The Croatian Herald 13th of December 2023

Page 1

Hrvatski

1

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

VJESNIK

24. GODIŠNJICA SMRTI Zahvala dr. Tuđmanu, predvodio je Hrvatsku u neponovljivim 90-im Str. 3

SYDNEY, PROJEKT

Str. 7

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

QUEENSLAND Sv. Nikola razveselio najmlađe, održane su Str. 24

Str. 35

MINISTAR GRLIĆ RADMAN U POSJETU AUSTRALIJI

Pokrenuta web stranica Hrvatskog arhiva Australije Središnji državni ured za Hrvate izvan RH podržao je ovaj projekt

D

ruštvo „Hrvatski arhiv Australije" pokrenulo je u petak, 1. prosinca 2023. godine, svoju web stranicu (www. croarchive.org) u Hrvatskom katoličkom

Izvrsni odnosi Hrvatske i Molitva na preoranom Australije! groblju hrvatskih vojnika

Veterani su vojničkim pozdravom odali počast ispred podignutog spomenika

P

ovodom Međunarodnog dana ljudskih prava održana je molitva na groblju hrvatskih vojnika 1941. – 1945. na zagrebačkom Mirogoju. Groblje je

Str. 6

1945. oskvrnula komunistička vlast te su uklonjeni križevi kao i islamska nadgrobna obilježja. Molitvu je predvodio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, a uz njega je bio i zagrebački imam Mersad efendija Kreštić. „Političke vlasti ne dopuštaju da ovo polje bude poput drugih na Mirogoju“, rekao je biskup Šaško

Str. 13, 14

Druženja u organizaciji AHDU-a: šarenilo darova uz božićnu pjesmu

Str. 4

Boysi se vraćaju iz Grčke

centru sv. Nikole Tavelića u Sydneyju. Ovaj događaj je uz domaćine pozdravilo 50-ak prisutnih gostiju, uključujući i posebne goste na službenom predstavljanju. Cilj ovog projekta je digitalizacija zapisa i očuvanje povijesti hrvatske zajednice u Australiji.

MIROGOJ, ZAGREB

NOGOMET, HNL Poraz Rijeke na Rujevici, Hajduk jedva uzeo bod

Istaknuta je važnost velike hrvatske zajednice u Australiji koja broji 250 tisuća ljudi i čini najsnažniji most suradnje dviju zemalja

H

rvatski ninistar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravio je u posjetu Australiji gdje je obišao neke hrvatske zajednice, o čemu donosimo iscrpna izvješća, a susreo se i s više australskih dužnosnika. U Canberri se tako sastao s ministricom vanjskih poslova Australije Penny Wong. U razgovoru su istaknuli izvrsne

odnose dviju zemalja te naglasili važnost velike hrvatske zajednice koja broji 250 tisuća ljudi i čini najsnažniji most suradnje dviju zemalja. Tamo je imao razgovor i s glavnim upraviteljem Australije Nj. E. generalom Davidom Hurleyem. Hrvatski ministar je nakon Australije otišao i na Novi Zeland. Tamo se susreo s hrvatskom zajednicom te s dužnosnicima te zemlje. Razgovarali su o ukidanju dvostrukog oporezivanja, dogodine će o tome početi pregovori. “To je vitalni sporazum”, rekao je Grlić Radman, jer će “pomoći Hrvatima koji se vraćaju u Hrvatsku”. Str. 8, 9, 12, 26

Nakon četiri mjeseca provedena u grčkim zatvorima zbog nereda uoči utakmice Dinama i AEK-a, kada je smrtno stradao jedan navijač grčkog kluba, prva skupina od 20-ak Bad Blue Boysa vratila se u Hrvatsku. I drugi, od njih 102, bi se trebali postupno vraćati. Hrvatsko veleposlanstvo u Ateni, po naputku Vlade RH, nudi im novac za jamčevinu, putne listove i zrakoplovne karte.

KOLUMNA Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

hrvatski duh ni kad ste bili naoružani do zuba pa nećete ni s cajkama

Joyful Jingles & Traditions as Croatian Community Embraces the Spirit of Christmas


2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

NJEMAČKA ‘HRVATSKA NOĆ’, VIŠE OD 13 TISUĆA LJUDI

Nakon trogodišnje stanke uzrokovane pandemijom korona virusa Hrvati u Njemačkoj očito su se zaželjeli domaće glazbe Čarolija u kojoj su glavni đakovački lipicanci

Božićni bal lipicanaca u Đakovu

D

ok se na Strossmayerovom trgu palila druga adventska svijeća, u zatvorenoj jahaonici Državne ergele Đakovo održan je u subotu 10. Božićni bal lipicanaca, glazbeno-scenska čarolija u kojoj glavnu rolu imaju đakovački lipicanci. Ove godine Bal je održan pod nazivom Anđeo čuvar, a nastupilo je 30-ak pomno uvježbanih pastuha sa svojim dresurnim jahačicama, jahačima i vozačima kočija. Priča vodi na dvor prepun rasplesanih dama u krinolinama i gospode, uz taktove polke i šampanjac. a stižu i kočije s poklonima s dobro raspoloženim plemstvom. Kada se činilo da je sve spremno za savršen božićni bal, zapuhao je vjetar i ugasio sve svijeće na dvoru. Na vratima dvorca preplašeni sluga obavještava dvorjane da su uzvanici koji se očekuju na balu skrenuli s puta privučeni nestvarnim

prizorom vilinskog plesa s malim konjićima duboko u šumi… Djelić je to priče s ovogodišnjeg, 10. Bala kojem je nazočila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković te drugi državni i lokalni dužnosnici. Organizator Bala je Ergela Đakovo, partner je Nobiles de Croatia, a gost programa Kobilarna Lipica, Slovenija, sa svojim programom dresurnog jahanja. Nastupilo je i Kulturno-umjetničko društvo Tena Đakovo, prikazan je i ples na svili, a dio turističke ponude bio je i Ergelin adventski sajam ispred jahaonice. Bal je i ove godine pokazao svu dragocjenost i plemenitost lipicanske pasmine konja čija je multinacionalna tradicija uzgoja upisana na UNESCO-ov Reprezentativan popis nematerijalne baštine čovječanstva.

O

rganizatori su očekivali 10.000 posjetitelja, a na dvanaestu “Hrvatsku noć” u Frankfurtu došlo ih je 13.000 u Süwag Energie arenu gdje su desetak sati pjevali s omiljenim im izvođačima iz Hrvatske - Prljavim kazalištem, Petrom Grašom, Jelenom Rozgom, Miroslavom Škorom, Matom

Hrvati prepunili arenu u Frankfurtu Bulićem, Mladenom Grdovićem, Zlatkom Pejakovićem, Jolom, Crvenom jabukom i Sinišom Vucom. U frankfurtskoj areni nikad nije bilo tako vruće... Nakon trogodišnje stanke uzrokovane pandemijom korona virusa Hrvati u Njemačkoj očito su se zaželjeli domaće glazbe. Grdović se nakon 45-minutnog nastupa, koji je raspametio publiku, krijepio energetskim pićem. Nije baš bio zadovoljan okusom... „Mi zabavnjaci više ne pjevamo u Njemačkoj po klubovima. Sve su uzeli narodnjaci. Svugdje, osim u Australiji i

Imoćani dobili prvi rotor

T

očno nakon punih četrnaest godina, što od ideje, pa promišljanja, raznih kombinacija, potom imovinsko-pravnih zavrzlama, onda početka, pa prekida radova zbog aglomeracije, konačno su Imoćani dobili svoj prvi rotor! I to ne bilo kakav, nego rotor, kod stare Vukadinovića kuće u Glavini Donjoj, koji će itekako pomoći u reguliranju izrazito zamršenog i vrlo intenzivnog prometa na tom dijelu državne prometnice koja se križa

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

sa županijskom prometnicom prema Prološcu. ali i lokalnom prometnicom prema Medvidovića Dragi. Upravo na tom dijelu do sada su zabilježene mnoge prometne nesreće. Vrijedno je spomena da Imotski, središte Imotske krajine, ali i ovoga dijela Zagore, nema niti jedan rotor, a isto tako ni semafor, što ga svrstava u rijetke gradove u Hrvatskoj koji nemaju tu pouzdanu prometnu infrastrukturu.

Americi. Ostalo je nas par koji sviramo po Njemačkoj i to su nastupi tipa “Noći Croatije”. Uđite u koji god hoćete disko, nema tu baš više izvođa-

Božićna hartulina iz Punta

N

Pogled iz zraka na križanje

Bila je to nezaboravna večer

i u Puntu, mjestu na otoku Krku, narednih tjedana neće manjkati prigodnih, Božićem i duhom adventskog razdoblja inspiriranih događanja. Božićna hartulina iz Punta naziv je programa odnosno bogatog slijeda manifestacija kojima će Puntari i Starobašćani obilježavati ovo posebno doba godine. Kako je predstavljeno od vodstva Turističke zajednice, mještani ali i posjetitelji Punta i Stare Baške sve do Badnjaka

moći će uživati u brojnim glazbenim, sportskim i zabavnim priredbama koje su krenule prigodnim programom kojim je ondje dočekan sveti Nikola. Mališanima je bila namijenjena predstava i “slatko druženje” sa Svetim Nikolom, a u petak će u Narodnom domu biti upriličena Večer klapske pjesme. Bit će i predstava za djecu u kojima će klinci i klinceze ondje dobiti priliku dobiti družiti i s Djedom Božićnjakom.

Djeca sa sv. Nikolom u Puntu

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staff): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

ča zabavne glazbe“, ocijenio je stanje na dijaspora terenu Grdović. Dirnuo ga je spomen na pokojnog Jasmina Stavrosa. Tri mušketira, njih dvojica i Zlatko Pejaković trebali su zajedno doći u Frankfurt. - Sa Stakijem smo Žlica (op.a. Zlatko Pejaković) i ja ovdje trebali otpjevati našu zajedničku “Na Božić mislim ja”. Bože, kako mi fali... Pa one naše ćakule i zezancije na aerodromu. Znate koliko pjesama imamo zajedno?! Četiri, pet... Kako je otišao, Bože moj - rastužio se Grdović. Kad je početkom godine obznanjen datum dvanaeste

“Hrvatske noći” u Frankfurtu, i Stavrov je također bio najavljen u njezinu glazbenom programu. Nažalost, otišao je, a na upražnjeno mjesto listi izvođača uskočio je Vuco. Organizatori koncerta u Frankfurtu Stavrosa nisu zaboravili, baš kao ni brojne hrvatske glazbenike, prijatelje i suradnike “Hrvatske noći” koji su nas napustili u posljednjih nekoliko godina. Publika je podigla mobitele s bljeskalicama u zrak, dok su se na video zidu nizali portreti Rajka Dujmića, Massima Savića, Akija Rahimovskog, Mila Hrnića, Rene Raosa, Kiće Slabinca, Aljoše Vrančića...

Počast Josipu Runjaninu

Spomen skladatelju ‘Lijepe naše’

U

povodu 202. godišnjice rođenja Josipa Runjanina polaznici vinkovačke Glazbene škole nazvane po njemu izveli su u subotu, 9. prosinca, hrvatsku himnu, a ispred spomenika na trgu koji nosi Runjaninovo ime položen je vijenac. “Runjanin je nepravedno zapostavljen i pomalo anoniman u Vinkovcima, ali moramo biti ponosni kad se na političkim skupovima, na okupljanima građana, u svatovima, na stadionima, kon-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

gresima, pjeva Lijepa naša, koju je uskladio Vinkovčanin”, kazao je počasni predsjednik Povijesnog športskog društva Hrvatski sokol Zlatko Virc, Runjanin je rođen u Vinkovcima 1821. služio je kao časnik u austro-ugarskoj vojsci. U knjizi Znameniti i zaslužni Hrvati koja je izdana 1925. godine u Zagrebu na str. 232. stoji: «...God. 1840. bivši kadetom u Glini ishitrio je poznatu himnu ‘Lijepa naša domovina’“.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270


VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

3

MIROGOJ OBILJEŽENA 24. OBLJETNICA SMRTI PRVOG HRVATSKOG PREDSJEDNIKA

čić, Nina Obuljen Koržinek, Vladimir Šeks, Marko Primorac, Mislav Herman. „Danas, s vremenskim odmakom, možemo biti svjesni i zahvalni zbog uloge predsjednika Tuđmana u stvaranju suvremene hrvatske države i svemu što je postavilo temelj ovoga što danas, kao svojevrsni nasljednici i političari s povjerenjem hr-

Još jednom hvala za sve što je učinio za hrvatsku domovinu, izjavio je premijer Plenković

P

redsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković (53) u nedjelju je na zagrebačkom groblju Mirogoj povodom 24. godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, položio vijenac i svijeću na njegov grob i zahvalio mu se na svemu što je učinio za državu. „Franjo Tuđman je osnovao HDZ i dobio veliko plebiscitarno povjerenje hrvatskog naroda na prvim demokratskim izborima 1990. godine i potom predvodio Hrvatsku u posebnim, jedinstvenim i neponovljivim 90-ima. Položili smo vijenac i zapalili svijeće čovjeku koji je u prijelomnim trenutcima za svijet, Europu i Hrvatsku prepoznao trenutak i bio predvodnik ključnih procesa u kontekstu demokratskih procesa na području srednje i istočne Europe“, izjavio je Plenković okupljenim novinarima. Na Mirogoju su uz mnoštvo ljudi bili i, između ostalih, kći prvog hrvatskog predsjednika, Nevenka Tuđman, Tomo Medved, Gordan Jandroković, Branko Ba-

Uz predsjednika Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića na Mirogoju je bila i Nevenka Tuđman, kći prvog hrvatskog predsjednika

‘Zahvala Tuđmanu, predvodio je Hrvatsku u neponovljivim 90-im’ Spomenik u Podstrani Brojni su spomenici podignu� po Hrvatskoj u čast prvog hrvatskog predsjednika. Najnoviji spomenik dr. Franji Tuđmanu otkriven je u četvrtak u parku na Petrićevu u Podstrani kod Splita. Spomenik je rad akademskog kipara Ivana Kujundžića, a svečanos� je nazočio i premijer Andrej Plenković koji je kazao da će, kako vrijeme bude prolazilo ras� svijest o

ulozi prvog hrvatskog predsjednika. Načelnik Podstrane Mijo Dropuljić je rekao da je vrijednost spomenika visokog 2,20 metara 48 �suća eura, te da je izrađen od bronce. Mještani Podstrane su jako sretni što su napravili spomenik „oce moderne Hrvatske“. Sam kipar Kujundžić je pojasnio da je h�o napravi� spomenik dinamičan s valo-

vima, vjetrom i morem koji asociraju na turbulenciju samog vremena i nevera, a podsjeća i na burnu hrvatsku povijest. Dodao je i kako je želio naglasi� oslobođenost dr. Franje Tuđmana i uniformnost kravate i odijela i prikaza� ga kao narodnog čovjeka sličnijeg ribaru i težaku, običnom čovjeku nego jednom uštogljenom poli�čaru.

Spomenik dr. Franji Tuđmanu u Podstrani

Pravi blagdanski ugođaj u Zagrebu Posjećenost je abnormalna, cijene su odlične i pristupačne, rekao je jedan Zagrepčanin

P

rvi vikend nakon otvorenja zagrebačkog Adventa širi centar grada privukao je puno ljudi koji su razgledavali okićenu metropolu. Grad je doslovce krcat posjetiteljima koji su se divili brojnim ukrašenim lokacijama. Novinari su obišli središte grada i pitali prolaznike za dojam. “Sviđa mi se Advent, pravi blagdanski je ugođaj. Ima puno sadržaja za razliku od prijašnjih godina. Posjećenost je abnormalna, cijene su odlične i pristupačne”, rekao je Zagrepčanin. “Siromašan je sadržaj naspram drugih godina…

Cijene pak nisu za svakoga. Čak mi je kuhano vino koje pijem još ok po cijeni, ali cijena hrane je malo pretjerana”, nadovezala se pak Zagrepčanka. Jedna djevojka je mišljenja je kako je sve lijepo okićeno, ali ipak je, kaže, čula da je “sve skupo”. Druga je pak bila oduševljena viđenim. “Jako je lijepo, sve je okićeno i ima puno ljudi. Sviđa mi se. Upravo idemo po fritule i vidjeti cijene na Adventu”, rekla je. “Prelijepo je. Ovo nam je prvi put u Zagrebu. Sve je prekrasno ukrašeno i sve je puno ponude. Jako je slatko. Hrana nije preskupa, prihvatljive su cijene”, rekle su djevojke iz Slovenije i Srbije. Skupina od troje ljudi iz Italije je pokazala “palac gore” na upit što misle o ovogodišnjem Adventu.

vatskog naroda, činimo za dobrobit hrvatske države i hrvatskog naroda u uvjetima brojnih kriza ali i okolnostima u sustavnog ostvarivanja strateških nacionalnih ciljeva. Zato mu još jednom hvala za sve što je učinio za hrvatsku domovinu“, izjavio je Plenković pa dodao: „HDZ je jedna od rijetkih stranaka na području srednje i istočne Europe koja je zadržala snagu i većinsko povjerenje, a to govori da su temelji koje je postavio Tuđman vrlo snažni“.

Brojni gradovi u RH neće imati vatrometa

Svjetlo se pali na prvu nedjelju došašća u Betlehemu, u spilji Isusova rođenja

U

B

etlehemsko svjetlo, simbol mira u svijetu, u nedjelju je pod geslom ‘Mirotvorstvo čini sretnim’, po 31. puta stiglo u Hrvatsku, u Zagrebačku katedralu, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je kako je ono poruka nade koja bi trebala učiniti svijet boljim. Organizator te manifestacije je Saveza izviđača Hrvatske čiji su se brojni predstavnici okupili na Europskom trgu odakle su krenuli prema Katedrali. Svjetlo je nosila članica Udruge skauta “Sveti Juraj”, studentica Ramona Zglavnik te ga je uručila mons. Josipu Kuhtiću, rektoru Zagrebačke katedrale. U ceremoniji primopredaje sudjelovao je i pokrovitelj nacionalnog dočeka Betlehemskog svjetla predsjednik Sabora Gordan Jandroković. U Bogoslužnom prostoru Blaženoga Alojzija Stepinca na Kaptolu upaljena je svijeća Betlehemskim svjetlom mira i održano bogoslužje. U predstojećem tjednu izviđači će, osim u mnogobrojne župe, Betlehemsko svjetlo donijeti u Hrvatski sabor te u brojne druge institucije, ustanove i organi-

Na Mirogoju su bili, kći prvog hrvatskog predsjednika, Nevenka Tuđman, Tomo Medved, Gordan Jandroković, Branko Bačić, Nina Obuljen Koržinek, Vladimir Šeks, Marko Primorac, Mislav Herman.

Svjetlo je nosila studen�ca Ramona Zglavnik

Betlehemsko svjetlo mira i u ‘Lijepoj našoj’ zacije. “Betlehemsko svjetlo je svjetlo mira, ohrabrenja, radosti i dobra i u ovim vremenima došašća kada preispitujemo i sebe i svijet u kojem živimo to je poruka nade koja bi trebala učiniti svijet u kojem živimo boljim”, izjavio je predsjednik Sabora Jandroković. Izviđači-skauti Austrije, koji su 1988. prvi puta donijeli Betlehemsko svjetlo iz spilje Isusova rođenja u Betlehemu, su donošenje Svje-

tla pretvorili u tradicionalnu programsku aktivnost. Pali se na prvu nedjelju došašća u Betlehemu, u spilji Isusova rođenja, a ove godine ga je upalila dvanaestogodišnja palestinska kršćanka. Svjetlo je nakon toga preneseno u Amman, odakle je zrakoplovom dopremljeno u Beč. U Linzu je 9. prosinca održana ekumenska svečanost njegove podjele, gdje su ga preuzeli i hrvatski izviđači.

ovogodišnjoj novogodišnjoj noći čak 44 hrvatska grada i općine, među kojima je i Zagreb, neće imati vatromet, već će ga zamijeniti ekološkim i atraktivnim svjetlosnim senzacijama, kako bi se od negativnih posljedica zaštitile životinje i okoliš. S obzirom da Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova pridruživanje gradova i općina toj ideji ide sporo, ali se kreće. Stoga je udruga Prijatelji životinja pohvalila sve koji su odbacili vatromet zbog sigurnost ljudi, životinja i okoliša, kao i trgovine koje ne prodaju pirotehniku. Iz udruge Prijatelji životinja poručuju kako odustajanjem od organizacije vatrometa time pokazuju etičku i ekološku svijest, brigu za sve građane, djecu, starije i bolesne te za životinje koje time izravno spašavaju od straha i pogibelji. U Hrvatskoj vatromet ove godine među ostalima neće imati Rovinj, Opatija, Samobor, Rijeka, Pula, Cres, Varaždin, Osijek, Poreč, Zadar, Požega, Zagreb, Vinkovci, Virovitica, Mali Lošinj, Crikvenica, Dubrovnik...


4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

TRANSPORT U KONVOJU IZ RIJEČKE LUKE INFRASTRUKTURA GRADI SE VOJNI KOMPLEKS

Napreduje izgradnja hangara za Raf

Stići će 89 takvih oklopnih vozila, više od 60 će se modernizirati, a ostali će biti za dijelove

Cijeli kompleks za njihov prihvat vrijedi nešto manje od 37 milijuna eura, a bit će završen do kraja prvog kvartala sljedeće godine

P

rva američka oklopna vozila Bradley krenula se u nedjelju iz riječke luke i u ponedjeljak rano ujutro stigli su u pogone Specijalnih vozila Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, gdje će se obnoviti i modernizirati. Konvoj se sastojao od sedam kamiona i 22 Bradley vozila koja su stigla iz SAD-a prošle srijede u riječku luku.

Prvi modernizirani Bradley trebao bi izaći 1. srpnja 2024.

Prvi Bradleyji stigli u Slavonski Brod

Hrvatska vlada objavila je prošlog tjedna kako joj je cilj da oklopna vozila Bradley, čiji su prvi primjerci stigli iz SAD-a u Hrvatsku, budu operativna do 2026. U Rijeku su prošle srijede dopremljena 22 od ukupno 89 oklopnih vozila pješaštva Bradley M2A2 ODS koja će se modernizirati u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila u Slavonskom Brodu. Dolazak Bradleya u Hrvatsku komentirao je u nedjelju premijer Andrej Plenković. “Ideja je da se od 89 Bradleya njih više od 60 osposobi za funkcioniranje, dio će služiti kao bazen za rezervne dijelove za one koji će biti operativni. Đuro Đaković ima zadaću da taj proces sustavno i suk-

Imat će rakete TOW 2 A i B Prema pisanju medija, u sklopu modernizacije na vozila će bi� ugrađena najnovija verzija topa Bushmaster od 25 milimetara s također najnovijom verzijom termovizije, komunikacijska oprema nove generacije i dimne ku�je.

Hrvatski Bradleyi bit će naoružani i protuoklopnim raketama TOW 2 A i B, a u paketu je i streljivo za top, streljivo 7,62 mm i simulator za obuku. Očekuje se da bi prvi modernizirani Bradley iz pogona “Đuro Đaković” trebao izaći 1. srpnja 2024. godine.

cesivno radi. Trebat će neko vrijeme i biti će u sljedećim godinama spremni na raspolaganju jačanju sposobnosti hrvatske kopnene vojske”, rekao je. Ranije je otkriveno da je ovaj posao velika šansa da se u Đuri Đakoviću u budućnosti formira regionalni centar za vozila Bradley, a to znači

da bi se u Slavonskom Brodu popravljala i modernizirala oklopna vozila tog tipa koja imaju savezničke zemlje u Europi, pa i ona koja se sada koriste u Ukrajini. U uvođenju Bradleya u upotrebu pomoći će Nacionalna garda Minnesote, s kojom suradnja traje već 26 godina.

Planini, uključujući ubojstva, bezobzirno razaranje i nezakonito zatvaranje, pred ICTYem su u lipnju 2021. godine na po 12 godina zatvora pravomoćno osuđeni Jovica Stanišić i Franko Simatović, a prije presude umrli su optuženici Goran Hadžić, Slobodan Milošević i Željko Ražnatović Arkan. Među onima koji su odali počast žrtvama bili su zastupnik mađarske manjine u Hrvatskom saboru i predsjednik DZMH-a Róbert Jankovics, predstavnici Generalnog konzulata Mađarske u Osijeku, predstavnici Općine Erdut, općinskog Vijeća ma-

đarske nacionalne manjine i mjesnih udruga. Ovi su ljudi ubijeni samo zbog svoje nacionalne pripadnosti, najmlađi je imao 17, a najstariji 70 godina. Napuštene kuće u ovom bogatom i prelijepom dijelu Hrvatske nisu posljedice odseljavanja, nego istrebljenja ovdašnje mađarske zajednice od srpskih zločinaca, rekao je Jankovics. Inače, hrvatski građani mađarske nacionalnosti su branili Hrvatsku i u borbama u Vukovaru te posebice u Laslovu, selu kod Osijeka, koje je bilo pretežito naseljeno mađarskim stanovništvom.

