The Croatian Herald 8th November, 2023 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

VJESNIK

ŽIVI U MAKARSKOJ 'Napustila sam Kaliforniju i doselila se u Hrvatsku; tu su divni ljudi, hrana i jezik'

OBITELJ ODLUČILA Nicolierova slika ipak na plakatu za Kolonu sjećanja u Vukovaru

Str. 3

POČAST SVIM ŽRTVAMA

Str.6

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

Str. 4

Str. 35

PROSLAVA OBLJETNICE POSVETE CRKVE DUHA SVETOGA

Komemoracija ispred spomenika u Bleiburgu Komemoraciji su prisustvovali čelnici Počasnog bleiburškog voda iz domovine i iseljeništva

a blagdan Svih svetih, 1. studenoga, u organizaciji Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu održana je komemoracija za žrtve

Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda u Bleiburgu. Pokraj, od austrijskih vlasti oskrnavljenog, spomenika Bleiburškim žrtvama izmoljena je molitva i zapaljene su svijeće, a potom je služena sv. misa ispred Spomen kapele na Bleiburškom polju.

'CRO CARE' U GEELONGU

Str. 23

Blagoslovljena kapela u Domu za skrb o starijima Nadbiskup Comensoli posjetio je i Hrvatski dom "Kardinal Stepinac"

elbournški nadbiskup Peter A. Comensoli i mons. Bosiljko Rajić posjetili su u subotu, 28. listopada,

Dom za skrb o starijim osobama "Cro Care" u Geelongu. Štićenici Doma su tako na sv. misi mogli primiti sv. pričest, a onda svjedočiti i blagoslovu kapele koja se nalazi u prostorijama tog lijepog zdanja koje je na ponos hrvatske zajednice u Australiji.

INA VUKIĆ: Zašto neki diplomati

iz Hrvatske nepozvani dijele savjete hrvatskoj zajednici u Australiji? Str. 8

NOGOMET, HNL Gorica pobijedila Osijek, a Dinamu spas u nadoknadi

Str.24

Pripreme za božićni koncert

Blagoslov nadbiskupa za 40. godišnjicu crkve u Springvaleu

Str. 12, 13, 14

Nadbiskup Comensoli je pozvao vjernike da mu se pridruže u zajedničkoj molitvi „Zdravo Marijo“ na hrvatskome jeziku Tx

rvatski katolički centar Duha Svetoga u Springvaleu obilježio je prošle subote, 4. studenoga, 40. godišnjicu posvete ove crkve koja je bila u studenome davne 1983. godine, što je mnoge ispunilo nostalgijom, ali i ponosom. Nije to bila samo crkva; bio je to simbol velikog nastojanja hrvatske zajednice Viktorije koji je uspješ-

no dovršen. Ovu veliku obljetnicu uveličao je svojim dolaskom nadbiskup Melbournea Peter Comensoli koji je predslavio misu uz koncelebraciju brojnih hrvatskih svećenika. Prije mise održana je procesija u kojoj su sudjelovali članovi Hrvatskog folklornog ansambla "Zvonimir" odjeveni u tradicionalne nošnje i djeca iz Hrvatske škole "Bartol Kašić". Nakon mise proslava je nastavljena u društvenoj dvorani za koju su tjednima unaprijed karte za ovaj događaj bile rasprodane.

Croatian Catholic Centre Springvale “Holy Spirit” Celebrates 40-Year Journey

Iako do Božića ima još prilično vremena, vrijedni članovi brojnih grupa društvenih potpora koji djeluju u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga već su krenuli s pripremama za taj veliki kršćanski blagdan. Tako je i grupa Casey počela svoje božićne pripreme. I to one – raspjevane! Suradnik Vladimir Jakopanec vrijedne članove zbora pratio je na gitari, a i svojim je “dirigiranjem” stvorio odličnu atmosferu.

KOLUMNA Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Zbog Penave se javili iz samoupravnog mraka: Znate li što je 1993. bilo s HOS-om?

2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

NEVRIJEME OGROMNE KOLIČINE KIŠE, PLJUSKOVI I OLUJE

Na sreću, za razliku od dijela zapadne Europe, u Hrvatskoj ovaj put nije bilo težih posljedica

Maslinari žele što prije pobra� plod

Berba maslina na Braču

a Braču su i berba i prerada maslina u punom zamahu. Ova godina će sigurno biti zapamćena po ranom “paljenju makinja” jer je već početkom listopada u većini pogona poteklo ulje, što do sada nije bio slučaj. Brojni maslinari sa škoja žele što prije pobrati plod i što prije ga preraditi. Procjene ovogodišnjeg uroda su raznolike, čini se da maslina nikada nije rodila tako neravnomjerno i neujednačeno. Ima, naime, područja na otoku i uzgajivača koji su zadovoljni, neki čak i prezadovoljni količinom i kvalitetom plodova, ali i onih koji se žale na loš prinos. Dijelu težaka maslinova je muha obrala dio ploda pa im je urod u odnosu na lani - prepolovljen. Oni maslinari čiju su nasadi napadnuti tim nametnikom nemaju puno izbora, jer ako žele spasiti dio

ploda te uljarice, moraju što prije obaviti berbu. Najveći napad doživjela je sorta oblica, a ona je na Braču dominantna. S druge strane, dugo i sušno ljeto pogodovalo je zriobi pa ima dosta maslinara koji su ocijenili da je vrijeme da ih se (već) obere. Uz to, i dugo bablje ljeto bilo je poticaj da se posao obavi što prije. Međutim, još uvijek ima poljoprivrednika, i to ne baš mali broj, koji će u maslinike krenuti poslije blagdana Svih svetih, što je u skladu s običajima i tradicijama. Zanimljivo je da se brojni maslinari žale kako su masline koje su bile orezane potpuno podbacile, dok su one na kojima nije bila obavljena rezidba - izdašno rodile. Pojednostavljeno, stabla o kojima se vodila briga ostala su bez uroda, a one “zapuštene” ili zaboravljene su rodile, a negdje je bilo i previše ploda.

ok su zapadnom Europom, od Nizozemske do Italije, harale oluje što je dovelo do bujica i izlijevanja rijeka te i smrtnih slučajeva, Hrvatska je ovaj put, na sreću, bila pošteđena težih posljedica. Doduše, zbog obilnih oborima u Austriji i Sloveniji, dogodio se značajan porast vodostaja rijeka Mure, Drave i Save te nagli porast vodostaja na manjim njihovim pritocima. Bujične i urbane poplave zadesile su područja Gorskog kotara i Like zbog obilnih i intenzivnih oborina te grmljavinskih pljuskova. Izvanredne mjere obrana od poplava proglašene su u gornjem toku rijeke Kupe, a pripremno stanje obrane od poplava proglašeno je na Maloj Neretvi kod Opuzena. Zbog dotoka ogromnih količina vode na Savi nizvodno od Zagreba proglašene su izvanredne mjere obrane od poplava. U Hrvatskim vodama kažu da će se u slučaju potrebe dio velikih voda Save upustiti putem ustave Prevlaka u retenciju Lonjsko polje radi

110 godina Cerovačkih špilja

avna ustanova Park prirode Velebit ovih dana prigodno je obilježila 110 godina od otkrića Cerovačkih špilja kod Gračaca. Špilje su otkrivene 30. listopada 1913. godine prilikom radova na izgradnji Ličke pruge koje je predvodio inženjer Nikola Turkalj. Tim povodom organizirao je višednevno svečano obilježavanje ove godišnjice. Protekloga vikenda su u Centru izvrsnosti Cerovačke špilje nadomak Gračaca održana

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

zanimljiva tematska predavanja o značaju željeznice u otkriću špilja, te o životu i djelu inženjera Turkalja koji ih je otkrio. Posjetitelji su mogli pogledati i izložbu o gradnji Ličke pruge, kao i fotogra�ije Cerovačkih špilja iz vremena kada su otkrivene uz usporedbu s današnjim fotogra�ijama. Skupini putnika pristiglih iz Zagreba koji su do Gračaca doputovali vlakom priređen je poseban program.

Porast vodostaja Mure, Drave i Save Potopljena riva u Splitu

Jugo poplavio rive Snažno jugo izazvalo je izlijevanje mora na rive diljem Dalmacije. More se izlilo na obale i rive u Splitu, Trogiru, Šibeniku, Segetu Donjem, Kaštelima, na Braču, Čiovu i Hvaru. U Starom Gradu bujica

na području Gorskog kotara, u Čabru, počela je prošlog tjedna djelovati Pravna klinika Pravnog fakulteta Rijeka. Radi se o zanimljivom projektu tijekom kojeg svima, ponajprije onima slabijih platežnih mogućnosti, besplatno studenti i profesori spomenutog fakulteta nude pravni savjet vezano uz razna područja prava, osim kaznenog prava. Projektu je krenuo krajem 2020. godine pod nazivom Praxis Juris i bio su�inanciran

EU sredstvima, a po njegovu završetku posao je nastavljen i to uz �inancijsku potporu i razumijevanje Ministarstva pravosuđa. Zainteresiranima se daju savjeti i upute kojima se lakše rješavaju njihovi problemi vezani uz imovinsko-pravne odnose, prava branitelja, mogućnosti otvaranja poljoprivrednih gospodarstava, �irmi, rastave brakova… Međutim, isključeno je zastupanje stranaka na sudu.

Profesori i studen� u Čabru

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

se slijevala ulicama tog mjesta. Olujni vjetar je u Dubrovniku nosio sve pred sobom. Zatvoren je bio i Dubrovački most. Udar vjetra prevrnuo je prikolicu kamiona kod Muća, nedaleko Splita.

Dijele besplatne pravne savjete

Špilje kod Gračaca u Lici

Vodostaji rijeka rasli zbog obilnih oborina

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

snižavanja vodostaja Save na području nizvodno od Zagreba, odnosno sve do Siska i Jasenovca. Također, zbog dotoka vode nakon oborina u Sloveniji i Austriji dogodio se značajan porast vodostaja Mure i Drave zbog čega su na pojedinim dijelovima njihova vodotoka proglašene izvanredne mjere obrane od poplava. Zbog novog vala obilnih kišnih oborina, osobito na slivu Save i Kupe, visoki vodostaji tih rijeka će potrajati određeno vrijeme dok ne počnu padati.

Psi na trajekt smiju, ali u katamaran ne

Kako sa psom stići na otok?

osad ste bez problema sa psom putovali na otok? Ubuduće možda i nećete moći, Jadrolinija ima novo pravilo. Na trajekt smiju, ali na katamaran ne. I to ako su teži od osam kilograma. Novo je to pravilo Jadrolinije, a vrijedi za pse. A za sve je, kažu u Jadroliniji, kriva jedna prijava. I izlazak veterinarske inspekcije na teren. ‘Utvrđeno je da bi oni trebali putovati uz pratnju vlasnika. Međutim, prema Za-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

konu i pravilniku o sigurnosti plovidbe, nije moguće da putnik bude vani za vrijeme plovidbe na katamaranu‘, rekao Ante je Radoš, regionalni voditelj, Jadrolinija Zadar. Iz Državnog inspektorata odgovaraju - ništa oni nikome nisu zabranili, već su izdali upozorenje. Sve donedavno psi su plovili na palubi katamarana, no kažu iz Veterinarske inspekcije, utvrdili su da ondje nisu dobri uvjeti za životinje.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

DOSELJENICI ISKUSILA ŠARM MALOG GRADA, UPOZNALA DIVNE LJUDE, HRANU I JEZIK

Niav Konno zaljubila se 2015. u Hrvatsku, potom živjela u Australiji, vratila se na četiri tjedna u Lijepu našu 2022., a potom ostala zauvijek, piše britanski Daily Mail

merikanka Niav Konno napustila je Kaliforniju i preselila se u Hrvatsku u koju se zaljubila 2015. godine. Otkriva kako joj se selidbom u Hrvatsku život promijenio na bolje i da se osjeća bolje nakon što je odustala od američke „hustling” kulture. Radi kao strateg za društvene mreže i kreator sadržaja za male biznise. Odluku o selidbi donijela je jer je njezino mentalno zdravlje patilo zbog rada 9-5 i zatvorenosti kod kuće za vrijeme pandemije. Niav sada živi u Makarskoj u koju je otputovala u lipnju 2022. i odlučila se tamo preseliti, a odrasla je u Bay Area u Kaliforniji, ali priznaje kako je sanjala da živi u našoj zemlji nakon što je prije osam godina bila oko tjedan dana na odmoru u Hrvatskoj. „Dobila sam priliku sljedećeg ljeta živjeti i raditi sezonski posao u malom gradu tri i pol mjeseca”, priča svoje iskustvo u TikTok videu. Tvrdi da je tijekom tog ljeta „iskusila šarm malog

‘Ostavila sam odličan posao u Kaliforniji i doselila u Hrvatsku. Neću se tako skoro vratiti‘

Niav Konno sada živi u Makarskoj, u posjet joj je došla i majka

Obilježena 33. obljetnica ustrojavanja ‘Tigrova’

večano i uz nazočnost državnog vrha u Zagrebu je u nedjelju obilježena 33. godišnjica ustrojavanja 1. gardijske brigade Tigrovi, kroz čiju je postrojbu od 1990. prošlo više od 11.000 pripadnika koji su sudjelovali u svim ratnim operacijama Domovinskog rata. Godišnjica je svečano obilježena u vojarni “1. gardijske brigade Tigrovi - Croatia”, gdje su uz obitelji poginulih i nestalih pripadnika te postrojbe bili predsjednik Republike te izaslanici predsjednika Hrvatskog sabora, Vlade, ministara branitelja i obrane i zagrebačkog gradonačelnika. Obilježavanje je započelo minutom šutnje za sve poginule, nestale i umrle pripadnike Tigrova nakon čega

su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomen obilježja poginulim pripadnicima Tigrova. Brigada Tigrovi prva je hrvatska ratna postrojba čiji su temelji udareni još 5. studenog 1990. godine u vojnoj bazi Rakitje. Kroz postrojbu je prošlo više od 11.000 pripadnika koji su sudjelovali u svim ratnim operacijama Domovinskog rata. U borbi za hrvatsku neovisnost poginulo je 367 pripadnika, a za njih šest se i danas traga. I ovom prilikom podsjetilo se na poznati usklik podsjetio na usklik “Za Hrvatsku kao Tigar”. Beretke je na svečanosti primio 81 novi pripadnik Tigrova te su dali prisegu na vjernost, odanost i žrtvu domovini.

grada, upoznala ljubazne lokalce i divnu kulturu, hranu i jezik.” „Znala sam da će djelić mog srca ostati u Hrvatskoj.” Život ju je tada odveo šest godina u Australiju, a Hrvatsku je posjećivala na odmorima, ali potom se dogodila pandemija. Pokušala je izvući najviše iz te situacije, pa je počela graditi svoj biznis oglašavanja preko društvenih mreža jer je to nešto što je sanjala

U sljedećih mjesec do mjesec i pol dana uselit će se korisnici stanova u osam stambenih zgrada, rekao je Bačić

godinama. „Oduvijek sam željela moći putovati i raditi od bilo gdje”, objasnila je. Tijekom pandemije, Niav je nastavila raditi svoj posao 9-5 i graditi svoj vlastiti posao sa strane. Nakon nekoliko godina, Niav je mogla dati otkaz i posvetiti se puno radno vrijeme svom poslu. „Biznis je imao uspone i padove, ali ostala sam fokusirana na moj cilj da mogu putovati i raditi”, objašnjava.

Čim su se otvorile australijske granice, Niav je planirala otputovati u Hrvatsku kako bi testirala život digitalnog nomada. U lipnju 2022. došla je na četiri tjedna u Hrvatsku, ali nije očekivala da će se ta četiri tjedna pretvoriti u zauvijek. „Moj život se u potpunosti promijenio u ta četiri tjedna”, kazala je pa dodala, da je u to vrijeme prekinula vezu s Australcem zbog kojeg se tamo i preselila. Tada je odlučila

ako je priprema dokumenata za obnovu obiteljskih kuća ubrzana, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine još uvijek ne može angažirati dovoljno građevinske operative za obnovu, pa će taj proces ubrzati, najavio je u ponedjeljak ministar Branko Bačić. Nakon sastanka o obnovi privatnih i javnih zgrada na petrinjskom području s gradonačelnicom Magdalenom Komes Bačić je rekao

Pravni fakultet obilježio 247. obljetnicu

Dovršava se stambena zgrada u Petrinji

Ubrzava se obnova na Banovini

da je Vlada donijela odluku o osiguranju sredstava za konstrukcijsku obnovu 42 kuće u Petrinji, pored 26 koje se već obnavljaju na temelju ugovora između Ministarstva kulture i medija i Grada Petrinje, jer predstavljaju pojedinačno kulturno dobro. Ministar je također najavio kako će se u sljedećih mjesec do mjesec i pol dana useliti korisnici stanova u osam stambenih zgrada, na kojima su u tijeku završni radovi. Najavio je i useljenje u 57 drvenih kuća uz Dom

ostati u Hrvatskoj. „Mislila sam da ću produljiti moje vrijeme u Hrvatskoj, fokusirati se na sebe i svoj posao, pa vidjeti što će biti. To je bila najbolja odluka koju sam ikad napravila”, zaključila je. Niav dosad živi nešto više od godinu dana u Hrvatskoj i objavila je da teško da će se seliti nazad u Ameriku. „U SAD-u, osjećam da su svi fokusirani na posao i hustling. Sve je samo naporan rad, tvoja karijera i tvoji ciljevi”, a dodala je kako je život u Kaliforniji jako skup, piše Daily Mail. Nasuprot tome, Niav kaže kako je život u Hrvatskoj opušteniji i standard života je viši te da voli živjeti u zemlji s „jakom kulturom”. „Zaljubila sam se u Hrvatsku i zaljubila sam se u verziju sebe koju mi je Hrvatska pomogla da iznjedrim”, rekla je u TikTok videu. „Hrvatska je moj dom za neposrednu budućnost”, zaključila je. Niavina majka joj je trenutno u posjeti, pa je Niav podijelila kako se majka jako dobro uklopila. U videu na TikToku plešu na poznate regionalne hitove u klubu i njezina majka daje novce harmonikašu. Pohvalila se kako je majka probala ćevape i puno vina te da su plesale do 2 ujutro.

umirovljenika, kojima će se nakon iseljenja stradalnika proširiti kapaciteti Doma. Također se priprema rušenje stotinjak oštećenih pomoćnih objekata. Kako je zaključio, trenutačno je otvoreno 230 radilišta obnove obiteljskih kuća na području petrinjskog potresa. Nakon što je prošlog tjedna završila obnova 11 obiteljskih kuća, ministar Bačić je u ponedjeljak obišao još tri takve zgrade, dvije koje su završene i jednu u obnovi.

Riječ je o kući obitelji Lončarević u Kučerovoj ulici, kojoj je izgrađena zamjenska kuća. Vrijednost radova je 125.000 eura. U obnovu državne kuće koju koristi obitelj Ljubice Raušo, uloženo je 54.000 eura uključujući i energetsku obnovu. Upravo je završena i zamjenska obiteljska kuća obitelji Likarević u Sibiću, od 70 četvornih metara, u vrijednosti 194.000 eura. Vlasnici i korisnici kuća izrazili su zadovoljstvo kvalitetom i dinamikom radova.

ravni fakultet u Zagrebu obilježio je u ponedjeljak 247.obljetnicu, a kao planove za budućnost jednog od najstarijeg fakulteta u zemlji dekan Ivan Koprić naveo je završetak cjelovite obnove zgrada, modernizaciju studijskih programa te izgradnju knjižnice i čitaonice za 20 milijuna eura. Pravni fakultet danas je u nezavidnoj situaciji, prvenstveno zbog obnove poslije potresa koji su jako oštetili zgrade fakulteta prije tri i pol godine, rekao je dekan Koprić uoči početka svečanosti obilježavanja. Zbog toga je proces obnove jedan od prioriteta u narednom razdoblju. “Sada imamo jednu zgradu u cjelovitoj obnovi, a uskoro bi trebala krenuti obnova zgrade na Trgu Republike Hrvatske i još dvije zgrade”, kazao je Na listi prioriteta osim novih objekata, dekan Koprić najavio je internacionalizaciju i modernizaciju studija u sljedećem trogodišnjem razdoblju.

Danijel Markić, ravnatelj SOA-e

4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

POLEMIKA NASTAVLJENA JE OŠTRA POLEMIKA PROCJENA RAVNATELJ SIGURNOSNO-OBAVJE

Neki su si dali za pravo negirati žrtvu Nicoliera i manipulirati s njegovom majkom. Sram ih bilo, kazao je Penava.

‘Osobna sigurnost građana u Hr

Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara

Dolaze izbori u Srbiji i možemo sad vrlo skoro očekivati da će Hrvatska postati tema u Srbiji, i da će se odnosi zaoštriti”, rekao je Markić

ukovarski gradonačelnik Ivan Penava (Domovinski pokret) ponovio je da “oni koji ne prihvaćaju vrijednosti Vukovara” nemaju što tražiti u Koloni sjećanja. U izjavi novinarima u petak Penava je ustvrdio kako u odnosu s obitelji u Vukovaru ubijenog pripadnika HOS-a Jean-Michela Nicoliera nema nikakvih problema, niti ih je bilo. “Nije došlo do nikakvog obrata, situacija je od početka do kraja ostala ista. Damir Markuš i njegovi suborci, a jedan od njih je i Nicolier, puno su dali da danas cijela Hrvatska zna tko je Jean Michel Nicolier. Da bih ja išao to na bilo koji način ugroziti, nema šanse”, rekao je. “Neki, a znamo svi tko su, dali su si za pravo, iako u resoru branitelja, negirati žrtvu Nicoliera i manipulirati s njegovom majkom. Sram ih bilo, svako dobro majci i

‘Oni koji ne prihvaćaju vrijednosti Vukovara, nemaju što tražiti u Koloni sjećanja’ HOS-u”, kazao je Penava. Ustvrdio je kako mnoge smeta HOS pa bi htjeli izbrisati ulogu pripadnika te postrojbe u Domovinskom ratu. Trebamo biti ponosni i nositi majicu bilo koje ratne postrojbe iz Domovinskog rata, kazao je Penava doda-

jući kako u koloni sjećanja očekuje svakog hrvatskog građanina, pa i predsjednika Republike. “Tko god osjeća da ne pripada u taj ambijent, taj ne prihvaća Domovinski rat”, poručio je između ostalog Penava.

‘Pozivam Penavu neka čuje i glas žrtve’ Pozivam i njega i sve koji to čine – imaju vremena, neka odustanu, neka promisle i zastanu na trenutak, rekao je Medved

otpredsjednik hrvatske vlade i ministar branitelja Tomo Medved u ponedjeljak je pozvao sve građane da pijetet žrtvama u Domovinskom ratu odaju dostojanstveno, bez politiziranja i radikalizacije. „Kao što smo tada u Domovinskom ratu bili jedinstveni, potrebni su nam jedinstveno i zajedništvo i danas. Od svih nas se očekuje da upravo kroz takav pristup, s pijetetom, iskažemo zahvalu onima koji su svoje živote poda-

Ministar branitelja Tomo Medved rili na oltar naše domovine, da izbjegnemo svaki oblik politiziranja ili zlouporabe naših komemoracija, okupljanja, sjećanja na žrtve”, naglasio je Medved. Poziv vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave da podnese ostavku, ministar Medved je nazvao još jednim dokazom ‘politiziranja

s obljetnicom i komemoracijom u Vukovaru’. „Pozivam i njega i sve koji to čine – imaju vremena, neka odustanu, neka promisle i zastanu na trenutak. Pozivam ga neka čuje i glas žrtve, neka pozove obitelji poginulih, nestalih, umrlih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava, neka čuje i njihov glas”, poručio je. Medved je dodao da su i ove godine u Vukovar pozvani svi koji osjećaju potrebu doći pokloniti se žrtvama. „Odajmo počast u tišini, dostojanstvu, skromnosti, bez radikaliziranja i politiziranja. To je ono što očekujem da će se dogoditi kao što se događalo svih ranijih godina”, zaključio je ministar Medved.

‘Penava i DP politiziraju Dan sjećanja’ HOS nije uopće problem. To je postrojba koja je poput moje Prve i ostalih brigada bila u Vukovaru, rekao je Deur

aborski zastupnik HDZ-a, vukovarski branitelj Ante Deur, ustvrdio je pak da Penava i DP politiziraju ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. “HOS nije uopće problem. To je postrojba koja je poput moje Prve i ostalih brigada bila u Vukovaru i zaslužuje priznanje i poštovanje. Sve ostalo je stvar privatizacije

političkog trenutka koji se događa u predizbornoj kampanji, a to moramo izbjeći. Nakon 20. studenog možemo ponovno krenuti u kampanju, ali 18.11. je već sada stavljen u politizaciju”, rekao je Deur.

Ante Deur

“Mi svjedoci vremena, a osobito oni koji smo u politici, ne dozvolimo da 18.11. i žrtve agresije pretvorimo u osobne preferencijalne glasove. To je najružnija priča - da glasove tražimo preko toga dana”, kazao je Deur. Poručio je kako je Dan sjećanja na Vukovar “hodočašće hrvatskog naroda” i treba sve učiniti da taj dan protekne s pijetetom. Dotaknuvši se plakata ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja, ustvrdio je kako za njega mora odgovarati Penava, koji je donio odluku o njemu.

Hrvatska policija pridaje veliku pozornost kontroli granice zbog migranata

avnatelj Sigurnos n o - o b av j e š t a j n e agencije (SOA) Daniel Markić rekao je u ponedjeljak da je Hrvatska u smislu osobne sigurnosti u samome vrhu EU, a ocijenio je i da se u kontekstu predstojećih izbora u Srbiji može očekivati zaoštravanje odnosa, upozorivši da je Srbija ‘baza za ruske medije’. Markić je u razgovoru za Dnevnik Nove TV rekao da hrvatski građani ne trebaju strahovati jer je osobna sigurnost građana u Hrvatskoj “možda najveća u EU”. “Tu smo na samom vrhu”, rekao je šef SOA-e dodavši da su “svi senzori” agencije upaljeni od početka agresije Rusije na Ukrajinu. Ozbiljno se shvaća i situacija u susjednoj BiH, rekao je u odgovoru na pitanje koliko su prijetnja Hrvatskoj ekstremističke skupine u toj zemlji. “Mi sagledavamo naše susjedstvo godinama, poznajemo dobro pitanje islamskog terorizma”, naglasio je ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Markić. Znamo da se oko tisuću ljudi iz našeg susjedstva otišlo boriti u Siriju i Irak, od čega se barem trećina vratila, a njima se mogu dodati “i ljudi koji su frustrirani što nisu išli tamo i žele potencijalno nešto napraviti. Tako da to shvaćamo vrlo ozbiljno”, dodao je.

“Mama i ja često surađujemo s ljudima na vlasti zbog traženja tijela mog brata, ali ne podržavamo nijednu političku stranku”, navodi Paul Nicolier

aul Nicolier, brat pokojnog branitelja Jeana Michela Nicoliera, oglasio se povodom plakata na kojemu je fotogra�ija njegova brata. Naime, nakon predstavljanja službenog plakata i programa za Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, mnogi su osudili potez gradonačelnika Ivana Penave, nazivajući potez ‘’politiziranjem’’. Paul Nicolier istaknuo je kako podržava što je HOS na čelu kolone ove godine i kako se slaže s korištenjem slike, no ne želi da se lik njegova brata koristi u političke svrhe.

Markić je povratnik iz Francuske Danijel Markić je rođen u Parizu 21. srpnja 1972., a njegov pokojni otac Ante je u Francusku s�gao iz rodnih Veljaka pokraj Ljubuškoga. Majka Dinka podrijetlom je iz Glavine Donje pokraj Imotskoga. Otac Ante je, naime, u Francusku iz SFRJ o�šao 1966., a odatle je namjeravao emigrira� u SAD. Kako se čekanje američke vize otegnulo, obitelj Markić skrasila se u blizini Pariza. Tamo je završio osnovnu i srednju školu te potom na Sorboni studira dvopredmetni studij; engleski jezik i teh-

ničke znanos�. Krajem 1991. godine, kao 19-godišnji mladić, napus�o je Sorbonu, došao u Hrvatsku te se priključio specijalnim postrojbama Glavnog stožera Hrvatske vojske, tzv. Zelenim beretkama. Prvi profesionalni ugovor u Hrvatskoj vojsci Markić potpisuje početkom 1992. Odmah sudjeluje u borbama na Južnom bojištu (deblokada Dubrovnika), kod Livna gdje je i ranjen, u akciji Maslenica…, bio je i pripadnik HVO-a. Nakon 1995. iz vojske prelazi u obavještajni sektor

Oglasio se brat Jeana korištenjem njegove

Jean Michel Nicolier, francuski dragovoljac u Vukovaru, ubijen je na Ovčari, njegovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

ŠTAJNE AGENCIJE O IZAZOVIMA ZA RH

vatskoj je možda najveća u EU’ RUSIJA PREKO SRBIJE Na pitanje o mogućim utjecajima na hrvatske izbore Markić je izdvojio pokušaj utjecaja Rusije preko Srbije. “Možemo ponovno spomenuti Srbiju, ona je baza za ruske medije, platforma s koje onda može širiti svoj utjecaj kroz naše susjedstvo, a i drugi akteri u svijetu su željni utjecati na izbore”, rekao je.

