The Croatian Herald 6th of December 2023 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

VJESNIK

KOMEMORACIJE Skupovi u Zagrebu i Grudama u sjećanje na generala Praljka

POSJET AUSTRALIJI 'Zahvala našoj snažnoj hrvatskoj zajednici na privrženosti Domovini'

PLESNA NOĆ DO JUTRA

NOGOMET, HNL Hajduk osigurao titulu jesenskog prvaka Hrvatske

Str. 5

Str. 4

Str. 12,13

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

Str. 35

Str. 8 PROMICANJE I ZAŠTITA HRVATSKE KULTURE I NASLIJEĐA

Sjajna zabava HFS 'Croatije' u Canberri Slavlje hrvatske kulture nastavlja cvati u srcima ove složne hrvatske zajednice

rvatska zajednica Canberre uživala je u subotu, 25. studenoga, u jednom od najpamtljivijih događaja posljednjih godina, godiš-

njoj zabavi za kraj godine koju redovito održava Hrvatska folklorna skupina "Croatia" - u prepunim prostorima Nogometnog kluba "Croatije Deakin". Plesni podij bio je prepun oduševljenih lica i ostao je takav cijele večeri, a prisutni su pjevali i plesali pokazujući zaraznu energiju.

CENTAR U GEELONGU

Str. 9

'Što te ne slomi, ojača te', rekla je Adriana Dorinko istaknuvši da su i dalje najveća folklorna skupina u Viktoriji, utočište koje nitko ne može razbiti

Divno natjecanje u poeziji učenika hrvatskoga jezika Dvorana je bila potpuno ispunjena ponosnim roditeljima, bakama i djedovima

druga učitelja hrvatskoga jezika u Viktoriji organizirala je natjecanje u poeziji u subotu 28. listopada u Centru hrvatske zajed-

Velebna proslava 30. obljetnice 'Hrvatske zore'

nice u Geelongu. Sudjelovali su učenici hrvatskoga jezika iz svih centara koji djeluju u okviru "Victorian School of Languages" te Osnovne škole "Holy Family". Iskrene čestitke svim učenicima, učiteljima i roditeljima na uloženom trudu. Donosimo imena pobjednika po razredima. Str. 3

Advent u Zagrebu opet među najboljima u Europi i svijetu

uzvanika. Bivši i sadašnji plesači, učitelji i članovi odbora uveličali su ovaj događaj svojom prisutnošću. U ime uredništva Hrvatskog vjesnika želimo od srca čestitati Hrvatskoj zori na ovoj velikoj obljetnici. Zahvaliti na besprijekornoj suradnji s njima vezano uz njihove nastupe i turneje. To su činili ne samo radi predstavljanja onog što rade, nego kako bi budućim hrvatskim naraštajima ostavili pisani trag o nama na ovim udaljenim obalama. Str.6, 7 Ponosni smo na njih!

Izvrstan piknik 'Southern Crossa' Članovi Australsko-hrvatskog kluba umirovljenika "Southern Cross" priredili su 26. studenoga uspješan piknik u parku. I vrijeme je bilo odlično te kiša nije omela njihovo druženje puno veselja i smijeha. Prošle srijede su pak upriličili i novi susret uz obilje domaćih slastica te ukusnu večeStr.23 ru koju su pripremile vrijedne domaćice.

KOLUMNA

Str. 27

Na izjavu čvrstog momka Pupovca samo ću dodati: Zato je u Vukovaru '91. sve bilo svečano i humano Piše: Zvonimir Hodak

30 Years Strong: FA Hrvatska Zora’s Dedication to Croatian Tradition & Culture

2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

VRIJEME ZIMA U DOMOVINI, BIJELI PREKRIVAČ U GORJU

Ponad hrvatske metropole bilo ga je dovoljno da se zabilježe prizori koje vrijedi vidjeti

Dječji adventski maraton

ima, zima – e, pa što je, ak’ je zima, nije lav! Zima, zima – pa neka je, ne boji se ‘ko je zdrav! A što može zima meni, što mi može, što mi smije? Nek’ mi nosić pocrveni, eto, to je, to je sve! Mantrali su tako crikvenički klinci i klinceze, a bogme i njihovi roditelji, nonići, none, tete i barbe, prkoseći danas u centru Crikvenice prosinačkoj buri, svakoj zimi i hladnoći, i to u sklopu još jednog dječjeg adventskog maratona “Mali maratonci”. A kako im je to pošlo za rukom? Upravo tako što su trčali brže od svakog vjetra, možda čak i geparda, antilope ili pume, bildajući tako zdrav sportski duh, natjecateljski, ali još i važnije – humanitarni karakter. – Bilo nam je super, zaista jedno predivno iskustvo i divno događanje za djecu, govori mama Simona, koja

je sa sinom Karlom u grad pod Kotorom stigla iz baroknog Varaždina. – Trenutno boravimo u Thalassotherapiji Crikvenica, čuli smo da se održava humanitarna utrka i pomislili: “Zašto se ne bismo prijavili?” Po prvi puta smo sudjelovali na ovakvom događanju i drago nam je da jesmo, zaključuje Simona koja na naše pitanje o impresijama Crikvenice veže samo superlative. – Predivan je grad, ima puno sadržaja za djecu i zaista bih svima preporučila da dođu u Crikvenicu, kaže Simona Kuzmić, dok je Karlo požuruje po zaslužene krafnu i sok. Druga je u cilj utrčala malena Gita u pratnji majke Jasne Borbelj Čeko. Iako su cure svaki dan trenirale, vježbale, pa čak i po kući trčale krugove ne bi li u cilj ušle prve, pobjeda im je izmakla za ušicu igle.

nijeg je zabijelio dijelove Hrvatske proteklog vikeda. Počeo je padati u subotu poslijepodne, a do nedjelje ujutro bijeli prekrivač bio je znatan u gorskim dijelovima zemlje, ali ga je bilo i na nešto nižim područjima. Snijeg je padao i u Zagrebu, ali se nije dugo zadržao. Tanki sloj snijega zabijelio je automobile, livade i po-

Snježna idila na Sljemenu iznad Zagreba neku granu stabla. No, na Medvednici ponad hrvatske metropole bilo ga je dovoljno da se zabilježe prizori koje vrijedi vidjeti. Snimili su ih djelatnici tog Parka prirode i objavili na svojim službenim stranicama. Bila je to prava snježna idila. Podsjećaju na ona vremena kada je snijeg padao redovito. Inače, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, najviše snijega palo je u Gorskom kotaru, u Pargu 21 centimetar, a u Crnom Lugu 19 centimetara. Preko 10 centimetara palo na je Bosiljevu i na Puntijarki, omiljenom planinarskom izletištu

Vrijedni vinkovački srednjoškolci

organizaciji Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga i drugih ovisnosti Vukovarsko-srijemske županije, i u suradnji s dvije vinkovačke srednje škole, u adventske dane, u središtu tog grada postavljen je prodajni sajam na kojemu su učenici ponudili proizvode koje su sami proizveli u svojim školama i sa svojim nastavnicima u sklopu redovitih nastavnih, praktičnih aktivnosti. „Sva prikupljena sredstva

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

bit će usmjerena za potrebe organizacije preventivnih edukacija“, rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić i pozvao Vinkovčane da kupnjom domaćih kolača i božićnih ukrasa sudjeluju u ovoj sjajnoj akciji. Učenici su po simboličnim cijenama ponudili kolače, božićne ukrase, adventske vijence, sapune, pregače, stolnjake, pekmeze, prirodne voćne sokove i još mnogo toga. Mnogi su im kupnjom dali potporu.

Ulaz u rudnik Zrinskih na Sljemenu

Nagradu dobio golub pismonoša

Učenici na prodajnom štandu

Prizori koji očaravaju s Medvednice

okazno-prodajna izložba malih životinja organizirana je u subotu u Donjem Miholjcu. Bila je to prilika za susret uzgajivača, razmjenu iskustava, ali i predstavljanje najljepših životinja. Na izložbi je bio manji broj izlagača nego prijašnjih godina, koji su izložili golubove, perad, kuniće i ptice. Predstavili su se izlagači s područja Donjeg Miholjca i susjednih općina. Mnogi posjetitelji obišli su

izložbu, a tom su prilikom mogli i postaviti pitanja uzgajivačima. I ova je izložba bila prilika uzgajivačima da pred stručnim ocjenjivačima provjere kvalitetu i vrijednost svojih životinja. Titulu šampiona za najbolji izložbeni primjerak dobio je golub američki divovski pismonoša, a nagradu za uspjeh u uzgoju dobio je njegov vlasnik Miran Kiseljak iz Viljeva. Nagrađenom uzgajivaču to je bilo prvo izlaganje.

Nagrada golubu i njegovom vlasniku

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

iznad Zagreba. Mediji su ovu prigodu iskoristili kako bi podsjetili javnost na scene koje su zabilježe u Zagrebu 8. prosinca 2012. Novine su tada pisale kako takav snijeg nije zabilježen više od pola stoljeća te da je toga dana u 7 sati na Griču, dakle, u središtu grada, izmjereno čak 38 centimetara snijega. No u popodnevnim satima tog 8. prosinca 2012. i taj je rekord oboren kada je na istom mjestu izmjereno 45 centimetara snijega. Treba li uopće isticati kako je toga dana grad prometno bio potpuno paraliziran. Što se tiče priobalja, ovaj

put nije padao snijeg, ali je zato puhala jaka bura. Na sjevernom Jadranu bila je orkanska, a također je zbog olujnog mora dosta problema bilo i na zadarskom području. Tako primjerice trajekt za otok Iž nije mogao isploviti, što je naljutilo tamošnje mještane te su svojim domovima išli brodicama u svom aranžmanu. Inače, ljubitelji skijanja u Hrvata, a njih je oko 200 tisuća, već su počeli uplaćivati skijaške aranžmane pretežito u Sloveniji, Austriji i Italiji, a u zadnje vrijeme i u Francuskoj, kako bi uživali u zimskim radostima.

Dječji zbor na čakavskom narječju

Snimili pjesmicu o svetome Mikuli

veti Mikula (kako se na čakavskom narječju zove sv. Nikola) naziv je nove pjesme proizašle iz kreativne mašinerije udruge Kreativni Krk, koja je poznata po snimanju tematskih dječjih pjesama. Tražeći nekoga tko je napisao pjesmu na čakavskom o svetome Nikoli, voditeljica glazbenih radionica koje se provode u okrilju aktivnosti Kreativnog Krka, Lucija Kosić Palić, “naletjela” je na učiteljicu razredne nastave iz Dramlja – Marijanu

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

Bezić, koja je pristala na njen prijedlog da se njezini stihovi uglazbe. Stvaranje i snimanje pjesmice o svetome Mikuli savršeno se uklopilo u program glazbenih radionica kojeg već neko vrijeme provode predstavnici spomenutog krčkog udruženja, te je zahvaljujući timu otočnih glazbenih kreativaca pjesma i snimljena. Djeca su bila odlični izvođači pjesme o njima omiljenom svecu.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

TRADICIJA NA OTVORENJU GRADONAČELNIK TOMAŠEVIĆ I MINISTRICA TURIZMA BRNJAC

Advent u Zagrebu, upaljena prva svijeća na Manduševcu

Ministrica Brnjac je istaknula da Advent u Zagrebu iz godine u godinu privlači sve veći broj gostiju te izrazila zadovoljstvo zbog razvoja cjelogodišnjeg turizma

Mnoštvo se okupilo pri paljenju prve svijeće na adventskom vijencu

rvu adventsku svijeću na adventskom vijencu na Manduševcu u subotu su upalili zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te time otvorili Advent u Zagrebu. “Prva adventska svijeća simbolizira nadu, a ostale tri adventske svijeće simboliziraju mir, radost i ljubav. Želim da Zagreb bude grad nade, da nadu nađu u Zagrebu svi oni koji su došli u ovaj grad jer su trebali pomoć”, poručio je Tomašević. Želi isto tako da Zagreb bude grad mira i da nitko, bez obzira odakle došao, u gradu ne osjeća nikakve predrasude te da u miru može graditi svoj život. Želi i da Zagreb bude grad radosti, da se svi mogu radovati i da nikoga ne podcjenjuju niti omalovažavaju. “Želim i da Zagreb bude

Blagdanski ugođaj na Trgu bana Jelačića

Britanski mediji uvrs�li Advent u Zagrebu među najbolje Visoko drugo mjesto zauzeo je zagrebački Advent na lis� najboljih prema izboru britanskog The Independenta. Prvi je Advent u Budimpeš�, treći u francuski Lile, a pe� Bečki. Ugledni Financial Times o�šao je korak dalje pa se Advent Zagreb našao u pres�žnom društvu 10 najboljih adventa na svijetu. prema FT, najbolji Advent ove godine uz Zagreb imaju njemački Dresden, estonska prijestolnica

ICT industrija do 2032. mogla bi imati 13% udjela u BDP-u No domaćim poduzetnicima treba poticaj i dokaz da se u digitalizaciju isplati ulagati, kazala je Irena Weber

urbulentna vremena, krize, in�lacije, energetski šokovi, sve je njih lakše prebroditi uz korištenje tehnologije. Štoviše, kako je rekao Hrvoje Balen, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca - Information and Communication Technology (HUP-ICT) udruge na konferenciji Digitalna (R)evolucija, ispred nas je vrijeme u kojem će uspjeti samo oni koji će ulagati u digitalizaciju. Upravo digitalizacija, posebno malog i srednje poduzetništva, trebala potaknuti i razvoj IT sektora – “najbrže rastućeg dijela domaćeg gospodarstva”, poručuje Irena Weber, glavna direktorica HUP-a. “ICT sektor ima potencijal nastaviti ubrzano rasti i doseći 13 posto udjela u BDP-u Hrvatske do 2032., (trenutni udio turizma u BDP-u RH je 18 posto). Glavni pokretač rasta tog sektora je upravo digitalna transformacija globalnog gospodarstva i druš-

tva”, ističe Weber. No domaćim poduzetnicima treba poticaj i dokaz da se u digitalizaciju isplati ulagati. Kako je i napomenuo Balen, iako trenutno govorimo o digitalnoj transformaciji ostaje činjenica da dobar dio od oko 16 tisuća malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, tek treba dostići onaj početni korak – informatizaciju, poručila je.

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca

Tallinn, Les Lumières de Noël u francuskom Montbéliardu, advent inspiriran Charlesom Dickensom i viktorijanskom erom u San Franciscu, kopenhaški u vrtovima Tivoli, Christkindlmarkt u Chicagu i Beču te Christmas Wonderland u Singapuru. “Advent u Zagrebu nije ograničen na samo jednu lokaciju već je raspoređen po čitavom gradu pa se čini da je svaki kutak posvećen božić-

nom veselju i ugođaju. Tradicionalne hrvatske delikatese poput fritula i sarme mogu se kuša� pod svjetlima prekrasnih dekoracija na Zrinjevcu ili Trgu bana Jelačiće ili uživa� u koncer�ma kod Matoša i mački ili sa zagrebačkih balkona. Prema mišljenju Zagrepčana, najbolja lokacija je Fuliranje na Strossmayerovom trgu gdje najbolji gradski chefovi spravljaju svoje specijalitete”, piše Financial Times.

grad ljubavi - ljubavi prema bližnjem, prema obiteljima, prema prijateljima, ali i ljubavi prema svim građanima našega grada i da se u svakom djelu koje radimo osjeti taj osjećaj ljubavi. O ljubavi se ne govori, ljubav se radi, ljubav se čini djelima i u ovo adventsko doba nadam se da će Zagreb biti još više grad ljubavi”, poručio je Tomašević te svima koji će doći na Advent zaželio da se u Zagrebu osjećaju kao doma. Obred paljenja adventske svijeće predvodio je kanonik Prvostolnoga zagrebačkog kaptola mons. Zvonimir Sekelj, a paljenju su nazočili brojni dužnosnici te gosti. Ministrica Brnjac je istaknula da Advent u Zagrebu iz godine u godinu privlači

Vođa seljačkih prosvjeda je Pokrovac koji se vratio iz Njemačke, ali niti drži svinje, niti se bavi poljoprivredom

ođa prosvjeda nezadovoljnih svinjogojaca Tomislav Pokrovac pozvao je u subotu ostale svinjogojce da ih podrže, uz poruku “ako smo seljaci, nismo bedaci”, i prozvao Ministarstvo poljoprivrede, Veterinarski institut i Gordana Grlića Radma-

Vanđelić osnovao stranku Republika

Obećava povećanje plaća za 50 posto kroz četiri godine

PROSVJEDI ZBOG SVINJSKE KUGE Vođa prosvjeda Tomislav Pokrovac

‘Ako smo seljaci, nismo bedaci’

na za širenje afričke svinjske kuge. Proteklih mjeseci Vlada, Ministarstvo poljoprivrede i veterinarske skupine “vrše genocid nad našim blagom i teror nad obiteljskim gospodarstvima”, ustvrdio je Pokrovac na konferenciji za novinare održanoj uz naplatne kućice kod Kutine. U Hrvatskoj iz dana u dan niču novi punktovi s prosvjednicima, rekao je i pozvao sve svinjogojce da podrže prosvjed jer “ovdje se ne podržava Pokrovac, nego mali čovjek, hrvatski čovjek, jednostavno se podržava Hrvatska”. Prosvjednici traže zaustavljanje eutanazije zdravih svinja i dopuštanje prometa zdravim svinjama i kolinja u

sve veći broj gostiju, domaćih i stranih turista, te izrazila zadovoljstvo zbog razvoja cjelogodišnjeg turizma, “što je u skladu sa strateškim smjernicama Vlade”. Tomašević je u izjavi novinarima rekao kako očekuje da će do kraja godine u Zagrebu biti 20 posto bolji rezultati noćenja i dolazaka gostiju u odnosu na prošlu godinu, a istaknuo je da je ove godine najbogatiji kulturni program te će na Adventu biti više od 100 koncerata, uz brojne izložbe, predstave, koncerte, radionice. Nakon paljenja prve adventske svijeće, Tomašević, Brnjac i gosti obišli su neke od lokacija Adventa u Zagrebu.

dvorištima uz prethodni pregled veterinara. Tako će se ukloniti svinje s tržišta i neće biti mogućnosti da se zdrave životinje zaraze, smatra. Vlada, odnosno, Ministarstvo poljoprivrede to zasada ne dopušta. Tvrde da se

moraju pridržavati europskih direktiva kojom žele zaustaviti širenje svinjske kuge u Hrvatskoj. Dosad je eutanazirano oko 10 posto od ukupnog broja svibnja u Hrvatskoj, najviše na istoku Hrvatske.