Spomen na pobijene mještane mađarske nacionalnosti u Dalju Komemoracija je održana u spomen na 20 Mađara iz Dalj Planine, koje su okrutno likvidirali srpski okupatori

P

red spomenikom na groblju u Dalj Planini u Općini Erdut u nedjelju su položeni vijenci i zapaljene svijeće ispred spomen-obilježja pobijenim mještanima mađarske nacionalnosti tijekom Domovinskog rata. Komemoracija je održana u spomen na 20 Mađara iz Dalj Planine, koje su okrutno likvidirali srpski okupatori tijekom prvih godina Domovinskog rata, a počela je misom nakon koje je uslijedilo prisjećanje te polaganje vijenaca pod spomenikom na katoličkom groblju u Dalj Planini. Riječ je o nedužnim mađarskim civilima koje su 1991. i 1992. godine pobili pripadnici Srpske dobrovoljačke garde, kojom je zapovijedao Željko Ražnatović Arkan, uz pomoć lokalnih Srba. Za zločine u Erdutu i Dalj

Spomen obilježje-ubijenim Mađarima

I

zgradnja infrastrukturnog kompleksa za uvođenje u operativnu uporabu 12 borbenih aviona Rafale u vojarni “Pukovnik Marko Živković” na Plesu u Zagrebu teče planiranom dinamikom, a u ponedjeljak je kompleks vrijedan nešto manje od 37 milijuna eura obišao premijer Andrej Plenković. Uz premijera su bili i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji su u izjavi novinarima po obilasku kompleksa ukupne površine oko 20.000 metara četvornih izrazili zadovoljstvo viđenim te dinamikom radova. Prva četiri aviona Rafale u Hrvatsku bi trebala stići u travnju i svibnju, a potom po jedan kako će biti dovršavani, potvrdio je Anušić te naveo da cijeli kompleks za njihov prihvat vrijedi nešto manje od 37 milijuna eura, a bit će završen na vrijeme i bit će gotovo na vrijeme Završetak radova na infrastrukturi za uvođenje u operativnu uporabu Rafalea predviđen je do kraja prvog kvartala iduće godine, a obuhvaća izgradnju nove zgrade za simulatore i eskadrilu, hangar za održavanje, zgrade za održavanje motora, skladište pričuvnih dijelova te hangara za smještaj aviona. Hangar za održavanje bit će namijenjen za redovno i korektivno održavanje do četiri aviona istovremeno, a na

katu će se nalaziti prostorije za tehničko osoblje koje u njemu radi, a u hangaru za održavanje motora bit će namjenski radionički i testni te uredski prostori. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Medved rekao je da se s radošću iščekuje dolazak prvih borbenih zrakoplova. Podsjetivši da je u Hrvatsku stigao i prvi kontingent borbenih oklopnih vozila Bradley, poručio je kako je sve to snažna poruka Vlade usmjerena prema jačanju borbenih sposobnosti Oružanih snaga. Zadovoljstvo viđenim izrazili su i načelnik Glavnog stožera admiral Robert Hranj te zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Michael Križanec koji su naglasili kompleksnost infrastrukture nužne uz borbene zrakoplove. «Sve to zajedno dat će nam jednu novu sposobnost,

Profesionalni vojnici mogu osta� u vojsci do 50 godine Gradnja hangara će bi� završena do dolaska prvih Rafalea

Prvi Boysi iz grčkih zatvora sletjeli

Po uputstvu hrvatske vlade, troškove za Boyse koji nemaju sredstava (jamčevina, putni list, zrakoplovne karte…) platit će hrvatsko veleposlanstvo u Ateni

P

rvi Bad Blue Boysi iz skupine osumnjičenih za sudjelovanje u huliganskim neredima u Ateni, gdje je smrtno stradao jedan navijač AEK-a, stigli su u nedjelju u Zračnu luku Zagreb. Tamo su ih nekolicina njihovih kolega dočekali bakljadom. Boysi nisu bili voljni davati izjave za hrvatske medije, a prilično su i ljuti na njih. U grčkim zatvorima se od listopada nalazilo 102 navijača Dinama. Njih 30-ak sada je pušteno na slobodu.

Boysi i zapaljene baklje u zagrebačkoj zračnoj luci U Hrvatsku su stigli su u vlastitom aranžmanu. Nakon što su pušteni iz istražnog zatvora, poslani su u jedan sabirni centar za strane državljane, a usred noći preve-

zli su ih do zračne luke, gdje su tražili slobodne letove za Zagreb. Navodno su iz Atene potom poletjeli za Muenchen, a onda za Zagreb. U Zračnoj


AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

POVRŠINE 20 TISUĆA METARA ČETVORNIH

ale, prva četiri stižu u travnju 2024.

sposobnost zaštite i obrane hrvatskog neba i za sada projekt ide planiranom dinamikom. Nadamo se da ćemo po planu uskoro imati priliku vidjeti i naše avione u zraku», rekao je Hranj. Inače, nedavno je u bazi francuskog ratnog zrakoplovstva Mont-de-Marsan održana primopredaja i trećeg višenamjenskog borbenog aviona Rafale, od ukupno njih 12, čime je Hrvatska dobila prvi Rafale jednosjed (ranije su preuzeta dva Rafalea dvosjeda). Riječ je o višenamjenskom borbenom avionu 4.5+ generacije francuskog proizvođača

Hrvatska je dosad preuzela tri zrakoplova Rafale koji se nalaze u francuskoj vojnoj bazi Mont-de-Marsan

Vojnici 5 godina duže u službi Novi ministar obrane Ivan Anušić odlučio je podići dobnu granicu za prestanak vojne službe profesionalnim vojnicima s 45 na 50 godina. S 45 godina, tumače u Ministarstvu obrane, vojnicima i mornarima prestajala je služba, a nisu imali uvjete za mirovinu, što ih je financijski ugrožavalo. Prijedlog, koji je vjerojatno potaknut i općom situacijom u Europi koja je sve samo ne stabilna, je poslan na javno savjetovanje, ali očito će bi� prihvaćen jer ima potporu ne samo od vladajuće koalicije nego i od oporbenih stranaka. Odluka da se vojnike u službi zadrži pet godina duže

neće pomoći samo njihovom lakšem ostvarivanju prava na odlazak u mirovinu, već će pomoći i Oružanim snagama koje se suočavaju sa sve slabijim interesom za ulazak u vojnu službu. „Trend je takav da opada interes i za dragovoljno i za svako drugo služenje u Hrvatskoj vojsci, sukladno sa svim onim okolnos�ma koje nisu specifične samo za Hrvatsku, nego i za sve države svijeta. Moramo jača� sigurnost, a sigurnost se jača kroz kvalitetnu Hrvatsku vojsku. Materijalna prava su ključna kad se govori o mo�vaciji i regrutaciji novih vojnika“, istaknuo je ministar Anušić.

Kompleks obuhvaća izgradnju nove zgrade za simulatore i eskadrilu, hangar za održavanje, zgrade za održavanje motora, skladište pričuvnih dijelova te hangara za smještaj aviona Dassault Aviation, koje Hrvatska nabavlja od Francuske za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. “Ovo je velik dan, prije svega za pilote Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i naše zrakoplovne tehničare, a onda i za cijeli hrvatski narod. Prva tri čuvara hrvatskog neba u vlasništvu su Republike Hrvatske”, rekao je tom prigodom potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Istaknuo je kako je ovo i jedan od pokazatelja uspješne dinamike isporuke Rafalea Hrvatskoj. Krajem ove godine predviđa se primopredaja još četiri aviona. Tijekom 2024. i početkom 2025. također će preuzeti po četiri aviona, a u tom će se periodu i postupno isporučivati njihova prateća oprema.

u Zagreb, dočekali ih bakljadom

luci u Zagrebu dočekani su pljeskom i bakljadom pred aerodromom, a okupljeni su, kada su vidjeli Boyse, vikali “Dinamo, Dinamo”. Oslobađanje Boysa, pod-

sjetimo, podrazumijeva određene uvjete, uključujući zabranu njihova dolaska u Grčku tijekom sportskih događaja, kao i to da svaki pojedinac treba položiti jamčevinu od 1000 eura. Kasnije su mediji objavili da će dio troškova za Boyse platiti hrvatsko veleposlanstvo u Grčkoj, i to po uputstvu hrvatske Vlade. Na tu se vijest u nedjelju osvrnuo i premijer Andrej Plenković. On je potvrdio da se Vlada zauzela za hrvatske navijače, a na pitanje zašto je to učinjeno, Plenković je naglasio da država služi tome da pomogne građanima. „Naše veleposlanstvo u Ateni ima otvorena vrata za njih. Dosad je njih nešto manje od 20 došlo u veleposlanstvo, neki su tražili da im se

izda putni list, neki sredstva da kupe karte kako bi se vratili u Hrvatsku, nitko od njih za sada još nije tražio novac za jamčevinu“, rekao je. „Jamčevinu za sada plaća odvjetnik koji ih zastupa, pa će se to kasnije, pretpostavljam, refundirati od obitelji. Ali veleposlanstvo je dobilo naputak da cijeli taj paket, jamčevina, putni list, troškovi za put, da im se to pokrije, ako nemaju sredstava, a kasnije će se to rješavati. To je uobičajena procedura kada veleposlanstva i konzulati pomažu građanima“, dodao je Plenković. Ponovio je zatim da država služi tome da pomogne državljanima koji su daleko od svojega doma i svoje obitelji. „Mi to radimo i to je sve“, zaključio je na kraju.

5

STRANKE ZASTUPNICA IZNIJELA OPTUŽBE

Unoseći mi se u lice i vrijeđajući me na osobnoj razini, rekao mi je da je on “mnoge osobno ušutkao i ubio”, kaže zastupnica

S

aborska zastupnica Karolina Vidović Krišto u četvrtak je podnijela Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv pročelnika Savjetodavnog vijeća HDZ-a Vladimira Šeksa, inače bivšeg predsjednika Sabora. Še�ica stranke Odlučnost i pravednost u prijavi tvrdi da joj je Šeks prijetio tijekom susreta u srijedu u jednom zagrebačkom restoranu. – Dana 6. prosinca 2023., oko 17.30, u restoranu Purger u Petrinjskoj ulici u Zagrebu prišao mi je Vladimir Šeks, bivši predsjednik Hrvatskog sabora i savjetnik premijera Andreja Plenkovića, te mi je, unoseći mi se u lice i vrijeđajući me na osobnoj razini, iznio niz prijetnji. Uz osobne uvrede, rekao mi je da je on “mnoge osobno ušutkao i ubio”. Na moje pitanje je li se time hvali, odgovorio je da je “ponosan na to”. Na moje izjave da je razgovor završen jer me napastuje i prijeti mi, on je nastavio s prijetnjama sve dok

Karolina Vidović Krišto

Vidović Krišto prijavila Šeksa za prijetnje ga saborski zastupnik Josip Šarić nije odveo iz restorana – tvrdi Vidović Krišto u prijavi. Šarić je, inače, HDZ-ov zastupnik, pomoćnik glavnog tajnika stranke. Nastavlja dalje da se ona Šeksa ne boji, no da je Državno odvjetništvo dužno postupiti protiv Šeksa zbog funkcije koju obavlja.

“Potpuno je jasno da moja borba za pravednu, uređenu i europsku Hrvatsku nailazi na strah struktura kojima pripada Vladimir Šeks, što potvrđuje i opisana agresivnost te konkretne prijetnje nasiljem, a koju tijela državne vlasti moraju spriječiti”, napisala je Vidović Krišto u kaznenoj prijavi DORH-u.

Inače, kako se kasnije ispostavilo, ručak u Purgeru, na kojem je bio i Šeks, pla�o je načelnik mjesta Otoka kraj Vinkovaca, HDZ-ov zastupnik Josip Šarić, ali službenom kar�com

tog mjesta. Jeli su buncek s krvavicama i popili nekoliko butelja vina. Račun je bio 129,60 eura. Kad je sve izišlo u javnost, Šarić je naknadno upla�o taj iznos u mjesni proračun.

Račun iz Purgera

Mislio sam na kazneno djelo lažnog prijavljivanja, rekao je Šeks

T

im povodom oglasio se Vladimir Šeks utvrdivši da zastupnica Vidović Krišto laže i to zato što je opsjednuta njime, što dokazuje u brojnim prilikama u kojima ga nastoji “politički udariti”. Dodaje kako je točno da je sreo Vidović Krišto u restoranu Purger, da ga je zastupnica bezobrazno gledala i strijeljala pogledom i da joj je prišao i pitao je zašto podnosi lažne krivične prijave protiv njega. Naime, Vidović Krišto prije desetak dana u Saboru je održala konferenciju za medije na kojoj je kazala da podnosi prijavu protiv Šeksa i bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i to zbog izjave Ivana Jarnjaka, ovjerene kod javnog bilježnika, da mu je u svibnju ili lipnju 2005. Šeks rekao da “piše podlogu za kaznenu prijavu protiv Branimira Glavaša, po nalogu Ive Sanadera”. – To je isto laž i kada sam je vidio u restoranu, pitao sam je zašto podnosi lažne krivične prijave i zašto je to poslala okolo na oko dvjestotinjak različitih adresa, od fakulteta, Vrhovnog suda, do DORH-a... I rekao sam joj da sam se ja s takvima kao što je ona već obračunavao i

Vladimir Šeks

„Bezobrazno me gledala i strijeljala pogledom“ da ću se obračunavati i dalje. Naravno, misleći na kazneno

djelo lažnog prijavljivanja – objašnjava Šeks.

U ovu priču se uključio i bivši saborski zastupnik Branimir Glavaš objavom u kojoj Šeksa zove Sova. “Ne znam je li ovakve prijetnje smrću Sova slao i Marku Bezeru, koji je 1993. godine završio na smetlištu propucane glave u Zagrebu? Osobno sam bio svjedok, uz još dva, 26. listopada 2021.

godine, kada je Sova prije�o Krunislavu Oluiću riječima: ‘Krvi ću � se napi�, ubit ću te!’ Te večeri pri povratku kući upišao mi je suvozačko sjedalo u mom automobilu”, napisao je Glavaš na Facebooku podijelivši vijest o navodnim Šeksovim prijetnjama Karolini Vidović Krišto.

‘Svjedok sam prijetnji…’

Branimir Glavaš


6

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

MIROGOJ GROBOVE HRVATSKIH VOJNIKA JE 1945. PREORALA KOMUNISTIČKA VLAST

Pravo na grob jedno je od temeljnih ljudskih prava koje je pokopanim na ovom groblju oduzela komunistička vlast. Na mjestu gdje su nekada stajali križevi i nišani danas raste samo drveće i trava

Biskup Šaško na groblju hrvatskih vojnika: Političke vlasti ne dopuštaju da ovo polje bude poput drugih na Mirogoju - polje grobova

P

ovodom Međunarodnog dana ljudskih prava održana je molitva na groblju hrvatskih vojnika 1941. – 1945. na zagrebačkom Mirogoju. Groblje je 1945. oskvrnula komunistička vlast te su uklonjeni križevi kao i islamska nadgrobna obilježja. Sjećanje na hrvatske vojnike organizira zajednica žrtvoslovnih udruga. Molitvu je predvodio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, a uz njega je bio i zagrebački imam Mersad efendija Kreštić. Pravo na grob jedno je od temeljnih ljudskih prava koje je pokopanim na ovom groblju oduzela komunistička vlast. Na mjestu gdje su nekada stajali križevi i nišani danas raste samo drveće i trava, piše portal narod.hr. Zajednica žrtvoslovnih udruga već godinama nastoji vratiti grobna mjesta hrvatskih vojnika koje je 1945. preorala komunistička vlast. Tako na Međunarodni dan ljudskih prava podsjećaju da hrvatski vojnici poginuli između 1941. i 1945. pokopani na ovom groblju imaju pravo na dostojanstven grob na kojemu će pisati njihova imena. Molitvu su organizirale Hrvatsko društvo političkih zatvorenika; Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb; Žrtve za Hrvatsku Osijek; Hrvatski obredni zdrug Jazovka; Udruga Bosansko-hercegovački Hrvati i Hrvatski domobran – Udruga ratnih veterana Hrvatske, a predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.

Groblja su puno više od mjesta ukopa

U uvodu u molitvu mons. Šaško istaknuo je kako političke vlasti ovom groblju ne dopuštaju biti to što uistinu jest – polje grobova. „Ne dopuštaju mu biti polje susreta sa životima i sa spomenom ovdje pokopanih ljudi; ne dopuštaju da ovo bude polje poput drugih na Mirogoju, makar i skromnije: samo s imenima i sa znakovima pripadnosti svojoj vjeri i narodu“, nastavio je. Istaknuo je da groblja nisu samo mjesta ukopa ljudskih tijela, nego puno više od toga: „zbirke mudrosti, udžbenici života, antologije ohrabrenja i opomena, smjerokazi budućnosti“. Tako gleda, kazao je, ovo „polje puno govori o nama Hrvatima, o prijašnjim i sadašnjim političkim

Molitvu je predvodio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, a uz njega je bio i zagrebački imam Mersad efendija Kreš�ć vlastima, o odlučivanju i neodlučivanju, o razlučivanju i nerazlučivanju, o postupanju i nepostupanju koje zbunjuje i nije povezivo s deklaracijama o dostojanstvu i pravima čovjeka ni s izjavama o zalaganju za boljitak naroda“. Naglasio je kako je danas i Druga nedjelja došašća kada odzvanjaju riječi „Tješite, tješite moj narod!“ te da kao vjernici jedni drugima trebamo biti utjeha. Ističe kako hrvatska riječ ‘utjeha’ „upućuje na ublažavanje boli, na smirivanje i olakšavanje, gotovo previše izravno na utihu“, ali da ta utjeha nije dana da bismo utihnuli. „Upravo suprotno. Njezino je značenje ponajprije duhovno ojačanje i potpora, okrjepa, pouzdanje, zaštita, čvrstoća, pomoć“, dodao je.

Supotpisivanje naredbe

Zahvalio je za sve članove žrtvoslovnih udruga koji se zalažu i bore u istini i ljubavi. „Jer, ne zaboravimo da je Krist bio izbačen iz grada, ubrojen i raspet među zločincima. A ipak, Njegova su vremena i vjekovi, kako to piše i na ulazu u ovo groblje. I svatko tko ljude s margina unosi u središte dionik je nebeskoga kraljevstva; svatko tko vraća dostojanstvo otajstvu ljudskoga života“, dodao je mons. Šaško. „Oni pak koji to ne dopuštaju obnavljaju i supotpisuju naredbu (partizana-ministra V. Krstulovića) iz srpnja 1945. u kojoj stoji da ‘ogradne zidove, plotove… (grobalja) treba odstraniti… vanjska obilježja na pojedinim grobnim humcima… konfesijske i sve druge znakove treba ukloniti’. Ta su slova naredbe ovdje po-

Počast veterana ispred nedavno podignutog spomenika na groblju koje su komunis� preorali

„Groblja nisu samo mjesta ukopa ljudskih tijela, nego puno više od toga: „zbirke mudrosti, udžbenici života, antologije ohrabrenja i opomena, smjerokazi budućnosti“. Tako gleda, kazao je, ovo „polje puno govori o nama Hrvatima, o prijašnjim i sadašnjim političkim vlastima, o odlučivanju i neodlučivanju, o razlučivanju i nerazlučivanju, o postupanju i nepostupanju koje zbunjuje i nije povezivo s deklaracijama o dostojanstvu i pravima čovjeka ni s izjavama o zalaganju za boljitak naroda“, rekao je biskup Šaško

stala djelom. Ljudi koji to supotpisuju svojim namjernim nečinjenjem onoga što mogu učiniti nedvojbeno će ostati na marginama hrvatske povijesti i povijesti čovječanstva. A što je važnije: uskratit će sebi mir duše. Zato danas molimo i za njih, jer obračun s mrtvima ne ostaje bez računa za žive“, ističe biskup. Prema toj neljudskoj naredbi, pojašnjava, na ovome se prostoru nisu smjeli – kako piše – pokapati „novi mrtvaci“, nego je to trebao biti „rasadnik za ukrasno grobno bilje i slične svrhe“, dok će „odstranjeni materijal sa grobova“, nakon što će se „izbrisati netragom svaki znak i natpis“ drvo iskoristiti drugdje, a kamen, kaže se, „racijonalno upotrebiti“.

Nismo dovoljno učinili

„Poznato nam je do kuda je sezala ta ‘racijonalna upotreba’ vidljiva i ovdje na Mirogoju. Tako je, između ostaloga, otimačinom bračkoga kamena pripravljenog za izgradnju crkve Krista Kralja (prema nacrtu Ivana Meštrovića) u zagrebačkome Trnju ovdje na Mirogoju napravljen spomenik partizanima. To nije kamen građevina nekih davnih i mrtvih civilizacija, nego otet živim ljudima, njihovim nadama i utjehama. Svaki put kad netko stane pred taj spomenik dobro bi bilo ne zaboraviti da je to ujedno i spomenik nastao iz duha otimanja i ponižavanja, nepoštivanja i razgradnje života drugih ljudi. Uostalom, sva je komunistička ideologija u sebi takva da razara a ne izgrađuje. Tako i oni koji i dalje sprječavaju stavljanje imena i znakova na ovdašnje grobove potpisuju takvu ‘racijonalnost’ iz koje progovara sva nerazumnost i zločinački um i duh“, istaknuo je. „Čini mi se važnim da ovdje i pokojnima kažemo da nam oproste, jer nismo dovoljno

Brojni su došli oda� počast – na groblju je bilo pokopano oko 500 ljudi

učinili. Ovdje su ljudi koji su učinili i više negoli je izgledalo moguće; izložili su i izlažu sebe radi dobra drugih, radi dobra i utjehe naroda. Ali, ipak vidimo da svi zajedno nismo učinili koliko je moguće i potrebno. Mislim ponajprije na nas vjernike, na nas biskupe, svećenike i cijeli vjernički narod. Jer, ako nam nije stalo, ako nam je svejedno, ako vidimo neljudskost i zaobiđemo ranjenost ne jednoga čovjeka, ne jednoga života, nego cijeloga naroda, pozvani smo pokušati liječiti, usmjeravati, ako je potrebno i opominjati.

„Gdje smo to mi?“

Više od trideset godina ovo se polje zaobilazi. I smijemo se pitati, štoviše to se pitanje nameće: Gdje su to hrvatski vjernici, gdje smo to mi, hrvatski katolici, koji ne kažemo dovoljno glasno da sramotno postupanje prema mrtvima za nas nije prihvatljivo? Gdje smo mi, premda znamo da ni Zagreb ni Hrvatska ne mogu biti uspješni, zadovoljni ni sretni dok ovdje iz naše ljubavi ne niknu imena i znakovi koji sežu dalje od prolaznosti. Zato, pokojni, dok vas preporučujemo Bogu i njegovu milosrđu, oprostite nam, da bismo primili utjehu, bili ojačani i nosili dar Božjega Duha svojim bližnjima, svomu narodu. Hvala vama, braćo i sestre, što ste i ove godine lahorom utjehe došli otopiti hladne naslage bešćutnosti koje su položene kao humus za rasadnik jedinoga cvijeća koje je niknulo iz komunističke ideologije, cvijeća nepravde i neistine“, kazao je na kraju uvoda u molitvu mons. Šaško.

Umjesto spomenika, drveće

Podsjetimo, danas na ovom groblju koje je naredbom ministra unutrašnjih poslova Federalne Države Hrvatske Vicka Krstulovića oskvrnuto u srpnju 1945., stoji tek jedan spomenik. Njega su obitelji tamo pokopanih vojnika i žrtvoslovne udruge podigle prikupljenim donacijama. No cijelo groblje ne bi bilo teško obnoviti jer su sačuvani nacrti i popisi te su poznata mjesta na kojima je bilo pokopano oko 500 ljudi. Ipak vlasti za to nemaju interesa, posebno sadašnja zagrebačka vlast. Naime, Možemo u suradnji s SDP-om sustavno opstruira obnovu groblja hrvatskih vojnika na Mirogoju.


IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 7

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

PRIOPĆENJE HKC 'SV. NIKOLA TAVELIĆ' - ST JOHNS PARK Slijeva: Bože Žuro, Šime Dušević, Sandra Tvrtković, Vesna Žuro, Ivica Glasnović, Ivana Brkić i Ivana Hebrang Grgić

URED ZA HRVATE IZVAN RH

Milas posjetio Hrvate u Latinskoj Americi

Puštanje u rad web stranice Hrvatskog arhiva Australije Ovaj događaj je uz domaćine pozdravilo 50-ak prisutnih gostiju, uključujući i posebne goste na službenom predstavljanju

D

ruštvo "Hrvatski arhiv Australije" pokrenulo je u petak, 1. prosinca 2023. godine, svoju web stranicu (www. croarchive.org) u Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića u Sydneyju. Događaj je uz domaćina fra Klaudia Milohanovića, župnika i voditelja Hrvatskog katoličkog centra sv. Nikole Tavelića u St Johns Parku, pozdravilo pedesetak prisutnih gostiju, uključujući i posebne goste na službenom predstavljanju: Ivica Glasnović, generalni konzul Republike Hrvatske u Sydneyju, Sandra Tvrtković, ministrica savjetnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Canberri, fra Ivo Tadić, župnik u Hrvatskom katoličkom centru "Marija Kraljica Hrvata" u Wollongongu, dr. Ivana Hebrang Grgić, izvanredna profesorica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. Ana Barbarić, profesorica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; mnogi cijenjeni gosti iz hrvatske zajednice u Australiji, predstavnici Zaklade hrvatskih studija na Macquarie sveučilištu, predstavnici raznih društava, škola, medija, klubova i drugih ustanova iz zajednice. Večer je otvorio tajnik društva Bože Žuro, koji je svima zaželio srdačnu do-

Fra Klaudio Milohanović želi dobrodošlicu sudionicima

brodošlicu i uputio uvodne riječi, nakon čega je uslijedilo intoniranje hrvatske i australske himne. Potom je fra Klaudio svima zaželio dobrodošlicu kao domaćin večeri i ponudio Božji blagoslov na pohod. Predsjednica Hrvatskog arhiva Vesna Žuro zatim je govorila o ukupnom radu Društva i razvoju web stranice arhiva u proteklih 12 mjeseci te njegovom zacrtanom cilju digitalizacije zapisa i očuvanja povijesti hrvatske zajednice u Australiji.

Dio sudionika u kafiću "Konoba" HKC-a u St Johns Parku

Gđa Žuro posebno je zahvalila Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je izdašno financirao izradu web stranice. Zahvalila je svima koji su sudjelovali u izradi web stranice, a posebno je istaknula mladu gospodičnu Ivanu Brkić, informatičarku koja je izradila web stranicu, mladog grafičkog dizajnera Vinka Kraljevića, koji je izradio novi logo društva, i dopredsjedniku Šimi Duševiću, koji je pomagao u odabiru gradi-

va i radio na skeniranju velikog dijela početnih zapisa web stranice. Gđa Žuro potom je zamolila hrvatskog generalnog konzula Ivicu Glasnovića da službeno pusti u rad web stranicu. Glasnović je u svom obraćanju pohvalio projekt web stranice kao modernizaciju Arhiva koja omogućuje pristup svim zainteresiranima u njegove zapise i gradivo te čestitao predsjednici Vesni Žuro, cijeloj Upravi Arhiva i cijeloj hrvatskoj zajednici na pokretanju ovako značajnog projekta web stranice. Prisutnima je zatim prikazana video prezentacija web stranice koju je pripremila gospodična Brkić, a predsjednica Žuro je završila formalni postupak i program večeri riječima zahvale te pozvala sve prisutne na malo osvježenje i druženje u lijepo uređenoj prostoriji “Konobe” Centra u St Johns Parku. Za više informacija obratite se Hrvatskom arhivu Australije na: croatianarchiveaustralia@gmail.com.

