipelines and terminals; it embodies hope, ambition, and the relentless pursuit of a secure and prosperous future. Ultimately, it’s not merely about gas or pipelines; it’s about people. It’s about touching lives, fostering economic growth, and building bridges across borders. It’s about harnessing human ingenuity to shape a better tomorrow.

Decision on Mandatory Military Service Expected Next Week, Croatian Defence Minister Reveals

roatia’s Defence Minister, Ivan Anušić, has unveiled that they are meticulously crafting three potential scenarios regarding the duration of mandatory military service, with a decision expected by next week. Anušić clari�ied that the implementation won’t take place this year, emphasising that the focus lies not solely on the duration of training but rather on its ef�icacy and impact. Following the ceremonial induction of cadets at the Croatian Military Academy (HVU) in Zagreb, Anušić reiterated Croatia’s earnest intent to introduce compulsory military service. Collaborating closely with the Chief of the Armed Forces of the Republic of Croatia and armed forces personnel, they are formulating proposals. “We are on the verge of presenting three distinct proposals outlining different durations for military service. These options will be �inalised and presented for review by the Prime Minister (Andrej Plenković) and the President (Zoran Milanović) next week. Subsequently, discussions will be held with the Prime Minister regarding the next steps for implementing military service,” the minister stated. Anušić emphasised that the speci�ics will be disclosed post a consensus on political decisions. Refraining from committing to speci�ic durations at present, he suggested that, based on his perspective and experience, a three-month duration is adequate for acquiring essential military skills. “It’s remarkable that public interest seems �ixated on the duration rather than the substance of the training. However, the crux

Croa�a’s Defence Minister, Ivan Anušić to propose mandatory military service. isn’t merely the duration but rather the effectiveness and ef�iciency of the training,” remarked Anušić. He clari�ied that logistical and �inancial constraints will delay implementation this year, requiring signi�icant infrastructural upgrades within armed forces facilities such as barracks and accommodation. All conscripted individuals will undergo military training to acquire essential skills, encompassing weapon handling, military tactics, and physical �itness. Anušić highlighted that

three months are suf�icient to transform an individual’s physical preparedness, even from a state of complete unpreparedness. “During the training regimen, recruits will learn to handle various weapons, understand military tactics, and signi�icantly enhance their physical �itness. In three months, remarkable progress can be achieved, transitioning from basic physical capabilities to enduring strenuous exercises like a 30-kilometer march with equipment,” Anušić elucidated.

Regarding the demographics involved, approximately 17,000 young men are expected to undergo training, while women will have the option to volunteer but won’t be obligated. While acknowledging potential resistance, Anušić underscored that military service extends beyond preparing for hypothetical con�licts. It serves as a socialisation process, instilling discipline and fostering positive habits crucial for personal development. “Military training instils invaluable life skills beyond combat readiness. It promotes discipline, punctuality, and healthy lifestyle habits, which are essential for personal growth,” Anušić emphasised. He further stressed that civilian alternatives cannot substitute military training, especially in times of signi�icant threats or aggression. Consequently, ensuring a trained populace is vital for national security and resilience.

Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 14thofof ofFebruary February 2024

CROATIAN COMMUNITY ADVERTISEMENT EXCLUSIVE CROATIAN ADVERTISEMENT NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS 17

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 14th of February 2024

Story and Photos Suzana FANTOV

he solemn Mass celebration on the occasion of the feast of Stepinac at St. Patrick’s Cathedral in Melbourne was led on Saturday, February 10th, by Father Nicholas Pearce, the senior chaplain for youth in service at the campus in the Archdiocese of Melbourne (and parish priest of St. Michael’s parish, North Melbourne), concelebrated with Monsignor Bosiljko Rajić, Father Josip Grubišić, Father Velimir Maglica, and Professor Dr. Pave Jurišić, a priest currently serving at HKC Springvale. The magni�icent space of the cathedral was completely �illed with believers, among whom the majority were members of Croatian Catholic communities in Victoria, some of whom arrived for this traditional Mass celebration by buses organised by their relative communities and centres. Through the stained-glass windows, the sunny rays of a very warm summer afternoon penetrated to the benches where hands were devoutly clasped in prayer in honour of the Blessed Cardinal Alojzije Stepinac, whose statue stands in front of the cathedral itself. Next to the statue of the Blessed Cardinal Stepinac, a crowd gathered, laying �lowers and candles until the beginning of the Mass, which began with a procession. It was particularly beautiful to see an exceptionally large number of members of folklore groups operating in Victoria (FG Mladi Hrvati, FA Hrvatska Zora, HKUD Lado from Geelong, HFA Zvonimir) proudly marching in rich Croatian folk costumes, carrying old church �lags, a framed picture of Cardinal Stepinac, all the way to the front of the altar where the entrance hymn of the church choir could be heard. The church choir, as every year on Stepinac’s Day, along with the organist and choir conductor, is composed of members of Croatian Catholic centres. Well-rehearsed, they enriched the Holy Mass with their harmonious singing. With readings in Croatian and English, solo singing by Helena Buljan touched many hearts. ‘The Lord is my shepherd, I shall not want’ (sung psalm) with her beautiful voice, Helena brought everyone closer that they could almost feel ‘that He is with us’. During his sermon, Father Pearce drew a comparison between historical leper colonies, where the af�licted were marginalized by society, and the ‘leprosy of modern society’. This contemporary af�liction doesn’t manifest physically but rather affects the soul and is evident in the

Members of various folklore groups from Victoria leading the procession into St Patrick’s Cathedral before the commencement of Mass to honour the Blessed Cardinal Alojzije Stepinac.

Blessed Cardinal Stepina Community at St. Patrick’

(From L-R) Father Velimir Maglica, Professor Dr. Pave Jurišić, Fat Grubišić and Monsignor Bosiljko Rajić in front of St Patrick’s Cath on of the feast of the Blessed Cardinal Alojzije Stepinac.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 14thofofFebruary February2019 2024

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

ac Honoured by Croatian ’s Cathedral in Melbourne

ther Nicholas Pearce, Father Josip hedral at last Saturday’s celebra�-

The Jakovljević family next to the statue of the Blessed Cardinal Stepinac at of St Patrick’s Cathedra.

words that emanate from a corrupted heart. This spiritual ailment is observable in our thoughts, choices, and attitudes, as well as in our comfort zones, behaviours, judgments, and predictions. Interwoven into human relationships, this metaphorical leprosy corrodes healthy communication channels. There are moments when we become participants in the metaphorical ‘leper colony’ for various reasons. Occasionally, we even contribute to the formation of such colonies or potential candidates by ‘infecting’ each other with our actions. It is deceptive to believe that our hearts remain pure, as our spiritual ailment—sin—continues to advance, spreading within us, around us, and through us to others.If only we, as we are, aware of our spiritual dis�igurement, came with sincere repentance before the Lord, humbly and fervently begging for forgiveness. One intriguing aspect that Father Pearce shared with the faithful is his special connection to Blessed Cardinal Stepinac within his priestly vocation. For many years at the seminary where he serves, he has conducted holy masses at the altar containing the relics of the Croatian blessed one. He urged for special prayers and intentions for prospective priests who may emerge from our communities—be it from our close circles or future generations—who would receive ordination by the relics of this esteemed Croat. His virtuous life and martyrdom were recognized and revered by God’s people during his lifetime and especially after his death, making him an exemplary �igure celebrated annually on Stepinac’s Day in Australia. In his address to the faithful, Monsignor Bosiljko Rajic expressed gratitude to all who contributed to the organization of the annual Mass celebration, to those who joined in prayer to honor the distinguished �igure of the Church among Croats, and particularly to Father Pearce and the other clergy serving at the altar, as well as his fellow priests. He also extended appreciation to the Melbourne Archdiocese, which has facilitated this signi�icant religious gathering, a cornerstone event in the calendar of the Croatian Catholic community in Victoria for many years. In this Mass celebration in honour of martyrs and righteous ones, hundreds of faithful recalled all the good that he had done for the Croatian people and the Catholic Church, and once again showed how great Blessed Alojzije Stepinac is, an example not only to priests but also to the strength by which he unites the Croatian people here, in Australia.

20 20 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 14th of February 2024 Melbourne Knights Media

Warriors Face Tough Start with 3-0 Loss to Werribee in NPL2 Opener Zoran Juraj SABLJAK Pictures GEM Photography

orth Geelong Warriors kicked off their NPL2 campaign in disappointing fashion, facing off against Werribee City at Galvin Park Reserve last Friday night. After a turbulent 2023 season that saw them relegated from the NPL, the Warriors were eager to make a strong start in their new division. However, they found themselves on the wrong end of a 3-0 defeat against Werribee. Werribee wasted no time asserting their dominance, �inding the net twice in the �irst half. The task became even more daunting for the Warriors when Anthony Banovac received a red card, leaving them with 10 men. By halftime, Werribee held a comfortable 2-0 lead. Despite North Geelong’s efforts to mount a comeback in the second half, Werribee put the game out of reach with a third goal. The match ended with a decisive 3-0 victory for Werribee City. Looking to bounce back, the Warriors will have their �irst home game of the season on Saturday, February 17th, against Brunswick City at Elcho Park. Kick-off is scheduled for 15:00.

t was a fourth-minute goal that haunted the Knights for the rest of the game as they walked home empty handed in the �irst of two OG Melbourne derbies in 2024. Before supporters from both sides were even settled into their seats, new signing Tommy Semmy proved impactful. Bustling out with his signature speed, Semmy sprinted down the right �lank of the park with the ball at his feet, taking an early shot on goal for the Knights. It ultimately hit the side of the net, but within his �irst 30 seconds, Semmy had made himself known. From there it was a battle between the two clubs for the Original Melbourne Derby. Much like the �irst goal conceded in 2023, a South Melbourne throw-in sat up nicely for Hellas skipper and striker, Harrison Sawyer and he was able to capitalise and �ind the back of the net in the fourth minute. From then onwards, the dynamic shifted, with South Melbourne closing tightly against the Knights. The following 15 minutes saw the Knights full of energy in fast-paced combat with the home side, trying to break the deadlock in front of a large contingent of travelling and home fans. As both sides settled in and as the �irst half minutes

Knights Go Down

Late Drama as Dandy City Pu

Zoran Juraj SABLJAK Pictures Dražen JURINA

andy City, fresh from their promotion-winning campaign in 2023, stepped onto the big stage of the Victorian NPL with determination and vigour, ready to showcase their talents against the formidable Avondale. The clash, which unfolded at Avenger Park last Saturday on the 10th of February, was a pulsating encounter that left fans on the edge of their seats. Avondale, last year’s premiers, posed a stern initial test for the newcomers. The match kicked off with an early setback for Dandy City, as Avondale converted a penalty in the 13th minute, swiftly followed by a second goal in the 30th minute. However, Dandy City refused to capitulate, clawing their way back into contention just before halftime. New signing Thomas Giannakopoulos provided a glimmer of hope for Dandy City, as his well-placed strike found the back of the net, narrowing the de�icit to 2-1 at halftime. The resilient

SPORT 21 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 14th of February 2024

Valiantly in First Game of the Season

advanced, the match became increasingly tight, with South Melbourne producing chances that could’ve seen them go up 2-0 at halftime, but ultimately the Knights’ defence held up, thanks to strong performances from Joey Franjić and new signing Ben Carrigan. The second half saw the Knights dominate possession, with Gian Albano, Felipe Sanchez and Semmy all lifting and creating chance after chance. Unfortunately, chances were the only thing created. While the Knights didn’t walk away with any points, the side showed their capabilities despite the loss. Be sure to check them out at our �irst home game of the season, this Friday, 16 February at 19:30, as they take on Port Melbourne Sharks Soccer Club.

sh Avondale to Limit in NPL Opener

spirit of the newcomers was on full display as they continued to press forward despite facing a 2-goal de�icit. Avondale extended their lead to 3-1 in the 66th mi-

nute and appeared to have secured the victory with a fourth goal in the 81st minute. Yet, Dandy City displayed their �ighting spirit, mounting a late surge that electri-

�ied the spectators. In a thrilling sequence of events, Dandy City narrowed the margin to 4-2 with a thunderous strike from Kyan Bryant in the 82nd minute, sending a wave of anticipation through the crowd. The tension soared further as Tim Atherinos curled in a sensational goal in the 88th minute, bringing the score to 4-3 and setting the stage for a dramatic �inish. Despite their valiant efforts, Dandy City fell just short of salvaging a point as the �inal whistle signalled Avondale’s narrow 4-3 victory. Nonetheless, the newly promoted side left a lasting impression with their tenacity and attacking prowess. Looking ahead, Dandy City aims to capitalise on their promising debut performance as they prepare for their �irst home game at Frank Holohan Reserve. With their sights set on securing their maiden victory of the 2024 season, Dandy City will host Altona Magic in what promises to be an enthralling encounter this Friday the 16th of February, with kick-off scheduled for 19:45.