Vođa prosvjeda Tomislav Pokrovac je slične prosvjede, ali zbog drugih razloga vodio u više navrata i pro�v bivših ministara poljoprivrede sve dok 2014. nije o�šao u Njemačku. Tamo se prekvaliﬁcirao za bravara i ovih dana se vra�o iz Njemačke u Hrvatsku s Mercedesom. Ono što je najzanimljivije u vezi s njim jest

to što vodi seljačke prosvjede, a nikada se nije bavio svinjogojstvom. Ni danas nema svinje ni� se bavi drugim poljoprivrednim poslovima, osim što živi na selu (Retkovac kod Županje). Kad mu iz HDZ-a mu spočitavaju da nema veze sa svinjogojstvom, on im uzvraća: ‘Zar je Ma�ja Gubec držao svinje?‘

‘Zar je Ma�ja Gubec držao svinje?’

amir Vanđelić, bivši predsjednik Nadzorog odbora Ine i bivši ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba, predstavio je u subotu novu stranku Republika, koja obećava povećanje plaća za 50 posto kroz četiri godine, poboljšanje produktivnosti, smanjenje troškova i reformu poreznog sustava. “Ključni razlozi odlaska građana iz Hrvatske su nepovjerenje u institucije, nepravda na svakom koraku i nejednake šanse bez obzira na stvarni doprinos Hrvatskoj i nečiju sposobnost. Da, imamo Hrvatsku, ali da bi opstala, trebamo stabilne institucije i sustave kontrole i ravnoteže moći u državi”, rekao je Vanđelić. Poručio je da žele biti predvodnici promjena za Hrvatsku iz koje građani neće odlaziti i koja neće biti na dnu EU-a po skoro svim kriterijima. Građane je pozvao da se pridruže stranci kako bi zajedno radili na ostvarivanju ciljeva ekonomskog blagostanja, manjih poreza, jednakih šansi i sigurnije budućnosti.

4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

U SPOMEN HRVATSKI JUNACI, BOJ ZA VLASTITU DRŽAVNOST I SLOBODU NARODA

‘’Sudci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu optužbu’’, rekao je sucima nakon izricanja političke presude Piše: Ivo BUTKOVIĆ Fotogra�ije: Marinko SOSA

našoj hrvatskoj prošlosti zapisano je i upamćeno niz čina i djela u kojima smo kao narod ustrajali, izdržali razne kušnje, stoga i opstali. U glavnini presudnih povijesnih zbivanja bivali su i predvodnici koji nisu odustajali kad je bilo pogubno u borbi za svoju zemlju, za dom, pravdu i istinu. Nema mjeseca u hrvatskoj prošlosti (povijesti), a da u njemu ne postoji datum kojem se spominju presudni državotvorni događaji i junaci koji su ih predvodili. A da narod zna i pamti davnu prošlost kao i nedavnu, dokaz je i čin u Vukovaru prije nekoliko tjedana gdje je svjedočilo više od 150.000 (tisuća) domoljuba iz Hrvatske, BiH i europskih zemalja, koji su sudjelovali u Koloni ponosa i sjećanja na žrtve Domovinskog rata. Samo u tom spomenu na boj za Vukovar, zapravo u boju za hrvatsku državnost i slobodu svjedočilo je pred koji tjedan tisuće bivših ratnika i, golemi broj junaka. A tek što su utihnule priče o vojnim akcijama vukovarskih branitelja, junacima sa zoljom protiv tenka, koji kao da su u sebi imali hrabrost cjelokupnog hrvatstva, već jača spomen na djelo o generalu iz Herceg-Bosne Slobodanu Praljku. Taj hrvatski general je svojim činom, svojom vlastitom žrtvom za istinu i domovinu, 29. studenog 2017. frapirao i posramio Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu, a zadivio cijeli svijet, popivši odvažno otrov, pokazao što je zavjera i laž, a što čista istina. Povodom toga važnog nadnevka, koji je duboko urezan u pamćenje Hrvata, zagrebačke braniteljske udruge organiziraju komemorativnu misu i molitvu u crkvi Krista Kralja hercegovačkih franjevaca u Aveniji Gojka Šuška u Zagrebu, a branitelji iz Herceg-Bosne središnju komemoraciju za ‘svog’ generala u Grudama. U čast generalu Praljku u Grudama je održan komemorativni molitveni skup, zapaljene mnoge svijeće u Parku hrvatskih velikana. Događaju su nazočili gradski i vladini dužnosnici kao i brojni branitelji, njihove obitelji i mnogi drugi. ‘’Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu’’.

Komemorativni skupovi za generala Praljka u Zagrebu i Grudama

U čast generalu Praljku u Grudama je održan komemora�vni skup Te povijesne riječi izgovorio je hrvatski general nakon što mu je Haaški sud prije 6 godina izrekao krivnju u osuđujućoj, političkoj, presudi. Bez nekih posebnih argumenata i obrazloženja. Međutim, Praljak je napravio potez koji će biti vječno zapisan u svim sudskim analima, povijesnim i inim knjigama. Preminuo je iste sekunde i poput suvremenog Sokrata, a u drugi plan je gurnuo optužnicu – rečeno je na komemorativnom skupu u Grudama, isto tako i na drugim mjestima u RH i BiH. Što je stvarno Haaški sud, kakva je njegova pravičnost, koje su u njemu i oko njega vođenje političke spletke, lažna svjedočenja i podvale, pred svekolikom svjetskom javnosti, hrabrim, dramatičnim činom razotkrio je u potpunosti hrvatski general. On je pred haaškim sucima, a tijekom završnog procesa njemu i hrvatskim dužnosnicima Herceg-Bosne, pred kamerama popio kalij cijanid (otrov) uzviknuvši ‘’Sudci, Slobodan Praljak nije zločinac.’’ O tom činu je diljem svijeta izgovoreno i zapisano tisuće i tisuće mišljenja. Nakon brojnih analiza, mnoštvo činjenica pokazuje da je Haaški sud, odnosno ta međunarodna sudska tvorba bila ispolitizirana izvan svih objektivnih očekivanja. U takvoj sudsko-političkoj kombinaciji u kojoj su prevladali podmetanja, sumnjiva i lažna svjedočenja, razna ‘cinkanja’, uz ostale u Haagu su ostala i dva glavna hrvatska generala - Ante Gotovina i Slobodan Praljak. Bez stvarnih dokaza o krivnji u odnosu na poznate i usvojene ratne konvencije, kao zapovjednici obojica su optuženi pravnim apsurdom: zločinački pothvat. Potom je nakon niza oslobađajućih presuda hrvatskih časnika iz RH za ‘ravnotežu’ ostao general Praljak kao general s

zamršenog ratnog područja u BiH.

Tko je zapravo general Praljak?

Nedvojbeno snažna osoba, general-ratnik, prije toga inženjer elektrotehnike, kazališni dramaturg, novinar, �ilozof, znanstvenik s tri završena fakulteta. Međutim, uz sve te stvarne atribute generalove, Praljak je imao i izrazite vrijednosti ‘čovjeka iz naroda’, a takav je dojam ostavio na nas, nekoliko bivših djelatnika Hrvatskog vjesnika. Nama nekolicini, koji smo u Hrvatsku prispjeli početkom1990., pa smo slijedom domovinskih događaja imali čast generala Praljka upoznati u svoj njegovoj ljudskosti, bilo nam je nevjerojatno da su se navodni ‘svjetski pravednici’ usudili ga optužiti za nekakve zločinačke zamisli i čine. Pokojni Veselko Jurić, bivši kourednik studentskih stranica, tada mladi hrvatski policajac, nakon obilaska i povratka s ‘prve crte’ u Sunji o tadašnjoj ekipi hrvatskih intelektualaca dragovoljaca i o spremnosti zapovjednika Praljka govorio je s oduševljenjem. I potpisnik ovog štiva, osim Vesinih pohvala, viđao ga je u Zagrebu, a čuo je brojne pohvale i nade kada je Praljak otišao braniti svoju

hrvatsko-hercegovačku domovinu. No, prvi put izravno, skupa s Antom Babićem (kasnije konzulom u Melbourneu) general Praljak primio nas je u vojnom zapovjedništvu 1993. u Čitluku, kad smo mu došli nakon što smo obavili razgovore i dogovore s ‘civilnim sektorom’ o osnivanju prvog hrvatskog informativno - novinarskog punkta, kasnije znanog kao ‘Habena’. U Čitluku smo se slučajno našli kad je ‘međunarodno humanitarni’ konvoj za istočni Mostar ili Sarajevo ‘zapeo’ pred živim zidom naših izbjeglica. Tu ‘pat’ poziciju svojim riječima pa činom riješio je general brzo, mudro i hrabro. Tada sam se uvjerio da je to čovjek koji ne govori ono što ne čini. To potvrđuje i bivša naša djelatnica Željka Jukić koja je kao volonterka s iskustvom kojeg je stekla u HV-u prikupljala i sortirala dokumente koje je general trebao u pripremi svoje obrane. Veli Željka da ih je na božićnom domjenku, kojim su ih general i supruga mu Kaća počastili, sve iznenadio svojom jednostavnošću, čvrstom mirnoćom, toplom i dragom riječju za sve i pri svakom razgovoru ponaosob. Poznato je da se general Praljak uglavnom branio sam i najčešće je haaške tužitelje i njihovu do maksimuma ispolitiziranu optužnicu dovodio, rekli bi pučki u ‘’ćorsokak’’. Nije ni čudno, jer ne samo što je bio �izički i energijom jači, a intelektualno i retorički ih sve odreda nadvisio, nego je i u vojnom smislu bio veći znalac od svih njihovih eksperata.

Završni Govor generala Praljka

‘’Takva optužnica služi se logikom koja je uvredljiva i za kognitivni sustav patogenog virusa. Hrvatski narod se ponosi i uvijek će se ponositi onima kojima vaš „Sud” određuje drakonske kazne pa čak

i zbog spašavanja stotinjak tisuća ljudi – samo zato što su muslimani,’’ rekao je , među ostalim na Međunarodnom sudu u Haagu, general Praljak. A ovo je dio dokumentiranih dokaza o ratu između hrvatskih postrojbi i Armije BiH zbog kojih su ga htjeli osuditi, a koji su predočeni u sudu: Obuka policajaca iz BIH u Hrvatskoj, a koje šalje SDA još 1991. god. Obuka pilota A BIH u Republici Hrvatskoj. Obuka i opremanje čitavih postrojba A BIH u Hrvatskoj. Zbrinjavanje stotina tisuća muslimanskih izbjeglica u RH. Organiziranje eksteritorijalnog školstva za muslimane izbjeglice u RH i to na, tada još nepostojećem, bosanskom jeziku. Vremenski neprekinuto naoružavanje A BIH. Municija, nafta, lijekovi, hrana i ostala potrebna logistika A BIH za vođenje rata. Liječenje više od 10 000 ranjenih boraca A BIH u hrvatskim bolnicama. Omogućavanje dolaska više tisuća mudžahedina u Armiju BIH. Regularni logistički centri A BIH u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Samoboru, tijekom cijelog rata. Itd., itd. I sve to besplatno. Nikada u povijesti ratovanja jedan narod – (Hrvati) – nije tako i toliko pomogao drugi narod – (Bošnjaci-Muslimani) onda kada su potonji okrenuli svoju vojsku – (A BIH) – protiv Hrvata – (HVO) – u BIH. Nikada u povijesti ratovanja zapovjednik jedne vojske (HVO-a) nije propuštao konvoje oružja (i ostalog) drugoj vojsci (A BIH) i onda kada je ta vojska ( Armija BIH) to oružje (i ostalo) koristila za napade na one koji su joj to propustili. a) A što je s referendumom

Hrvata za BIH, koji je preduvjet za postojanje te države. b) Priznanje BIH od RH. c) Imenovanje veleposlanika RH u BIH. d) Potpisivanje svih prijedloga međunarodne zajednice o unutarnjem uređenju BIH a prvi koji su potpisivali bili su predstavnici HZ HB i RH. To je bila politika dr. Franje Tuđmana, predsjednika RH, to je bila politika Vlade RH i Sabora RH i MORH-a, to je bila politika HVO-a. A to su za tužiteljstvo ovog suda elementi UZP-a (Udruženog zločinačkog poduhvata)!!! Junaci od značaja opjevani su kod mnogih naroda, a izrazito i kod nas u Hrvata pa završavamo ovaj spomen na hrvatskog generala Slobodana Praljaka stihom iz druge kitice uglazbljene pjesme Marije Dubravac ‘’Uspomena Divu’’: S prijezirom rušim zakon vam cio. Zločinac nisam nikada bio. Rađe ću časno leći u grob Već biti pogancu sluga i rob Ostajem junak, sin doma svog Neka mi sudi pravedni Bog...

Mijo Tokić, poznati pjesnik iz Tomislavgrada čije pjesme su prevedene i na strane jezike, posvetio je ovu časniku generalu Slobodanu Praljku i drugim hrvatskim časnicima, žrtvama haaške pravde od koje prenosimo prvu strofu. Ilustria mortua est Danas je u Haagu umorena pravda Najljepša djevojka Umorili su je njeni čuvari U crnim togama U tijelima bez duše Nemilosrdno Nemilo....

Da, bila je nemilo umorena pravda u Haagu pa je upravo stoga generala Slobodana, kao i ostale hrvatske uznike časnike taj ‘sud’ pretvorio u junake!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

POSJET HRVATSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA U AUSTRALIJI I NA NOVOM ZELANDU

Hrvatska dijaspora diljem svijeta odigrala je važnu ulogu za međunarodno priznanje Hrvatske, rekao je ministar Grlić Radman

Pripremila: Suzana FANTOV

ako je najavljeno na službenoj stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske (mvep.gov.hr), ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, 1. prosinca stigao je u radni posjet Australiji i Novom Zelandu, gdje će boraviti do 9. prosinca. - Posjet Australiji započeo je u Perthu susretom s hrvatskom zajednicom u Hrvatskom društvenom centru, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore Zapadne Australije na čelu s predsjednikom Lukom Jurčevićem, i Hrvatskog društvenog centra Zapadne Australije, na čelu s predsjednikom Anthonyjem Sumichem. Susretu su bili prisutni, također, predstavnici lokalne vlasti Zapadne Australije uključujući ministricu za vodu i mlade Simone McGurk i gradonačelnika Cockburna Logana Howletta. Čestitke uglednoj Hrvatskoj gospodarskoj komori Zapadne Australije, koja 20 godina aktivno pridonosi razvoju suradnje u područjima trgovinskih ulaganja i gospodarske suradnje između Zapadne Australije i hrvatskog gospodarstva i industrije. Impresivan Hrvatski društveni centar Zapadne Australije od 1977. njeguje hrvatsku kulturu, organizira brojne događaje i tečajeve učenja hrvatskog jezika. Jezik je nepremostivi temelj svakog naroda, a čuti kako se on uči i na drugom kraju svijeta stvara osjećaj neizmjernog ponosa. Mladi Hrvati Pertha i dalje nastavljaju učiti materinji jezik, zahvaljujući Hrvatskom katoličkom centru "Sv. Ana" pod vodstvom vlč. Nikole Čabraje, koji ove godine obilježava 50 godina postojanja, a u okviru kojeg djeluje Hrvatska etnička škola. Zahvala i članovima hrvatske zajednice na promicanju hrvatske kulture kroz Hrvatsku folklornu grupu "Zagreb", i Hrvatski folklorni ansambl "Lado" - prenozimo izjavu ministra Gordana Grlića Radmana s njegove službene Facebook stranice, s koje donosimo i lijepe fotogra�ije dobrodošlice i druženja s ministrom. U Sydneyju je posjetio hrvatski klub "Concord", HKC "Sveti Nikola Tavelić" - St. Johns Park, kao i Hrvatski klub "Kralj Tomislav", gdje je na svečanoj ceremoniji uručio

‘Zahvala našoj velikoj, snažnoj i ponosnoj hrvatskoj zajednici na potpori i privrženosti Domovini kroz njenu povijest’ hrvatska državljanstva. - Hrvatska dijaspora diljem svijeta odigrala je važnu ulogu za međunarodno priznanje Hrvatske. Hrvati još uvijek nose ožiljke koji su nam naneseni pod komunističkom Jugoslavijom zbog naše težnje za slobodom, povijesnim hrvatskim identitetom ili prakticiranjem vjere, čak i izvan naših granica. To je dio razloga zašto pozorno pratimo slučaj hrvatske 'šestorke' ovdje u Sydneyju. Hrvatska ima puno pouzdanje u pravosudni proces prijateljske države Australije s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti i u čiji pravosudni sustav vjerujemo, no Vlada Republike Hrvatske spremna je pomoći pri nastavku sudske istrage Novog Južnog Walesa u svrhu rasvjetljavanja svih činjenica navedenog slučaja. Zahvala našoj velikoj, snažnoj i ponosnoj hrvatskoj zajednici na potpori i privrženosti Domovini kroz njenu povijest. Vlada RH će nastaviti snažno ulagati u programe za našu dijasporu. Mjesto budućih prostorija Hrvatskog kluba 'Sydney - Concord' je u izgradnji, a njegov predsjednik Zvonimir Kurtović i suradnici upoznali su nas o izazovima i prilikama s kojima se suočavaju. Srdačan je bio susret s hrvatskom zajednicom i u Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića, klubu 'Kralj Tomislav' na čelu s Tomislavom Lerotićem, kao i s predstavnicima Zaklade hrvatskih studija na čelu s predsjednikom Antom Gurlicom i direktoricom Hrvatskih studija Jasnom Novak Milić. Vlada RH nastavit će sustavno i bezrezervno podupirati rad i razvoj ove značajne Zaklade - izjavio je ministar Radman. U Canberri će se ministar Grlić Radman susreti s ministricom vanjskih poslova Australije Penny Wong, kao i senatorom Simonom Birminghamom, senatoricom Marijom Kovačić, glavnim upraviteljem Australije Davi-

dom Hurleyem, predsjednicom Senata Sue Lines, te ministrom industrije i znanosti Edom Husicem. U Adelaideu su predviđeni susreti s predsjednikom Vlade Južne Australije Peterom Malinauskasom, predsjednikom Gornjeg doma Australskog parlamenta Južne Australije Terryem Stephensom, te guvernerkom Južne Australije Frances Adamson. Također, ministar će posjetiti i Hrvatski klub "Adelaide". Posjet Melbournu ministar će započeti sastankom s ministrom pravosuđa i glavnim državnim odvjetnikom Markom Dreyfusom. U okviru boravka, ministar Grlić Radman posjetit će Hrvatski katolički centar "Clifton Hill" i Hrvatski društveni centar "Geelong" gdje će se susreti s hrvatskom zajednicom, učenicima Viktorijanske jezične škole i Hrvatskim folklornim društvom "Lado Geelong". U Wellingtonu, ministar Grlić Radman sastat će se s predsjednicom Vrhovnog suda Novog Zelanda Dame Helen Winkelmann, te će posjetiti Hrvatski klub "Wellington" gdje će se susreti s hrvatskom zajednicom. Predviđeni su i drugi susresti s dužnosnicima Novog Zelanda. U Aucklandu će se ministar Grlić Radman susreti s hrvatskim gospodarstvenicima s Novog Zelanda, te će posjetiti Hrvatsko kulturno društvo "Auckland", gdje će na svečanoj ceremoniji uručiti hrvatska državljanstva, prenosimo najave sa službene stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