Procijenio je i da na sigurnost Hrvatske utječe i situacija u Srbiji i na Kosovu. “Utječe isto. Znamo da Srbija živi u nekakvom konstantnom izvanrednom stanju. Dolaze izbori u Srbiji i možemo očekivati da će se to povećavati. Kosovo služi za jedno uobičajeno izvanredno stanje.

Danijel Markić, ravnatelj SOA-e

EKSTREMISTI IZ BIH Na pitanje kolika su prijetnja Hrvatskoj ekstremističke skupine iz BiH, Markić je rekao: „Znamo da se oko tisuću ljudi iz našeg susjedstva otišlo boriti u Siriju i Irak, od čega se barem trećina vratila, a njima se mogu dodati i ljudi koji su frustrirani što nisu išli tamo i žele potencijalno nešto napraviti. Tako da to shvaćamo vrlo ozbiljno” O MIGRANTIMA Hrvatska i njezina policija dobro nose s problemom povećanja broja ilegalnih migranata. Naravno, ne možemo sami to riješiti. Ti migrantski valovi dolaze iz Turske, Srbije i BiH, zato što i dalje imaju bezvizne režime s pojedinim zemljama. Moramo utjecati na to da se to ukine, naglasio je

Možemo sad vrlo skoro očekivati da će Hrvatska postati tema u Srbiji, i da će se odnosi zaoštriti”, rekao je. Smatra i da se može očekivati uplitanje izvana u izborni proces u Hrvatskoj, u kojoj je iduća godina superizborna (izbori za EU parlament, parlamentarni i predsjednički izbori). “Možemo očekivati, naravno, utjecaj određenih zemalja i moramo biti oprezni, pa i vi mediji”, rekao je. Upitan u kojem smjeru mogu ići ti utjecaji, ravnatelj SOA-e je izdvojio pokušaj utjecaja Rusije preko Srbije. “Možemo ponovno spomenuti Srbiju, ona je baza za ruske medije, platforma s koje onda može širiti svoj utjecaj kroz naše susjedstvo, a i drugi akteri u svijetu su željni utjecati na izbore”, rekao je. Dodao je i da trenutno nije zabilježen pokušaj utjecaja “putem �inancija”. “Kad bi se to dogodilo onda bi se uključili i policija i DORH”, dodao je Markić. Ocijenio je i da se Hrvatska i njezina policija dobro nose s problemom povećanja broja ilegalnih migranata. “Naravno, ne možemo sami to riješiti. Ti migrantski valovi dolaze iz Turske, Srbije i BiH, zato što i dalje imaju bezvizne režime s pojedinim zemljama. Moramo utjecati na to da se to ukine”, naglasio je. Upozorio je i na povećanje državno sponzoriranih kibernetičkih napada, navevši da ih je u cijeloj prošloj godini bilo 19, a tijekom ove godine već 28. “Tako da je nužno da i dalje gradimo našu obranu”, poručio je šef SOA-e.

Michela Nicoliera: Slažemo se s slike, ali ne u političke svrhe “Uskoro ćemo biti zajedno u Vukovaru da s poštovanjem i dostojanstvom obilježimo Dan sjećanja na naše voljene. Vezano za nedavnu epizodu s plakatom na kojem je slika mog brata, volio bih naglasiti da smo mama i ja vrlo zadovoljni što je ove godine HOS na čelu kolone - kako zbog njihove velike žrtve u obrani grada, tako i zbog njihovog često vrlo nepravednog tretmana. Istina je jedna i svi je znamo. Boli me kad vidim kako se često odnose prema HOS-u i njihovim priznatim oznakama. Poznajem mnogo pripadnika HOS-a koji politički zastupaju razne ideje ili su

apolitični, ali svi su časni ljudi», uvodno je istaknuo na Facebooku. “Ne volimo isticanje Jean Michela koji nije bio bolji od svojih suboraca, ali shvaćamo da je postao najprepoznatljiviji simbol HOS-a u Vukovaru. Sukladno tome, slažemo se s korištenjem njegove slike. Ono što ne želimo je njegovo korištenje u političke svrhe, a mama je stekla dojam da je citat politička poruka gradonačelnika pred izbore. Stoga ne bi bila suglasna sa stavljanjem toga, ali nije ni razmišljala o tužbi. Ona samo želi jedinstvo Hrvata jer smatra da je u tome snaga.

Ne odobravamo bilo kakve korištenje Jean Michela u političke svrhe, neovisno o kojoj se stranci radi”, dodao je. Njegova majka, kako ističe, ima skoro 80 godine te je narušena zdravlja. Zbog pogrešnog prenošenja njezinih izjava u medijima, dodaje Paul Nicolier, loše se osjećala. On će, otkriva, biti u koloni s HOS-om, a njegova majka s Katom Zadrom i drugim ženama, kao i svake godine. “Mama i ja često surađujemo s ljudima na vlasti zbog traženja tijela mog brata, ali ne podržavamo nijednu političku stranku”, zaključio je.

MIGRANTI PREDSJEDNIK RH NA GRANICI

Krijumčari su od naših su sudova kažnjavani smiješnim, prijateljskim kaznama, kaže Milanović

rvatski predsjednik Zoran Milanović održao je sastanak s predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova gdje su mu prezentirali rad granične policije na području Policijske uprave kar-

Zoran Milanović na granici s BiH

‘Problem su krijumčari te BiH i Srbija’ lovačke. Nakon toga u Lugu Koranskom obišao je prvu točku granične ophodnje Aljaska 1 gdje su mu pripadnici ATJ Lučko i SJP Orao Osijek prezentirali rad s dronovima prilikom nadzora državne granice, dok su mu na drugoj točki ophodnje Aljaska 2 prezentirati rad termovizijske kamere. “Problem su krijumčari, ovi koji se ovdje uhvate u mrežu i naša policija ih ščepa, a od naših su sudova kažnja-

vani smiješnim, prijateljskim kaznama. U zatvor praktički ne idu, iznimno se kažnjavaju uvjetnim zatvorskim kaznama, a izriču im se novčane kazne koje su sitne u odnosu na zaradu koju oni imaju. Tako im se šalje poruka, praktički, da nastave s poslom”, rekao je predsjednik. “Druga vrsta problema je u susjednim je državama koje ne odrađuju, nego otaljavaju. To su Bosna i Hercegovina i Srbija. Te su države trenutač-

no u jednom međuprostoru nesigurnosti i nede�iniranosti, nemaju jasnu perspektivu ulaska u EU. Srbija nešto prtlja s Rusijom i gubi se tu, a s obzirom na to da se radi o malim državama, mislim da se Europska unija treba što prije uhvatiti posla i riješiti to, jer ih inače gubimo. Treba što prije početi raditi posao. Da se razumijemo, Sarajevo i Beograd to neće početi, sve dok ne vide da im se isplati», rekao je.

Ministar Grlić Radman pokušao poljubiti njemačku ministricu… Nakon što joj je pružio poljubio ju je u obraz, no ona se izmaknula jer joj je evidentno bilo neugodno

inistar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman bio je u četvrtak na konferenciji o jačanju i proširenju Europske unije u Berlinu, a snimka na kojoj pokušava poljubiti njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock, dok se ona izmiče, proširila se društvenim mrežama. Tijekom grupnog fotogra�iranja Grlić Radman pružio je ruku Baerbock i poljubio je u obraz, no ona se izmaknula jer joj je evidentno bilo neugodno. Tako joj hrvatski ministar nije uspio dati poljubac u drugi obraz. Ministar je nakon objavljene snimke sazvao konferenciju za medije na kojoj je pokušao objasniti svoj postupak. ‘Možda je bio to neki nez-

godni trenutak. Mi ministri se kao kolegice i kolege uvijek srdačno pozdravimo. Ako je netko nešto loše vidio u tome, onda isprika tome koji je tako shvatio. Avion je kasnio pa smo se vidjeli tek na family photo. Ja ne znam kako je to netko snimio. Mi sjedimo jedno do drugog, mi smo susjedi. To je bila jedna jako dobra konferencija. Možda je nespretno ispalo. Ne znam u čemu je bio problem. Nisam to vidio, nisam bio svjestan.

Mi se uvijek srdačno pozdravimo. To je jedan srdačan ljudski pristup kolegici’, rekao je Grlić Radman. Priliku da napadne Grlić Radmana nije propustio ni predsjednik Zoran Milanović. Na novinarsko pitanje da iskomentira njegov pokušaj da poljubi njemačku ministricu, predsjednik je prasnuo u smijeh i rekao. “Rekli bi Srbi, pokušao je da je startuje, katastrofa. To se nikad nikome nije dogodilo. Katastrofa.”

rva skupina Hrvata evakuiranih iz Pojasa Gaze stigla je u Zagreb. Zrakoplov Lufthanse iz Münchena sletio je u zagrebačku zračnu luku u subotu. Prema neslužbenim informacijama u domovinu se vratilo 9 od 22 državljana koji su zatražili evakuaciju. “Bilo je prije napada, no ne ovako strašno”, rekla je jedna od pristiglih iz Gaze. “Jedna naša državljanka, prijateljica, je poginula prije nekoliko dana”, kazala je. Amani El

Balawi dočekala je oca koji je išao u posjet rođacima u Gazu i ostao zarobljen. “Dva tri dana nismo uopće imali kontakt s njim, ali prije toga i nakon smo se ujutro čuli preko telefona. Baš direktno smo zvali njegov broj mobitela, a kada je htio internet morao je ići do jedne banke koja je na otvorenom, što je bilo jako nesigurno, tako da smo se čuli jedanput, dvaput dnevno”, kazala je. “Ostala obitelj nema

kuda, oni ni žele otići, to je njihov dom. Bilo je katastrofa to prolaziti svaki dan, agonija, budite se s vijestima, spavate s vijestima, šaljete poruku i vidite da ne dobiva. Katastrofa”, dodala je. Premijer Andrej Plenković zahvalio je veleposlanstvima u Izraelu, Egiptu i Kataru na toj operaciji, kao i katarskom emiru koji je bio „vrlo konstruktivan” u tom procesu. Iz Gaze se želi vratiti 22 od 23 hrvatska državljanina.

Gordan Grlić Radman

Skupina hrvatskih državljana vratila se iz Gaze P

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

BLEIBURG HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA ORGANIZIRALA MOLITVU I MISU ZA ŽRTVE

Počasni bleiburški vod na komemoraciji za žrtve Bleiburške tragedije

U isto vrijeme, na zagrebačkom groblju Mirogoj, pored spomenika žrtvama Bleiburške tragedije položen je vijenac i zapaljene su svijeće

a blagdan Svih svetih, 1. studenoga, u organizaciji Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu održana je komemoracija za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda u Bleiburgu. Najprije je na groblju u Unterloibachu kod Bleiburga, pored spomenika hrvatskim žrtvama Bleiburške tragedije, molitvu izmolio voditelj te misije fra Pavo Dominković. Nakon toga su se nazočni u procesiji uputili prema Bleiburškom polju gdje je fra Pavo izmolio molitvu pored (od austrijskih vlasti oskvrnavljenog) spomenika Bleiburškim žrtvama, a potom je predvodio svetu misu ispred Spomen kapele na Bleiburškom polju. U komemoraciji su sudjelovali predsjednik Počasnog bleiburškog voda (PBV) Jakov Vrdoljak iz Klagenfurta i njegov zamjenik Milan Kovač iz Zagreba, kao i članovi vodstva PBV-a Marijan

Molitvu pored (od austrijskih vlas� oskvrnavljenog) spomenika Bleiburškim žrtvama

Sveta misa ispred Spomen kapele na Bleiburškom polju

Luburić iz Salzburga te Bože Vukušić i Tomislav Milčić iz Zagreba. Prethodno su članovi vodstva PBV-a Milan Kovač i Bože Vukušić pohodili austrijsko Vojno groblje u Völkermarktu gdje su se, pored groba hrvatskog generala Tomislava Rolfa, pomolili i zapalili svijeće za sve hrvatske žrtve na tom groblju. U isto vrijeme, na zagrebačkom groblju Mirogoj, pored spomenika žrtvama Bleiburške tragedije, u ime PBV-a vijenac su položili i svijeće zapalili počasni predsjednik PBV-a Vice Vukojević te članovi vodstva PBV-a Jurica Šimunković i Ivo Butković,

koji su zatim svijeće zapalili i pomoli se pored Središnjih križeva na samom groblju i u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, priopćeno je iz Počasnog bleiburškog voda. Također je na blagdan Svih svetih predsjednik Nadzornog odbora Počasnog bleiburškog voda (PBV) Marinsko Sosa, inače umirovljeni pukovnik HV-a i brigadir HVO-a, položio vijenac kod spomenika Pieta (ili Oplakivanje Krista) na Groblju mira na Bilama iznad Mostara, na središnjim mjestu komemoriranja žrtava Bleibuške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Vijenac PBV-a na Groblju mira na Bilama u Mostaru

Svijeće i cvijeće na grobljima Izaslanstvo Vlade i Sabora položilo je vijenac i na grobu Franje Tuđmana

a blagdan Svih svetih diljem Hrvatske na tisuće ljudi su pohrlili na groblja kako bi se uz cvijeće i upaljene svijeće prisjetili svojih najbližih i odali im počast. Mnogi tada posjećuju svoja rodna mjesta kako bi na tamošnjim grobljima odali počast svojim najbližima. U povodu Svih svetih Vlada je donijela odluku kojom se omogućava rad specijaliziranih prodavaonica i prodaja cvijeća i svijeća koje građani tradicionalno kupuju na taj dan. Blagdan Svih svetih je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj na koji građani tradicionalno obilaze groblja

Svijeće za hrvatske branitelje

u spomen na svoje najmilije. No, u crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga. Izaslanstvo Vlade, a potom i Sabora, vijence je položilo kod spomenika “Glas hrvatske žrtve - Zid boli”, zatim kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te kod zajedničke grobnice za neidenti�icirane žrtve iz Domovinskog rata na krematoriju. “Svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoj život za Hrvatsku, te civilnim žrtvama, svima onima koji su poginuli, nestali i ugradili dio sebe u hrvatsku slobodu”, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Pored toga, Marinko Sosa je na Groblju mira zapalio svijeću i pored križa koji simbolizira njegova strica Jerka Sosu koji je kao hrvatski vojnik netragom nestao nakon zarobljavanja 14. svibnja 1945. u Dravogradu. Izaslanstvo PBV-a predvođena Marinkom Sosom svijeće je zapalila i pored spomenika Skupini Feniks ’72 u Ljubuškom, te na grobu članova te skupine Ludviga Pavlovića u Vitini i Pave Vegara u Vašarovićima, odnosno njegova brata Nediljka Vegara, višestruko odlikovanog pukovnika HV-a i aktivnog člana Počasnog bleiburškog voda.

Riješiti pitanje nestalih osoba

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša

Misa i molitva za pokojne na Mirogoju Pozvani smo biti svjesni odgovornosti, težine, složenosti i posljedica naših izbora, kazao je mons. Kutleša

ovjek nije otok, već protok i most prema drugima, poručio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša koji je predvodeći misu na svetkovinu Svih svetih na Mirogoju pozvao vjernike da budu svjesni «odgovornosti, težine, složenosti i posljedica» vlastitih izbora. “U vremenu u kojem živimo, gdje se kroz digitalne niti i stvarne susrete tkaju sve tješnje i neizbrisive ljudske veze, postaje nam jasnije da čovjek nije otok, već protok i most prema drugima”, rekao je zagrebač-

ki nadbiskup Kutleša, koji je prvi put predvodio misno slavlje i molitvu za pokojne na zagrebačkome groblju Mirogoju. Dodao je da svaka osoba ima moć oblikovati svijet u kojemu živimo, no da je ta moć “blagoslov, ali i poziv na odgovornost stoga se ne bi smjela olako shvatiti i zanemariti”. “Pozvani smo biti svjesni odgovornosti, težine, složenosti i posljedica naših izbora”, kazao je. Vjernici su se okupili kako bi proslavili svetkovinu Svih svetih i Bogu uputili pobožne molitve za pokojne. “U sjeni križa, koji je jednako simbol Kristove patnje kao i vječne slave, mi smo rođeni na novi, neumrli život kroz sakrament krštenja. Tu, pod tim istim križem, ži-

vimo kao hodočasnici koračajući prema vječnosti. I, na koncu, u toj istoj, blaženoj sjeni, prelazimo prag iz ovog svijeta u obećanu vječnost”, rekao je Kutleša. “Dok se pripremamo za svoj izlazak sa scene ovog svijeta, neka nas vodi svijest da će naša životna priča, sa svim njezinim svjetlima i sjenama, biti upisana u vječni spomenar Božje ljubavi”, rekao je. Kutleša je podsjetio da već četvrtu godinu svetkovinu svih svetih, zbog zagrebačkog potresa, obilježavaju izvan crkve Krista Kralja. “Ovo groblje, kao i ova crkva, spomenik je naše povijesti, hod našom crkvenom, kulturnom, znanstvenom, gospodarskom i političkom prošlošću”, rekao je zagrebački nadbiskup.

povodu Svih svetih osječko-baranjski župan Anušić i gradonačelnik Osijeka Radić položili su vijence i zapalili svijeće za poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve iz Domovinskog rata, a Anušić je rekao da dok se ne riješi pitanje nestalih to će opterećivati odnose sa Srbijom. Prvo su vijence položili na platou kapelice Kraljice Mira na lijevoj obali Drave, a potom i kod zajedničke grobnice na Centralnom groblju. Prisjećamo se svih onih koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu za neovisnost Hrvatske ali i svih članova obitelji i prijatelja koji su umrli, rekao je u utorak župan Ivan Anušić, naglasivši kako će pitanje nestalih branitelja i civila u Domovinskom ratu opterećivati njihove obitelji dok god se ono u potpunosti ne riješi. Smatra da se zna gdje je rješenje tog problema i da svi napori hrvatske Vlade moraju ići u tom smjeru. “Neki pomaci u pronalasku nestalih jesu napravljeni, ali još uvijek moramo znati da se traga za 1800 osoba i da im se još uvijek ne zna mjesto posljednjeg počivališta”, rekao je Anušić.

KRONIKA 7

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

ODMOR PROŠETALA U SPORTSKOM IZDANJU PRESUDA NA GODINU DANA IZA REŠETAKA

Bivši igrač Dinama ide u zatvor jer ne plaća alimentaciju

Bio je prije dvije godine osuđen uvjetno jer ne plaća alimentaciju za svoje troje djece, kako dug nije podmirio, sada mora u zatvor

Janica Kostelić s djecom

Janica Kostelić u šetnji Jarunom s bebom i starijim sinom Oskarom Naša proslavljena skijašica rodila je svoje drugo dijete u rujnu i još nije otkrila spol ni ime prinove

ašu proslavljenu skijašicu Janicu Kostelić fotoreporteri su snimili ovog tjedna u šetnji Jarunom. U sportskom izdanju Janica je gurala kolica u kojoj je njezino mlađe dijete, čiji identitet, od srpnja, kada je rodila, nije otkrivala javnosti. Uz Janicu se na biciklu vozio njezin stariji sin Oskar koji ima četiri godine. Janica Kostelić (42) rodila je svoje drugo dijete u rujnu, a tu je vijest tada potvrdio njezin brat Ivica Kostelić. Zahvalio je na čestitkama, ali nije htio medijima otkrivati nikakve detalja o porodu ni o

Janici i bebi. Da je naša proslavljena skijašica drugi put trudna, javnost je doznala ovog srpnja, a Janica je i ovaj put, kao i kod prve trudnoće, odlučila taj dio svoje privatnosti zadržati podalje od javnosti. Ovo ljeto provela je sa sinčićem Oskarom i partnerom te su se odmarali na otocima Braču i Hvaru. Javnosti nikada nije otkrila identitet svog partnera i oca svoje djece i nakon što je 2019. godine rodila Oskara povukla se iz javnosti. Nikada nije krila da su joj djeca velika želja, pogotovo kada je dobila prvog nećaka, a za sina svoga brata i također bivšeg skijaša Ivice, posebno je vezana. – Nadam se da ću i ja jednog dana biti dobra mama. Kada bih bila samo upola

onakva kakva je bila moja majka, bila bih presretna. Majka je najvažnija u cijeloj priči svakog djeteta – rekla je prije 10 godina, povukla se iz javnosti te jedno vrijeme obavljala funkciju tajnice državnog ureda za sport. Prvi put o sinu je progovorila 2020. godine tijekom gostovanja na HRT-u i tada je rekla kako maleni, koji je tada imao godinu i dva mjeseca, još nije stao na skije i dodala je da ima vremena za to. – Neka se dijete zabavlja dječjim radostima koje priliče njegovoj dobi – izjavila je Janica i dodala da se super snalazi kao mama. Za Janičinu prvu trudnoću doznalo se krajem listopada 2018. godine, a Oskar je na svijet stigao carskim rezom 1. siječnja 2019. godine u Petrovoj bolnici u Zagrebu.

Alen Vitasović završio na popisu Porezne: ‘Dajte, ljudi, ja u životu nisam vidio 47.000 eura! ‘Zbog njega sam jednom bio i na sudu, kako bih i sudski dokazao da je nisam onaj Alen Vitasović koji je počinio prekršaj‘

Pjevač Alen Vitasović

ovinari, molim vas, pazite što pišete - zavapio je na društvenim mrežama Alen Vitasović nakon što su ga novinari satrli pitanjima o njegovom navodnom poreznom dugu. Naime, nakon što je Porezna uprava nedavno objavila listu poreznih dužnika ispostavilo se da je na popisu i Alen Vitasović iz Pule s dugom od 47.562 eura. Brzinom munje medijski djelatnici počeli su potom nazivati poznatog pjevača, kojeg cijela ova priča već poprilično nervira. - Kad su mi rekli da se radi o dugu, pomislio sam prvo na mog susjeda kojem sam

ivši Vatreni Boško Balaban i Kraljica Hrvatske 1995., danas poduzetnica Iva Radić u braku su bili 17 godina, no nisu uspjeli ostati u dobrim odnosima niti zbog djece zbog čega je Iva, kao njihov zakonski skrbnik, pravdu morala potražiti na sudu. Bivši nogometaš (igrao je u Dinamu, Aston Villi…) šest godina, otkako su se on i bivša manekenka rastali, ne plaća uzdržavanje za vlastitu djecu i odbija bilo kakvu mogućnost dogovora. Općinski kazneni sud u Zagrebu još u proljeće 2021. proglasio je Balabana krivim zbog neuzdržavanja djece te ga osudio na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od godine dana, s uvjetnom kaznom od četiri godine. Iz presude je vidljivo da je Balaban na sudu izjavio da je umirovljenik s povremenim prihodima, iako je u posjedu nekoliko vrijednih nekretnina u Rijeci, Istri i u Zagrebu. Balaban je, bilo je vidljivo iz presude, zbog neuzdržavanja vlastite djece svojeg sina uskratio za 104.781.,00 kuna, mlađu kćer za 102.558,60 kuna i stariju za 91.250,60 kuna, sve skupa oko 300.000 kuna. Sud je tad bivšem nogometašu naložio kako uz redovitu isplatu alimentacije u roku od dvije godine mora isplatiti dug, a ako ne ispuni te uvjete, sud može povući odluku o uvjetnoj kazni i bivši nogometaš u tom slučaju ide u zatvor. Kako se doznaje, na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu u srpnju ove

Promotori zdravlja, turizma i načina života “zdola Učke” su se odlučili “hitit va more

već par godina dužan sto kuna, za koje mi je on rekao da mu ih ne trebam vraćati. No, šalu na stranu, ja u životu nisam vidio 47.000 eura, a kamoli da bih toliko ikome dugovao - tvrdi pjevač koji kaže da su novinarska pitanja odaslana na pogrešnu adresu. - Dajte, ljudi, malo istražite. Ja sam Alen Vitasović,

pjevač, i stanujem na adresi Orbanići 2. Rođen sam u Puli 1968. godine i nisam porezni dužnik poput mog imenjaka Alena Vitasovića Điđija, ugostitelja iz Pule koji je rođen 1969. godine. Zbog njega sam jednom bio i na sudu, kako bih i sudski dokazao da je nisam onaj Alen Vitasović koji je počinio prekršaj - otkriva glazbenik.

‘Opatijski kukali’ su u nedjelju, 5. studenoga, u Villi Antonio točno u podne otvorili jubilarnu, 20. sezonu, zimskoga kupanja na kupalištu Slatina. Predsjednik udruge Mario Sušanj i članovi Mirko Šuša, Darko Ujčić, Egidio Zović, Mladen Žigulić i Ennio Ribarić ponosni su na ovu manifestaciju. Započeli snimanje i video spota njihove himne “Kako ki će” autorice Betty Jurković u izvedbi ovogodišnjeg kuma udruge Marija Li-

Boško Balaban i Iva Radić dok su bili u braku

Boško Balaban je imovinu prenio u BiH godine donesena je pravomoćna presuda prema kojoj je bivšem nogometašu opozvana uvjetna osuda te mu je određena zatvorska kazna od godinu dana zbog neplaćanja uzdržavanja za svoju maloljetnu djecu. Prema presudi Balaban ide u zatvor u siječnju 2024. jer nije podmirio dug za uzdržavanje djece koji sad već iznosi oko 600.000 kuna. Iva i Boško su se nakon razvoda nagodili o visini uzdržavanja, no kako se on nije pridržavao dogovora, Iva je bila primorana pokrenuti ovrhu što nije polučilo uspjeha jer Balaban je svu imovinu i prihode prenio u BiH, pa joj nije preostalo ništa drugo nego da pravdu potraži na sudu, odnosno da pokrene kazneni progon.

Iva je Balabanu više puta nudila mogućnost rješavanja tužbe mirnim putem, no Balaban nije imao sluha za to. Nije se pojavljivao na ročištima te je promijenio nekoliko odvjetnika kojima je otkazao punomoć. Trenutačno nema odvjetnika. S obzirom da nije postupio po presudi Kaznenog suda iz 2021. uvjetna osuda je povučena i izrečena mu je zatvorska kazna. Odvjetnicu Ive Radić, Nataša Pećarević, prokomentirala je najnoviju presudu, iz srpnja ove godine. - Uzdržavanje je zakonska obaveza. Ako postoji pravomoćna presuda kojom je određena visina uzdržavanja koje je davatelj uzdržavanja obavezan platiti za maloljetnu djecu davatelj uzdržavanja mora je se pridržavati kako u iznosu tako i u datumu dospijeća - rekla je Ivina odvjetnica Pećarević. Boško Balaban se nije javljao na zamolbe novinara da iznese svoju stranu priče. Bivši nogometaš bio je procesuiran i zbog obiteljskog nasilja pa je lani u prosincu prenoćio u pritvoru zbog prijetnji nakon čega mu je izrečena mjera zabrane pristupa bivšoj supruzi.

‘Opatijski kukali’ otvorili sezonu zimskog kupanja

Kupanje u moru kraj Djevojke s galebom

povšeka Batti�iace (radijski voditelj) koji je i vodio program. Mario Sušanj zahvalio je svim sponzorima i medijima koji ih prate. Unatoč ne baš dobrom vremenu Opatijski kukali, promotori zdravlja, turizma i načina života “zdola Učke” su se odlučili “hitit va more”. Kao i uvijek, bit će to na njihovoj tradicionalnoj poziciji, u moru kraj Djevojke s galebom… Ponovimo, kukal na čakavskom narječju hrvatskom jezika znači – galeb.