St Albans Dinamo & Port Melbourne Battle to Goalless Draw in NPL Opener

Zoran Juraj SABLJA

t Albans Dinamo kicked off their 2024 National Premier Leagues (NPL) campaign with a spirited performance against Port Melbourne Sharks last Friday night. The clash, held at JL Murphy Reserve, promised an exciting start to the season but ended in a goalless draw. Despite the absence of goals, both teams showcased their attacking prowess in a match �illed with end-toend action. Throughout the ninety minutes, the pace was relentless as both sides battled for dominance on the �ield. However, neither team managed to �ind the back of the net, leaving the �inal score line at 0-0. Despite the shared points, spectators were treated to a thrilling encounter characte-

rised by close chances and near misses. Port Melbourne Sharks asserted their attacking intent, registering 8 shots on goal compared to Dinamo’s 3. However, the visitors’ defence stood �irm, thwarting numerous attempts on goal to maintain a clean sheet. The resilience displayed by both teams highlighted the competitive nature of the NPL. Looking ahead, St Albans Dinamo faces another tough challenge as they prepare to host last year’s premiers, Avondale FC, on Sunday, February 18th. The upcoming �ixture promises to test the mettle of the Dinamo squad as they strive to secure their �irst victory of the season. The match is scheduled for the usual kick-off time of 15:00, offering fans another exciting spectacle of football.

22 ADVERTISEMENT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 14th of February 2024

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

WORK WITH US Australian Croatian Community Services (ACCS) currently has several vacancies for Direct Care Workers under the Support at Home Program, in metropolitan Melbourne and Geelong. This position involves providing support and care to elderly clients within our community. ACCS is a highly regarded service provider and is committed to growth and development. highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

To be a successful applicant:

• It is preferred but not essential to have a completion of Certificate III in Aged Care or IV in Individual Support – one can be provided through ACCS for successful applicants • Speak Croatian or any other European language • Hold a drivers licence and drive a reliable car, fully insured • Passionate and caring nature • Current police check

You will be assisted and supported by our Care Managers. If you would like to become part of our friendly team, please forward your resume to marinar@accs.asn.au

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

If you would like more information, please contact Marina on 0421 631 689

1800 953 963 www.accs.asn.au

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 15 23

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

UZ SPOMENDAN BL. KARDINALA STEPINCA I VESELO 'MAŠKARANO DRUŽENJE'

anje na hrvatskog blaženika i mučenika

Najljepše je u hladu velikog hrasta

Mons. Rajić pali svijeću ispred Stepinčeva kipa

Suzana i Marija zadužene za 'ćevap-kupus-luk-ajvar' slasne kombinacije

Nećemo vam otkri� tko se krije ispod ove maske!

DJ Miro - pjesme za dušu i dobro raspoloženje!

Uvijek spreman za veselo druženje i 'jako sunce'! – vlč. Velimir Maglica Eric - zadužen za hladno piće, ali i instantnagradnu tombolu!

Joe 'Amigos'

Snježana - jedna od sretnih dobitnica!

24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

DRUŽENJE HRVATSKI KLUB GIPPSLAND PONOVNO JE BIO GOSTOLJUBIVI DOMAĆIN

Zajednički posjet okrunjen izvrsnim piknikom!

Vrijedni domaćini pripremili su se na najbolji način za svoje goste, koje je zabavljao njihov poznati harmonikaš Ivica Pripremila: Suzana FANTOV

rvatski klub "Gippsland" bio je u subotu, 10. veljače, pravi odabir mjesta za piknik. Na izlet su se tako odlučili umirovljenici iz Broadmeadowsa, članovi Boćarskog kluba "Gospić" i umirovljenici Hrvatskog kluba "Rye". Vrijedni domaćini pripremili su se na najbolji način za svoje goste, koje je zabavljao njihov poznati harmonikaš Ivica. - Malo smo zapjevali, zaplesali i kolo zaigrali! Hvala svima na vašem posjetu. Nadamo se da ćemo se opet vidjeti i da ste se lijepo proveli. Zahvaljujemo i Hrvatima iz Melbournea koji su nas posjetili. Hvala našoj zajednici i Upravi kluba koja je uložila mnogo truda da naše goste dočekamo što bolje. Bilo nas je 140! I da ne zaboravimo, zahvaljujemo svim majkama koje su donijele pregršt domaćih kolača u kojima smo uživali uz kavu. Još jednom, svima koji su slavili rođendan – njih osmero – "hepi brzdej!" – izjavila je zadovoljna Jadranka Bilić, tajnica kluba.

VIJESTI IZ BiH 25

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024. Ključno je da vlasti BiH imaju obvezu po presudi Ustavnoga suda, ali i uvjetima koje je postavila Europska komisija okončati ovaj posao i donijeti Zakon o sudovima

STAJALIŠTE EUROPSKE UNIJE I STRUČNIH TIJELA

enecijanska komisija je, posve suprotno od pojedinih međunarodnih autoriteta koji tumače njezine zaključke, prepustila vlastima BiH donošenje odluke o sjedištu prizivnog odjela Suda BiH, što je potvrdila i direktorica za Europu i Aziju pri Službi za vanjske poslove Europske unije (EEAS) Angelina Eichhorst, a što daje bitno drukčije smjernice političkim strankama i otvara prostor za konačni dogovor. Bez nepotrebnog utjecaja sa strane. Taj je dokument podržan na sjednici Venecijanske skupine održanoj prošle godine u Strasbourgu. Oni su time dali eksplicitno mišljenje na jedan od ranijih prijedloga Zakona o sudovima BiH koji je apsolutno primjenjiv za sadašnje prijedloge. Jedina je razlika da nije viši sud i sjedište u Mostaru. Taj su zaključak iznijeli član ove Komisije Amerikanac Paolo Carozza, zatim Talijanka Marta Cartabia i počasni predsjednik Kaarlo Tuori iz Finske. Kada je u pitanju komentar oko sjedišta drugostupanjskoga, tada u prijedlogu da to bude viši sud Bosne i Hercegovine u tome dokumentu od 14. ožujka 2023. pod točkom 28 eksplicitno stoji: “S tim u vezi, zakonodavac ne smije izgubiti iz vida još jedan imperativ - učinkovitost pravosuđa i ukupnu cijenu reforme. Članak 3. stavak 1. nacrta zakona predviđa da je sjedište suda u Sarajevu, a sjedište višeg suda u Mostaru. Kao što je također spomenuto u Mišljenju iz 2013., ne postoje međunarodni standardi koji se odnose na sjedišta najviših pravosudnih institucija i ovo pitanje spada u diskrecijsko pravo vlasti Bosne i Hercegovine. Neki su sugovornici primijetili činjenicu da se �izička prisutnost sudova u istoj zgradi može smatrati narušavanjem neovisnosti pojedinih sudaca. Venecijanska komisija se ne slaže nužno s tim stavom. Odabir

Tržište se trenutačno suočava s nedostatkom stanova i velikom potražnjom pa se očekuje da će u narednom razdoblju cijene nekretnina i dalje rasti

normna potražnja za stanovima, unatoč visokim cijenama u Bosni i Hercegovini, potaknula je investitore da krenu u masovniju gradnju. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u prosincu 2023. godine broj izdanih odobrenja za građenje u odnosu na prosječan broj izdanih odobrenja za građenje u 2022. godini veći je za 19,8 posto, u odnosu na prosinac 2022. godine za 12,5 posto. U prosincu 2023. godine izdana su odobrenja za građenje 1456 stanova, što je za 69,2 posto više u odnosu na cijelu 2022., a usporedbi s prosincem 2022. za 118,9 posto. U cijeloj 2023. ukupno je predviđeno 11.306 stanova za iz-

Domaće vlasti odlučit će gdje će biti sjedište prizivnog odjela Suda BiH

sjedišta višeg suda trebao bi biti donesen nakon pažljivog razmatranja implikacija osnivanja suda izvan Sarajeva, posebno za kvalitetu i učinkovitost pravosuđa. Venecijanska komisija preporučuje da se sjedište visokog suda uspostavi na temelju analize utemeljene na dokazima o utjecaju lokacije sjedišta na službe tužiteljstva, pritvorske objekte i zatvorske ustanove, službe pravne pomoći, kao i sigurnosna pitanja povezana sa strankama i arhivima na temelju kriterija navedenih u smjernicama CEPEJ-a o izradi pravosudnih karata za potporu pristupu pravdi unutar kvalitetnog pravosudnog sustava, pod uvjetom da to ne dovodi do daljnjih odgoda u donošenju zakona”. To je kapitalno važno stajalište u ovome trenutku kada su domaći političari pod velikim političkim pritiskom, napose predstavnici probošnjačke “trojke” zbog vanjskih pritisaka koji teško remete mogućnost dogovora. Identičan stav kao i Venecijanska komisija iznijela je prilikom posjeta BiH Eichhorst, a njezino stajalište uglavnom je zatajeno. - Europska unija će prihvatiti domaći dogovor

u BiH o sjedištu prizivnog odjela Suda BiH. Prihvaćamo svako rješenje koje je u skladu s europskim standardima. Vrlo je važno da imamo lokalna rješenja koja dolaze iz Bosne i Hercegovine - istaknula je Eichhorst. Time je postalo posve jasno da ne postoje tzv. međunarodni standardi koji se odnose na sjedišta najviših pravosudnih institucija i to spada u diskrecijsko pravo svake suverene države. Što bi morala biti i BiH. Iako je prvo zamišljeno da sjedište višeg suda BiH bude u Mostaru, ta je inicijativa ipak u međuvremenu evoluirala. Kao potencijalno sjedište ovoga suda traži se Istočno Sarajevo odnosno Banja Luka. Najprije je prevagnuo zahtjev da sjedište obaju odjela ne bude u istome entitetu, nakon čega su se na djelu vidjele razlike u gledanju bošnjačke i srpske strane. Naime, na jednom od prethodnih susreta vladajućih stranaka čak se usuglasilo kako će sjedište toga suda biti u Banjoj Luci, što su predstavnici bošnjačkih stranaka najprije prihvatili. No, nakon očitog pritiska izvana i predomišljanja, bošnjačke stranke ponovno su počele inzistirati na Istočnom Sarajevu

U BiH se gradi 70 posto više stanova nego tijekom cijele 2022. godine gradnju, što je za 9,48 posto više u odnosu na 2022. Tako je u 2023. ukupno izdano 4970 odobrenja za građenje, što je za 14,8 posto više u odnosu na 2022. godinu. Od navedenih 256 dozvola za građenje u prosincu prošle godine, njih 196 odnosi se na visokogradnju, a 60 na niskogradnju. Od tog broja 232 se odnose na novogradnju, 16 dogradnju, jedna

na prenamjenu nestambenog prostora u nove stanove, pet na ostale prenamjene prostora u zgradama te dvije na ostale rekonstrukcije. Od planiranih ukupno 370 novih stambenih zgrada, s jednim stanom trebalo bi biti izgrađeno 119 zgrada, a s dva ili više 251. Kada je riječ o gradnji novih stanova, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, planirano je najviše petero-

kao sjedištu toga suda. Ključni argument koji se nakon toga izvukao leži u ocjeni kako bi u tome slučaju čelnik Republike Srpske Milorad Dodik mogao kontrolirati rad toga suda i sudaca koji budu u njemu radili. Zanimljivo je kako takve teorije korespondiraju s početkom sudskog procesa protiv čelnika bosanskohercegovačkih Srba pred Sudom Bosne i Hercegovine koji sada ima prvostupanjsku i drugostupanjsku nadležnost. Srpska pak strana sumnja kako se zapravo zbog drugog utjecaja na rad toga suda i sudaca u Sarajevu ne dopušta uspostava prizivnog odjela koji bi imao drugostupanjsku nadležnost. Tako se na jednak način s podozrenjem može gledati na obje sudske instancije i njihovu “ovisnost” o vanjskim utjecajima, bilo da je u pitanju presuda protiv Dodika ili pak neki drugi predmet. No, ključno je da vlasti BiH imaju obvezu po presudi Ustavnoga suda zemlje, ali i uvjetima koje je postavila Europska komisija okončati ovaj posao i donijeti Zakon o sudovima. U kojemu se precizira sjedište prizivnog odjela, ali i njegove precizne nadležnosti koja kaznena djela procesuira.

sobnih stanova, zatim trosobnih, dvosobnih, četverosobnih te jednosobnih. Ipak, prema tvrdnjama stručnjaka, navedeni broj novoizgrađenih stambenih jedinica neće biti dovoljan da padnu cijene četvornog metra. Elvisa Pilav iz agencije Metropola nekretnine za Bloomberg Adriju je rekla da još uvijek ne očekuju pad cijena, ”čak je izvjesno da je pad cijena nekretnina prilično daleko”. “Očekujemo da bi u nekom idućem razdoblju privremeno moglo doći do stagnacije, ali ne još, nego možda krajem ove i početkom 2025. godine, i to pod uvjetom da se situacija u vezi s ponudom nekretnina na tržištu popravi, odnosno da se poveća broj nekretnina dostupnih za kupnju”, ističe Pilav. Objasnila je da se tržište trenutačno suočava s nedostatkom stanova i velikom potražnjom te sve dok grad Sarajevo ne bude mogao ponuditi veći broj nekretnina za kupnju, dok se ne zadovolje potrebe kupaca, možemo očekivati da će cijene nekretnina rasti.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Licemjeri