Govorilo se kako povratnicima koji žele doći živjeti u Hrvatsku učiniti integraciju jednostavnijom i uspješnijom

D

ržavni tajnik Zvonko Milas boravio je od 23. do 30. studenoga u Urugvaju i Argentini gdje je održan Sedmi susret hrvatske dijaspore Južne Amerike i Prvi susret CroActivas, mreže hrvatskih žena iz Latinske Amerike. U Montevideo je državni tajnik sudjelovao na otvorenju Trg grada Zagreba (Plaza Zagreb) i otkrivanju reljefa djela hrvatskog akademskog kipara Vida Vučka, koji se nalazi u aveniji San Martin y Carabelas. Uz državnog tajnika, na svečanosti su sudjelovali predstavnici gradskih vlasti Montevidea, predstavnici hrvatskih institucija, učenici Osnovne škole broj 275 Republika Hrvatska i članovi hrvatske zajednice. ”Ovim događajem veza između Hrvatske i Urugvaja koju čine naši iseljenici postaje materijalizirana na najljepši mogući način i vjerujem da je ona svojevrstan novi početak još snažnijih odnosa, još čvršće suradnje i još mnogih lijepih projekata i susreta” - poručio je državni tajnik okupljenima na Trgu grada Zagreba u Montevideu nakon čega je uslijedila sveta misa u Metropolitanskoj katedrali koju je predvodio fra Ivica Vrbić, hrvatski svećenik Nadbiskupije Santa Cruz de la Sierra u Boliviji. Svečano otvorenje 7. su-

sreta hrvatske dijaspore Južne Amerike koji se u Montevideu održavao od 23. do 26. studenoga, bio je prigoda za susret uzvanika iz Hrvatske i drugih zemalja sudionica Susreta. “Ovdje smo došli s odgovornom zadaćom uspostave i jačanja komunikacijskih kanala između stručnih i nadležnih tijela u Hrvatskoj i vas, predstavnika iseljeništva prema kojima su usmjerene akcijski planovi, strategije, aktivnosti i mjere. Ovom susretu je Vlada Republike Hrvatske dala status projekta od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske i to je prvi projekt u hrvatskom iseljeništvu s takvim statusom kojim pokazujemo kako je hrvatskoj državi ovaj Susret i hrvatsko iseljeništvo u Južnoj Americi od iznimnog značaja” - istaknuo je državni tajnik Milas. Naglasio je važnost sudjelovanja brojnih predstavnika hrvatskih institucija koji su izložili mjere, aktivnosti i ideje od obostranog interesa - kako približiti hrvatsko iseljeništvo hrvatskoj državi, kako povratnicima koji žele doći živjeti u Hrvatsku učiniti integraciju jednostavnijom i uspješnijom i kako pomoći hrvatskim zajednicama u Južnoj Americi u transferu identiteta na mlađe generacije. Hrvatsku delegaciju, predvođenu državnim tajnikom Milasom, činili su zastupnici Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH, te zastupnik HDZ-a u Saboru Davor Ivo Stier i dr. Državni tajnik Milas je od 28. do 30. studenoga boravio u Buenos Airesu u Argentini gdje je održan Prvi susret CroActivas, mreže hrvatskih žena iz Latinske Amerike. „Uzor ste novim generacijama Hrvatica i jasno pokazujete da je profesionalni uspjeh samo jedan dio vaših životnih prioriteta te da ste snažno naslonjene na svoje hrvatsko podrijetlo, a svojim iznimnim dostignućima promičete i hrvatsku izvrsnost diljem svijeta i postajete inspiracija mlađim generacijama“ - okupljenima je na svečanom otvorenju konferencijeporučiodržavnitajnik.


8

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

MELBOURNE ISTAKNUTA VAŽNOST POSTIZANJA PRAVDE ZA ŽRTVE RATNIH ZLOČINA IZ

Ministar i zamjenica glavnog državnog odvjetnika Jones razgovarali su kako ubrzati suradnju na području izručenja osoba odgovornih za ratne zločine

Ubrzati suradnju s Australijom izručenja osoba odgovornih za

M

inistar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se 6. prosinca sa zamjenicom glavnog državnog odvjetnika Katherine Jones u Melbournu, kojom prilikom je istaknuo važnost postizanja pravde za žrtve ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata. U tom smislu, naglasio je kako je Hrvatska putem Interpola raspisala niz međunarodnih tjeralica za osobama koje borave u Australiji, od kojih je većina tražena zbog počinjenih ratnih zločina. Razgovarali su kako ubrzati suradnju na području izručenja osoba odgovornih za ratne zločine za što skorije postizanje pravde za žrtve. Ministar Grlić Radman izvijestio je sugovornike o konkretnim koracima koje Vlada RH poduzima u pružanju potpore Ukrajini u vezi prikupljanja dokaza o ratnim zločinima, kao i prijenosu znanja i iskustava u području skrbi za branitelje i civile stradale u ratu. Dodatno, naglasio je i aktivnu ulogu Hrvatske unutar međunarodnih inicijativa usmjerenih prema podršci Ukrajini, gdje se Hrvatska pridružila središnjoj skupini država zaduženih za osiguranje odgovornosti za zločin agresije na Ukrajinu, u skladu s međunarodnim pravom. Ministar Grlić Radman posebno je istaknuo i napore RH u borbi protiv antisemitizma te predstavio hrvatsko predsjedanje IHRA-om. Istaknuo je pritom kako je Hrvatska usvojila tri radne de�inicije antisemitizma, te de�inicije poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu, kao i de�inicije antiromskog rasizma i diskriminacije, a koje je recentno usvojio i Hrvatski nogometni savez. Sastanak s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore Victorije, Udruge poslovnih žena Australije - Victorija te akademske zajednice bio je prilika za konstruktivni razgovor o jačanju gospodarskih i akademskih veza između Australije i Hrvatske. Hrvatska gospodarska komora u Viktoriji istaknula se svojom predanošću poticanju članova na prepoznavanje investicijskih prilika u Hrvatskoj te stvaranju partnerstava s hrvatskim tvrtkama koja teže poslovati na australskom tržištu. Mini-

star Grlić Radman izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom te istaknuo potencijal za daljnje gospodarske projekte. Ministar Grlić Radman posjetio je Hrvatski katolički centar Clifton Hill, a potom Hrvatski društveni centar Geelong. Tamo se susreo s učenicima Viktorijanske jezične škole i članovima folklornog društva Lado Geelong, kojima je iskazao podršku očuvanju i promicanju bogate hrvatske kulturne baštine. (Izvor: https:// mvep.gov.hr/press/)

PRIOPĆENJE MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA RH

Vlada RH nastavlja snažno ulagati u programe

Pozorno pratimo slučaj hrvatske "šestorke" ovdje u Sydneyju, kazao je ministar, naglasivši da Hrvatska ima puno pouzdanje u pravosudni proces prijateljske države Australije

P

osjet Australiji ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nastavio je 2. i 3. prosinca u Sydneyju, gdje se susreo s hrvatskom zajednicom na božićnoj gala večeri u organizaciji brojnih hrvatskih udruga uključujući AUS-NZ Croatian Women in Leadership, Australsko-hrvatsku gospodarsku komoru Novog Južnog Walesa, Hrvatski katolički centar te hrvatske klubove Concord i Kralj Tomislav. Istaknuo je kako je hrvatska dijaspora diljem svijeta odigrala važnu ulogu u međunarodnom priznanju Hrvatske. Podsjetio je pritom

da su mnogi od nazočnih imali ulogu i u borbi Hrvatske za neovisnost. "Hrvati još uvijek nose ožiljke koji su nam naneseni pod komunističkom Jugoslavijom zbog naše težnje za slobodom, povijesnim hrvatskim identitetom ili prakticiranjem vjere, čak i izvan naših granica. To je dio razloga zašto pozorno pratimo slučaj hrvatske 'šestorke' ovdje u Sydneyju", istaknuo je. Naglasio je da Hrvatska ima puno pouzdanje u pra-

vosudni proces prijateljske države Australije s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti i u čiji pravosudni sustav vjerujemo, no izrazio je spremnost potpore Vlade RH pri nastavku sudske istrage Novog Južnog Walesa u svrhu rasvjetljavanja svih činjenica navedenog slučaja. Zaključno, izrazio je zahvalnost našoj velikoj, snažnoj i ponosnoj hrvatskoj zajednici na potpori i privrženosti Domovini kroz njenu povijest te istaknuo da će

Vlada RH nastavljati snažno ulagati u programe za našu dijasporu. Susretu su bili prisutni i istaknuti predstavnici australskog parlamenta - senatorica Marija Kovacic, zastupnik Hon Alex Hawke, te zamjenik državnog tužitelja parlamentarnog tajnika državnog odvjetnika države Novi Južni Wales Hugh McDermott, zastupnica Stephanie Di Pasqua te vijećnica Bianca Crvelin. U okviru boravka u Sydneyju, ministar


IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

9

DOMOVINSKOG RATA

na području ratne zločine Ministar Radman posjetio HKZ sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu

za hrvatsku dijasporu je posjetio mjesto budućih prostorija Hrvatskog kluba Sydney - Concord, gdje je s njegovim predsjednikom Zvonimirom Kurtovićem i suradnicima razgovarao o izazovima i prilikama s kojima se suočavaju. Susreo se s hrvatskom zajednicom i u Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića, pohvalivši njihovu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta i promicanju kulture. Ministar Grlić Radman je, također, uručio 40 hrvatskih državljanstava u klubu "Kralj Tomislav", koji aktivno djeluje od 1972. na čelu s predsjednikom Tomislavom Lerotićem. Nazočnima je naglasio kako je povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, kao i kontinuirana briga i potpora unaprjeđenju položaja Hrvata u susjednim državama, gdje predstavljaju nacionalnu manjinu, ili su konstitutivni narod kao

u Bosni i Hercegovini, jedan od glavnih prioriteta hrvatske vanjske politike. Susreo se i s predstavnicima Zaklade hrvatskih studija, s kojima je razgovarao o suradnji i poticanju hrvatske kulture i obrazovanja, na čelu s predsjednikom Antom Gurlicom i direktoricom Hrvatskih studija Jasnom Novak Milić. Zaklada je osnovana 1984., a njezin je rad doveo do osnivanja Centra Hrvatskih studija u suradnji sa Sveučilištem Macquarie, nudeći programe učenja hrvatskoga jezika, kulture i povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Ministar je istaknuo potporu predstavnicima na očuvanju i unaprjeđenju jezika i kulture, te naglasio kako će Vlada RH nastaviti sustavno i bezrezervno podupirati rad i razvoj ove značajne Zaklade. (Izvor: https://mvep.gov.hr/press/)

Razgledao je najstariju hrvatsku katoličku misiju u Australiji i zapalio svijeću ispred kipa bl. Alojzija Stepinca Foto: Suzana FANTOV

M

inistar Gordan Grlić Radmana posjetio je Hrvatsku katoličku zajednicu sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Dočekali su ga župnik, msgr. Bosiljko Rajić, vlč. Vedran Lešić, vlč. Josip Grubišić i vlč.Velimir Maglica. Zajedno s veleposlanicom RH u Australiji i na Novom Zelandu, Nj.E. Betty Pavelich, generalnim konzulom RH u Melbourneu, Josephom G. Petrićem, i ostalom diplomatskom pratnjom, ministar Radman upoznat je s ovom najstarijom hrvatskom katoličkom misijom u Australiji, a nakon razgledavanja same crkve i zapaljene svijeće ispred kipa bl. kardinala Alojzija Stepinca uslijedilo je i kratko druženje u crkvenoj dvorani. Posjet hrvatskoj zajednici Viktorije nastavio se uz organizirani prijam u Hrvatskom društvenom centru Geelong.


10

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

Nova politička praksa u Hrvatskoj?

Možemo nije u stanju voditi Zagreb

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

H

rvatski premijer Andrej Plenković nije se dugo premišljao! Istoga dana kad je u tjedniku Nacional objavljen čanak u kojem stoji da je savjetnik ministra gospodarstva Jurica Lovrinčević tražio postotak od budžeta za oglašavanje državnih tvrtki na jednoj televizijskoj mreži, premijer Plenković je potpisao odluku o razrješenju ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, čime Lovričević automatski prestaje biti posebni savjetnik u kabinetu ministra. Po hitnom postupku održana je i telefonska sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojoj je Jurica Lovrinčević razriješen svih dužnosti na koje ga je imenovala Vlada (a njih nije malo!): dužnosti člana Kriznog tima za Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske i dužnosti člana Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je stavljena izvan snage Odluka o ovlasti za zastupanje Vlade u Skupštini društva Hrvatski operator tržišta energije. Premijer i Vlada učinili su upravo ono što se od njih očekuje u ovakvoj situaciji i u cijeloj ovoj priči ne bi trebalo biti ničega neobičnoga da nismo navikli na neke druge „standarde”. Bolje rečeno, na nepostojanje bilo kakvih standarda u ovakvim i sličnim situacijama. Navikli smo da mediji mjesecima, pa čak i godinama, objavljuju transkripte, izjave i dokumente koji terete nekog dužnosnika ili dužnosnicu, a pre-

Davor Filipović i Jurica Lovrinčević smijenjeni su po kratkom postupku, istoga dana kad je priča o navodnom nezakonitom uzimanju novca dospjela u javnost

mijer ne samo da ništa ne poduzima, nego čak javno staje u obranu prozvanog ili prozvane. U pamćenje mnogih hrvatskih građana posebno se urezao slučaj bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac koju je, unatoč javno iznesenim dokazima protiv nje, premijer Plenković ne smo uporno branio, nego joj je pred novinarima tepao, nazivajući je Gabica. U većini slučajeva optuženi dužnosnici, baš kao i spomenuta Gabrijela Žalac, na kraju ipak budu smijenjeni, neki i sudski procesuirani, ali tek nakon dugog i zamarajućeg pripetavanja između medija i oporbe, s jedne strane, i premijera, s druge strane. Lovro Kuščević, Josipa Rimac, Tomislav Tolušić, Goran Marić..., neka su od imena po kojima su nazvane velike �inancijske afere, a koja su se, nakon iscrpljujuće borbe, na kraju ipak našla u sudskim spisima. Za razliku od svih spomenutih, Davor Filipović i Jurica Lovrinčević otišli su po kratkom postupku, istoga dana kad je priča o navodnom nezakonitom uzimanju novca dospjela u javnost. "Nikada – baš nikada – tijekom svoje karijere nisam uzeo niti imao potrebu tražiti ili uzeti proviziju, mito... Naime, niti imam potrebu uzeti jer općepoznato je da mi novca ne nedostaje i svoju sam imovinu stekao na tržištu i na sve uredno platio poreze i davanja." Tim se riječima Lovrinčević pokušao braniti, ali bez ikakvog uspjeha. Plenković je smijenio njega i Filipovića i poručio: „Zgroženi smo!” Jesu li ovoga puta dokazi čvršći, pa Plenković nije imao drugog izbora? Ili razlog njegovom odlučnom postupanju treba tražiti u činjenici da Hrvatska ulazi u superizbornu godini, u kojoj će se hrvatski birači čak četiri puta ići na birališta – održat će se izbori za Europski parlament i Hrvatski sabor te predsjednički izbori, pa premijer procjenjuje da mu se ne isplati braniti neobranjivo i time se poigravati sa živcima birača. Što god da je razlog, treba se nadati da su ovim slučajem udareni temelji novoj političkoj praksi u Republici Hrvatskoj.

Piše: Zvonimir Despot

K

ad je riječ o zagrebačkoj politici na primjeru tramvaja, isto se može preslikati i na problem Jakuševca i zbrinjavanja gradskog otpada, kako za Bandićeva vremena tako i za mandata nove vlasti. A nakon najnovijeg odrona na Jakuševcu upalilo se crveno svjetlo, jer više nema nimalo mjesta za daljnje odgađanje rješavanja problema, pri čemu je jasno da je vladajući Možemo! nesposoban išta dugoročno, trajno učiniti. S druge strane, mnogi likuju da je ovo s Jakuševcem politička smrtna presuda možemovcima na nacionalnoj razini, a i pitanje kako će proći na lokalnim izborima. Jer im se dogodilo ono najgore, baš kao iz noćne more, da su u kampanji obećavali da će Jakuševec zatvoriti već u prvom mandatu na vlasti, pa je bilo jasno da je to bila samo obmana, i da to ne mogu, što su na kraju i sami priznali, da bi uoči novih izbora taj isti Jakuševec eksplodirao, a grad je opet sve zatrpaniji otpadom. I to baš otpad, jedan od temelja njihove zelene politike!

Piše: Branimir Stanić

V

išednevnim prosvjedima hrvatskih poljoprivrednika na hrvatskom istoku svratila se pozornost na ozbiljne probleme onih koji žive od stočarstva i ratarstva. Izazvani prijepornim mjerama koje je vlast donijela nakon mahom sporadične pojave afričke svinjske kuge, ponovno su na vidjelo došli poraz državne politike prema hrvatskomu selu i brojne propuštene šanse jer metoda kojom su se dosad rješavali problemi seljaka još nije postigla strateške uspjehe. Ta metoda isplaćivanja raznih proračunskih poticaja nije bila razmjerno učinkovita u zaustavljanju odljeva stanovništva i nije se odrazila na vraćanje života na hrvatsko selo, a ponekad je čak i više uspjeha pokazala u koruptivnim radnjama za koje se već vode neki sudski procesi. Slično se sada događa i s novim odštetama. Lik države kao mecene koji u zamjenu za »eutanazirano« grlo stoke šakom i kapom plaća odštetu poljoprivrednicima (gotovo da se i ne govori o visinama iznosa odšteta koji su završili na računima velikih igrača) groteskan je prikaz novovjekoga feudalca koji umjesto da potiče na rad i na pravednu plaću, umjesto da samoinicijativno suzbija korupciju i a�irmira pravila poštene igre, šalje poruku da novca ima u izobilju i da se zadovoljstvo seljaka može kupiti. Poticaji i naknade mogu donekle ublažiti krizu seoskih gospodarstava, no istinsko je zadovoljstvo hrvatskoga seljaka uvijek bilo u radu i u životu koji se temelji na uživanju plodova svojega rada. Najlakše je u novonastaloj krizi ozbiljne probleme gurnuti u dnevno-politički tor pa proglasiti da iza prosvjeda seljaka stoji opo-

Prvi koji bi mogli politički pro�itirati na tome bili bi njihovi koalicijski partneri, a to je SDP. No partija bi možda nešto uspjela da na njezinu čelu nije nesposobni Peđa Grbin. U Zagrebu je kaos, prijeti ekološka bomba, a zagrebački SDP kao da ne postoji! Njegov od Grbina postavljeni šef Branko Kolarić još je nesposobniji politički vođa od svojeg partijskog šefa, Joško Klisović misli samo na svoju unosnu gradsku fotelju pa je jedini kojeg se čuje Renato Petek, koji je u SDP-u, a kao da i nije, i čudo da ga Grbin već nije izbacio jer ga možemovci ne mogu smisliti, kao što ga ni Bandić nije mogao podnijeti. SDP u Zagrebu ne postoji, a bome nema ni neke druge jake alternative koja bi se na izborima mogla nametnuti, ili se još nije. Gradski HDZ je koma, bivši su bandićevci bivši, a svi ostali samo su glasni pojedinci. Svašta se još može dogoditi do izbora, ali unatoč svemu možemovci bi mogli osvojiti drugi mandat baš zbog nepostojanja jake alternative i nesposobnog SDP-a. Na nacionalnoj razini i ovako teško da bi osvojili vlast, a sad se mogu oprostiti i od nadanja, kao i Sandra Benčić od premijerske fotelje. Slično se može gledati na nacionalne izbo-

Bilo je lako dobiti vlast u vakuumu nakon smrti Milana Bandić, a drugo će biti sad kad se treba suočiti s konkretnim problemima

re i iz drugih perspektiva. Recimo, Zoran Milanović zacijelo će bez većih problema dobiti drugi mandat na Pantovčaku, jer nema nijednog ozbiljnog protivnika, nema nijednog novog lica koje bi se moglo nametnuti protiv njega. Svi koji se pojave bit će samo statisti. Isto je i s HDZ-om, koji uz to što je interesna organizacija pa ima širok krug zainteresiranih stalnih birača, nema ni prave oporbe, posebno ne jake i okrupnjene, koja bi ga mogla srušiti s vlasti. Možemo! je već pomogao HDZ-u time što nije htio u predizbornu koaliciju sa SDP-om. Na desnici je stalna međusobna svađa, raskol, i jedan dio njih kalkulira s HDZ-om nakon izbora. I najnovije, tamo neki Fokus ujedinio se s IDS-om i davno potrošenim Radimirom Čačićem pa se sad nude kao ozbiljna centristička alternativa HDZ-u. Taman posla. To je više neka koalicija iz vlastitog očaja, za političko preživljavanje. Da se vratim na Zagreb, Jakuševec je doveo do toga da će možemovci sada biti pritisnuti između nove kampanje i HDZ-a. Jer će morati voditi kampanju protiv HDZ-a, a istodobno ne mogu riješiti Jakuševec bez Andreja Plenkovića, koji će to obilato iskoristiti. Možemovci mogu samo početi moliti da se Jakuševec ne nastavi raspadati. Bilo je lako dobiti vlast u Zagrebu u vakuumu nakon Bandićeve smrti, a drugo će biti sad kad si u sve većim problemima. Vapaji možemovaca prema Plenkoviću već su dokaz njihove panike! (Večernji list)

Poraz politike prema hrvatskomu selu rba ili oporbi jednostavno reći da podupire prosvjede. Igra oko toga tko koga ucjenjuje i gdje će se održati sastanak vladajućih i prosvjednika – uz neki traktor ili za lakiranim stolom u Zagrebu – posve je predvidiva. Sve to prate i metode stvaranja razdora između predstavnika seoskih udruženja i difamiranja glasnih prosvjednika, kao i forsiranje medijskih slika prljavih životinjskih nastamba i usmrćenih životinja – što u široj javnosti smanjuje empatiju prema seljacima i problemima sela uopće. Unatoč tomu što novca za dijeljenje nikad nije bilo više, razdor je prisutan, nezadovoljstvo seljaka raste, a život se na hrvatsko selo ne vraća. Zašto je tako upućenima je poznato već više godina. Glavna je pogrješka (bolje rečeno: grijeh) svih politika to što su se mjere koje su s državne razine dolazile prema hrvatskomu selu usredotočile mahom na �inancijske poticaje od kojih su najviše koristi imale velike tvrtke i prehrambeni kombinati (npr. slučaj Agrokor), a da se pritom nije osnaživala ključna stanica seoskoga društva – obitelj. Iako mnoga ruralna područja na području EU-a bilježe pad stanovništva, porazno je to što su prema službenim europskim statistikama u razdoblju 2015. – 2020. ruralne regije s najvećim

stopama depopulacije bile upravo hrvatske regije Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije. Sudeći i po nedavno objavljenim zaključcima Vijeća Europske unije, promjena u pogledu osnaživanja obitelji na ruralnim područjima nema. Kada su 24. studenoga u Vijeću donijeli Zaključke o europskoj strategiji za razvoj sela do 2040. godine (donesenoj još 2021.) u odužem dokumentu ni na jednom mjestu nisu spomenuli obitelj, roditelje, djecu – kao da europska sela nastanjuju samo pojedinci, polja, farme, digitalne i zelene tehnologije prema kojima je čitava strategija i usredotočena. Uz takvu europsku politiku koja isključuje osnaživanje obitelji, teško se i hrvatske vlasti mogu drugačije postaviti. A moralo bi biti suprotno jer prema podatcima demografa sve hrvatske županije u proteklih deset godina bile su suočene s velikim smanjenjem populacije, dok vrišti podatak da je u istom razdoblju zatvoreno više od stotinu područnih škola, pogotovo na selima. Federacija katoličkih obiteljskih udruženja u Europi (FAFCE) još je 2021. objavila odličan dokument za osnaživanje sela diljem Europe koje bi išlo preko obitelji, no to

Pravo pitanje žele li vlasti doista vratiti život na hrvatsko selo i osnažiti seljake ili ih samo još neko vrijeme trpjeti, strpljivo čekajući dok poticaje ne počnu isplaćivati – same sebi

je, očito ne slučajno, prošlo bez odjeka. Stoga je pravo pitanje žele li vlasti doista vratiti život na hrvatsko selo i osnažiti seljake ili ih samo još neko vrijeme trpjeti, strpljivo čekajući dok poticaje ne počnu isplaćivati – same sebi. (Glas Koncila)


VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

ŽIVO EVANĐELJE APOSTOLSKO PISMO PAPE FRANJE O BOŽIĆNIM JASLICAMA

U jaslicama se zrcali jedinstvena ljepota vjere životnoj dobi, one nas uče promatrati (‘contemplare’) Isusa, oćutjeti Božju ljubav prema nama, osjetiti i vjerovati da je Bog s nama, a mi s njim, svi kao djeca i braća zahvaljujući tomu Djetetu Sinu Božjemu i Djevici Mariji. I osjetiti da se u tome krije sreća«, zaključio je papa Franjo.

Postavljanje jaslica u našim domovima pomaže nam ponovno oživjeti povijest onoga što se zbilo u Betlehemu, piše papa Franjo

Č

udesni znak – Admirabile signum – tim riječima koje se odnose na jasle – one stvarne betlehemske, a potom i na prikaz božićnih jaslica – započinje apostolsko pismo pape Franje, koji već u svojem naslovu kaže da je želio istaknuti upravo »značenje i vrijednost jaslica«. Taj je prikaz, naime, »jednostavan i radostan navještaj otajstva utjelovljenja Božjega Sina«, iznio je Papa odmah sukus jaslica kao fenomena. One su »poput živoga evanđelja«, tako da, »dok promatramo prizor Isusova rođenja, pozvani smo poduzeti hod u duhu privučeni poniznošću Boga koji je postao čovjekom kako bi se susreo sa svakim muškarcem i ženom«, te »otkrivamo da nas on toliko ljubi da je postao jedno s nama kako bismo i mi mogli postati jedno s njim«.