RASPRAVA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

Traži li država Hrvatska da iseljeništvo napusti ideologiju koja ga je vodila u stvaranju jake hrvatske zajednice, u održavanju hrvatskog identiteta desetljećima, i konačno u ključnom sudjelovanju u stvaranju slobodne i neovisne Hrvatske? Piše: Ina VUKIĆ, Sydney

e li to samo australski Hrvati doživljavaju da im diplomati iz Hrvatske sole pamet i nepozvani dijele savjete koji podsjećaju na one iz propale komunističke Jugoslavije ili slično doživljava i dijaspora drugih zemalja? Kako smo u Australiji u posljednjih mjesec i nešto više dana mogli vidjeti čini se da se znatni preokret u politici Republike Hrvatske protiv ideala iz NDH/Neovisne Države Hrvatske Drugog svjetskog rata, koji su ideali u suštini bili oni težnje i borbe za neovisnost Hrvatske od bilo koje Jugoslavije, pokušava prenijeti i na tlo Australije odnosno na njezinu hrvatsku zajednicu koja je uvijek djelovala sukladno zakonima Australije i uvijek bila vjerna idealu neovisne Hrvatske. Takvo uplitanje i petljanje Republike Hrvatske putem svojeg veleposlanstva u jednu zajednicu tuđe, pravno uređene zemlje (u ovom slučaju Australije), moglo bi se svrstati u nepoželjno, politički tendenciozno, pa čak i pravno neprikladno. Naime, mnogi smo primijetili iz hrvatskih medija kako je hrvatska država ovih zadnjih nekoliko mjeseci promijenila svoj odnos i toleranciju prema ispadima koji asociraju na NDH ideologiju nogometnih navijača. Kao prvo, čitali smo i slušali kako je privedeno i prekršajno gonjeno oko dvadeset navijača domaće reprezentacije koji su na utakmici u Osijeku (za kvali�iciranje na natjecanje Euro 2024) pjevali izvjesnu koračnicu za koju je hrvatska policija, država, tvrdila da je koračnica iz režima Nezavisne Države Hrvatske/NDH. Činjenica da je ta koračnica nastala u 19. stoljeću u čast hrvatskog narodnog heroja Josipa bana Jelačića, a ne u NDH, hrvatskoj državi današnjice uopće nije bitna za ta nova politička gonjenja domoljubnih Hrvata. Zatim je na isti način tretirano i nekoliko pripadnika navijačke skupine Bad Blue Boys, inače "ultrasa" zagrebačkog prvoligaša Dinama. Oni su na nacionalno-prvenstvenoj utakmici u Velikoj Gorici također zapjevali jednu sličnu pjesmu, i to zacijelo u znak solidariziranja s tim navijačima iz Osijeka, piše Igor Lasić za Deutsche Welle 30. listopada 2023. i Zadarski list 31. listopada 2023. Onda, prije ovog gore, svi se s nelagodom sjećamo činjenice iz kolovoza 2023. kada je,

Zašto neki diplomati iz Hrvatske nepozvani dijele savjete hrvatskoj zajednici u Australiji? prema izvješćima nekih hrvatskih medija, hrvatska policija unaprijed i očito s nečasnom namjerom dojavila državi Grčkoj da su deseci hrvatskih navijača skupine Bad Blue Boys/ BBB ultras na putu za Grčku u vrijeme kada se tamo trebala održati nogometna utakmica, a imali su navodno zabranu prisustvovanja utakmicama, ali ne i posjeta Grčkoj. Na ulicama Atene blizu nogometnog stadiona usmrćen je u uličnoj gužvi mladi Grk i grčka je policija hapsila sve živo iz ulice pa tako i desetke Bad Blue Boysa koji su se tamo našli i pritvorila ih pod sumnjom da su sudjelovali u tom ubojstvu. Policija u Hrvatskoj je uhitila one koji su uspjeli pobjeći iz Grčke i predala ih Grčkoj. Prošli su bili tjedni u zatvoru dok nisu pušteni kući, oslobođeni svih sumnji u sudjelovanje u tom ubojstvu. I u Australiji smo doživjeli slična upiranja prstima i insinuacije na neko neoustaštvo odnosno neonacizam hrvatskih nogometnih klubova koji poštuju političku prošlost i ideologiju neovisnosti Hrvatske na tlu Australije. Naime, u jednom od većih australskih listova, The Sydney Morning Heraldu, koji je inače poznat u široj australskoj zajednici po svojoj ultraljevičarskoj orijentaciji i ideologiji, pojavio je članak na engleskom jeziku 30. listopada 2023. autora Simone Fox Kooba i Ben Schneidersa pod naslovom “Celebrate players, not politics: Croatian ambassador wants soccer clubs to kick out ideology” (Slavite igrače, a ne politiku: Hrvatska veleposlanica želi da nogometni klubovi izbace ideologiju). Naime, taj je članak osvrt na govor veleposlanice Republike Hrvatske u Canberri Betty Pavelić, kojeg je prije nekih pet, šest tjedana ona održala na Hrvatskom nogometnom turniru Australije u Adelaideu i nakon čega su se, opravdano, pojavila brojna negodovanja i kritike unutar hrvatske zajednice u Australiji. Naime, pitali su se mnogi, s kojim se pravom veleposlanica Republike Hrvatske, koja je ustvari privremeni gost u Au-

straliji i koja nije dio hrvatske zajednice, petlja u zajednicu i dijeli savjete koje nitko od nje nije tražio? Kao i obično, The Sydney Morning Herald je, što je svatko pametan i upoznat s tim novinama mogao i očekivati, iskoristio sadržaj njezinog govora kako bi obojio hrvatsku zajednicu neoustaškim i neonacističkim bojama! Tako nešto, rečeno mi je, nismo doživjeli od vremena 1960-ih i 1970-ih kada je UDBA komunističke Jugoslavije bila na zadatku ocrnjivanja i uništavanja hrvatske zajednice odnosno hrvatskog domoljublja. “Hrvatska veleposlanica u Australiji poručila je zajednici da njezini nogometni klubovi moraju izbaciti politiku iz igre kako bi zaštitili ugled zemlje (Hrvatske)”, piše The Sydney Morning Herald. “Slavimo Hrvatsku i fokusirajmo se na one koji su Hrvatskoj dali slobodu, kao i na one koji nas čine ponosnima na međunarodnoj nogometnoj sceni… Politiku i ideologiju moramo izbaciti iz igre. Moramo raditi zajedno kako bismo zaštitili ugled naših klubova, naših igrača i naše domovine”, pisalo je, između ostalog, da je Betty Pavelić govorila Hrvatima Australije prije nekih mjesec dana na nogometnom turniru! Australski Hrvati ništa za svoj život u Australiji ne moraju raditi u Australiji po naredbi veleposlanice Republike Hrvatske niti bilo koje druge zemlje. Australski su Hrvati stvorili i društvene i nogometne klubove, katoličke centre i njegovališta za bolesne i starije osobe, sami svojim trudom i novcem, vodeći se svojom ideologijom o neovisnoj i slobodnoj Hrvatskoj. S tom je ideologijom većina i bježala od komunističko-jugoslavenske ideologije i sve što su radili kao zajednica radili su i rade sukladno zakonima Australije. Isto je činjenica da su ti isti Hrvati i Hrvatice Hrvatskoj dali slobodu, o kojoj veleposlanica govori, jer su ključno sudjelovali na razne načine i žrtvovanjem u stvaranju hrvatske države. I to je u svom govoru ispustila reći,

no, ne čudi me jer hrvatska diplomacija već dugo godina, od smrti dr. Franje Tuđmana, većinom ignorira i omalovažava većinu tih državotvornih Hrvata i Hrvatica u Australiji, a i u drugim zemljama po svijetu koliko sam upoznata. Kada ste doživjeli u Australiji da je ta diplomacija organizirala svečanosti na kojima bi zahvalila svim tim Hrvatima i Hrvaticama. Niste. Ali ste možda naišli na koji domjenak gdje su pozvani gosti većinom oni kojih ni blizu nije bilo kada je Hrvatskoj trebala pomoć i iseljeništva! Ništa nemam protiv „novih“ u zajednici, dapače drago mi je, ali imam protiv toga kada se u istom procesu ignoriraju oni koji su zaslužni za slobodnu Hrvatsku. Čini se meni da današnji vlastodršci hrvatske države peru i umivaju vlastite grijehe, odnosno grijehe komunističkih zločina protiv Hrvata koje su počinili obiteljski preci mnogih, na grbači onog dijela hrvatskog naroda koji je i u Drugom svjetskom ratu i nakon njega samo želio slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Veleposlanici Betty Pavelić možda izmiče činjenica da najmiliji od mnogih iz te hrvatske zajednice u Australiji kojoj ona sada dijeli savjete leže u masovnim grobnicama i jamama punih žrtava komunističkih zločina diljem Hrvatske i Slovenije i Bosne i Hercegovine. Zaboraviti to, zaboraviti ideologiju s kojom su mnogi spašeni bježeći iz brutalne komunističke Jugoslavije značilo bi udahnuti još jedan dah života komunističkoj ideologiji koju je Europska unija osudila, ali hrvatska ju službena država današnjice i dalje na dlanu nosi. Nedavno je najavljen mogući posjet Australiji u ranom prosincu 2023. hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana pa je prikladno ovdje i prisjetiti se nekih veoma bitnih stvari koje spadaju pod njegovu nadležnost, ali, eto, uz puste riječi hvalisanja hrvatskog iseljeništva baš je i on taj ministar u Vladi Republike Hrvatske koji ni prstom nije maknuo kako

bi mi ostvarili svoja ljudska i ustavna prava na jednakost u glasovanju i sudjelovanju u političkom životu domovine Hrvatske. Ako ne za sebe same onda za svoju djecu i/ili unučad koji će jednog dana možda i htjeti živjeti u Hrvatskoj, u zemlji svojih korijena! Danas su politike dijaspore ili iseljeništva - oblici političkog angažmana koji povezuju izborne jedinice u jednoj zemlji sa stvarnom ili zamišljenom "domovinom" negdje drugdje (u našem slučaju iz Australije u Hrvatskoj) - sveprisutne, sastavni su dio svakodnevne politike diljem svijeta. Mnogi smo već nekoliko puta slušali neke ljude kako dijaspora ne bi trebala glasovati na izborima za Hrvatsku jer ne plaća porez! Takvim zlobnicima uvijek odgovorim ovako: uvjerena sam da u Hrvatskoj osoba iznad 18 godina starosti ima mnogo koji zbog nikakve zarade ili premalih primanja ne plaćaju porez pa isto glasuju na izborima i nitko im u Hrvatskoj ne govori da nemaju pravo jer ne plaćaju porez; usput iseljeni plaćaju porez u Hrvatskoj, ako ne drugi onda PDV porez kada posjete Hrvatsku i troše vlastiti novac itd. Dok iseljenicima koji su i državljani Republike Hrvatske Ustav Republike Hrvatske jamči sudjelovanje u političkom i gospodarskom životu domovine Hrvatske to je naše Ustavom dato pravo te ljudsko pravo jednakosti kod izbora npr. za zastupnike u Hrvatskome saboru od 2010. godine, kada je hrvatska vlada smanjila naš broj zastupnika u Saboru s 12 na 3 (za koje gotovo ništa i ne znamo u iseljeništvu, a kao trebali bi biti naši zastupnici) te smanjila broj birališta na samo one u prostorijama diplomatsko-konzularnih predstavništava, velika se nevolja za nas i našu djecu i unučad dogodila! Dok smo prije 2010. masovno izlazili na izbore za zastupnike u Hrvatskome saboru, za predsjednika Republike, za EU parlament, za referendum, ukidanjem gore navedenih imalo je i učinak da većina ne glasuje kada su izbori pa i kada im je biralište relativno blizu ili

dostupno bez nemogućih uvjeta putovanja ili troška. A vidi, teritorij Bosne i Hercegovine je dio naše XI. izborne jedinice, ali njima tamo ministri poput Grlića Radmana dozvole da im birališta za vrijeme hrvatskih izbora budu organizirana svugdje i po školama i konzulatima itd. Dakle, u našoj nas izbornoj jedinici ministar Grlić Radman maltretira i diskriminira. Ne može niti on niti itko k nama doći i reći nam “pa tako stoji u Ustavu… u zakonu… birališta moraju biti samo u DKP uredima…”. E onda, zašto tako nije u BiH? Zašto tamošnjim hrvatskim državljanima Grlić Radman pruža presedan kojim svi mogu otići samo nekoliko kilometara do birališta, a mi mnogi na tisuće…? Zašto nam ne srede birališta i na mjestima gdje se održavaju konzularni dani? Zašto ministar Grlić Radman ne uputi molbu svim državama gdje postoji veleposlanstvo ili konzulat i žive Hrvati da se za vrijeme izbora u Hrvatskoj otvore nova mjesta za birališta, što je moguće i praksa svih normalnih država koje svojim državljanima pružaju pravo glasovanja izvan svojih granica. O nedostupnom poštanskom ili elektroničkom glasovanju neću trošit ovdje vrijeme jer Grlić Radman ni o tome ne brine kako bi nam pružio sve moguće puteve ostvarivanja prava jednakosti pri glasovanju. Ako ne za sebe, onda za svoja buduća pokoljenja i ako ste državljanin ili državljanka Republike Hrvatske, a živite u Australiji, onda na izborima 2024. glasujte. Nadam se da dužnosnici na biralištima neće i taj put tjerati kući sve one koji se za glasovanje nisu unaprijed registrirali, jer zakon po kojem se može registrirati na sam dan glasovanja ukoliko se niste unaprijed registrirali će, mislim, još uvijek važiti. Neka se ideologija koja nas je cijeli život u iseljeništvu vodila za ruke u bolji život izrazi u našim glasovima na biralištima za zastupnike u Hrvatskome saboru, i na drugim izborima. A tko zna, možda ćemo doživjeti da se konačno potpiše ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kada umirovljenik iz Australije dođe živjeti u Hrvatsku pa neće Hrvatskoj plaćati porez na stranu mirovinu ili možda će se Medicare prava prebaciti u Hrvatsku pa dok su tamo da ne moraju Hrvatskoj plaćati kroz nos i grlo za zdravstvenu zaštitu? Ako to bude tako ministar Grlić Radman i Vlada RH se mogu hvaliti koliko god hoće i sebi pripisati zasluge za to, ali činjenica je da su takvi pokušaji u nastojanjima od ranih 1980-ih kada je i bivšoj Jugoslaviji i neovisnoj Hrvatskoj bilo unosno zarađivati i na dvostrukom oporezivanju i na skupom zdravstvenom osiguranju povratnika.

PANORAMA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

KARANAC KOLEKCIONAR SKUPLJA STARINE VIŠE OD 20 GODINA

U Rješenju Ministarstva kulture navedeno da se zbirka sastoji od 847 predmeta

tnografska zbirka Ulica zaboravljenog vremena u Karancu, mjestu u Baranji, u vlasništvu Vladimira Škrobe, ima svojstvo kulturnog dobra. Zbirka se sastoji od 847 predmeta, a kulturno dobro upisat će se u Registar kulturnih dobara RH - Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z 7731. Stoji to u Rješenju Ministarstva kulture i medija RH, Uprave za zaštitu kulturne

Preko 100 tisuća turista dosad posjetilo Baranju

Tradicionalna rakija dobrodošlice

Stare predmete je neke kupio, a neke dobio na poklon, na svima piše odakle potječu

Najviše je Nijemaca, a zahvaljujući kruzerturama, među top-goste uvršteni su Amerikanci

Ulica zaboravljenog vremena kulturno je dobro N baštine. Tako je okrunjen višegodišnji Škrobin napor. U obrazloženju Rješenja istaknuto je kako se Etnografska zbirka predmeta izložena u dvorištu restorana Baranjska kuća počela formirati 2004. godine. “U dvorištu su postavljeni ambari, drvene tradicijske gospodarske zgrade, a zgrada mlina i simbolične kuće sagrađene su od drveta i čerpića, omazane blatnom žbukom i obojene vapnom. Predmeti koji datiraju s kraja 19. i početka 20. stoljeća, alati s pripadajućim proizvodima obrta, izloženi su tematski. U svakom je ambaru prikazan pojedini obrt, poput klomparskog, lončarskog, stolarskog, bačvarskog, kovačkog, košaračkog i mlinarskog. U jednom od ambara rekonstruiran je izgled brijačnice s početka prošlog stoljeća, a u drugom je gostionica. U dvorištu je izgrađena i ledara, gospodarska zgrada namijenjena čuvanju leda izvađenog tijekom zime s Dunava. Uređeno dvorište, simbolično nazvano Ulica zaboravljenog vremena, otvoreno je 2010. godine, a prikupljanje predmeta je kontinuirano nastavljeno”, objašnjeno je u Rješenju, koje nastavlja riječima kako su, osim navedenih obrta, izloženi i brojni poljoprivredni alati odnosno strojevi, sastavni dio gospodarstava u prvoj polovini 20. stoljeća. Važno je istaknuti kako cjelokupna dosad prikupljena zbirka tradicijskih predmeta sadrži više tisuća predmeta, od kojih je obrađeno 847, dok su mnogi predmeti pohranjeni na tavanima ambara i drugim objektima. Kao posebno vrijedne predmete struka ističe kolekciju drvenih kalupa za izradu šubara, kolekciju čegrtaljki i klepetala, čija je primarna funkcija bila zaštita baranjskih vinograda u vrijeme sazrijevanja grožđa te kolekciju keramičkih vrčeva… Katalog Rješenja sadrži opise spome-

Među starinama je i ledara, u kojoj se čuvao led izvađen iz Dunava

Vladimir Škrobo: Svaki predmet priča svoju priču

nutih 847 predmeta. Ulicu su posjetili brojni turisti, a svake godine živne, primjerice, prilikom Akademije blata. Svoja vrata tada otvaraju brijačnica i gostionica, u kojoj su snimljeni i brojni spotovi odnosno TV prilozi. - Predmete skupljam još od 1997. godine i svi su mi podjednako dragi. Formiranju Ulice zaboravljenog vremena prethodila je kupnja prvog od sedam starih ambara u koje tematski smještam radionice. Vlasnik tog ambara htio ga je spaliti, što sam uspio spriječiti. Kupio sam ih još šest i tako je sve počelo. Stare predmete ću i nadalje skupljati. Netko mi ih pokloni, netko proda, ali svaki predmet priča svoju priču i jasno je naznačeno odakle potječe. Ja ih, na neki način, samo čuvam od zaborava priča Škrobo. Nedavno je počeo skupljati i stare cigle, prije svega s područja Karanca odnosno Baranje (ali i šire), od kojih planira napraviti izložbu. Najstarija potiče iz vremena kada su na ovim prostorima vladali Rimljani… Sve su predmete danima popisivali i fotogra�irali studenti četvrte i pete godine zagrebačkog Filozofskog fakulteta, na čelu sa Sanjom Lončar, docenticom na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropolgiju, koja je, pak, u karanačku Ulicu zaboravljenog vremena došla na poziv Mirele Ravas, etnologinje iz Konzervatorskog odjela u Osijeku.

ešto više od 105.000 dolazaka i približno 229.000 noćenja turistički je rezime deset mjeseci ove godine na području Osječko-baranjske županije, odnosno turističkih zajednica Osijeka, Baranje, Đakova, Bilja, Našica, Valpova, Bizovca, Draža, Erduta, Belišća i Donjeg Miholjca. Redoslijed navedenih slavonsko-baranjskih turističkih zajednica svojevrsna je ljestvica broja dolazaka i noćenja, pa je tako najviše turista došlo i smještaj potražilo na području pod ingerencijom TZ Grada Osijeka, a najmanje u Donjem Miholjcu i njegovoj okolici. Od ukupnog broja dolazaka u Osječko-baranjsku županiju, ‘‘primat‘‘ pripada domaćim gostima, koji su ostvarili 62.210 dolazaka, približno 19.000 više nego stranci. Što se broja noćenja tiče, domaći gosti također vode, ali su u slavonsko-baranjskim smještajnim kapacitetima ostvarili samo 4000 noćenja više u odnosu na strance (116.000: 112.000). Ono što je najvažnije, istok Lijepe Naše sve je popularnije turističko odredište. U usporedbi s prvih deset mjeseci prošle (rekordne) godine, primjerice, u Slavoniju i Baranju stiglo je 12.000 ljudi više, dok je broj noćenja veći za gotovo 27.000. Povećanje se odnosi i na domaće i na strane goste. Da će tekuća godina biti rekordna pretpostavljalo se i ranije, a povećanja koja se bilježe iz mjeseca u mjesec to i potvrđuju. - Sigurno je da smo zadovoljni brojkama, posebice

Kruzer uplovljava u Ba�nu

onim ljetnim, koje su premašile sva očekivanja - kaže Ivana Jurić, direktorica TZ-a Osječko-baranjske županije. Kada je o stranim gostima riječ, najviše je Nijemaca, a slijede Mađari, Srbi, Slovenci, Bošnjaci, Poljaci, Austrijanci i Talijani. Zahvaljujući kruzer-turama, među top-goste uvršteni su Amerikanci. Osim njih, značajniji udio imaju još Rumunji i Česi. Više od 2000 noćenja ostvarili su, također, Australci, Francuzi, Turci i Nizozemci. Blizu su Makedonci, Švicarci, Slovaci… Sustav eVisitor bilježi goste iz 70-ak država, uz posebne rubrike - ‘‘ostale zemlje‘‘ sa svih kontinenata. Svemu treba dodati činjenicu kako je velik broj gostiju stigao i na razne slavonsko-baranjske manifestacije, ali je riječ o jednodnevnim dolascima koji nisu nigdje zabilježeni. Što se Baranje tiče, čelni ljudi baranjskih TZ-ova moraju biti zadovoljni brojem dolazaka i noćenja. U Baranju je stiglo gotovo 18.500 turista, a ostvareno je više od 36.000 noćenja. Najviše dolazaka i noćenja bilježi TZ Baranje. - U odnosu na prošlu godinu nešto je manje dolazaka, ali ohrabruje veći broj noćenja, kako domaćih tako i stranih gostiju - kaže Matej Perkušić, direktor TZ-a Baranje, napominjući kako će do kraja godine brojke biti osjetno veće. U prvom redu zbog predstojećih manifestacija kao što su, između ostalih, Zimski vašar u Karancu i zimski Wine & walk. Dakako da ne treba zaboraviti ni na Martinje, koje će zasigurno privući vinoljupce iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

Porezna oaza za odabrane

Mesićeva jako ušminkana priča

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

adležne hrvatske vlasti već godinama objavljuju tzv. listu srama. Riječ je o top listi poreznih dužnika na kojoj su navedena imena osoba koje državi duguju poreze, doprinose, carine, trošarine i koncesijske naknade, a dužnici su poredani po visini duga. Na čelu je, dakle, najveći dužnik. Porezna uprava zapravo objavljuje tri ovakve liste – na jednoj su �izičke osobe koje obavljaju djelatnost s pojedinačnim dugom većim od 13.272,28 eura, na drugoj pravne osobe koje duguju po više od 39.816,84 eura, a na trećoj ostali porezni obveznici (građani) s dugom većim od 1.990,84 eura. Službeno naziv im je „Popis dospjelih i neplaćenih dugova”, a neslužbeni, koji je od početka u javnosti prihvaćen, „lista srama”, što navodi na zaključak da su zamišljene kao način da se ljude potakne podmiriti dug i skinuti svoje ime s te liste. No sudeći po broju onih čije se ime nalazi najnovijoj verziji liste, objavljenoj 20. listopada, očekivani efekt je izostao. Naime, premda se lista već godinama objavljuje i dužnici su imali više nego dovoljno vremena posramiti se i podmiriti dugove, na najnovijoj listi je 34.095 poreznih obveznika, i to 3912 �izičkih osoba koje obavljaju djelatnost, 1502 pravnih osoba te čak 28458 građana, a njihov ukupna dug iznosi više od 1,3 milijarde eura. Javnosti je najzanimljivija lista na kojoj su dugovi građana, a mediji su si dali truda proučiti je i pronaći na njima imena popularnih osoba. Pa tako po portalima možemo čitati da je visoko na listi dužnika, s iznosom duga od čak 194.305 eura, poznati novinar Davor Butković. Kojeg, među ostalim, pamtimo kao autora lažnog intervjua s tadašnjim predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom. Butković je već godinama na listi, iznos koji duguje iz godine u godinu po malo smanjuje, vjerojatno zato što stariji

Kad „obični građanin” duguje nekoliko desetaka eura, u kratkom roku pokreće se ovrha i dug će biti naplaćen, a kad propali tajkun duguje stotine tisuća eura poreza, država je navodno nemoćna

dijelovi enormnih dugova ulaze u zastaru pa ih Potezna uprava otpisuje. Na listi je i hrvatska glazbena legenda Darko Domijan, poznat po hitu "Ulica Jorgovana", koji duguje 79.302 eura. Tu su i poznati poduzetnici i odvjetnici, a na listi se našla čak i direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber koja je nakon objave liste izjavila: „Glupo je, ali eto, desi se. Uopće nisam išla za time, nisam znala, ali sam taj propust u međuvremenu ispravila.” S obzirom na ovu listu, Hrvatsku bi se slobodno moglo nazvati poreznom oazom, ali ne za sve, poput nekih paci�ičkih državica, nego samo za odabrane. Jer, kad u Hrvatskoj „obični građanin” duguje mjesečnu naknadu za TV pretplatu ili račun za telefon od nekoliko desetaka eura, sustav je više nego e�ikasan – u kratkom roku pokreće se ovrha i dug će biti naplaćen. Naravno, uvećan za troškove naplate koji su ponekad tri puta veći od samog duga. A kad propali tajkun, pjevač ili odvjetnik duguje stotine tisuća eura, država je navodno nemoćna, nikako ne uspijeva naplatiti njihove dugove. Priča od tzv. listama srama je, nažalost, jedna u nizu ilustracija načina na koji danas funkcionira državna uprava. Pored izvlačenja novca iz državnog i lokalnih proračuna te iz državnih i javnih tvrtku, pogodovanja odabranim poduzetnicima, zloporabi državne imovine... Sve se to manje-više veže uz HDZ, no ovih dana vidimo da i najveći kritičari te stranke funkcioniraju po identičnom obrascu: zagrebačka gradska vlast najavila je da će u sadnju 8.000 stabala uložiti oko 4 milijuna eura. Ili oko 500 eura po stablu!