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

U Dragu Našu, svako malo pa stiže netko od europskih dužnosnika. Razlog je veoma jasan. Po svaku cijenu EU u ožujku planira dati BiH zeleno svijetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Jer će to spasiti EU od nekakvog malignog ruskog utjecaja. Eto, svi ljudi na svijetu, a posebno mi u Dragoj Našoj smo slijepi i ne vidimo da bi Rusija mogla zavladati cijelim svijetom. Ma kakvi cijelim svijetom, ako se BiH ne da zeleno svijetlo za pristupne pregovore u ožujku, maligni ruski utjecaj će zahvatiti i Mars. Zbog geostrateškog interesa, ali prije svega zbog borbe protiv malignog utjecaja moramo... Poslije izaslanstva NATO-a došao nam je i njemački ministar obrane Boris Pistorius, koji se između ostalih sastao i s ministrom vanjskih poslova Drage Naše, Bošnjakom-muslimanom Elmedinom Konakovićem. Tom prigodom Konaković je izrazio zahvalnost što Njemačka sudjeluje u mirovnim snagama u BiH. Nije poznato je li razmišljao koliko su Srbi zadovoljni tom činjenicom. Stav njemačkog ministra obrane je da treba ojačati Oružane snage BiH. Iz njegova izjave očito je da on pojma nema što bi se dogodilo s tim Oružanim snagama da, ne daj Bože, ovdje dođe do sukoba. Pistoriusu je netko trebao pojasniti da bi se te snage raspale u roku od pet minuta i od njih formirale tri vojske koje bi ratovale jedna protiv drugih. No, viša je to matematika za neke međunarodne dužnosnike. U tijeku nastojanja da se, bez obzira na nikakve stvarne rezultate, glede ispunjavanja 14. prioriteta, BiH dodijeli, daruje, otvaranje pristupnih pregovora, Dragu Našu posjetila je i izvršna direktorica za Europu pri Službi EU-a za vanjske poslove Angelina Eichhorst. Između ostalih, razgovarala je s uzurpatorom hrvatske pozicije člana Predsjedništva BiH, Sejdom, te s druga dva člana tog Predsjedništva, uz nazočnost i Johanna Sattlera, specijalnog predstavnika EU u BiH. Za pretpostaviti je kako su stavovi srpskog člana tog Predsjedništva bili bitno drukčiji od dva bošnjačko-muslimanska člana, Sejde i Denisa Bećirovića. I onda iznenađenje od gospođe Eichhorst, odjednom nije više potrebno da BiH ispuni onih 14. uvjeta o kojima se govorilo godinama, nego samo tri plus jedan! Istina, dodala je kako svih 14. uvjeta ostaju za kasnije i da se moraju ispuniti, ali sada, do ožujka, dovoljno je ispuniti i tri plus jedan! Što je zapravo ta njena poruka pokazala? Ako se sjećate, poštovani čitatelji, cijelo vrijeme sam pisao kako Bošnjaci-muslimani tvrde da će biti dovoljno ispuniti samo četiri od 14. uvjeta. Nakon posjeta Eichhorst jasno je kako su imali dobre procjene, ili kako su imali točne informacije iz vrha EU. Nakon odlaska Izvršne direktorice Eichhorst u emisiji tzv. Federalne televizije gostovao je minister vanjskih poslova Drage Naše, neformalni vođa “Trojke” Elmedin Konaković, Bošnjak-musliman. Naravno da nije krio svoje zadovoljstvo što će opet izigrati Srbe i Hrvate. Naime, u tom televizijskom nastupu, po prvi put netko od bošnjačko-muslimanskih političara je kazao kako je među ta četiri uvjeta i izmjena Izbornoga zakona, javno je kazao ono što su bošnjačko-muslimanski političari do sada vješto krili od bošnjačke javnosti. Pohvalio se činjenicom da su razgovori “Trojke” sa SNSD-om i HDZ-om toga dana bili jako uspješni te da će do usvajanja ta tri plus jedan prioriteta doći prije 21. ožujka. Na prvi pogled reklo bi se da sve štima. I Čović je kazao kao su se dogovorili da se ide u izmjene Izbornoga zakona, ali je Konaković odmah sutradan, za sve medije, ponovio više puta – da, bit će donesene Izmjene izbornoga zakona, ali samo tehničke, za ono o legitimnom predstavljanju treba nam izmjena Ustava! Čović se više do dana današnjega nije oglasio, referirao na tu izjavu Konakovića, što može značiti da su se osmog veljače baš tako dogovorili. Dodik je pak naglasio da će zakon o sudovima biti na dnevnom redu u travnju!!!! Što se događa? Zašto je Dodik odgodio donošenje zakona o sudovima za travanj? Je li u pitanju uvjetovanje europskih dužnosnika novcem za RS? Zašto Čović naivno vjeruje da će biti izmijenjen Izborni zakon i u njemu zastupljeno legitimno predstavljanje do kraja veljače? Možda su ga na to natjerale najave američkih sankcija? Njima dvojici izgleda nije jasno ono što Bošnjacima-muslimanima itekako jest, da će BiH dobiti otvaranje pristupnih pregovora kad ne bi ispunila ni jedan uvjet. Ono što bi Hrvati i Srbi u Dragoj našoj mogli uraditi jest da, kako je govorio Dodik, sve blokiraju ako neće biti prihvaćeni zakon o sudovima bez stranih sudaca i Izmjene izbornoga zakona u kojima bi bilo legitimno predstavljanje. Međutim, svi dobro znamo da to ne mogu niti će uraditi pa je više nego jasno da su u političkoj borbi poraženi od bošnjačko-muslimanske politike. Da sam u pravu s ovom ocjenom pokazao je i nastup direktora Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici, bošnjačkog-muslimanskog ultraradikala Emira Suljagića koji je odbio primiti veleposlanicu Švedske jer se sastala i s gradonačelnikom Srebrenice Mladenom Grujičićem!!! “Ovo je od strane švedske veleposlanice kombinacija lijenosti i kolonijalne arogancije. Ona se usudila doći meni na vrata nakon što sam ja dva puta rekao da nisam zainteresiran” – izjavio je Duraković. Tko je ovdje arogantan, Bošnjak-musliman Suljagić ili švedska veleposlanica? Zamislite to, Suljagić i Bošnjaci-muslimani bi određivali svjetskim političarima, s kim smiju a s kim ne smiju imati sastanke. I onda Bošnjaci-muslimani tvrde da žele u EU! Prava je istina da oni žele sahraniti daytonsku BiH jer žele napraviti samo svoju, bošnjačku-muslimansku Bosnu(i Hercegovinu) na načelima šerijata u kojoj ne bi bilo mjesta za Hrvate i Srbe. Teško je zaključiti tko je veći licemjer EU, Dodik, Čović ili Bošnjaci-muslimani!

26 AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

Gotovo polovica Australaca prilagođava navike potrošnje krizi A

ustralci postaju sve mudriji oko toga kako kupovati na Internetu, gotovo polovica zemlje promijenila je svoje kupovne navike kako bi izbjegla prijevare i kako bi izašla na kraj sa sve većim troškovima života. Ukupno 45% Australaca promijenilo je svoje navike potrošnje kako bi uštedjelo novac, navodi se u najnovijem Izvješću o ponašanju kupaca, navodi Odjel za gospodarstvo Nacionalne banke Australije (NAB Economic). Neke od tih navika uklju-

lavni osumnjičeni u nestanku Maddie McCann navodno je priznao prijatelju i kriminalcu da britansko djevojčica „nije vrištala” kada ju je oteo iz turističkog smještaja njenih roditelja, od kada ona nikada više nije viđena. Madeleine McCann bilo je svega tri godine kada je nestala iz svog kreveta u turističkom smještaju svojih roditelja u obalnom mjestu Praia da Luz u Portugalu 3. svibnja 2007., a cijeli slučaj postao je jednim od najpoznatijih neriješenih zločina. Iako nitko nikada nije bio

RASTEZANJE PRORAČUNA

čuju potrošnju više vremena na istraživanje proizvoda prije kupnje, 23% građana povećalo je vrijeme istraži-

OSUMNJIČENI U SLUČAJU MADDIE MCCANN

Optužbe zbog silovanja i seksualnog zlostavljanja optužen za nestanak ove djevojčice, njemačke vlasti otkrile su u lipnju 2020. da je osuđeni silovatelj Christian Brueckner njihov glavni osumnjičeni. Ovog tjedna on će se naći pred njemačkim sudom koji se bavi ovim slučajem nepovezanih optužbi. Gospodin Brueckner dobro je poznat njemačkim vlastima, posebice budući da je Christian B. optužen za silovanje 14-godišnjakinje i drugih dviju žena kao i te seksualno zlostavljanje druge djece, a trenutno se nalazi u zatvoru na koji je osuđen radi silovanja. Ključan za nadolazeće suđenje je bivši prijatelj Bruecknera Helge Busching, koji je novinarki Juti Rabe rekao da mu je spomenuti seksualni prijestupnik priznao prilikom posjeta jednom glazbenom festivalu da Maddie McCann „nije vrištala”. „Rekao je ‘nije vrištala, nije vrištala’, to je ono što je Brueckner rekao, i tada sam ga pogledao i pomislio - što mi to govoriš?” rekao je Busching u audio snimci koja je emitirana u emisiji 60 minutes. Rabe je za istu emisiju izjavila: „A potom njegova reakcija na izjavu. Molim? Što si to upravo rekao? Nije vrištala? Kako ti to znaš…? U tom trenutku shvatio je - on zna jer je on taj koji ju je oteo.”

Busching je ustvrdio da je u dva navrata svoje sumnje prijavio policiji, naprije Scotland Yardu 2008. te ponovno na 10. obljetnicu djetetova nestanka, iako nije bilo dodatne istrage sve do 2020. U to vrijeme telefonski podaci koje je njemačka policija dobila smjestili su Bruecknera u blizinu turističkog smještaja dok je boravio na relaciji između Portugala i Njemačke. Ovo otkriće osuđenog silovatelja pretvorilo je u glavnog osumnjičenog. Prema navodima u emisiji 60 minutes, Busching će svjedočiti da je vidio snimke Bruecknera kako napada žene. Gospođa Rabe je također za istu emisiju izjavila da redovno dobiva poštu koju joj g. Brueckner šalje iz zatvora. Tužitelj u slučaju McCann, Hans Christian Wolters rekao je za 60 minutes da nema sumnje u to da je Brueckner glavni osumnjičeni, da je g. Busching „vjerodostojan” svjedok koji je donio dokaze i u drugim slučajevima protiv Bruecknera. „Istraga je i dalje u tijeku. Imamo još posla i dovest ćemo istragu do kraja te ćemo, ako budemo smatrali da imamo dovoljno dokaza, optužiti Christiana B., a ako ne bude dovoljno dokaza morat ćemo zatvoriti slučaj”, rekao je.

vanja proizvoda prije negoli se odluče na njihovu kupnju. U međuvremenu oko 36% građana odlučilo se kupo-

vati jeftijine robne marke usmjeravajući se prije svega na sam artikl a ne prestiž popularnijeg imena. Kupci smanjuju i broj mjesta gdje kupuju. Broj kupaca koji kupuju na novim internetskim stranicama ili u novim maloprodajnim trgovinama pao je za sedam posto, a isprobavanje novih proizvoda palo je za pet posto. Odjel za gospodarstvo Nacionalne banke Australije (NAB Economics) ovo je pripisao većem udjelu vremena koje Australci pro-

vode koristeći Internet bankarstvo i tome da su naučili više pripaziti na prijevare na Internetu koje im uzimaju novac bez da ikada dostave kupljenu robu. Sve veći broj građana troši manje te izbjegava prijevare od nevjerodostojnih Internet trgovina koje ne koriste verificirane metode plaćanja. Izvršni direktor za osobno bankarstvo Nacionalne banke Australije Paul Riley rekao je da građani postaju sve bolji u uočavanju prijevara „bez obzira radi li se o

cijeni koja je predobra da bi bila istinita ili činjenici da pojedina Internet trgovina ne nudi verificirane načine plaćanja kao što je PayPal.” „Građanima je razumljivo dosta isprobavanja novih Internet trgovina ili proizvoda i više se vraćaju u trgovine koje poznaju nastojeći tako smanjiti mogućnost prijevare”, rekao je. NAB Economics podatke Izvješća o ponašanju kupaca dobio je krajem 2023., a istraživanje je provedeno na preko 2000 građana starijih od 18 godina.

Kupnja nekretnina u okovima strategije korištenja negativnog kreditnog rejtinga

edno od velikih predizbornih obećanja moglo bi biti odgođeno ako Albaneseova vlada hitno ne uvede promjene negativnog kreditnog rejtinga. Zeleni prijete povlačenjem svoje potpore programu Laburista za potporu građanima koji žele kupiti nekretnine za stanovanje ako vlada ne olabavi uvjete vezane za negativni kreditni rejting i poreze na dobit od kapitala, što se ona opetovano izjasnila da ne namjerava učiniti. Program za potporu kupcima nekretnina za stanovanje vrijedan 329 milijuna dolara bio je središnji adut predizborne kampanje Laburista, a potrebna mu je potpora Zelenih kako bi prošao u parlamentarnoj proceduri i vjerojatno će mu se u Senatu protiviti Koalicija. Vođa Zelenih Adam Bandt rekao je da će lobirati i za smanjenje poreznih stopa za vlasnike nekretnina i za zamrzavanje najamnina na nacionalnoj razini, kao i za određivanje gornje granice najamnina za stanove tijekom rasprava o rješavanju krize stanovanja.

jugoistočnom Queenslandu izdano je upozorenje radi potencijalne epidemije ospica. Građanima se savjetuje da prate pojavu simptoma. Roditelje u jednoj državi upozorava se da pripaze na pojavu simptoma ospica nakon što je kod jednog putnika povratnika iz prekooceanskih zemalja dijagnosticirana potencijalno smrtonosna bolest ospice. Ministarstvo zdravstva Novog Južnog Walesa navodi da se spomenuta osoba nedavno vratila u regiju Northern Rivers iz Azije, gdje epidemija ospica trenutno pogađa Indiju i Pakistan. Upozorenje je izdano za školsku djecu koja su se 5. veljače vozila školskim autobusom tvrtke Singh Company u Murwillumbah. Osobe koje su se vozile 9.