Prve jaslice sv. Franje iz 1223. godine

A prve jaslice, i to žive (uključujući i djetešce), »organizirao« je sv. Franjo 1223. godine u Grecciu, gradiću u kojem je Sveti Otac na početku došašća, u nedjelju 1. prosinca, potpisao apostolsko pismo »Admirabile signum«. »Jednostavnošću toga znaka sv. Franjo je ostvario veliko djelo evangelizacije. Potom je papa Franjo postavio pitanje koje pogađa srž prikaza jaslica: »Zašto jaslice pobuđuju takvo čuđenje i izazivaju takvo ganuće u srcu?« Papin odgovor glasi: »Ponajprije zato što očituju Božju nježnu ljubav. On, Stvoritelj univerzuma, spušta se na našu malenost. (…) U Isusu nam je Otac dao brata koji dolazi tražiti nas kad god smo zbunjeni ili odlutamo s pravoga puta, vjerni prijatelj koji je uvijek uz nas. Dao nam je svoga Sina koji nam oprašta i oslobađa nas grijeha. Postavljanje jaslica u našim domovima pomaže nam ponovno oživjeti povijest onoga što se zbilo u Betlehemu.« »Naravno«, nastavio je Papa, »evanđeljâ ostaju trajni izvor koji omogućuje razumjeti i meditirati o tom događaju. Ipak, njegovo prikazivanje u jaslicama pomaže nam dočarati prizore, dotiče naša osjetila i poziva nas da se osjetimo dijelom povijesti spasenja kao suvremenici događaja koji je živ i

»Sporedni« likovi i »jedina istinska revolucija«

Papa Franjo potpisao je 2019. apostolsko pismo u Sve�štu jaslica u Grecciu, kod s�jene koja je sv. Franji poslužila kao jasle za prve jaslice u povijes� kršćanstva

stvaran u najrazličitijim povijesnim i kulturnim okruženjima. Ostatak apostolskoga pisma Papa je posvetio snažnoj rječitosti i simbolici znakova i likova koji se pojavljuju u jaslicama. Počeo je od »pozadine«, od »zvjezdanoga neba obavijenoga tamom i tišinom noći«. »Sjetimo se samo koliko smo puta u svojem životu iskusili tamu noći. Ipak, Bog nas ni u tim trenutcima ne ostavlja same, nego ostaje s nama da odgovori na naša presudna pitanja o smislu života: Tko sam? Odakle dolazim? Zašto sam rođen u ovom povijesnom trenutku? Zašto ljubim? Zašto patim? Zašto ću umrijeti? Da bi dao odgovor na ta pitanja, Bog je postao čovjekom. Njegova blizina donosi svjetlo tamo gdje je tama i obasjava one što obitavaju u tami patnje«, poručio je Papa. »Bogu koji nam dolazi

ususret u Djetešcu Isusu pastiri odgovaraju tako da kreću na put prema njemu kako bi doživjeli susret ispunjen ljubavlju i zahvalnim divljenjem. Upravo je taj susret između Boga i njegove djece, zahvaljujući Isusu, kolijevka naše vjere i predstavlja njezinu jedinstvenu ljepotu, koja se zrcali na osobit način u jaslicama.« »Kakvi nas tek osjećaji trebaju obuzeti dok u jaslice postavljamo planine, potoke, ovce i pastire! Na taj se način spominjemo… kako se sav stvoreni svijet raduje Mesijinu dolasku. Anđeli i zvijezda repatica znak su da smo i mi pozvani zaputiti se prema špilji i pokloniti se Gospodinu«, nastavio je Sveti Otac. U svojevrsnom krešendu Sveti je Otac stigao do središnjih likova u jaslicama. Marijin »nas lik potiče da razmišljamo o velikom otajstvu kojim je zahvaćena ta

djevojka kad je Bog pokucao na vrata njezina bezgrješnoga srca«. »Tim svojim ‘da’ Marija je postala majka Sina Božjega ne izgubivši, nego, zahvaljujući njemu, posvetivši svoje djevičanstvo. U njoj vidimo Majku Božju koja svog Sina ne drži samo za sebe, nego poziva sve da poslušaju njegovu riječ i provode je u djelo.« Sveti je Josip pak »čuvar koji neumorno štiti svoju obitelj« (bijeg u Egipat), a kasnije je »prvi odgojitelj Isusov«. »Josip je u svojem srcu nosio veliko otajstvo kojim je bio obavijen Isus i njegova zaručnica Marija, i kao pravednik uvijek se pouzdavao u Božju volju i vršio je«, poručio je papa Franjo u svojem kratkom zadržavanju na otajstvu svete Obitelji. No u jaslicama »zaiskri život« tek kad se u njima nađe kip Djetešca Isusa. »Bog se predstavlja tako, u djetetu, da bismo ga primili u naručje. U slabosti i krhkosti skriva svoju moć koja sve stvara i preobražava. Čini se nemogućim, ali je tako: u Isusu je Bog bio dijete i kao takav je želio otkriti veličinu svoje ljubavi koja se očituje u osmijehu i rukama koje se pružaju prema svima. Jaslice su dio lijepoga i zahtjevnoga procesa prenošenja vjere. Počevši od djetinjstva, a zatim u svakoj

U prikaz jaslica, istaknuo je Sveti Otac, ulaze »mnoge simboličke �igure«. Nastavljajući se na pastire koji su obvezni jer su zadani evanđeljem, posebno je mjesto dao »prosjacima i ljudima koji ne poznaju drugoga obilja doli obilja srca«. »Oni su s punim pravom blizu Djetešcu Isusu, nitko ih ne može otjerati ili udaljiti od te sklepane kolijevke od koje siromašni svojom pojavom nimalo ne odudaraju. Siromašni su, štoviše, povlašteni dio toga otajstva i često su više i bolje od drugih kadri prepoznati prisutnost Boga među nama. (…) Jaslice šalju jasnu poruku da se ne smijemo dati zavarati bogatstvom i mnogobrojnim ponudama površne i časovite sreće. Herodova je palača u pozadini, zatvorena, gluha za navještaj radosti«, napisao je Papa.

»Štoviše, rođenjem u jaslama sam Bog pokreće jedinu istinsku revoluciju koja daje nadu i dostojanstvo obespravljenima i marginaliziranima: revolucija je to ljubavi, revolucija nježnosti. Isus iz jaslica krotko, ali u isti mah snažno poziva na dijeljenje kao put koji vodi prema humanijemu i bratskijemu svijetu u kojem nitko nije isključen ili marginaliziran.« Neke pak �igure »naizgled nemaju nikakve veze s evanđeoskim izvješćima«. No samo naizgled. »Tom se maštovitošću«, nastavio je Papa, »želi reći da u tom novom svijetu u koji nas je Isus uveo ima mjesta za sve što je doista ljudsko i za sva Božja stvorenja. Od pastira do kovača, od pekara do glazbenikâ, od žena koje nose vrčeve vode do djece koja se igraju… sve to progovara o svakodnevnoj svetosti, radosti obavljanja običnih, svakodnevnih stvari na izvanredan način kad Isus dijeli svoj božanski život s nama.« Sveti Otac, polazeći od toga da se njihovi likovi stavljaju u jaslice tek za Bogojavljenje (očito je to u mnogim dijelovima svijeta tako), na neki način izdvaja i likove triju mudraca. Njihov poklon krije u sebi mnoge pobude: »pozvani smo razmišljati o tome kako je zadaća svakoga kršćanina biti vjerovjesnikom«; »mudraci nas uče da katkad, da bi se prispjelo Kristu, treba prijeći dalek put«; »pred Djetetom Kraljem obuzela ih je velika radost« jer se »ne daju sablazniti siromašnim ambijentom, ne oklijevaju pasti ničice pred njim i pokloniti mu se«. »Klečeći pred njim shvaćaju da Bog, kao što suverenom mudrošću upravlja zvijezdama, tako vodi tijek povijesti, zbacujući silne s prijestolja i uzvisujući ponizne. Po povratku u svoj kraj sigurno su drugima govorili o tom čudesnom susretu s Mesijom, čime su započeli putovanje evanđelja među narodima«, poručio je Papa.


12

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

ADELAIDE HRVATSKI MINISTAR GRLIĆ RADMAN U RADNOM POSJETU AUSTRALIJI

Potpisan Memorandum o suglasnosti o suradnji vlada Hrvatske i Južne Australije Ministar Grlić Radman je istaknuo značaj australskih investicija u Hrvatskoj, poglavito iz Adelaidea, te razmjenu znanja i tehnologije ribarstva iz Port Lincolna

U

okviru radnog posjeta Australiji, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se u Adelaidu u utorak, 5. prosinca, s predsjednikom Vlade Južne Australije Peterom Malinauskasom s kojim je potpisao Memorandum o suglasnosti o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Južne Australije. Sporazum označava novo poglavlje suradnje te značajan korak prema jačanju bilateralnih odnosa. Memorandum o razumijevanju osnažit će postojeće suradnje te potaknuti one nove u područjima kao što su turizam, obrazovanje, obnovljiva energija, pomorstvo i ribarstvo, vinogradarstvo, informacijska tehnologija, umjetnost, kultura i sport. Ovaj memorandum pruža osnovu za poboljšanje ulaganja i gospodarskih mogućnosti, akademske i istraživačke suradnje, kao i razmjenu znanja i stručnosti. Ministar Grlić Radman naglasio je važnost veze između Hrvatske i Južne Australije, ističući zajedničke vrijednosti i snažnu povezanost izgrađenu na temeljima brojne i uspješne hrvatske zajednice u Južnoj Australiji. Tijekom sastanka ministar je istaknuo i razvoj gospodarske suradnje, naglašavajući značaj australskih investicija u Hrvatskoj, poglavito iz Adelaidea, te razmjenu znanja i tehnologije ribarstva iz Port Lincolna. Tijekom boravka u Adelaideu ministar se susreo i s predsjednikom Gornjeg doma Parlamenta Južne Australije Terryem Stephensom. Sugovornici su pozdravili aktivnosti Skupine prijateljstva i izrazili želju za intenziviranjem dijaloga na parlamentarnoj razini. Susretu s guvernerkom Južne Australije Frances Adamson nazočili su i istaknuti predstavnici hrvatske zajednice. Naglašen je značaj hrvatske zajednice u Južnoj Australiji, kao i važnost najave pokretanja pregovora o Sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Istaknuta je, također, australska potpora pristupanju Hrvatske OECD-u. Posjet je završen susretom u Hrvatskom klubu Adelaideu s predstavnicima hrvatske zajednice. Ministar Grlić Radman je istaknuo važnost doprinosa hrvatske zajednice u izgradnji mostova prijateljstva između Hrvatske i Australije. Posebno je pohvalio njihovu predanost očuvanju hrvatskog identiteta te izražavanje zajedničkih kulturnih vrijednosti. Istaknuo je, također, važnost kulture kao mosta koji povezuje zajednice te najavio podršku Vlade RH projektima koji potiču očuvanje hrvatskog kulturnog naslijeđa diljem svijeta. (Izvor: https://mvep.gov.hr/press/)

Druženje s članovima Hrvatskog kluba Adelaide

- Hrvatski klub Adelaide više od sedamdeset godina okuplja ovdašnje Hrvate, o čemu nam je govorio predsjednik Marijan Ćubelić. Važan je doprinos naše zajednice u izgradnji mostova prijateljstva između Hrvatske i Australije, kao i njihova predanost očuvanju hrvatskog identiteta te izražavanju zajedničkih kulturnih vrijednosti – izjavio je, na svojoj službenoj Fb stranici, ministar Grlić Radman o svojem posjetu Hrvatskom klubu Adelaideu.


IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

DRUŽENJE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

Šarenilo darova uz božićnu pjesmu

Uoči svog božićnog koncerta članovi su se i dalje marljivo pripremali za nastup, dok su ljubitelji boćanja osvajali “punte” na travnjaku Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Australian Croatian Community Services

Č

lanovi grupe društvene potpore Casey uz svoje redovito druženje u utorak, 5. prosinca, imali su i poseban “blagdanski stol” – i to ne samo onaj s kojeg su uživali ukusan ručak! Bio je to posebno prire-

đeni stol, prekriven darovima koje su članovi ove grupe, koja djeluje u okviru Australsko-hrvatskih društvnih usluga, izmijenili između sebe radujući se malom znaku pažnje koji je sa sobom donio veliko veselje. I toga dana rezala se slavljenička, rođendanska torta Mariji i kuharici Ljilji, uz iskrene rođendanske čestitke. Uoči svog božićnog koncerta članovi su se i dalje marljivo pripremali za nastup, dok su ljubitelji boćanja osvajali “punte” na travnjaku.

13


14

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

OKUPLJANJE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

Predbožićno druženje - slatko kao ‘Pavlova’! Izrađivali su se božićni ukrasi i razmjenjivali darovi i čestitke povodom predstojećih božićnih blagdana, a onda se uživalo u izvrsnim domaćim specijalitetima Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Australian Croatian Community Services

P

rošlotjedno druženje članova grupe društvene potpore Hume i Whittlesea, u četvrtak 7. prosinca, bilo je u znaku božićne atmosfere. Izrađivali su se božićni ukrasi i razmjenjivali darovi i čestitke povodom predstojećih božićnih blagdana, a onda se uživalo u izvrsnim domaćim specijalitetima. - Ručak se sastojao od pečene govedine, svinjetine, krumpira iz pećnice, salate i, naravno, više nego ukusne torte Pavlove. Drage dame, hvala Vam što ste s nama podijelile svoje slastice - poručili su voditelji ovih grupa i njihovi zadovoljni članovi koji su nastavili družiti uz svoje omiljene aktivnosti – bingo, bilijar…


15

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 13th of December 2023

Volume 27. No. 1238 13th of December 2023

Croatian Christmas Traditions Take Centre Stage in Heartwarming Celebrations


FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW NEW GENERATION GENERATION │ │ Wednesday 25th ofofSeptember of August 2019 THETHE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 13th21st December 2023

A Night to Remember: New York City Gathers to Support DV Latica in Zadar at ‘Zadar Night’

O

n the night of December 2nd, the enchanting “Zadar Night” illuminated New York as a part of the Advent program, orchestrated by the dedicated Society of Friends of Zadar. This charitable event, held at the St. Cyril and Methodius hall in the Croatian Centre, transcended the boundaries of celebration, aiming to contribute to a noble cause. The entire proceeds from the sold-out tickets, a testament to the overwhelming support, will be directed towards DV Latica in Zadar—an educational institution catering to children with disabilities. Fr. Nikola Pasalić, in his opening address, conveyed his delight at the robust turnout of parishioners who rallied behind this humanitarian initiative. Vanessa Bulić, representing the Board of Directors of the Society of Friends of Zadar, extended gratitude to sponsors and attendees alike for their generous contributions. The vibrant atmosphere of “Zadar Night” was ampli�ied by the musical talents of ‘Nova,’ led by Branko Lerga, and the captivating performance of klapa ‘Astoria,’ serenading the nearly �ive hundred guests. The night unfolded with a raf�le featuring coveted prizes like signed HNS jerseys, Croatian wines, and olive oil from the Zadar region. The multicultural gathering, comprising predominantly Zadar natives and individuals from various parts of Croatia, Bosnia and Herzegovina, revelled in the festivities until the late hours. The gastronomic offerings from the four Advent houses—Kalelarga, Varos, 4 Kantuna, and 5 Bunara—added a delectable touch to the evening. Re�lecting on the success of the event, the Society of Friends of Zadar, represented by members such as Branko and Nancy Lerga, Elvis and Vanessa Bulić, Vjeko and Ivana Pestic, Susan Grgas, and Janko Coza, expressed their anticipation for the next edition. They emphasized the enduring love they carry for their homeland, particularly the cherished city of Zadar, echoing the sentiment that this unforgettable night was just the beginning of a tradition destined to continue.


Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 13thofof ofFebruary December 2023

A

ccor is set to unveil the inaugural Pullman hotel in Croatia, an upscale establishment situated in the promising business enclave of Zagreb. The new Pullman property will �ind its home in the thriving business zone of Buzin in Zagreb. In collaboration with MPPD, a dynamic hotel management partner with whom Accor has successfully overseen Mövenpick Zagreb and the upcoming Mövenpick Split, the renowned hotel chain is poised to contribute to further development initiatives in this strategic locale. MPPD, recognized as one of Croatia’s fastest-growing hotel companies, envisions additional projects in the near future. Expressing enthusiasm about this collaboration, Dilek Sezer, Senior Development Manager at Accor Southeast Europe, stated, “We are thrilled to collaborate with our partners to make this exceptional property a valuable part of an ambitious project in the capital of Croatia. Pullman Zagreb is a true example of a vibrant urban hotel that perfectly aligns with the character of our brand. We are con�ident it will leave a mark on the local hospitality industry and offer top-notch experiences to travellers coming to Zagreb from around the world.” Pullman Zagreb will boast 193 rooms and an array of enticing amenities, including an elegant restaurant, a contemporary lobby bar, state-ofthe-art conference rooms, and a wellness center. The visually striking modern building, adorned with a steel and glass façade and a spacious terrace, promises guests an impressive and elevated experience. Part of the expansive City Island project, one of Croatia’s most signi�icant investments covering 80,000 square meters, Pullman Zagreb is set to become an integral part of the burgeoning business landscape in New Zagreb. Upon completion, City Island is anticipated to employ over 15,000 people and encompass 250,000 square meters, with more than half dedicated to of�ice spaces, establishing it as a promising business hub. Janko Vrgoč, a partner at MPPD, expressed con�idence in the success of Pullman Zagreb, stating, “With our highly successful collaboration with Accor so far, we are con�ident in the success of Pullman Zagreb. This partnership represents a great opportunity to combine local expertise with Accor’s international standards. We are sure that this exceptional hotel, situated within the ambitious City Island project, will set new standards in hospitality and catering in Croatia.” Strategically located in Buzin, the business centre of New Zagreb, Pullman Za-

CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE ADVERTISEMENT NEWS &REPORT VIEWS 17

Croatia’s First Pullman Hotel by Accor greb is in close proximity to the headquarters of Croatian companies, regional centres of international corporations, two shopping centres, and the Embassy of the United States. The Zagreb Fair and the Museum of Contemporary Art are also within the broader neighbourhood. Bene�iting from excellent transportation connections, guests can easily reach the city center and numerous attractions. Additionally, Pullman Zagreb serves as an ideal starting point for exploring the city, with Zagreb Airport, the largest in Croatia, just a short 12-minute drive away.


18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 13th of December 2023

Croatian Club Adelaide’s Annual Christmas Lunc

Marijan Ćubelić - President s we approach this joyous season of Christmas, it brings me immense pleasure to extend my warmest greetings to each and every one of you. The spirit of Christmas transcends borders and languages, uniting us all in a celebration of love, hope, and togetherness. This year, our community has been blessed with a new addition to our spiritual family, Father Luka. It is with great joy and anticipation that we welcome Father Luka into our midst. His dedication to serving the congregation and fostering a sense of unity among us is truly admirable, and we look forward to the guidance and wisdom he will bring to our community. Christmas is a time of re�lection, a time to cherish the bonds that unite us, and a time to extend kindness and compassion to those around us. As we gather with our loved ones, let us also remember those who may be in need, extending our generosity and support to make this season brighter for all. Let the spirit of Christmas �ill our hearts with joy, peace, and goodwill. May the light of hope shine brightly in our lives, illuminating our paths with love and understanding. On behalf of The Croatian Club committees, I extend my heartfelt wishes for a Merry Christmas �illed with love, laughter, and blessings. May this festive season be a time of renewal and joy for each and every one of you. Welcome, Father Luka, to our community. We are excited and honoured to embark on this journey together under your guidance and leadership. We would also like to extend our heartfelt gratitude and thanks to Hilda Žuvela and Michael Tomljenović who along with their team, have taken on the mammoth task of preparing today’s Christmas Lunch. This is never an easy task the organisation, energy and dedication they have shown is truly admirable. We would also like to thank everyone that helped make today a beautiful and memorable day for us all. The time you spent no matter how long or short is truly appreciated. Merry Christmas and a prosperous New Year to you all! Dijana Adžić - Vice President Welcome to the Croatian Club for this year’s Christmas lunch and celebration of Saint Nicholas. First and foremost, on behalf of the Croatian committee and the entire Croatian community, I want to welcome our new priest, Father Luka

A

Poljak. Father, welcome to us, and I hope you’ll feel comfortable here with all of us. We have been waiting for you for a long time, and we hope that your arrival will make our community stronger and ready for collaboration. Also, I welcome our sisters, Sister Slavica and Sister Ljilja. Welcome to you. As this year comes to an end, it is crucial to thank all the volunteers, everyone who supports our vision for the Croatian community in Adelaide. We do what we can, and volunteers are always welcome, so we hope that in this new year, there will be many more helping hands. This home was built by volunteers, contributing their free time for all of us. The work hasn’t stopped; the work continues. We have many skilled individuals in our community, so participate in our present, and I hope in the future. Branches of our club: Croatian Folk Group Lenek, Croatian School, Croatian Women Katarina Zrinski, members with the administration have tirelessly worked in many functions this year. From Friday dinners, participation in dances to other important events, their enthusiasm and creativity inspire us and maintain our cultural heritage. We are truly creating beautiful memories that we can all be proud of. This year, we have one hundred and �ifty children enrolled in Lenek and the School. A lot of work has been invested in celebrating the seventieth anniversary of folklore in Adelaide, as well as today’s concert. This is the only way forward, and the effort invested is for the love of the homeland, the Croatian langua-

ge, and the Croatian heritage. Heritage and the Croatian language are important to us; it is our identity. In this season, we must remember all those who came before us because their work and sacri�ice must not be forgotten. They played a signi�icant role in our community, in creating what we have today. From them, we inherited love for the homeland and the preservation of our tradition here in the diaspora. Today, we promise to cherish what we have inherited and work towards continuing to expand Croatian culture and tradition. We hope that this home is not just a club for you but that you see a part of the homeland in it and feel as comfortable here as in your personal home. We want to pass on the vision of those before us, as well as our vision and desire to the new generation. This can only be achieved with the support and work of all of us. On behalf of all the committees of the Croatian Club, we wish you sincere wishes for a Merry Christmas �illed with love, laughter, and blessings. May this holiday season be a time of renewal and joy for each of you. Merry Christmas and a successful New Year to all of you!

Last Sunday December 10th 2023, the Croatian Club Adelaide hosted their annual Christmas luncheon bringing together the many organisations that participate and are active at the club. Of�icially it was the Croatian School’s event which saw over 300 attend a wonderful and yet another memorable event. As we bid farewell to the passing year, it becomes imperative to express gratitude to the unsung heroes of the community - the dedicated volunteers. Their unwavering support and commitment have been the driving force behind the shared vision for the Croatian community in Adelaide. The Adelaide Croatian community is blessed with individuals of immense talent and skill and includes various branches of the club, including the Croatian School, Croatian Folk Group Lenek and Croatian Women Katarina Zrinski, who have tirelessly contributed to the cultural richness of our community, creating memories that we can all take pride in. As part of Sunday’s event there were two keynote speakers; the President of the Croatian Club Adelaide Marijan Ćubelić and Vice President Dijana Adžic whose speeches we bring you in their entirety.


THE NEW GENERATION │ Wednesday 2019 Wednesday,6th 13thofofFebruary December 2023

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

cheon: A Celebration of Community and Culture”


20 20 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 13th of December 2023

Annual Christmas Celebration of FA Hrvatska Zora at Melbourne Croatia

Prepared by: Suzana FANTOV Photos: Of�icial FA Hrvatska Zora Facebook Page

L

ast week, FA Hrvatska Zora organised its last celebration for 2023, with the award ceremony for the successful activities of its members, at the premises of Melbourne Croatia. However, what brought smiles to the faces of many members of this folk group, which celebrated its 30th anniversary this year, was the impressive truck of ‘Santa David Mandušić’, which, with its bell, red suit, and gifts, delighted both the youngest and the somewhat older members. Many thanks to Melbourne Croatia and Monica Cimera, who provided us with their club space and ‘beer garden,’ as well as the ladies from the canteen who provided a cash voucher of $30 for each child, as well as ice cream! Thanks to ‘Santa David Mandušić,’ parents, and members for a fantastic year - expressed the board of FA Hrvatska Zora on their of�icial Facebook page, from which we bring you a plethora of photos ‘with smiles’.”

Prepared by: Suzana Fantov Photo: Of�icial Facebook page of Gold Coast Croatian Sports Centre Inc.

O

n Sunday, December 3rd, after the Christmas Mass in the festively decorated chapel of St. Leopold Bogdan Mandić, presided over by Fra Davor Dominović, members of the Croatian community on the Gold Coast continued their celebrations in the hall of the Croatian Sports Centre Gold Coast. A superb lunch was served to numerous guests, small children’s creative workshops was organised, and a Christmas raf�le. What was most anticipated was the arrival of St. Nicholas! The beloved St. Nicholas delighted all the little ones with boots �illed with sweets, just as tradition dictates.


THE NEW GENERATION │ Wednesday, 13th of December 2023

Croatian Sports Centre Gold Coast St. Nicholas Delights Children!

CROATIAN COMMUNITY SPORT 21


22

ADVERTISEMENT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 13th of December 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight


HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

15 23

ZAVRŠNO GODIŠNJE DRUŽENJE FOLKLORAŠA HRVATSKE ZORE U NK MELBOURNE CROATIJI

Kad sv. Nikola stigne u 'limenoj kočiji'!

Sjajni kamion „djedice Davida Mandušića“ svojim je zvoncem i crvenim odijelom, a onda i poklonima, oduševio najmlađe, kao i one nešto starije Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica F.A. Hrvatska Zora, Melbourne

F

olklorni ansambl „Hrvatska zora“ prošloga je tjedna priredio svoju završnu jubilarnu feštu, uz dodjelu priznanja svojim članovima za uspješno djelovanje, u prostoru Nogometnog kluba „Melbourne Croatije“. No ono što je svojom veličinom i sjajem izmamilo osmijehe brojnih članova ove folklorne grupe, koja je ove godine obilježila veliku, 30. godišnjicu svog rada i djelovanja, je sjajni kamion „djedice Davida Mandušića“ koji je svojim zvoncem i crvenim odijelom, a onda i poklonima, oduševio najmlađe, kao i one nešto starije. - Velika hvala NK Melbourne Croatiji i Monici Cimeri koji su nam ustupili svoj klupski prostor i dvorište (Beer Garden), kao i gospođama iz kantine koje su omogućile novčani bon u iznosu od $30 za svako dijete - i sladoled! Hvala 'Santo Davidu Mandušiću', roditeljima i članovima na fantastičnoj godini - s ljubavlju je zahvalio Upravni odbor „Hrvatske zore“ na svojoj službenoj Facebook stranici, s koje vam prenosimo pregršt fotogra�ija „s osmijesima“.