Piše: Davor Ivanković

ombastično, a kako drukčije, najavljuju memoare Stjepana Mesića. On sada ima 89 godina i došlo je vrijeme da i on napiše svoju istinu. Memoari se najavljuju kao vrlo opsežno štivo, prvi dio ima više od tisuću stranica. Izdavači hvale Mesića kako je on svjedok svih važnih zbivanja iz moderne hrvatske povijesti, o čemu svjedoči iz prve ruke. I doista, Mesić je svašta prošao u životu, a i mi smo svašta prošli zbog njegova političkog djelovanja. I premda memoari obično predstavljaju uljepšanu sliku vlastite povijesti, kada je Mesić u pitanju možemo, na neviđeno, pretpostaviti da će to biti jako ušminkana priča. O Mesiću, naime, kažimo to pristojno, znamo da je "kontroverzan", znamo da je nakon što su se 1994. on i Josip Manolić odmetnuli od Franje Tuđmana i HDZ-a ostatak svog političkog života temeljio na ocrnjivanju prvog hrvatskog predsjednika i njegove političke ostavštine. Svoj je kult gradio na osporavanju Tuđmana kao najvažnijeg modernog hrvatskog političara, ne libeći se pri tome biti i neukusan. Nakon što je prvi put izabran za predsjednika RH, još u izbornoj noći dao je intervju francuskim novinarima i ispričao neukusan vic, da koja je razlika između Tuđmana i Miloševića. "Jedan je u zemlji, a drugi ne može iz nje. Ha, ha!" Takav gotovo kanibalistički, a svakako neciviliziran vic o mrtvom Tuđmanu ostavio je bez riječi i francuske novinare. No to je ipak bio samo vic. Ono što je uslijedilo bilo je još puno gore. Mesić je, naime, odmah prionuo na čerečenje Tuđmanovih transkripata, koji su, a s njima i sve hrvatske političke tajne o prvih deset godina nove Hrvatske, završavali u rukama tuđinaca i, još

Piše: Višnja Starešina

jelorusija na Jadranu, kao alternativno ime Crne Gore, više uopće nije ni šaljivo. Doduše, predsjednik nove crnogorske vlade Milojko Spajić najavio je da će njegovi vanjskopolitički prioriteti biti „punopravno članstvo Crne Gore u EU-u, aktivno i kredibilno članstvo u NATO-u, unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa i jačanje uloge u multilateralnim organizacijama”. Njegov stranački kolega i aktualni crnogorski predsjednik Jakov Milatović pripremio je ista takva obećanja za še�icu EK-a Ursulu von der Leyen koja se ovih dana uputila pružiti „europsku perspektivu” državama zapadnoga Balkana. Ali više se čak ni briselskim političkim namještenicima ne može za ozbiljno prodati priča o prozapadnoj orijentaciji države čiju vladu de facto kontrolira ruski čovjek u Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić, koji će sa svojom strankom Za buduć-

gore, u rukama stranih obavještajaca. Tuđman je, naime, kao povjesničar, tonski bilježio sve svoje sastanke, razgovore, odluke, aktivnosti, računajući da će ti transkripti, s povijesne distance, poslužiti u znanstvene i druge svrhe, kako to čine u ozbiljnim demokracijama. Sigurno pri tome nije mogao pretpostaviti da će se nakon njega pojaviti neki lik koji će državne tajne podijeliti i onima koji će to, kao oružje, zlorabiti i iskoristiti u političkim razračunavanjima s poslijeratnom RH. I nije samo problem što su se 666 originalnih transkripata dočepali haaški istražitelji, što se cijele arhive tajne službe HIS-a dočepala i tajna služba jedne europske monarhije, nego je problem što su ti transkripti u Haagu završili mimo zakona i nekontrolirano. U isto vrijeme i Srbija je morala slati razne državne dokumente, koji govore o njezinoj uključenosti u napade na Hrvatsku, ali je slala, naravno, potpuno "zacrnjene" dokumente, s precrtanim osjetljivim informacijama. Mesić je svoje dobre odnose s haaškim tribunalom i tužiteljstvom izgradio već prije. Prvi je put svjedočio u travnju 1997., a pred sudom u Haagu pojavljuje se i u ožujku

Mesić je s Pantovčaka u Haag poslao 666 transkripata. Tuđman se nije plašio snimati sve razgovore. Nakon deset godina predsjednikovanja Mesića nije ostalo ništa, ni transkript

1998. Mesića je za svjedoka pozvalo haaško tužiteljstvo, u procesu protiv Tihomira Blaškića. Svjedočio je o dvostrukoj politici Tuđmana spram Bosne, o podjeli između Hrvatske i Srbije, o slučaju Ahmići, o Karađorđevu, itd. Blaškićev branitelj Nobilo Mesića je pitao podržava li još uvijek svoju izjavu iz 1993. da je Herceg-Bosna sudjelovala u zaustavljanju srpskih napada, da su time Hrvati zapravo sačuvali Bosnu? Mesić je odgovorio: "U to sam vrijeme morao koristiti ezopovski rječnik, da poduprem politiku...". Nobilo je nastavio: "Možemo li zaključiti da niste uvijek govorili istinu, ovisno o političkim stavovima stranke kojoj ste pripadali", na što je svjedok tužiteljstva Mesić odgovorio: "Jedino mi moja žena vjeruje da uvijek govorim istinu..." Ovo je znameniti, no tek jedan od primjera koji objašnjava kako je Mesić prema potrebi prilagođavao istinu. Pri tome, priznat ćemo mu da je to prilagođavanje radio s određenim šarmom, što je vjerojatno kasnije doprinijelo da su ga Hrvati dva puta birali za predsjednika. U najavama memoara bačeni su već neki štikleci, da je na prvom općem Saboru HDZ-a 1990. u Zagrebu nazočilo i 60-ak delegata iz dijaspore koji su bili povezani s Udbom, a među njih Mesić smješta i Gojka Šuška, što i nije neka novost, jer se Mesić puno puta, osim s Tuđmanom, obračunavao i sa Šuškom. Naša dosadašnja iskustva pak govore da se obično takvim optužbama o udbašenju često razbacuju najviše oni koji to i najbolje znaju, kako bi se reklo, iz prve ruke. Kad smo već kod transkripata, kojih se Tuđman, kako znamo, nije plašio, iza deset godina predsjednikovanja Mesića nije ostalo ništa. Tako da nemamo pojma što je to on sve radio na Pantovčaku, a što na svoja 262 putovanja po svijetu, na nekoliko desetaka sastanaka s Gadda�ijem, liderima Kazahstana, zašto je išao 25 puta u Ukrajinu i što je dogovarao s Putinom i Medvedovom. No treba Mesiću dati šansu, možda se nešto od toga pojavi u memoarima, a povjeruje mu i još netko osim njegove žene. (Velernji list)

Pomno planirana srpsko-rusko operacija nost Crne Gore prema koalicijskom sporazumu u prvoj godini podupirati vladu bez sudjelovanja u ministarskim kvotama, a poslije će ga punopravno integrirati. Nitko u Washingtonu ili Bruxellesu više ozbiljno ne vjeruje vlasti čiji su čelni ljudi Jakov Milatović i Milojko Spajić, političari proizvedeni u laboratorijima srpskog odnosno ruskog sveta, kao trojanski konj preko kojega će Srbija odnosno Rusija (ponovno) preuzeti Crnu Goru. No dok je SAD nakon za Zapad izgubljenih izbornih bitaka u Crnoj Gori, u kojima je zapravo teren prepustio Srbiji i Rusiji, barem otvoreno zabrinut sastavom nove crnogorske vlade, EU, koji se jedva ujedinio oko rusko-ukrajinskog rata i očekivano ozbiljno razjedinio oko palestinsko-izraelskoga, u slučaju Crne Gore pravi se da još ipak mora veri�icirati tu rusko-srpsku podvalu. Na drugoj strani, srpsko-rusko preuzimanje Crne Gore pokazuje se kao pomno planirana operacija. Glavnu ulogu u njoj odigrala je Srpska pravoslavna crkva (SPC):

Dok je SAD otvoreno zabrinut sastavom nove crnogorske vlade, EU se pravi se da još ipak mora veri�icirati tu rusko-srpsku podvalu

od organiziranja litija kojima je politički mobilizirala crnogorske Srbe protiv Đukanovića i dovela njegovu stranku do prvoga gubitka vlasti 2020. do potpore političkom projektu Europa sad uoči ovogodišnjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Retorički proeuropska stranka Europa sad uz potporu Andrije Mandića osigurala je srpsku kontrolu svih poluga vlasti u Crnoj Gori. Ima predsjednika države (Milatovića), premijera (Spajića) i predsjednika parlamenta (Mandića). Ključni joj je zadatak provesti popis stanovništva u Crnoj Gori. I to takav popis stanovništva koji će pokazati da su Srbi postali većinsko stanovništvo u državi. Prema posljednjem popisu u Crnoj Gori iz 2011. godine, Crnogorci su tvorili 45 posto stanovništva, Srbi 29 posto, a popis 2021. nije održan zbog pandemije korone. Ili realnije objašnjenje: zato što prosrpske političke opcije još nisu kontrolirale sve poluge vlasti. Novi popis, koji će odrediti buduća politička zbivanja u Crnoj Gori, trebao se provesti od 1. do 15. studenoga. Premijer Spajić je zbog poziva iz Bruxellesa i Washingtona najavio njegovu odgodu, ali samo za trideset dana. Crnogorske su stranke pak već najavile njegov bojkot, proglasivši popis srpskim političkim inženjeringom.

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

DUŠNI DAN 'A ON NIJE BOG MRTVIH, NEGO ŽIVIH; JER SU NJEMU SVI ŽIVI'

Pred nama je vječni, svagdanji: “Memento mori!” I nas će jedanput netko ponijeti na odru, ukopati, opojati. Spremajmo se! Držimo račune uvijek u redu, a putne kovčege u pripravi!

ama su kršćanima ljudi, koji su umrli, blizu. Oni su nama pokojnici - “naši dragi pokojnici” - nijesu mrtvaci. Jesu, sigurno, i mrtvaci. Ali, ako su mrtvaci, mrtvi su samo tijelom, a nijesu dušom, realnom egzistencijom, osobnošću. A i tijelom su mrtvaci samo za vrijeme: vrlo brzo, pa će i tijelom snova oživjeti. Na dan Uskrsnuća. Zato mi s njima ne prekidamo veza. Ni veza duša, ni veza u Bogu. Smatramo ih samo starijom i sretnijom braćom, koja su se od nas sakrila, koja su zanijemila, ali još žive i misle. I na nas misle. Zovu nas u domovinu, u koju su oni već stigli. Da i mi k njima dođemo, da se opet sastanemo, pa da se, zajedno, odmaramo, u Božjoj sreći i miru, čekajući veliko, opće, uskrsnuće. Nijesu oni za nas sjene, kako su ono zamišljali stari grčki i rimski pogani svoje pokojnike: oni su nama potpuni i punovrijedni ljudi. Nosioci svih bitnih ljudskih svojstava, svih prava djece Božje, svih spoznaja i zasluga, što su ih stekli, dok su živjeli na zemlji. I svih veza, i svih poznanstava iz toga vremena. Komuniciraju, opće, s nama: misteriozno i bezglasno, ali stvarno. Surađujemo i suosjećamo jedni s drugima. U istoga Boga vjerujemo; istoga Boga častimo; u istoga se Boga uzdamo. Istoj velikoj obitelji, istom velikom carstvu Božjem, pripadamo. I oni su dio Crkve, kao i mi. Samo nam je status različit. Mi smo još na zemlji; oni su već u vječnosti. I časovita nam je zadaća različita: mi se borimo, oni trpe ili trium�iraju. Trpe, ako su još u predvorju rajske slave, u mjestu čišćenja; trium�iraju, ako su već ušli u nebo. U nečemu smo mi sretniji, u nečemu oni. Mi još možemo rasti u duhu i u milosti, oni više ne mogu. Ali su zato oni već stigli na cilj, mi još nijesmo. Oni su dovojevali i pobijedili; mi istom moramo pobijediti. Pomažu i oni nama, i mi njima. Oni nama svojim zagovorom i odvjetovanjem pred Bogom: kao njegovi prijatelji i sveci; mi njima - onima koji su još u čistilištu - svojim molitvama i žrtvama, a najviše po sv. misi. I volimo se. I onda, kad se ne poznajemo; kad se nikada, na zemlji, ni-

Katafalk se postavlja i simbolički, bez lijesa, okružen svijećama prigodom misa zadušnica jesmo ni vidjeli ni susreli. Povezani smo istim duhovnim državljanstvom i istim idealima. A pogotovo se volimo onda, kad smo još sa zemlje znanci, prijatelji, rođaci. Nijesu utrnule te veze. Nijesu se prekinule. Oni su i danas, duhom, uz nas i oko nas. Sve su to neposredne, a zakonite konzekvencije naše vjere u uskrsnuće i u život vječni. Sve je to logika otkupljenja. Sve su to teze Evanđelja; sve je to učenje Gospodinovo. “Ide čas, u koji će svi, koji su u grobovima, čuti glas Sina Božjega, i izići će, koji su činili dobro, na uskrsnuće života, a koji su činili zlo, na uskrsnuće suda!” Odatle sav kult pokojnika u kršćanstvu. Zato mi s njima

razgovaramo nad njihovim grobovima; zato ih svaki čas apostro�iramo; zato palimo svijeće, simbole života, kad ih se spominjemo; zato se za njih molimo i nazivljemo im: “Pokoj vječni!” I kada plačemo za njima, ne plačemo za njima kao za onima, koji ne vide naših suza i ne čuju naših jecaja, nego kao za onima, koji tu našu ljubav i razumiju, i pamte, i uzvraćaju. Potpuno su u stilu kršćanstva svi ti naši “spomeni mrtvih”. I svi ti naši, česti, pohodi grobovima naših dragih. I sav taj naš pijetet prema “vjernima mrtvima”. I svi ti naši “Requiemi” i mrtvačke mise. I sve te apsolucije i opijela po crkvama i na grobljima. I sva ta naša crnina: tiha

Na svetkovinu Svih sve�h i blagdan Dušni dan po našem starom vjerničkom običaju slave se svete mise za naše pokojne po grobljima i mole se opijela

i dostojanstvena. I sve to cvijeće, i svijeće, i kandila oko ljesova i grobnica. Sve je to u skladu s našim vjerovanjem, ali i u skladu s prirodom. Motivacija je svemu tomu i razumna i plemenita. Vuče korijenje od prvih početaka kršćanstva: od apostolskih vremena (1 Kor 15, 29), od katakomba. Sam je veliki Augustin toj našoj praksi i svjedok i apologet: on je, profesionalno, obradio taj problem u svome klasičnom spisu “De cura pro mortuis gerenda” (O brizi za umrle). Nema u tom nikakve razlike ni između istočne i zapadne Crkve. Tradicija im je u tom pogledu identična. Inspirirana, nadahnuta, Evanđeljem. A usred toga kulta stojimo baš mi svećenici. Naši su bivši vjernici svi ti pokojnici. S njima smo bili poznanici na zemlji. Bili smo im pastiri i duhovni oci: odgovorni za njihovu, sretnu, smrt i za njihovu vječnost. Stajali smo im i uz samrtničku postelju, i uz grobnu raku. I danas nas tereti ta odgovornost. Gdjekada smo možda i, indirektni, krivci njihove patnje, dok su u čistilištu. U obvezi smo stoga prema njima. Očekuju, s pravom, od nas pomoć. Potrebno je, da se jedanput i toga sjetimo. Trećina je možda svih naših pastoralnih agenda povezana s maticom umrlih, sa sprovodima, s mrtvačkim misama i o�icijima, s grobljem. I kruh nam je u tome: dobrim dijelom. Praktično bismo ostali bez stipendija, da nema kršćanske brige i ljubavi za pokojne u naumu vjernome puku. Sve i tu moramo supernaturalizirati. Daleko od nas mora biti komercijalizacija pijeteta i groblja. Nijesmo lukrativno, poslovno, tečevno, “pogrebno društvo”; nijesmo livrirani lakeji u provodnim paradama. Svećenici smo i tu. I dušobrižnici. I pastiri. I oci. Nije dosta, da sačuvamo hladnu, ledenu, činovničku učtivost pred ljudima, koji pred nama plaču. Pred majkama, ocima, djecom, sestrama, braćom, mu-

ževima, ženama. Ne smijemo nikada svoje službe u crnoj misnici, plaštu, stoli, obavljati mehanički, šablonski, obrtnički, nezainteresirano. Ne smije nas svagdašnjost suza i tuge oko nas učiniti bešćutnima i tvrdima. Svakoga toga svoga brata i sestru, koga je nemila smrt ugrabila životu, obitelji i Crkvi, moramo iskreno žaliti. I sa svakim onim, komu ga je ugrabila, moramo suosjećati. I naći za njega riječ iskrene, vjerničke i kršćanske, utjehe. Za svakoga se, nad čijim smrtnim ostacima ili grobnim humkom stojimo, moramo pomoliti: ne samo po obredniku i rubrikama, nego i iz vlastite pobude. Čitavim mu srcem poželjeti: “Pokoj vječni!” I s pobožnom se ozbiljnošću moramo uživljavati u sve one lijepe i dirljive i molitve i običaje, kojima su Crkva i kršćanstvo okružili lijes i grob. Govorili nad njim ili ne govorili. A ako već govorimo, uvijek ćemo kršćanski govoriti. U sjeni grobova mi svećenici, neprestano, živimo. Grobovima se nadahnjujemo. Milost nam je to. Kapital nam je to. I za naš asketsko-duhovni život, i za pastvu. Pred nama je vječni, svagdanji: “Memento mori!” I nas će jedanput netko ponijeti na odru, ukopati, opo-

Crna boja liturgijskog ruha označava tugu i žalost. Upotrebljava se na misama za pokojne ako se ne koris� ljubičasta

jati. Spremajmo se! Držimo račune uvijek u redu, a putne kovčege u pripravi! “Parce redemptis!” A u rukama nam je i najbolja pokornička propovijed. Smrt je križ preko sve ljudske taštine. Smrt je diskvali�ikacija svakoga grijeha i svake obijesti. Smrt je sinonim za sud. Smrt je predsoblje neba i pakla. Spasonosan je spomen na nju. “O mors, bonum est iudicium tuum — Dobar je sud tvoj, smrti…!” (Crkv 41, 3). Treba da ljudi to osjete. I da to čuju. Da im to sugeriramo. Nijesmo stoga, ni za dokidanje crne boje u mrtvačkim misama i obredima, ni za uklanjanje spomena na sud i na pakao iz pogrebnih molitava. Neka se čuje i “Dies irae” (Dan gnjeva)! Tu mu je mjesto. Nije ga zalud Crkva tu jednom stavila. Učinili su to ljudi, možda, konzekventniji i kršćanskiji od nas. Preveliko bi to bilo izlaženje u susret svijetu, koji bi htio, da mu se nigdje - pa ni u crkvi, pa ni na sprovodu - ne spominje ni polaganje računa Bogu, ni sud, ni pakao. I bez toga previše navlačimo glace-rukavice, mi propovjednici vječnosti. A ako smo vjernici, i ljudi smo. Računamo s ljudskom naravi i shvaćamo svu strahotu ljudskog poniženja u umiranju. Na njezinoj se pozadini najreljefnije ocrtava blaga, daleka, vizija uskrsnuća. Gospodin nam je i tu uzor. I zaplakao je nad grobom prijatelja Lazara, — “Infremuit spiritu et turbavit seipsum” (Iv 11, 33.); “Et lacrimatus est Iesus” (Iv 11, 35.); — i uzviknuo je pobjednički: “Ja sam Uskrsnuće i Život: tko vjeruje u mene, živjet će, ako i umre!” (Iv 11, 25 ). Lako je razmišljati nad grobovima. Lako je nad njima razmišljati i nama svećenicima. Razmišljajmo malo nad njima! Razmišljajmo i o svojoj funkciji s groblja i nad odrom! Praktična je. Dobro će nam doći! (Izvor: Dr. Čedomil ČEKADA, Crkva, svećeništvo, svećenici, II., Đakovo, 1968.)

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

SVEČANOST OD POSVEĆENJA DO VELIKE PROSLAVE, ČETIRI DESETLJEĆA DUHOVNE PREDA

Blagoslov nadbiskupa Come godišnjicu posvete crkve Du

Nakon blagoslova i primljenih darova nadbiskup je pozvao vjernike da mu se pridruže u zajedničkoj molitvi „Zdravo Marijo“, na hrvatskome jeziku Tekst i foto: Zoran Juraj SABLJAK

rvatski katolički centar Duha Svetoga u Springvaleu obilježio je prošle subote, 4. studenoga, četiri desetljeća duhovne predanosti i zajedništva ove zajednice. Zrak je bio ispunjen iščekivanjem i nostalgijom dok su se vjernici okupljali kako bi obilježili 40. obljetnicu posvećenja ovog svetog prostora davne 1983. godine. Kad sam zakoračio u crkvenu dvoranu navrla su radosna sjećanja iz moje 17. godine, vremena kad su tisuće pristizale iz svakog kutka Melbournea svjedočiti tom povijesnom događaju.

Značaj te prigode bio je uvećan prisutnošću đakovačkog biskupa Ćirila Kosa, koji je predvodio ceremonijalne dužnosti. Označavalo je to završetak četiri godine neumornog rada na izgradnji, pri čemu su prve dvije bile posvećene izradi veličanstvene glavne dvorane koja će služiti kao utočište za molitvu. Naposljetku, u studenome 1983., Hrvatski katolički centar Duha Svetoga u Springvaleu bio je dovršen, ne samo kao �izička građevina već i kao simbol zajedničkog truda i predanosti. Ovo nije bila samo crkva; bio to je simbol velikog nastojanja hrvatske zajednice Viktorije koji je zaslužio priznanje ne samo zbog svoje arhitektonske veličanstvenosti već i zbog neumornog angažmana vrijednih volontera koji su, svojim vremenom i novčanim doprinosima, oblikovali ovaj sveti hram. Odjek njihovih napora odjekivao je kroz godine, njegujući osjećaj zajedniš-

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

NOSTI I ZAJEDNIŠTVA, MOZAIK USPOMENA ĆE BITI UREZAN U SVE NARAŠTAJE KOJI DOLAZE

nsolija za veliku ha Svetoga u Springvaleu

tva koji cvjeta, sad već četiri desetljeća. Prošlotjedna veličanstvena proslava svjedočila je o trajnom duhu župe. Kako bi obilježili taj važan dan, sv. misa je počela u 18 sati - svečan i radostan događaj kojeg je predslavio nadbiskup Melbournea Peter Comensoli. Pokraj njega bili su župnik HKC-a Duha Svetoga vlč. Vedran Lešić, vlč. Josip Grubišić iz HKC-a Sunshine te svećenik iz HKC Brisbane fra Davor Dominović. Misa je započela svečanom procesijom, u kojoj su zajedno s nadbiskupom i svećenicima sudjelovali članovi Hrvatskog folklornog ansambla "Zvonimir" odjeveni u tradicionalne nošnje i djeca iz Hrvatske škole "Bartol Kašić". Nadbiskup Comensoli dočekan je molitvom koju su izrekla djece, izražavajući zahvalnost za njegovo duhovno vodstvo. Prije početka misnog slavlja nadbiskup je podijelio svoje osjećaje, izražavajući zahvalnost vlč. Leši-

ću i svećenicima te istaknuvši važnost ovog dana i potičući sve prisutne da budu ponizno zahvalni i sretni zbog darovane Kristove prisutnosti među njima. U svojoj propovijedi nadbiskup Comensoli sažeo je bit dana, potičući zajednicu da procvjeta u donošenju radosne vijesti u svoje domove. "Budite ponizno zahvalni i sretni zbog darovanosti Kristove prisutnosti među vama... neka i dalje cvate donoseći Evanđelje u vaše domove", istaknuo je nadbiskup, te izrazio čestitke za 40. obljetnicu. Nadbiskup Comensoli blagoslovio je 14 postaja Križnog puta i župljane, a kao izraz zahvalnosti predan mu je dar i cvijeće koje je potom nadbiskup položio ispred Gospina kipa. Pozvao je vjernike da mu se pridruže u zajedničkoj molitvi „Zdravo Marijo“ - na hrvatskome jeziku.

(Nastavak na sljedećoj str.)

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

SPRINGVALE NASTAVAK PROSLAVE U DRUŠTVENOJ DVORANI, ZAHVALE SVIMA

(Nastavak s prethodne str.)

Svečanu proslavu obogatio je nastup HFA 'Zvonimir'

Nadbiskup Comensoli, koji nije mogao ostati na večeri, je nakon fotogra�iranja s članovima crkvenog odbora svima srdačno zaželio "dobar tek" - na hrvatskome jeziku

lč. Vedran Lešić uputio je svoje tople čestitke za obljetnicu opisavši ovu proslavu ne samo kao rođendan crkve, već kao značajan događaj za sve prisutne. Izrazio je zahvalnost svima onima koji su bili dio Centra kroz protekla četiri desetljeća, spome-

nuvši se i svih svećenika koji su ostavili svoj neizbrisiv trag u zajednici. "Danas ne mjerimo ničiji doprinos, tko je što dao i tko je više dao. Danas najveća zahvala ide Bogu za sve što nam je dao", poručio je vlč. Lešić, odajući hvalu i zahvalnost za zajednički napor uklesan u povijest ove crkve. Vlč. Lešić zahvalio je nadbiskupu i nadbiskupiji na njihovoj velikoj podršci tijekom dugotrajnog odnosa hrvatske zajednice s nadbiskupijom, koji traje više od 60 godina. "Ovo je vaš dan, budite danas ponosni, ponosni na

sebe", zaključio je vlč. Lešić. Proslava se nastavila u društvenoj dvorani, za koju tjednima unaprijed karte za ovaj događaj bile rasprodane. Vlč. Vedran Lešić u svom obraćanju gostima posebice je spomenuo sve one koji udišu život Centru - crkveni odbor, molitvenu grupu "Maranathu", Hrvatski folklorni ansambl "Zvonimir", Hrvatsku školu "Bartol Kašić", zbor, ministrante, grupe umirovljenika i grupe volontera. Zahvalio je i kuhinjskom osoblju, domaćicama koje su pripremile domaće kolače za ovu proslavu. Naglašavajući neumor-

nu ulogu crkvenog odbora, njegove članove i članice pozvao je da snime zajedničku fotogra�iju s nadbiskupom koji nije mogao ostati na večeri, no svima je srdačno zaželio "dobar tek" - na hrvatskome jeziku. Uslijedio je nastavak programa svečane proslave kojeg je obogatio nastup "Zvonimira". Hrvatski vjesnik, koji je svjedočio mnogim događajima kroz ovih 40 godina, upućuje posebne čestitke uz ovu značajnu obljetnicu. Neka ovaj mozaik uspomena bude urezan u sve naraštaje koji dolaze.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 8th of November 2023

Volume 27. No. 1233 8th of November 2023

Archbishop Comensoli’s Blessings as Croatian Catholic Centre Springvale “Holy Spirit” Celebrates 40 Years

FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION ││Wednesday │ Wednesday 25th of of August 2019 THE NEW GENERATION Wednesday, 8th21st of September November 2023

Croatia Welcomes Nearly 20 Million Visitors in 2023, Achieving Remarkable Tourism Growth

reliminary data from the eVisitor system, encompassing both commercial and non-commercial accommodations as well as nautical charters, reveals Croatia’s outstanding performance in the tourism sector from January to October. The country has recorded almost 20 million arrivals and over 105.8 million overnight stays, marking a signi�icant 9 percent increase in arrivals and a commendable 3 percent growth in overnight stays compared to the same period last year. These �igures are on par with the record-breaking year of 2019, according to the Croa-

tian Tourist Board. Kristjan Staničić, the director of the Croatian Tourist Board, remarked on the robust dynamics and intensity of tourist traf�ic, emphasizing Croatia’s continued status as an attractive year-round destination. Despite the challenges faced throughout the year, ongoing promotional efforts in various foreign markets, including the current nautical sports campaign, re�lect the country’s commitment to enhancing its global recognition. Staničić also highlighted Croatia’s presence at the WTM in London, a crucial international tourism fair,

where 23 co-exhibitors will showcase Croatian tourism entities. Breaking down the performance by speci�ic counties, Istria leads with 4.9 million arrivals, a 5 percent increase from 2022, followed by Split-Dalmatia County (3.8 million arrivals, +11%), Kvarner (3.1 million arrivals, +5%), Zadar County (2 million arrivals, +6%), Dubrovnik-Neretva County (2 million arrivals, +18%), Šibenik-Knin County (1 million arrivals, +3%), and Lika-Senj County (752 thousand arrivals, +14%). Zagreb recorded 1.1 million arrivals, a remarkable 21 percent growth,

while the rest of continental Croatia saw more than one million arrivals, a 15 percent increase compared to the previous year. Nikolina Brnjac, Minister of Tourism and Sports, highlighted the success of the postseason and emphasized the need to continue developing Croatia as a year-round destination. The strategic and legal framework, along with secured �inancial resources for a new investment cycle, positions Croatia’s tourism competitively for the future. In terms of destinations, the most arrivals during the �irst ten months were in Dubrovnik, Zagreb, Split, Rovinj,

Poreč, and Zadar. Analysing markets, the German market led with 3.3 million arrivals, followed by Croatia (2.5 million arrivals), Slovenia (1.6 million arrivals), Austria (1.6 million arrivals), and Poland (1.1 million arrivals). For the month of October alone, Croatia witnessed 1.1 million arrivals and 3.6 million overnight stays. The eVisitor system reported a 13 percent increase in arrivals and an 11 percent rise in overnight stays compared to the previous year. In October, the Adriatic counties saw 844 thousand arrivals and 3.2 million overnight stays, a growth of

12 percent. Zagreb recorded 119 thousand arrivals (+18%) and 226 thousand overnight stays (+6%), while the rest of continental Croatia saw 102 thousand arrivals (+14%) and 195 thousand overnight stays (+8%). Notably, domestic guests accounted for the most arrivals in October (214 thousand), followed by guests from Germany (153 thousand), Slovenia (80 thousand), Austria (78 thousand), and the USA (63 thousand). The diverse source of visitors indicates Croatia’s broad appeal in the international tourism market.

the brand’s continued expansion in key Asian high-performance markets and to cater to the ever-growing hyper-performance fanbase in the region.” Malinowski continues, praising Wearnes for their shared passion for innovation, performance, and quality, highlighting the company’s unparalleled network and experience in the premium car sector in Singapore and the broader region. Sebastian Tan, Rimac Singapore General Manager, re�lects on the historical signi�icance of this collaboration, stating, “We are very proud of our rich heritage in bringing the very best of prestige and performance cars to Singapore and the region.” Tan sees this partnership as a move to the next level, representing history in the making by entering the cutting edge of electri�ication with the Rimac Nevera hypercar. The Rimac Nevera, a record-breaking hypercar, has set over 25 performance

world records in the current year alone. Built, designed, and engineered in-house at Rimac in Croatia, this hypercar not only boasts stunning design but also incredible power, setting a new benchmark for the automotive industry. With only 150 exclusive units to be crafted, the Nevera has been independently veri�ied as the fastest-accelerating production vehicle globally and the fastest electric vehicle in the world, reaching a top speed of 412 kph (256 mph). The Nevera signi�ies a paradigm shift in the automotive industry, where electric hypercars rede�ine what is possible on the road. To celebrate this monumental partnership and the arrival of the Rimac Nevera in Singapore, a series of exclusive events unfolded, providing a unique opportunity for enthusiasts to witness the future of high-performance mobility and experience the Nevera’s incredible capabilities up close.