„Sustav je namješten protiv onih koji iznajmljuju stanove u kojima stanuju te protiv onih koji žele kupiti svoju prvu nekretninu, a odgovor Laburista je lutrija stanovanja za nekolicinu sretnih i veće najamnine i cijene kuća za sve ostale”, rekao je Bandt. „U pregovorima s vladom oko legislative vezane za program potpore kupcima nekretnina vršit ćemo pritisak na Laburiste da zaustave porezne olakšice za ulagače u velika imanja, zamrznu najamnine i izgrade državne stanove kako bi pomogli najmoprimcima i onima koji kupuju svoju prvu nekretninu.” Prijedlogom Laburista o

potpori za kupovinu nekretnine o kojem se ovog tjedna treba raspravljati u parlamentu planira se pomoći do 40.000 obitelji s niskim i srednjim primanjima u kupnji prve nekretnine ako su u stanju dati polog od 2% vrijednosti nekretnine. Vlada bi pritom imala vlasnički udjel od 30% u postojećim stanovima te 40% u novoizgrađenima, sukladno spomenutom prijedlogu. Nakon velikog zaokreta Laburista vezano za treću fazu poreznih olakšica pojavile su se rasprave o tome hoće li se smanjiti korištenje negativnog kreditnog rejtinga, strategije koja je ulagateljima u nekretnine koji po-

sluju s gubitkom omogućila smanjenje poreza koji plaćaju na dohodak. Državni rizničar Jim Chalmers je ustvrdio da Laburisti ne razmatraju uvođenje promjena u spornu politiku. „Ne, to nije nešto što ćemo predložiti ni nešto što razmatramo, niti je to nešto na čemu radimo”, rekao je dr. Chalmers. Sukladno posljednjim brojkama državne riznice, oko 1.1 miljun ulagača u nekretnine u Australiji bilježi gubitke od 7.8 milijardi dolara te su ostvarili porezne olakšice u vrijednosti od 2.7 milijardi dolara tijekom 2021. Oko 80% poreznih olakšica sukladno programu negativnog kreditnog rejtinga otišlo je na primanja veća od prosječnih, navode podaci, dok je 37% olakšica primilo 10% onih koji najviše zarađuju u zemlji. Podaci parlamenta pokazuju da 103 od 151 federalnog zastupnika u parlamentu trenutno posjeduju dvije ili više nekretnina, a njih 88 posjeduju barem jednu nekretninu u koju ulažu.

stoji rizik zaraze, građani svejedno trebaju pripaziti na simptome. „Simptomi ospica uključuju temperaturu, curenje iz nosa, bolne oči i kašalj”, izjavila je dr. Delpech. „Nakon toga obično tijekom tri do četiri dana javlja se crveni osip koji se širi od glave na ostatak tijela. Simptomi se mogu javiti između sedam do 18 dana nakon izlaganja uzročnika, stoga je potrebno pripaziti na pojavu simptoma tijekom ovog razdoblja. Razvijete li simptome, molimo najprije telefonski konzultirajte liječnika obiteljske medicine ili hitnu službu kako biste osigurali da ne provodite vrijeme u čekaonicama s drugim pacijentima.“ Ospice se šire zrakom kada zaražena osoba kašlje

ili kiše, navodi Ministarstvo zdravstva Novog Južnog Walesa, no bolest se može spriječiti cijepljenjem. „Ovaj najnoviji slučaj trebao bi sve podsjetiti da provjere jesu li cijepljeni protiv ospica koje su vrlo zarazne“, navela je dr. Delpech. „Ako ste rođeni 1966. ili kasnije, trebate primiti dvije doze cjepiva kako biste bili potpuno zaštićeni. Posebno je važno provjeriti cijepni status prije putovanja budući da se u nekoliko regija u svijetu trenutno bilježe epidemije ospica.“ Nekoliko država u posljednje vrijeme bilježi epidemije ospica, primjerice osiromašeni Jemen i Indija, a i europske zemlje su zabilježile porast broja slučajeva ove bolesti.

PRITISAK FUNKCIONIRA

Potvrđeni pozitivni slučaj ospica UZBUNA U ŠKOLSKOM AUTOBUSU

veljače između 13:15 i 16 sati te 10. veljače između 12:15 i 20 sati također su upozorene da prate moguću pojavu simptoma. Direktorica Odjela za stanovništvo i javno zdravstvo dr. Valerie Delpech navodi da iako na spomenutim lokacijama trenutno ne po-

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

Ovim imenovanjem A.P. je dobio snažan vjetar u leđa: Sad su drugovi malo u šoku N ešto od onih koji su progresivno, lijevo, projugoslavenski, partizanski i orjunaški orijentirani skupilo se jednu večer na Markovom trgu preko puta crkve sv. Marka škiljeći u prvo bijelo polje hrvatskog grba na krovu Crkve izgrađene u XIII stoljeću. To je podvala koju su sigurno napravile ustaše pod budnim okom Dide Kvaternika. Izgleda k'o Hajdukov dres. "Non pasaran", kliče Benčićka. Progresivni su se digli na zadnje noge i uzvikivali parole k'o legendarne 1941. g.: "Bolje pakt nego rat", "Bolje rob nego grob". Problem je u prijevodu. Parole je na engleskom valjda napisala obavještajna služba MI6. Stoga je na nekim transparentima stvarno pisalo "bolje rob nego grob". Zbog toga je snimljen �ilm "Izgubljeni u prijevodu". Napokon dobre vibracije iz Zagreba. Stigli vibratori… No, vratimo se mi Možemovcima koji su herojski proveli cijelu noć na Markovu trgu čekajući da ujutro Plenki podnese ostavku. A.P. očito nije shvatio da oni mijenjaju povijest pa je drugo jutro ponovio brutalno "brisanje poda" s našim dragim ljevičarima. Sjetite se Mostovih ministara koji su glasovali protiv Vlade u kojoj su sjedili i reakcije A.P.-a: "Molim tajnicu Vlade da napiše razrješenja za ministre Mosta". Ovaj puta nitko nije razriješen, ali je točnom analizom otkriven "put svile". On ide od MUP-a koji prvo oduzme mobitele osumnjičenicima, potom poruke izađu iz USKOK-a koji ih transferira "našoj lijevoj" medijskoj falangi. Prva dobitnica je miljenica ljevičara Slavica Lukić. Potom dolaze ostale ljevičarke iz 6. ličke… Tiraža novina raste, dobro se prodaju, a A.P. bez razloga misli kako je tu riječ o korupciji. Ma nije valjda… U današnjim novinama izašla je slika Turudića i Sandre Benčić. Turudić pita Benčićku: "Dal' još švercaš djecu".

Grbinov konačni obračun

Peđa Grbin misli da će do konačnog obračuna doći čim ljevica dođe na vlast. To mu je uzaludni optimizam. Kad ova napaljena ljevica dođe na vlast proći će i treći svjetski rat, neće više biti ni Manolića, a "stoka sitnog zuba", kako ih je nazvao Tuđman, borit će se i dalje sa smećem u "lepom Zagreb gradu". Ovo "ploveće kazalište" naše nove ljevice može objasniti od kuda dolaze njihovi glasači. Možda ne u cjelini, ali djelomično sigurno. Mnogi se čude k'o pura dreku navali na naše Arene kad se cajke naslikaju u Zagrebu. Tuđman je mislio da je jugonostalgičara 25 posto. Bojim se da je u međuvremenu postotak narastao iznad 30 posto. Dražen Travaš ih gleda na "stranim" televizijama N1, RTL,

lSpomenici i obnove

spomenika

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

Al Jazeera, Nova TV i kad se pojave Brena, Prija i ostala bratja, evo njega u Areni. Sad su drugovi malo u šoku. Prvi puta da "tužilac" nije njihov, nije bivši udbaš ili mason nego dragovoljac Domovinskog rata. Aktivno se s puškom u ruci borio protiv "naših", poništio presudu Stepincu, "ispratio" Perkovića i Mustača u Njemačku, osudio HDZ, vodio veliki broj najvećih i medijski eksponiranih procesa protiv naših tajkuna, a sad je još postao i glavni državni odvjetnik RH. Peđa i ekipa sanjaju kako će mu dati

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Prije kraja ove kolumne ostaje mi samo jedno važno otvoreno pitanje: tko će biti prvak - Hajduk ili Rijeka? Mi Dinamovci se više ne nerviramo vritnjak. Moš' mislit', rekla bi Tanja Torbarina. Ovim imenovanjem A.P. je dobio snažan vjetar u leđa. Nevažno tko je šef DORH-a, važno je demaskiranje lijeve oligarhije i dobro uigranog biznisa koji se godinama odvija pred našim očima. Voditeljica Mirovnih studija Vesna Teršelič otišla je u mirovinu, ali nije prestala s lovom na ustaše. Sad ih lovi kao voditeljica Mirovinskih studija… Zatekao se Dudek na gay paradi na Zrinjevcu. Začudio se brojnosti blindiranih automobila i čuvara reda kojih je bilo skoro jednako toliko kao šačice prosvjednika. "Isusek, Isusek! To mora da su neke velike guzice kad svaku čuva po tri specijalca!". Na granici s BiH zaplijenjen je tovar od 900 kg. "sira". Ostala roba, kao što je droga i sl., i dalje će se švercati kroz rupe u siru…

Kvaka 22

U povijesti "poltronstva" Hrvateki su jedinstven eksponat. Ne sjećam se ni jednog naroda na "ravnoj zemaljskoj ploči" koji je godinama uporno proslavljao pokolj vlastitog naroda od strane neprijatelja. Sjetite se 27. srpnja 1941. g. i dana "ustanka" u Srbu. Sjetite se "okretanja na žaru" katoličkog svećenika Juraja Gospodnetića od strane notornih četnika. Sjetite se predsjednice Vlade RH Jace Kosor i velikog lova na Gotovinu kojeg je potom sa zahvalnošću predala Carli del Ponte. Ili silne love koju je transferirala u Srb za proslavu i izgradnju spomenika "herojima" koji su nabili čovjeka na kolac i pekli ga na vatri. Još 2016. g. školska djeca iz okoline Vukovara dovedena su u Srb da bi glori�icirali koljače vlastitog naroda. Djeca iz Osnovne škole Bobota recitirali su tekst u kojem sami sebe nazivaju "Titovim borcima" i najavili da će oni kao i njihovi očevi "sjekirom udarati po krvnikovoj glavi". Navodno je nedavno u centru Knina pronađena eksplozivna naprava. Policija nije reagirala jer nije bilo do-

jave građana! O toj tipično hrvatskoj autodestrukciji i poltronstvu već sam pisao pa se ne mislim ponavljati, ali "kvaka 22" je u nečemu drugom. Poltroni će uvijek malo pognuti glavu u stilu "kaj je, je". Koliko je godina od 5. kolovoza 1995.g. moralo proći da bi država, ratna pobjednica, mogla reći dosta je drugovi i drugarice! Hrvatski ljevičari, uz medijsku paljbu "uvijek dežurnih" Tomića, Pavičića, Dežulovića, Rudanice, Ivaniševića, Pofuka, Tome, Slavice Lukić, Željke Godeč, Bajrušija i ostalih, kao i uz "strane" TV kuće, odmah su skočili na krhke jugo noge. Turudić, e nemere drugovi! Onako kako su dočekali Vrdoljakov �ilm "General" tako su superiorno i arogantno dočekali i Turudića, ali ovaj su puta slomili svoje jugo gebise. Iznenađenje je veliko i gorko. Priredio im ga je AP-kojeg su cijelo vrijeme smatrali "svojim", najmanjim zlom kojem može doći iz HDZ-a, europejcem kojem je zasigurno trebalo biti jasno kako ne smije instalirati na "osjetljivo" mjesto dragovoljca Domovinskog rata. Po njima, da je pravi već bi izvršio suicid. Sad su medijski napad s Turudića prebacili na Plenkovića. Izdao ih je, i to baš pred same izbore. Uz snažno "granatiranje" s Pantovčaka, to je trebao biti rutinski posao za naše ljevičare. Pisani mediji, televizijske kuće, Pantovčak i domaći "progresisti" trebali su odraditi svoje, a onda će Plenki popustiti i izabrati ipak nekog bezličnog tipa, a ne Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Kad ono "katastrofa". I što sad drugovi? Televizija N1 je izredala u svojim "spasilačkim" emisijama sve što je "lijevo i jugoslavensko", od "trockista" do "sudije" Opštinskog suda u Prijedoru koji je, čim je RH pobijedila u ratu, odmah priskočio u pomoć. Tko je tog "sudiju" progurao do Tuđmana još se ne zna. Ali odmah je imenovan za predsjednika VSH, pa za glavnog državnog odvjetnika, pa

za šefa obavještajnih službi. Malo mu je trebalo da postane i načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, onako svestran s praksom suca iz Prijedora. Uglavnom cijela ta bulumenta ljevičara koji su se otvoreno i bez ikakvog srama, ne birajući i najgore uvrede, obrušili na izbor glavnog državnog odvjetnika nije ništa drugo nego jedna velika musaka. Svi protiv jednog, ali jedan (ali važan) je bio za njega. Ima tu i zdravog humora. Treba samo pogledati "Možemovce" koji su proveli čitavu noć na Markovu trgu. Kumicama koje su ranom zorom krenule na plac nije bilo baš potpuno jasno bune li se to oni protiv Franje Tahija. Jedino što im se mora priznati je briga za penziće. Naime, penzići su do sada morali kopati po kontejnerima, a sad, zahvaljujući "Možemo", više ne moraju. Sad skupljaju smeće pred njima! Smiljani Donji i Gornji. Iz učeničke zadaće: "Nikola Tesla je rođenjem Hrvat, a podrijetlom Srbin i izmislio je naizmjeničnu srpsko-hrvatsku struju!": O skromnim plaćama pirotehničara svjedoči jedan od njih na N1: "Radim da preživim, ako preživim!". Jedna dobra i plemenita vijest. "Hrvatski glasnik" radosno javlja kako studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu idu u Beograd u "Kuću cvijeća" kako bi odali počast "najvećem sinu naših naroda i narodnosti"! "Hrvatski glasnik" se pomalo začuđeno pita "u kojem paralelnom svemiru žive studenti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu?". Još bolje pitanje je koji profesori sudjeluju u toj crnoj komediji tipa “Tko to tamo peva". Pretpostavljam "da će da se putuje" autobusima iz �ilma Pavla Vujisića. "Tko to tamo peva" je stari, ali odličan �ilm iz 1980.g. kojega je režirao je Slobodan Šijan, a koji na tragikomičan način prikazuje ratnu tragediju. I sad zamislite bus pun "naprednih" studenata, i to još budućih pravnika, koji putem pjevaju "Druže Tito, mi ti se kunemo…". U busu bi mogli biti kao specijalni gosti Dino Rađa, Ante Tomić i Vedrana Rudan (ova zadnja dok sjetno razmišlja ide li ona u slobodarski Beograd ili se iz njega vraća). Mlada brucošica iz Hercegovine tim se povodom pita: "K'o zna, jel' drug Tito studirao pravo ?". Javio se drug iz vodstva s crnim brkom: "Naravno da jeste!". Sad se i brucošici aktivirala "memorija pamćenja" pa zacvrkuće: "Baš sam blesava, pa to je bio on koji je, u trenutku nadahnuća, izrekao onu pravnu mudrost 'Drugovi ima sudija koji se drže zakona k'o pijani plota'". I tako naš Pravni fakultet u Zagrebu ponovno zbližava mlade iz Hrvatske i Srbije, sve kako bismo što