24

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

QUEENSLAND VESELO DRUŽENJE U HRVATSKOM SPORTSKOM CENTRU GOLD COASTA

Sv. Nikola razveselio najmlađe!

Poslužen je izvrstan ručak za brojne goste, organizirane su male dječje kreativne radionice i održana je božićna tombola, a potom je uslijedilo ono što se najviše priželjkivalo – stigao je sv. Nikola! Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Gold Coast Croatian Sports Centre Inc.

Č

lanovi hrvatske zajednice Gold Coasta okupili su se u nedjelju, 3. prosinca, na pučkoj sv. misi u božićnom ruhu uređenoj kapeli sv. Leopolda Bogdana Mandića. Sv. misu predslavio je fra Davor Dominović, a nakon misnog slavlja vjernici su svoje druženje nastavili u dvorani Hrvatskog sportskog centra Gold Coasta. Poslužen je izvrstan ručak za brojne goste, organizirane su male dječje kreativne radionice i održana je božićna tombola, a potom je uslijedilo ono što se najviše priželjkivalo – stigao je sv. Nikola! Omiljeni „djedica“ razveselio je svu dječicu darujući im čizmice ispunjene slatkišima, baš kako to i sama tradicija nalaže.


VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023. Važan segment ojačavanja kupovne moći žitelja BiH ima upravo dijaspora sa svojim izravnim novčanim doznakama koje su protekle godine dosegnule 3,58 milijardi konvertibilnih maraka

D

olazak iseljenika u domovinu u većem broju ukazuje i na neraskidivu vezu koja postoji s rodnim krajem, a koja nije došla u izazov prekida i uz mnogo organiziranije proslave na otvorenom, koje su karakteristika bogatijih zemalja. Okićeni trgovi gradova, pojačan promet na cestama diljem zemlje, lako vidljiva užurbanost, ali i pozitivno ozračje na mjestima javnih okupljanja, različiti domjenci, susreti i događaji od društvenog značaja. Prosinac, iako je tek prva polovina mjeseca, opravdava titulu jednog od mjeseci s posebnim ugođajem, a zbog čega je brojnim ljudima i najdraži u godini. Naravno, kada govorimo o BiH, prosinac redovito donosi niz dobrih vijesti zbog svojevrsnoga sociološkog, ali i kulturološkog fenomena koji se re�lektira kroz masovan povratak dijaspore u domovinu. Već se nekoliko proteklih dana, od vremena paljenja prve adventske svijeće u brojnim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini, osjeća ozračje koje krase susreti prijatelja i rodbine, svojevrsno povezivanje iseljene i domovinske BiH, a toga će, kako se približavamo najradosnijem kršćanskom blagdanu Božiću, kao i Novoj godini, biti i sve više. Dolazak iseljenika u domovinu u većem broju ukazuje i na neraskidivu vezu koja postoji s rodnim krajem, a koja nije došla u izazov prekida i uz mnogo organiziranije proslave na otvorenom, koje su karakteristika bogatijih zemalja. Naravno, ne treba zaboraviti kako i lokalne zajednice u BiH iz godine u godinu podižu razinu i letvicu kada govorimo o adventskim svečanostima na

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Turističko putovanje Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

POVRATAK DIJASPORE

Počela blagdanska groznica, iseljenici jačaju kupovnu moć žitelja BiH otvorenom, a kad se tomu dodaju i obiteljska druženja svojstvena ovim krajevima, dolazimo do sinergije zbog koje je neupitan dolazak velikog broja pripadnika dijaspore. Osim uobičajene slike koju možemo primijetiti na druženjima u sklopu proslave adventa na otvorenom, osobito je važan duhovni karakter pripreme za Božić, a koji se, uz ostalo, vidi i kroz sve veću posjećenost misama zornicama, tradicionalnom načinu priprave za Božić. Ipak, blagdani sa sobom nose i značajan svjetovni element, a uz ostalo, i bogatu trpezu na koju se gleda kao način podizanja razine svečanosti. Unatoč izazovima koje sa sobom donosi još uvijek visoka stopa in�lacije i općenito niska kupovna moć, žitelji BiH će, velikim dijelom zahvaljujući potpori iseljeništva, među ostalima i kroz izravne novčane doznake, u ovom mjesecu trošiti više na različite namjene, od blagdanske trpeze pa do darova. Prosinac je mjesec u kojemu se i tradicionalno bilježi veća potrošnja, a što je empirijski lako dokazivo kroz podatke o prometu koji se bilježi putem �iskalnih uređaja, a in�lacijski pritisci koji su se, mimo očekivanja, nastavili u ovoj godini mogli bi čak dovesti do novih rekorda u potrošnji. Zvuči na prvu nelogično, no

s obzirom na to da in�lacija u prijevodu znači i pad vrijednosti novca, odnosno za istu stvar sada trebate izdvojiti više nego prije, ovakva predviđanja mogla bi se obistiniti. Udruge koje se bave zaštitom prava potrošača očekuju porast izdvajanja iz kućnog proračuna uslijed kupnje različitih proizvoda, dobrim dijelom i za trpeze i darove, no dodaju i kako u siječnju dolazi do negativne situacije zbog manjka sredstava za podmirenje nekih drugih tekućih obveza. A brojevi, kada pogledamo proteklu godinu, ukazuju na porast kupnje prehrambenih proizvoda. Osim činjenice da je ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u prosincu 2022. godine, promatran u tekućim cijenama, zabilježio pad prometa od 0,6 posto u odnosu na studeni 2022. godine, treba ukazati na podatak kako je rast prometa ostvaren u trgovini prehrambenim proizvodima (hranom, pićem i duhanskim proizvodima) u iznosu od 0,2 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima zabilježio pad u iznosu od 0,9 posto. S druge strane, ukupan promet trgovine na malo u BiH, promatran u tekućim cijenama, u prosincu 2022. godine ostvario je rast od 16,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Pro-

met prehrambenim proizvodima (hranom, pićem i duhanskim proizvodima) ostvario je rast od 18 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 13 posto u odnosu na prosinac 2021. Promatrano u stalnim cijenama, ukupan promet trgovine na malo ostvario je rast od 12,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 5,6 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 19,4 posto u odnosu na prosinac 2021. godine. Navedeni podaci kalendarski su prilagođeni. Općenito gledajući, a kada je riječ o Federaciji, ukupna potrošnja u prosincu prošle godine u odnosu na studeni porasla je za više od 500 milijuna maraka. Naime, promet koji se bilježi �iskalnim uređajima u Federaciji BiH u prosincu prošle godine iznosio je 5.360,450.167 maraka, dok je mjesec prije bio 4.807,574.621 KM. Važan segment ojačavanja kupovne moći žitelja BiH ima upravo dijaspora sa svojim izravnim novčanim doznakama koje su, podsjećamo, protekle godine dosegnule iznos od 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a očekivanja su kako ćemo u ovoj godini zabilježiti i još veće iznose.

Željko Majić postao deseti živući biskup iz Hercegovine Novoimenovani biskup Banjolučke biskupije rođen je u Drinovcima 28. ožujka 1963. godine, do sada je obavljao službu ravnatelja Caritasa biskupija Mostar – Duvno i Trebinje – Mrkan

P

apa Franjo je prihvatio odreknuće od pastoralnog vodstva Banjolučke biskupije mons. Franje Komarice te za novog banjolučkog biskupa imenovao Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije. Iz biskupija s područja Hercegovine čak je deset biskupa i nadbiskupa u Hrvatskoj i BiH. Trojica su nadbiskupi. Na čelu Sarajevske nadbiskupije

25

je nadbiskup Tomo Vukšić. Na čelu Zagrebačke nadbiskupije je nadbiskup Dražen Kutleša, dok je nadbiskup splitsko-dalmatinski Zdenko Križić. Hercegovina ima još jednoga nadbiskupa koji je tu zaređen i ovdašnjih je korijena. To je Petar Rajič, apostolski nuncij za Litvu, Latviju i Estoniju s naslovnom povijesnom Sarsenterskom nadbiskupijom. Do izvjesnoga vremena kotorski biskup podrijetlom iz Stoca Ivan Štironja preuzeo je Porečku i Pulsku biskupiju, a Bože Radoš je pak na čelu Varaždinske biskupije. Kada se uđe u dublju analizu, čak četvorica biskupa podrijetlom su iz Tomislavgrada, koje se krsti i kao Duvno – Kutleša, Križić, Radoš te mons. Ivan Ćurić, pomoć-

ni biskup đakovačko-osječki. U mirovini je od ove godine i Mostarac Želimir Puljić, koji je dugi niz godina bio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Željko Majić rođen je u Drinovcima 28. ožujka 1963. godine. Filozofsko-teološki studij završio je u Sarajevu, a za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaredio ga je 29. lipnja 1988. godine biskup Pavao Žanić. Godine 2012. imenovan je generalnim vikarom Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, a od 2019. godine obavlja službu ravnatelja Caritasa biskupija Mostar – Duvno i Trebinje – Mrkan.

Sedamdesetak likova iz Drage nNše otišlo je na sastanak u Bruxelles. Iako kratko, mora se priznati, ipak je to lijepo turističko putovanje. Raspoloženje tim turistima nije pomutila ni vijest, koji dan prije tog sastanka, da Nizozemska neće dopustiti otvaranje pristupnih pregovora sa EU dok BiH ne ispuni SVIH 14 uvjeta. Taj stav Nizozemske zasmetao je jedino zastupniku Saši Magazinoviću, koji izgleda misli da se njega nešto pita. Naš umišljeni Bosanac-Hercegovac izjavio je da Nizozemska ponovno griješi. Jasno da je tom izjavom aludirao na nizozemski bataljun u Srebrenici. U izvješćima sa sastanka u Bruxellesu prva i najznačajnija vijest koju su kazali na tzv. Federalnoj televiziji je ta da je Dodik odustao od izbacivanja stranih sudaca iz Ustavnoga suda! Na srpskim medijima takvu vijest se nije moglo čuti. Jesu li srpski mediji to prešutjeli ili je Dodik zbilja sam sebi i Republici Srpskoj zabio nož u leđa?! No, da ovo nakratko ostavimo po strani i pogledamo što su zaključci tog sastanka. Na izjave turista iz BiH neću trošiti vrijeme, uglavnom su to one iz priče za prvašiće o pačićima u školi - ništa drugo ne nauči pačurlija ta nego što je i prije znala, bla, bla, bla. Dakle, njihove priče - predanost europskim prioritetima u BiH snažnija je nego ikada, očekuju se veći pomaci, bitno je da razgovaramo o teškim temama, i slične, su priče za pačiće male, bitno je ono što je kazao Olivér Várhelyi. Njegovu kurtoaznu pohvalu napretku u Dragoj Našoj, tipa brzo uspostavljanje vlasti poslije izbora itd. mogu kao nešto posebno shvatiti samo ograničeni umovi. Međutim, Várhelyi je bio više nego jasan - Morate ispuniti SVIH 14 uvjeta ako u ožujku želite dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pristupnih pregovora! To su zaključci sa sastanka u Bruxellesu. Jesu li ovo dobro čuli Dodik i Čović? Jesu li shvatili da im je pružena još jedna prilika da konačno riješe pitanje Ustavnoga suda i izmjene Izbornoga zakona? Nisam baš siguran da su shvatili pruženu priliku, ali su zato Bošnjaci-muslimani itekako razumjeli što moraju napraviti. Budući da je Konakoviću i ostalima iz njihove političke oligarhije jasno da se moraju odreći usluga stranih sudaca, koji su do sada uvijek glasovali za odluke koje odgovaraju Bošnjacima-muslimanima, sada su izašli s tezom da u tom Ustavnom sudu mora biti 50 posto sudaca Bošnjaka-muslimana, jer je, eto u BiH je pedeset posto Bošnjaka-muslimana. Shvativši kako do beskonačnosti ne mogu odgađati ispunjavanje uvjeta EU, a među njima i donošenje zakona o Ustavnom sudu, tim prijedlogom zapravo pokušavaju iz Ustava BiH izbaciti pojam naroda, odnosno “na mala vrata” žele napraviti BiH kao građansku državu, ogoljeno do kraja, žele eliminirati Hrvate u FBiH budući da Srbima više ne mogu ništa. Ako bi poslije ovako jasno pružene prilike od strane Bruxellesa Čović i Dodik odustali, prvi od izmjena Izbornoga zakona u kojemu bi bilo ugrađeno legitimno predstavljanje, drugi od izbacivanja stranih sudaca iz Ustavnoga suda, sasvim je sigurno kako to više NIKADA neće uspjeti ostvariti. Donekle je razumljivo da Čović neće, odnosno zbog stava Zagreba ne može, kao Dodik stati čvrsto i kazati isto, dok se ne ispuni svih 14. uvjeta nije ispunjen niti jedan, ali jedini način na koji bi Bošnjaci-muslimani to prihvatili, a EU bi morala podržati, je baš taj. Ako je, pak, netko pomislio da beha političari put u Bruxelles nisu shvatili kao turističko putovanje govori činjenica da na prvoj sjednici Vijeća ministara, a ni do dana današnjega, nije bilo ni riječi o zaključcima iz Bruxellesa. A sada nekoliko riječi o (ne)legitimnom viskom predstavniku Christianu Schmidtu. Pozivajući Dodika na sastanak u Bruxelles EU je, prvo, ponizila Schmidta, a drugo, kazala je jasno da nema zabrane političkoga djelovanja Dodiku, čemu su se Bošnjaci-muslimani nadali i radovali. Shvaćajući da im Schmidt neće uraditi ono što bi željeli, radikalna bošnjačko-muslimanska politička oligarhija počela je preko svojih medija napadati Schmidta. Razlog napada? Schmidt je izvijestio javnost kako je prijedlog radne grupe Ureda visokog predstavnika (OHR), glede spora oko imovine gotov, ali da on ni OHR neće donositi odluku čija je imovina nego će taj prijedlog poslije Nove godine dostaviti Parlamentu BiH! Izričito je naglasio kako to nije prijedlog zakona, niti čak nacrt, nego materijal radne grupe OHR-a. Što to znači? Jasno je da bilo kakav prijedlog po kojemu bi imovina bila vlasništvo BiH, a ne entiteta, Srbi neće prihvatiti. Dakle, od rješavanje tog pitanja nema ništa u sljedećih milijun godina, a Schmidt i OHR su pilatovski oprali ruke. Ante Nobilo, jedan od odvjetnika u timu za obranu, glede postupka koji se pred Sudom BiH vodi protiv Dodika, izjavio je kako će obrana kao svog ključnog svjedoka pozvati Schmidta. Zatražit će od njega da pred Sudom predoči dokaze o svom imenovanju za visokog predstavnika, od strane Vijeća sigurnosti, a on ih nema, zatražit će od njega da dostavi dokaze na temelju kojih on ima pravo mijenjati zakone u jednoj međunarodno priznatoj državi, koje također nema. Međunarodna zajednica treba znati da će građani RS braniti Dodika, a presuda Dodiku izazvala bi velike nemire, čak i rat, kao što bi pokušaj odcjepljenja RS izazvao rat. Da je ova ocjena točna govori i najnoviji u nizu napada na povratnicu Srpkinju u mjestu Vozuća kod Zavidovića, mjestu gdje je Armija BiH u ratu počinila stravične zločine nad Srbima. Bezbrojno ponavljanje bošnjačko-muslimanskih političara i medija da to nije na nacionalnoj osnovi, poništava samo jedno pitanje, kako to, ako je u pitanju koristoljublje, napadi su samo na srpske povratnike?!


26

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

Održavanje intenzivnih dijaloga i suradnja u raznim područjima M

inistar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman održao je u Canberri, 4. prosinca 2023. godine, bilateralni sastanak s ministricom vanjskih poslova Australije senatoricom Penny Wong. Sugovornici su istaknuli izvrsne odnose dviju zemalja te naglasili važnost velike australsko-hrvatske zajednice koja broji 250 tisuća i čini najsnažniji most suradnje dviju zemalja. Ministri su se složili kako postoji napredak u jačanju gospodarske suradnje, a posebno su pozdravili povratak rekordnog broja australskih posjetitelja u Hrvatsku

s približno 220 tisuća turista u prvih deset mjeseci 2023. godine. Ministar Grlić Radman istaknuo je važnost partnerstva NATO-a i Australije, kao jednog od ključnih globalnih partnera Saveza, koji prije svega pridonosi razumijevanju sigurnosnih pitanja u indo-pacifičkoj regiji. Razgovarajući o suradnji EU-Australija, ministri su se složili kako je čvrsta suradnja ključna za rješavanje globalnih izazova te da postoji potreba održavanja intenzivnih dijaloga i suradnje u raznim područjima, kako bi se očuvali i unaprijedili zajednički interesi.

UOČI BOŽIĆA

Prevare pri kupnji i prodaji na rekordnim razinama

C

yber kriminalci sve se više trude prevariti Australce i uzeti im novac uoči Božića te kuju planove kako iskoristiti obitelji pod stresom. Westpack je izdao upozorenje građanima da ove blagdanske sezone budu posebno oprezni budući da novi podaci ukazuju na rast od 47% prijevara u odnosu na prošlu godinu. Ovakve prijevare često se reklamiraju kroz lažne internetske stranice, na društvenim mrežama i online tržnicama i nude jeftinije cijene potrošačima koji uoči Božića nastoje kupiti poklone za svoje najmilije. S povećanjem kupnje poklona u ovo doba godine prjeevare su sada na vrhuncu, navodi voditelj Westpaca Ben Young. „Prevaranti su u ovo doba godine usmjereni na kupce, to je doba godine kada ljudi troše više nego inače i ponekad znaju biti malo rastreseni. Kako bismo ovo stavili u perspektivu važno je znati da je Westpac pružio potporu u transakcijama za 31 prodajno mjesto tijekom nedavnih rasprodaja Black Friday i Cyber Monday, što je dovelo do povećanja od 5% u broju poziva povezanih s prevarama” - rekao je. Kupci koji traže niže cijene tijekom blagdana trebaju biti krajnje oprezni i paziti na lažne ponude kada je riječ o vrlo traženim proizvodima, posebice ako se cijena čini previše povoljnom

da bi bila istinita. Iako će prevaranti sve više primjenjivati svoje trikove vezane uz Božić, Young upozorava da su prisutne i druge vrste prijevara. „Prijevare vezane za ulaganja i dalje su najveći izazov te čine preko polovice svih gubitaka. Ove prijevare mogu se činiti privlačnima jer obećavaju visoke prihode i prevaranti ulažu mnogo vremena kada biraju i pripremaju žrtvu te ih je stoga teško uočiti”, rekao je Young. „Druga česta taktika prevaranata uključuje izdavanje lažnih računa s izmijenjenim podacima za uplatu te prijevare koje uključuju preuzimanje softvera ili instaliranje aplikacija na Vaše uređaje koje prevarantima omogućuju pristup Vašim osobnim podacima kao što su elektronska pošta, lozinke ili čak bankovni podaci. Uvijek dodatno nazovite tvrtku ili dobavljača kako biste provjerili jesu li podaci ispravni prije negoli uplatite novac te nikada nemojte aktivirati poveznice poslane SMS porukama ili elektronskom poštom te budite oprezni kod svakoga tko Vam savjetuje da hitno morate preuzeti aplikaciju ili instalirati program na vaš mobilni telefon ili računalo.” Westpac je otkrio preko 60% prijevara kod svojih klijenata, a prema izjavama g. Younga inicijative za sprječavanje prijevara uštedjele su klijentima preko 235 milijuna dolara.

MINISTAR GRLIĆ RADMAN S AUSTRALSKOM MINISTRICOM VANJSKIH POSLOVA PENNY WONG

A

ustralci koji izlaze iz NDIS-a (Nacionalnog programa osiguranja za osobe s invaliditetom) uoči velike revizije sepomennutog programa neće biti prepušteni sami sebi, rekao je Bill Shorten. Ministar NDIS-a ranije tijekom tjedna objavio je dugo očekivanu reviziju spomenutog programa osiguranja u kojoj se navode koraci kako bi se osigurala budućnost projekta godišnje vrijednog 42 milijarde dolara ograničavanjem pristupa onima s najizraženijim invaliditetom. Vlada se u principu složila sa svih 26 preporuka i 139 detaljnih točaka akcijskog plana kojim bi se brzo trebali ograničiti troškovi i ponovno uspostaviti povjerenje u spomenuto osiguranje. Među najznačajnijim preporukama je i petogodišnji plan za izgradnju osnovne potpore i osnovnih usluga za

A

ustraliju očekuje teško ljeto s brojnim toplinskim udarima koji će trajati dulje nego uobičajeno. Klimatolog Ureda za meteorologiju Hugh McDowell za emisiju NCA „News Wire” je rekao da se građani moraju početi pripremati za ekstremne vrućine te da Ured očekuje veći broj dana s temperaturama od 40 stupnjeva Celzijusa i više. „Čini se da će ovo ljeto donijeti iznadprosječan broj dana s maksimalnim temperaturama iznad prosjeka”, rekao je. „Čini se da će se povećati učestalost i trajanje toplinskih valova. Također je velika vjerojatnost da će u gotovo svim državama premašiti dosadašnju srednju vrijednost temperatura.” Prosječno trajanje toplinskog vala je oko tri dana, rekao je McDowell re dodao da građani Australije trebaju očekivati toplinske valove tijekom ljeta 2023/2024. koji će se protezati i dulje od ovog prosjeka. Rekao je kako je moguće da će toplinski valovi trajati i po tjedan dana. Ovakve ekstremne vrućine mogu biti fatalne i g. McDowell je rekao da se građani već sada moraju početi pripremati za njih.

Ministar Grlić Radman izrazio je zadovoljstvo najavom australske vlade da će uključiti Hrvatsku u australski program poreznih sporazuma i započeti pregovore o Sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Hrvatskom već sljedeće godine. Ministri su, također, razmijenili mišljenja o aktualnim globalnim pitanjima poput ruske agresije na Ukrajinu, situacije na Bliskom istoku te na jugoistoku Europe. Ministar Grlić Radman prvi je hrvatski ministar vanjskih poslova koji je posjetio Australiju od 2005. godine.

Tijekom boravka u Canberri, ministar se susreo i s glavnim upraviteljem Australije Nj. E. generalom Davidom Hurleyjem. Razgovarali su o aktualnim globalnim temama, potvrdivši prijateljske bilateralne odnose Hrvatske i Australije. Ministar je još održao sastanke s ministrom industrije i znanosti Edom Husicem, predsjednicom Senata Sue Lines, senatorom Simonom Birminghamom te senatoricom Marijom Kovačić. Posjet Canberri ministar je zaključio odavanjem počasti kod Australskog ratnog spomenika.

„Već smo rekli da kako se budu provodile ove reforme paralelno ćemo graditi potporu koja se proteže i izvan NDIS-a”, rekao je. „Tajna ovog fonda, a to zapravo nije tajan podatak, je to da je najbolji način na koji možemo osigurati budućnost NDIS-a i usluge koje pruža korisnicima kako bismo osigurali da ovaj program nije samo čamac za spašavanje na oceanu.” Trenutno brojimo 4.5 miljuna građana s invaliditetom, od čega je njih 600.000 korisnika NDIS-a. Gospodin Shorten kaže da je sve to „pomalo lutrija” za ostalih 3.9 milijuna osoba s obzirom na potporu koju dobiju. „Revizija je pokazala da moramo razviti osnovnu potporu”, rekao je. „To bi

mogla biti potpora za osobe s psihosocijalnim invaliditetom, usluge kojima bise moglo pristupiti u klinikama u zajednici.” Rekao je da je iznad svega vladi prioritet uvjeriti se da sva djeca primaju potporu. Shorten je izjavio da se vlada dvostruko obvezala osigurati da ovaj program ne bude na teret poreznim obveznicima. NDIS je jedan od najvećih troškova federalnog proračuna. Prije negoli je federalna vlada osigurala dogovor sa svim državama i teritorijima na prošlotjednom sastanku nacionalnog kabineta kako bi ograničila rast NDIS-a predviđeno je da će spomenuti program do 2032. narasti na gotovo 100 milijardi dolara.

sjever Queenslanda susreće se s tropskim ciklonom, a stanovnici Novog Južnog Walesa očekuju tijekom vikenda temperature iznad 40 stupnjeva. Očekuje se da će u subotu u dijelovima zapadnog Sydneyja živa skočiti i do 42 stupnja. Prema izjavama dr. Jeremyja McAnultyja iz Ministarstva zdravstva Novog Južnog Walesa pod posebnim rizikom za oboljenja kada udare toplinski valovi su osobe iznad 65 godina starosti, mala djeca, osobe s određenim zdravstvenim stanjima i samci. „Vrući vremenski uvjeti teški su stres za tijelo uključujući dehidraciju te mogu pogoršati podliježeća zdravstvena stanja”, rekao

je dr. McAnulty. Preporučio je da ljudi izbjegavaju provoditi vrijeme na otvorenom kada su najveće vrućine te da vježbanje ograniče na jutarnje sate i redovito piju vodu. Simptomi toplinskog udara uključuju vrtoglavicu, umor, žeđ, nesvjesticu, grčeve, obilno znojenje te plitak dah i povraćanje. Oni koji osjete simptome toplinskog udara odmah se moraju maknuti sa sunca, potražiti sjenu ili klimatizirani prostor, piti vodu i tuširati se prohladnom vodom ili ohladiti se prohladnom kupkom. Očekuje se da će gradovi Armidale, Broken Hill, Bourke, Cobar, Dubbo, Goulburn, Moree, Orange, Tamworth te Yass biti pogođeni toplinskim valom - u njima će temperature na većim visinama dosezati i 35 do 45 stupnjeva. Ruralna vatrogasna služba upozorila je na povećanu opasnost od požara tijekom vikenda za koji se predviđa toplinski val te moli sve one koji posjećuju zabačene dijelove zemlje da se informiraju o razini opasnosti od požara tog dana i da imaju spreman plan postupanja za slučaj požara u divljini.

Bill Shorten ponovio obećanje Australcima s invaliditetom VELIKA REVIZIJA NDIS-a

osobe s invaliditetom izvan NDIS-a za osobe s manjim invaliditetom, a na temelju procjena. Shorten je rekao da je revizija pronašla da bi za neke osobe koje trenutno koriste NDIS bilo bolje da su uključene u manje intenzivne intervencije.