FOOTSCRAY FA 'HRVATSKA ZORA' PROSLAVIO 30. OBLJETNICU PROMICANJA I ZAŠTITE HRVATSKE

I dalje smo najveća folklorna skupina u Viktoriji, utočište koje nitko ne može razbiti, skupina koja se međusobno poštuje, kako se ono kaže - 'što te ne slomi, ojača te' - rekla je predsjednica Hrvatske zore Adrijana Dorinko

Tekst i fotogra�ije: Zoran Juraj SABLJAK

olklorni ansambl "Hrvatska zora" iz Melbournea proslavio je u subotu, 2. prosinca, u dvorani AHD-a Melbourne u Footscrayu svojih 30 godina unaprjeđivanja, promicanja i zaštite hrvatske kulture i naslijeđa. Događaj, za koji su ulaznice bile rasprodane tjednima unaprijed, privukao je više od 600 uzvanika. Bivši i sadašnji plesači, učitelji i članovi odbora uveličali su ovaj događaj svojom prisutnošću. U dvorani, koja je bila posebno ukrašena stvarajući tako dražestan ambijent, gosti su se družili uživajući u bogatoj večeri. Nakon što su se prisutni neko vrijeme neobvezno družili počeo je službeni dio programa, negdje oko 19 sati voditelj programa Robert Špoljar poželio je toplu dobrodošlicu svima prisutnima. Predstavio je bogati program u kojem su nastupale sve tri skupine "Hrvatske zore" - „Maleni, „Pripremni” i „Kvalitetni”. Sve su skupine ostvarile niz predivnih izvedbi plesova uz pratnju svog punog sastava tamburaškog orkestra. Iako su sve skupine bile izvrsne u pjesmi i plesu, najmlađi „Maleni” posebno su osvojili srca svih prisutnih. Roditelji, bake i djedovi okružili su plesni podij kako bi ovjekovječili ovaj veliki događaj. Finale je bilo nezaboravno - „Kvalitetni” su izveli nastup nakon kojeg je svih 600 prisutnih gostiju glasno pljeskalo uz velike ovacije. Njihovo postignuće tijekom proteklh 30 godina djelovanja uzdiglo ih je do statusa jedne od najdražih i dobro poznatih kulturnih skupina, unatoč skromnim počecima od prije tri desetljeća. Nakon kulturnog programa i poslužene luksuzne večere, u kojoj je glavnu ulogu odigrala omiljena sarma, na pozornicu stigli su članovi benda "Major Minor". Nije prošlo mnogo vremena i plesni se podij napunio čim su odsvirali nekoliko poznatih klasičnih hrvatskih pjesama. Službeni dio večeri nastavio se, voditelj programa Robert Špoljar predstavio je dopredsjednika Berislava Vidakovića, koji se prisutnima obratio s nekoliko riječi. U svom govoru Bersilav se prisjetio kako su prije 30 godina velečasni Josip Vranješ i on sam pretvorili ideju o Hrvatskoj zori u stvarnost. Uz pomoć i potporu Bože

Potočnika i njegove pokojne supruge Angele Potočnik, "Hrvatska zora" započela je put do uspjeha. Berislav je napomenuo kako je tijekom 30 godina šest brakova izniklo iz ove folklorne skupine. Berislav je također podijelio emocionalnu poruku jednog od bivših učitelja Hrvatske zore, Gorana Kačurova. Kačurov, koji je, uz Folklorni ansambl "Kralj Tomislav" iz Aucklanda također slavio njihovu 30. godišnjicu izrazio je svoje divljenje: „Nikada nisam upoznao skupinu ljudi koji bi bili bolji zaštitnici hrvatskog naslijeđa u svijetu. Bila je čast imati taj privilegij. Želim postati član Hrvatske zore na njen 30 rođendan. Gdje mogu platiti članarinu? Naravno, ako me primate. Ovo nije samo rođendan. Cijeli hrvatski svemir, raštrkan poput zvijezda diljem svijeta, gleda vas danas s dubokim poštovanjem i divljenjem. Sve zbog načina na koji cijenite i volite našu Hrvatsku kroz ples i pjesmu, način koji do sada nije viđen. Donosite inspiraciju vašom snagom, ustrajnošću i ponosom. Može li išta biti ljepše? Ne! Stoga ponovno mnogo hvala na ovih prekrasnih 30 godina, ponosan sam na vas. S dubokim naklonom najboljima od nas, u ime hrvatske zajednice Novog Zelanda i Foklornog ansambla 'Kralja Tomislava', vaš najveći štovatelj, Goran Kačurov.” Berislav je također uputio zahvale predsjednici "Hrvatske zore" Adrijani Dorinko na njenom predanom radu tijekom godina. Zahvalio je svim sadašnjim i bivšim članovima odbora te, najvažnije, izrazio je duboko divljenje prema svojoj supruzi i obitelji na neprekidnoj potpori tijekom svih ovih godina. Sljedeća se prisutnima obratila predsjednica Hrvatske zore Adrijana Dorinko, a s obzirom na važnost ovog događaja smatrali smo prikladnim u cijelosti prenijeti cijeli njezin govor: "Dobra večer svima! Dobrodošli na našu posebnu gala večer povodom naše 30. obljetnice - 30 godina! Kakvo nevjerojatno postignuće! Hvala Vam svima i čestitke svim našim bivšim i sadašnjim članovima što su bili dio nečeg toliko posebnog, što su stvarali dragocjena sjećanja koja neće biti zaboravljena. Večeras se ponosimo svima vama, kao i uvijek, nastupi svih skupina

‘Hrvatska zora’ - za

bili su izvrsni! Hvala svim našim članovima i roditeljima koji se žrtvuju kako bi svoju djecu doveli na plesne probe i nastupe; bez vas svih ovo ne bi bilo moguće. Posebno želim zahvaliti velečasnom Velimiru Maglici, zaista smo počašćeni vidjeti Vas ovdje među nama i zauvijek smo Vam zahvalni, Bog Vas blagoslovio. Gdje početi? Iza mene je nevjerojatnih 17 godina u obitelji Hrvatske zore i svake godine sve sam ponosnija na to tko smo i što činimo. Mi smo iznimno ponosni Hrvati; uvijek smo naše članove i zajednicu stavljali na prvo mjesto i ponosimo se time što dajemo sve od sebe bez obzira radi li se o nastupima ili volontiranju; bez ikakvih pitanja uvijek smo tu za našu zajednicu! Vaša potpora zaista je bez premca i na tome hvala. Posebno želim zahvaliti svojoj obitelji, obitelji unutar Hrvatske zore i prijateljima te, najvažnije, svom suprugu i djeci koji su me podupirali i vodili kroz sve ove godine. Hrvatska zora prošla je kroz vrlo tešku godinu, no naša vjera i dalje ustraje! Ostaviviši po strani lažne optužbe, ispitivanja i ismijavanja želimo jasno reći: 'Stojimo uz svoju istinu!' Uvijek smo činili ono što je pra-

vo za naše članove i zajednicu i to se moglo vidjeti kroz 30 godina! Razmatrajući okolnosti i dalje smo najveća folklorna skupina u Viktoriji, utočište koje nitko ne može razbiti, skupina koja se međusobno poštuje, kako se ono kaže - što te ne slomi, ojača te'. Zasigurno nećemo dopustiti da itko razdvoji hrvatsku zajednicu; naše prabake i pradjedovi, bake i djedovi i naši roditelji izgradili su naš dom, centar za zajednicu svih Hrvata! Dali su nam sve što imamo danas i sada nam je vaša potpora potrebnija nego ikad - i borimo se te nećemo prestati boriti se da ponovno dobijemo naš dom, uz Božju pomoć! Nakon svega, ne bismo mogli nastaviti s radom bez potpore triju nevjerojatnih klubova. Velika hvala AHD-u 'Melbourne' i Anti Juriču, 'Melbourne Croatiji' i Monici Cimeri, NK 'St Albans Saints Dinamu' i Iliji Dragičeviću - ne možemo dovoljno zahvaliti na potpori koju ste nam pružili ove godine. Raširenih ruku dočekali ste nas u vašim kluovima i na tome smo vam vječno zahvalni, nećemo zaboraviti vašu podršku! U to ime, želimo vam predati ove poklone. Posebno hvala AHD-u 'Melbourne' i Anti Juriču te Marku Radošu na večerašnjem nezaboravnom događaju. Velika hvala i sljedećim osobama: Ani Paulus iz AP CAKES na donaciji naših predivnih kolača na dva kata i svim desertima koji su se mogli kušati

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 7

KULTURE I FOLKLORA U DVORANI AUSTRALSKO-HRVATSKOG DRUŠTVA 'MELBOURNE'

vijeke živjeti mora!

večeras. Ana je uvijek bila velikodušna na svim događajima koje smo pripremali! Hvala Sanji Puhalo i Ani iz tvrtke 'Juliet Louise Weddings Florist' na dekoracijama na stolovima. Želimo vam ovom prilikom predati poklone. Želimo zahvaliti našim gostima Lidiji Jelinić i Skyair Services - našem dugogodišnjem sponzoru, Ljubici Cimeri iz 'Katarine Zrinski' te Paulu i Tonki Saric. Veliko hvala svim našim gostima iz Hrvatskog sportskog centra u Adelaideu, Juli Čirjak, predsjednici, Gordani i Cynthiji Smoljan; velika, velika hvala! Hrvatska zora također je podržavala njihovu fantastičnu feštu već kroz 15 godina. Hvala Michaelu Gashi iz tvrtke Filagree Jewellers iz Williamstowna. Velika hvala svim predivnim donatorima i dodjeljivačima nagrada za tobmolu, koje možete vidjeti navedene na programu na Vašim stolovima. Ne možemo dovoljno zahvaliti! Posebna hvala damama Hrvatske zore u kantini - Mary Ljubičić, Ani Batur i Mili Tokić - na napornom radu, posvećenom vremenu i trudu za prikupljanje novca za našu predivnu djecu. Hvala svim damama koje su se pobrinule za nošnje i svim volonterima; svi ste jednostavno nevjerojatni! Hvala i Robertu Špoljaru, našem voditelju programa i grupi Major Minor koja je bila uz nas već dugi niz godina uz fantastičnu glazbu svih tih večeri! Hvala našim predivnim

sponzorima tijekom svih ovih godina: Melbourne Knightsima, Strathmore Splitu, North Geelong Warriorsima i AHD-u Geelong. Velika hvala našim učiteljima: Berislavu Vidakoviću, Robertu Pavliću, Ines Šumić, Robiju Volareviću, Emmi Šestan i Bianci Jovici. Nevjerojatan tim učitelja, hvala Vam na svem predanom radu, izdvojenom vremenu, ljubavi i očuvanju naše predivne kulture i naslijeđa. Volimo Vas od srca. Molim Vas, priđite primiti naš poklon. Velika hvala odboru naše Hrvatske zore: Berislavu Vidakoviću, Robertu Pavliću, Ines Šumić, Antoneli Jovici, Suzie Ilic, Nicholasu Seolu, Lucy Hrbolić, Ani Mioč, Bianci Jovic i Dinani Madušić. Većina tima zajedno je već dugo godina, tim lojalnih ljudi koji je uložio nebrojene sate i trud kako bi ova velika skupina nastavila s radom tijekom 30 godina. Hvala svima što ste ovu noć i tolike brojne druge događaje učinili toliko uspješnima. Volimo Vas! Znam da ima još mnogo ljudi koji su dio ovih nevjerojatnih odbora tijekom godina, hvala vam od srca. Molim članove odbora da priđu primiti poklone. Također bih željela pozvati Šte�icu Vukadin… Hvala Stef, želimo ti odati priznanje na tvojih 30 godina kao člana i plesačice. Molimo priđi primiti svoju plaketu. Na kraju i najvažnije u moje osobno ime, ime Odbora Hrvatske zore, cijele Hrvatske zore i svih ovdje prisutnih, željela bih čestitati Berislavu Vidakoviću povodom 30 godina u Hrvatskoj zori, to je zaista nevjerojatno!!! Zauvijek ćemo biti zahvalni na tvom vodstvu, strasti, posvećenosti, napornom radu, on nije prošao nezapamćeno. Bio si velika vodilja svega što se događalo u Hrvatskoj zori i svega što smo postigli i što jesmo! Želimo ti odati priznanje na 30 godina rada s ovim poklonom/ plaketom. Čestitke na 30 godina! Neka te Bog blagoslovi!" Nakon Adrijaninog govora, predsjednik AHD-a "Melbourne" Ante Jurič podijelio je s prisutnima nekoliko riječi. Jurič je odao počast napornom radu i posvećenosti Hrvatske zore tijekom posljednih 30 godina. Prisjetio se vremena kada je i sam plesao u njenim redovima, naglasivši kako je povezanost sa ovom skupinom trajna. Ante je rekao da je AHD uvijek bio i

uvijek će biti stalna potpora svim "hrvatskim stvarima". Čestitao je Hrvatskoj zori još jednom i potom objavio nešto nevjerojatno: AHD će svoj doprinos Hrvatskoj zori dati u obliku donacije od 5000$. Štoviše, otkrio je da je ranije tijekom večeri razgovarao s gospodinom Ivanom Fillipovićem, vlasnikom tvrtke I&D Group, te da se Ivan također obvezao donirati 5000$ Hrvatskoj zori. Ova objava dočekana je gromoglasnim pljeskom, a Adrijana u prvi mah jednostavno nije mogla vjerovati u to. Predsjednica Hrvatskog sportskog centra "Adelaide" Julie Čirjak potom je Adrijani i Berislavu predala kolaž sjećanja koji prikazuje brojna postignuća Hrvatske zore tijekom godina. Izrazila je zahvalnost na njihovoj desetljetnoj potpori "Adelaide Fešti". Julie je zaključila objavom da će Hrvatski sportski centar Hrvatskoj zori donirati 1000$. Nakon završetka službenog dijela večeri svi plesači pozvani su na plesni podij kako bi se napravila grupna fotogra�ija u sjećanje na ovu veliku večer i ovu obljetnicu. Ostatak večerio bio je posvećen slavlju, Major Minor vratio se na pozornicu i slavlje se nastavilo do ranih jutarnih sati. Izvučeno je 18 nagrada tombole na kojoj je prva nagrada bila novčana, u iznosu od $2000, a dva pršuta bila su predmet aukcije - velikodušne donacije Paula i Tonke Šarić, "Siketa Meats", "Melbourne Croatije" i "Cimera Meatsa". U osobno ime, i ime uredništva Hrvatskog vjesnika želim od srca čestitati Hrvatskoj zori na postignuću ove velike obljetnice. Bilo je apsolutno zadovoljstvo surađivati s njima tijekom proteklih 13 godina u ulozi urednika, dokumentirati njihovo putovanje u brojnim izdanjima Vjesnika. Adrijana i Berislav uvijek su napravili sve, pa i više od toga kako bi osigurali besprijekornu suradnju, bez obzira radilo li se pritom o njihovom godišnjem pikniku povodom Dana Australije, njihovim međudržavnim ili pak međunarodnim turnejama. To su učinili ne samo radi samopromocije, ona im i nije potrebna, već štoviše kako bi budućim naraštajima osigurali ostavštinu i ostavili utjecaja u našoj pisanoj povijesti na ovim udaljenim obalama. Radi toga smo ponosni na njih. Čestitke!

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

Blagoslov ZAGREB AUTOBIOGRAFIJA AUSTRALSKOG BOKSAČA HRVATSKIH KORIJENA Crkve sv. Marka nakon obnove

povodu završetka obnove Crkve sv. Marka održani su u nedjelju misa i blagoslov tog objekta prepoznatljivog po krovu s grbovima Zagreba i Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, nakon čega je premijer izjavio da se obnavlja više od 150 javnih i kulturnih objekata. Premijer je u izjavi novinarima nakon mise rekao da je riječ o velikom projektu koji je nakon potresa trajao skoro tri godine, za što je osigurano 6,1 milijuna eura EU sredstava i 205.000 eura iz proračuna. Rekao je kako mu je drago i zbog župnika i župljana te cr-

‘Moje borbe’ - životna priča najvećeg ličkog boksača svih vremena! Imao sam 19 godina kad sam došao u Australiju. U Sydneyju sam se učlanio u boksački klub i tamošnji treneri su prepoznali moj talent, ispričao je Ivan Rukavina Pripremio: Damir LJUBIČIĆ

kve koja je i simbol identiteta i Zagreba i Hrvatske, ali i zbog vrlo vidljivog napretka obnove sakralne baštine i kulturne baštine. “Više od 100 crkava u Zagrebačkoj nadbiskupiji je nastradalo u potresu, a putem Ministarstva kulture obnavlja se više od 150 objekata kulturne baštine, sakralne baštine, javnih objekata i sve to skupa nastojimo odraditi na najkvalitetniji mogući način”, naveo je Plenković. S obzirom na to da su na Trgu svetog Marka i dalje postavljene sigurnosne ograde, premijer je na upit novinara rekao kako će sigurnosne službe napraviti procjenu. “Naći će se način da se osigura dolazak vjernika u crkvu, a s druge strane omogućit će se i sigurnost Vlade i Sabora. Naglasio je da ograde nisu tu slučajno. “One su tu od trenutka kada je na ovu zgradu Vlade, dakle simbola institucija vlasti, počinjen teroristički napad”, naveo je Plenković. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek navela je kako su radovi na crkvi završili još ovog ljeta, a završavali su se samo neki restauratorski radovi. Navela je kako je riječ o više od šest milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti, dok je jedan iznos sredstava osiguran putem Hrvatskog restauratorskog zavoda za cjelovitu obnovu i za restauraciju vrlo vrijednih umjetnina u samoj crkvi. “Ova crkva nije tako teško stradala kao neke druge, u prvom redu zato što zvonik nije bio destabiliziran. Međutim, bila je vrlo složena zbog specifičnosti svodova i zbog i simboličke i baštinske vrijednosti”, objasnila je ministrica Obuljen Koržinek.

ruga hrvatska promocija autobiografije Ivana Rukavine, australskog boksača hrvatskih korijena koji je dio karijere proveo i u Sjedinjenim Državama, održana je u četvrtak, 30. studenoga, u Domu Specijalne policije u Zagrebu. Nakon što je u ožujku 2021. knjiga predstavljena australskoj publici, hrvatska je publika zbog pandemijskih okolnosti morala pričekati čak dvije godine kako bi upoznala autora, boksača koji je uz osvajanje naslova prvaka Australije, pod australskom zastavom osvojio i prestižni Kraljevski kup na Tajlandu. Životna priča zasigurno najvećeg ličkog boksača svih vremena počela je 1963. godine u Perušiću, u kraju u kojemu su ljudi zbog načina života i surove klime bili primorani stjecati i manifestirati svoju veliku fizičku snagu. S navršenih 19 godina napustio je rodni kraj i otišao živjeti u Australiju. Do dolaska u Sydney Ivan je pratio mečeve vrhunskih boksača Marijana Beneša i Mate Parlova, ali kako nije imao gdje trenirati boksačku je karijeru započeo u zemlji pod Južnim križem. - Imao sam 19 godina kad sam došao u Australiju. U Sydneyju sam se učlanio u boksački klub i tamošnji treneri su prepoznali moj talent. Amaterskim boksom sam se bavio sedam, osam godina. Nakon što sam osvojio zlatnu medalju, trebao sam ići na Olimpijadu 1988. godine, no tada sam ozlijedio prvi zglob na prstu te mi je izmaknuo odlazak na Olimpijske igre u Seulu. Deset mjeseci sam čekao da to

zaraste, imao operaciju, i u tom razdoblju bez treninga shvatio sam da je vrijeme da se okušam u profesionalnom boksu. Amaterski boks je prilično neizvjestan, i čekati narednu Olimpijadu za četiri godine mi se činilo kao gubitak vremena. Na po-