JOHN STONEMART MEMORIALS

prije ponovno uspostavili bratstvo i jedinstvo. Možda kad ono ponovno zaživi, mladi budući srpsko/hrvatski pravnici odu i na radne akcije, recimo, graditi naše željezničke pruge. Ministar Butković ionako je najavio velike infrastrukturne investicije i radove na modernizaciji naših pruga, pa ako već Unija daje za to lovu, neka mladi pravnici daju svoje (�izičko) znanje. Na fejsu se neki čude toj inicijativi Pravnog faksa u Zagrebu. Ne bi trebali ako poznaju tamošnju atmosferu i okružje. Marcel Holjevac sve to ironizira riječima: "Nema boljeg mjesta za izučavati pravo od Beograda. Uzor pravne države i neovisnog pravosuđa, a Tita pogotovo". Rigidni desničari bez imalo "razumijevanja" pljuckaju po toj inventivnoj akciji mladih pravnika iz Zagreba. Tako se Antun Drndelić pita: "Jel' odsjedaju u hotelu Jugoslavija?". I kako da se onda uspemo na zelenu granu? Umjesto da širimo bratstvo i jedinstvo, mi rigidni desničari smo cinični. Naši komšije i komišine dolaze k nama da nam u Arenama pokažu svoj muzički genij, a mi hrlimo k njima da nas poduče pravnim normama. Za to odnose u otadžbinu par milijuna eura, a mi još dodajemo po 150 eura za "Kuću cveća". I tako žal za bivšom državom ne cvijeta samo na Filozofskom faksu u Zagrebu nego se polako širi i na Pravni faks, pa onda i na druge. Rade Šerbedžija, Boris Dežulović, Jurica Pavičić i ostali bit će im budući turistički vodiči pri povratku u novu/staru nezaboravnu Jugu. Sve dok nam se jednog lijepog dana ne pojavi Aca Vučić u Glini na novom srpskom tenku… Početak tog uzbudljivog događaja prvi će osjetiti brucoši Pravnog faksa u Zagrebu. Pomalo me hvata strah od jugo pijanstva. Što je vrhunsko pijanstvo? Kad napušeš 3,7 promila pa kažeš policajcu da zaokruži na 4! Prije kraja ove kolumne ostaje mi samo jedno važno otvoreno pitanje: tko će biti prvak - Hajduk ili Rijeka? Mi Dinamovci se više ne nerviramo. Stil i način igre današnjeg Dinama odlično bi bio primljen u četvrtoj Sjeverno-irskoj ligi. To nabijanje lopte koje trener Dinama naziva "dubinskim" nogometom vodi nas u dubina iz kojih se teško vraća. Fenomenalni bivši igrač Barcelone Iniesta jednom je prilikom novinaru, koji je "posjed lopte" smatrao nepotrebnim i dosadnim, odgovorio ovo: "Jeste li ikada vidjeli da nam je protivnik zabio gol dok je lopta bila u našim nogama". O Dinamu i njihovom "progresivnom" treneru najbolje neka govore BBB-i. Stara poslovica kaže: "Nije pametno zadržati istu narav kad izgubite snagu": A Dinamo je izgubio snagu.

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

HIP.

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

‘Oglašavajte u 'Hrvatskom vjesniku’ ☎ (03) 9481 8068 Fax (03) 9482 2830

MALA KRIŽALJKA

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

ZANIMLJIVI OBIČAJI

Mnogi na ovaj dan ne slave samo romantičnu ljubav, već i prijateljstvo i obitelj, što je odlična vijest za samce

alentinovo se slavi u mnogim zemljama diljem svijeta, iako ne uvijek na isti dan i ne uvijek kao klasično” Valentinovo”. Primjerice, u Sloveniji umjesto svetog Valentina slave Grgurovo, i to 12. ožujka, a ne 14. veljače. Mnogi na ovaj dan ne slave samo romantičnu ljubav, već i prijateljstvo i obitelj, što je odlična vijest za samce. Postoje brojne zemlje koje slave ljubav na Valentinovo, iako to može biti i u nekom drugom mjesecu ili imaju drugačiji pristup od američke verzije. Valentinovo je popularno u istočnoazijskim zemljama poput Južne Koreje i Singapura, gdje pojedinci troše novac na darove, slično kao i kod nas. Iako je Valentinovo za mnoge radosna proslava, postoje neke zemlje - poput Rusije, Saudijske Arabije, Irana i drugih većinski muslimanskih zemalja - koje su tu praksu potpuno zabranile. U Maleziji, sedmog dana sedmog mjeseca po lunarnom kalendaru, žene ispisuju svoje telefonske brojeve na naranče te ih bace u najbližu rijeku u nadi da će muškarac njihovih snova pokupiti jednu od njih. Prodavači voća često skupljaju naranče, koje se smatraju sretnim voćem, i preprodaju ih na tržnici zajedno s telefonskim brojevima. Za Brazilce, “Dia dos Namorados” (Dan zaljubljenih) je 12. lipnja. Uoči blagdana žene ispisuju imena svojih simpatija na presavijene papiriće. Koje god ime odaberu s hrpe sljedećeg dana, s njim će se vjenčati (ili barem izlaziti). Druge zemlje Južne Amerike prakticiraju “Dia del amor y la amistad” (Dan ljubavi i prijateljstva), gdje se ljudima nasumično dodjeljuje partner kojem daju tajni dar (slično Secret Santi). Škotska također ima fora običaj za Valentinovo. Naime, svaka osoba napiše svoje ime na komad papira, koji se zatim ubaci u dva šešira - jedan s imenima muškaraca, a drugi s imenima žena. Svatko izvlači ime, a parovi se spajaju i odlaze na spoj. Budući da je mala šansa da će ti ljudi ‘kliknuti’, muškarac se mora držati žene koja je odabrala njegovo ime, bez obzira na to čije je ime on izvukao. Francuska je imala čudan (sada zabranjen) običaj pod nazivom “une lutrie d’amour” gdje su se slobodni muškarci i žene okupljali u kućama. Spajali bi se vikanjem jedno na drugo, a ako se muškarcu njegova izabranica na kraju nije svidjela, mogao

ZABAVNI KUTAK

Tradicije za Dan zaljubljenih ju je napustiti usred dana. Noću bi napuštene žene zajedno zapalile lomaču kako bi spalile slike i proklele muškarce koji su ih napustili. Na kraju je francuska vlada zabranila tu praksu zbog zlonamjernosti. U Južnoj Koreji, 14. dan svakog mjeseca posvećen je jednom aspektu ljubavi. Na primjer, svibanj je Dan ruža, listopad je Dan vina, a prosinac je Dan zagrljaja. Kod njih 14. veljače žene muškarcima daju čokoladu, a 14. ožujka (koji se naziva i “Bijeli dan”) muškarci ženama daju slatkiše - ne čokoladu. Ljudi koji niti jedan dan nisu ništa dobili okupljaju se 14. travnja, poznatiji kao Crni dan, kako bi jeli rezance od crnog graha (jajangmyeon) i žalili za time što nisu udati/oženjeni. Južnokorejske tradicije prilično su slične onima u Japanu, gdje žene muškarcima daju

“Honmei choco” ili “čokoladu za pravi osjećaj”, a muškarci uzvraćaju uslugu u ožujku na Bijeli dan. Oko Valentinova, parovi u Indiji slave Tjedan zaljubljenih, uključujući Dan prosidbe — dan koji, kao što ime sugerira, omogućuje ljudima da zaprose svoju partnericu poklanjanjem ruža. Budući muževi i žene moraju se pripremiti da toga dana odgovore na veliko pitanje! Ova je tradicija samo jedna od ukupno sedam dana koji se održavaju u drugom tjednu veljače. Dan prosidbe održava se 8. veljače, ali ima događanja i prije i poslije, što vodi do samog Valentinova. Tu su Dani ruža ili Dani zagrljaja koje možete lako proslaviti sa svojim prijateljima i obitelji. Danska tradicija Valentinova ne vrti se samo oko romantike i čokolade, već i dubokog pošto-

Torta srce

maslacem i posuti brašnom. Mlijeko i ocat umiješati i ostaviti 15 minuta. Dodati boju i umiješati. Umiješati brašno, prašak za pecivo i kakao. Bjelanjke mutiti mikserom, posoliti i postupno dodavati šećer. U čvrst snijeg dodati žumanjke i umiješati. Dodati mlijeko s bojom, umiješati te dodati ulje i aromu vanilije. Dodati postupno suhe sastojke i lagano umiješati. Smjesu uliti u pripremljene kalupe i peći u pećnici zagrijanoj na 160⁰C oko 30 minuta (provjeriti čačkalicom). Biskvite hladiti na rešetki oko 10 minuta, ukloniti obruče i ohladiti do kraja. 2. Krema Umutiti vrhnje. Siru dodati otopljenu čokoladu i umutiti te spojiti s tučenim vrhnjem. Umutiti mikserom. 3. Biskvit malo natopiti sokom od naranče, vrećicom i nastavkom za ukrašavanje staviti kremu te ponoviti postupak. Staviti treći biskvit i kremu te ukrasiti jagodama.

RECEPT

Foto torta srce

Sastojci za 3 biskvita: - 2,1 dl mlijeka - 4 žlice octa - crvena boja za kolače - 300 g glatkog brašna - 9 g praška za pecivo - 9 g kakaa - 4 jaja - prstohvat soli - 200 g šećera - 2 dl ulja - 1 žličica arome vanilije

Sastojci za kremu: - 3,5 dl vrhnja za šlag - 350 g sira mascarponea - 150 g bijele čokolade

Sastojci za prelijevanje biskvita: ½ dl soka od naranče Priprema. 1. Biskviti Tri kalupa za tortu u obliku srca obložiti masnim papirom, a stijenke premazati

vanja prema prijateljima. Valentinovo je samo po sebi noviji praznik u danskoj tradiciji, a oni ga slave dobrom hranom, slatkišima, kvalitetno provedenim vremenom i ručno izrađenim čestitkama za sve koje volite. Popraćeni su prešanim bijelim cvjetovima zvanim “snježne kapljice”, a mogu se dijeliti i romantičnim partnerima i platonskim prijateljima! Estonska tradicija Valentinova nije tradicija romantične ljubavi, već proslava ljubavi u svim njenim oblicima, posebno između prijatelja i obitelji. Ovaj dan se zove “Sõbrapäev” i to je vrijeme za parove, samce, prijatelje i članove obitelji. Cilj je da se ljudi okupe i dobro se zabave. Tijekom ovog slavlja razmjenjuju se darovi i čestitke, a uključeni su svi, bez obzira na to koliko stari ili mladi bili. Ručno izrađenih i promišljenih darova ima u izobilju i svatko se može osjećati voljeno i posebno. Ljudi u Walesu slave ljubavnu razmjenu darova 25. siječnja, koji je poznat i kao Dan svete Dwynwen. Sveta Dwynwen smatra se zaštitnicom velških ljubavnika, a priča se da je nakon neuspješne ljubavi postala časna sestra i molila se da drugi ljudi imaju više sreće od nje. Umjesto tipičnog cvijeća i čestitki, zaljubljeni mogu razmjenjivati ručno izrezbarene drvene žlice, a ta tradicija seže još od 17. stoljeće. Kaže se da žlice predstavljaju “grubu i glatku” stranu bračnog života, a namijenjene su tome da podsjećaju parove kako vremena nisu uvijek ili jedno ili drugo te da se treba pripremiti za oboje. Španjolski festival ljubavi pada 9. listopada, a inače je poznat kao blagdan svetog Dioniza, koji je grčki bog vina, plodnosti, kreativnosti i glazbe. U starorimsko doba nazvali su ga i “Bacchus”. Ovaj se festival slavi u mnogim dijelovima Španjolske izradom “macadore”, slatkih malih �igurica od marcipana koje se poklanjanju nekom posebnom. Također, ovaj dan je obilježen odličnom hranom i šarenom, lijepom paradom.