Rimac Accelerates into Singapore with Wearnes Auto Partnership

ingapore is now revving up for an electrifying experience as Rimac, the Croatian powerhouse of high-performance electric vehicles, joins forces with Wearnes Auto to unveil Rimac Singapore. The launch is marked by a series of exclusive events featuring the ground-breaking Nevera hypercar, captivating clients, prospects, fans, and media throughout the region. Wearnes Auto, an automotive distribution stalwart since 1906, stands as a beacon of exclusivity, representing only the most prestigious and premium auto brands. Their unwavering commitment to excellence and innovation seamlessly aligns with Rimac’s vision of reshaping the landscape of high-performance electric vehicles. Hendrik Malinowski, Bugatti Rimac Commercial Director, expresses excitement about the partnership, stating, “We are thrilled to be partnering with Wearnes as part of

Wednesday 21st 6th 25th of ofFebruary August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 8th of of November 2023

The Croatian Club Adelaide Wins Clubs SA’s Outstanding Community Service Award

Accep�ng the award on behalf of Croa�an Club Adelaide’s (From L-R) Bernie Gavranić, Marijan Ćubelić, Sandra Jadrešić, Kruno Batrac, Maria Batrac, Andrija Tomić

n Saturday 21st October 2023 members of the Croatian Club Adelaide’s Executive Committee attended the Clubs SA’s Annual Awards night and are excited to have won the category for Outstanding Community Service. For 73 years, The Croatian Club Adelaide’s volunteers and committees have consistently demonstrated a strong commitment to supporting and serving the community. Through a variety of initiatives, programs, and events, the club has actively engaged with different segments of the community, making a positive impact on their lives. Through the extensive range of programs and organisations available at the Club, there are activities that cater to all age groups and include support for the elderly, children’s language classes, adult language classes, folkore, socialisation and activeness through bocce, cards and chess, multicultural events, and more. The community support provided by The Croatian Club Adelaide has resulted in tangible bene�its for the individuals and groups it serves. Whether through cultural preservation, social inclusion, educational opportunities, skill development, or fostering community connections, the efforts of our volunteers have made a noticeable and positive difference in the lives of community members. The Croatian Club Adelaide has fostered a strong culture of volunteerism and community engagement among its members. The club’s volunteers have dedicated their time, skills, and

Andrija Tomić & Andrija Tomić Jnr. efforts to ensure the success of community events and initiatives, further emphasising the club’s commitment to serving the community sel�lessly. This award would not be possible without the amazing work and dedication of our volunteers. To all involved in making our Club the outstanding community venue it is, thank you. We were also excited to attend with our Executive Committee member Andrija Tomić who was a �inalist for the Volunteer of the Year award. Andrija has volunteered at the Croatian Club Adelai-

de Inc since the 1980s with various committees and undertaking various volunteer work with HFS Lenek, the Executive Committee and undertaking duties as our groundsman and a valued member of our kitchen crew for 30 years. Andrija has volunteer with the Croatian Club Adelaide with dedication, commitment, devotion, resilience, and kindness. His unwavering dedication, commitment, and devotion over the last 40 years has helped both the Club and the community through some dif�icult periods.

CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE ADVERTISEMENT NEWS &REPORT VIEWS 17

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 8th of November 2023

Story and Photos Zoran Juraj SABLJAK

ast Saturday, November 4th, the Croatian Catholic Centre Springvale Holy Spirit stood as a testament to four decades of spiritual devotion and community unity. The air buzzed with anticipation and nostalgia as the parish gathered to commemorate the 40th anniversary since the consecration of this sacred space in 1983. As I stepped into the hallowed halls, memories of the fanfare and jubilation from my 17-year-old self, �looded back, recalling a time when thousands �locked from every corner of Melbourne to witness the historic event. The signi�icance of that occasion was magni�ied by the presence of the Diocesan Bishop of Đakovo, Ćiril Kos, who presided over the ceremonial duties. It marked the culmination of four years of tireless construction, with the initial two dedicated to crafting the majestic main hall that would serve as a haven for worship. Finally, in November 1983, the Croatian Catholic Centre Springvale Holy Spirit stood complete, not just as a physical structure but as a symbol of collective effort and dedication. This wasn’t merely a church; it was the Croatian Community of Victoria’s symbol of grand endeavour. It deserved recognition not only for its architectural magni�icence but for the unwavering commitment of hardworking volunteers who, with both time and monetary contributions, moulded this holy sanctuary. The resonance of their efforts had echoed through the years, fostering a sense of community that had �lourished for four decades. Last Saturday’s celebration echoed the grandeur of the consecration, a testament to the enduring spirit of the parish. To mark this signi�icant day, a Mass began at 6 pm, a solemn and jubilant affair led by the esteemed Archbishop of Melbourne, Peter Comensoli. Alongside him were the dedicated parish priest of the Croatian Catholic Centre Springvale Father Vedran Lešić, Father Josip Grubišić from the Croatian Catholic Centre in Sunshine, and the visiting priest from the Croatian Catholic Centre Brisbane, Fra Davor Dominović. The Mass opened with a majestic procession, featuring members of HFA Zvonimir adorned in traditional “nošnje,” children from the Croatian School “Bartol Kasić”, and the revered Archbishop and priests. Archbishop Comensoli was welcomed with a poi-

Archbishop Peter Comensoli leads parishioners in prayer a�er laying ﬂowers before the statue of our Blessed Mother.

Archbishop Peter Comensoli accep�ng ﬂowers from children as gi� and token of the parish’s thanks and gra�tude for his presence and spiritual guidance.

From Consecration to Celebration and Commemorates 40 Years o gnant prayer from the children, expressing gratitude for his spiritual leadership. Before delving into the Mass, the Archbishop shared his sentiments, expressing the wonder of being present and extending thanks to Father Vedran and the visiting priests. He underscored the exceptional nature of the day, urging all gathered to be humbly grateful and joyfully glad for the gift of Christ’s presence among them. In a heartfelt homily, Archbishop Comensoli encapsulated the essence of the day, urging the congregation to �lourish in bringing the Gospel into their homes. “Be humbly grateful and joyfully glad for the gift of Christ’s presence among you... may you continue to �lourish bringing the Gospel into your own homes especially the people,” resonated the Archbishop, echoing his congratulations for the 40th anniversary. The Mass journeyed through moments of reverence and communion, culminating in a poignant blessing. Archbishop Comensoli bestowed his blessings upon the 14 stations of the cross and the parishioners, mo-

Archbishop of Melbourne, Peter Comensoli speaks to parishioners following Mass.

Archbishop of Melbourne, Peter Comensoli with Father Vedran Lešić addressing guests at last Saturdays 40th anniversary celebra�ons.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 8thofofFebruary November2019 2023

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

n: Archbishop Comensoli Blesses of Croatian Community Spirit

vIt was a full house in the main hall at the Croa�an Catholic Centre Springvale last Saturday with �ckets selling out weeks before the event.

ving through the congregation and sprinkling them with holy water. The symbolic act ampli�ied the sacred aura, infusing the celebration with spiritual signi�icance. A momentous occasion demanded a symbolic gesture, and Archbishop Comensoli received a heartfelt gift and �lowers. These tokens were reverently laid by the Archbishop before the Blessed Virgin, an expression of gratitude and devotion. As a concluding act of unity, the congregation joined him in reciting the Hail Mary in Croatian, a harmonious blend of voices resonating through the sacred space. Father Vedran Lešić, the parish priest, shared his re�lections and extend warm wishes for the anniversary. He artfully painted the celebration not merely as the Church’s birthday but as a collective milestone for every individual present. Father Lešić took a moment to express gratitude, acknowledging all those who had been part of the centre over the past four decades. His words encompassed the priests who had dedicated their service, giving a special mention to those who had departed but had left an indelible mark on the community. In a powerful statement, Father Lešić shifted the focus from measuring contributions to acknowledging the ultimate source of gratitude—God. “Today we are not measuring anyone’s contribution of who gave what and who gave more. Today, the greatest thanks go to God for everything he has given us,” declared Father Lešić, acknowledging the collective effort engraved in the Church’s history. Expressions of gratitude �lowed beyond the con�ines of the Church, extending to the Archbishop and the Archdiocese. Father Lešić emphasised the pivotal role they played, acknowledging that without their support, none

of the accomplishments would have been possible. He drew attention to the Croatian Community’s longstanding relationship with the Archdiocese, spanning over 60 years. “This is your day, be proud today, be proud of yourselves,” concluded Father Lešić, his words met with a resounding round of applause, echoing through the church. The celebration seamlessly transitioned to the main hall, where weeks in advance, tickets were sold out. Father Vedran Lešić took a moment to acknowledge the active contributors who breathed life into the centre. The committee, the Prayer Group Maranatha, HFA Zvonimir, the Croatian School Bartol Kasić, the Choir, the Altar boys, the Pensioners Group, and the Welfare Group were recognised for their unwavering support. Father Lešić expressed gratitude to the kitchen staff and the dedicated ladies who had lent their expertise to create the delectable cakes for the day’s celebration. In a symbolic gesture, he invited the committee to gather for a group photo with the Archbishop, underlining their unwavering role in the centre. Despite Archbishop Comensoli’s inability to stay for dinner, his presence lingered as he extended his blessings, saying grace, and wishing everyone a heartfelt “Dobar tek” in Croatian. The subsequent speeches and grace were followed by a vibrant display by HFA Zvonimir, who showcased several traditional dances to the delight of the gathered crowd. As the night unfolded, the celebrations continued, weaving into the tapestry of the Croatian community’s history on a continent distant from their homeland. The Croatian Herald, a witness to numerous events large and small over the past 40 years, extended special congratulations. It was a serendipitous alignment, with the Church of the Holy Spirit at HKC Springvale consecrated just two months after the Croatian Herald commenced its operations in August of 2023. In the quiet moments of re�lection and jubilation, the essence of the day lingered—a celebration not just of a physical structure but of the shared history, resilience, and faith that had de�ined the Croatian Catholic Centre Springvale Holy Spirit over four decades. The echoes of prayers, the resonanc e of hymns, and the joyous laughter of a community united reverberated, creating a mosaic of memories that would be etched into the collective consciousness for generations to come.

20 20 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 8th of November 2023

Archbishop Comensoli Leads Special and Building, Followed by Dinner Ho Prepared by Suzana Fantov

elbourne’s Archbishop Peter Comensoli, Father Minh Tran, and Monsignor Bosiljko Rajić recently conducted a special service at Cro Care on Saturday, October 28, 2023. The event, attended by the Board of Directors, including Marin Burela, Paul Šarić, John Sabljak, Mile Barić, and Vlado Džajkić, was a heartfelt occasion for the residents. The purpose of the service was to offer prayers, communion, and blessings from Archbishop Comensoli for the Chapel and building as part of his Bell Park Parish Visitation. Despite challenges posed by ongoing restrictions in aged care, the service was a meaningful and intimate experience for the residents, fostering a sense of community. CroCare expresses sincere gratitude to those who generously donated items that now reside in the Chapel, including Marijan Bekić -Cross, Jon Mikulić The Tabernacle (cabinet), Vedran Bilić- Altar, and late Vl. Josip Vranješ The Stations of the Cross. Following the blessing of the Chapel, Archbishop Comensoli, visited the AHD Cardinal Stepinac in Geelong where approximately 50 guests, including Father Monsignor Bosiljko Raić, Father Ming, Father Vedran Lesić, and members of the Greater City of Geelong Council, Eddy Kontelj and Mrs. Kontelj, graced the occasion. Mr. Marin Burela, the Chairman of the CroCare Nursing Home, and Mr. Jozo Pavlović, the visionary behind the Croatian nursing home, were also present, along with representatives of Croatian associations. President of AHD Geelong, Franjo Šarčević, welcomed the guests on behalf of the board and asked Archbishop Comensoli to bless the food, drinks, and all present, which he graciously did. The evening continued with a delightful dinner, during which President Šarčević presented gifts to Archbishop Peter Comensoli, expressing gratitude for the visit to the Croatian House in Geelong. The exchange of photos and heartfelt conversations added to the joy of the evening, which lasted until late. The dinner at AHD Cardinal Stepinac Geelong was a memorable celebration of community, spirituality, and shared moments that strengthened the bonds of friendship, leaving an indelible mark on the collective spirit of unity among those present.

Archbishop Peter Comensoli with President of AHD Cardinal Stepinac Franjo Šarčević.

Archbishop Peter Comensoli with board member of CroCare Paul Šarić.

Archbishop Peter Comensoli with young Tomislav Devčić

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 8th of November 2023

CROATIAN COMMUNITY SPORT 21

Service at Cro Care, Blesses Chapel sted by AHD Cardinal Stepinac Geelong

(From L-R) CroCare Board Members Vlado Džajkić & Paul Šarić, Monsignor Bosiljko Rajić, Archbishop Peter Comensoli, General Manager of CroCare Natali Jurić, Chairman of CroCare Marin Burela and Board members John Sabljak and Mile Barić.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 8th of November 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

15 23

POSJET NADBISKUP COMENSOLI POSJETIO DOM 'CRO CARE' I HD 'KARDINAL STEPINAC'

Blagoslovljena kapela u Domu za skrb o starijim osobama 'Cro Care' u Geelongu Zbog stalnih ograničenja i pravila koja vrijede za posjetitelje broj okupljenih bio je ograničen Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Natali JURIĆ, Franjo ŠARČEVIĆ

adbiskup Peter A. Comensoli i mons. Bosiljko Rajić posjetili su u subotu, 28. listopada, Dom za skrb o starijim osobama "Cro Care" u Geelongu gdje su u prisustvu članova Upravnog odbora (Marin Burela, Paul Šarić, John Sabljak, Mile Barić i Vlado Džajkić) uz vlč. Minga održali poseban crkveni obred. Ovaj susret organiziran je za štićenike Doma kako bi na sv. misi mogli primiti sv. pričest, a onda svjedočiti i blagoslovu kapele koja se nalazi u prostorijama Doma. Blagoslov je udijelio nadbiskup Comensoli, no zbog stalnih ograničenja i pravila koja vrijede za posjetitelje broj okupljenih bio je ograničen. - Victorian Croatian Aged Care Services (Cro Care) Viktorijsko-hrvatski dom za skrb o stajim osobama zahvaljuje svima na podršci, posebice sljedećim pojedincima koji su darivali vrijedne predmete koji se sada nalaze u našoj kapeli: Marijan Bekić - raspelo, Jon Mikulić - ormarić koji služi kao tabernakul, Vedran Bilić - oltar, pok. vlč. Josip Vranješ - slike Križnoga puta koje je otprije darivao - rekla je Natali Jurić, menadžerica Doma "Cro Care". Tijekom posjeta Geelongu nadbiskup Comensoli posjetio je i Hrvatski dom "Kardinal Stepinac". Uz pedesetak gostiju, bili su tu i vijećnik Grada Geelonga Eddy Kontelj i njegova supruga, predsjednik Uprave "Cro Carea" Marin Burela, vlč. Rajić, vlč. Lešić, vlč. Ming, Jozo Pavlović i njegova supruga te predstavnici pojedinih hrvatskih udruga. U ime Upravnog odbora AHD-a Geelong goste je pozdravio predsjednik Doma Franjo Šarčević, a potom je zamolio nadbiskupa da blagoslovi hranu i sve okupljene, što je monsinjor Comensoli rado i učinio. Predsjednik Šarčević je nakon večere, uz riječi zahvale, nadbiskupu uručio i poklone.

Nadbiskup i Franjo Šarčević

Sv. misa u kapeli doma ‘Cro Care’

Tomislav Devčić i nadbiskup Comensoli

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

OKUPLJANJE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

Raspjevano u pripremi za božićni koncert! Suradnik Vladimir Jakopanec vrijedne članove zbora pratio je na gitari, a i svojim je “dirigiranjem” stvorio odličnu atmosferu Pripremila: Suzana FANTOV

rupa društvene potpore Casey, koja djeluje u organizaciji Austral-

AUSTRALSKO-HRVATSKI KLUB UMIROVLJENIKA ‘NIKOLA TAVELIĆ’

Umirovljenici župe sv. Nikole Tavelića svakog drugog tjedna okupljaju se u dvorani HKZ-a Clifton Hill te nakon sv. mise priređuju ručak i uživaju u ugodnom druženju. Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Snježana BULJAN

lanovi Australsko-hrvatskog kluba umirovljenika “Nikola Tavelić” prošlog su tjedna, u utorak 31. listopada, sv. krunicom i misom u crkvi sv. Nikole

Zajedništvo umirovljenika u životu župe sv. Nikole Tavelića

sko-hrvatskih društvenih usluga, počela je svoje božićne pripreme. I to one – raspjevane! Suradnik Vladimir Jakopanec vrijedne članove zbora pratio je na gitari, a i svojim je “dirigiranjem” stvorio odličnu atmosferu Ne preostaje nam ništa drugo nego sačekati njihovo predstavljanje – jer Božić i nije više tako daleko!

Tavelića u Clifton Hillu svojom molitvom završili listopadske pobožnosti i krenuli na još jedno zajedničko druženje. Naime, umirovljenici se svakog drugog tjedna okupljaju u dvorani HKZ-a Clifton Hill, a nakon sv. mise priređuju ručak te zajedno uživaju uz obilje smijeha i razgovora. Vrijedne domaćice tako su prošlog utorka pripremile svinjski paprikaš. Članovi ove grupe uvelike sudjeluju u životu i radu ove župe pa se tako domaćice pripremaju za skorašnju proslavu blagdana sv. Nikole Tavelića, zaštitnika župe, te pozivaju sve one koji su u mogućnosti da svoje slastice, kolače, donesu kao donaciju u subotu ili nedjelju prije svečane sv. mise u čast sv. Nikole Tavelića. Prihod od prodaje namijenjen je za potrebe župe, a Upravni odbor svima unaprijed zahvaljuje i ujedno najavljuje da će svoj sljedeći susret održati 14. studenoga.

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

DRŽAVLJANSTVA BIH ODREKLO SE 97.296 OSOBA

U razdoblju od 1. siječnja 1996. do 10. ožujka ove godine državljanstva BiH odreklo se 97.296 osoba, od kojih 17.997 u posljednjih pet godina

Kontrole na granicama ne nanose štetu tvrtkama iz BiH

Vanjskotrgovinska komora (VTK) Bosne i Hercegovine još nije zaprimila bilo kakvu primjedbu zbog uvedenih kontrola na graničnim prijelazima između država članica Europske unije, potvrđeno je iz te komore. Prema informacijama koje su dobili od prijevoznika, nema zadržavanja unutar Europske unije koja bi imala značajniji utjecaj na obavljanje prijevoza. Dodaju da je i prije uvođenja pojačanih policijskih kontrola na graničnim prijelazima između Slovenije i Hrvatske, kao i između Italije i Slovenije, procijenjeno da će to biti selektivna kontrola i da neće stvoriti velike zastoje, navode iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Iz VTK-a BiH ističu da, ako se te mjere ne prošire po sadržaju i obujmi, ne bi trebale imati bitan utjecaj na gospodarske aktivnosti. „Bilo bi mnogo važnije fokusirati se na eliminiranje zastoja na našim graničnim prijelazima i ubrzanje protoka vozila jer je to pitanje koje itekako utječe na pravodobnost i funkcioniranje lanaca isporuke”, tvrde iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

ok u BiH sve ostalo stagnira i nazaduje, nažalost, po masovnosti i dinamici odricanja građana od državljanstva prvi smo u regiji. Iseljavanje iz BiH problem je na koji se već godinama upozorava, međutim, točan broj onih koji su život odlučili nastaviti daleko od rodne grude nitko sa sigurnošću ne zna. Neslužbeno, više od 600.000 građana napustilo je BiH u posljednjih 10 godina. Česti su slučajevi i kada se zbog budućnosti u nekoj drugoj zemlji državljanstva odriču i cijele obitelji. U razdoblju od 1. siječnja 1996. do 10. ožujka ove godine državljanstva BiH odreklo se 97.296 osoba, od kojih ga se 17.997 njih odreklo u posljednjih pet godina. Državljanstva BiH su se 2018. odrekle 4493 osobe, 2019. 4160, 2020. - 3169 osoba, 2021. - 3111, dok ga se 2695 osoba odreklo prošle godine. Trend se nastavio i ove godine. Podaci Ministarstva civilnih poslova BiH za 2023. kažu da se državljanstva odreklo ukupno 1686 osoba. U taj broj nisu uključeni listopad, studeni i prosinac pa postoji potencijal da se poveća. Odavno je u BiH pristojba za odricanje od državljanstva pozamašan proračunski prihod kojeg se država ne želi odreći. Ovisno o tome u korist koje države se podnositelj zahtjeva odriče bh. državljanstva, iznos pristojbe varira. Pristojba koja se ovom prilikom plaća iznosi 800 KM, osim ako nije riječ o odricanju u korist državljanstva neke od država nastalih raspadom SFRJ, gdje je iznos značajno manji - 200 KM. Tako je, primjerice, u Crnoj Gori pristojba 588 KM, u Hrvatskoj 657 KM, a u Srbiji 580 KM, bez obzira na to u korist koje države se vrši odricanje od državljanstva ovih ze-

Cijele obitelji ispisuju se iz državljanstva BiH malja. Od 2015. do kraja prošle godine uplaćena su 14,02 milijuna KM po osnovi pristojbe za odricanje od državljanstva BiH. Uz taj iznos, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu od 2020. do početka ove godine po osnovi te pristojbe “leglo je” dodatnih 2,47 milijuna KM. Novi pravilnik će odricanje od državljanstva BiH dodatno zakomplicirati te povećati troškove. Građani koji se odriču državljanstva BiH morat će ubuduće dostavljati i potvrde da nemaju nikakva dugovanja prema nadležnim institucijama u zemlji. Navedeno je to u pravilniku o postupku prestanka državljanstva BiH putem odricanja, koji je sastavilo Ministarstvo civilnih poslova, a koji se trenutačno nalazi u fazi konzultacija. A kako stvari u ovoj državi stoje, svaki papir se plaća. Iz Ministarstva civilnih poslova naveli su kako je potrebno urediti uvjete i način provođenja postupka prestanka državljanstva BiH putem odricanja zato što Zakon o državljanstvu nije de�inirao način tog postupka, potrebnu dokumentaciju i postupanje nadležnih. Pravilnikom je navedeno tko sve može podnijeti zahtjev

Veličanstven prizor: Na nebu iznad BiH snimljena polarna svjetlost J

Na fotogra�ijama koje su se dijelile društvenim mrežama mogla se vidjeti jaka, crvena svjetlost koja je obasjavala nebo iznad Bosanskog Novog

edan od najljepših prizora u prirodi aurora borealis bila je vidljiva ovog tjedna i u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine. Na fotogra�ijama koje su se dijelile društvenim mrežama mogla se vidjeti jaka, crvena svjetlost koja je oba-

sjavala nebo iznad Bosanskog Novog. Rezultat je to jake solarne oluje koja je u tijeku. Inače aurora borealis zabilježena je i dijelovima Slovenije, Hrvatske, Mađarske. Kad se pojavi aurora borealis, često se na nebu

za odricanje od državljanstva BiH, ali i istaknuto kako dijete starije od 14 godina mora dati pisanu suglasnost. Navedena je i opsežna dokumentacija koju će građani ubuduće morati dostaviti ako se žele odreći državljanstva BiH. Oni koji se odluče na taj potez, morat će, među ostalim, dostaviti i nove dokumente, odnosno potvrdu da ne posjeduju vozačku dozvolu nadležnih ministarstava unutarnjih poslova, ali i potvrdu o izmirenim izravnim poreznim obvezama. „Praksa je pokazala da bivši državljani iza sebe ostavljaju neplaćene poreze, neriješene sudske sporove i potraživanja te s trenutkom prestanka državljanstva postaju nedostupni ili teško dostupni tijelima BiH”, navedeno je u pravilniku. Istim dokumentom precizirano je i u kojem roku građani mogu preuzeti odluku o odricanju od državljanstva BiH. „Predložen je rok od dvije godine za preuzimanje odluke s obzirom na to da je bilo slučajeva u kojima stranke godinama ne preuzmu odluku, a istekne im jamstvo za stjecanje državljanstva druge godine, kao i sve dostavljene dokumente u tom postupku”, stoji u pravilniku.

čuje prasak, a veliki, sjajni luk koji je neprestano u pokretu, osvijetli noć. Blistavi zraci svjetlosti ponekad se rašire poput lepeze, nekad zasvijetle kao jaki re�lektori ili se iznenada počnu pomjerati gore-dolje.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Trač partija

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Trač je brbljanje o bezazlenim stvarima, sitno ogovaranje. U Dragoj našoj vlada mišljenje da su oni koji tračaju besposlene osobe, koje umjesto svoje vode tuđu brigu i priče takvih (tračeve) skoro nitko ne uzima za ozbiljno. Međutim ono što se događalo, posebno na sjednici Vijeća sigurnosti (VS), a očito će se događati i u budućnosti, ne bi se moglo svrstati pod bezazleno brbljanje jer bi moglo proizvesti ne baš bezazlene posljedice po Dragu našu. Željko Sejdo Komšić, u svom izlaganju na sjednici VS, napao je visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, napao je premijera države Hrvatske Andreja Plenkovića, tvrdeći kako je Schmidt naštetio BiH izmjenama Izbornoga zakona, tvrdeći da je te izmjene izlobirao hrvatski premijer Plenković. Trač ne mora, ali može nanijeti štete. Tako analitičarka Ivana Marić tvrdi kako je Sejdo svojim govorom na VS samo naštetio BiH jer je napao Christiana Schmidta, skoro isto kao što ga napada i Dodik. Tko bi ga znao, rekli bi neki, možda se Sejdo odlučio raditi za Dodika. Kako god je do sada bio sluga Bakiru Izetbegoviću i njegovoj radikalnoj politici, ne bi čudilo da se odlučio, od kad Izetbegović nije na vlasti, biti sluga Dodiku. Možda misli da će Dodikova opcija pobijediti, pa k’o veli, idem se ja na vrijeme prešaltati. Ali Komšićevo izlaganje osudio je i “sveznajući”, akademik Slavo Kukić, koji se, istina, deklarira kao Hrvat, ali nećemo sada o tome. Ono što je bitno kazati je sljedeće: – čak ni u Izvješću Republike Srpske nije bilo toliko kritika na račun Schmidta koliko ga je kritizirao “naš dragi” Sejdo. Kako stvari stoje bit će da i predsjednica Europske komisije Ursula Gertrud von der Leyn nije došla 1. studenoga u Dragu našu obaviti ozbiljan posao, nego na jednu trač partiju s dva člana Predsjedništva i predsjednicom Viječa ministara BiH (MV). “Vaše gospodarsvo je 35 posto europskog prosjeka, morate nastupiti jednim glasom, odnosno morate postići konsenzus. Prvo reforme, riješite 14 prioriteta pa onda novac”, kazala je beha političarima. Što stvarno Bošnjaci-muslimani misle o Europskoj uniji, što misle o Ursuli von der Leyn, kazuju transparenti koji su je dočekali pred Predsjedništvom BiH: “EU i Ursula von der Leyn su suučesnici genocida u Gazi”! I Olof Skoog, veleposlanik EU pri Ujedinjenim narodima, u svom nastupu glede BiH potvrdio je: EU podržava ulazak BiH u EU, ali je ponovio i sve ostalo što se traži od BiH, naglasivši da BiH što prije “�inalizira ustavnu i izbornu reformu u skladu s 14 prioriteta”. Ovdje treba zastati, razmotriti posebno ove dvije navedene obveze. Po tko zna koji put tvrdim, na svih ostalih 12 prioriteta Bošnjaci-muslimani bi, nekako pristali, ali ova dava nikako. Zašto Bošnjački-muslimanski političari, bilo kojoj političkoj opciji pripadali, ne žele provesti ta dva prioriteta? Jer donošenjem zakona o Ustavnom sudu gube tri glasa u tom sudu, a promjenom Izbornoga zakona pada u vodu i teoretska mogućnost uspostave neke unitarne, u konačnici islamske države na načelima šerijata! Zato ćemo sve te priče shvatiti kao trač partiju, zaključili su. Zastupnik u Parlamentu BiH, Bošnjak-musliman Zlatan Begić, član Komšićeve Demokratske fronte (DF), ustvrdio je da je veleposlanik Hrvatske pri UN ustaša! Još je dodao kako je Hrvatska agresor na BiH iako nikad protiv Hrvatske nije podnesena ni tužba za agresiju, a kamoli da je Hrvatska osuđena kao agresor, ponavljajući bošnjačko-muslimansku mantru o Hrvatskoj kao agresoru na BiH. Dokle će to Plenković i Milanović, dva čovjeka koja predstavljaju najveće institucije u Hrvatskoj, trpjeti, dokle će čak i poslije takvih islamističkih napada na Hrvatsku pomagati BiH na njenom putu k EU, pitanje je. Da imalo razmišljaju tužili bi Begića i sve one koji pokušavaju tu laž o agresiji pretvoriti u istinu, a takvim pojedincima zabranili ulazak u Hrvatsku. Bošnjak-musliman Denis Zvizdić zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH uputio je u žurnu proceduru prijedlog zakona lex specialis o Vrhovnom sudu BiH, kako bi, po njegovu mišljenju, BiH ispunila jedan od 14 prioriteta. Tim prijedlogom traži uspostavu pravosudnog tijela koje “će osigurati dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH”. To što bi donošenje takvog zakona bio još jedan prijenos ovlasti na BiH, to što zna kako to Srbi ne bi dopustili, niti to može proći parlamentarne procedure, Zvizdića ne zanima, njegov cilj je samo jedan, što više otežati postizanje dogovora kojim bi se ispunili prioriteti EU za otvaranje pristupnih pregovora. Potpuno ogoljeno, njegov cilj je što je moguće više odgoditi pristupanje BiH EU, i to je ono što treba jasno i glasno kazati, to je ono što bi europski političari trebali znati. Kako toj provokaciji Srbi ne bi ostali dužni, zastupnik iz SNSD-a u zastupničkom domu Parlamenta BiH Milorad Kojić uputio jer u parlamentarnu proceduru prijedloge dva zakona, jedan o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH i drugi o prestanku važenja zakona o Tužiteljstvu BiH. Ono što većina, čak i oni koje ne zanima stanje u BiH, znaju jest da niti Zvizdićev, niti Kojićev prijedlog ne mogu proći na parlamentarnoj skupštini. Njih dvojica su ona dva jarca na brvnu iz priče za djecu. Kaže narodna izreka, s kim si takav si, pa se tako na tračersku politiku upecao i Schmidt. Počeo je poput kakve tračare medijsku prijepisku sa Komšićem, Nešićem, ranije s Dodikom, koliko sutra počet će odgovarati i medijima koji ga kritiziraju. Polako, ali sigurno postaje prava baba tračara, a koliko se do tračara drži poznato je. Jedno je sasvim sigurno, s ovakvom trač politikom Draga naša osuđena je na propast!