četku profesionalne karijere sam odmah osvojio pojase prvaka Australije i prvaka Australoazije pa je logičan slijed bio da pođem u Ameriku. Danas mislim da je ta odluka bila pogrešna, trebao sam otići u Europu - rekao nam je Ivan po završetku službenog dijela promocije njegove knjige. Već na samom početku američkog dijela karijere Ivan je shvatio kako će mu kao strancu biti teško ostvariti "američki boksački san". - U prvom meču na američkom tlu borio sam se protiv Ramzija Hassana Hassana, koji je u to vrijeme bio među deset najboljih na svijetu. Prije meča sa mnom tri je puta napadao svjetsku titulu. U svakoj od deset rundi sam bio bolji od njega. Davao sam svoj maksimum jer sam bio svjestan da se ne borim samo protiv njega, nego i protiv sudaca, liječnika i publike. Suci su me pokrali, što je i publici bilo jasno, tako da je Ramzi pobjegao iz ringa. Na putu do svlačionice gledatelji su ga gađali bocama i čašama - kaže Rukavina koji se nakon nekoliko godina provedenih u SAD-u odlučio vratiti u Australiju te još jednom, ovog puta preko Novog Zelanda, pokušati napasti titulu prvaka Panazijske regije. - Po povratku sam imao još tri meča na Novom Zelandu, nadajući se prilici da se borim za PanAsian titulu. U slučaju osvajanja titule, automatski bi ušao među prvih 15 na svijetu. I tu su

me pokrali u prvom meču, a iz druge dvije borbe sam izašao kao pobjednik. No, uskoro sam ozlijedio zglob ruke u prometnoj nesreći i to je označilo završetak moje karijere. Kasnije sam se prebacio u trenerske vode i godinama radio s Viktorom Chernousom iz Ukrajine. Pod mojim vodstvom boksao je 11 mečeva i upisao 11 pobjeda, no poslije se zasitio boksa pa smo se razišli - govori nam Ivan koji danas, iako je u boksačkoj mirovini, pomno prati hrvatske boksače, posebice Filipa Hrgovića. - Gledao sam jedan njegov meč u kojem se borio protiv nekog Amerikanca, starijeg borca, i nije me oduševilo to što je pokazao. No, od tada do danas je napredovao toliko da sam uvjeren da će postati prvak svijeta. Na predstavljanju knjige, uz generala Željka Glasnovića i Krisa Malića, predsjednika Udruge stranih dragovoljaca Domovinskog rata, jedan od govornika bio je i saborski zastupnik Stipe Mlinarić Ćipe, poznati branitelj Vukovara, pripadnik legendarnog "Turbo voda" s Trpinjske ceste. - Knjigu još nisam pročitao, pročitat ću je sada... Bio sam u Australiji, znam što ti ljudi tamo osjećaju prema Hrvatskoj. Mogu samo zamišljati kako se Ivan osjećao kad se borio pod australskom zastavom. Uvjeren sam da je u tim borbama mislio na svoju Hrvatsku, da se u srcu borio za nju - rekao je Ćipe.

Tijekom predstavljanja autobiografije Mario Zorko, predstavnik Hrvatskog boksačkog saveza, Ivanu je uručio posebno priznaje za njegov doprinos ovome zahtjevnom sportu te boksačke rukavice s potpisom legendarnog Željka Mavrovića. - Ova je knjiga izuzetno vrijedan projekt. Autentično govori o životu jednog boksača čiji put nije bio posut ružama. Unatoč mnogim preprekama, Ivan je zahvaljujući svome talentu te tom hrvatskom, borbenom genu uspio osvojiti velike titule. On je ponos svih nas Hrvata, hrvatskog boksa, a posebno me veseli što je tako vjeran svojoj domovini. Bilo je puno boksača u hrvatskom iseljeništvu koji su ostvarili velike rezultate. Spomenut ću samo američkog Hrvata Ferdinanda Živića, koji je prvi Hrvat ikada koji je osvojio pojas svjetskog prvaka, te Georga Chuvala, koji je bio u vrhu superteške profesionalne kategorije. On se borio protiv svih najvećih boksača, od Mohammada Alija nadalje - rekao je Zorko. Među okupljenima bio je i hrvatski teatrolog, književni i kulturni povjesničar Slobodan Prosperov Novak, koji smatra kako bi se Rukavinina životna priča trebala ispričati i na velikom ekranu. - To je jedna dnevnička knjiga, koja miješa njegov svakodnevni život sa svim njegovim uspjesima, događajima... On nije rođen pod sretnom zvijezdom. Svaki put kad je postigao velik uspjeh, nešto se prepriječilo na njegovome putu. Ali upravo to je ljepota ove knjige, jer to je priča o pokušajima, o uzdizanju jednog čovjeka koji je uporno radio, žrtvovao se na putu do cilja - kaže Slobodan Prosperov Novak. Ivan će ovih dana punog srca poći natrag za Australiju, s namjerom da se što prije vrati u Lijepu našu te aktivno podijeli svoje iskustvo s hrvatskim boksačima u usponu.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

GEELONG U ORGANIZACIJI UDRUGE UČITELJA HRVATSKOGA JEZIKA U VIKTORIJI

Međuškolsko natjecanje u poeziji U natjecanju su sudjelovali učenici hrvatskoga jezika iz svih centara koji djeluju u okviru u "Victorian School of Languages" te Osnovne škole "Holy Family"

druga učitelja hrvatskoga jezika u Viktoriji organizirala je natjecanje u poeziji u subotu 28. listopada u Centru hrvatske zajednice u Geelongu. Natjecanje je održano u dvorani koju su dupkom ispunili roditelji, bake i djedovi. U međuškolskom natjecanju sudjelovali su učenici hrvatskoga jezika koji djeluju u okviru u "Vikorijske jezične škole" ("Victorian School of Languages") i Osnovne škole "Sveta obitelj" ("Holy Family"). Iskrene čestitke svim učenicima, učiteljima i roditeljima na uloženom trudu. Osvajači prvog mjesta dobili su nagradu u iznosu od 150 australskih dolara, za drugo mjesto dobili su po 100, a treće po 50 dolara. Osvajačima poticajnih nagrada pripalo je po 20 dolara. Pobjednici su: PREP razred - Lenny Boras - Klaudija Jurleta - Jack Ilievski 1/2 razred - Leila Deša - Andrea Čičak - Stjepan Jusup Enc. Tomislav Devčić Enc. Evelina Vasilevski 3/4 razred - Ivy Matijević - Oliver Jurić - Valentina Pajić Enc. Aiden Deša Enc. Maria-Rose Batarilo Enc. Vivienne Boras 5/6 razred - Joseph Čolak - Gigi Grgić - Emily Drvoderić - Nina Trogrlić Enc. Lily Skoko Enc. Sophie Šimović 7/8 razred - Mia Krakić - Ava Volarević - Nikola Čarapina Enc. Anthony Žanić

Enc. Ante Brdar 9/10/11 razred - Ana Žanić - Tina Bilić - Francis Čolak Enc. Natalie Bilić Enc. Lucas Špehar Neizmjerno smo zahvalni pokroviteljima natjecanja: Harcoorts Geelong, Centar hrvatske zajednice, Volare Tiles Concept, I &D Constructions, Hrvatski dom "Kardinal Alojzije Stepinac" i Hrvatska kulturna udruga. Velika hvala Centru hrvatske zajednice koji je donirao i priredio hranu za sve natjecatelje, te gospodinu Marinku Grgiću za njegovu pomoć u osiguranju dvorane za natjecanje.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

Rasprodaja Hrvatske se nastavlja!?

Primjer očajne politike bez vizije

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

edno nedavno provedeno ispitivanje javnog mišljenja pokazalo je da čak 74 posto građana Republike Hrvatske misli kako zemlja ide lošim smjerom. U anketi ispitanike nisu pitali što misle je li smjer kojim je Hrvatska do sada išla dobar, no nije teško zaključiti da bi i na to pitanje odgovori bili slični. Politički čelnici koji su vodili Hrvatsku od njenog osamostaljenja do danas postigli su i neke izvrsne rezultate, od odcjepljenja od Jugoslavije i pobjede u Domovinskom ratu, preko članstva u NATO-u i Europskoj uniji, pa do ulaska u Schengen i Eurozonu. To su veliki, povijesni uspjesi. No, paralelno s tim u Hrvatskoj su se odigrali i neki izrazito loši procesi, rezultati kojih se ogledaju prije svega na gospodarskom i demografskom planu. Osim što je praktički ostala bez industrije, Hrvatska, zemlja za koju se često kaže da može hraniti pola Europe, danas je izrazito ovisna o uvozu hrane, broj iseljenih mjeri se u stotinama tisuća, a većina najjačih i najpro�itabilnijih tvrtki je u stranom vlasništvu. Kad se o tome povede riječ, u pravilu se sve svodi na „privatizacijsku pljačku devedesetih”, no to je tek početak poriče i nije sigurno da je uopće njen najvažniji dio, budući da se u tu „vreću” trpaju i tvrtke koje su uništene u srpskoj agresiji, kao i one koje jednostavno nisu mogle preživjeti prelazak iz režima socijalističke planske privrede u režim tržišne ekonomije. Također, zanemaruje se da su ključne gospodarske grane u strano vlasništvo prešle tek

Za privatne iznajmljivače i vlasnike restorana, ljude koji svojim radom i imovinom zarađuju i zaradu troše u svojoj zemlji, hrvatski predsjednik kaže da su obična smetnja

nakon 2000. U tom razdoblju je, uz „mantru” da su strana ulaganja najvažniji strateški cilj, prodana hrvatska naftna industrija, Hrvatski telekom, vodeće banke, mnogi hoteli... Istovremeno su hrvatsku trgovinu počeli preuzimati strani trgovački lanci koji danas diktiraju uvjete sve malobrojnijim poljoprivrednim proizvođačima... Posljedica svega toga je da Hrvati danas u svojoj zemlji rade za strane poslodavce koji dobit nose u inozemstvo, da kupuju uvoznu robu u dućanima kojima su vlasnici stranci, u inozemstvo ide dobit od svake potrošene litre goriva, bankovne transakcije ili minute telefonskog razgovora. Čak i dobar dio kruha koji Hrvati pojedu zamijesi se u inozemstvu, a u Hrvatsku se uveze kao polugotov proizvod. Logično bi bilo da su nakon svega toga izvučene neke pouke, no čini se da mnogi žele ići dalje istim smjerom. S tim da je sada, nakon energetike, banaka, trgovine i poljoprivrede, na red došao turizam. Godinama se već, u vidu navodnih znanstvenih i stručnih analiza, priprema teren za drastične promjene u toj grani gospodarstva. Ovih dana se na sve nadovezao predsjednik Zoran Milanović, i to u formi predavanja koje je održao studentima turizma! „Bitno je da se od turizma napravi vrhunski proizvod, da kad dođeš u hrvatske hotele - prije svega hotele, a onda ovo ostalo, što mora postojati, ali je obična jedna smetnja, ali ima svoje tržište - da to bude na razini Austrije ili sjeverne Italije”, rekao je Milanović. Znači, za njega su obična smetnja privatni iznajmljivači i vlasnici restorana, ljudi koji svojim radom i imovinom zarađuju i zaradu troše u svojoj zemlji, a ideal su mu luksuzni hoteli na kojima će zarađivati uglavnom strani vlasnici, u kojima će turiste posluživati strani radnici, jer domaće radne snage nema, dok će Hrvatima od tog vida turizma ostati smeće, otpadne vode i eventualno neke naknade za koncesije.

Piše: Zvonimir Despot

isto vrijeme zbila su se dva slična događaja. Hrvatski mediji prepuni su izvještaja o novom tramvaju koji je stigao u Zagreb, prvi od njih 11 kupljenih u Njemačkoj kako bi pojačali tramvajski promet u Zagrebu do dolaska naručenih, onih baš novih. Ili, kako je to najavljivao gradonačelnik Tomislav Tomašević, to su “gotovo novi tramvaji”, jer su stari samo 27 godina. Istodobno je u Sarajevo stigao prvi novi tramvaj kupljen na međunarodnom natječaju. Po slikama se vidi da je ultramoderan u odnosu na najnoviji zagrebački, ali i u odnosu na sve ostale koji voze Zagrebom. I to ne samo po izgledu nego i po tehnologiji. Mnogi se naslađuju Tomaševićem i njegovim Možemo!, pa se i to navodi kao još jedan dokaz njegove nesposobnosti i nepostojanja vizije u upravljanju Zagrebom, primjerice i zato što ovi iz Njemačke nemaju klimu. No nije Tomašević jedini ili glavni krivac, i nije na čelu Zagreba godinama kao što je bio njegov prethodnik Milan Bandić. Tomaševićev problem je i to što je nemušt u odnosima s javnošću, što je nedovoljno arti-

kuliran, uz svu moguću PR službu koju ima na raspolaganju. Jer ne zna na pravi način komunicirati s javnošću, pa ni tamo gdje ima argumente u vlastitu korist. Zagrebački tramvaji samo su najnoviji primjer očajnog upravljanja Zagrebom, ali i državom u cijelosti! Primjer su očajne politike bez vizije, osim deklarativne. Jer u praksi se mnogo toga pokazuje posve drukčijim. Žalosno je reći da su zagrebački oci imali više vizije i hrabrosti i kapaciteta u 19. stoljeću nego danas. To je poraz svih nas. Ako ćemo ostati na zagrebačkim tramvajima, samo treba napomenuti da je Bandić Zagrebom vladao gotovo neprekidno od 2000. do 2021., s iznimkom razdoblja između ostavke 2002. i pobjede na izborima 2005. Katastrofalno zvuči činjenica da su posljednji kilometri novih tramvajskih pruga u Zagrebu otvoreni baš te 2000., kad je Bandić počeo vladati Zagrebom, ali to nije njegova zasluga jer je došao na gotovo. Te godine otvorena je pruga od Dubrave do Dubca te od Jaruna do Prečkog. I od tada Zagreb nije vidio ni metra nove pruge, pa tako ni do novog terminala zračne luke, iako trasa odavno postoji, kao i na drugim

Rabljeni tramvaji stari 27 godina, koje su gradski čelnici nabavili u Njemačkoj, samo su najnoviji primjer očajnog upravljanja Zagrebom, ali i državom u cijelosti!

lokacijama u gradu poput Branimirove i Heinzelove. Štoviše, Bandiću možemo zahvaliti i za hrpu starih tramvaja koji još voze Zagrebom, ne samo oni socijalistički češki nego i oni jugoslavenski, drveni iz Đure Đakovića koji su odavno trebali biti otpisani. Ljudi su svejedno za njega glasali, pa je unatoč svemu tome bio gradonačelnik pet mandata. Mazao je ljudima oči hrvatskim zastavama po banderama i lupanjem o domoljublju, kupovao je ljude i birače sitnom lovom i jeftinim populizmom, a paralelno su odabrani debelo punili svoje džepove. To je bio model upravljanja gradom, model koji je podupirao i HDZ koji ga je držao na vlasti sve do njegove iznenadne smrti. Tomašević i ekipa na mnogim poljima već su pokazali da su nesposobni i također bez vizije, ali je i činjenica da je naslijedio rasulo nakon Bandića. I opet po starome. Bandić je kupovao isključivo Končareve tramvaje koji su se brzo počeli kvariti, pa i danas hrpa njih stoji dok voze prastari. Zato su i došli novi, a opet prastari. I Tomašević je opet kupio Končareve. Zašto se na natječaj za nove tramvaje u Zagrebu nije javio nitko osim Končara, a u Sarajevu čak sedam svjetskih proizvođača? To nije pitanje samo za Tomaševića. A da idemo dalje, zagrebačke oronule fasade, prometni kaos koji Tomašević pojačava mahnitim širenjem pješačkih zona, smrad s Jakuševca, smeće po gradu... Zagreb zaostaje za – Sarajevom! (Večernji list)

Vukovar je stup patnje, ali i pobjede Piše: Branimir Stanić

rdno bi pogriješio svatko tko bi iz hrvatskoga političkoga područja, bez obzira na razinu vlasti koju predstavlja, pripisao sebi brojnost okupljenih na ovogodišnjem spomenu na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Pogrješna je sama pomisao da je oko 150 000 ljudi došlo u Vukovar, i još nekoliko tisuća u Škabrnju, kako bi se politički legitimiralo “za” ili “protiv” nekoga. Ljudi su onamo došli ponajviše osjetivši gotovo otajstven poziv da se umorni od života, sa svojim ranama i ponosima, oslone na stup koji danas predstavljaju Vukovar i Škabrnja. To je stup patnje, ali i pobjede u Domovinskom ratu, koji se pokazao čvršćim od bilo kakva političkoga paktiranja ili kadroviranja. Njegova je uloga tim važnija što se danas najavljuju politički planovi EU-a za slabljenje suvereniteta država članica, čemu se pridružuje razmahivanje utjecaja rodne ideologije, umjetne inteligencije, ratnih huškača i ekonomske krize. Naoko su to tek društveni i politički utjecaji, ali u korijenu imaju i nastojanja da se izbriše osjećaj čovjeka za transcendentno, za Boga, za činjenicu da je stvoren za više od ovozemaljskoga gliba. Čovjek bez transcendentnoga uporišta postaje lutka kojom se lako može manipulirati, a narod veliko lutkarsko kazalište. Zato je ono što se u Hrvatskoj svake godine događa 18. studenoga veliki znak nade da još postoji vrijednost koja može hrvatskoga čovjeka i narod učiniti neovisnima o koncima koje drugi

vuku u aktualnim svjetskim predstavama. Hrvatski narod danas, ma koliko to bolno zvučalo nekima u politici koji si pripisuju mesijansku ulogu, u društvenom smislu ima dva temeljna stupa na kojima gradi zajedništvo. Prvi stup simbolizira, dakle, Vukovar u kojem se sastaju sve patnje i pobjede u Domovinskom ratu. Vukovarska bol ima lica svih gradova i mjesta koji su doživjeli velikosrpsku agresiju; ondje su i Škabrnja i Knin, i Osijek, i Dubrovnik, i Slavonski Brod, i Pakrac, i Okučani, i Lipik, i Petrinja i Šibenik i Zadar i Gospić… Ondje svoja lica imaju i svi hrvatski krajevi koji na svojem području nisu imali ispaljenoga agresorskoga metka, ali su njihovi sinovi i kćeri branili domovinu i ginuli za nju, od Istre preko Hrvatskoga zagorja pa do Međimurja, ali i brojni iz iseljeništva.