Logika

Vic dana

- Ako na Dan zaljubljenih nisi zaljubljen, nema veze… Ni na Dan mrtvih nisi mrtav!

30 MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Oni koji su u duljim vezama postat će svjesni koliko su male i naizgled neatraktivne stvari važne u privatnom životu. Bit će to dobro. Uživat će zrelije i diskretnije. Samci će izlaziti van bez velikih ljubavnih ambicija. Vi ćete vjerojatno dobiti podršku drugih za svoje poslovne planove, ali uz nju će doći i potreba da odreagirate ili iskritizirate cijelu stvar. Proći ćete daleko bolje ako se suzdržite od komentara. Sretni brojevi: 2, 7, 12, 23, 34, 45

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Počinje faza intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život odjednom će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju. Mnogo posla je pred vama, a za to treba i mnogo energije. Možda će vam katkada nedostajati inspiracije ili motivacije za sve što treba odraditi. Sretni brojevi: 10, 12, 21, 23, 34, 35

Vozit ćete mirno i sigurno većinu tjedna. Povremeno ćete se uplesti u mrežu raznih ljudi i vješto ćete s njima komunicirati. Oni koji su još sami lako će nailaziti na nova lica. Ipak, težit ćete neobvezujućem. Vjerojatno ćete odlično prosperirati u uslužnim bavljenjima. Neki će doseći rješenja koja su dugo bila nemoguća. Bit ćete zadovoljni i materijalnim postignućima, ali svijet ideja i dalje će vam biti izazov kojem ne možete odoljeti. Sretni brojevi: 13, 17, 23, 26, 33, 37

Još uvijek vam se čini kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Niste u pravu, jer vam se počinju otvarati sve bolje ljubavne prilike. Samo vi sami možete sebe zaustaviti. Zato će i ljubav ovisiti o vama. Zanemarite blokade i krenite. Čini se kao da svi nešto čekaju, ali vi više nećete čekati ništa. Najviše zato što je sve tu, pred vama. Kockice se slažu sve većom brzinom, a na vama je da se prilagođavate najbolje što znate. To će ići lako uz malo discipline. Sretni brojevi: 1, 8, 12, 21, 24, 44

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Voljena osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Budite poput djeteta i bit ćete oboje dobro. Volite rad s ljudima, ali ovih dana cijenite prije svega poslove koji su stabilni. Sigurnost je tema o kojoj ćete rado diskutirati s kolegama. Svoje poslovne interese usmjerivat ćete prema spomenutom kriteriju. Sretni brojevi: 9, 19, 23, 25, 32, 43

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Još uvijek ćete svako malo biti u iskušenju da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Krajem tjedna počinju malo bolji ljubavni dani, ali i dalje stoji mogućnost provokacija. Istraživat ćete nešto, ali ni sami nećete biti sigurni što je to. Zbog toga ćete povremeno djelovati zbunjeno, kako sebi, tako i svojim kolegama. Zastanite i prvo razmislite koji su vaši poslovni prioriteti i ciljevi. Sretni brojevi: 19, 29, 32, 37, 43, 44

Intenzivirat će se mogućnost izlazaka i sasvim neobičnih zabava. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Koliko vi mislite na drugu stranu, toliko će i ona misliti na vas. Dvojit ćete da li uzeti stvari u svoje ruke ili pustiti drugima da vode cijelu stvar. Ovaj put možete povući smjelije poteze jer će sve ono što radite, uz uvjet da ne forsirate, uglavnom dati ploda. Sretni brojevi: 10, 20, 24, 27, 33, 36

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Napokon će između vas i voljene osobe doći do opuštenosti kojoj ste težili, Ništa više neće biti isforsirano, a dani će vam spontano donositi prilike za ljubav. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života. Posao će vam izgledati sve čudniji. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Sada imate dovoljno razloga da radite na miru. Sretni brojevi: 8, 14, 26, 28, 32, 44

21. siječnja do 18. veljače

Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Imat ćete toliko motivacije da biste mogli pretjerati s tulumima, ali i s ljubomorom. Stara izreka da ako od života dobijete limun, vi od njega napravite limunadu, vrijedit će i ovaj put. Pokazat ćete svoju kreativnu crtu, te primijeniti spomenuto pravilo. Sretni brojevi: 18, 28, 32, 38, 41, 44

Oni koji su već u vezama gledat će da učvrste svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i postaviti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlaziti, ali neće im ni biti loše. Pred vama su izazovi diplomacije i tolerancije. uz primjenu takvih vještina možete uspjeti. Samostalni rad ili tjeranje po svom trenutačno vam nisu dobro postavljeni. Sretni brojevi: 9, 13, 29, 32, 34, 36

Sve će se više ljudi skupljati u vašoj kući. Jednostavno će im goditi vaše društvo. Ako već jeste u vezi, više ćete vremena provoditi s ekipom poznanika i partnerom, nego sami s partnerom. Nitko vam doduše neće prigovoriti. Pred vama je sve otvoreniji put za razvoj na profesionalnom planu. Kod nekih će se to pokazati kao sve bolje povezivanje i suradnja s ljudima iz struke ili sa strancima. Sretni brojevi: 3, 8, 13, 23, 34, 45

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

TEŠKO VAM JE

Opuštenost ili ravnodušnost vladat će u vašim osobnim odnosima. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokazati. Povremeno ćete također biti skloni povlačenju i skrivanju emocija, ali to će biti prolazno. Slijedeći svoj put doći ćete do faze kad treba biti na usluzi drugima. Upravo ta vrline vrijedna osobina doći će do izražaja ovih dana i to najviše zato što će se situacija razviti u tom pravcu. Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 38, 44

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

Ovo vam može uljepšati dan Najsretniji ljudi nisu oni koji imaju sve najbolje, već oni koji iz malih stvari naprave velike i uživaju u onom što imaju

aš život je ono što mislimo, govorimo, činimo svaki dan. Kako izgleda vaš život dosad? Jeste li pozitivni, potišteni, sretni ili depresivni? Mi vam otkrivamo koje pozitivne poruke možete sebi slati svaki dan i biti sretniji Svatko za sebe može napisati sretnu životnu priču. Evo što možete svaki dan učiniti za sebe. Danas sebi recite: Imam izbor. Ovdje se ne radi o vašim talentima i sposobnostima, već o mogućnostima izbora koje imate svaki dan, a koji će odrediti vašu sudbinu. Vi ste ono što odabirete. Sad ste tu gdje jeste zbog odluka koje ste napravili u prošlosti. Možete puno toga napraviti s idejama koje imate, no imati cilj više je od puke mentalne želje. Bez poduzimanja akcije cilj je laž. Neka vaše odluke postanu stvarne i dajte svojim ciljevima i željama vrijeme koje zaslužuju da bi se ostvarili. Što god želite postići, vrijeme je da se pokrenete. Najgori unutarnji neprijatelj je sumnja u sebe. Trenutak u kojem se pitate možete li nešto učiniti je ustvari trenutak kada ste najdalje od postizanja cilja. Morate vjerovati u sebe. Možda ste nervozni, no nemojte dopustiti da vas vaša sumnja ili bilo kakva negativnost uvjeri da nemate sve što je potrebno za uspjeh. Prisjetite se nekih prošlih uspjeha, recite ih naglas. Dobio sam povišicu, trčao sam pet kilometara bez zaustavljanja, prijatelji su bili oduševljeni mojim govorom na vjenčanju. Nađite snagu u

nekim pobjedama iz prošlosti. Dobit ćeš ono što daješ. Generalno gledano najnesretniji ljudi su oni koji su okrenuti samo sebi i koji su sebični, najsretniji ljudi su oni koji se daju potpuno drugome i pomažu nesebično dajući sebe. Sreća je davati bez očekivanja. Ako navečer kad legnete znate da ste bar jednoj osobi uljepšali dan, imate se zašto nasmiješiti. Malim koracima činite velike stvari. Pogledajte unatrag i vidite što ste sve napravili, ne korak po korak, nego cjelinu. Postignuće je cijeli proces, ne samo jedan događaj. Udijelite sebi pljesak za sve male i velike stvari koje ste napravili. Budite zadovoljni i sretni. Budite samopouzdani i ponosni na svoj uspjeh. Najsretniji ljudi nisu oni koji imaju sve najbolje, već oni koji iz malih stvari naprave velike i uživaju u onom što imaju. Ljudi su nesretni jer razmišljaju o onome što im u životu nedostaje, umjesto da budu zahvalni na onome što imaju. Prestanite željeti biti netko drugi, imati nešto drugo, cijenite svoje tijelo i iskoristite svoj potencijal. Prazan prostor znači tišinu. Tišina znači mir. Snagu. Što više uživate u tišini, bolje ćete osluškivati sebe. Nakon brzog, stresnog dana uživati u tišini je predragocjeno. Trenutak kad zatvorite vrata stana, a ispred sebe imate prazan prostor lišen buke, šumova, mir, samo za vas. Tišina. Cijenite je i uživajte u njoj. Sjednite, uživajte u tišini, u svom disanju, ne čineći ništa.

TV PROGRAM 31

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

GLAZBENO-NATJECATELJSKI SPEKTAKL

Nova TV u potrazi za natjecateljima novog formata “Tko to tamo pjeva?” Emisija donosi obilje smijeha, omiljene domaće i strane hitove, vrhunsku televizijsku produkciju te odličnu zabavu namijenjenu svim generacijama

skoro kreće i snimanje uzbudljivog glazbeno-natjecateljskog spektakla koji će zasigurno oduševiti i zabaviti cijelu obitelj. "Tko to tamo pjeva?" zabavna je emisija koja u programski spektar Nove TV donosi obilje smijeha, omiljene domaće i strane hitove, vrhunsku televizijsku produkciju te odličnu zabavu namijenjenu svim generacijama. Novi inovativni show izaziva natjecatelje da identi�iciraju skrivene pjevačke talente bez da ih zapravo čuju. Ovo nije tipično natjecanje u pjevanju. Jedinstveni show izaziva natjecatelje da odrede tko dobro pjeva, a tko ne, a da ih ne čuju, dodajući uzbudljivu dozu tajanstvenosti u svijet glazbe. U svakoj emisiji gledateljima se predstavljaju "tajni glasovi" koje publika raspoznaje prema njihovim

zanimanjima, karakterima. Tako će u svakoj emisiji pjevati odvjetnik, medicinska sestra, građevinar, frizerka… Među njima se u svakoj emisiji krije različiti broj pravih pjevača, ali i onih koji uopće ne znaju pjevati. Zato je natjecatelju najvažniji cilj da među devetero "tajnih glasova" detektira one koji pjevaju loše jer jedino na taj način može doći do glavne novčane nagrade. Eliminiranjem dobrih pjevača udaljava se od osvajanja novca, a približava se scenariju da iz emisije ode "praznih džepova". "Tko to tamo pjeva?" (I Can See Your Voice) temelji se na južnokorejskom formatu CJ ENM, a show je adaptiran u 29 zemalja diljem svijeta. U 2021. bio je najadaptiraniji format u cijelom svijetu, a osvojio je nominaciju za 44. Internacionalnu nagradu Emmy i nagradu Venice TV Awards.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 15. veljače 02:09 PM Dr. Beck: Zdravlje mozga 02:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Eko zona 02:06 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:14 PM Kod nas doma 02:59 PM Baština u objektivu: Zadarske zidine 03:04 PM Otvoreno 03:34 PM Zlatna liga 03:59 PM Knjiga ili život: Davor Šalat i Sven Popović 04:30 PM #FINO&JEFTINO: Vile (i vilenjaci) 04:35 PM Studio 4: Znanost 04:43 PM Studio 4: Kultura 04:51 PM Stipe u gostima, hum. serija 05:24 PM Romano Bolković 1 na 1: Damir Habijan, talk show 06:14 PM Čarobna ploča: Kazalište - U kazalištu 06:29 PM Anđeli, dokumentarni �ilm 06:55 PM Art a la carte 07:25 PM Studio 4: Sport 07:33 PM Kulturna baština: Industrijska arhitektura Slavonije 07:48 PM #FINO&JEFTINO: Vile (i vilenjaci) Petak, 16. veljače 02:09 PM Maškare u Končanici, emisija pučke i predajne kulture 02:39 PM Dnevnik 2 01:34 PM Pogled preko granice - Hrvati u BiH 01:59 PM Izradi sam: Mobil od glinamola 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Kod nas doma 02:57 PM Baština u objektivu: Zadvarje 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:58 PM Izvan formata 04:28 PM Gamer, dok.reportaža 04:33 PM #FINO&JEFTINO: Crna kraljica 04:37 PM Studio 4: Kultura 04:45 PM Dolina sunca, serija 05:30 PM Druga strana 05:55 PM Prometej 06:20 PM Labirint: Aferom na aferu 06:45 PM (Re)kreativac: Golf 07:08 PM Art a la carte 07:38 PM Studio 4: Sport 07:46 PM Puls: Snaga volje, dokumentarna reportaža