Daljnji toplinski udari tijekom ljeta URED ZA METEOROLOGIJU

„Ekstremne vrućine najveći su prirodni rizik u Australiji, one ubijaju veći broj ljudi nego poplave i požari zajedno pa je stoga dobro imati plan za ovave prilike,” rekao je. „Općenito, nastojte kuće održati hladnima spuštanjem roleta tijekom dana i dobrom ventilacijom. Ako imate klimatske uređaje koristite ih, a ako ih nemate i zaista je vruće dobro je skloniti se s vrućine, otići u lokalni trgovački centar ili bilo gdje gdje se možete rashladiti. Provjerite druge ranjive osobe kao što su susjedi starije životne dobi ili djeca.” Ovo upozorenje stiže u trenutku kada se Australija sprema na nalete divljeg vremena,


KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

27

Demogra�ija muči Prijedlog nasljednice Vedrane Rudan: cijelu Europu To vam je kao da Vučić pjeva Čavoglave na albanskom

S

jećate li se �ilma "Okupacija u 26 slika" ili tako nekako? Ovih dana gledamo jednu od repriza takve okupacije. Istočni komšije nas zadnje vrijeme jako vole. Srpski glazbeni treš drma Arenom, pa i državom. Prija će rasprodanim koncertima zaraditi oko 2,5 milijuna eura. Svaka čast! Ivan Hrstić pogađa u sridu kad kaže: "Dosta je bilo hrvatskih kopija, dajte nam srpske originale". Narodu kao što je naš nije dovoljna vlastita popularna glazba. On voli treš iz okolice. Važno nam je svima pokazati našu poltronsku narav kako puno više volimo sve tuđe negoli vlastito. Elektronski mediji i jugonostalgičarski tisak iz dana u dan vrište o srpskim pevaljkama koje uveseljavaju Hrvateke. Sjeća li se još tko Olivera kad je rekao: "Nema tih novaca za koje bih pjevao u zemlji koja je nanijela toliko zla mojoj Hrvatskoj". Bojim se da Švedska neće biti jedina zemlja čija je država ugrožena migrantskim neredima.

Cajke su preko noći postale naša pop kultura

Nema više Olivera. Sad je na djelu SANU 2. Dolaze držeći se uputa iz Protokola 60 u kojem stoji jasna uputa i cilj: "Graditi u Hrvatskoj jugosentimente kroz glazbu, sport, �ilmove, književnost i pop kulturu". Tako su cajke preko noći postale naša pop kultura. Prvo Prija, a sad i Lepa Brena. Oni koji znaju pravo stanje, ne čude se njihovoj medijskoj popraćenosti. Uostalom, u čijem su vlasništvu Večernji list, 24 sata…? U Srpskoj Adrija Medija Grupi. Evo kako sve to komentira "specijalna agentica" Vedrana Rudan: "Ženska vrhunski odrađuje svoj posao". Jutarnji misli, čak vjeruje, kako će Prija postati pop-zvijezda godine: "U Hrvatskoj takvih mladih pop zvijezda naprosto – nema". Ima, ali nema ih tko gurati i reklamirati u medijima kao ove pridošlice. Neki su se začudili kad je Brena na hrvatskoj nacionalnoj TV reklamirala svoj biznis s čarapama. Tipični istočni neukus. Kad dođe drugi puta možda zatraži da prije početka emisije skine čarape kako bi svi vidjeli njihovu (njenu) kvalitetu. Neka Jelena Rozga proba reklamirati svoj biznis s čarapama na HRT-u. Odmah bi se digla medijska galama do neba.

Brena je našim Hrvatekima senzacija čak i bez četničke uniforme

Kad to napravi Lepa Brena, onda je to baš nekako simpatično. Brena je našim Hrvatekima senzacija čak i bez četničke uniforme. Nadalje, najavljuje se gostovanje Dragane Mirković i drugih "zvezdica" iz jugo-okruženja. Ne bi me začudilo da se u Areni najavi koncert, recimo, duet Por�irije-Šešelj. Yutel odnosno, oprostite, HRT i njihov omiljeni voditelj jedne od središnjih nedjeljnih emisija Aca Stanković već čekaju k'o pripeta puška. Čudna su vremena. Dan je sve kraći, a noći sve duže. Ne znam je li to slučajno. Friedrich Hegel je napisao: "Bolje je boriti se i izgubiti nego nikada se ne boriti". Jadni Hegel, nije bio u pravu. Mi smo se borili i izvojevali pobjedu. Međutim, danas su kod nas pravi pobjednici gubitnici. Glavnu ulogu u reviziji najnovije hrvatske povijesti imaju naravno naši povjesničari s famoznih �ilozofskih fakulteta Jakovina, Marko-

vina, Klasić… Hrvoje Klasić, nećak Mike Špiljka, u stanju je napisati u času inspiracije svašta. Recimo, da su na Golom otoku logoraši tukli sami sebe. Glupost je to ravna onoj da se Andrija Hebrang u Beogradu objesio na radijator u ćeliji u kojoj je bio zatvoren. Kasnije je bilo utvrđeno, i slikama potvrđeno, da je radijator bio visok oko metar. U ovom zadnjem slučaju "u laži su bile kratke noge".

Stipina ideja putokaz HRT-u da postavi dvojezične natpise na Prisavlju

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Niste slomili hrvatski duh ni kad ste bili naoružani do zuba pa nećete ni s cajkama i medijima. Cajke sad trijum�iraju, a mediji su moćni, ali srećom nisu svemoćni. Cajke će doći i proći, kao uostalom svaka moda, a hrvatski duh ostaje neuništiv Prava istina da su ga likvidirali njegovi komunistički drugovi kasnije se ipak doznala. Hoće li se ispod nagomilanog smeća laži o najnovijoj hrvatskoj povijesti koje svakodnevno gomilaju naši vrli "istoričari" ipak jednog dana otkriti prava istina? Tko doživi, pričat će… Sjećam se onih idiličnih vremena kad je Stipe bio predsjednik, a hrvatska se populacija hrpimice slijevala u Haag. Navodno je tadašnji Predsjednik, na pitanje kako pomoći brojnim hrvatskim zatvorenicima, odgovorio: "Treba tražiti postavljanje dvojezičnih natpisa!". Možda bi Stipina genijalna ideja mogla poslužiti kao putokaz i HRT-u da postavi dvojezične natpise na Prisavlje. Tako bi se, recimo, Lepa Brena lakše snašla dok kraj Ive Šulentić reklamira svoje čarape. Dvojezični bi natpisi sigurno pomogli i gostima Ace Stankovića u emisiji "Kod nas doma". Vjerojatno bi se odmah osjetili k'o da su doma odnosno k'o da su pobijedili u Domovinskom ratu. Uostalom, i rat je bio - "kod nas doma". Što se Ive tiče, ovaj puta nije morala pozivati na "arlaukanje". Urlali su samo oni nesretnici koji su se taj čas uključili u emisiju misleći da su kod sebe doma. Sat vremena nakon reklamnog spota s Brenom, dobio sam na svoj zid sliku "našeg čovjeka" s ogromnom kamerom u rukama i natpisom na prsima "HRT" te s četničkom šubarom.

Jugoslavija se vraća, ali na smetlište povijesti

Tri, četiri godine nakon 5. kolovoza 1995. g. bio sam gost na HRT-u. Usred emisije netko je otvorio vrata i promucao "Brena je došla k nama". Ni potres ne bi izazvao toliki metež. Latinova "Latinica" bacila se odmah u bratski zagrljaj Breni i njenoj ćirilici. I onda se naivni Hrvateki čudom čude kako je moguće da urednik na Hrvatskoj televiziji objavi na fejsu marku sa slikom predsjednika Tuđmana i tekstom u kome se objašnjava kako su kupci te marke malo zbunjeni. Naime, kad je žele zalijepiti, ne znaju na koju stranu treba pljunuti! U Hrvatskoj vlada očekivana nervoza. Šalju mi na fejs umirujuću poruku: "Sva sreća da Šešelj ne zna pjevati, inače bi svaki dan punio Arenu godinama". Balkanska verzija operacije Overlord je počela. Baš kao što su se 6. lipnja 1944. g. saveznici iskrcali u Normandiji na radost puka koji je strepio pod čizmom fašizma, tako nam sada Jelena Lovrić, eminentna jugo-novinarka,

euforično javlja: "Jugoslavija se vraća!". Točno Jele! Samo vraća se na "smetlište povijesti" gdje je već odavno trebala istrunuti. Niste slomili hrvatski duh ni kad ste bili naoružani do zuba pa nećete ni s cajkama i medijima. Cajke sad trijum�iraju, a mediji su moćni, ali srećom nisu svemoćni. Cajke će doći i proći, kao uostalom svaka moda, a hrvatski duh ostaje neuništiv. Po našim medijima Hrvatska sve više sliči na udovicu. Kažu bolje je udovici biti drugi muž nego prvi.

Njihov ljevičarski vlak s kolačima liberalne demokracije nepovratno odlazi

Damir Pilić pokušava nešto dokučiti iako je to nešto predaleko za njega. Stoga se pita: "Europa putuje u desničarsku noć i mrak. Kako smo došli do toga? Što se dogodilo europskom čovjeku?". Da, Damire, u Europi polako sazrijeva svijest da nas je liberalna ideologija dovela na rub ponora. Mamić bi rekao "Plitki potok", a ja "plitki Pilić". Liberalni Skandinavci i Nizozemci su napokon progledali. Migranti prijete njihovom načinu života, terorizmom ulijevaju strah u inače bogata i mirna društva. Prijeti opasnost da europske države i bez rata izgube svoj identitet. Pobjedi li Vladimir Vladimirović Putin, evo njega u kućnu posjetu skandinavskim državama da im objasni ono što muči Pilića: "Što se to dogodilo europskom čovjeku?". Pila još uvijek ne shvaća što se to događa i zašto "desnica" pobjeđuje. Čak i u vječno lijevoj Nizozemskoj. Zemlji u kojoj je ne samo kopno na nižoj razini od mora nego je i životni stil pao ispod razine mora. Naravno, Pili(ć)evo pitanje muči i hrvatske ljevičare. Što će oni jadni ako "europski čovjek" ode i kod nas desno? Ne kuže da njihov ljevičarski vlak s kolačima liberalne demokracije nepovratno odlazi. Čitam na fejsu dobru analizu rezultata liberalne demokracije: "Noćas je pao snijeg. U 8.00 sam izašao pred kuću i napravio snjegovića da razveselim djecu kad se probude. U 8.10 susjeda (ne propustivši istaknuti da je feministica) me ljutito upitala zašto nisam napravio snjegovićku? U 8.15 sam napravio i snjegovićku. U 8.17 mi je susjeda feministica prigovorila zbog bujnog snjegovićkinog poprsja jer da to potiče isticanje žena kao seksualnih objekata.

U što smo se svi pretvorili?

U 8.20 dok sam se trudio smanjiti snjegovićki grudi, s prozora preko puta

ulice, dvojica (u istospolnom braku) su mi bijesno predbacivala homofobiju jer nisam napravio dva muška snjegovića. U 8.22 njihova buka probudila je transseksualnog susjeda/susjedu, osobu koja mi je potom dobacila da sam morao napraviti snježne osobe s izmjenjivim dijelovima koji de�iniraju spol. U 8.24 se veganska obitelj u prolazu zgrozila zbog noseva mojih snjegovića jer je mrkva povrće, dakle hrana, dakle ne smije biti degradirana u dekoraciju za snježne �igure. U 8.27 netko me s leđa pogodio grudom snijega uz poklik da sam rasist jer sam snjegoviće napravio bijelima. U 8.35 ponovno je javila susjeda feministica oštro zahtijevajući da sklonim metlu sa snjegovićke jer metla pridonosi opresiji svih žena kroz stereotipni prikaz njihove uloge kućanice. U 8.43 stigla je i policija jer je netko prijavio moje spolno uznemiravanje građana snjegovićima…..", itd. itd. Na kraju, autor ove zanimljive pričice kaže: "Da ona samo pokazuje u što smo se svi pretvorili, a sve to zbog lanjskih snjegova". Javlja se Boris Lav Petković s dobrom analizom: "Malo prije pogledam na Youtubeu, Thompson ima za pjesmu 'Zemlja heroja' 850 tisuća pregleda u mjesec dana". Bez ikakve reklame, za razliku od Prije, Brene, Bajage… Nema ga na top listama radio postaja. Iako kod nas "službeno" nema cenzure u medijima, ni jedna radio postaja ne pušta Thompsona. To se zove auto-cenzura. Jadno!

P

redsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u ponedjeljak da demografski problemi ne muče samo Hrvatsku, već cijelu zapadnu civilizaciju, ustvrdivši da su "konzumerizam i uživanje u životu uzeli maha, što je Europu gurnulo u inferiornu poziciju u odnosu na ostatak svijeta" "To nije samo hrvatski problem, to je problem koji muči cijelu zapadnu civilizaciju gdje je očito konzumerizam i uživanje u životu uzelo toliko maha, da je Europu gurnulo u neku inferiornu poziciju kada je pitanju demogra�ija, u odnosu na druge dijelove svijeta", kazao je Jandroković u Hrvatskom saboru govoreći o međunarodnoj konferenciji o demografskim problemima u Europi koju je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Premda je država poduzela jako puno demografskih mjera, Jandroković ističe da treba uzeti u obzir i osobne odabire mlađih generacija, koje danas drugačije gledaju na svijet u odnosu na generacije svojih roditelja. "Mlađi su ljudi jako izloženi zahtjevima za poslovnom aktivnošću i nešto lagodnijim životom. Oni

Konzumerizam i uživanje u životu uzeli su maha, što je Europu gurnulo u inferiornu poziciju, rekao je Jandroković

Balaševića, koji je obožavao Miloševića, čujem svaki dan

Recimo, za vrijeme vožnje u autu uvijek slušam radio "Laganini". U svijetu potresi i ratovi, a kod nas "laganini". "Laganini" nije godinama pustio u eter ni jednu jedinu pjesmu Marka Perkovića Thompsona, ali zato Đokicu Balaševića, koji je obožavao Slobodana Miloševića, čujem svaki dan i to po nekoliko puta. Daleko su Thompson i Oliver od Đolea… Sve to ulazi i dalje u sferu ponovnog pokušaja oživljavanja "bratstva i jedinstva", možda za neke i samo u sferu osobnog glazbenog ukusa... Nisam siguran. Na obzoru se nazire nova hrvatska književna zvijezda - Marina Vujčić. Navodno je književnica. Javlja se naša "književnica" u trenutku dok je preskakala "plitki potok" pa kaže: "Decembar. Samo izgovaram ime mjeseca jer mi je lijepo, za razliku od ovog našeg 'rvackog koji asocira na prošnju". Koja glupost!!! To je kao da si čuo da Vučić pjeva Čavoglave na albanskom jeziku. Jel' nam to na obzoru nova Vedrana Rudan? Nekako mi se čini da bi za ovako malu zemlju kao što je 'rvacka ovakva dva ženska (anti)talenta bilo možda malo previše. Ali nitko nije prorok u svom selu, a selo moje malo je hrvatska književnost. Na nadolazećim izborima glasujte za Ali Babu, barem ćete znati da lopova neće biti više od četrdeset. Hajmo sad malo na moj Dinamo. Volim što se kod njih polako vraća duh amaterizma. Jest da baš nije amaterski kad sad odjednom od Maminja traže 21 milijun eura, a prije su tvrdili da ih je on sa svojom lovom spašavao kako bi održali glavu iznad vode. No dobro! To i nije tema za ovu kolumnu.

Gordan Jandroković koji će htjeti odabrati takav način života, da imaju dvije, troje ili više djece, za to će se odlučiti bez obzira na potpore koje država pruža ili ne. A bit će i onih koji će se odlučiti za samački život ili život s jednim djetetom", kazao je. Ukoliko Hrvatska želi zadržati gospodarski rast, morat će imati dovoljno radne snage. Međutim, Jandroković napominje da nje nedostaje u onim sektorima gdje je zemlja iznimno snažna kao što su turizam i građevina. "Donedavno to nije bilo toliko vidljivo jer su dolazili ljudi iz susjednih zemalja, iz sličnog civilizacijskog svijeta, koji su u velikoj mjeri dijelili vrijednosti karakteristične za Hrvatsku. Danas nam dolaze radnici s drugačijim navikama, drugačijim običajima i drugačijom tradicijom, stoga će bit veliki izazov socijalizirati te ljude da prihvate vrijednosti koje karakteriziraju Hrvatsku kao državu i kao društvo", rekao je predsjednik Sabora. Neke zapadne zemlje već desetljećima provode procese socijalizacije i integracije, no Jandroković je ocijenio da su ti procesi bili samo djelomično uspješni.


28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:


MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

SAVJETI

U pet koraka do raskošne i bogate božićne pšenice

B

ožićna pšenica jedan je od najljepših blagdanskih ukrasa, a sije se na Svetu Luciju. Kako bi vaša božićna pšenica bila što ljepša, bogatija i gušća i tako vam osigurala dobru 2024., donosimo pet savjeta koji će vam pomoći u tome. 1. Prije sijanja pšenicu je potrebno dobro namočiti u mlakoj vodi te je ostaviti da odstoji preko noći. Nakon toga osušite je na papirnatom ubrusu te posijte jer će tako bolje proklijati. 2. Pšenicu je najbolje sijati na tanjuriću ili u manjoj lončanici. Nemojte štedjeti na sjemenu i prekrijte njime dno posude tako da ne ostane praznog mjesta – čak je poželjno da se sjeme mjestimično preklapa. Zatim je prekrijte još jednim slojem zemlje. Umjesto zemlje možete upotrijebiti i sloj pamučne vate natopljene vodom i po njoj poslagati zrna pšenice. Vata je praktična jer upija višak tekućine. 3. Pšenicu nemojte držati na mjestu koje je previše blizu grijanja jer bi se mogla posušiti. Najbolje ju je staviti pored prozora, na umjereno toplo i svijetlo mjesto. 4. Prvih nekoliko dana, prije nego što pšenica počne nicati, prekrijte je aluminijskom folijom, koja čuva vlagu. Čim počne puštati zelene izdanke, uklonite foliju i zalijevajte pšenicu umjereno svaki dan. Za zalijevanje tanjurića pšenice potrebna vam je otprilike jedna žlica vode, a da bi se tekućina ravnomjerno rasporedila, dobro je upotrijebiti bocu s raspršivačem. 5. Kada pšenica naraste, odrežite vrhove tako da budu podjednake visine. Običaj je i vezanje ukrasne trobojne vrpce oko pšenice. Pazite da vrpcu ne stegnete prečvrsto, nego tek toliko da ostane na mjestu.

Iako se sv. Nikola posebno štuje u svim našim krajevima, u Dalmaciji i na otocima djeca su se češće darivala upravo na blagdan sv. Lucije, i to slatkišima i suhim voćem 13. prosinca, dan je zaštitnice vida, zaštitnice staklara, krojača, kovača, pisara, tkalaca, vratara i ratara, svetice i mučenice iz III. stoljeća, Sv. Lucije. To je dan kada se po tradiciji sije pšenica, koja je simbol plodnosti i novoga života. Ujedno se počinje odbrojavati 12 dana do Božića. Blagdan sv. Lucije obilježava se mnogim običajima koji nas uvode u predbožićno raspoloženje. Iako se sv. Nikola posebno štuje u svim našim krajevima, u Dalmaciji i na otocima djeca su se češće darivala upravo na blagdan sv. Lucije, i to slatkišima i suhim voćem ostavljenim u čarapama ili papučama. Ime sv.Lucije dolazi od latinske riječi lux, lucis i znači svjetlo, te simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić. Spominje se kao navjestiteljica boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se uobičajilo reći kako “sveta Lucija, mrak ubija”. Na dan svete Lucije sije se pšenica, simbol obnove života

Blagdan sv. Lucije - vrijeme je za božićnu pšenicu

i plodnosti, a njezino zelenilo priziva plodnost, blagostanje i obilje u nadolazećoj godini. Tradicija sijanja božićnog žita u tanjurima ili drugim prikladnim posudama očuvala se do danas. Ima više načina sijanja, ali najsigurniji je onaj klasični: pšenicu se stavi u malo vode preko noći kako bi nabubrila i kasnije uspješno klijala. Sljedećeg dana stavlja se u posudu sa zemljom (dva prsta manje od vrha), raspoređuje se po zemlji cijelom površinom, a u sredini se ostavi malo prostora za stavljanje svijeća. Zatim se posuda stavlja uglavnom kraj

prozora zbog svjetla i topline. Do Božića pšenica naraste i ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Možete po želji u sredinu posudice još prije nego pšenica počne klijati staviti svijeću koja će jako lijepo titrati u božićnoj noći usred izrasle pšenice. Nakon Božića ne bacajte pšenicu već njome nahranite ptice. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine, što je pšenica gušća smatra se da će godina biti bolja, rodnija, bogatija. Običaj sijanja pšenice, uz Portugal i južnu Italiju, vezan je još samo uz hrvatsko područje. Kada pšenica dovoljno naraste potrebno ju je urediti i podrezati vrhove da budu jednaki i zavezati lagano ukrasnu vrpcu. Običaj nalaže da pri sijanju pšenice treba uključiti sve ukućane, da vide samu pripremu, sijanje, klijanje i rast pšenice. Sijanje božićne pšenice je običaj kojem se posebice vesele djeca jer od tog dana imaju svaki dan do Božića poseban zadatak da zalijevaju pšenicu i provjeravaju da li dobro napreduje.

kršćanstvo. Vojnici su je svezali i upregli volove, ali Lucija se s mjesta nije pomakla, kada su je pokušali živu spaliti vatra je nije ni dotaknula. Lucija je preminula tek kada ju je jedan od vojnika proboo nožem kroz vrat. U Zagorju za sv. Luciju počinje Lucinje, vrijeme intenzivne pripreme za Božić, kada se sadi pšenica i svakog dana zalijeva, da bi se na Božić u nju stavila svijeća. No, još jedno vjerovanje proširilo se Zagorjem i sjeverozapadnom Hrvatskom. Naime, na sv. Luciju bi se trebalo početi s izradom stolčića koji bi se dovršio do Badnjaka. Na polnoćki bi onda jedna osoba stala na taj stolčić s tri noga, a onaj koji ne bi gledao u osobu na stolčiću, već prema vratima, proglasio bi se vješticom ili vještacem. Posebno je zanimljivo u Velikoj Gorici na dan Sv. Lucije, naime tada se slavi dan grada jer se u prošlosti tada radilo spravišće (izborna skupština) turopoljskog plemstva.