Čovjek bez transcendentnoga uporišta postaje lutka kojom se lako može manipulirati, a narod veliko lutkarsko kazalište

Ako jedan grad na hrvatskom istoku, koji nije ni gospodarsko ni kulturno ni turističko središte, a nije ni nositelj demografskoga oporavka, može i danas povezati sve što je hrvatsko, to doista ima malo veze s političarima i politikama koje “danas jesu, sutra nisu”, ali ima veze s križem. Drugi je pak stup spomenuo i apostolski nuncij u propovijedi na Ovčari, a toliko je prisutan i živ da ga nije izrekao imenom i prezimenom. Kada je u propovijedi citirao rečenicu: “Moja je savjest čista”, dodao je: “Znate na koga mislim.” To što nije spomenuo ime mučenika i blaženika Crkve Katoličke zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca može biti plod svijesti da je on toliko prisutan u hrvatskom narodu da se i ne mora imenovati. Zacijelo je to bio i retorički manevar da se na spomen njegova imena opet ne uznemire dežurni stepincofobi u susjednoj državi. Nedvojbeno je stoga da su Stepinčeva patnja, njegovo uzništvo i njegova mučenička smrt također otajstveni stup današnjega hrvatskoga zajedništva, pogotovo među vjernicima. Stoga ne treba čuditi da se već godinama raznim metodama iz raznih krugova pokušavaju prepiliti ta dva stupa zajedništva hrvatskoga naroda, a znakovito je da upravo s područja današnje Srbije dolaze osporavanja i bl. Stepinca i čistoće hrvatske pobjede u Domovinskom ratu. Pravo je čudo da uz krhku hrvatsku ekonomiju, veliku ovisnost o fondovima Europske unije, demografsku katastrofu u koju se srlja – narod i dalje opstaje. Drže ga u zajedništvu zapravo ta dva stupa, stepinčevski i vukovarski, oba utemeljena u križu. Svi dosadašnji pokušaji da se sruše ti stupovi, a bilo ih je i bit će ih, ciljaju dovesti narod i uopće hrvatsku opstojnost u stupicu u kakvu su već upali neki narodi. Kako god čudno zvučalo, upravo naslanjanje na velike hrvatske patnje postalo je naša najveća sigurnost. Pa neka netko kaže da u križu nije spas. (Glas Koncila)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

SPOMENDAN JEDINI ŽIVOTNI PUT ČOVJEKA JE LJUBAV PREMA BOGU I BLIŽNJEMU

Uz blagdan sv. Nikole povezani su i brojni narodni običaji darivanja djece. Običaj je noću potajno donijeti darove djeci po uzoru na sveca koji je tako darivao siromašne ljude

veti Nikola je rođen u Maloj Aziji u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su molili Boga da imaju dijete i dobili su malog Nikolu. Nažalost, njegovi su roditelji brzo umrli te je Nikola ostao sam. Naslijedio je njihovo bogatstvo, ali se nije uzoholio već je imao srca za ljudske potrebe. Tako je pomogao siromašnom susjedu koji nije imao novca za miraz svojim kćerima. Prema predaji, ubacivao je vrećice s novcem u tri navrata kroz susjedov prozor kako bi ih otac sretno udao. Nakon nekog vremena otišao je za svećenika, a u tome mu je pomogao stric koji je bio biskup u gradu Miri. Nakon što je postao svećenik umro mu je stric i svi su mislili da će ga Nikola naslijediti, ali je on otišao u Palestinu živjeti samačkim životom. Vratio se nakon nekoliko godina - i to trenutku kad umire nasljednik njegova

Običaj koji je voljela i sveta Mala Terezija O

Sv. Nikolu slavimo 6. prosinca

Sveti Nikola, omiljeni svetac najmlađih strica. Ovog puta nije mogao izbjeći te je postao biskupom. Od tada noći provodi moleći se, a dane pomažući nesretnima i šireći vjeru. Iscrpljen od takvog načina života umro je 6. prosinca 327. godine. Pokopan je u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u kojem je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. No, zbog turskih osvajanja, svečeve posmrtne ostatke prenijeli su u grad Bari u svibnju 1087., gdje se i danas nalaze njegove relikvije. Prema na-

rodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Sveti Nikola je kao biskup živio jako skromno. Cijelog života shvaćao je da je jedini životni put čovjeka – ljubav prema Bogu i bližnjemu. S tom je ljubavi činio čuda i zbog nje je proglašen svetim. Sveti Nikola se podjednako časti i na Istoku i na Zapadu. Njemu u čast podignute su mnoge crkve, a u Hrvatskoj povijesno je značajna ona koja se nalazi na lokalitetu Prahulje kod Nina. Uz blagdan sv. Nikole po-

Tko je zapravo Krampus?

Zašto se u čizmice stavlja (zlatna) šiba? U

noći s 5. na 6. prosinca sveti Nikola obilazi domove, pregledava čistoću dječjih čizmica, a najboljim pojedincima ostavlja darove. Čizmice dobre djece obično su ispunjene narančama, slatkišima i pokojom igračkom. Svetac iz grada Patara u Maloj Aziji, koji se smatra i zaštitnikom djece, na taj način nagrađuje dobro ponašanje dječice. Krampus je njegova protuteža, a on prema legendi brezovom šibom tuče ljude sve dok ne postanu dobri. Iako nije poznato kada je točno ta zvijer s rogovima ušla u našu tradiciju, tijekom godine uvriježila se navika ostavljanja šibe u čizmicama zločeste djece. Šiba je zapravo opomena za loše ponašanje, ali i upozorenje kakva kazna čeka djecu koja nastave s ne-

stašlucima. Krampusova šiba dio je poganskih običaja koji svoje korijene vuku još iz pretkršćanskih religija, a koja se s godinama posebice zadržala u europskim zemljama poput Njemačke, Austrije i Slovenije, ali i Hrvatske. No razočaranje ili strah uslijed dobivanja šibe davno su iščeznuli iz naše kulture. Ne samo da šibe ne izgledaju zastrašujuće, već se sprejaju zlatnom bojom i ukrašavaju crvenim vrpcama kako bi izgledale što atraktivnije za kupnju i poklanjanje. Uostalom, većina hrvatskih roditelja vjerojatno je i ove godine ispunila čizmice svoje djece sadržajem vreća obaju likova – darovima sv. Nikole i Krampusovim kaznenim alatom.

vezani su i brojni narodni običaji darivanja djece. Običaj je noću potajno donijeti darove djeci po uzoru na sveca koji je tako darivao siromašne ljude. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus - ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije odlaska na spavanje, noć prije Sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice s darovima.

nogi od nas iščekivali su 6. prosinca, tradicionalno Nikolinje, u laganom strahu. Svetog Nikolu u njegovom pohodu pratit će Krampus. Ružno rogato biće, koje sa sobom nosi lance, u najboljem će slučaju zločestoj djeci u čizmicama ostaviti šibe ili ugljen, a u gorem slučaju će ih odnijeti. Barem su nas tako plašili. Kako je uopće došlo do toga da se sveti Nikola u tradiciji nekih srednjoeuropskih naroda pojavljuje s tim bićem? Informacija nema mnogo, no najčešće se smatra da Krampus izvorno nema veze sa sv. Nikolom. Ovo mitsko čudovište korijene, vjeruje se, vuče iz predkršćanske tradicije, iz poganskih vremena na germanskim

prostorima. Pogani su ga, vjeruju neki, smatrali sinom nordijske božice podzemlja, Hele. No, ovo su sve samo pretpostavke. Katolička crkva je tijekom 12. stoljeća željela zabraniti slavlja Krampusa zbog njegove sličnosti sa đavlom. No, nije ga uspjela iskorijeniti. Figura Krampusa je opstala, a do 17. stoljeća "spojen je" sa sv. Nikolom. Od 1800-ih izrađuju se Krampuskarten, kartice s nacrtanim Krampusom, obično uz neki šaljivi stih. Austrija je pokušavala ugasiti tradiciju 1930-ih pod vlašću namjesnika Hitlerove Njemačke, kao i 1950-ih, no pokušaji su ostali neuspješni.

vaj je dan posebno uzbudljiv za djecu dok odbrojavaju dane u svojim adventskim kalendarima iščekujući Božić. Sveti Nikola je veliki svetac u mnogim europskim i istočnim zemljama. Jedna od starih kršćanskih tradicija kojom se obilježava blagdan sv. Nikole je da djeca ostave svoje cipele preko noći ispred kamina, na prozoru ili ispred svoje spavaće sobe tako da ih sv. Nikola može napuniti posebnim voćem, bombonima i drugim sitnim poklonima i slasticama. Ova je tradicija potekla od priče o tome kako je sv. Nikola, mirski biskup, bacio vreće s novcem za miraz (ili kroz prozor ili niz dimnjak) u dom jedne osiromašene obitelji kako bi spasio njihove kćeri od prodaje u ropstvo. To je samo jedno od njegovih brojnih dobrih djela prema siromašnima, posebno prema siromašnoj djeci. U dječje cipelice možete staviti vrećicu čokoladnih novčića, neku malu igračku, nove čarapice, mandarinu i neke sitne vjerske predmete poput krunice, svečeve narukvice i kartice s molitvom sv. Nikoli. U nekim dijelovima svijeta djeca ostavljaju i mrkvu i sijeno preko noći u svojim cipelicama kako bi se i magarac sv. Nikole najeo. Mrkvu ili sijeno sv. Nikola uzme za svog magarca i zamijeni

ih malim poklonom ili slasticom koje će dječica ujutro pronaći. Da… sv. Nikola je prvotno jahao na magarcu natovarenom poklonima prije negoli je dobio dozvolu za upravljanje letećim sobovima! Sv. Terezija iz Lisieuxa – sveta Mala Terezija – u knjizi "Povijest jedne duše" opisuje ovu tradiciju u njenom domu u Francuskoj dok je bila malo dijete i prisjeća se koliko ju je voljela. Međutim, u njenoj se obitelji ovo nije događalo na Sv. Nikolu, nego na Badnjak (slično kako Amerikanci vješaju čarape na kamin). “Kada sam bila malo dijete, znala sam da ću kada dođemo kući poslije polnoćke naći svoje cipele u kutu dimnjaka ispunjene poklonima… Otac je, također, volio gledati moju radost i slušati moje radosno plakanje sa svakim iznenađenjem koje je izašlo iz čarobnih cipelica te je svoje zadovoljstvo dodao mome .” Tradicija obilježavanja blagdana sv. Nikole razlikuje se od zemlje do zemlje, ali svima je zajednička tema poklončića i slastica koje se ostavljaju ili u cipelicama ili u čarapicama. Nastavljanje ove tradicije došašća u svom vlastitom domu je odličan način učenja djece da poštuju svece i produbljuju svoje znanje i ljubav prema kršćanskoj vjeri.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

PLESNA NOĆ REDOVITA GODIŠNJA ZABAVA HFS ‘CROATIJE’ KOJA JE TRAJALA DO KASNO U NOĆ OD

Slavlje hrvatske kulture nastavlja cvati

Plesni podij bio je prepun oduševljenih lica i ostao je takav cijele večeri, a prisutni su pjevali i plesali pokazujući zaraznu energiju Tekst i foto: Mladen LEKO

rvatska zajednica Canberre uživala je u subotu, 25. studenoga, u jednom od najpamtljivijih događaja posljednjih godina, godišnjoj zabavi za kraj godine koju redovito održava Hrvatska folklorna skupina "Croatia" i to u prepunim prostorima Nogometnog kluba "Croatije Deakin". Sve je bilo spremno za uspješnu večer, stolovi su bili zauzeti do posljednjeg mjesta, a vrata koncertne dvorane bila su otvorena kako bi primila višak prisutnih u bistro i bar. U zraku se moglo osjetiti uzbuđenje čim su gosti počeli stizati oko 17 sati kako bi stigli na ranu večeru. Marljivi volonteri Odbora HFS "Croatije" u klub su stigli večer prije kako bi poželjeli dobrodošlicu članovima i članicama Hrvatskog folklornog kluba "Leneka" iz Adelaidea koji su stigli ranije kako bi malo razgledali glavni grad Australije. Potom su svi objeručke prionuli na posao kako bi uredili dvoranu, postavili stolove i ukrasili cijeli prostor te spakirali domaće kolače u pakete spremne za prodaju iduće večeri.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

UŠEVILA SVE PRISUTNE U PREPUNIM PROSTORIMA NOGOMETNOG KLUBA ‘CROATIJE DEAKIN’

u srcima hrvatske zajednice Canberre

Kada su se gosti konačno smjestili na svoja mjesta, a plesači obukli, počeo je službeni program večeri koji je otvorio predsjednik HFS "Croatije" i voditelj programa Ante Jurković poželjevši dobrodošlicu okupljenim gostima. Službeni program otvoren je izlaskom svih plesača na pozornicu te su svi zajedno ostvarili dirljivu izvedbu hrvatske i australske himne, a predvodio ih je karizmatični frontman grupe „Major Minor” Robert Špoljar. Večer se potom razvila u prikaz tradicionalnih hrvatskih plesova odvodeći sve prisutne u publici u različita područja domovine. Druga skupina HFS "Leneka" zagospodarila je scenom izvevši zarazni „Linđo” pod vodstvom Branka Lovrinova na ljerici i kolovođom Velom Ronevićem koji je pobrinuo za tempo. Srednja skupina HFS "Croatije" potom je izvela živahnu „Baranju” izmamivši povike cijelom dvoranom. Najmlađi plesači HFS "Croatije" potom su osvojili sva srca svojom izvedbom „Slavonije”, postavivši tako pozornicu za treću skupinu HFS "Leneka" koja je omamila publiku svojom dojmljivom izvedbom „Prigorja”. Čast završnog nastupa pripala je seniorskoj skupini HFS "Croatije" koja je službeni dio programa završila svojom izvednbom „Linđa”. Iako je strpljivo sjedila na svojim mjestima tijekom

službenog dijela programa, publika je hitro ustala na noge čim je „Major Minor” počeo izvedbu svog prvog seta pjesama te večeri. Uslijedilo je glazbeno putovanje koje je obuhvaćalo klasike, domoljubne pjesme i hitri rock’n’roll. Plesni podij bio je prepun oduševljenih lica i ostao je takav cijele večeri, a prisutni su pjevali i plesali pokazujući zaraznu energiju. Usred ove pomutnje najednom se tražio domaći kolač i karta za tombolu više - sve se naime rasprodalo u trenu. Nestrpljivo očekivano izvlačenje tombole održano je prije ponoći omogućivši tako grupi „Major Minor” povratak na pozornicu netom prije pola noći. Plesni podij ponovno se napunio motivirainim gostima, a grupa je potom ostvarila nevjerojatni dvosatni nastup podigavši cijelu večer na razinu kakvog rock koncerta te je zabava trajala sve do dva sata ujutro. Članovi odbora i volonteri HFS "Croatije" i HFS "Leneka" bili su ispunjeni neizmjernim ponosom što mogu svjedočiti djeci i mladima obiju skupina kako se druže i objeručke prihvaćaju sve aspekte hrvatske kulture i naslijeđa. Već se planiraju uzvratni posjeti, čime će se osigurati da druženje i slavlje naše kulture koje smo iskusili na ovogodišnjoj zabavi nastavi cvasti u srcima hrvatske zajednice Canberre još mnogo godina.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

ADVENT PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA, PRIPREMA ZA BOŽIĆ, ISUSOVO ROĐENJE

Prenosimo fotogra�ije koje pokazuju kako se vjernici hrvatskih katoličkih zajednica pripremaju za Kristovo rođenje u ovo predbožićno vrijeme

‘Pazite! Bdijte, jer ne znate kada je čas!’

Pripremila: Suzana FANTOV

dvent/došašće je vrijeme pripreme za središnji događaj ljudske povijesti - Isusovo rođenje. Advent je i više od toga. To je i priprava za Isusov konačni dolazak, kad će Gospodin izreći sud o svijetu, sud o svakom pojedinom čovjeku. Prva misao koju nam bogoslužje upućuje je da uzdignemo dušu Bogu. S tim riječima ulazimo u advent, započinjemo novu crkvenu godinu. Tako se u nedjelju, 3. prosinca, zapalila prva, "prorokova" svijeća na adventskom vijencu - svijeća nade koja simbolizira iščekivanje dolaska Krista. Kršćanska nada u Božji dolazak nije pasivna. Vrijeme iščekivanja Božjega dolaska je pokretno. Pokreće našu nutrinu radošću iščekivanog susreta. Pokreće na aktivnu pripravu za taj susret. Radosno ćemo urediti „stan“, tj. sebe. Nada je, dakle, dinamičan proces, a ne statično stanje. Kršćanska nada nas spašava od jalovog iščekivanja. Sa službenih Facebook stranica hrvatskih katoličkih centara prenosimo fotogra�ije koje pokazuju kako se vjernici hrvatskih katoličkih zajednica pripremaju u ovo vrijeme – kako duhovno tako i sa svim onim vanjskim, tradicionalnim obilježjima koji upotpunjuju adventski duh. Tako su članovi HKC-a "Adelaide", u crkvi sv. Patrika, sa svojim nedavno pristiglim župnikom, vlč. Lukom Poljakom, svečano obilježili početak došašća kada su uz prvu upaljenu svijeću blagoslovili i adventske vijence. - Zajednica je na kraju mise prigodnim govorom zahvale i darovima odala priznanje našim časnim sestrama, pripadnicama družbe Klanjateljica Krvi Kristove - s. Slavici Turčić i s. Ljilji Muzić, za osobit doprinos u očuvanju zajedništva i duhovnu skrb kroz četiri godine koje je zajednica provela bez župnika i dušobrižnika. U poslijepodnevnim satima vlč. Luka i sestre su se pridružili tradicionalnoj "Božićnoj čajanki" u organizaciji Hrvatskog društva žena "Katarina Zrinski" u Adelaideu, na veliko veselje svih prisutnih. – zablježeno je na njihovoj novoj Facebook stranici "Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide", na kojoj, ako vam je dostupna, možete pratiti njihov rad i obavijesti. Prenosimo vam vrlo važnu

Za što ljepši vanjski božićni ugođaj: HKZ "Cli�on Hill"

HKC Adelaide: adventski vijenci spremni za blagoslov kojeg je udijelio novi župnik, vlč. Poljak

Adventski vijenac: paljenje prve, 'prorokove' svijeće – HKZ "Cli�on Hill"

Ovogodišnje božićne jaslice u obnovljenoj crkvi u Brisbaneu

Fra Davor Dominovića, voditelj HKC-a "Kardinal Stepinac" - Brisbane i Gold Coast

Posjet sv. Nikole

HKZ "Cli�on Hill": simbolika hrvatskoga folklora u božićnoj tradiciji ukrašavanja