06:41 PM Peti dan 07:41 PM Studio 4: Sport 07:50 PM Skica za portret: Ivan Kožarić Nedjelja, 18. veljače 02:10 PM Veterani mira 02:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Ljubavni život domobrana, hrvatski igrani �ilm 03:44 PM Ususret Dori 04:39 PM Studio 4: Kultura 04:49 PM Dolina sunca, serija 05:34 PM Klub čitatelja 06:25 PM Jojo i prijevozna sredstva: Bicikl 06:31 PM Mališani: Andrej - slikanje 06:33 PM Ho ho ho hotel: Veliko malo 06:44 PM Tata i ja: Na kajakarenju, serija za djecu 06:56 PM Potrošački kod 07:21 PM Studio 4: Sport 07:29 PM Garaža: Quasarr 2 Ponedjeljak, 19. veljače 02:09 PM Mir i dobro 02:34 PM #REPORTAŽE: Gigi, dokumentarna reportaža 02:39 PM Dnevnik 2 01:31 PM Pula: More 02:01 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:10 PM Plodovi zemlje 03:00 PM Ljubavni život domobrana, hrvatski �ilm 04:26 PM Abeceda zdravlja: Zdravstveni turizam 04:35 PM Studio 4: Kultura 04:45 PM Nedjeljom u 2 05:44 PM Samo lagano 06:10 PM U ozračju tambure - koncert TO HRT-a 07:17 PM Studio 4: Sport 07:25 PM Na magistrali, dok. serija

Utorak, 20. veljače 02:10 PM Dr. Beck 02:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM #REPORTAŽE: Goran Hudec, dokumentarna reportaža 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Baština u objektivu: Zadvarje 03:07 PM Otvoreno 03:37 PM Lijepom našom: Požega 04:42 PM Studio 4: Znanost 04:52 PM Studio 4: Kultura Subota, 17. veljače 02:10 PM Moj put: Belgija, dokumentar- 05:00 PM Počivali u miru, dramska serija na serija 05:50 PM Na rubu znanosti 02:35 PM Generacija Z, 06:40 PM Čovik od riči, dok.�ilm dokumentarna reportaža 07:25 PM Hrvatski identitet - Medite02:40 PM Dnevnik 2 ranci, dokumentarni �ilm 01:32 PM Sportske minute 07:52 PM Studio 4: Sport 01:57 PM #FINO&JEFTINO: Coprnice 02:01 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:10 PM Hrvatska moj izbor: Elena i Trifun 02:34 PM Globalna Hrvatska 03:14 PM Normalan život 03:50 PM Manjinski mozaik: Teta Kati 04:05 PM Studio 4: Znanost 04:13 PM Studio 4: Kultura 04:23 PM Dolina sunca, serija 05:09 PM J.G.Queyras i H. Philips uz Čovik od riči, dokumentarni �ilm Simfonijski orkestar HRT-a HTV, utorak, 20. veljače, 06:40 PM

32 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

Warriorsi zabilježili težak start sezone porazom od 3-0 protiv Werribeeja u prvoj utakmici sezone NPL-a 2 Tablica na str. 20 Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije GEM Photography

orth Geelong Warriorsi novu sezoneu NPL-a započeli su razočaravajućim porazom protiv Werribee Cityja na Galvin Park Reserveu prošlog petka nevečer. Nakon turbulentne sezone 2023., koja je za Warriose završila ispadanjem iz NPL-a, namjeravali su ostvariti snažan start u novoj ligi. Međutim, našli su se među gubitnicima izgubivši od Werribeeja s 3-0. Weribee nije gubio vrijeme kako bi pokazao svoju dominaciju već je u prvom poluvremenu dva puta tresao mrežu. Situacija je za Warriorse postala još lošija kada je Anthony Banovac dobio crveni karton, nakon čega su bili prisiljeni igrati s deset igrača. Do poluvremena je Werribee vodio s lagodnih 2-0. Unatoč nastojanjima North Geelonga da se vrati u igru u drugom poluvremenu, Werribee je trećim golom zapečatio pobjedu. Utakmica je završila uvjerljivom pobjedom Werribee Cityja s 3-0. Warriorsi će u subotu, 17. veljače, igrati prvu utakmicu na domaćem terenu ove sezone te se nadaju povratku među pobjednike. Utakmica protiv Brunswick Cityja igra se na Elcho Parku, a počinje u 15 sati.

Drama u posljednji tren: Dandy Ci od Avondalea u prvoj utakmici

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije Dražen JURINA

andy City nakon plasmana izborenog u 2023. našao se na velikoj pozornici NPL-a Viktorije odlučan iskazati svoj talent protiv izvrsnog Avondalea. Utakmica koja se prošle subote, 10. veljače, igrala na Avenger Parku bila je puna napetosti te je navijače cijelo vrijeme držala na rubu sjedala. Prošlogodišnji prvak lige Avondale predstavljao je težak test novopridošlima u ligu. Utakmica je počela loše po Dandy City budući da je Avondale u 13. minuti pogodio mrežu iz jedanaesterca, a u 30. minuti uslijedio je i drugi gol. Ali Dandy se odbio predati te se netom prije kraja poluvremena vratio u igru. Novo pojačanje u redovima Dandyja Thomas Giannakopoulos unio je tračak nade u redove svojih suigrača, njegov dobro plasirani udarac pronašao je mrežu i na poluvrijeme se otišlo s rezultatom 2-1. Dandy je pokazao svoju odlučnost u punom sjaju i nastavio vršiti pritisak unatoč tomu što su mu prijetila dva gola zaostatka. Avondale je u 66. minuti povećao vodstvo na 3-1 i činilo se da će osigurati pobjedu četvrtim golom u 81.

SPORT 33

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

Knightsi hrabro pali u prvoj utakmice sezone

Melbourne Knights Media

ty izgubio NPL-a

minuti. Međutim, Dandy je još jednom pokazao svoju borbenost kasnim napadom koji je iznenadio gledatelje. U nevjerojatnom slijedu događaja Dandy City ponovno je smanjio gol razliku na 4-2 strelovitim pogotkom Kyana Bryanta u 82. minuti na opće veselje navijača. Napetost je dodatno narasla kada je Tim Atherinos u 88. minuti postigao senzacionalan gol za krajnji rezultat od 4-3, čime je pripremio dramatičnu završnicu utakmice. Unatoč nevjerojatnom nastupu Dandy City nije uspio spasiti bod prije no što se prolomio zadnji sučev zvižduk koji je zapečatio pobjedu Avodnalea s 4-3. Unatoč tome, novoplasirana momčad ostavila je upečatljiv dojam svojom odlučnošću i vještinom u napadu. U sljedećim utakmicama Dandy City namjerava kapitalizirati obećavajući početak sezone te se priprema za prvi nastup sezone na Frank Holohan Reserveu. Sve oči usmjerene su na prvu pobjedu sezone 2024. u utakmici u kojoj Dandy ugošćuje Altona Magic u zasigurno napetom susretu koji se igra ovog petka, 16. veljače, s početkom u 19:45.

ol u četvrtoj minuti proganjao je Knightse tijekom ostatka utakmice s koje su kući otišli praznih ruku nakon prvog od dvaju originalno melbournških derbija 2024. Prisutni su bili navijači obiju strana - i prije negoli su se uspjeli smjestiti u svoja sjedala novo pojačanje Tommy Semmy pokazao je svoj učinak. Semmy se pojurivši terenom njemu svojstvenom brzinom desnim krilom probio s loptom u nogama i tako osigurao prvi udarac na gol za Knightse. Lopta je na kraju pogodila tek stranu gola, no Semmy se iskazao već u prvih 30 sekundi utakmice. Od tog trena počela je borba dvaju klubova u originalno melbournškom derbiju. Slično prvom primljenom golu u 2023., South Melbourne ubacio je loptu koja je lijepo dospjela do kapetana i napadača Hellasa Harrisona Sawyera koji je uspio iskoristiti šansu i u četvrtoj minuti poslati loptu u mrežu. Od tada se dinamika igre promijenila te je South Melbourne dobrano vršio pritisak na Knightse. U idućih 15 minuta Knightsi su bili puni energije držeći korak s brzim domaćinom pokušavajući postići gol pred brojnim gostujućim i domaćim navijačima. Kako su obje momčadi polako pronalazile svoju igru, a poluvrijeme je odmicalo, utakmica je postajala sve napetija, South Melbourne stvorio je nekoliko prilika koje su mu na poluvremenu mogle donijeti rezultat od 2-0, no na kraju je obrana Knightsa ipak izdržala zahvaljujući odličnim nastupima Joeyja Franjića i novog pojačanja Bena Carrigana. U drugom poluvremenu Knightsi su dominirali posjedom lopte, Gian Albano, Felipe Sanchez i Semmy stvarali su priliku za prilikom. Nažalost, više od šansi nije se dogodilo. Iako Knightsi nisu odnijeli kući niti bod, unatoč porazu pokazali su dobre sposobnosti. Pratite ih u prvoj domaćoj utakmici ove sezone u petak, 16. veljače, u 19:30 kada igraju protiv Port Melbourne Sharksa.

Borba St Albans Dinama i Port Melbournea u prvoj utakmici NPL-a završila bez golova

Zoran Juraj SABLJAK

t Albans Dinamo počeo je sezonu Nacionalne premier lige (NPL-a) 2024. odličnim startom protiv Port Melbourne Sharksa prošlog petka navečer. Susret se održao na JL Murphy Reserveu, te je jedino donio uzbudljiv start sezone završivši bez golova. Unatoč izostanku golova, obje su momčadi pokazale svoje napadačke sposobnosti u utakmici punoj akcije. Tijekom svih 90 minuta ritam utakmice je bio nemilosrdan dok su se obje momčadi borile za dominaciju na terenu. Međutim, nijedna nije uspjela zatresti mrežu te je konačni rezultat ostao 0-0. Unatoč podjeli bodova, navijači su imali priliku svjedočiti uzbudljivoj utakmici u kojoj nije nedostajalo gol prilika

Tablica na str. 21

i promašaja tek za nekoliko centimetara. Port Melbourne Sharksi pokazali su svoje napadačke namjere zabilježivši 8 udaraca na gol u usporedbi s Dinamova 3. Međutim obrana gostiju ostala je čvrsta odbivši brojne pokušaje na gol i sačuvala svoju mrežu. Nepokolebljivost obaju momčadi tijekom ove utakmice pokazatelj je natjecateljskog duha NPL-a. St Albans Dinamo sada očekuje još jedan izazov kada će udomiti prošlogodišnje prvake Avondale FC u utakmici koja se igra u nedjelju 18. veljače. Nadolazeća utakmica sigurno će testirati duh momčadi Dinama koja nastoji osigurati prvu pobjedu sezone. Utakmica se igra kao i obično u 15 sati te će navijačima sigurno donijeti još jedan nogometni spektakl.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

STRIJELAC ONO ŠTO TREBA VATRENIMA

Zabio je gol glavom u 49. minuti nakon kornera. To mu je treći pogodak u posljednjih šest utakmica

rvatski napadač Ante Budimir (32), koji je zabio gol za Osasunu u gostujućoj pobjedi 1:0 nad Real Sociedadom u 24. kolu La Lige, rekao je da nije važno što je on zabio pogodak, već je bitno slavlje momčadi. “Bila je ovo sjajna i jako bitna pobjeda. Uspjeli smo pobijediti momčad koja je u osmini �inala Lige prvaka”, izjavio je 32-godišnji napadač za televiziju Movistar. “Svidjelo mi se kako smo odigrali danas, dobro smo se branili i iskazali zajedništvo kada su nas pritiskali. Ovom pobjedom smo pokazali da smo prava ekipa”, dodao je Budimir, koji je zabio gol glavom u 49. minuti nakon kornera. To mu je treći pogodak u posljednjih šest utakmica. Prošli mjesec je zatresao mreže Seville i Almerije. “Uživam u ovom trenutku. Odigrao sam dobro neke utakmice, u nekima zabio i pogodak, pa vjerujem da ću na kraju uvidjeti da sam napravio dobre stvari za ekipu ove sezone”, skromno je izjavio 190 centimetara visoki reprezentativac Hrvatske. Za Osasunu je dosad nastupio u 29 utakmica zabiv-

Odlično je krenuo, ali je onda propustio pet mečeva zbog ozljede ligamenata. Nakon toga je češće rezerva nego prvotimac

uka Ivanušec (25) sjajnom je asistencijom samo minutu nakon ulaska u igru donio pobjedu aktualnom nizozemskom prvaku Feyenoordu (2:0) protiv gradskog rivala Sparte u 21. kolu Eredivisie. Feyenoord na drugom mjestu za liderom PSV Eindhovenom zaostaje deset bodova. Domaćin je poveo u 57. minuti golom Davida Hancka iz jedanaesterca, a šest minuta kasnije je Lutsharel Geertruida na savršenu asistenciju hrvatskog reprezentativca povećao na 2:0. Bio je to praktički prvi Ivanušecov

Budimir zabio 12 pogodak za Osasunu

Ante Budimir ši 12 golova i upisavši dvije asistencije. Ugovor mu vrijedi do 2027., a Transfermarkt mu vrijednost procjenjuje na pet milijuna eura. Osasuna se nalazi na 11., a Real Sociedad na sedmome mjesto u španjolskom prvenstvu. Nadamo se da će Budimir nastaviti sa sjajnim igrama za Osasunu sve do početka Europskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj. Hrvatska od njega puno očekuje, zabio je pobjedonosni pogodak protiv Armeni-

je na Maksimiru koji nas je odveo izravno na Euro. Budimir je jedno kraće vrijeme bio ispao iz sastava Vatrenih, nije ga se pozivalo, ali je onda svratio na sebe pozornost sjajnim nastupima i golovima koje zabija za Osasunu. Sada je to napravio i za Hrvatsku. Nadamo se njegovim dobrim predstavama i na Euru u Njemačkoj gdje će Hrvatska imati toliku potporu navijača da će izgledati kao da zapravo igra kod kuće.