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

lada i dalje pokušava pronaći izlaz za 67 Australaca i članove njihovih obitelji koji su zapeli u Gazi, no za njih ima dobrih vijesti - nekoliko letova odvest će Australce dalje od ratne zone. Australci zapeli u Gazi sa strahom čekaju svoju priliku za prelazak u Egipat i nadaju se dodatnim evakuacijama idućih dana. Prošlog tjedna 25 austral-

Pomoć u borbi s nestašicom učitelja T

RATNA ZONA

Čekanje puno straha za 67 Australaca zapelih u Gazi skih građana i članovi njihovih obitelji pobjegli su iz okupiranog teritorija nakon što im je dopušteno proći kroz prolaz Rafah. Ovog tjedna će još 12 australskih građana sletjeti u Sydney, Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine potvrdilo je da će komercijalnim letom Qatara QR08 u zemlju stići dosad najveća skupina građana. Prošle subote je četveročlana obitelj stigla u Adelaide, a tročlana obitelj u Melbourne. „Nastavljamo usko surađivati s partnerima u regiji kako bismo osigurali da i preostali australski građani iz Gaze koji žele otići to područje napuste što je prije moguće”, naveo je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i trgovine. „Odlasci ovise o nizu faktora, situacija u Gazi i dalje je izazovna i mijenja se vrlo brzo.” No budući da nije bilo daljnih poteza, pomoćnik ministra vanjskih poslova Tim Watts re-

kao je u nedjelju da vlada „vrši vrlo snažan pritisak” kako bi u zemlju vratila Australce koji se nalaze u „teškoj” situaciji u Gazi. „Tamo se radi o zaista teškoj humanitarnoj situaciji”, rekao je. „Upravo zato pozivamo na humanitarnu pauzu kako bismo omogućili očajnički potrebnu i sigurnu humanitarnu pomoć svima koji ju trebaju.” Prolaz u Egipat otvoren je u sklopu međunarodnog dogovora postignutog između SAD-a, Egipta, Izraela i Katara kojim će se stranim građanima omogućiti odlazak iz Gaze. Ministarstvo vanjskih poslova i trgodine potvrdilo je da i dalje ima ukupno 67 Australaca i članova njihovih obitelji koji su zapeli u Gazi. „Nastavljamo usko surađivati s partnerima u regiji kako bismo osigurali da preostali građani Australije u Gazi koji žele napustiti to područje mogu otići što je prije moguće”,

rekao je glasnogovornik. Watts je također priznao da je humanitarna situacija u Gazi sve lošija i da je vlada odvojila paket mjera pomoći vrijedan 25 milijuna dolara kojim namjerava osigurati hranu, vodu, medicinsku pomoć i gorivo. U Gazu je smjelo ući svega 300 kamiona s hranom, vodom i medicinskim potrepštinama koliko je dopustio Izrael u proteklih 13 dana, a za stanovništvo koje broji više od 2,2 miljuna ljudi, navodi UN. Watts je ponovio pozive ministrice vanjskih poslova Penny Wong da se osigura humanitarna pauza i dodao da njegova vlada nije u političkoj poziciji iz koje može pozvati na primirje. „Primirje se tradicionalno smatra političkim procesom u kojem se suprotne strane sastanu i nastoje pregovarati u sklopu šireg političkog zakjučka glede konflikta”, rekao je.

Državni rizničar najavio smanjenje infrastrukturnih projekata V ladu očekuju „teške odluke” u svjetlu upozorenja koje se odnosi na planiranje infrastrukturnih projekata. Državni rizničar Jim Chalmers upozorio je vladu da će morati srezati određene infrastrukturne projekte kako bi pomogla u borbi protiv inflacije. Gospodarski stručnjaci iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zamolili su federalnu vladu da smanji svoje rekordno visoke izdatke od 30 milijardi dolara na infrastrukturne projekte upozorivši da gospodarstvo troši puno više od svojih kapaciteta. Oni sun a tenelju provjere gospodarskog zdravlja zamolili državne i federalne vlade da smanje infrastrukturne projekte kako bi platiteljima hipoteka pomogli preživjeti pod tererom inflacije i u borbi protiv sve viših kamatnih stopa. U ABC-ovoj emisiji Insiders, dr. Chalmers je priznao da slijede teške odluke nakon dugoočekivane revizije infrastrukturnih projekata. „Morat ćemo donijeti teške odluke o infrastrukturnim projektima, uključujući i 33 miljarde dolara potrošnje na projekte koje su najavili naši prethodnici”, rekao je državni rizničar. „MMF je dao

NOVO RESTRUKTURIRANJE RBA

dobar komentar rekavši da infrastrukturna ulaganja moramo planirati tako da dobijemo vrijednost za uložen novac na mjerljiviji način i uz bolju koordinaciju.” Dr. Chalmer je ukazao na neobjavljene rezultate revizije koju je provela ministrica infrastrukture Catherine King, a koji će pomoći utvrditi koje projekte ukinuti. „Posao koji radi Catherine u suradnji s državama jest utvrditi kako ćemo dobiti maksimalnu vrijednost za naš novac i kako našem narodu osigurati zaista potrebnu infrastrukturu za njegovo gospodarstvo”, rekao je za ABC. Dr. Chalmers je također potvrdio da je suzio popis potencijalnih kandidata za novog zamjenika guvnernera RBA uoči potencijalnog povećanja kamatnih stopa koje bi trebalo

uslijediti idućeg tjedna. Državni rizničar želi objaviti novog zamjenika guvernera prije završne sjednice RBA koja se održava 5. prosinca, a uskoro bi trebao biti donesen i novi zakonodavni okvir kojim bi se definirao reustroj središnje banke krajem studenoga. Najavio je da će tražiti da guverner RBA bude na svojoj poziciji najmanje pet godina. „Smatramo, s obzirom da imamo veliki program upravljanja promjenama koji bi trebala provesti središnja banka, da je prikladno barem u početku da guverner bude predsjednik triju odbora - odbora za isplate i monetarnu politiku te odbora za upravljanje”, rekao je dr. Chalmers. „Smatramo da ćemo tako dobiti najbolju kombianciju koja nam je potrebna kako bismo proveli promjene u RBA.”

isuće studenata moći će se prijaviti za stipendije u vrijednosti do 40.000 dolara u sklopu nacionalnog plana kojim se veći broj mladih nastoji privući školovanju za učitelje. Oko 5000 školarina bit će dostupna studentima koji počinju sa školovanjem 2024., a prijave počinju u ponedjeljak. Ova informacija objavljena je nakon što su podaci prijava na sveučilišta pokazali da je broj prijavljenih za učiteljske smjerove pao za gotovo 20 posto ove godine. Nove školarine u vrijednosti do 40.000 dolara bit će dostupne za dodiplomce tijekom četiri godine, a stipendije u vrijednosti od 20.000 dolara bit će dostupne za postdiplomce u trajanju od dvije godine. Program je usmjeren na one koji srednju školu završe s visokim ocjenama, stručnjacima koji već imaju karijeru, pripadnicima domorodaca, osobama s invaliditetom te studentima koji žive u udaljenim područjima, navodi vlada.

ravni stručnjaci upozoravaju zaposlenike da bi se mogli naći u borbi s poslodavcima koji nastoje ograničiti dopušteno radno vrijeme pa čak i plaću za one koji rade od kuće. Rad od kuće bit će jedna od najizraženijih tema industrijskih odnosa idućeg desetljeća budući da sve veći broj zaposlenih želi imati mogućnost rada od kuće. Nova istraživanja pokazala su da poslodavci vrše pritisak da se zaposlenici vrate u urede, pa čak i razmišljaju diferencirati plaću za one

NOVE STIPENDIJE

Oni koji dobiju stipendije za dodiplomske studije morat će se obvezati na podučavanje u državnim školama ili centrima ranog učenja tijekom najmanje četiri godine. Postdiplomci će morati podučavati najmanje dvije godine. Studenti koji završe zadnju godinu stručne prakse u udaljenim zajednicama također će se moći prijaviti

za dodatno financiranje u iznosu od 2000 dolara. Federalni ministar obrazovanja Jason Clare rekao je da će ove stipendije pomoći u borbi s kroničnim nedostatkom radne snage u školama diljem nacije. Ova objava stigla je nekoliko dana nakon što je vlada pokrenula nacionalnu kampanju za poboljšanje statusa učitelja.

OGRANIČENO RADNO VRIJEME

Radnici u borbi s poslodavcima oko rada od kuće

koji rade iz ureda i one koji rade od kuće. Više od četvrtine (27%) australskih poslodavaca koje su anketirali odvjetnici Harbert Smith Freehills radeći Izvješće o budućnosti rada navode da razmatraju diferencirati uvjete plaće za ove dvije skupine zaposlenih tijekom idućih tri do pet godina, njih 13% složilo se da bi oni koji rade od kuće trebali primiti manju plaću i odtvariti manje benefite. Prema rezultatima ankete, većina australskih tvrtki (83%) očekuje da njihovi zaposlenici budu prisutniji u uredima tijekom iduće dvije godine, što je više nego u bilo kojoj drugoj regiji, globalni prosjek iznosi oko 70%. Ovo je međutim u suprotnosti sa željama radnika koji više vole fleksibilne radne uvjete, navodi ovdjetnik za radno i industrijsko pravo Ian Neil

SC. „Poslodavci žele dokinuti neke od sloboda koje su bile omogućene tijekom pandemije, no radni se svijet zauvijek promijenio”, rekao je. „Jedna konstanta koja je počela u pandemiji i koja je ostala ovdje od tada i koja će vjerojatno rasti u budućnosti jesu želje zaposlenika da rade od kuće radije negoli da dođu u ured ili tvornicu, i to će postati sve uobičajenije.” Neil tvrdi da će „izbiti rat” između poslodavaca i posloprimaca oko prava na rad od kuće, a dostupost radne snage bit će ta koja će odnijeti prevagu u ovim raspravama. Odvjetnica za radno pravo tvrtke Herbert Smith Freehills Natalie Gaspar, koja je uvelike uključena u spomenutu studiju, izjavila je kako „ni najmanje ne čudi” da poslodavci razmatraju mogućnost određivanja različitih plaća za one koji rade u ure-

dima u odnosu na one koji rade od kuće kao oblik poticanja djelatnika da se vrate u urede. Međutim, primijetila je da je potražnja nestabilna i nije u skladu s onim što predlažu sindikati. „Objašnjenje je naravno da zapravo plaćate više za rad od kuće i da netko tko radi od kuće sam mora plaćati struju i plin i internet… stoga poslodavac mora osigurati manji broj radnih mjesta u uredu”, navela je. U srpnju je Sindikat zajednice i javnog sektora (CPSU) postigao dogovor s Komisijom za javne službe Australije kojim se djelatnicima omogućavaju fleksibilni radni uvjeti. Nacionalna tajnica CPSU-a Melissa Donnely izjavila je da tradicionalni pristupi radu „sprječavaju privlačenje i zadržavanje djelatnika” u javnim službama.

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

Zbog Penave se javili iz samoupravnog mraka: Znate li što je 1993. bilo s HOS-om? N a žalost živimo u svijetu farizeja. Još je Isus upozoravao na farizeje i štetu koju čine društvu. U širem smislu danas su farizeji sinonim za licemjere iliti dvoličnjake. Nigdje, pa tako ni kod nas, ne nedostaje ih. Farizeja imamo na izvoz. Jesen je i spomenici su opet jednom aktualni. Davorinu Karačiću sve je jasno sa spomenikom Smoji iako ga izrijekom ne spominje: "Pišaj po narodu i državi i dobit ćeš spomenik. Pišaj po tom spomeniku i dobit ćeš 15 dana zatvora. Stvaraj državu, spomenik će ti biti oštećen, a nitko od nadležnih neće se potruditi pronaći počinitelja". Odmah su našli i kaznili tipa koji je popišao Smojin spomenik. Međutim, ne može se nikako pronaći one koji su oštetili spomenik HOS-u. Čudnovato, rekli bi u Lici. Martin Pauk čudom se čudi svakodnevnom devastiranju spomenika "našem" Smoji: "Taj za života nije mrava zgazio, nije nikada nikoga grubo uvrijedio i prozivao…" osim Hrvata, Vlaja, Bodula, Splićana, taksista, konobara, navijača, trgovaca, vjernika katolika i pravoslavaca i muslimana, Bosanaca, Slovenaca, zaposlenih i nezaposlenih žena, nogometaša, osobito Ante Žanetića… Sprovod mu je bio veličanstven. Split ga je tako silno obožavao da je došlo šest ljudi, od čega su trojica bili zaposlenici gradskog groblja…. I onda su "milicijskom drukeru" podigli spomenik. Sada je stvarno dosta priče o tom našem "pravedniku". Ono što je bitno jest da Miljenko Smoje nije bio farizej. Bio je ljubimac Partije, otvoreno je iskazivao mržnju prema Hrvatskoj i sasvim je sigurno znao da će za to jednog lijepog dana dobiti spomenik. Orjuna ne zaboravlja svoje navijače tako lako… Dok cajke pune Arenu, a državu stranci, za hrvatske navijače zatvor su i lanci. Orjunaš Smoje mogao bi dobiti ozbiljnog konkurenta što se tiče budućih spomenika na elitnim lokacijama u Splitu. Naime, Bora Dežulović se oglasio u Pupovčevim Novostima kao očevidac pada Vukovara. Valjda sa srpskog tenka. Da je živ, Smoje bi "puka" od zavisti. Vrijedi ga citirati: "Više se slova napisalo o nevinim žrtvama oko Pojasa Gaze, više se zbog njih suza prolilo i kletvi bacilo, više se u Hrvatskoj za ova tri tjedna bogova opsovalo i prijateljstava razvrglo zbog zločina Hamasa i izraelske vojske nego zbog stravično jednakih zločina Hrvatske vojske u svih dvadeset osam godina od Oluje do danas". Dobro ste pročitali. Znači, po Dežuloviću Hrvatska vojska je od 5. kolovoza 1995. g. do danas lovila taoce po Srbiji, ubijala ih u podzemnim tunelima, granatirala Smederevo, Banja Luku itd. Svu ovu stravu koju svakodnevno gledamo i o kojoj čitamo, HV-a nam priređuje već 28 godina. Smojin spomenik u herojskom Splitu bio bi sigurno i opet zapišan da ga sada 24 sata ne čuva policija. Bora je jednom, u času inspiracije, a vođen svojim raskošnim antitalentom, objavio svoj stav u član-

lSpomenici i obnove

spomenika

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

čiću pod naslovom: "Je*o vas Vukovar". Ako i njemu jednog dana podignu u Splitu spomenik, zanima me hoće li i taj spomenik ljudi zapišavati ili će ga, potaknuti njegovim stavom o Vukovaru, možda drugačije obilježiti. Zakon o 0,5 promila i zabrani telefoniranja za vrijeme vožnje teško je provediv jer prosječan vozač, dok je trijezan, ne skida mobitel s uha.

Kako i zašto je do cijelog sukoba došlo?

Hajmo još malo o farizejima. Hrvatska nije podržala rezoluciju o prekidu

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

sukoba u Gazi. Izrael gazi i dalje. Zbog te odluke hrvatske Vlade krokodilske suze izazivaju poplave u lijevim redakcijama naših medija. Ljevičarske narikače znaju posao. Treba što više zapomagati i optuživati drugu stranu za zločine. Tako se najbolje izgubi nit kako i zašto je do cijelog sukoba došlo. Ako stalno samo inzistiraš na žrtvama, ženama, djeci, nepokretnim i starijim osobama, ako slikama pokazuješ razrušene škole i bolnice, nema nikoga normalnog tko neće osuditi takav rat i vojsku koja to radi. To se zove dobra stara propaganda koju su još u doba Hitlera razvili Nijemci, a komunisti i ljevičari doveli do savršenstva. Međutim, farizejstvo i tu ima svog udjela. I u svakom ratu ima puno hipokrizije. Recimo, Hamas se utaborio u bolnicama i vrtićima, u tunelima ispod stambenih naselja i od tamo djeluje. Nije li hipokrizija isticati ogromne civilne žrtve u izraelskom ratu, a pri tome koristiti te iste civile kao štit? Ipak, gledajući ovako s distance svakodnevno vijesti na TV ekranima doista se vidi da je tragedija običnih ljudi koji danomice stradaju u Gazi jako opominjuća za sve nas. Hamas je u mržnji na Izrael zapalio rat, a svaki rat rezultira stravičnim nasiljem i osvetom. Na poziv za prekid ratnih operacija u Gazi navodno je netko na izraelskoj strani izjavio kako oni nisu kršćani da opraštaju i budu milosrdni. Ako je to doista rekao onda bismo se svi mi kršćani trebali ponositi svojom vjerom jer su to upravo vrijednosti koje jedine mogu spriječiti međusobno istrebljenje čovječanstva. Zahvaljujući baš kršćanskom duhu tolerancije i mirotvorstva, ali i gorkom povijesnom iskustvu ratovanja u Europi, već više od sedamdeset godina Europa više-manje živi u miru. Taj mir možda i nije uvijek pravedan, ali je neprocjenljivo vrijedan. U Sjevernoj Koreji traje velika kampanja opismenjavanja. Prvo što Koreanac nauči čitati je "Popis zabranjene literature". Evo još jednog povijesnog primjera farizejstva. Dresden je najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske s oko pet stotina tisuća stanovnika. To je bio grad na rijeci Elbi kojeg su savezni-

ci u veljači 1945. g doslovce sravnili sa zemljom. I dok je u to vrijeme Hitler u "Vučjoj jami" razmišljao o podmornici za brijeg, a svi su već znali da su Nijemci izgubili rat, saveznici su uništili cijeli jedan grad i njegove stanovnike. U vojnom smislu Dresden uopće nije bio važan grad, ali je bio centar kulture i biznisa. Ipak, valjda iz čiste osvete, Englezi su 13. i 14. veljače 1945. godine sravnili cijeli grad i njegove stanovnike sa zemljom. "Pa što?" zapitati će se mnogi. "Kolike su gradove tijekom Drugog rata Nijemci srušili?". Točno, ali ovaj je doslovce nestao s lica zemlje. Prve procjene su bile oko 60 tisuća mrtvih. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, broj se žrtava naglo smanjio na 25 tisuća. Grad kulture Dresden bio je također pun škola, fakulteta, bolnica, muzeja, povijesnih građevina, djece, žena, staraca, itd. Sad na red dolaze naši farizeji iliti dvoličnjaci. Je li ikada itko od saveznika ili bar medija upitao maršala Arthura Harrisa, koji je vodio akciju uništenja Dresdena, kako je to mogao učiniti? Zašto pobiti tolike ljude i sravniti grad do temelja? Nije nitko! Međutim, sad ti isti i njihovi istomišljenici, koji su prešutjeli uništenje Dresdena, svakodnevno svi zabrinuto izvješćuju o razaranjima u Gazi. Nije li to farizejstvo? Svuda su oko nas k'o i u Isusovo vrijeme… A pari mi se, kako bi rekli Bračani, da ih podosta ima kod nas u Hrvatskoj. Hajde, barem smo u nečemu među najbrojnijima… Čitam na fejsu o presporom povratku Srba. Slažem se, napose s obzirom na brzinu kojom su otišli.

Kriptokomunisti bi stvar riješili kao i u slučaju navijača koji su pjevali "Korak za korakom…"- jednostavno i po brzom postupku - hapšenjem

Komunističko 'oslobođenje' Zrina

Ratni zločini se obično pripisuju pobijeđenima. Pobjednici su obično na pravoj strani povijesti i nema šanse da bi počinili ikakve ratne zločine. U Hrvatskoj je sličnu sudbinu kao Dresden doživio stari grad Zrin, u Sisačko-moslavačkoj županiji, u općini Dvor. Prije početka Drugog svjetskog rata Zrin je imao 890 stanovnika hrvatske nacionalnosti. Danas je to samo preorana ruševina nekadašnjeg grada. U "oslobodilačkoj" akciji 9. i 10. rujna 1943. godine partizani su opljačkali Zrin, razrušili sve kuće, pobili većinu ljudi, kon�iscirali svu pokretnu i nepokretnu imovinu stanovnika, a mje-

sto je za svaki slučaj i preorano. Valjda kao dokaz da smo agrarna zemlja. Svi stanovnici Zrina proglašeni su neprijateljima naroda i zabranjen im je povratak u mjesto. Oduzeta zemlja im nije nikada vraćena. Zrin je tako komunistički "oslobođen" prvenstveno zbog svoje povijesti. Nekada je bio središte hrvatskih plemića i banova Šubića po čemu su kasnije i prozvani Zrinjski. I to je bio motiv da se zbriše s lica zemlje. Tako se zatire ne samo jedan povijesno važan hrvatski grad, nego i Hrvati i hrvatska povijest. Zrin je po prvi puta spominje 13. siječnja 1295. godine u ispravi slavonskog bana Stjepana Babonića. Stjecajem povijesnih okolnosti komunističkim "osloboditeljima" pružila se prilika poslati u povijest cijeli grad Zrin i njegove stanovnike. Zamislite kakvi to moraju biti ljudi da ne samo unište jedan grad, otjeraju i poubijaju svo stanovništvo nego ga i preoraju. Naši veseli, plišani povjesničari Jakovina, Markovina i Klasić o tragičnoj sudbini Zrina nikada nisu ni zucnuli, a kamoli analizirali taj dio naše nedavne povijesti. Oscar Wilde je napisao: 'Kad čitate povijest, zgrozite se, ali ne nad zločinima zlih nego nad kaznama koje su određivali dobri i pravedni'. S ljevičarima je uvijek ista priča. Neki su nemoralni, a neki imaju dvostruki moral. Na žalost, Pandorina kutija je otvorena. Gojko Drljača u svom "Izdvojenom mišljenju" u subotnjem Jutarnjem podsjeća na "Zarazno širenje hipokrizije na Zapadu". Tako kaže: "Najgora posljedica pokolja civila u psiho-patološkom pohodu Hamasovih terorista jest daljnje zarazno širenje hipokrizije na Zapadu koja će, sve je izvjesnije, poslužiti kao pogonsko gorivo novog svjetskog sukoba… Svijet je destabiliziran, mačevi isukani, moralni kompasi izgubljeni… Globalni geopolitički sukob začet invazijom Putinova režima na Ukrajinu, kao i američkim inzistiranjem na obračunu s Kinom, postajat će sve teži jer važne sigurnosne i ekonomske odluke zapadni političari donose zbog koketiranja s licemjerjem vlastitih birača…" Vraćamo se ovim citatom Gojka Drljače na početak ove moje kolumne. Farizeji ili licemjeri, kartaški rečeno, došli su u cijelom svijetu na štih. I kako bi rekao moj bivši pripravnik Dražen K. "nema nam spasa". Kaže mi moj prijatelj koji se nedavno rastao od supruge: "Ako te žena tretira k'o psa, kupi joj ga. Udvoje će vam biti lakše".

'Ustaški' plakat za Kolonu sjećanja

Ivan Violić i Davor Butković ista su osoba. Gaje isto razmišljanje, istu ljubav ili mržnju. I tako su naš Ivan ili Davor napisali komentar: "Što stoji iza Penavinog harakirija s Vukovarom i Za dom spremni? Morbidna manipulacija ratnom žrtvom kakva nije viđena 30 godina". Naši Ivan i Davor su ogorčeni. "Ustaški" plakat za Kolonu sjećanja.

JOHN STONEMART MEMORIALS

U imenu grada Vukovara veliko slovo U, velika su i druga slova, ali slovo U… e to je čisti ustašluk. Da je sada "Stari" živ formirao bi se "četverored" sve do Golog otoka. Iritantna im je napose ona Penavina izjava: "Kome se ne sviđa HOS, neka ne dolazi u Vukovar". Briga njih što je u predmetu Paraga, Đapić i Dedaković još 1993. godine tadašnji hrvatski Vojni sud pod predsjedavanjem suca Damira Kosa donio presudu da su postrojbe HOS-a regularne postrojbe Hrvatske vojske. Tu je presudu potvrdio i Vrhovni sud Hrvatske i od tada HOS ima potpuno legalni pravni status kao član HV-a. Kojim onda pravom bilo tko smije HOS isključiti s nekog događanja? I sad se iz "samoupravnog mraka" javljaju Ivan i Davor i putem (a koga drugoga nego) "Telegrama" prizivaju zatvor za Penavu i "kriptoustaše". Kriptokomunisti bi stvar riješili kao i u slučaju navijača koji su pjevali "Korak za korakom…"- jednostavno i po brzom postupku - hapšenjem. Tip je bio strašno moćan dok nisu utvrdili da je umočen.