"Božićna čajanka" u organizaciji HDŽ-a "Katarina Zrinski" u Adelaideu

Časne sestre, pripadnice družbe Mons. Bosiljko Rajić, HKZ Cli�on Hill: Klanjateljica Krvi Kristove - s. Slavica Turčić Otvorite dušu i srce Bogu koji dolazi, za i s. Ljilja Muzić čije se rođenje pripremamo

Svijeća nade – iščekivanje dolaska Krista

obavijest vezanu zu službeni popis župljana HKC-a u Adelaideu kako bi se aktualizirala baza podataka i stvorio novi raspored blagoslova kuća koji će uskoro uslijediti. Popis će trajati do Nove godine. Svake nedjelje u crkvi sv. Patrika može se preuzeti formulare (na hrvatskom i engleskom jeziku) za ručno popunjavanje, a kad ih popunite donesite prije ili poslije svete mise u sakristiju te predajte svećeniku ili časnim sestrama. Također, u popisu se može sudjelovati i elektronski, putem online formulara (na hrvatskom i engleskom jeziku) na sljedećoj poveznici: https://forms.of�ice. com/r/B7P0urWncm Lijepo uređena crkva u Brisbaneu i kapela u Gold Coastu osvanule su u božićnom ruhu te su prve nedjelje došašća dočekale svoje župljane koje u HKC-u "Kardinal Stepinac" - Brisbane i Gold Coast - vodi fra Davor Dominović. U subotu, 2. prosinca, HKC je u suradnji s Hrvatskim društvenim klubom "Rocklea" organizirao doček sv. Nikole biskupa, na radost svih prisutnih, posebice onih najmlađih. Ljubičasta svijeća na adventskom vijencu zapaljena je, kao u svim ostalim hrvatskim katoličkim centrima u Australiji, i u HKZ-u sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu, gdje je misno nedjeljno slavlje predslavio vlč. Bosiljko Rajić. Vjernici ove župe također su prionuli uređivanju svog prostora u ovo predbožićno vrijeme u kojem rasmišljamo o sebi, o onome tko će doći – o Isusu kojeg iščekujemo. Za sljedeću nedjelju priprema se i božićni igrokaz, tradicionalno nazvan "Žive jaslice", kojeg će izvesti članovi FG-a "Mladi Hrvati". Neka nas prva svijeća pozove na jednostavnost i povratak ljepoti života na putu približavanja Bogu, kako bismo mu otvorili ulaz u svoj život. Ako nam srca budu otvorena Bog će ih ispuniti svojim darovima: vjerom, mirom, dobrotom, požrtvovnošću, Bog će nas iznutra pročistiti i učvrstiti. U nama će biti više života, i svima će uz nas biti ljepše.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 6th of December 2023

Volume 27. No. 1237 6th of December 2023

30 Years of Croatian Excellence: FA Hrvatska Zora’s Cultural Triumph!

FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION ││Wednesday │ Wednesday 25th ofofSeptember of August 2019 THE NEW GENERATION Wednesday, 6th21st December 2023

(From L-R) Receiving a gi� of thanks and acknowledgement Ma�hew Babić-Dinamo St Albans, Berislav Vidaković VP-Hrvatska Zora, Adrijana Dorinko President Hrvatska Zora, Ante Jurič President of AHD Melbourne and Monica Cimera President of Melbourne Croa�a.

Croatian Cultural Icons: Hrva

Zoran Juraj SABLJAK (Photos & Story)

roatian Folklore group FA Hrvatska Zora from Melbourne joyously celebrated 30 years of advancing, nurturing, and protecting Croatian culture and heritage at the Dom in Footscray on Saturday, December 2nd. The event drew over 600 attendees and was sold out weeks in advance. Former and current dancers, teachers, and committee members graced the occasion with their presence. The Dom was adorned with grace, creating a delightful ambiance for the celebration. Guests mingled while relishing a rich mezze platter on each table. After the crowd mingled for a while, the formalities commenced around 7 pm, with MC Robert Špoljar extending a warm welcome to all the guests. He introduced the cultural extravaganza featuring all three of Hrvatska Zora’s groups – “Maleni,” “Pripremni,” and “Kvalitetni.” They delivered a series of beautifully executed dances accompanied by Hrvatska Zora’s full tambura orchestra. While all the groups showcased excellence in both song and dance, it was the youngest members, the “Maleni,” who stole the hearts of all present. Parents and grandparents alike surrounded the dance �loor to capture this momentous occasion. The �inale was unforgettable, with the “Kvalitetni” delivering a performance that had all 600 guests applauding and cheering. Their achievement over the last 30 years elevated them to the status of one of Australia’s favourite and well-known cultural groups, despite their humble beginnings three decades ago. Following the cultural program, guests were treated to a sumptuous and delicious dinner, featuring the Croatian staple “sarma.” As drinks �lowed and dinner concluded, one of Australia’s premier Croatian bands, Major Minor, took to the stage. It didn’t take long before the

It was a full house at the Footscray Dom last Saturday for FA Hrvatska Zora’s 30th Anniversary celebra�on.

Group picture of all the dancers, musicians of FA Hrvatska Zora. dance �loor was �illed, as they belted out several Croatian classical tunes. The formalities continued as MC Robert Špoljar introduced Vice President Berislav Vidaković to share a few words. In his address, Berislav reminisced about how, 30 years ago, he and the late vlč Joisp Vranješ turned the idea of Hrvatska Zora into a reality. With the help and support of Božo Potočnik and his late wife Angela Potočnik, Hrvatska Zora embarked on a path to success. Berislav noted that there were six marriages within the folklore group over the last 30 years. Berislav also shared a heartfelt message from one of Hrvatska Zora’s former

teachers, Goran Kačurov. Kačurov, who, along with Auckland’s Kralj Tomislav Folklore Ensemble, was also celebrating their 30th anniversary, expressed profound admiration: “I have never met a better group of people and guardians of Croatian heritage in the world. It is an honour to have had that privilege. I want to become a member of ‘Hrvatske Zora’ on your thirtieth birthday. Where can I pay the membership fee? Of course, if you accept me. This is not just your birthday. The entire Croatian universe, scattered like stars all over the world, is looking at you today with deep respect and admiration. Because the way you nurture

and love our Croatia through dance and song is unparalleled. You are inspirational in your strength, steadfastness, and pride. Can it be more beautiful? No! So, once again, thank you for these wonderful 30 years, proud of you. With a deep bow to the best among us, on behalf of the Croatian community in New Zealand and Folk Ensemble King Tomislav, and your greatest admirer, Goran Kačurov.” Berislav extended gratitude to President of Hrvatska Zora, Adrijana Dorinko, for her hard work and effort over the years. He thanked all current and former committee members and, most importantly, expressed deep

Wednesday 21st 6th 25th of ofFebruary August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 6th of of December 2023

CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE ADVERTISEMENT NEWS &REPORT VIEWS 17

Commi�ee members and teachers od FA Hrvatska Zora receiving a gi� of thanks and acknowledgement.

tska Zora’s 30-Year Journey

appreciation to his wife and family for their unwavering support throughout the years. President of Hrvatska Zora Adrijana Dorinko was next to speak and given the importance of the occasion thought it would be best if we brought you her speech in its entirety: “Good evening, everyone! Welcome to our very special 30th Anniversary Gala—30 years! What an amazing achievement! We thank you and extend our congratulations to all our past and present members for being a part of something so very special, creating precious memories that won’t be forgotten. Tonight, we

are so proud of everyone, as always; the performances were outstanding by all groups! Thank you to all our members and parents who make sacri�ices to bring their kids to dancing practices and all the performances; without you all, it would be impossible. A special thank you to Vlč Velimir Maglica; we are truly honoured to have you here with us tonight, and forever grateful. God Bless you. Where do I start? It’s been an amazing 17 years for me in this HZ Family, and each year I have become more proud of who we are and what we do. We are very proud Croats; we have always put our members and com-

munity �irst, and we take pride in ourselves to do the very best we can, whether it’s performing or volunteering; no questions asked, we are there for our community! The support has been truly amazing, and we thank you. I’d especially like to thank my family, HZ family, and friends, and most importantly, my husband and kids who have supported and guided me through all these years. Hrvatska Zora has gone through an extremely dif�icult year; in saying this, our faith has kept us strong! Putting aside fake accusations, interrogations, and being ridiculed, we want to make this clear: “we stand in our own truth”! We have always done what is right for our members and community, and this has shown for 30 years! Considering the circumstances, we are still the largest folklore group in Victoria, a stronghold that nobody can break, a group that supports each other— what’s that saying... “what breaks you only makes you stronger.” We will certainly not let anyone divide the Croatian community; our great-grandparents, grandparents, and parents built our home, a community centre for all Croatians! They gave us everything we have today; we need your support now more than ever, and we have been �ighting and will not stop �ighting to get our home back, God willing! In saying all of this, we wouldn’t have been able to keep going without the support of three amazing clubs. A huge thank you to AHD Melbourne Ante Jurič, Melbourne Croatia Monica Cimera, St Albans Saints Dinamo FC Ilija Dragičević; we can’t thank you enough this year for all the support you have given us. You welcomed us all into your clubs, and we will be forever grateful, and we will never forget your support! We would like to present you with these gifts.

con�nued on pages 18 &19.

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

Con�nued from page 17

“Hrvatska Zora za vijeke živjeti mora”

Croatian Cultural Icons: H

special thank you to AHD Melbourne Ante Jurić and Mark Radoš for tonight’s amazing event. We would like to say a special thank you to the following people: AP CAKES Ana Paulus for donating our beautiful two-tier cake and all the desserts tonight. Ana has always been so generous for many functions we have had! Sanja Puhalo and Ana from Juliet Louise Weddings Florist for the decorations on the tables. We would like to present you with these gifts. We would like to thank our guests Lidia Jelinić, an ongoing sponsor with Skyair Services for many years, Ljubica Cimera Katarina Zrinski, Paul & Tonka Saric. A special thank you to our guests all the way from Croatian Sports Centre Adelaide; Juli Čirjak, the President, Gordana, and Cynthia Smoljan; a huge thank you. HZ has also supported their amazing festa for over 15 years. Thank you to Michael Gashi from Filagree Jewellers in Williamstown. A huge thank you to all the wonderful donations and raf�le prizes, which you can see on the programs on your table. We can’t thank you enough! A special thank you to the HZ Canteen ladies, Mary Ljubičić, Ana Batur, and Mili Tokić, for your hard work, time, and efforts raising money for our beautiful kids. Thank you to all our nošnja ladies and volunteers; you guys are amazing. Thank you to the following Robert Špoljar, our MC, and Major Minor who has been with us for many years and rocked those nights away!! Thank you to other wonderful sponsors through the years: Melbourne Knights, Strathmore Split, North Geelong Warriors, and AHD Geelong. A huge thank you to our teachers: Berislav Vidaković, Robert Pavlić, Ines Šumić, Robi Volarević, Emma Šestan, and Bianca Jovica. An amazing team of teachers; we

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 6th of December 2023

thank you for all your hard work, dedication, time, love, and preservation of our beautiful culture and heritage. We love you very much. Please come up to the front and accept this gift. A huge thank you to our HZ Committee: Berislav Vidaković, Robert Pavlić, Ines Šumić, Antonela Jovica, Suzie Ilic, Nicholas Seol, Lucy Hrbolić, Ana Mioč, Bianca Jovica, and Diana Mandušić. Most of the team have been together for many years, a team who are loyal and who have invested countless hours and efforts to keep such a big group going through the 30 years. Thank you for making this wonderful night and so many other events so successful. We love you so much! I know there are many of you here that were a part of these amazing committees through the years, and we thank you from the bottom of our hearts. Please can I have the committee come up to the front accept these gifts. I would also like to call up Ste�ica Vukadin… Congratulations Stef; we would like to recognise your 30 years as a member and performer. Please come to the front and accept your plaque. Now �inally and importantly from myself, HZ Committee, and Hrvatska Zora and everyone here would like to congratulate Berislav Vidaković for his recogniti-

on of 30 years at Hrvatska Zora. Truly an honour and be proud of what you have done for this group in 30 years; it’s truly amazing!! We will be forever grateful for your leadership, your passion, dedication, hard work; it has not been unnoticed. You have been a huge forefront in everything Hrvatska Zora does and who we are!! We would like to recognise your 30 years with a gift/ plaque. Cheers to 30 years, everyone! God bless. Following Adrijana’s speech, the president of AHD Melbourne, Mr. Ante Jurič, shared a few words. Mr. Jurič acknowledged the hard work and dedication that Hrvatska Zora has invested over the last 30 years. He reminisced about a time when he himself danced in the group, emphasising the enduring connection. Ante af�irmed that AHD has always been and will continue to be a steadfast supporter of all things Croatian. He extended congratulations to Hrvatska Zora once again and made an exciting announcement – that AHD Melbourne would be contributing a generous donation of $5000 to Hrvatska Zora. Moreover, he revealed that he had discussed with Ivan Filipović from the I&D Group earlier that evening, and Ivan had also committed to donating $5000 to Hrvatska Zora. The announcement resonated

with thunderous applause, leaving Adrijana in disbelief. President of the Croatian Sports Centre Adelaide, Julie Čirjak, then presented both Adrijana and Berislav with a collage memento showcasing many of Hrvatska Zora’s highlights over the years. She expressed gratitude for their decade-long support of the Adelaide Fešta. Julie concluded by announcing that the Croatian Sports Centre Adelaide would additionally contribute $1000 to Hrvatska Zora. With all the formalities concluded, all the performers were invited to the dance �loor to capture a group photo, commemorating the memorable night and occasion. The rest of the night was dedicated to celebration as Major Minor returned to the stage, and the festivities continued into the early morning hours. A raf�le was also conducted containing some 18 prizes with the �irst prize being $2000 cash, along with two pršuts as auction items generously donated by Paul and Tonka Šarić & Siketa Meats and Melbourne Croatia & Cimera Meats. On a personal note, on behalf of myself and the editorial team at Hrvatski Vjesnik, we extend our heartfelt congratulations to Hrvatska Zora on reaching such a remarkable milestone. It has been an absolute pleasure

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 6thofofFebruary December2019 2023

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

Hrvatska Zora’s 30-Year Journey working with them over the last 13 years as editor, documenting their journey in numerous issues of the Vjesnik. Adrijana and Berislav have consistently gone out of their way to ensure seamless collaboration with our editorial team for every event they host, whether it’s a zabava, their annual Australia Day picnic, or interstate and international tours. They have done so not merely to promote themselves, as they don’t need to, but more importantly to ensure that for generations to come, their footprint and in�luence will be forever recorded in our history on these faraway shores. And for that, we too take pride in them. Congratulations. “Hrvatska Zora za vijeke živjeti mora”

20 20 FEATURE

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 6th of December 2023

Ivan Rukavina: AustralianCelebrates Remarkable Jozo KOLAKUŠIĆ Pictures and Story

n Thursday, the 30th of November 2023, close to 150 souls turned up to witness the book launch of the much-storied Australian-Croatian boxing champion Ivan Rukavina. Held at the Dom Specijalne Policije (Home of the Croatian Special police) in Zagreb, Croatia, opposite the famous Meštrovic art pavilion, nicknamed the ‘džamija’ or mosque, it has been known for generations in Zagreb due to its historical past in the city’s architectural landscape. The evening began with warm courtesies as guests arrived in the foyer of the Croatian Special police forces home, with the who’s who of the Croatian patriotic scene arriving and mingling with guests who were arriving. Meeting and greeting the star of the show for the evening, Ivan Rukavina, who was about to have his big evening and a re�lection on a remarkable life lived for sport and representing his two homelands of Croatia and Australia. This special evening for the famed boxer from the 1980s and 90s was attended by an impressive amount of local Croats and returnees from all around the world in the audience and was attended by many prominent �igures in the Croatian patriotic movement in Croatia. Starting with wellknown academic Slobodan Prosperov Novak, Croatian military General Željko Glasnović, war veteran and defender of Vukovar, lately a Member of Parliament Stipo Mlinarić ‘Ćipe,’ and key organizers Australian-Croatian war veteran Kris Malić, who was both the key organizer of the evening as president of the Croatian Foreign volunteers association. All of whom were on the panel of presenters alongside Ivan Rukavina, with the help of well-known TV host Velimir Bujanec of the very popular show ‘Bujica’ leading the moderation as MC of the

evening in a very professional and eloquent manner, with his Z1 team providing the media, logistical, and organizational support for the evening. After the guests had taken their places in the audience, the night’s events could begin. With the MC warmly greeting all present, the microphone was handed to one of Croatia’s greatest living minds and authorities on all topics intellectually and philosophically, Slobodan Prosperov Novak. Who, in his special manner, managed to deliver a very insightful and awe-inspiring speech where he managed to combine the principles of philosophy, history, and the sport of boxing in one grand speech. Reminding the crowd of the importanc e

of boxing as a sport throughout history, how important it is in the list of the top 10 most popular sports in Croatia and the world. Highlighting the sheer sacri�ice, discipline, and hard work it takes to be a boxer and a �ighter, both in sport and l a t e r throu g h life. I t

was a very eloquent speech, absorbed by the public to the last word. The next speaker was the evening key organizer, Kris Malić. Despite his important role he represents as president of the foreign volunteers and amazing life story in itself, as he came to the motherland of Croatia, to defend the country of his parents. In his typical Australian Croatian manner, delivered a humble speech, highlighting that never forget our homeland of Australia which gave us everything and our homeland of Croatia where our roots are from and for whom many gave their lives so that we could today have our own free and independent country. Which captured the essenceand stories of us fellow compatrio t s and re-

FEATURE SPORT 21

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 6th of December 2023

Croatian Champion Career in Zagreb turnees in the crowd. The hard work and sacri�ice made by Croats that lived in that far away land, showing his gratitude for Ivan Rukavina and the man that he is. Showing through his sel�less actions, what a great man we were all gathered together for on this evening’s book launch. The next speech was given by Vukovar war defender Stipo Mlinarić ‘Ćipe’, now a member of parliament in the Croatian parliament. It was a warm speech where he re�lected upon his visits to Australia, visiting the Croatian clubs of Australia in all the major cities, having captured the essence of what Australian Croatians are the shared struggle they all had in �ighting for both their existences and for the recognition and independence of Croatia. Just like the book itself being aptly named ‘Moje borbe’ in Croatian, meaning “my battles.” Saying that he could feel the essence of all of those people he visited, in all of the clubs and institutions he entered. By just gazing into their eyes and souls, feeling the warm hearts they have and the sacri�ices that many generations had given for the Croatian cause. Saying that despite us having achieved the dream of independence, it’s not the Croatia that us emigre Croats dreamed of, but it’s the imperative of all of us in the homeland to get our country in order so that the rest of the Croats in the world who gave up so much can �inally return home to an organized and prosperous country that they deserve to have. The last guest speaker on the panel was Croatian military general, Željko Glasnović. A much-revered Croatian army man, for his feats in defending Croatia and the Croatian people of Bosnia & Herzegovina during the homeland war of the