Ivanušec sjajno asistirao za Feyenoord

Luka Ivanušec

dodir s loptom. Ivanušec je ljetos prešao iz Dinama u Feyenoord uz odštetu od 7.8 milijuna eura. Lijevo krilo kojeg je Dinamo 2019. kupio od Lokomotive za 3 milijuna eura je za četiri godine u Dinamu u 175 utakmica postigao 37 i namjestio 20 golova. Reprezentativac Hrvatske je u Feyenoordu krenuo odlično, s golom i asistencijom u prve dvije utakmice, ali je onda propustio pet mečeva zbog ozljede ligamenata. Nakon toga je češće rezerva nego prvotimac. Tako je bilo i protiv Sparte, ali je i tako uspio efektno namjestiti gol. Za Feyenoord u 19 nastupa ima 1 gol i 3 asistencije.

ANALIZA NASTAVLJA SE KRIZA U MAKSIMIRU

Došao je kao antipod Bišćanu, kao netko tko ima jak gard i nastup. No, zasad iza te fasade ne stoji čovjek koji zna riješiti Dinamove probleme Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

inamo je drugi put u dva tjedna izgubio bodove protiv Lokomotive. Nakon debakla na Maksimiru u prvoj utakmici nastavka prvenstva, aktualni prvak Hrvatske je u Kranjčevićevoj uzeo tek bod (2:2). Bila je to utakmica u kojoj je Lokomotiva bila konkretnija, u kojoj je dominirala rješenjima u napadu i bila je puno kreativnijia i opasnija momčad. Ponovno se, možda više nego ikad dosad, potegnulo pitanje oko budućnosti Sergeja Jakirovića. Trener Dinama je nakon utakmice poručio: “Utakmica je bila dosta živa i dinamična. U prvom poluvremenu sam bio nezadovoljan čvrstinom u duelima i slabim pritiskom. Zbog toga samo na kraju i dobili dva gola. Nismo uspjeli obraniti ono što smo svakako trebali pa smo na poluvremenu morali raditi neke izmjene. Pohvalno je što smo se vratili iz zaostatka i stvorili dodatan pritisak na Lokomotivu zamjenama koje smo uveli. Moramo se zadovoljiti bodom, iako nisam zadovoljan takvih ishodom.” Bila je to očekivana izjava s obzirom na viđeno na terenu, ali navijači se sve teže mire s onim kako momčad izgleda na terenu i kakav govor tijela ima. Nakon poraza od Lokomotive prije dva tjedna, procurile su priče kako je Jakirovićev status vrlo upitan, a navodno je u jednom trenutku postignut i dogovor oko njegovog odlaska. No, tome je na put stala činjenica da je Dinamu bilo previše platiti šestomjesečnu plaću kao otpremninu treneru i njegovom stožeru što bi iznosilo malo više od pola milijuna eura, posebno u situaciji u kojoj je klub potrošio oko dva milijuna eura na otpremnine bivšim trenerima, Anti Čačiću i Igoru Bišćanu. Koliko Dinamo luta u svojoj viziji dokazuju i potezi

Sergej Jakirović, trener Dinama

Je li Jakirović ispucao sve kredite?

ove zime. Najprije je uprava Jakirovića učinila i sportskim direktorom, iako danas gotovo ne postoji nijedan ozbiljan klub na svijetu u kojem te dvije funkcije nisu odvojene. Da stvar bude gora, sama činjenica da je Dinamo predao cijeli sportski segment kluba u ruke jednom čovjeku, kojeg je htio smijeniti nakon prve utakmice nastavka, govori o tome ima li na Maksimiru ikakvog plana i ideje. Jedno je sigurno, Dinamu vrijeme otkucava. Zaostaje četiri boda za Hajdukom i šest za Rijekom. Taj minus nije toliko strašan jer Plavi imaju i utakmicu manje, ali trenutno ničim ne odaju dojam da su momčad sposobna pobjeđivati u serijama. Treba uzeti u obzir i činjenicu da će do kraja igrati pet derbija protiv ostalih klubova iz vodeće četvorke. Za usporedbu, Hajduk će ih igrati samo tri, a u odnosu na Dinamo

Dinamovcima ne ide

ima osiguran bolji međusobni omjer te se zadnji derbi igra na Poljudu. Iz koje god perspektive sagledali problem, Jakirović je ispucao sve kredite. Više puta je naglašavao kako treba “rakete” koje će donijeti atomski Dinamo, a u svojim nastupima je obećavao puno bolji Dinamo jednom kada odradi prijelazni rok te dobije čitav pripremni ciklus koji može odraditi s ekipom. No, koliko god se žalio na kadar, činjenica je da ga je već dvaput u nastavku sezone nadigrala ekipa Silvija Čabraje, čovjeka koji je u pola godine razmaka ostao bez osmorice prvotimaca - Branimira Cipetića, Lukasa Kačavende, Luke Stojkovića, Ivana Miličevića, Josipa Pivarića, Ibrahima Aliyua, Justina de Haasa i Indrita Tucija. Šest mjeseci je puno više nego što je većina Dinamovih trenera imala za dokazivanje da su vrijedni svog posla. Bišćan je nakon gola u zadnjoj minuti nadoknade protiv AEK-a, u utakmici koja se igrala u najneregularnijim uvjetima od svih Dinamovih utakmica u zadnjih 20 godina, dobio otkaz. Taj potez je tada bilo lako opravdati jer je Bišćan, barem je tako izgledalo, gubio kontrolu nad svlačionicom, a govor tijela i javni nastup su mu ionako oduvijek bile točke zbog kojih je bilo pitanje koliko dugo može trajati u Dinamu. Jakirović je došao kao antipod takvom čovjeku, netko tko ima jak gard i nastup. No, zasad iza te fasade ne stoji čovjek koji zna riješiti Dinamove probleme.

SPORT 35

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

NOGOMET POBJEDE RIJEKE I HAJDUKA, ČVRSTA BORBA ZA VRH

Dinamo je kiksao kod Lokomotive, a to su iskoristili njegovi rivali. Hajduk je lakoćom svladao Slaven, a Rijeka je u utakmici s četiri penala, kakva u ligi nije odigrana 20 godina, pobijedila Goricu Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

22. kolu Hrvatske nogometne lige bilo je dosta iznenađenja kod

Šetnja razigranog Hajduka na prepunom Poljudu

Rijeka i Hajduk odvojili se od Dinama momčadi pri vrhu, dok na dnu nema promjena. Varaždin je tako u ne pretjerano sadržanoj utakmici pobijedio Rudeš s 1:0, a strijelac je bio Mitrovski u 68. minuti. Niz gostiju bez postignutog pogotka sada se protegnuo na velikih 13 utakmica. Istra je u debiju bivšeg trenera Hajduka Paola Tramezzanija na svojoj klupi slavila protiv Osijeka (1:0). Pogodak je bio djelo Ekonga koji je u 43. minuti iskoristio jednu neopreznu ostavljenu loptu za golmana i poentirao. Gosti su nasrnuli u nastavku po izjednačenje, ali se Istra jako dobro branila i obranila. Lokomotiva i Dinamo su podijelili bodove u Kranjčevićevoj (2:2). Hladan tuš za goste stigao je već u 18. minuti kada Krivak bježi neopreznom i loše postavljenom Živkoviću i poentira kraj Zagorca. U 40. minuti je Špikić lijepo probio stranu i ubacio, a Petković je nakon �lipera ugurao loptu u gol za izjednačenje. Uslijedila je drama u produžetku prvog dijela. Najprije je Čop na drugoj stativi ispratio li-

Ne zabijam često i htio sam proslaviti, ali iz poštovanja nisam, rekao je Stanišić

ayer Leverkusen je s 3:0 pobijedio Bayern u derbiju za vrh njemačke Bundeslige igranom u 21. kolu te tako nastavio svoj čudesan niz neporaženosti, koji je sada produljen na čak 31 utakmicu u svim natjecanjima. Prvi gol je djelo hrvatskog braniča Josipa Stanišića. Do pogotka je došao nakon što je na drugoj stativi dočekao jedan snažan centaršut s lijeve strane i zakucao pored nemoćnog Manuela Neuera. Podsjetimo, Stanišić je u Leverkusenu na posudbi upravo iz Bayerna. Trener Thomas Tuchel zaključio je da za Stanišića nema mjesta u njegovoj momčadi pa je hrvatski branič ljetos preselio u Leverkusen do kraja ove sezone. Stanišić je nakon susreta dao izjave za njemačke

Sopić “prevario” svoje igrače

Osim igrača obje momčadi koji su igrali u užasnim uvje�ma, oduševili su i navijači Rijeke. Njih 100-�njak je na

Željko Sopić

istočnoj tribini na otvorenom i mokro do kože navijalo cijelu utakmicu. Podršku Armade je komen�rao trener Sopić: “Dečki su top, svaka im čast. Gro njih je slalo poruku da bi ih bilo duplo više da nije karneval, kakav karneval, igra Rijeka. U Rijeci je karneval, neki moraju s djecom u grad, ali ih je opet dobar dio došao ovdje. Rekao sam igračima da im bace dresove i da ću ja to pla��. Neki bi, neki ne bi, ali su onda ipak bacili. No ipak neću pla��. Neka plate sami.”

Tablica Rijeka Hajduk Dinamo Osijek Lokomotiva Gorica Slaven Bel. Varaždin Istra 1961 Rudeš

22 14 5 3 43-19 47 22 14 3 5 31-13 45 21 12 5 4 36-19 41 22 8 7 7 40-30 31 22 6 11 5 29-22 29 22 7 6 9 22-24 27 22 7 5 10 28-41 26 21 5 10 6 25-27 25 22 5 6 11 19-38 21 22 0 4 18 7-47 4

jepu akciju Lokosa i zabio Dinamu četvrti gol u dva tjedna, ali je odmah nakon toga Petković sjajno glavom poravnao nakon ubacivanja Baturine. U nastavku je domaćin bio konkretniji i još jednom je bio bolja momčad od prvaka. Hajduk je bez muke deklasirao Slaven s 4:0. Nakon tvrdih 40 minuta i par promašenih šansi, utakmicu je u 45. minuti otvorio Kalinić sjajnim golom iz voleja. Već na startu nastavka Brekalo je nakon lijepog driblinga pogodio iskosa za svoj prvijenac u bijelom dresu. Kalik i mladi Čuić su u jedan na jedan situacijama dovršili posao. Rijeka je u ludoj utakmici slavila u Gorici s 2:0. Igralo se u rubno nemogućim uvjetima i strahovito natopljenom travnjaku. Gosti su imali penal u 43. minuti, ali je Pjaca pucao visoko preko gola. U 52. ista stvar, ali na suprotnoj strani. Jurić se zaletio i iz penala poslao loptu nebu pod oblake. No, Rijeka je do kraja utakmice dobila još dva penala, a oba je realizirao Obregon i vratio je goste na vrh tablice.

Stanišić zabio ‘svom’ Bayernu koji ga je poslao na posudbu

Josip Stanišić nije slavio pogodak medije. “Lijepa pobjeda, ali i čudna. Pogotovo zbog pogotka. Ne zabijam često i htio sam proslaviti, ali iz poštovanja nisam. Drago mi je što sam pomogao momčadi”, rekao je Stanišić.

“Dozvolili smo im jako malo toga. Ne sjećam se situacije u kojoj smo baš bili pod pritiskom. Nismo bez veze trčali, ali smo pritiskali. Znali smo Bayernovu snagu i kako mogu igrati. Igrali smo brzo

i pokušavali iskoristiti otvorene prostore. Tko god je na terenu, daje sve od sebe. Oni koji su na klupi, nisu ljutiti. Atmosfera je sjajna”, dodao je hrvatski branič. Tuchel je govorio i o Stanišiću, koji će se na kraju sezone vratiti u momčad Bayerna: “U Engleskoj postoji jedno lijepo pravilo da igrač kojeg posudiš nekome ne može igrati protiv tebe. Meni to ima smisla. To pravilo, nažalost, ne postoji u Njemačkoj.” Stanišića su također pitali o budućnosti. “Sada sam u Bayeru i dajem sve od sebe”, izjavio je, pa odgovorio je li želio ljudima u Bayernu dokazati da su pogriješili kada su ga pustili: “Naravno da sam to htio dokazati, ali nisam stalno o tome razmišljao. Prije svega sam se želio dokazati samome sebi.”

Andrej Kramarić

Kramarić majstorski u 94. U

posljednjem susretu 21. kola njemačke Bundeslige nije bilo pobjednika, u Sinsheimu su nogometaši Hoffenheima i Kolna odigrali 1:1. Gosti su bili na pragu tek četvrte ligaške pobjede ove sezone. Poveli su u 79. minuti te su vodili sve do 94. minute. Tada je domaće navijače razveselio hrvatski reprezentativac Andrej Kramarić koji je postavio konačnih 1:1.

Kramarić je u igru ušao u 68. minuti, a u sudačkoj nadoknadi je udarcem lijevom nogom postigao svoj osmi ligaški pogodak ove sezone. Hoffenheim se popeo na osmo mjesto ljestvice, dok je Koln ostao nisko, na 16. mjestu. Kramarića nikad ne valja otpisivati. Nadamo se da će takve golove nastaviti zabijati i za hrvatsku reprezentaciju.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 14. veljače 2024.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com