Tako Glas Koncila piše da su se “spravišća održavala u Turopoljskom burgu (gradu) još od 17. stoljeća s misom u kapelici (nazvanoj oratorij) u samom burgu u Lukavcu. Kapelica postoji i danas, očuvane su i zidne slike, a žrtvenika nema. U sredini je u okviru naslikana sv. Lucija u oblacima, na desnoj strani je slika sv. Barbare, a na lijevoj sv. Katarine. Na pokrajnjim su stijenama slike sv. Stjepana i sv. Ladislava kako sjede na prijestoljima. Od 1852. g. oratorij nije bio u uporabi, nego je mjesto premješteno u župnu crkvu u Velikoj Gorici. Oratorij i cjelokupna zgrada obnovljeni su 1991. Na pročelju župne crkve postavljen je kip sv. Lucije koja drži pliticu s očima u desnoj ruci. U Muzeju Turopolja su zastave Plemenite općine Turopolja iz 1782. i 1828. Na novoj zastavi na jednoj strani je grb Turopolja, na dugoj sv. Lucija s palmom mučeništva, s očima na pladnju i trokrakim zrakama svjetlosti, koje izlaze iz okvira za Lucijino poprsje”. Kako je sv. Lucija zaštitnica vida i slijepih i slabovidnih osoba u mnogim krajevima Hrvatske se na taj dan zabranjuje ženama ručni rad, kako bi uštedjele oči. Upravo zato u dijelovima Slavonije i Podravine, mlade djevojke po selu nose užareni ugljen ili kamen na tanjuru i posjećuju kuće, da bi podsjetile žene da danas ne smiju šivati, plesti…

Pripreme za Božić

Što nikako ne raditi na sv. Luciju? I ostala pučka vjerovanja iz Zagreba i okolice Kako je sv. Lucija zaštitnica vida i slijepih i slabovidnih osoba u mnogim krajevima Hrvatske se na taj dan zabranjuje ženama ručni rad, kako bi uštedjele oči

S

v. Lucija jedna je od najpopularnijih zaštitnica Katoličkog kalendara. Lucije svoj imendan slave točno 12 dana do Božića, pa ako posadite pšenicu, moći ćete vidjeti hoće li narednih 12 mjeseci u godini biti plodonosno ili ne. Ujedno, 12 dana do Božića, vjerovalo se, pokazati će kakvih će biti narednih 12 mjeseci, odnosno kakvo će biti vrijeme iduće godine. Podjednako se slavi sv. Lucija i u Primorju, Dalmaciji i Slavoniji, pa tako svaki od krajeva ima neke svoje posebnosti i tradicije kojima obilježavaju ovu sveticu i mučenicu. Kako legenda o njoj kaže, iskopala si je oči jer je jedan od njenih prosaca bio apsolutno oduševljen njihovom ljepotom, a plemenita Lucija kakva je bila, iskopala ih je i poslala mladiću, kako ne bi zgriješio. Druga pak legenda kaže da je Lucijina majka bila teško bolesna, pa kada joj se ukazala sv. Agata i rekla da će majka ipak ozdraviti, Lucija odluči rasprodaiti svoje imanje i razdijeliti siromašnima, a prosidbu prekinuti. Taj potez je jako rasrdio jednog od prosaca, pa ju je odlučio prijaviti da je prigrlila

NARODNI OBIČAJI

Pogača lucnjača

29

Jedan stari običaj vezan uz blagdan sv. Lucije pribilježio je Miroslav Dolenec Dravski u svojim etnografskim zapisima. Dravski piše o pečenju pogače lucnjače, koja je dobila ime po sv. Luciji: „Pogača lucnjača kolač je koji se pripremao na sv. Luciju. Najmlađi član u kući (dekla) morao je ustati predi nego kej je sonce zišlo i speči lucnjačo. Ona se je pekla od obične kokruzne meljice i vodice, bez ikakovih dodataka. Lucnjača se daje jesti svačemu – i marhi v štali, i svinjam v kocu, i kokošem v kokošiljnjaku, i si družini. Takva se pogača jela prije osvita, a to je na spomen sv. Lucije kad je ona celi život kreposno živela, postila i jela samo takvo pogačo.“

ZABAVNI KUTAK


30

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Ovaj tjedan malo poradite na komunikaciji kako bi harmonija u obiteljskim odnosima i dalje bila na razini proteklih tjedana. Što se tiče odnosa s voljenom osobom, bit će jako dobri, ali morat ćete pripaziti na neke svoje mušice kako ne biste nepotrebno maltretirali svog partnera. Zauzvrat možete očekivati vruće trenutke u krevetu. Sretni brojevi: 1, 4, 6, 21, 23, 44

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Venera vam donosi emocionalni nemir koji će se pojaviti ako se ne možete izraziti na način na koji biste voljeli. Takva situacija neće potrajati pa si nemojte oduzimati pozitivnu energiju razmišljajući o preprekama. Merkur vas pomalo onemogućava ostvariti sve što želite, ali dokle god je Sunce u vašem znaku nemate mjesta pravoj brizi. Sretni brojevi: 21, 28, 31, 39, 40, 44

Ovaj tjedan vam se neće baš dati družiti s velikim masama pa ćete odbijati pozive na zabave. Zato ćete biti raspoloženi za ljubavno gugutanje u toplini doma svog. Ako partner želi ići van, dajte mu malo prostora. To ne znači da vas više ne voli. Sredina tjedna donosi vam odličan dan za igrice u krevetu pa priredite malo iznenađenje partneru. Intelektualno ste vrlo jaki i spremni na poslovne izazove. Sretni brojevi: 2, 5, 7, 9, 21, 33, 43

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Obitelj bi vam ovog tjedna mogla raditi probleme. Činit će vam se kako svi samo nešto traže od vas, a vi ne mate isto pravo. Budite strpljiviji prema voljenoj osobi jer bi se moglo dogoditi da baš na njoj/njemu puknete, a da nije ni kriva ni dužna. Ako ste sami na polu bi vas mogla zaintrigirati jedna osoba koju prije niste primjećivali. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Sretni brojevi: 1, 21, 23, 32, 36, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Bit ćete prilično zahtjevni prema svom partneru što bi moglo dovesti do određenih sukoba i nemira. Čujete li nešto loše o partneru nemojte zaključivati na prečac. Moguće je da je sve samo trač ili iskrivljena istina. Prije svega provjerite što se događa na samom izboru. Ovaj tjedan biste trebali biti malo pažljiviji kad su �inancije u pitanju. Skloni ste uključivanju u sve za što mislite da će vam donijeti brzu zaradu. Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 34, 45

Ljubavni odnosi bit će onakvi kakve vi želite. Pred kraj tjedna mogle bi se javiti manje nesuglasice s partnerom, ali budete li ga slušali na vrijeme moći ćete ih riješiti u korijenu. Do tada uživajte u nježnostima i dobro otvorite oči i uši što vam partner govori. Obitelj bi mogla imati pojačanu potražnju za vašim vremenom i energijom. Ovaj tjedan kao da vas je krenulo. Povezivanje s mladim suradnicima bit će naglašeno. Sretni brojevi: 7, 9, 21, 29, 32, 35

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Planetarna energija ohrabruje vas da preuzmete situaciju u svoje ruke i iskoristite sve što vam se nudi. Društveni odnosi neće biti toliko stabilni kao inače pa nećete ni imati potporu među uobičajenim „obožavateljima”. Komunikacija će vam ipak biti na višoj razini pa iskoristite svoje sposobnosti kako biste našli sve što vam treba. Saturn u vašem znaku donosi vam smanjenu potporu i na poslovnom planu. Sretni brojevi: 8, 9, 14, 23, 34, 43

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Puni ste energije i želite ju pokazati drugima. Ovaj tjedan ćete zavoditi sve i svašta pa pazite ako ste u vezi kako ne biste povrijedili svog partnera. Zračit ćete jakom erotskom energijom pa vam plijen neće biti teško uhvatiti, ali morate misliti i na posljedice svojih djela. Upoznat ćete mnoge zanimljive osobe. Ovo bi mogao biti prilično zanimljiv poslovni tjedan. Sretni brojevi: 4, 23, 24, 34, 36, 43

21. siječnja do 18. veljače

Djevica

Smetnje na koje biste mogli naletjeti u privatnom životu samo su rezultat vaše malodušnosti, strahova ili razmišljanja koje nije povezano s vašim srcem. Problem je u tome što obje strane žele dominirati. Vi ste previše emotivna osoba da biste mogli u tolikoj mjeri zanemariti svoje srce i ići samo za logikom. Budite iskreni prema sebi i uvidjet ćete koliko vrijedite. Bez straha! Sretni brojevi: 19, 21, 29, 34, 37, 45

23. kolovoza do 22. rujna

19. veljače do 20. ožujka

Ovaj tjedan mogli biste imati poteškoće s odnosima u obitelji. Imat ćete pojačane poslovne obveze koje vam neće ostaviti dovoljno vremena za njih. Ipak, sama vaša pojava donosi vam pažnju svih oko vas. Nećete baš moći sakriti energiju kojom zračite pa bi najbolje bilo da se opustite i prepustite istoj neka vas vodi. Barem ovaj tjedan! Sretni brojevi: 1, 27, 31, 34, 43, 45

SLAVITE ZDRAVO

Venera vas dovodi u situaciju u kojoj želite učiniti toliko toga, ali imate premalo vremena, novca ili nečeg trećeg da biste sve stigli. Ovo je vrijeme u kojem se vaša godina bliži kraju i morate se malo posvetiti sebi i godišnjoj introspekciji. Sve je u redu i vaš partner neće otići ako se malo posvetite i sebi. Iskoristite tjedan kako biste dovršili sve nedovršene poslove i malo razmislili u kojem smjeru želite da vaša karijera. Sretni brojevi: 13, 24, 27, 31, 33, 45

Ribe

Ovo će biti vrlo strastven i romantičan tjedan za vas. Venera će vam donijeti seksualnu energiju i šarm kojem će se teško moći odoljeti. Nemojte se držati ustaljenih radnji jer vas neće zadovoljiti. Komunikacija vam neće biti ni potrebna pogled i pokret reći će više nego dovoljno. Osmijeh i samo naprijed! Jupiter, vaš vladar donosi vam pokretanje svih polja. Sretni brojevi: 7, 19, 27, 32, 39, 41

Ovo su najčešći zdravstveni rizici tijekom blagdana lagdani su doba godine rezervirano za obitelj i dobro raspoloženje, no često se pojave i brojni zdravstveni rizici jer tada izlazimo iz uobičajenog dnevnog ritma i mijenjamo navike, a to može utjecati i na naše zdravlje. Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, uz blagdansko raspoloženje mnogi dožive negativno iskustvo srčanih tegoba od kojih su neke vrlo ozbiljne, pa čak i po život opasne. Mnoga istraživanja potvrđuju da je tijekom blagdana povećan broj srčanih udara. To je uglavnom posljedica neumjerenosti u konzumaciji hrane i pića, izlaganja hladnoći, stresu, �izičkom naprezanju, kao i izostanka zdravih navika. Broj srčanih tegoba u blagdanskom razdoblju povećan je čak i do 30% u odnosu na ostatak godine. Tijekom blagdana raste konzumacija hrane koja sadrži dosta zasićenih masnoća te veliku količinu soli. Unos ove vrste hrane povisuje krvni tlak i dovodi do povišenja razine kolesterola. Jednako tako unos alkohola koji je nerijetko povećan tijekom blagdana također je poznati uzročnik nastanka nekih aritmija, čak i kod ljudi koji imaju zdravo srce. Fenomen blagdanske, ali i postblagdanske depresije pogađa sve veći broj ljudi. Iako je riječ o kratkotrajnom stanju, za mnoge su dani božićno-novogodišnjih blagdana stresan period u kojem se teži nametnutoj slici savršene, idilične obitelji koja često odudara od svakodnevne realnosti. Pod pojmom blagdanske depresije najčešće se podrazumijevaju predblagdanski dani, razdoblje samih blagdana i dani netom nakon njih. Tijekom tog perioda prevelikih očekivanja kod mnogih se javljaju posve suprotni osjećaji i stanja od očekivanih – od ljutnje, stresa, nezadovoljstva do ne-

sanice, umora, praznine, usamljenosti. Jedan broj onih koji inače imaju depresivne smetnje, koji su usamljeni, starije životne dobi, zdravstveno opterećeni, pa i oni koji su u socijalno-ekonomskoj krizi, često ne izdrže pritisak koji donosi blagdanska i postblagdanska depresija. Porastu blagdanske depresije pridonosi u velikoj mjeri i suvremeno društvo koje je za božićne i novogodišnje blagdane nametnulo imperativ trošenja, te komercijalizacija blagdana i nerazumno i nerealno trošenje kod mnogih samo pospješuje pojavu depresije. Usprkos činjenici da se u te dane konzumira više hrane i da svi žele bogati blagdanski stol, treba zadržati zdrave prehrambene navike, a ne treba zanemariti ni vježbanje. U blagdansko vrijeme često izlazimo iz uobičajenog dnevnog ritma pa samim time izostavljamo i redovitu tjelesnu aktivnost. Znamo da je preporuka za djecu barem 60 minuta, a za odrasle barem 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno. Jedna od dobrih tehnika kako spriječiti nakupljanje kilograma je redovita tjelesna aktivnost tijekom blagdana. Druženje s obitelji ili brojni domjenci u opuštenoj atmosferi nerijetko nas dovode do toga da se prepuštamo želji i potrebi za hranom s većim udjelom masti i šećera. Promjena dijetalnih navika tijekom blagdana, osobito povećani unos soli, izrazito nepovoljno djeluje na ljude sa srčanim popuštanjem, bolestima srčanih zalistaka i hipertenzijom zbog zadržavanja tekućine u cirkulaciji, povišenja tlaka što predstavlja dodatni napor za već oslabljeno srce. Ponekad ovakva situacija može dovesti do plućnog edema, teškog, akutnog popuštanja srca koje je po život opasno. Budite umjereni u blagdanskoj hrani, ograničite hranu s visokim udjelom zasićenih masnoća, pazite na dovoljan unos ribe, voća i povrća. Budite umjereni u konzumaciji alkoholnih pića, zamijenite neka alkoholna pića izvorskom ili mineralnom vodom.

ašto se obiteljska druženja često “zakompliciraju”? Zašto je tome tako? Za razliku od ostalih zabava i okupljanja gdje se uglavnom družimo s onima koji su nam generacijski bliži, za vrijeme blagdana okupljaju se rođaci različitih generacija, pogleda na svijet i život. Tu često dolazi do mnogo miješanja uloga, emocija i različitih stavova. Primjerice, ako imamo djecu, a dolazimo na blagdanski ručak kod naših roditelja, automatski se miješaju dvije uloge: roditelji smo svojoj djeci, ali smo i djeca svojim roditeljima. U takvim situacijama mogu nas ponekad začuditi vlastite djetinjaste reakcije, jer zapravo preuzimamo ulogu djeteta. Prije dolaska na blagdanski ručak kod rodbine, uzmite nekoliko minuta za sebe i razmislite kako se vi želite ponašati danas. Ako smo imali neugodno prijašnje iskustvo s nekom osobom, na samu njezinu pojavu možemo se lako ponovo uzrujati i na najmanji povod

previše burno reagirati. Sjetite se – tuđe ponašanje ćete teško mijenjati, ali na svoje imate utjecaja! Ovaj put, prije sukobljavanja s nekim članom rodbine s kojim imamo izazovan odnos, razmislimo što je u prošlosti dovelo do sukoba i kako bismo se danas mogli ponašati da do toga ne dođe. Sjetite se – tuđe ponašanje ćete teško mijenjati, ali na svoje imate utjecaja! Ponekad je za izbjegavanje sukoba potrebno tek dobro se naspavati, ili sa smiješkom ignorirati neprimjerena pitanja. Budite zahvalni što imate obitelj s kojom se možete susresti, dok mnogi nemaju. Zahvalni što imate mogućnost skuhati mnogo hrane, ili što vas je druga strana oslobodila kuhanja. Zahvalni što možete otputovati kod rodbine, ili što ne morate putovati. Istraživanja kazuju da je zahvalnost najveći pokazatelj sreće. Stoga, pronađite nešto na čemu možete biti zahvalni.

Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana mnogi dožive negativno iskustvo srčanih tegoba od kojih su neke vrlo ozbiljne, pa čak i po život opasne

B

Savjeti koji će vam pomoći da božićni ručak s rodbinom protekne u miru Z


TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

PLANIRATE LI BOŽIĆNE BLAGDANE U HRVATSKOJ (4 .dio)

Budimpešta – kulinarski užitak u bogatoj blagdanskoj ponudi

G

lavni grad Mađarske poznat je o svojim povijesnim znamenitostima i privlači turiste tijekom cijele godine, ali nešto manje se o govori o Budimpešti kada je riječ o Adventu - premda se i tu ima čime pohvaliti. Naime, Budimpešta ima iznimno bogatu blagdansku ponudu, koja se svrstava među najraznolikije u Europi. Mađarska prijestolnica poznata je daleko izvan svojih granica po božićnom sajmu na Vörösmarty Tér ispred Café Gerebaud, jedne od najvećih i najtradicionalnijih kavana u Europi. Tamo ćeš pronaći karakteristične drvene paviljone u kojima brojni obrtnici nude svoje tradicionalne proizvode, ali i mnoštvo kulinarskih užitaka poput Kürtöskalács (tradicionalni kolač), langoša ili raznih slatkih i slanih domaćih specijaliteta. Cijene kuhanog vina su 3-4 eura, kobasica od 5 eura na više, a dobar obrok može po-

jesti za 15-ak eura. Svega nekoliko stotina metara od Trga Vörösmarty nalazi se Bazilika sv. Stjepana, kod koje se održava čarobni božićni sajam, koji svojim ugođajem možda čak i nadmašuje sajam na Vörösmartyju. Održava se od 2011. godine te se nametnuo izvrsnom ponudom i jedinstvenom atmosferom, koju zaokružuje predivna Bazilika. Sredinom Trga sv. Stjepana dominira klizalište, oko kojeg se rasporedi više od 100 izlagača u kućicama s raznolikom gastronomskom i obrtničkom ponudom. Sajam je poznat i po spektakularnoj rasvjeti i projekcijama na pročelju Bazilike, koje se održavaju nakon zalaska sunca. Za pravi božićni ugođaj brinu se jaslice ispred Bazilike, a sajam se održava od 17. studenog 2023. do 1. siječnja 2024. godine.

31

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 14. prosinca 12:09 PM Dr. Beck 12:44 PM Dnevnik 2 01:39 PM Eko zona 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština u objektivu: Vrgada 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Što je klasik? 04:29 PM Studio 4: Znanost 04:37 PM Studio 4: Kultura 04:47 PM Stipe u gostima, humoristična serija 05:21 PM Romano Bolković - 1 na 1: Berislav Horvat, talk show 06:11 PM Čarobna ploča - Svijet oko nas: U trgovini i otpad 06:26 PM Auto za Afriku, dokumentarni �ilm 07:18 PM Art a la carte 07:48 PM Studio 4: Sport

Petak, 15. prosinca 12:10 PM Rijeka moje mladosti, pučka i predajna kultura 12:36 PM Dnevnik 2 01:31 PM Pogled preko granice - Hrvati u BiH 01:56 PM Izradi sam: Stolić na brzaka 02:01 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:09 PM Kod nas doma 02:54 PM Baština: Zadarske zidine 02:59 PM Otvoreno 03:29 PM Zlatna liga 03:54 PM Izvan formata 04:24 PM Televizija student, reportaža 04:29 PM Sarma, Varaždin, dokumentarna reportaža 04:33 PM Studio 4: Kultura 04:43 PM Sve će biti dobro, serija 05:28 PM Druga strana 05:53 PM Prometej 06:18 PM Noć kada je gorjela Drava 06:43 PM (Re)kreativac: Trčanje 07:08 PM Art a la carte 07:38 PM reportaža: Malo pojačaj radio 07:48 PM Studio 4: Sport Subota, 16. prosinca 12:10 PM Moj put:, dok.serije 12:35 PM Tenisačica, dok.reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Studio 4: Sportske minute 02:00 PM Orehnjača, Rude, reportaža 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Brodovi hranitelji, dok.serija 02:42 PM Globalna Hrvatska HTV 03:22 PM Normalan život 03:57 PM Manjinski mozaik 04:12 PM Studio 4: Znanost 04:20 PM Studio 4: Kultura 04:30 PM Sve će biti dobro, serija 05:15 PM Koncert Majstorski ciklus 06:45 PM Baština: Zagrebački parovi 06:50 PM Peti dan 07:50 PM Studio 4: Sport Nedjelja, 17. prosinca 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kratki spojevi, hrvatski �ilm 03:31 PM Božićni koncert u palači HAZU 2020.

04:44 PM Studio 4: Kultura 04:54 PM Sve će biti dobro, serija 05:39 PM Klub čitatelja 06:34 PM Jojo i prijevozna sredstva: Raketa 06:40 PM Mališani: Galadriel - Ručak s bebom 06:42 PM Veliko malo, igrana serija 06:53 PM Tata i ja: Na kampiranju 07:03 PM Potrošački kod 07:28 PM Rapski štufad, dok. reportaža 07:33 PM baština: Šibenska polja 07:48 PM Studio 4: Sport Ponedjeljak, 18. prosinca 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Dnevnik 2 01:30 PM Split: More 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Plodovi zemlje 02:58 PM Kratki spojevi, hrvatski �ilm 04:16 PM Studio 4: Kultura 04:26 PM Nedjeljom u 2 05:21 PM Samo lagano 05:46 PM Al�i Kabiljo - Moji mjuzikli 07:21 PM Garaža: Brain Holidays 07:51 PM Studio 4: Sport Utorak, 19. prosinca 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Otvoreno 03:28 PM Lijepom našom: Đakovo 04:34 PM Studio 4: Znanost 04:42 PM Studio 4: Kultura 04:52 PM Počivali u miru, serija 05:39 PM Na rubu znanosti 06:29 PM Boj za Novi Farkašić, �ilm 07:24 PM Stani u Lici: Korenica, serija 07:49 PM Studio 4: Sport Srijeda, 20. prosinca 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Kod nas doma 02:53 PM Baština: Apoksiomen 02:58 PM Otvoreno 03:28 PM Zlatna liga 03:53 PM Razgovor s razlogom 04:23 PM Špageti na tri načina 04:28 PM Studio 4: Kultura 04:38 PM U ozračju tambure: Glanc bravure Cro tambure 05:53 PM Studio 4: Sportske minute 06:13 PM Vrtlarica 06:43 PM Art a la carte 07:13 PM Vjetar u kosi (5), dok.serija 07:38 PM I to je Hrvatska: Trsat 07:51 PM Studio 4: Sport

Boj za Novi Farkašić, dokumentarni �ilm HTV, utorak, 19. prosinca, 06:29 PM


32

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

Sjajni Mandić s 19 obrana KOŠARKA OVACIJE ZA NEZADRŽIVOG DUBROVČANINA odveo Zagrebaše do slavlja

Hrvat iz Reala igra svoju košarku života

R

ukometaši Zagreba s minimalnih 23-22 (13-10) pobijedili su makedonski Eurofarm Pelister na gostovanju u Bitoli, gdje je odigran dvoboj 10. kola skupine A Lige prvaka. Pokretačka snaga hrvatskog prvaka u ovom je dvoboju bio 21-godišnji vratar Matej Mandić koji je završio dvoboj s čak 19 obrana od 39 udaraca. Strijelce je s pet pogodaka predvodio Luka Lovre Klarica, a Aleks Kavčič je postigao četiri gola. Po triput su mrežu zatresli Ivan Čupić i Yoel Cuni Morales. Filip Kuzmanovski je s osam golova predvodio strijelce domaće momčadi, a vratar Khalifa Ghedbane je imao 14 obrana. Zagreb je ovom pobjedom došao do 10 bodova i zasjeo je na šesto mjesto, potisnuvši norveški Kolstad, koji ima devet bodova, na sedmu poziciju. Eurofarm Pelister je zadnji bez ijednog boda. Vodeći Kiel ima 15 bodova, tri više od Aalborga i Kielcea. Nastavak natjecanja u Ligi prvaka je sredinom veljače, kad će Zagreb gostova-

Super Mario u super sezoni: Hezonja igra najbolju košarku karijere s 28 godina

Matej Mandić ti kod Aalborga. Zagreb je u Bitoli vodio većim dijelom utakmice, rano je došao do pet pogodaka prednosti (8-3), kakvu je imao i početkom drugog poluvremena (15-10). No, domaća momčad je uspjela nadoknaditi taj zaostatak i izjednačiti na 18-18. Ipak, Zagreb nije dopustio potpuni preokret. Pobjedu Zagreba potvrdio je Karpo Sirotić pogotkom za 23-21, kad je do kraja utakmice ostalo 25 sekundi.

Hrvatice protiv Norveške u play-offu za A rang Lige nacija

H

rvatska ženska nogometna reprezentacija saznala je protivnika u doigravanju za plasman u A Ligu nacija. Izabranice Nenada Gračana igrat će protiv Norveške, a pobjednik doigravanja završit će u A Ligi nacija, odnosno najboljem rangu tog natjecanja. Hrvatska muška reprezentacija već sudjeluje u A Ligi nacija, a prošlo je ljeto osvojila srebro u završnici koja je bila u Nizozemskoj. Naše nogometašice mogu se pridružiti “vatrenima”, a prvu će utakmicu igrati kao domaćin. Najraniji mogući termin

utakmice je 22. veljače, a uzvrat u Norveškoj onda bi bio između 25. i 28. veljače. Točna satnica saznat će se poslije dogovorima s delegatima norveške reprezentacije. Norveška reprezentacija osvojila je Svjetsko prvenstvo 1995. godine i dva je puta bila na vrhu Europe (1987. i 1993.). Hrvatska je u prošlom izdanju Lige nacija završila druga u skupini s devet bodova, sedam manje od prvoplasirane Finske. U skupini su bile još reprezentacije Slovačke i Rumunjske.

vezana gostovanja u Dvorani mira i prijateljstva u Pireju, onda i u OAKA-i. Koliko je Real Madrid dobar ove sezone, one u kojoj brani naslov prvaka, najbolje će ilustrirati činjenica da je u samo

tri dana dva puta slavio u gostima u Ateni. Olympiacosu je Hezonja strpao 18 i tome dodao 10 skokova, dok je “svom” Panathinaikosu uvalio 19 poena. Kad u europskoj košarci, kad u Euroligi svladate Olympiacos i Panathinaikos u gostima, onda ste prvi favorit sezone. Ako ih svladate u gostima u tri dana, onda se doima da vam malo tko može zapapriti, iako, jasno, treba uzeti u obzir i konačnu istinu kako nitko nije osvojio naslov u prosincu. Nešto prije dolaska u Atenu, trener Reala Chus Mateo je naveliko pričao o Hezonji. Govoreći o ovogodišnjem doprinosu Dubrovčanina u arhitekturi madridske igre, Mateo je dodao kako polivalentnost Hezonja omogućava njemu kao treneru da Hrvat igra na svim pozicijama. Može na “dva”, može na “tri”, može na “četiri”, ako treba i na “pet”. Može i postaviti napad. Hezonja je danas jedan od nositelja mega momčadi kakva je Real. Onaj koji ima u rukama teške lopte, onaj koji završava utakmice, onaj koji je tu za ključnu obranu. S 28 godina Mario Hezonja igra svoju košarku života. Super Mario.

naš najbolji skijaš nas je podsjetio na svoje nastupe otprije tri-četiri godine, svoje najbolje nastupe. Išao je Filip bez straha, bez respekta i sjajnom �luidnom vožnjom ušao kao prvi u cilj te napredovao za tri mjesta, do pozicije nadomak postolja. Prvo mjesto je osvojio Švicarac Marco Odermatt došao je do svoje prve pobjede ove se-

zone, ispred Austrijanca Marca Schwarza (+0.98) te apsolutne senzacije ove utrke, skijaša iz Andore Joana Verdua (+1.32). Zubčić je od mjesta na postolju bio udaljen 12 stotinki sekunde. Sljedeće utrke Svjetskog kupa za veleslalomaše, gdje će Filip pokušati ponoviti ovakav rezultat, na rasporedu su 17. i 18. prosinca u talijanskoj Alta Badiji. Nakon utrke Zubčić je bio jako zadovoljan. „Odličan start sezone u veleslalomu. Jako sam sretan sa četvrtim mjestom. Jasno, malo me muči što nisam završio na postolju, jer je bilo jako blizu. Verdu je pobjegao samo 12 stotinki. Međutim, fenomenalno, nisam nikad bio bolji od 13. mjesta ovdje u veleslalomu. Jako sam zadovoljan i želim čestitati svojem timu“, izjavio je 30-godišnji Zagrepčanin.