1990s. After returning from Canada, to defend and lead an army of men, just like Kris in defending sacred Croatian land. Glasnović gave a warm-hearted and humble speech, in his typical manner providing jokes which left the crowd in stitches from laughter. Using his well-endowed terms of ‘glava,’ which is also his nickname amongst people dear to him and ‘feldmaršal’ which have entered the Croatian national lexicon and psyche after his memorable performances in the Croatian parliament over the years as a Member of the Croatian Parliament himself. Also highlighting the importance of a boxer’s discipline and sacri�ice it takes to be a champion, just as Ivan Rukavina had given throughout his remarkable sporting career. From the front row of the audience, Mario Zorko rose to the stage on behalf of the president of the Croatian Boxing Federation and presented Rukavina with gifts from the Croatian Boxing federation, a silver plaque as a thank you for the efforts and contribution Rukavina has given to Croatian boxing during his career and red boxing gloves gifted by Croatian champion boxer Željko Mavrović who wanted to attend the evening and sent his regards to all present, as he was attending to family matters with young children of his own to look after. The moment that we had all been waiting for, the evening’s star guest and reason why we had all gathered that evening. Ivan Rukavina himself �inally took to centre stage, after patiently listening to the informative and quite entertaining introductions from the special panel of hosts. As the champion boxer took the microphone to speak, he had thanked all that were involved in the writing of the book. His inspirations from Australia and Croatia, to �inally have a pen put to paper on the remarkable story of his life. His coaches Bill Slayton and Dana Goodson, as well as fellow boxing legend

Barry Michael who provided the foreword in his book. Thanking all that had helped him write the book, Luka Jusup snr for translating the text from English to Croatian and those involved in publishing the book in the end for us all to be present at the book launch of his life story. He expressed his gratitude for all of those present in the crowd and left his �inal emotional thank you to the war veterans who defended Croatia and made it possible for all of us to be gathered for the book launch in a free and independent Croatia. A dream of many generations before us. Which didn’t leave anyone in the crowd level-headed, drawing tears from the audience as the emotions reverberated throughout the hall after this heartfelt speech provided by the champion boxer Ivan Rukavina. The evening was capped off with a �inal sing song by a live guitarist who played the �inal of his set of beautiful songs, dedicated to Ivan’s life story and musical tastes. Beginning with Frank Sinatra’s ‘My Way,’ a local patriot song of the Rukavina family’s region of Lika ‘Pjevaj mi pjeva sokole’ and �inally ending with an acoustic version of ‘Lijepa li si’ from the patriotic singer Marko Perković Thompson which was sung in a heartfelt rendition by the entire audience as they rose to their feet to sing with the star of the evening. The evening wound down as courtesies were once more exchanged and warm greetings of the guests in the audience lining up to get their copy of Ivan’s newly released book “My Fighting Life: A Boxing Autobiography” in both the Croatian and English language. Exchanging kind words with the entire panel of the remarkable hosts present and Ivan Rukavina himself as happily signed books and had photos taken with members of the audience who had absorbed every single bit of positivity that was shared and felt by all present in this special evening in the life of Ivan Rukavina.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 6th of December 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

DRUŽENJE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKOG KLUBA UMIROVLJENIKA

Piknik za pamćenje u klubu umirovljenika ‘Southern Cross’

Veselja, smijeha i dobre zabave nije nedostajalo, što pokazuju i njihove fotogra�ije Pripremila: Suzana FANTOV

lanovi Australsko-hrvatskog kluba umirovljenika "Southern Cross", čija se redovna druženja održavaju jednom tjedno na adresi Corner Carrick Drive i Elmhurst Rd u Gladstone Parku, 26. studenoga priredili su uspješan piknik u parku. Kišno vrijeme je prijetilo, ali nije spriječilo brojne prijatelje da uživaju u izvrsnoj hrani koju su umirovljenici pripremili za ovaj susret u prirodi. Veselja, smijeha i do-

bre zabave nije nedostajalo, što pokazuju i njihove fotogra�ije koje su osvanule na službenoj Facebook stranici na kojoj možete pratiti sve aktivnosti ovog kluba (Fb: Southern Cross penzionerski klub). "Imali smo zaista divan dan. Hvala Bogu da je i vrijeme je bilo odlično te kiša nije omela naše druženje. Zaista je bio izvrsno - i hvala svima koji su nam pomogli organizirati ovaj događaj, kao i svima koji su nam se pridružili!" - rekla je Bosa Durišić, zadovoljna predsjednica Kluba. A već prošle srijede upriličen je i novi susret uz pregršt domaćih poslastica i odličnu večeru koju su pripremile vrijedne domaćice.

15 23

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

PROJEKCIJA FILM ‘ZEMLJAK’ UZ REDOVITI SUSRET UMIROVLJENIKA AHK ‘NIKOLA TAVELIĆ’

Ugodno druženje uz emocionalni ﬁlm Petera Pecotića Nakon �ilma prionulo se odličnom ručku kojeg su pripremile članice kluba, a sljedeće okupljanje najavljeno je za 12. prosinca, u hotelu “Bundoori” Pripremila: Suzana FANTOV

lanovi Australsko-hrvatskog kluba umirovljenika “Nikola Tavelić”, koji djeluju u okviru HKZ-a “Clifton Hill”, svoj redoviti susret održali su u utorak, 28. studenoga. Nakon sv. krunice i sv. mise seniori su uživali u svom druženju, ali i bogatom sadržaju kojim je ono popraćeeno. Naime, dok se dvorana polako pripremala za projekciju �ilma neki od okupljenih iskoristili su to vrijeme da se i zabave uz omiljene kartaške igre “briškulu” i “trešetu”. Na zamolbu uprave kluba, �ilmsku projekciju dokumentarnog �ilma “Zemljak” (Countryman) organizirao

je Boris Čerina, menadžer Australsko-hrvatskih društvenih usluga, na čemu mu svi članovi kluba još jednom zahvaljuju. “Zemljak” je priča o putovanju sjevernom Australijom u kojem Peter Pecotić, redatelj �ilma i jedan od koproducenata, putuje od Sydneyja do Cairnsa kako bi posjetio potomke doseljenika s očevog rodnog otoka Korčule, koji su nakon dolaska na sjever države Queensland sjekli šećernu trsku. Nakon što su �ilm pogledale grupe društvenih potpora koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih usluga, bila je ovo prilika da ga pogledaju i umirovljenici koji se redovito okupljaju, svakog drugog utorka, u HKZ-u sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Nakon �ilma prionulo se odličnom ručku kojeg su pripremile članice ovog kluba, a sljedeći susret najavljen je za 12. prosinca - u 11 sati u hotelu “Bundoori” (49 Plenty Rd, Bundoora).

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023. Vrlo često se od hrvatske i srpske politike mogu čuti komentari da se Sarajevo pretvara u grad jednoga naroda. I ovim potezom dali su povod za takve tvrdnje

rema napisu portala Nedjelja u vlasništvu Vrhbosanske nadbiskupije, sredinom studenoga na Instagramu se pojavio novi pro�il s oznakom Advent Sarajevo na kojemu se počelo najavljivati da će se ova kršćanska tradicija iz središnje Europe prenijeti te održati u glavnome gradu zemlje, što je, očito, jedne obradovalo, a druge pak iziritiralo. Naime, tada je najavljeno kako će se manifestacija, koju su nazvali “događaj za budućnost”, održati na platou preko puta Vijećnice. Očito se radilo o inicijativi nastaloj pod okriljem Winter Festa u Sarajevu, manifestacije koja traje više desetljeća i koja je ovim potezom napravila veliki iskorak. Naime, posve se podudaraju lokacija i vrijeme događaja od 23. prosinca ove godine do 3. siječnja sljedeće godine u središtu grada koji, pak, sada ima posve drugi naziv i koji, dapače, slijedi raniju tradiciju. No, u državi u kojoj prevladavaju podjele, mržnja i stalno poticanje straha od drugih i drukčijih sve je dobilo posve drugi epilog. Ovaj su događaj, inače, počeli realizirati kompanija SOS Media i Grad Sarajevo. No, nakon kratkog vremena stvari su počele izmicati nadzoru nakon što su se na ovoj društvenoj mreži s logom događaja počeli redati uvredljivi te čak i prijeteći komentari. Nakon toga uslijedile su dvije modi�ikacije, odnosno svojevrsne “evolucije” službenoga loga.

Snima se �ilm o stratištima Hrvata katolika u BiH

Brojna stratišta Hrvata katolika u BiH koji su teško stradali i u proteklom Domovinskom ratu te doživjevši brojne zločine i progon sa svojih ognjišta bit će otrgnuta zaboravu i kroz dokumentarni �ilm koji se trenutačno snima. Iza projekta naziva “Nanovo rođeni” na čijem je čelu Matija Ricov stoji Hrvatski žrtvoslov. Film se trenutačno snima u Konjicu gdje se dokumentiraju zločini nad Hrvatima ovog sjevernog dijela Hercegovine, uključujući i zločin u Trusini te poslijeratno trostruko ubojstvo obitelji Anđelić u Kostajnici motivirano nacionalnom i vjerskom mržnjom.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Primitivni Kissinger Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

VENTA PRIJETNJE I ODBIJANJE AD

U Sarajevu preko noći izbrisali Advent kao kršćanski običaj

Na prvome su, uz prepoznatljive simbole Sarajeva, mjesto našle i sarajevska katedrala, džamija, ali i zgrade Unitic odnosno popularni Momo i Uzeir te sarajevska žičara. Na prvoj intervenciji nestala je katedrala kao da se doslovno netko šalio s prepoznavanjem razlika nedostajućih prizora na prvoj odnosnoj drugoj fotogra�iji. No, očito nije u tome bio problem, nego što je na donjem dijelu loga koji je napravljen kao staklena kugla bilo ispisano Advent Sarajevo. U međuvremenu se tom promjenom bez katedrale pohvalio i jedan ekstremistički političar iz Federacije BiH te je izbrisao Advent, a ostavio tek napis Sarajevo. Otišao je i korak dalje navodeći da ovaj događaj treba zvati “Hadvent”. Fra Franjo Ninić, franjevac iz Tuzle, također je primijetio korekcije te na svome pro�ilu na Facebooku dao sebi svojstven komentar. “Advent u Sarajevu”, u međuvremenu prekršten u “Sa-

rajevo Winter Fest”, kao i svi drugi tzv. adventski produkti “tržišne religije” općenito na Zapadu, imaju veze s kršćanskim došašćem ili Božićem taman toliko koliko Coca-Cola ima veze s izraelskim terorom nad palestinskim civilima i djecom. Percepcija simbola i njihovih učinaka na društveni život i komunikaciju među ljudima u BiH je očajna. U jeziku na društvenim mrežama to je osobito vidljivo. Užas odasvud! - napisao je fra Franjo Ninić. Izbacili i džamiju Novinari portala Nedjelja nisu dobili odgovore u Gradskoj upravi oko ovih promjena, a u međuvremenu se na društvenim mrežama Winter Festa pojavila i videoanimacija Vučka koji se igra snježnom kuglom podno planina prekrivenih snijegom. Sve to pratio je i prikladan tekst kako će se od 23. prosinca do 3. siječnja svi družiti na platou prekoputa Vijećnice na prvom Adventu u Sarajevu: „Tijekom 12 dana

moći ćete uživati uz hladne i tople napitke te kušati razna jela koja će za vas pripremati naši izlagači.” Za dobro ozračje pripremili smo bogati glazbeni program, a za najmlađe posjetitelje predstave i kreativne radionice. Čekamo vas kod Vijećnice. Nakon toga pojavio se i treći logo s natpisom Winter Festa Sarajevo s kojega je nestao natpis Advent Sarajevo, ali su njegovi autori ovaj put izbacili i džamiju s minaretom, no ostao je Sebilj te Gradska vijećnica uz prizore vatrometa koji nalikuju palmama nadvijenim nad grad. Ovim potezom organizatora, ali i vlasti u Sarajevu dodatno su potaknute sumnje u otvorenost ovoga grada, odnosno, prije svega, njegove epitete europskoga Jeruzalema. Vrlo često se od hrvatske i srpske politike mogu čuti komentari da se Sarajevo pretvara u grad jednoga naroda. I ovim potezom dali su povod za takve tvrdnje.

umrlih je bilo 875, pa je prirodni prirast iznosio -146. U 2020. godini rođeno 756 djece, a umrlih je bilo 1.064. Prirodni prirast iznosio je -308. U 2021. godini rođeno je 815 djece, a umrlih je bilo 1.208. Prirodni prirast iznosio je -393. U 2022. godini rođeno je 849 djece, a umrlih je bilo 1.033. Prirodni prirast iznosio je -184. U ŽZH je Zakonom o zaštiti

obitelji s djecom uvedeno pravo na dodatak za treće i svako sljedeće dijete, a naknada pripada djetetu do navršene sedme godine života i iznosi 500 maraka mjesečno. Iz proračuna ŽZH za isplatu navedenog prava u 2022. godini izdvojeno je ukupno 2.439.000 maraka, a za razdoblje od siječnja do listopada 2023. godine 8.605.500 maraka.

Prirodni prirast u Županiji Zapadnohercegovačkoj konačno pozitivan Prirodni prirast je +13, što je pozitivan pokazatelj kojim je prekinut višegodišnji negativan trend, ističu iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH

lužbeni statistički podaci za nepunu 2023. godinu pokazuju kako Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) nakon niza godina s negativnim prirodnim prirastom, konačno bilježi veći broj rođenih nego umrlih. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u ŽZH-u u 2023. godini (od siječnja do kolovoza) rođeno je 527 djece, a umrlih je bilo 514. Prirodni prirast je +13, što je pozitivan pokazatelj kojim je prekinut višegodišnji negativan trend, ističu iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH. Naime, u 2019. godini rođeno je 729 djece, a

Kissinger se jasno identi�icirao kao protivnik ideje BiH, a u njegovim stavovima se ogledao u osnovi primitivan pristup baziran na jednoj varijanti “balkanizma” prema kojoj ljudi u BiH nisu sposobni da izađu iz svojih vjerskih okvira, a rat je u osnovi bio vjerski rat kao oni koji su se u Europi vodili do 17. stoljeća. Jesu li Zapadne zemlje 1991 godine nepromišljeno stvorile BiH kao multietničku državu “putem priznavanja administrativnih granica pokrajina bivše Jugoslavije kao međunarodnih granica”, kako je Kissinger pisao 11. rujna u članku “Bosnia: Only just beginning” u Washington Postu? “Ali u ovom trenutku mi moramo razjasniti svoj cilj. Mi se ponašamo kao da pokušavamo natjerati Srbe da se vrate u mitsku Bosnu koja nikad u historiji nije postojala. Ne postoji bosanski jezik. Ne postoji bosanska kultura. Bosna je administrativna jedinica koja sadrži Hrvate, muslimane, Srbe, umjetno stvorena kao dio Jugoslavije i koju su zapadne sile glupo priznale kao državu 1991. godine”, pisao je Kissinger”. U tekstu “America in the Eyo of Hurricane”, od 8. rujna 1996 godine, Kissinger je ponovno upozoravao na neodrživost BiH: “Godine 1994. Clintonova administracija je, kako bi zaobišla embargo UN-a na oružje koje nije htjela osporiti, poticala tajno slanje oružja iz Irana u Bosnu. Rezultat je bio da fundamentalistički i teroristički Iran sada ima uporište u Europi... jer sve dok nije stvorena 1992. Bosna nikada nije bila nezavisna država. Iako bosanski nacionalisti tvrde (kao na primjer, ekstremno radikalni nazovi povjesničar, Kurtćehajić, nap.a.) da je oko Sarajeva u 12. i 13. stoljeću postojala cvatuća država, ona sigurno nije imala današnju mješavinu”. U tekstu-analizi od 22. rujna 1997. godine u “Limits to what U.S can do in Bosnia” Kissinger je upozoravao da su američki ciljevi u BiH nerealni: “Američki pritisak da se provedu odredbe Daytonskog sporazuma mogao bi dovesti upravo do takvog ishoda. Prekid vatre sada vrijedi zbog NATO-ve vojne premoći i zato što se Muslimani, jedina etnička skupina koja traži multietničku državu, naoružavaju u svrhu nametanja onoga što mi tražimo. Budući da su sada već bolje opremljeni, vjerojatno će postići početne uspjehe i nakon toga provesti još jedan krug etničkog čišćenja. U tom trenutku Hrvati bi gotovo sigurno ušli u borbu kako bi spriječili Muslimane da ostvare dominantnu poziciju. A Rusija povijesni zaštitnik Srba, vjerojatno neće ostati pasivna - barem politički”. U svom osvrtu portal Klix kaže da je Kissinger pokazao svoje ograničeno i primitivno znanje o društvu te pokušao dokazati nemogućnost postojanja multietničke države. I najvažniji zaključak tog radikalnog bošnjačko-muslimanskog portala je: Većina Kissingerovih stavova nije izdržala sud vremena! Da pogledamo kakvo je stanje danas, nakon skoro tri desetljeća, jesu li Kissingerova stajališta izdržala sud vremena ili nisu? Zašto je bošnjačko-muslimanska politička oligarhija dugo opstruirala postavljenje Srbina za načelnika Oružanih snaga? Zašto bi u jednoj multietničkoj državi smetalo da načelnik OS bude Srbin ili sutra Hrvat? Odgovor je jednostavan, ta oligarhija želi islamsku Bosnu (i Hercegovinu), ali se još uvijek to ne usuđuje glasno reći. Na obilježavanju Dana OS “genijalni” Željko Sejdo Komšić izjavio je: “Imamo na čemu biti ponosni, oni su najbolji segment beha društva”. Sejdo zbilja nema pojma o zemlji u kojoj živi, no prije će biti da se pravi Englez. Samo da jedna puška opali te Oružane snage raspale bi se za pet minuta, a vojnici Srbi, Hrvati i Bošnjaci-muslimani počeli bi opet pucati jedni u druge. Svi u BiH ovo znaju, ali se neki prave naivnima. Policajac Merzuk Aletić, Bošnjak-musliman, trebao je biti ključni svjedok Tužiteljstva BiH protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića, uz Aliju Izetbegovića, kreatore etničkog čišćenja Hrvata Bugojna. Zašto se dan pred svjedočenje ubio? Zbog strahovitog pritiska od strane Bošnjaka-muslimana da ne otkrije istinu? Nažalost, sada već pokojnom Merzuku Aletiću pisalo se isto. Da se nije ubio, a svjedočio, sigurno bi veoma brzo “poginuo nesretnim slučajem”. Ovako je, po mišljenju radikalnih Bošnjaka-muslimana, “sačuvao obraz” svom narodu i vođi Aliji Izetbegoviću bez čijeg blagoslova ovaj i drugi zločini nisu mogli proći. Jasno je da Hrvati i Srbi danas, a i uvijek, će odbacivati pojavu Bosne i Hercegovine kao unitarne države pod bošnjačkom-muslimanskom dominacijom. Budući da su prostori pod kontrolom jednih, drugih i trećih skoro u potpunosti etnički očišćeni logično je postaviti pitanje, kakvog smisla ima nametati nekakvo multietničko društvo. Primjera radi, u Bugojnu je prije rata živjelo više od 17.000 Hrvata, danas ih tu živi najviše 2.500. Ali priča Bošnjaka-muslimana i danas je ista, Hrvati i Srbi su svojom voljom odselili iz Bugojna, Sarajeva, Središnje Bosne. Po njihovu tumačenju ta dva naroda nisu etnički čišćeni od strane istih tih Bošnjaka-muslimana, ali su Srbi i Hrvati protjerali Bošnjake-muslimane tamo gdje su oni u većini. To što Bošnjaci-muslimani ne žele priznati da su s prostora u kojima su oni u većini skoro u potpunosti “očistili” Hrvate i Srbe, spada u red krajnjeg bezobrazluka jer ne priznati ono što je više nego očito jest bezobrazluk. Nakon svega poznatog u ovih tridesetak godina postavlja se pitanje tko je primitivan u svom shvaćanju Bosne i Hercegovine, Kissinger ili radikalna bošnjačko-muslimanska politička oligarhija, koja se preko portala sličnih Klixu obračunava s mrtvim Kissingerom? Ako cilj nije daljnja osveta među etničkim zajednicama, ako se žele izbjeći zaglavljenost u beskonačnim sukobima, a istovremeno se zbog ciljeva velikih sila želi očuvati, bar okvirno, Bosna i Hercegovina kao država, ponovno se vraćam na moj prijedlog ustavno-pravnog ustroja Bosne i Hercegovine, kojega sam objavio u knjizi “Ne damo te Lijepa naša - Hrvati u BiH” 2011. Samo provedbom Bečkog sporazuma može se ovdje napraviti dugotrajna stabilnost i mir.