Baba ima šmajser

Na zagrebačkom Jelačićevom trgu ipak se dogodilo nešto novo. Molitelji su uporni u klečećem moljenju, ali su ovaj puta donijeli i transparent na kojem je pisalo: "Dokle će manjina je**t većinu?" Starija "gospođa", navodno simpatizerka Radničke fronte, hodalicom je nasrnula na Pernara… Zamisli da je 1945. godina i da baba ima šmajser. Hrvoje Marušić je "nostalgičan" pa kaže: "Možeš ti njih posprdno nazivat klečavcima, možeš zvati i drugove iz Indexa, ali oni podsjećaju na bumerang. Što ga jače baciš on ti se prije vrati. Često ravno u glavu". Ipak moram priznati da su naši titoisti, staljinisti, jugo-nostalgičari evoluirali. Sad prihvaćaju da muškarci kleče koliko god mogu izdržati, ali samo ako to rade između vlastita četiri zida. Mogu i u Remetincu, ali samo u ćelijama sa četiri zida. Goli otok ne preporučuju jer tamo nema klasičnih zidova, samo kamen i more. Ima u svemu tome i stare jugo-demagogije. Molitelji su tobože "prosvjednici", a baba sa štapom umjesto šmajsera i SDP-ovci kao i osviještene feministice su "kontra-prosvjednici". Oni su protiv svega što smrdi na vjersko i što ne sliči na njihovu nepreboljenu Jugu. Ismijavaju čak i branitelje koji su u Domovinskom ratu "paradirali" s krunicama oko vrata. Demokratičnost i tolerancija, o čemu stalno trabunjaju, u ovom slučaju ne vrijede. Usput rečeno, da nema tih k'o fol kontra-prosvjednika teško da bi itko od medija i zabilježio da sve više muškaraca jedanput mjesečno moli na trgovima diljem Hrvatske. Neka! Ipak, u svakom zlu ima i neko dobro. U mojim godinama žuriti je opasno, nervirati se je štetno, stjecati povjerenje je glupo… Ostaje mi samo da pišem za svoje zadovoljstvo…

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: FOOTSCRAY: 271 PRINCES HIGHWAY, 337 BARKLY ST 9706 8108 9689 8882

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

“Bit ćemo od ikoga tko je iji tin jef ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenog 2023.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

RECEPTI

Brancin u škartocu

Lagana bijela riba zvijezda je mediteranske kuhinje, a među mnogima ističe se omiljeni brancin, odnosno lubin. Ima on još naziva, koji se rjeđe koriste kao što su luben, morski grgeč, smudut, levrek, agač… Može narasti do 1 metar duljine i težiti čak 14 kilograma, no takvi primjerci su rijetki – najčešći su ipak oni od 400-800 grama. Brancin je jedna od najkvalitetnijih morskih riba, a njegovo je meso jedno od najukusnijih. Krasi ga sočnost (naravno, ako ga ne prepečeš!) te blagi slatkasti okus. Lubin ima malu kalorijsku vrijednost (koja, naravno, ovisi i o načinu pripreme) te je odličan izvor kvalitetnih proteina i omega-3 masnih kiselina. Sastojci: - 4 brancina od 300-400 g - 4 grančice ružmarina - 8-10 listića kadulje - 8 grančica timijana nasjeckani listići svježeg peršina - 4 češnja češnjaka - 1/2 limuna - 8 žlica suhog bijelog vina - 8-12 cherry rajčica, ovisno o veličini - 1 tikvica - 1 luk, narezan na tanke polumjesece - sol, papar - ekstra djevičansko maslinovo ulje

Priprema: Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva. Odrežite 4 komada papira za pečenje da pašu veličini ribe. Tikvice narežite na oblike po želji (štapiće, kolutove), poslažite na papir. Na njih stavite luk. Cherry rajčice prerežite na pola, poslažite po tikvicama. Očišćene češnjeve češnjaka narezane na 3-4 veća komada, stavite na već posloženo povrće, dodajte svježi timijan i peršin. Sve dobro posolite, popaprite i zalijte s malo maslinovog ulja. Lubina (brancina) posolite sa svih strana te ga stavite na povrće. Unutar ribe stavite kadulju, ružmarin i kriške limuna, a na ribu po želji još malo limuna, luka i cherry rajčica. Kako god poslažete povrće bit će dobro, a možete i složiti svoju kombinaciju povr-

ća (samo treba paziti na to koliko se koje povrće dugo peče). Ribu zalijte s malo maslinovog ulja i malo vina. Povrće i ribu zamotajte u bombon ili kvadrat kojem zataknite strane, bitno je samo da nigdje ne curi sa strane kad povrće počne puštati vodu. Ribu pecite oko 20 minuta. Napravite umak/premaz za ribu – u zdjelici izmiješajte nasjeckane listiće svježeg peršina, sitno nasjeckani češnjak i malo maslinovog ulja. Možete ga poslužiti uz ribu. ……………

ulje i začine, promiješajte, pa pecite na 200 stupnjeva 10 minuta. Za juhu na žlici ulja popržite nasjeckani luk i češnjak. Kratko pržite pa dodajte buču i podlijte litrom vode. Začinite po želji i pustite da prokuha. Kad je buča kuhana, prebacite je u blender i blendaj do kremaste teksture. Poslužite juhu s kockicama kruha i uživajte u svakom zalogaju! ……………………..

iskoristite za pripremu neke slastice.

bez kojeg Talijani ne mogu zamisliti svoje hladne dane. U ovom likeru možete uživati jednostavno posluženom u čašici, a može biti i odličan sastojak slastica i zanimljivih jesenskih koktela. Svakako, dobro je znati – Talijani castagnello obično poslužuju nakon obilnog obroka, kao digestiv.

biti odličan izbor, ali i mandarina, pa čak i marelica će sasvim dobro poslužiti. Prikladan izbor za punjenje i pečenje su jabuke granny smith i zlatni delišes, ovisno o tome koliko slatke jabuke volite.

Mirisne jabuke punjene orasima i brusnicama Foto jabuke

Umjesto limoncella Aromatizirane pijemo - casta- Jabuke, orasi, brusnice, kockice starog gnello, liker marmelada... Sve od navedenog zvuči odlično, a još je bood kestena kruha savršen lje kad se spoji u jednoj preNikad dovoljno recepata dobroj sezonskoj poslastici. su dodatak s kestenima pa zato dono- Naravno, riječ je o punjenim simo još jedan – za liker od i pečenim jabukama. juhi od buče kestena, slavni castagnello, Marmelada od naranče će Foto kockice

Bacanje hrane postao je velik globalni problem, ali to primjećujemo i sami u svojim kuhinjama. Jedna od najčešćih namirnica koja završi u otpadu je kruh, a upravo se on može "spasiti" na najviše načina. Juha od buče je omiljeni klasik no uvijek smo u potrazi za idejama koje mogu upotpuniti klasični recept. Aromatizirane kockice prepečenog kruha dat će kremastoj juhi novu teksturu i paletu okusa, ali i osigurati da nam nikada ne dosadi. Iskoristite mješavinu mediteranskih začina, no možete dodati i svoje omiljene začine i tako jelo učiniti svojim. Ostatak juhe možete pospremiti u odgovarajuće posude, ostaviti da se ohladi na sobnu temperaturu i zatim staviti u zamrzivač i tako smanjiti bacanje hrane, a istovremeno si osigurati �ine zalogaje za dane kada vam najviše trebaju. Sastojci za juhu: - 300 g pečene buče - 1 crveni luk - 1 češnjak - 1 litra vode - papar - sol

Sastojci za kockice kruha: - 300 g starog kruha - 1 žlica maslinovog ulja - 2 žlice mediteranske mješavine začina - prstohvat soli

Priprema: Kruh narežite na kockice željene veličine, samo pazite da su sve jednake. Dodajte

Sastojci: - 680 g kestena - 2 šalice šećera (1 šalica=250 ml) - 1,1 žestokog alkohola (votke, rakije lozovače) - 2 šalice vode

Priprema: Kuhajte kestene dok ne omekšaju, pustite da se ohlade te ih ogulite. Stavite ih u staklenku, prelijte žestokim alkoholom i pustite da se macerira oko 20 dana. Nakon perioda maceracije, pripremite sirup tako da rastopite šećer u vreloj vodi. Pustite da se ohladi, dodajte u procijeđeni liker. Dio ili cijelu količinu kestena iz rakije možete usitniti u pire i dodati u liker za kremastu verziju. Ako radije želite prozirni liker, nemojte dodavati pire od kestena nego samo procijedite alkohol i dodajte mu šećerni sirup, a kestene

Sastojci: - 125 g sitno nasjeckanih oraha - 75 g suhih brusnica - 4 žlice marmelade po izboru - 2 žlice smeđeg šećera - 4 jabuke - 4 žlice maslaca

Priprema: Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva. U posudi pomiješajte orahe, brusnice, marmeladu i šećer. Jabuke prepolovite pa im izdubite sredinu. Napunite svaku jabuku smjesom i na vrh stavite komadić maslaca. Pecite otprilike pola sata, dok jabuke ne postanu mekane. Povremeno otvorite i prelijte ih sokom koji su ispustile u posudi tijekom pečenja. Izvadite jabuke iz pećnice i pustite ih da odstoje 10 minuta. Poslužite ih tople, s kuglicom sladoleda ili tučenim vrhnjem.

Igra se Perica sa školskim prijateljika, kad ugledaše dvoje tek vjenčanih kako izlaze iz crkve. - Vidi sad panike... - kaže Perica, priđe mladoženji i obrati mu se: - Hej, tata!

DJEČJI KUTAK

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Najviše zato što je ovo ipak prolazna faza. Privilegije kojim ste se nadali bit će blizu, ali vi sami nećete biti u najboljoj formi da ih iskoristite. Više će to izgledati kao da vam se nešto nudi jer je to nečiji zadatak. Sretni brojevi: 1, 6, 8, 11, 21, 23

Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera Također je potrebno primijeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne treba. Razmislite o svemu. Uslijedit će podrška drugih za ono što radite, ali uz nju će doći i potreba da se napravite malo važni. Nema potrebe za tim. Sretni brojevi: 6, 9, 17, 23, 34, 44

U u vašim osobnim odnosima vladat će ležernost. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokazati. Bit će i onih koji će biti skloniji povlačenju i skrivanju emocija, a tu su i male provokacije. Prepreke koje vi vidite objektivno su manje nego što vam se čine. Nadilazit ćete ih svojom maštom i sposobnošću prilagodbe. Pokazat ćete svoju kreativnu crtu. Sretni brojevi: 2, 5, 9, 21, 24, 33

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

21. studenoga do 22. prosinca

Ovih dana pratit će vas lijepe ljubavne prilike. Iskoristite to da uživate ili da nekom izrazite ljubav. Neki će povremeno osjećati nedostatak atrakcija, pa će rado smišljati događaje koji nemaju realno uporište. Ako vam je dosadno, pomozite nekom. Dosta poslova dolazi svom kraju. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza. Bit će i onih koji će silom prilika otići na godišnji odmor. Sretni brojevi: 15, 24, 26, 35, 44. 45

Osjećat ćete se prilično sigurno u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami uglavnom će maštati. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put. Sretni brojevi: 10, 22, 32, 34, 41, 44

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Uglavnom ćete više razmišljati o ljubavi, nego što ćete ljubiti. Neki će opet osjećati iskušenje tajne ljubavne veze. Bit će drugih koji će vas pozivati u svoje društvo, ali nećete biti sigurni koji im je motiv. Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči biti uprte u vas i od vas će se očekivati. Neki će povući poteze koji će imati utjecaja na sve s kojim rade Učinit će to i više nego uspješno. Sretni brojevi: 1, 2, 33, 35, 43, 45

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Tek uz više humora i samokontrole stvari mogu krenuti na bolje. Potrudite se. Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će lijepu priliku u svom radu. Neki će se zbog toga zaletjeti i početi graditi kule u zraku. Sretni brojevi: 13, 14, 23, 25, 34, 44

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

21. siječnja do 18. veljače

Pred vama su dani u kojim će biti šarenih ljubavnih iskustava. Oni koji su još sami neka se dotjeraju i izađu među ljude, ali neka njihovi kriteriji budu realni. Oni u vezama bit će sasvim zadovoljni ako prihvate voljenu osobu takvu kakva jest. Volite kreativan ili umjetnički rad, ali ovih dana cijenite prije svega poslove koji su sigurni. Stabilnost je tema o kojoj ćete rado diskutirati s kolegama. Sretni brojevi: 9, 16, 23, 24, 33, 45

Iskreni savjeti dobrih ljudi pomoći će vam da pregrmite ovo vama pomalo dosadno ljubavno razdoblje. Mnogi će posegnuti za knjigom gdje će naći niz korisnih uputa za svoj privatni život. Vjerojatan je krupniji materijalni dobitak koji će vas osnažiti i potaći da još predanije radite dalje. Cijenite svačiji trud, ali ono što se postiglo smatrat ćete svojom zaslugom. Sretni brojevi: 11, 24, 31, 33, 44, 45

Djevica

Vaši privatni odnosi bit će dobri, ali nećete imati razloga za oduševljenje. Ova monotonija ponekad će biti razbijena malim svađama ili provokacijama. Ne dajte im da se razviju. Ostanite mirni i čuvajte ono što imate. I to je nešto. Uzet ćete stvari u svoje ruke, dati sve od sebe i napraviti veliki korak prema naprijed. Oni koji rade s vama cijenit će vaš trud. Sretni brojevi: 12, 23, 25, 34, 37, 39

23. kolovoza do 22. rujna

19. veljače do 20. ožujka

Neki bi mogli prolaziti iskušenje tajne erotske ljubavne veze ili svoju naklonost prema nekom skrivati jer tako određuju pravila ponašanja. Moralne dvojbe pratit će ovakvo stanje. Pred vama je sve otvoreniji put za razvoj na profesionalnom planu. Kod nekih će se to pokazati kao sve bolje povezivanje i suradnja s ljudima iz struke. Sretni brojevi: 9, 19, 21, 23, 33, 44

ZDRAVLJE

Ribe

Kad ste se istrenirali da vam sve bude ravno, opet se budi ljubav. Malo ste iznenađeni novom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže biti s nekim nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali. Sve ćete se više zanimati za �inancije ili nove sustave koji bi mogli poboljšati prihode u onom što radite. Sretni brojevi: 14, 23, 31, 34, 37, 42

Tri nevjerojatne stvari koje omiljena pjesma radi vašem tijelu O

sim što može popraviti raspoloženje, usrećiti nas i oplemeniti, slušanje glazbe može djelovati pozitivno i na �izičko zdravlje. Sigurno dobro znate koliko je lakše, pa istovremeno i učinkovitije, vježbati uz omiljeni CD, ali to je tek jedna od prednosti koju vam donosi uživanje u najdražim pjesmama. Evo zašto se moć glazbe, i to one vama omiljene, ne smije podcjenjivati: 1. Snižava krvi tlak Studija je dokazala da pola sata dnevno slušanja klasične, keltske i indijanske glazbe dok svjesno i polako dišete, snižava krvni tlak. Ako i ne volite J.S. Bacha djelotvorni će biti i taktovi Franka Sinatre ili Lady Gage – bitno je da ste izloženi zvucima koji će u vama potaknuti pozitivne osjećaje, a ne vas uzrujati. Oni će djelovati na neurološki sustav koji potiče zadovoljstvo, poput

este li znali da se nakon što navršite 40 godina života, prosječni ljudski mozak smanjuje za otprilike 5 posto po desetljeću? No, doktor znanosti i stručnjak za zdravlje mozga Marc Milstein smatra da kognitivno propadanje ne mora nužno biti dio našeg starenja. Autor je knjige u kojoj piše o novim strategijama za poboljšanje pamćenja, zaštitu imuniteta i borbu protiv demencije. Autor navodi da određeni čimbenici načina života imaju veći utjecaj od naših gena na to hoćemo li razviti bolesti povezane s pamćenjem. 1. Redovito kontrolirajte krvni tlak i kolesterol

osjećaja koji vas prožme kad pojedete komadić slasne čokolade. 2. Smanjuje napetost Pola sata dnevno uz omiljenu glazbu u vašem će tijelu sniziti i razinu hormona kortizola koji se pojačano luči kad smo pod stresom. Glazba je čak uspješnija u tome nego odmaranje u tišini! Sjajno je saznanje i da duboko disanje dok slušate glazbu jednako učinkovito smanjuje napetost kao i masaža. 3. Ublažava bol Slušate li zaista pozorno pjesmu koju volite nemojte se iznenaditi ako nakon nekog vremena primijetite da je bol u nekom djelu tijelu oslabjela. Zbog toga, kad god možete, sjednite ili legnite i pažljivo odslušajte dvije, tri najdraže pjesme upijajući svaki ton i stih.

Zlatna pravila za poboljšanje pamćenja i prevenciju demencije Visoki krvni tlak može oslabiti srčani mišić i jedan je od vodećih uzroka moždanog udara. Idealno bi bilo da krvni tlak nije viši od 120/80. Uz to, i kolesterol je ključan za zdravlje mozga i živčanog sustava te zato krovne zdravstvene institucije preporučuju mjerenje razine kolesterola svakih četiri do šest godina. 2. Kontrolirajte razinu šećera u krvi Šećer u krvi je izuzetno bitan za rad mozga. Ako ga nemate dovoljno onda nemate energije, a ako ga imate previše, možete uništiti krvne žile i tkivo, što vodi do preuranjenog starenja i kardiovaskularnih bolesti. Imajte na umu da šećer nije neprijatelj, već samo višak šećera. 3. Pobrinite se za kvalitetan san I neka nova istraživanja pokazala su da osobe s neliječenom apnejom (privremeni prestanak disanja u snu) imaju 4 puta veći rizik za pojavu promjena u mozgu koje nagovještavaju demenciju. Slično je i kod ljudi koji imaju kraće faze dubokog sna. Za većinu ljudi, zdrav mozak treba negdje između sedam i devet sati sna. 4. Nutritivno bogata prehrana - jedite zdravo i šareno Hrana bogata antioksidantima i vitamina štiti

zdravlje našeg mozga. To su neke od sljedećih namirnica: masna riba poput lososa, avokado, orasi, borovnice, rikula, brokula, prokulice. Naravno, s ničim ne treba pretjerivati i morate to uskladiti s dijetom koju možda već imate. 5. Pušenje je povezano s većom rizikom za demencije - prestanite pušiti Pušači imaju 30 posto veći rizik od razvoja demencije nego nepušači. 6. Druženje, druženje, druženje Naime, istraživanja pokazuju da ako ste bliski s obitelji ili prijateljima i sudjelujete u bitnim društvenim aktivnostima, veća je vjerojatnost da će vaše sposobnosti mišljenja i pamćenja biti bolje u starosti i da će to usporiti kognitivni poremećaj. 7. Naučite nešto novo - dokazano učinkovito za zdravlje mozga Vježbanje i održavanje dobrog pamćenja ne svodi se samo na igre kao što su sudoku, riječalica ili križaljke. Pokazalo se da su vještine učenja nečeg novog i stjecanje informacija puno učinkovitiji načini za poboljšanje pamćenja. Naime, učenjem nove, nepoznate i izazovne vještine, stvarate nove veze i jačate preostale stanice u svom mozgu jer su uključeni svi dijelovi mozga.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

HUMANITARNA AKCIJA

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Australski vatrogasci na novom kalendaru “Izgledaju kao da ih je sama Afrodita isklesala za sebe”, “Pogled na njih mi odmah popravi dan”, “Odjednom mi je jako, jako vruće”, “Dođe mi da se zapalim pa da me moraju gasiti” - to su neki od komentara žena diljem svijeta koje ne mogu ostati ravnodušne kad vide australske vatrogasce koji i ove godine imaju posebnu poslasticu za njih. Objavili su kalendare za 2024. na kojemu poziraju goli do pasa sa ili bez slatkih životinjica u rukama. Dostupni su u šest varijanti - klasični, sa psima, s mačkama, s raznim životinjama, s konjima i vatrogasci kao heroji.

Ovakve kalendare izrađuju od 1993. godine, a za svako snimanje se okupe iz cijele Australije. Dolaze iz urbanih dijelova zemlje, sa sela, iz oružanih i zrakoplovnih snaga te korporativnih službi za gašenje požara. Snimanje najnovijih kalendara trajalo je nekoliko tjedna, a sav prihod, kao i svake godine, ide u humanitarne svrhe. Od osnutka 1993. donirali su više milijuna australskih dolara raznim dobrotvornim organizacijama diljem zemlje, od onih koje brinu za bolesnu djecu do udruga za zaštitu životinja. Svake godine su sve popularniji pa kalendare naručuju ljudi iz cijelog svijeta.

Četvrtak, 09. studenoga 12:09 PM Dr. Beck 12:46 PM Dnevnik 2 01:41 PM Eko zona 02:06 PM Sutkinja, dok.reportaža 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Baština: Stari Grad 03:07 PM Otvoreno 03:37 PM Zlatna liga 04:03 PM Knjiga ili život: Interliber i Slobodan Šnajder 04:32 PM Kod Suzy: Teleći rižot 04:36 PM Studio 4: Znanost 04:44 PM Studio 4: Kultura 04:54 PM Stipe u gostima, hum. serija 05:24 PM Romano Bolković - 1 na 1: Borut Pahor, talk show 06:14 PM Čarobna ploča - Svijet oko nas: Mobiteli, računala i hobiji 06:29 PM Seoska gozba 07:14 PM Art a la carte 07:51 PM Studio 4: Sport

Petak, 10. studenoga 12:09 PM Rijeka moje mladosti, emisija pučke i predajne kulture 12:38 PM Dnevnik 2 01:33 PM Hrvati u BiH 01:58 PM Izradi sam: Kugle za kupanje 02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:10 PM Kod nas doma 02:55 PM Baština: Slavonske staklane 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:56 PM Izvan formata 04:26 PM Šetačica pasa, dok. reportaža 04:29 PM Namaz od graha i bundeve, 04:33 PM Studio 4: Kultura 04:43 PM Sve će biti dobro, serija 05:26 PM Druga strana 05:51 PM Prometej 06:16 PM Djevojka iz moga kraja 06:45 PM (Re)kreativac: Plivanje 07:10 PM Art a la carte 07:40 PM Fernando Soprano Subota, 11. studenoga 12:09 PM Dvije Dore, dok. �ilm 12:35 PM Tatoo, dok. reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Studio 4: Sportske minute 02:00 PM Pileći ražnjići, dok. reportaža 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Cronovatori: Sveučilišne inovacije, dokumentarna serija 02:43 PM Globalna Hrvatska HTV 03:23 PM Normalan život 03:58 PM Manjinski mozaik 04:13 PM Studio 4: Znanost 04:21 PM Studio 4: Kultura 04:31 PM Sve će biti dobro, serija 05:13 PM Hari Rončević - Još ovaj put 06:15 PM Baština: Starogradski muzej 06:20 PM Peti dan 07:20 PM Planine: Risnjak, serija

Nedjelja, 12. studenoga 12:09 PM Veterani mira 12:44 PM Dnevnik 2 01:39 PM turizam.hrt 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Trebalo bi prošetati psa, hrvatski �ilm 03:23 PM 29. Glazbeni festival - Pjesme Podravine i Podravlja

04:41 PM Studio 4: Kultura 04:52 PM Sve će biti dobro, serija 05:33 PM Klub čitatelja 06:28 PM Alpe, Dunav, Jadran 06:59 PM Mališani: Lav - Mali majstor 07:01 PM Ho ho ho hotel 07:08 PM Tata i ja: Na planinarenju, dokumentarno-igrana serija za djecu 07:19 PM Potrošački kod 07:44 PM Tečaj šivanja, dok. reportaža 07:49 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 13. studenoga 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Televizija student, reportaža 12:40 PM Kad prevagne razum 12:50 PM Dnevnik 2 01:45 PM Rijeka: More 02:15 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:23 PM Plodovi zemlje 03:13 PM Trebalo bi prošetati psa, �ilm 04:33 PM Studio 4: Kultura 04:43 PM Nedjeljom u 2 05:38 PM Samo lagano 06:03 PM 14. festival klapa i mandolina 07:20 PM Pištolj na gumene metke Utorak, 14. studenoga 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM Tenisačica, dok. reportaža 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Stećci Imotske krajine 03:07 PM Otvoreno 03:37 PM Lijepom našom: Preko 04:42 PM Studio 4: Znanost 04:50 PM Studio 4: Kultura 05:00 PM Loza, dramska serija 05:51 PM Na rubu znanosti 06:41 PM Sretni gradovi: Rim, serija 07:36 PM Kulturna baština: Sinj Srijeda, 15. studenoga 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:05 PM Tenisice, dok.reportaža 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Baština: Stipe Nobilo 03:07 PM Otvoreno 03:37 PM Zlatna liga 04:02 PM Razgovor s razlogom 04:35 PM Kod Suzy: Kelj varivo 04:40 PM Studio 4: Kultura 04:50 PM Ne diraj moju ljubav - 30 godina klape Šu�it 05:50 PM Studio 4: Sportske minute 06:15 PM Vrtlarica: 06:45 PM Art a la carte 07:15 PM Fotogra�ija: Stipe Surać 07:25 PM Vjetar u kosi, dok.serija 07:51 PM Studio 4: Sport

Baština u objektivu: Stećci Imotske krajine HTV, utorak, 14. studenoga, 03:02 PM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

Eintracht zainteresiran za dovođenje Šimića Navodno je taj klub spreman platiti 15 milijuna eura za hrvatskog napadača

intracht iz Frankfurta zainteresiran je za hrvatskog napadača Roka Šimića (20), objavio je Bild. Njemački prvoligaš traži golgetera koji bi zamijenio donedavnu klupsku zvijezdu Randala Koloa Muanija (24), Francuza koji je ljetos za 95 milijuna eura otišao u PSG. Eintracht je navodno spreman platiti 15 milijuna eura za napadača, a Šimić je među onima koje bi voljeli dovesti već u zimskom prijelaznom roku. Hrvatski napadač ove sezone upisao je 17 nastupa, pet pogodaka i jednu asistenciju za RB Salzburg. Impresionirao je u prvom kolu Lige prvaka, kada je bio strijelac i asistent u pobjedi Salzburga protiv Ben-

�ice (2:0). Podsjetimo, Šimić je sin proslavljenog hrvatskog reprezentativca i donedavnog člana Uprave Dinama Darija Šimića. Rokov ugovor sa Salzburgom vrijedi do ljeta 2025., a Transfermarkt mu vrijednost procjenjuje na pet milijuna eura. Šimić je u mladosti nastupao za Kustošiju i Lokomotivu. Prema podacima Transfermarkta, Salzburg ga je 2021. doveo za četiri milijuna eura. U međuvremenu je bio na posudbama u Salzburgovoj �ilijali Lieferingu te prošle sezone u Zürichu, gdje je u 16 utakmica četiri puta bio strijelac i jednom asistent. Eintracht se nalazi na sedmom mjestu Bundeslige sa 17 bodova. Kada bi Šimić, hrvatski U-21 reprezentativac, zaista završio u klubu iz Frankfurta, igrao bi sa sunarodnjacima Kristijanom Jakićem i Hrvojem Smolčićem.

Guardiola opet hvali Gvardiola

Uistinu sam zadovoljan njime i baš sretan što smo ga uspjeli dovesti, rekao je Guardiola

rener europskog i engleskog prvaka Manchester Cityja Pep Guardiola najavljujući utakmicu svog kluba s švicarskim Young Boysima govorio je i o spremnosti svojih igrača. Posebno je istaknuo hrvatskog reprezentativca Joška Gvardiola, koji se njegovom sastavu priključio pred početak sezone, a vrlo brzo u njega i uklopio. “Nadam se da ćemo zaključiti posao, to bi nam puno značilo. Moramo to napraviti. Imat ćemo još dvije prilike, ali puno bi nam značilo da to napravimo već ovom utakmicom. To bi bilo sjajno”, rekao je Guardiola, a onda prokomentirao svog hrvatskog braniča.

Joško Gvardiol

“Znali smo da je on sjajna osoba, to je ono što prvo gledam. Može igrati stopera, a mi se odlučujemo na igru s četvoricom u zadnjoj liniji pa je bek. Nevjerojatno je koliko je otvoren prema onome što radimo i koliko je nevjerojatno profesionalan. Uistinu sam zadovoljan njime i baš sretan što smo ga uspjeli dovesti.” Podsjetimo, to nije prvi put da Gvardiola hvali hrvatskog braniča. I ranije je sipao superlative na njegov račun.

Hrvatski napadač zaslužio je novi poziv u hrvatsku reprezentaciju, a odmah potom potvrdio je dobru formu

nte Budimir (32) se početkom tjedna vratio u hrvatsku nogometnu reprezentaciju nakon što je izbornik Zlatko Dalić iznio novi popis za nadolazeće europske kvali�ikacije protiv Latvije u Rigi i Armenije u Zagrebu za dva tjedna. Hrvatski napadač je zaslužio novi poziv, a samo pet dana kasnije potvrdio je dobru formu na susretu 12. kola La Lige gdje je za svoju Osasunu zabio dva gola hitu španjolskog prvenstva Gironi (2-4), momčadi koja je nakon ovog susreta skočila na vrh ispred Real Madrida. Budimir je prvi postigao u 25. minuti. Odlično je ostavio loptu suigraču, a zatim se sjajno snašao te nakon odbijanca poravnao rezultat na 1-1. Mirno je pospremio loptu u mrežu visoko iznad Paula Gazzanige i poništio prednost Girone koju je prethodno osigurao Martin u 16. minuti. Idući je stigao u nastavku, u 55. minuti. Johan Mojica je odlično ubacio, a Budimir snažno pucao glavom u donji desni kut. Gazzaniga ni ovaj put nije mogao ništa i Osasu-

Nezahvalno je prognozirati, ali Darija svakako neće biti na terenu prije početka nove sezone

ogometaš Hajduka Dario Melnjak operiran je u klinici dr. Christiana Finka u Innsbrucku, u istoj onoj klinici u kojoj je križne ligamente operirao i Ivan Perišić. U pitanju je bila ozljeda križnog ligamenta i pauza od najmanje šest mjeseci. Dario se osjeća jako dobro i sve ide po planu, a prema neslužbenim informacijama njegova je ozljeda lakša nego Ivanova. Naime, Melnjakov ligament nije pukao do kraja, što znači da nije došlo do ozljede hrskavice, meniskusa... pa bi i oporavak trebao biti lakši i brži. Nezahvalno je pro-

Ante Budimir

Dalićev povratnik zabio dva komada hitu prvenstva na je okrenula rezultat. Budimir je tako stigao do sedmog pogotka ove sezone od čega je šest zabio u samo 12 kola elitnog razreda španjolskog nogometa, a jedan dodao u kvali�ikacijama za Konferencijsku ligu. Izbornik Dalić je Budimira zvao u ranijem periodu, međutim, iako je uvijek bio srčan na terenu, nije se dokazao onim što je najvažnije, pogocima.