Mario Hezonja briljira ove sezone

S

alve zvižduka doživjeli su igrači Real Madrida, europskog prvaka koji nezadrživo hita prema novoj kruni, kad su istrčali u kultnu OAKA-u. Čuvena Panathinaikosova arena, mitsko mjesto europske košarke, dosta je nezgodna dvorana za svakog gosta. Osim ako se taj ne zove Mario Hezonja. Kad je hrvatski reprezentativac u dresu Reala stupio na parket OAKA-e, zvižduci su učas stali i krenule su ovacije. Mario Hezonja je odigrao samo nekoliko mjeseci za Panathinaikos, zbilo se to u proljeće 2021. godine. Panathinaikosu nije išlo naročito u Euroligi, ali je osvojio u tih nekoliko Hezonjinih mjeseci u Ateni oba grčka naslova, Kup i prvenstvo, dok je Hezonja pri tome pobrao i dvije zanimljive nagrade. Dobio je priznanje za najspektakularnijeg igrača, ali i za najpopularnijeg igrača te sezone u Grčkoj. Godinama je Hezonja putem društvenih mreža, zaluđen

energijom tribina u OAKA-i, dijelio slike, a kad je stigao u Panathinaikos, što mu je bila velika želja, ta se ljubav jednostavno rasplamsala i traje dalje. Bilo je tako i prošli tjedan u kojem je Real Madrid imao

Zubčićev povratak među najbolje veleslalomaše U utrci Svjetskog kupa u francuskom Val d’Isereu Zubčić je sjajno skijao osvojio četvrto mjesto

H

rvatski skijaš Filip Zubčić (30) se nakon dvije godine nešto slabijih rezultata vratio među najbolje veleslalomaše svijeta! U utrci Svjetskog kupa u francuskom Val d’Isereu održanoj prošlog tjedna Zubčić je sjajno skijao i osvojio četvrto mjesto. To je Filipu daleko najbolji rezultat u više od dvije i pol godine u ovoj disciplini, te općenito najbolji u posljednje dvije. Posljednji put je među najboljih pet u veleslalomskoj utrci bio u ožujku 2021. godine u Lenzerheideu kad je osvojio drugo mjesto, a općenito gledano je posljednji put među pet najbo-

Filip Zubčić nadomak postolja ljih bio u Val d’Isereu u slalomu u prosincu 2021. godine kad je bio treći. U prvoj vožnji prvog veleslaloma sezone, koju je postavio njegov trener, Rus Sergej Komarov, Filip je išao iznimno agresivno te s dvije manje greške završio prvi lauf na sedmom mjestu. Međutim, u drugoj vožnji


SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023. O Hrvatskoj je taj dan pisao cijeli svijet, o maloj zemlji od četiri milijuna ljudi koja je s turnira kući poslala najnogometniju naciju svijeta

S kim će Vatreni igrati prijateljske?

Slavlje Vatrenih nakon pobjede nad Brazilom – neopisivo – dugo ćemo se još sjeća� te pobjede

F

T

o je nešto što tek sada shvaćamo koliko znači, u tom trenutku to ne možeš u potpunosti shvatiti, godinu dana nakon nezaboravne utakmice rekao je jedan od junaka možda i najvažnije pobjede u povijesti hrvatske reprezentacije, Bruno Petković. A riječ je, naravno, o pobjedi hrvatske reprezentacije nad velebnim Brazilom u četvrt�inalu Svjetskog prvenstva u Kataru prošle godine. Prošli tjedan obilježeno je točno godinu dana od dvoboja u kojem je Hrvatska 9. prosinca 2022. izbacila najvećeg favorita turnira i tako još jednom zadivila svijet. Bio je to veličanstven dan za hrvatski nogomet, ili kako ga je izbornik Zlatko Dalić nakon utakmice nazvao Dan nogometne zahvalnosti. - Ovo je povijesna pobjeda za hrvatski narod, ovo nam treba. Izbacili smo najvećeg favorita, ovo je Hrvatska, ovo je hrvatska reprezentacija, kad treba, kad je najvažnije. Ponos, hrabrost, vjera, domoljublje i Hrvati uvijek uspiju. Ponos do neba - govorio je tada Dalić. Podsjetimo se malo na samu utakmicu. Hrvatska i Brazil su tijekom regularnih 90 minuta igrali bez pogodaka, a u našim redovima posebno su briljirali desni bek Josip Juranović i vratar Dominik Livaković. Brazilci su poveli u prvom produžetku, u 105. minuti pogotkom Neymara, a Hrvatska se vratila u drugom produžetku, točnije u 117. minuti pogotkom Petkovića, koji se godinu dana kasnije prisjetio tog pogotka. - Često se sjetim te utakmice, a gol sam pogledao iz svih kuteva kamere. Taj se osjećaj ne može mjeriti ni sa čim, de�initivno najbitniji gol u mojoj karijeri. Ušao sam 15 minuta prije kraja i dok nisam pohvatao ritam, izgubio sam dvije-tri lopte. Većina će igrača reći da je lakše početi utakmicu nego ući s klupe, ali kao i uvijek, držao sam glavu gore i imao sam samopouzdanja. Marquinhos je odbio loptu baš kako je trebalo i uljepšao život mnogim Hrvatima - rekao je napadač vatrenih. Za taj gol asistent je bio Brunin tadašnji suigrač iz Dinama, Mislav Oršić, koji je na lijevoj strani povukao kontru i dodao loptu u sredinu za Petkovića. Prisjetio se i Orša tog trenutka. - Malo mi je cijela ta utakmica u magli jer sam bio bolestan prije toga, nisam

33

Godinu dana od povijesne pobjede Hrvatske nad Brazilom – neopisivo Vratar Livaković bio je junak i te utakmice obranom jedanaesteraca

Brazilci su bili utučeni

Trenutak kad Petković pos�že izjednačujući pogodak

bio na treningu prije i uopće nemam pojam o pripremi te utakmice. Kad sam ušao u igru par minuta prije kraja nadao sam se da ću imati jednu priliku da se nešto stvori. Dogodila se ta polukontra, oni su se sporo vraćali u obranu i vidio sam da je Bruno bio sam. Razmišljao sam samo da mu dodam što mirniju loptu i eto, Bruno je zabio i svi smo bili sretni istaknuo je Oršić. A nakon produžetaka Hrvatska i Brazil išli su na rulet raspucavanja s bijele točke. Hrvatska je iz svih kaznenih udaraca bila precizna, a Brazil je promašio dva. Jedan je Rodrygu obranio fenomenalni Livaković, a onaj drugi je promašio Marquinhos pogodivši vratnicu. - Često se sjetim te utakmice, to je jedna od najbitnijih utakmica u mojem životu. Uoči raspucavanja sam se dobro osječao jer sam dobro branio u utakmici, tako da mi je samopouzdanje bilo na nivou. Kad sam obranio prvi penal osjećao sam ponos i sreću jer sam znao da sam tom obranom olakšao suigračima. A kad je zadnja lopta pogodila stativu, jednostavno nisam znao kud bih od sreće. To je isto kao kad si dijete i zabiješ gol pa trčiš svukuda. Imam tu jednu sliku za cijeli život - rekao nam je nedavno Dominik Livaković. Među izvođačima koji su iz jedanaesterca bili precizni za Hrvatsku (Vlašić, Majer, Modrić i Oršić), prvi na redu je bio Nikola Vlašić koji je autoritativno pogodio s bijele točke. - Istina je da sam htio pucati prvi penal jer sam imao samopouzdanja da ću ga zabiti, nisam dvojio ni sekunde. Kad sam šetao od centra

nisam mislio ni o čem drugom osim o tome da opucam točno tamo gdje sam zamislio. Odlučio sam gdje ću pucati dva dana prije utakmice i ta odluka je bila da pucam po sredini gola. Kad je lopta ušla u mrežu bio je to osjećaj sreće i ponosa, puno emocija - prisjetio se Nikola Vlašić. Brazilska megazvijezda, Neymar, opisala je ovaj poraz protiv Hrvatske kao najteži u svojoj profesionalnoj nogometnoj karijeri. - Bio je to udarac. Mislim da je to gore nego izgubiti člana obitelji. Bilo je teško oporaviti se. I dan danas, kada gledam snimke na društvenim mrežama, to me rastuži. Zanimljiv podatak koji će zauvijek ostati zapisan u knjigama svjetskih prvenstava je taj da je utakmica Hrvatske i Brazila prva utakmica u povijesti SP-a u kojoj je neka reprezentacija povela u produžecima, a da je onda suparnik uspio preokrenuti ishod. Bilo je to tek šesto svjetsko prvenstvo za hrvatsku reprezentaciju, a već treći put da su se vatreni plasirali u polu�inale. Taj podatak još više dobiva na važnosti kad uzmemo u obzir da je samo devet reprezentacija u povijesti ovog natjecanja bilo u tri polu�inala. A od 1998., otkako se natječemo na Mundijalima, samo je Njemačka bila u više polu�inala od Hrvatske. O Hrvatskoj je taj dan pisao cijeli svijet, o maloj zemlji od četiri milijuna ljudi koja je s turnira kući poslala najnogometniju naciju svijeta. Nadamo se da ćemo tako oduševljavati svijet i za šest mjeseci na Europskom prvenstvu u Njemačkoj.

rancuska će igrati protiv Njemačke u prijateljskoj utakmici u ožujku 2024., objavio je u ponedjeljak Francuski nogometni savez (FFF). Francuska momčad otvorit će svoju 2024. godinu dočekom Njemačke, u prijateljskoj utakmici u subotu, 23. ožujka na stadionu Groupama u Lyonu", priopćio je FFF. Ovo će biti prva pripremna utakmica Francuske prije početka Eura 2024. kojem će Njemačka biti domaćin. Dvije su se strane posljednji put susrele u rujnu, kada je Njemačka prekinula niz od tri poraza u 2-1 pobjedi protiv Francuske u Dortmundu. Rudi Voeller je u to vrijeme bio privremeni izbornik Njemačke, nakon otkaza Hansi Flicku.

Izbornik Zlatko Dalić

Julian Nagelsmann je od tada preuzeo Njemačku, koja će biti domaćin Eura 2024., a nakon pobjedničkog starta protiv Sjedinjenih Država, njegova momčad je u međuvremenu izgubila u dvobojima od Turske i Austrije. Julian Nagelsmann je od tada preuzeo Njemačku, koja će biti domaćin Eura 2024., a nakon pobjedničkog starta protiv Sjedinjenih Država, njegova momčad je u međuvremenu izgubila u dvobojima od Turske i Austrije. Francuska je bila na prvom mjestu svoje kvali�ikacijske skupine bez poraza, ispred Nizozemske, s kojom će se ponovno sučeliti u skupini D, zajedno s Austrijom i pobjednikom Playoffa A. Zasada nije poznato s kim će Hrvatska igrati prijateljske utakmice. Kako je Tomislav Pacak otkrio u HRT-ovoj emisiji "Sportske minute", Hrvatski nogometni savez još uvijek dogovara protivnike u pripremnim utakmicama za Euro. Jedino što je zasad sigurno jest da će se "vatreni" za smotru u Njemačkoj pripremiti na području Rijeke, te da će Hrvatska odigrati dvije prijateljske utakmice, kao što i obično biva. No, tko god bio od protivnika, vjerujemo da će se Hrvatska dobro pripremiti za predstojeće Europsko prvenstvo. I iskušati nove formacije koje će se vjerojatno pripremati zbog određenog broja igrača za koje još nije sigurno hoće li se uspjeti potpuno oporaviti do početka Eura. Prije svega tu se misli na Ivana Perišića, jednog od stupova naših Vatrenih.


34 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

PROBLEMI WOLFSBURGU BAŠ NE IDE

Majera kritiziraju zbog promašaja

Hrvat je plaćen 25 milijuna eura, a opet nije zabio iz izgledne prilike, piše Kicker

Lovro Majer

W

olfsburg je u 14. kolu Bundeslige izgubio od Freiburga 0:1, a sve je moglo biti drugačije da je, među ostalim, Lovro Majer u 24. minuti realizirao veliku priliku. Hrvatski reprezentativac prebacio je loptu s lijeve na desnu stranu, gdje je na nju natrčao Joakim Maehle. Danac se namjestio na desnu nogu pa prizemnim dodavanjem na rubu peterca pronašao Majera. Iako se odlično ubacio u prazan prostor, ofenzivac Wolfsburga neometano je puknuo visoko iznad gola. Kicker, tamošnji sportski list, je pisao o Majeru i njegovom promašaju. “Lovro Majer je s 25 milijuna eura daleko najskuplja ljetna kupovina Wolfsburga. Za Hrvata kažu da je igrač koji čini razliku. Međutim, nije ga zaobišla kriza njegova klubova - već je dugo dio pada. Nije želio razgovarati u subotu nakon razočaravajućeg poraza od Freiburga. Što je Lovro Majer trebao

reći? Svi su vidjeli što se dogodilo u 24. minuti. Hrvat se sjajno postavio i odigrao akciju s Maehleom. Poslužio je veznjaka u odličnoj poziciji, a zatim dobio loptu na jaču lijevu nogu i sa šest metara udaljenosti uspio prebaciti gol. Bilo bi to vodstvo Wolfsburga, možda i željeni spas usred krize. Ovako udarac postaje simbol ove faze sezone Wolfsburga, u kojoj se ne iskorištavaju najbolje prilike, a protivnici zabijaju gotovo niotkuda”, piše Kicker o Majeru, trećem najskupljem igraču u povijesti Wolfsburga iza Andrea Schürrlea (32 milijuna eura) i Juliana Draxlera (43

Kovač se mora spašava� Kovačevom Wolfsburgu ovo je treći prvenstveni poraz u posljednje če�ri utakmice. Dovoljno je to samo za razočaravajuće 11. mjesto u prvenstvu. Wolfsburg je ispao i iz njemačkog kupa te su tamošnji mediji prošli tjedan pisali

da će hrvatski trener mora� spašava� posao prije Božića. Do pauze ima još utakmice pro�v Darmstadta i Bayerna, a sada svi veći njemački mediji tvrde istu stvar - upravo će mu te dvije utakmice bi� ključne za ostanak u klubu.

milijuna eura). Trener Wolfsburga Niko Kovač nakon susreta govorio je o Majeru, kojeg je doveo ljetos iz Rennesa:

“Lovro može, želio je i mora zabiti gol. To su udarci koje svakodnevno vježbamo na treninzima, udarci koje bi zabili u snu.”

Štimac bio na operaciji, ugrađena mu dva stenta No odmah je nakon operacije nastavio svojim tempom, ovih dana je bio i u Stobreču

B

ivši vatreni Igor Štimac (56) već četiri godine radi kao izbornik Indije. Nekadašnji izbornik hrvatske za zadatak ima od druge najmnogoljudnije države svijeta stvoriti momčad koja nije nogometna egzotika. Štimac redovito dolazi u Hrvatsku, ovih je dana bio u Stobreču. A ranije je imao operaciju srca. Mediji pišu da su mu ugrađena dva stenta, no odmah nakon toga nastavio je svojim tempom. Štimac je u nogometnoj karijeri igrao za Hajduk, Cibaliju, Cadiz, Derby County i West Ham. Kao trener vodio

Igor Š�mac

je Hajduk, Cibaliju, Zagreb, Zadar, Sepahan i Al-Shahaniju. Nedavno je s Indijom osvojio naslov na Južnoazijskom prvenstvu. – Indija počinje nogomet shvaćati ozbiljno jer smo atraktivnom igrom, visokim presingom i smislenim akcijama oduševili cijelu naciju. Presretan sam zbog igrača koji su trpjeli, radili, slušali i izvršavali zadatke na vrhunskoj razini. Pobjede i trofeje uvijek posvećujem svojoj obitelji, roditeljima i svojoj djeci koji me cijeli život podržavaju u svemu što radim i kroz što prolazim, a Bog mi je svjedok da radim časno i pošteno. Gospodin je moj zaštitnik i znam da se na njega uvijek mogu osloniti – istaknuo je Štimac.

MADRID KAPETAN VATRENIH NEZADOVOLJAN

Luka je na listi desetorice najboljih igrača kojima na kraju sezone ističe ugovor

R

eal Madrid remizirao je s Betisom (1:1) u subotnjoj utakmici La Lige, Jude Bellingham krasno je u 53. minuti poentirao nakon duplog pasa s Brahimom Diazom, a 13 minuta poslije konačan rezultat postavio je Aitor Ruibal “bombom” s 25 metara u suprotne rašlje. Luka Modrić, koji je vodio „kraljeve“ kao kapetan, igrao je do 70. minute, kad ga je Carlo Ancelotti odlučio izvesti iz igre i uvesti Danija Ceballosa. Nije to najbolje sjelo hrvatskom reprezen-

Luka Modrić

Modrić zaslužuje igrati više, on ne igra mišićima nego glavom…

tativcu, koji je bacio bočicu i napucao je nogom kraj klupe. – Ne znam je li Modrić bio ljutit na mene. Bila je to dobra utakmica za oba kluba. Primili smo gol kad smo kontrolirali utakmicu, ali Betis nije zaslužio izgubiti – rekao je šef stručnog stožera kraljevskoga kluba. No, koliko god Ancelotti umanjivao Modrićevo nezadovoljstvo, činjenica je da je Luka bio ljutit što ga je trener zamijenio, iako je igrao vrlo dobro. Modrić nije naviknut na manju minutažu koju dobiva ove sezone, pa je nervoza razumljiva. Marca je Modriću za izvedbu protiv Betisa dala odličnu ocjenu 7,5. I dok se Luka polako vraća u ritam utakmica, institut za nogometnu statistiku CIES, sastavio je listu desetorice najboljih igrača kojima na kraju sezone ističe ugovor. Na prvom mjestu je napadač PSG-a i velika želja Real Madrida Kylian Mbappé, a na desetom Luka Modrić koji je i najstariji na tom popisu. No, usprkos godinama (38), tražen je na nogometnom tržištu, navodno ima pozive da preseli u Saudijsku Arabiju i MLS, a zainteresiranih će zasigurno biti i u Europi, postane li na kraju sezone slobodan igrač. Već je poznato da saudijski državni investicijski fond ima plan koje igrače želi do-

vesti iduće sezone, a Luka je pri vrhu liste pa su mu već nudili trogodišnji ugovor vrijedan 200 milijuna eura. S druge strane, u MLS-u je Lionel Messi, koji je već popularizirao nogomet u Americi, a vlasnik Miamija David Beckham volio bi Messiju pridružiti i Modrića, to je i sam izjavio. Iskusni Argentinac Marcelo Bielsa, svojim je načinom rada utjecao na mnoge velike trenere poput Pepa Guardiole, Diega Simeonea i Mauricija Pochettina. Trenutno kao trener predvodi preporod Urugvaja. Poznat je po svojim zanimljivim komentarima, a osvrnuo se na tip igrača koji je najrjeđi u nogometu. Zanimljivo je da nije naveo svog sunarodnjaka Lionela Messija ili legendarnog Cristiana Ronalda. “Najteže je u nogometu pronaći osmicu koju sam nazvao ‘ M o d r i ć ’. I g r a obranu kao šestica, a napada kao desetka. Ima sposobnost braniti napade, vještine da napada i razumijevanje igre u oba smjera”, rekao je o hrvatskom kapetanu i legendi madridskog Reala, Luki Modriću.

Bivši hrvatski nogometni reprezentativac Robert Jarni (55) rekao je u razgovoru za španjolske novine AS da Luka Modrić zaslužuje igrati više u Real Madridu jer je �izički spreman untatoč godinama koje ima. “Naravno da Luka zaslužuje igrati više”, istaknuo je Jarni u intervjuu objavljenom u subotu. “Godine za njega nisu važne jer on ne igra mišićima nego glavom. Osim toga, lagan je, dobro se čuva i to mu pomaže”, izjavio je Jarni. Lijevi bek Jarni igrao je za Betis od 1995. do 1998., od kuda je prešao u Real Madrid gdje je ostao do 1999. godine.


SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

NOGOMET I VODEĆI NA LJESTVICI TEŠKO DOLAZE DO BODOVA

Dinamo je uz puno sreće, Rudeš je pogodio prečku, došao do bodova protiv posljednjeg na tablici

A

ko je netko pomislio da će vodeći na ljestvici u 18. kolu Hrvatske nogometne lige lako doći do bodova u borbi sa svojim suparnicima, jako se prevario. Hajduk je jedva isčupao bod, Dinamo je uz puno sreće stigao do tri doba, dok je Rijeka glatko poražena. Slaven Belupo je, dakle, iznenađujuće kao gost na Rujevici svladao Rijeku sa 4-2 (1-0). Koprivničani su poveli sa 3-0 golovima Tomislava Štrkalja (45+2), Benedikta Mioča (70) i Michaela Caimacova (77), Franjo Ivanović (78) nakratko je vratio Riječane u igru, ali Arber Hoxha (85) je vratio goste na tri gola prednosti. Konačni rezultat postavio je Jorge Obregon (89). Nogometaši Varaždina i Osijeka su odigrali 2-2 (11). Goste je u prednost doveo Ramon Mierez (6), Igor Postonjski (38-11m) i Marin Pilj (69) su pogađali za preokret da bi Slavko Bralić (90+2) u sudačkoj nadoknadi postavio konačni rezultat. Lokomotiva i Hajduk su na stadionu u Kranjčevićevoj ulici igrali 1-1 (1-0). Domaće je u vodstvo doveo Silvio Goričan (25), a izjednačio je Yassine Benrahou (75). Splitski Bijeli igrali su kao kod kuće jer je gotovo cijeli stadion bio ispunjen njihovim navijačima. Za vodeći Hajduk ovo je prvi remi u ovom prvenstvu, nakon 13 pobjeda i četiri poraza, dok je Lokomotiva momčad s najviše neodlu-

Postao je jedini igrač u Bundesligi koji je zabio gol protiv svih aktualnih prvoligaških klubova

H

rvatski reprezentativac Andrej Kramarić je u petak bio strijelac jednog pogotka te je sudjelovao u akcijama za preostala dva u 3:1 domaćoj pobjedi svojeg Hoffenheima protiv Bochuma u susretu 14. kola njemačkog prvenstva. Kramarić je postigao drugi pogodak na utakmici nakon što se u 43. minuti sjajnim “lažnjakom” oslobodio bloka suparničkog stopera te zatim s pet metara svladao vratara. - Igrali smo jako dobro i htjeli smo završiti utakmicu bez primljenog pogotka. Zato smo bili ljutiti, ali tri boda su najvažnija. Već smo skoro zaboravili kako je pobijediti kod kuće - rekao je Andrej nakon susreta. Prema ocjenama SofaScorea Kramarić je bio najbolji

35

Ante Budimir

Čak šest golova na Rujevici, pravi spektakl

Poraz Rijeke na Rujevici, Hajduku ipak samo bod ‘Slavit ćemo na benzinskoj’ Trener Slaven Belupa Roy Ferenčina je nakon utakmice blistao od sreće. - Fantas�čna večer i sjajna utakmica za nas. Ispunili su sve što sam tražio, angažman i disciplina su bili na razini, kao i realizacija. Vra�lo nam se sve iz prethodnih kola. Sada ćemo sta� na benzinskoj (na autoputu, pri povratku iz Rijeke u Koprivnicu) i dobro se proveseli� rekao je Ferenčina.

Roy Ferenčina

Tablica Hajduk 18 13 1 4 Dinamo 16 10 3 3 Rijeka 17 9 5 3 Gorica 17 7 6 4 Osijek 18 6 6 6 Slaven Bel. 18 5 5 8 Lokomotiva 17 3 9 5 Varaždin 17 3 9 5 Istra 1961 18 4 6 8 Rudeš 18 0 4 14

25-10 40 31-14 33 30-16 32 18-12 27 33-27 24 21-32 20 19-19 18 20-24 18 18-31 18 7-37 4

Andrej Kramarić

Kramarić došao do čudesnog rekorda u Bundesligi igrač te utakmica (ocjena 8.0), a prema istoj stranici napadač vatrenih je, gledajući cijelu dosadašnju sezonu Bundeslige, drugi najbolji igrač Hoffenheima, nakon vratara Olivera Baumanna. Međutim, ovim golom protiv Bochuma Kramarić je došao do jednog fenomenalnog postignuća. Postao je jedini igrač u Bundesligi koji je zabio gol protiv svih aktualnih prvoligaških klubova.

- Dobro zvuči. Imao sam prilika protiv Bochuma i ranije. Napokon je došao taj dan da zabijem i njima. Ne znam zašto prije nisam mogao. Sad je bio moj dan, naš dan. Lijep rekord - dodao je. Inače, Kramariću je ovo bio peti ovosezonski pogodak u Bundesligi. Gledajući sva natjecanja, ove sezone u 12 odigranih utakmica za Hoffenheim ima sedam golova i jednu asistenciju.

čenih rezultata u HNL-u, ovo joj je bila deveta podjela bodova. Nogometaši Gorice i Istre 1961 igrali su 0-0. Gosti iz Pule gotovo čitavu su utakmicu imali igrača više jer je već u 3. minuti zbog profesionalnog prekršaja isključen stoper domaćih Krizmanić, ali igrači Istre 1961 nisu znali materijalizirati brojčanu nadmoć. Dvoboj je protekao u jalovoj terenskoj inicijativi gostiju koji praktički nisu stvorili niti jednu priliku za pogodak. Aktualni hrvatski nogometni prvak Dinamo u na stadionu u Maksimiru ostvario tešku 1-0 (0-0) pobjedu protiv uvjerljivo posljednjeg Rudeša te tako stigao na drugo mjesto ljestvice. Jedini gol postigao je Sandro Kulenović (76). Igrači Dinama su u dvoboj s najlošijim sastavom prvenstva ušli sa stavom “lako ćemo” što im se umalo i osvetilo.

'Ovo je sport, tu se pobjeđuje i gubi'

Poraz Rijeke od Slaven Belupa je tek drugi poraz Željka Sopića otkako je preuzeo momčad s Rujevice. Jedini preostali poraz doživio je u svojem debiju još tamo 27. kolovoza na Maksimiru protiv Dinama. Od tog susreta Rijeka je pod Sopićem nanizala čak 14 utakmica bez poraza, a sad je na iznenađujući način tom sjajnom nizu došao kraj. Sopić se osvrnuo na povike domaćih navijača, koji su u nekoliko navrata zviždali igračima. „Zaslužena pobjeda Belupa, dobili smo dosta smiješnih golova, ali to je nogomet. Ne mogu se oteti dojmu da ako ništa ne valja, onda je trener kriv. Ali jednostavno nakon onakvog niza lako se derati na igrače. Oni to nisu zaslužili. Dogodio se gol u 45. minuti i nakon toga dobili smo još dva gola koja se na ovoj razini natjecanja ne bi trebala dobiti“, bila je prva reakcija Sopića nakon poraza.

Budimir opet zabio A

nte Budimir postigao je pogodak u 1:1 remiju Osasune kod Cadiza u 16. kolu La Lige. Hrvatski reprezentativac u 70. je minuti mirno realizirao jedanaesterac za konačni rezultat. Sačekao je protivničkog vratara da odabere stranu i onda lagano poslao loptu u mrežu. Budimiru je to bio osmi pogodak u španjolskom prvenstvu ove sezone. Na ljestvici strijelaca dijeli četvrto mjesto s još tri igrača,

a ispred njega su samo Jude Bellingham, Antoine Griezmann i Borja Mayoral. Budimir ove jeseni igra u odličnoj formi, zaslužio je poziv izbornika Zlatka Dalića u hrvatsku reprezentaciju. Odužio se prevažnim pogotkom u utakmici protiv Armenije kojom je Hrvatska osigurala izravan plasman na Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj sljedeće godine.


36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. prosinca 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

N

DIŠ

D

L

MO

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.