Budimir je debitirao za seniorsku reprezentaciju u prijateljskom ogledu protiv Švicarske Prvi i zasada jedini pogodak za reprezentaciju postigao je u prijateljskom ogledu protiv Turske. Sada, kada je zbog ozljede Perišića, Petkovića pa i Kramarića za kojeg nije sigurno hoće li se uspješno oporaviti, hrvatska reprezentacija bez pravog napadača, Budimir

ima šansu koju bi morao iskoristiti. Pogotovo nakon što se pokazalo da Musa, Beljo i Vlašić nisu opravdali očekivanja koja su vezala uz njih u nastupima za hrvatsku reprezentaciju. Hrvatskoj gori pod nogama, trebaju joj obje pobjede u preostale dvije kvali�ikacijske utakmice. Budimir, rođen inače u Zenici, ima novu šansu.

Melnjak operiran u istoj klinici u Innsbrucku kao i Ivan Perišić...

Dario Melnjak nakon operacije gnozirati, ali Darija svakako neće biti na terenu prije početka nove sezone. Potvrdio je to objavom na društvenim mrežama i Hajduk: “Naš Dario Melnjak jučer je uspješno operirao

koljeno u austrijskom Innsbrucku. Pred njim je višemjesečna rehabilitacija prije ponovnog povratka na teren. Dario, sretno” stoji u objavi, a Dariju su podršku uoči utakmice s Rudešom dali i sui-

grači koji su na teren istrčali u majicama s porukom “Dario uz tebe smo”. Posjetimo, Melnjak se ozlijedio u Koprivnici, iznenada, ni iz čega, nakon sat vremena igre jednostavno mu je “zaplesalo” koljeno. Nitko nije bio uz njega, nije bilo duela... Uhvatio se Dario odmah za glavu, utrčali su liječnici i �izioterapeuti Hajduka, no iako ta scena nije baš lijepo izgledala, Dario je sam napustio teren. Prekrižio se i pogledao prema nebu, činilo se u tom trenutku da zahvaljuje što je izbjegao težu ozljedu. Čak se nakratko i vratio u igru, no vrlo brzo je zamijenjen.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

Luda borba u Beogradu. Vaso divljao i provocirao, Croata ga ugušio u uzvratu Argentinsko-hrvatski borac minutu i pol prije kraja druge runde zaključao je stražnje gušenje i prisilio je Bakočevića na predaju

rancisco ‘’Croata’’ Barrio (argentinsko - hrvatski borac koji svoje MMA mečeve odrađuje pod nadimkom Croata) je u nedjelju u kavezu beogradskog Pionira još jednom pobijedio Vasu Bakočevića koji nastupa pod nadimkom Psihopata. Podsjetimo, prvi meč njih dvojica su odradili 2021. godine u Šibeniku, a tada je ‘’Croata’’ slavio nakon samo 60 sekundi borbe. Bakočević se tada ozlijedio na samom početku meča pa nije mogao pružiti pravi otpor, no ‘’Croata’’ je sad slavio i u revanšu u Beogradu i dokazao da je bolji borac. Uoči meča Bakočević je stalno provocirao hrvatskog Argentinca, prijetio je i divljao je, no ni ovaj put mu nije mogao nauditi. Meč je završio u drugoj rundi. Bakočević se neoprezno pokušavao izvući i okrenuo je leđa ‘’Croati’’, a ovaj takvu priliku nije mogao propustiti. Argentinsko-hrvatski borac minutu i pol prije kraja zaključao je stražnje gušenje i prisilio je Bakočevića na predaju. Croati je ovo 12. pobjeda karijere u kojoj ima tri poraza, a Bakočević je upisao 24. poraz, a ima 43 pobjede. Barriju je ovo peta pobjeda u petom nastupu pod okriljem FNC-a i de�initivno se radi o ponajboljem borcu u kompletnoj organizaciji. Nakon meča Argentinac hrvatskog podrijetla dao je slikovitu izjavu. “Je*o mi je mater, četiri puta udario me glavom u glavu, a dvadeset puta udario me u jaja. Znao sam da meč ide na moju stranu i to je to. Mogu ga tući koliko treba, ne može mi ništa, pokazao sam da sam bolji. Možemo odraditi i trilogiju, moram hraniti obitelj”, izjavio je Barrio. Bakočević se nakon njega javio svojim navijačima na Instagramu i priznao nesportske poteze za koje ga je Barrio i optužio nakon meča. “Bitno je da se dobro zabavimo. Zamalo sam završio meč u 2. rundi kad sam ga imao u nokdaunu, ali preživio je debeli, svaka čast. Ispričavam se timu jer sam ga izdao po tko zna koji put. Ništa ništa nisam slušao. Došao sam s namjerom da ga ugasim k‘o žarulju pa me malo ponijelo”, rekao je Bakočević i dodao: “Svaka čast sucu što me nije diskvali�icirao, nego mi je oduzeo bod, i to dvaput.

Francisco ‘’Croata’’ Barrio slavi pobjedu u Beogradu Grizao sam, udarao glavom, udarao u genitalije koljenima i šakama i vrijeđao ga od prve do zadnje sekunde. To sam i planirao.” Borba je održana u sklopu 13. izdanja FNC-a (Fight Nation Championship), a srpski mediji otkrili su nakon nje koliko su novca zaradili borci. Iako je ogled završio gušenjem, Barrio neće zaraditi puno više od poraženog suparnika koji se istaknuo

vulgarnostima prije borbe i nesportskim potezima u njoj. Kako se navodi, Bakočević je zaradio 20.000 eura ovom borbom, što je iznos sličan onom koji je pripao i pobjedniku. Razlika je u tome što će Barrio tu svotu novca dodatno uvećati bonusom za pobjedu. I još dodajmo kako MMA znači mješovite borilačke vještima-Mixed Martial Arts, a zapravo je riječ o slobodnoj borbi.

Barrio Croata s hrvatskom i argen�nskom zastavom

U ring ulazu uz Thompsonovu pjesmu Croata je poznat po tome da u ring ulazi uz pjesmu „Dolazak Hrvata“ Marka Perkovića Thompsona, a sada je priznao da je to h�o napravi� i u Beogradu, no nisu mu dopus�li. “Na tu pjesmu stalno ulazim u ring. Ni to nema veze s nacionalizmom. On mi je najdraži pjevač, rodom je

Croata i Psihopata uoči borbe

iz Čavoglava, a to je selo iz Šibensko-kninske županije. Borio sam se u Šibeniku koji je u istoj županiji i to je jedan od razloga. Drugi je što volim ovu zemlju, Hrvatska je moja druga domovina i poštujem ju kao što bih poštovao Švedsku da sam tamo odrastao. Volim svoju zemlju i ne mrzim druge”, rekao je Croata.

Ja nisam ni Hrvat ni Argentinac, ja sam argentinski Hrvat, imam dva državljanstva. U Argentini su mi braća i moja cura, a u Hrvatskoj su mi mama i tata, rekao je Croata

Rodolfo Barrio Saavedra, prijatelj Ante Gotovine

roata je Beogradu dočekan je zvižducima, a onda je pokazao tko je gazda. Vaso Psihopata je je na meč došao ogrnut zastavama Srbije i Crne Gore, predao je u drugoj rundi. Manje je poznato da je Croatin

Croata je sin hrvatskog ratnika poznatog po imenu Argentinac otac, Rodolfo Barrio Saavedra, hrvatski ratnik poznat kao Argentinac. Rodolfo Barrio Saavedra rođen je 4. studenog 1959. godine u Argentini. Bio je poručnik u argentinskim komandosima, a ozbiljno je ozlijedio kuk 23. siječnja 1989. godine tijekom napadana na La Tabladu pa je morao u prisilnu mirovinu. No, za ovog iskusnog vojnika, bila je to prilika da svoja ratna znanja ponudi maloj, napadnutoj i njemu potpuno stranoj zemlji u plamenu. Tako je 1991. godine ovaj komandos došao u Hrvatsku i odmah se pridružio 4. gardijskog brigadi HV-a, kasnije Hrvatskom vijeću obrane. Među hrvatskim ratnicima poznat je kao Argentinac. Kasnije je radio pri Zdrugu, jedinici osmišljenoj kao specijalna vojna postrojba za obavljanje najsloženijih borbenih zadaća u svim uvjetima. Djelovali su kao postrojba za specijalne namjene na svim bojištima. Iako im to nije bilo službeno ime, zvali su ih DOGS-i (Diverzntski odredi Glavnog stožera), a voditelj obuke komandosa bio je upravo Saavedra. U to vrijeme postao je veliki prijatelj generala Ante Gotovine. Tijekom Domovinskog rata, Argentinac je sa svojom 1. hrvatskom udarnom bojnom Vukovi, a kasnije 1. bojnom 4. gardijske brigade, sudjelovao u obrani Livna zbog čega je prošle godine proglašen počasnim građaninom toga grada. Rodolfo Barrio Saavedra otac je sedmero djece, a jedan od njih je poznati MMA borac Francisco Barrio Croata kojeg je otac, s ostatkom obitelji, doveo u Hrvatsku. U Hrvatskoj je Croata pohađao školu i, kako kaže, “doživio prve poljupce”, pa mu je tako i nakon povratka u Argentinu Hrvatska ostala u srcu. Ljubav prema zemlji za koju se borio njegov otac, pokazao je i tetoviranim hrvatskim grbom na leđima. Rođen je 1989. godine u

Buenos Airesu, no vrlo brzo se s obitelji preselio u Zagreb, gdje je odrastao i boravio do 2006. godine. O svom ocu je ispričao: “Hrvatska tada nije imala profesionalnu vojsku, nedostajalo je iskusnih vojnika, i to je bio razlog zašto je moj otac Rodolfo došao. Bio je komandos po obuci, vodio je obuku hrvatskih komandosa”, kazao je Croata rekavši jednom prilikom kako su dva razloga zbog kojih je obitelj ostala u Hrvatskoj. Prvi je bio politička situacija u Argentini zbog koje njegov otac čak nije mogao ući u zemlju u jednom trenutku, a drugi je ljubav prema Hrvatskoj jer njegovom se ocu jako svidjela zemlja i ljudi. Borilački put započeo u zagrebačkom hrvačkom klubu Lokomotivi, a vrlo brzo je uočen njegov neosporni talent, kao i spartanska volja za treninzima. Croata Barrio u Zagrebu je ostao do drugog srednje, a po povratku u Argentinu nastavio je trenirati i to u Olimpijskom savezu gdje trenira i argentinska reprezentacija.

Rodolfo ima hrvatski grb na leđima

Tamo su znali da je Hrvat i da govori hrvatski pa su ga umjesto imenom prozvali Croata. Tako je nastao njegov ‘borbeni’ nadimak. Od 2006. do 2012. godine sedam puta uzastopno osvojio je titulu nacionalnoga prvaka Argentine u hrvanju, a paralelno je, vrlo uspješno, nastupao za argentinsku hrvačku reprezentaciju na mnogim međunarodnim natjecanjima na kojima je i pobjeđivao. U grčkom-rimskom stilu je u svojoj karijeri ostvario više od 100 pobjeda. Paralelno s hrvanjem počeo je trenirati i druge borilačke discipline, a 2012. debitirao je u profesionalnom MMA ringu. Za Pro�ightstore je objasnio svoje veze s Hrvatskom i Argentinom. “Ja nisam ni Hrvat ni Argentinac, ja sam argentinski Hrvat, imam dva državljanstva. U Argentini su mi braća i moja cura, a u Hrvatskoj su mi mama i tata. Živio sam dugih 12 ili 13 godina u Hrvatskoj i osjećam se Hrvatom poput onih koji su se ovdje rodili. Moji prvi prijatelji su mi s Hrvatske, imam hrvatsko državljanstvo i domovnicu i Hrvat sam kao i svi drugi. Jedino što nisam rođen ovdje,” rekao je “Croata” nakon objeda nad Vasom Bakočevićem u Šibeniku prošle godine naglasivši da obje svoje države voli isto.

Argen�nac, otac Croate, s hrvatskim specijalcima u ratu

34 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

VELIKAN SUGLASNI NAVIJAČI I NOVINARI ANALIZA ZVIŽDUCI NAVIJAČA NA POLJUDU

Modrić je neopravdano zamijenjen

Ancelotti ga je izveo u 69. minuti, ali hrvatski majstor je svakako zaslužio igrati do kraja, piše Marca

eal je napravio veliki kiks u borbi za titulu. Nakon velike pobjede u gostima u El Clasicu, Kraljevski klub nije uspio materijalizirati ta tri boda protiv žilavog Raya, koji je osvojio prvi bod na Santiago Bernabeuu nakon 11 uzastopnih poraza. Posljednji bod u Realovom dvorištu Rayo je osvojio u ožujku 2000. godine odigravši 0:0, a nakon toga je nanizao 11 poraza uz razliku pogodaka 42-10. Real je tijekom susreta imao 63 posto posjeda lopte, a uputio je 22 udarca prema suparničkim vratima pri čemu pet u okvir gola. S druge strane Rayo je uputio tek tri udarca, no niti jedan u okvir Kepina gola. Domaćin je imao i 11 kornera, a suparnik tek jedan. Međutim, nije pomoglo. Kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić igrao je za Real do 69. minute kada je umjesto njega u igru ušao Rodrygo. No za novinare Marce kapetan Reala je morao ostati do kraja u meču. ‘’Na Bernabeuu s razlogom u posljednje vrijeme bliješti Bellingham, ali onaj iza kojeg ostaju najljepši detalji gotovo je uvijek vječna desetka. Luka Modrić je svo-

“Delikatesa hrvatskog maestra!” Modrić je svojim nastupom na toj utakmici oduševio i navijače Reala, a posebno ih je očarao onim što je izveo u 47. minu�. Tada je izveo svoj zaš�tni znak; sjajno dodavanje vanjskom. Tako je desnicom s desne strane zavrnuo loptu pred gol, ali Vinicius Junior je

za malo zakasnio i tako propus�o napravi� ono što je morao. “Kakvo Modrićevo dodavanje! Vinicius je morao zabi� nakon što ga je Modrić tako majstorski poslužio... Nova delikatesa iz dućana hrvatskog maestra”, neki su od komentara ovog poteza na društvenim mrežama.

jom vanjskom na polovici Raya pokazao da je opet bio igrač koji vrijedi ulaznice. Ancelotti ga je izveo u 69. minuti pri rezultatu 0:0, ali hrvatski majstor je svakako zaslužio igrati do kraja’’, stoji u tekstu Marce koja naglašava da je Modrićeva zamjena

Rodrygo u ogromnoj krizi i da je to zabrinjavajuće za Real. S tim se složio i Talijan. ‘’Modrić je bio jako dobar. Odigrao je fantastičnu utakmicu. Nije zaslužio da ga izvadim. Možda sam mogao promijeniti Camavingu ili Valverdea. Želio sam s Rodrygom prijeći na 4-3-3’’, rekao je trener Reala pa je nastavio: ‘’Pokušali smo sve, dali smo sve od sebe, ali ovo je nogomet i takve se stvari događaju. Nema drame. U dobroj smo poziciji i u La ligi i u Ligi prvaka. Nastavit ćemo tako.” I trener gostiju Francisco ukazao je na ono što im je omogućilo povijesni uspjeh: “Pripremili smo se za utakmicu tako da smo detektirali prostore koje će napadati Vinicius i Bellingham i onda smo kontrolirali te koridore. Međutim, Luka Modrić je našao alternativne pravce nadiranja prema našem golu i tako nas je probio. Srećom, zamijenjen je i nakon toga smo igrali bolje.”

tacije i ikona Real Madrida bio je Ronaldov izbor na pojavljivanje hrvatske zastave. Jedini problem u tom trenutku bio je taj što je slavni Brazilac već popunio sve mjesta u momčadi osim jednog u obrambenoj liniji. Tu je Ronaldo ugurao Modrića.

Komentari ispod objavljenog videa ukazali su na pogrešku koju je napravio uvrštavanjem jednog od najboljih veznjaka svih vremena na krivo mjesto. “Nisam ovo očekivao”, “Čini mi se da iz Hrvatske zna samo za Modrića”, poručili su neki od njih.

Luka Modrić pruža briljantne par�je

Ronaldo uvrstio Hrvata u - obranu

Kad se pojavila hrvatska zastava Ronaldo je u idealnih 11 uvrstio Modrića kao obrambenog igrača

mirovljeni brazilski napadač Ronaldo sudjelovao je u izazovu na Tik Toku u kojem je morao posložiti najboljih 11 po svom izboru, ali tako da izabere igrača iz države čija se zastava pojavi pred njim. Postava koju je složio djeluje moćno, no legendarnom napadaču navijači su i zamjerili jednu stvar i upozorili ga na to. Ona se tiče Luke Modrića. Kapetan hrvatske reprezen-

Napad Hajduka je u velikoj krizi

Brazilski Ronaldo u izazovu na Tik Toku

Zašto splitski Bijeli daju izuzetno malo pogodaka? U dosadašnjih 13 odigranih susreta zabili su 15 pogodaka, a posebno teško postižu pogotke na domaćem terenu

rvatski prvoligaš i potencijalni pretendent za naslov prvaka Hajduk je u posljednjem kolu Hrvatske nogometne lige s minimalnih 1:0 svladao posljednju momčad lige, Rudeš. Iako je momčad Mislava Karoglana upisala sva tri boda, navijači Hajduka su s tribina nakon susreta izviždali igrače splitske momčadi zbog neuvjerljive izvedbe protiv ‹fenjeraša› lige koji još uvijek nema pobjedu u prvenstvu. Podsjetimo, Hajduk nakon pogotka Aleksandra Trajkovskog u 47. minuti više nije nešto ozbiljnije prijetio protiv Rudeša, a u posljednjim minutama susreta su se totalno povukli. U jednu ruku im je bodove spasio promašaj stopera Rudeša Matea Pavlovića, koji je u četvrtoj minuti sudačke nadoknade glavom promašio prazan gol. Ove sezone statistike nam govore da je Hajduk znatno poboljšao svoju igru u obrani budući da su trenutno momčad s najmanje primljenih pogodaka u prvenstvu (8). Međutim, navijače ‘bijelih’ jako brine učinak s druge strane terena. Hajduk ove sezone muku muči s postizanjem pogodaka. Preciznije, u dosadašnjih 13 odigranih su-

sreta zabili su 15 pogodaka. Na toj ljestvici se ispred njih nalaze Osijek (29), Rijeka (24), Dinamo (23), Varaždin (16) i Lokomotiva (16). Hajduk posebno teško zabija (ali i prima) golove na svojem terenu. Podatak koji malo i frapantno zvuči je da u svim utakmicama koje je Hajduk ove sezone odigrao na Poljudu, niti u jednoj nismo mogli svjedočiti pogotku u prvom poluvremenu. Dakle, u svakoj utakmici na najposjećenijem hrvatskom stadionu ove sezone je prvo poluvrijeme završilo s 0:0. Iako bi se sve ovo moglo okarakterizirati određenom pragmatičnosti u trenerskom pristupu i postavljanju utakmice, navijači Hajduka ne žele samo upisivati pozitivne rezultate, već i gledati atraktivan nogomet pun golova, pogotovo protiv ekipa iz donjeg dijela ljestvice. Na tu činjenicu osvrnuo se i strijelac jedinog pogotka protiv Rudeša. - Mislim da je najbitnije što smo dobili utakmicu, uzeli tri boda kući i jednostavno moramo nastaviti ovako, uzimati što više bodova, to je najbitnije svima“, nakon utakmice je rekao Trajkovski, a potom se dotaknuo svog pogotka: - Znali smo da imaju visoke stopere. Želio sam tražiti dubinu da napravim prostora za druge igrače. Hvala Bogu u drugom poluvremenu smo iskoristili jedno ubacivanje. Sretan sam što sam zabio prvi pogodak za ovaj

klub. Nadam se da će ih biti što više. - U nogometu uvijek postoje takvi momenti kada te protivnik natjera da se spustiš dolje. Mislim da je na kraju najvažnije što smo izdržali pritisak. U narednim utakmicama trebamo malo bolje reagirati. Vjerujem da će to doći s utakmicama, da se izgradimo kao ekipa - rekao je Trajkovski. I nogometni analitičari primjećuju da se Hajduk muči već dulje vrijeme. Pogledajte te utakmice, oprostite, ali to je bilo… Bez šansi, bez intenziteta. Ne znam, ali ne sjećam se kada sam gledao lošiju utakmicu. Imaju pun stadion, vrhunsku atmosferu, odličan teren i vrijeme i onda igraju neki ziheraški nogomet, nemoj samo da izgubim. Dogodi se ponekad taj gol, i ajde zbog toga gola može se reći da je Hajduk zasluženo pobijedio, govore nogometni stručnjaci, ali i upozoravaju da je to daleko od prave igre ako se želi uzeti prvenstvo. Pritom svi upiru pogled prema Marku Livaji koji je u prošlom prvenstvu stalno zabijao, a sada ga nikako ne ide. Kažu, Livaja je ušao u krizu, ne zabija i ne igra više tako dobro kao prije. „Livaja je prije radio razliku, a sada nije u formi. Nešto ne štima u Hajduku“, upozoravaju držeći kako se čini da u svlačionici nisu svi zajedno te da tu ima svega i svačega. Odgovor na te priče dat će sljedeće utakmice Bijelih.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenoga 2023.

NOGOMET RIJECI I DINAMU TEK PO BOD, HAJDUK NEUVJERLJIV

Rudeš je u završnici tražio jedanaesterac, a u nadoknadi je Pavlović promašio prazna Hajdukova vrata

ogometaši Hajduka osvojili su tri boda u 14. kolu Hrvatske nogometne lige, na svom su Poljudu splitski nogometaši s 1-0 pobijedili posljednjeplasirani Rudeš. Posve neuvjerljivi Hajduk pobijedio je pogotkom kojeg je u 47. minuti postigao Aleksandar Trajkovski. Hajduk je imao neke prilike ali je u završnici bilo vatreno u domaćem šesnaestercu. Tražili su gosti jedanaesterac, ali ga nisu dobili, dok je u nadoknadi Pavlović promašio prazna vrata za bod Rudeša na Poljudu. Navijači su Hajdukove igrače ispratili zvižducima. Nogometaši Gorice ostvarili su pobjedu na domaćem terenu Velikogoričani su s 3-0 bili bolji od Osijeka. Prvi je to poraz Osječana otkako ih je trenerski preuzeo Zoran Zekić. U nadoknadi prvog dijela za 1-0 je pogodio Dino Štiglec, dok je u 82. minuti za 2-0 zabio Marko Soldo. Sve je zaključeno u 87. minuti kada je Jurica Pršir postigao gol za 3-0. Varaždin i Dinamo su pak odigrali 1-1, a “Modri” su izvukli bod golom u četvrtoj minuti sudačke nadoknade. Domaćin je poveo u 53. minuti golom Domagoja Drožđeka. Kada se već činilo kako bi Varaždin mogao ostvariti prvu pobjedu u posljednjih 12 međusobnih susreta, Dinamo je izjednačio go-

Odigrao je vrlo dobru utakmicu, sa samopouzdanjem, lijepo je to bilo vidjeti, rekao je trener Ajaxa Van ‘t Schip.

akon iznimno lošeg ulaska u sezonu i samo jedne pobjede u prvih osam ligaških utakmica, Ajax je u nedjelju pobijedio Heerenveen 4:1 i povezao tako dvije prvenstvene pobjede. Nizozemski mediji, nogometne legende i kritičari često su krivca za Ajaxove rezultate pronalazili u Josipu Šutalu, no za jučerašnju partiju hrvatski reprezentativac dobio je pohvalu svog trenera Johna van ‘t Schipa. “Ovo što je Šutalo napravio je ispod svake razine”, “Nije mi jasno kako netko uz njegovo ime može izgovoriti ‘vrhunski stoper’? On ne može zaustaviti ili obraniti nikoga i ništa. Baš ništa”, “Koliko god detaljno pratio Ajax, ja kod Šutala nisam vidio kvalitetu”, nabrajali su posljednjih tje-

Gorica pobijedila Osijek, Dinamu spas u nadoknadi ‘Mi bi se igrali…’ Trener Rijeke Željko Sopić dao je izjavu nakon remija s Lokomo�vom. “Dosta smo tog pokušali promijeni�, dogodio se taj kiks Nike Jankovića, ali to je tako. Mi smo mlada momčad. Jednostavno, mi bi se konstantno igrali nogometa. Nema tu nikakve zamjerke. Rekao sam ja u svlačionici na poluvremenu da zajedno dobivamo i zajedno gubimo”, kazao je Sopiić pa dodao: “To

Željko Sopić

je sastavni dio igre, ali drago mi je kako su se dečki vra�li golom Fruka“.

Tablica Rijeka 12 8 Hajduk 12 8 Dinamo 11 7 Osijek 12 6 Gorica 12 5 Varaždin 12 3 Lokomotiva 12 3 Slaven Bel. 13 3 Istra 1961 13 1 Rudeš 13 0

2 2 0 4 1 3 3 3 4 3 7 2 5 4 4 6 5 7 3 10

23-9 26 14-8 24 23-10 22 29-18 21 12-9 19 16-14 16 15-13 14 14-25 13 10-29 8 7-28 3

Šutala dugo kritizirali, sada ga konačno hvale

Josip Šutalo se vraća u formu dana Willem van Hanegem, Dick Advocaat, Wim Kieft. U susretu protiv Heerenveena, Šutalo je nastupio u punoj minutaži i istaknuo se dobrim obrambenim reakcijama. Čistio je opasnosti ispred Ajaxovog gola, blokirao suparnikove pokušaje, oduzimao lopte i precizno ih predavao suigračima. “Šutalo je odigrao vrlo dobru utakmicu, sa samopo-

uzdanjem. Lijepo je to bilo vidjeti, to mu je nedostajalo posljednjih tjedana. Ovako kao što je sad odigrao u paru s Jorrelom Hatom, to nas podiže. Bio je koncentriran. Steven Bergwijn zabio je gol, a Steven Berghuis sudjelovao kod njih tri. To su igrači od kojih očekujem da nose momčad, a upravo to su i napravili”, rekao je Van ‘t Schip.

lom Mahira Emrelija u 94. minuti. Ovo je drugo kolo uzastopce da se Dinamo spašava poraza u sudačkoj nadoknadi. Istra 1961 je u Puli pobijedila Slaven Belupo sa 2-0 premda je od 44. minute igrala s igračem manje. Golove za domaći sastav zabili su Frano Mlinar u devetoj minuti, te Ante Erceg u 90. minuti. Domaćin je od 44. minute igrao s igračem manje. Za Istru je to bila tek druga pobjeda ove sezone, pri čemu prva u zadnjih sedam kola. Nogometaši Lokomotive i Rijeke odigrali su na stadionu u Kranjčevićevoj ulici utakmicu bez pobjednika 1-1. Lokomotiva je povela u 27. minuti, a strijelac je bio Indrit Tuci. Rijeka je do izjednačenja došla golom Tonija Fruka u 43. minuti.

Vlašić zabio za pobjedu Torina

Nikola Vlašić, igrač Torina i hrvatski reprezentativac, nije bio u dobroj formi u zadnje vrijeme. No, proteklog vikenda zabio je svoj prvi pogodak za Torino ove sezone i to nakon ulaska s klupe. Torino je na domaćem terenu svladao Sassuolo s 2:1 u 11. kolu Serie A. Sanabria je doveo Torino u vodstvo u 5. minuti, a Thorstvedt izjednačio je u 18. Vlašić nije bio u početnom sastavu Torina, ali je ušao već u 9. minuti umjesto ozlijeđenog Riccija i zabio pobjednički pogodak u 68. minuti. Vlašiću je ovo bio 11. nastup i prvi pogodak u sezoni. Trener pobjedničke momčadi, Ivan Jurić nije bio na klupi zbog crvenog kartona koji je dobio u sudačkoj nadoknadi prošlog kola. Hrvatski stručnjak pratio je utakmicu s tribina, a nakon posljednjeg zvižduka snimljen je kako pokazuje srednji prst, no nije jasno kome. Torino je s klupe vodio njegov pomoćnik.

Baturina prvi put pozvan u reprezentaciju M artin Baturina pozvan je prvi put u hrvatsku reprezentaciju za utakmice kvali�ikacija za Europsko prvenstvo protiv Latvije i Armenije. Baturina se ranije našao na popisu izbornika Zlatka Dalića, ali je dobio samo pretpoziv. Sada je Dalić odlučio aktivirati pretpoziv te će se 20-godišnji veznjak naći u konkurenciji za utakmice u Rigi i Zagrebu. Najvrjedniji Dinamov igrač još uvijek nije upisao debi za A reprezentaciju. Ima 14 nastupa za mladu reprezentaciju i dva postignuta pogotka. U Dinamu ima sjajne partije, ali i one u kojima je gotovo neprimijećen. Podsjetimo, Hrvatska do kraja kvali�ikacija mora osvojiti više bodova od Wa-

Mar�n Baturina lesa za izravan plasman na Europsko prvenstvo. Wales gostuje Armeniji i dočekuje Tursku, koja je ranije osigurala plasman.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. studenog 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com