AUSTRALSKE VIJESTI

ladin pritisak kojim kojim nastoji staviti pod kontrolu sve veće troškove NDIS-a mogao bi propasti i prije nego što bude predstavljen budući da premijeri država prijete bojkotom ovog prijedloga. Premijera Anthony Albanesea čeka teška borba s premijerima država oko pokušaja podjele sve većih troškova Nacionalnog programa osiguranja za invalide. Albanese će ovog tjedna ugostiti prve ministre država i teritorija na nacionalnom sastanku kabineta vlada kojem će visoko na dnevnom redu biti i reforma NDIS-a vrijedna 42 milijarde dolara godišnje, s povećanjem oko 20% tijekom protekle tri godine. No pokušaji vlade da reformira ovaj program već se čine bezuspješnima budući da države i teritoriji odbijaju pregovarati ako se ne postigne sporazum vrijedan pet milijardi dolara vezan za trajne isplate dobiti od PDV-a koje države uprihoduju. Države i teritoriji također su zaprijetili da će povećati poreze, za što bi potom okrivili Commonwealth ako se ne ostvari dogovor oko trajne isplate prihoda od PDV-a. „Bez jamstva isplata prihoda od PDV-a Commonwealth će u potpunosti biti odgovoran ako države i teritoriji budu prisiljeni uvesti nove poreze ili namete kako

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

Suočavanje s poreznom prijetnjom

PREMIJER ANTHONY ALBANESE

bi osigurali da esencijalne službe ne budu kompromitirane ili srezane”, naveli su rizničari država u izjavi u petak nakon sastanka s federalnim kolegom Jimom Chalmersom. Objavivši posebnu izjavu nakon stastanka na kojem nije postignut dogovor, rizničari država i teritorija izjavili su da će predloženu reformu NDIS-a uvjetovati trajnom isplatom prihoda od PDV-a. „Rizničari država i teritorija žele da aktualne rasprave vezane za NDIS podupru održivi model koji će podržavati i buduće naraštaje Australce s invaliditetom”,

izjavili su. „Rizničari država i teritorija vjeruju da PDV kao moguće jamstvo treba biti riješeno prije nego bilo koja država ili teritorij može razmotriti bilo kakav prijedlog promjene NDIS-a.” Jamstvo povećanja isplate prihoda od PDV-a uveo je bivši premijer Scott Morrison kako bi osigurao da države i teritoriji za svaki prikupljeni dolar prihoda od PDV-a dobiju 70 centi. Ideja ovakve distribucije prihoda od PDV-a bila je popraviti udio prihoda od PDV-a Zapadne Australije od 30 centa po dolazu, a poradi velikih tantijema koje su primali

Upozorenje na lokacije kamera usred borbe radi plaća P

olicija Viktorije počela je otkrivati lokacije kamera dok traje gorka svađa državne vlade i policijskog sindikata. Industrijska akcija koju je poveo Sindikat policije Viktorije, središnji sindikat za policijske djelatnike i zaštitne usluge u državi, u posljednjoj je fazi u pregovorima za povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada u policiji Viktorije u sklopu novog ugovora o radnim mjestima. Sindikat zahtijeva povećanje plaće od 4% i devetosatne smjene, što je postao kamen smutnje u pregovorima u kojima je državni rizničar Tim Pallas naglasio da državni prenapregnuti proračun ne može udovoljiti ovim zahtjevima. Kako pregovori nisu napredovali, policijski automobili počeli su svjetlima upozoravati vozače na lokacije kamera i kamera za praćenje prelaska križanja nakon uključenog crvenog svjetla počevši od 4. prosinca, nastojeći tako smanjiti državne prihode od kazni. U sklopu ove industrijske akcije oko 2000 policijskih automobila bit će obilježeno protuvladinim

SINDIKAT POLICIJE VIKTORIJE

porukama. Članovi sindikata također će odbiti raditi neplaćene prekovremene sate. Ovu industrijsku akciju odobrila je Komisija za pravedan rad. Tajnik Sindikata policije Wayne Gatt rekao je novinarima da njegovi članovi „iz dana u dan pate od burn out sindroma” i ovime zahtijevaju kraj produljene rasprave oko plaća. „Nepokolebljivi smo kao Donkey Kong”, rekao je gosp. Gatt. „Naši članovi reći će vladi točno što misle o njoj. Točno što treba napraviti kako bi se riješili problemi koji uzrokuju mentalitet „rezanja i paljenja” u našoj policiji - policji u kojoj policijske usluge bivaju srezane unutar zajednice.

U izjavi koju je objavila Policija Viktorije, navodi se da će policijske snage nastaviti pregovarati s VPA (Victorian Planning Authority) u „dobroj vjeri”. „Postigli smo značajan napredak i uvjereni smo da ćemo postići dogovor koji će priznati izazove s kojima se susreće policija i koji je ujedno i pravedan prema policiji, djelatnicima zaštitnih usluga i zajednici Viktorije”, navodi se u izjavi. Policijske usluge na prvoj liniji prema zajednici i dalje će se provoditi. Prethodni kolektivni ugovor koji je uključivao oko 17.500 djelatnika policije i zaštitnih usluga donesen je 2020., ali istekao je prošlog tjedna, u četvrtak.

na temelju izvoza minerala. Međutim, kako su cijene željezne rude narasle od trenutka potpisivanja ovog dogovora on je vladu stajao mnogo više od očekivanog, te se predviđa kako bi nadalje mogao stajati oko 39.9 milijardi dolara između 2019/2020. i 2026/2027. U svojoj izjavi u nedjelju stariji ministar iz redova Laburista Murray Watt rekao je da je ovaj program, koji sada pokriva 630.000 sudionika, treba revidirati tako da bude održiviji. „Moramo priznati da se trošak NDIS-a povećava znatno više od očekivanog

eliki supermarketi upozoreni su da ne povećavaju cijenu božićne šunke uoči blagdana. Ministar poljoprivrede Murray Watt o tome je obavijestio lance Coles i Woolworths te ih potaknuo da zamrznu cijene najvažnijih blagdanskih artikala kako bi obitelji mogle planirati troškove unaprijed i kako nitko ne bi ostao praznih ruku. „Znamo da je obiteljima teško i da mnoge cijene rastu”, rekao je senator iz Queenslanda. „Vrijeme je da supermarketi učine svoj dio posla i da jasno kažu da neće podizati cijenu božićne šunke.” Rekao je da bi jamstvo cijene šunke moglo obiteljima pomoći da svoje proračune planiraju nekoliko tjedana, a ne tek nekoliko dana uoči blagdana. Coles i Woolworths inzistirali su da neće tražiti načine da povećaju cijene kako se približava sezona blagdana. U svojoj izjavi Woolworths je izjavio da je snizio cijene na 8$/kg, što je najniža cijena od 2014. Izvršna direktorica Natalie Dav rekla je da će ovo pomoći „da obiteljski proračuni ove godine pokriju više toga”. Coles je također snizio cijenu božićne šunke na 8$, a glasnogovornik Colesa je rekao „da se potrudio kako bi glede

i moramo njime upravljati odgovorno”, rekao je senator Watt za emisiju Sunday Agenda Sky Newsa. Na pitanje bi li osobe s ADHD-om i autizmom mogle spadati u one koji nemaju pravo na financiranje osiguranja, gosp. Watt nije htio isključiti moguće promjene pravila o tome tko ima pravo na osiguranje kroz spomenuti program i rekao je da će ova tema biti predmet idućeg sastanka nacionalnog kabineta vlade. „Očito se radi o temama o kojima ćemo morati ponovno pregovarati tijekom ovog tjedna na sastanku nacionalnog kabineta. No jasno je da postoji problem s povećanjem troškova u sklopu NDIS-a”, rekao je gosp. Watt. „Ovo povećanje nastupa uz veliku stopu i pritom se radi o trošku kojim radi discipline u vezi proračuna moramo smisleno upravljati.” Financiranje je u sklopu NDIS-a osigurano i za osobe s autizmom, iako one za to moraju ispunjavati određene uvjete. One s ADHD-om mogu financiranje dobiti samo ako imaju i druga podliježeća zdravstvena stanja navedena u sklopu ovog programa. Watt je izjavio da se mora provesti „rasprava” s državama i teritprijima o tome kako bi se moglo osigurati „održivo” financiranje ovog pro-

grama. „Jedan od problema je i taj da su se s vremenom svi troškovi pružanja usluga osobama s invaliditetom sve više kretali prema NDIS-u, a sve manje prema ustanovama kao što su škole i prijevozne tvrtke te drugi segmenti koje su države tradicionalno financirale”, rekao je. Izaći na kraj s nenaklonjenim vođama država i teritorija neće biti jedini vladin problem dok pokušava ustanoviti novi preventivni režim zadržavanja osoba kojim bi neke od 143 oslobođena tražitelja azila trebala ponovno poslati iza rešetaka. Model preventivnog zadržavanja osoba bit će osmišljen po uzoru na postojeću protuterorističku legislativu koja će ministrima migracija omogućiti da sudovima podnese zahtjev za pritvorom bivših zadržanih osoba na temelju „visoke vjerojatnosti” da predstavljaju „neprihvatljiv rizik počinjenja ozbiljnog nasilnog ili seksualnog prekršaja.” Odredba preventivnog zadržavanja trajat će do tri godine, a ministar je dužan svake godine na sudu zatražiti reviziju odredbe. Ova izmjena donesena je nakon prošlomjesečne presude Vrhovnog suda koji je presudio da je zadržavanje nedržavaljana u nedefinirano dugom pritvoru nezakonito te je time uzrokovao puštanje na slobodu 143 zadržane osobe, od kojih neke imaju nasilnu prošlost.

LANCI WOOLIES I COLES

Upozorenje u vezi cijena božićnih artikala omiljenih božićnih artikala osigurao najveću moguću vrijednost.” Oba lanca supermarketa obvezala su se da će sniziti cijene nekoliko popularnih blagdanskih artikala uključujući kobasice i pileća krilca, iako se nijedan od njih nije obvezao na zamrzavanje cijene božićne šunke. Senator Watt priznao je da će za mnoge obitelji blagdani biti izazovni. „Pokloni za djecu, gorivo kako biste stigli na drugu stranu grada posjetiti roditelje, svježi morski plodovi i piće, trošak Božića zaista može biti visok”, rekao je. „Sve čime se može pomoći obiteljima tijekom ovog razdoblja zaista će pomoći.” Ovaj poziv stigao je u trenutku kada su brojni Austral-

ci posegnuli za kreditnim karticama kako bi financirali Božić, a mnogi će imati dugove koje neće moći platiti. Čak više nego svaki deseti građanin Australije (11%) posegnut će za kreditnom karticom, dok će 7% kupaca kojima nedostaje novca posegnuti za mogućnošću plaćanja s odgodom, navodi Finder. Ovo istraživanje navodi kako se očekuje da će prosječni Australac tijekom Božića potrošiti 1.429$ na poklone, hranu, alkohol, obroke u restoranima i putovanja. Polovica kupaca (49%) posegnut će za ušteđevinom kako bi financirala Božić, dok gotovo svaki treći građanin (27%) ne planira kupiti ništa tijekom blagdana.

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

Na izjavu čvrstog momka Pupovca samo ću dodati: Zato je u Vukovaru '91. sve bilo svečano i humano

esto kad sam nezadovoljan sam sa sobom pljuckam po Hrvatekima. Te su povijesni poltroni, te im pobijeđeni u ratu vode državu, te su guske u magli… Naravno da nisam uvijek objektivan, ali sam na žalost često u pravu. Ne uvijek, samo često… Kad imam loš dan sjetim se Sama Bartrama, golmana Charlton Athletica, koji je 1937. godine proveo dvadeset minuta na golu ne znajući da je utakmica prije toga prekinuta zbog magle. (De)Koncentrirani Sam bio je ponosan što je sačuvao svoju mrežu praznom. Nemaju samo Škoti ovako zgodne športske primjere. Sjećam se jedne dugo očekivane nogometne utakmice između dva vatrogasna društva negdje u Hrvatskom zagorju, možda u Bednji ili u Zlatar Bistrici. Nisam više siguran. Bitno je da je ta utakmica odigrana. Počelo je s godišnjom skupštinom, pa je uslijedila veselica i onda tekma. Oštra, muška, tako da su gledatelji bili oduševljeni. U jednom trenutku sudac prekida igru. Publika protestira, a sudac objašnjava da se već dvadeset i pet minuta igra bez lopte! To je već povijesni kuriozum. Kad te nejde, nejde te… Winston Churchill je rekao: "Najveća lekcija u životu je znati da i budale ponekad mogu biti u pravu". Sjetih se memoara našeg Stipe Mesića koji je, svjedočeći u Haagu protiv RH, rekao da mu vjeruje samo žena… Je li mu povjerovao barem prijatelj Buda? Dok je on bio predsjednikom, s Pantovčaka je u Haag otišlo 666 transkripata jer je Tuđman snimao sve svoje razgovore. Nakon Stipinih deset godina predsjednikovanja nije ostalo ništa. Kad je Milošević završio u Haagu i to trajno, nikada ni jedan transkript iz "Belih dvora" nije poslan u Holandiju. Zanimljivo. Mark Twain je jednom dobro primijetio: "Političare i pelene treba često mijenjati iz istog razloga".

Tramvaji i avioni

U Zagreb su stigli tramvaji iz Njemačke. Koliko se vidi na slikama, tramvaji su ok. Malo sam zabrinut kakve će nam avione poslati Francuzi. Isto su rabljeni kao i tramvaji. Samo kod aviona je to malo dramatičnije. Možda da kupimo JAT-ove. Ako slučajno opet dođe do rata, bježat će se iz zemlje avionima JAT-a. Skrolajući po fejsu učiš iz dana u dan. Evo jedne mudrosti s fejsa: Ako ilegalno prijeđete granicu Sjeverne Koreje dobit ćete dvanaest godina prisilnog rada. Ako ilegalno uđete u Iran zatvorit će vas na neodređeno vrijeme. Ako ilegalno uđete u Afganistan bit ćete strijeljani. Ako bez vize uđete u Saudijsku Arabiju bit ćete zatvoreni godinama. Ako ilegalno uđete u Kinu nestat ćete zauvijek i tako dalje i dalje…

lSpomenici i obnove

spomenika

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

Ali zato kad dođete u staru ofucanu Europu, sve vam je plaćeno, dobijete novac, stan, hranu. Valjda zato jer se mnogi osjećaju k'o "jadnici", a da nikad nisu ni čuli tko je Victor Hugo. Ako pak legalno uđete u Grčku odležat ćete mjesecima u zatvoru s optužbom da je vas dvije stotine ubilo jednog njihovog… Sjećam se 90-tih kad su ljudi kupovali tvornice za jednu kunu, pa danas plin za cent. Onda si mislim kak' je to bio pravi popust, a ne ova današnja sranja s Black Fridayjom.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Dalić se ne da unatoč napadima ljevičara svih boja kako unosi previše politike u šport. Baš kad su ljevičarski mediji počeli s anketama tko će biti novi selektor, repka se, njima za inat, plasirala na Euro u Njemačkoj

Prija oduševila Hrvateke Lepa Prija je oduševila Hrvateke. Još četiri rasprodane Arene čekaju njezine obožavatelje. Komentari na taj kulturološki fenomen u Hrvata su čista boza. "To je pitanje kulture, tko voli nek' izvoli", "Svatko ima pravo slušati glazbu koju voli", "Zašto žena ne bi pevala, kad ima tko da ju sluša" i slična tipično hrvatska preseravanja. Sjetite se ne tako davno Thompsona i i zabrane njegovog koncerta u pulskoj Areni. Tada su se jugonostalgičari digli na svoje rahitične noge tvrdeći kako se radi o širenju glazbenog primitivizma što oni neće dopustiti. Znači Thompsonova glazba je za primitivce, a Prijina za elitu. Valjda onu jugo-elitu. Možda sam ja stvarno krajnje glazbeno neobrazovan, ali propagiranje narodnjačke glazbe među svim slojevima društva, a napose među mladima, siguran sam da nije slučajno. Kad nas već komšije nisu uspjeli pokoriti oružjem, sad to uspješno čine na planu zabave. Sutra će ponovno početi "ujedinjenje" i na jezičnom, pa kasnije kulturnom, gospodarskom i drugim planovima sve dok ne dođu s nekom novom/starom političkom idejom o ujedinjenju svih Južnih Slavena, makar i u krilu EU-a. Hrvati nikako da bilo što nauče iz vlastite povijesti. Shvatit će tek kad bude "stani-pani". Ivana Petrović se čudi: "Živimo u vremenu gdje je višak kila problem, a manjak mozga nije".

Što se događa u Srbiji?

Ova godina u mnogome sliči na 1988. g. I tada se znalo da dolazi "pogoršanje vremena", ali se nije ni slutilo da stiže agresija, okupacija, Vukovar, Škabrnja, Ovčara…. Prema podacima vojnih analitičara Srbija je u odnosu na 1995. g. podigla svoj vojni proračun za 90,17 poto, dočim Hrvatska samo za 18 posto. Sami zaključite što to znači. U cijeloj Europi države bitno povećavaju izdvajanja za vojni proračun jer se žele osigurati u slučaju širenja ratnih sukoba u Ukrajini, pa i

na području Gaze. Da je slučajno Ukrajina "kihnula" za mjesec dana (kakve su bile ruske prognoze), onda bi i na konkretnom primjeru vidjeli što to znači dočekati rat vojno nespreman. Međutim, našim dragim Hrvatekima sve je to pomalo napuhano i smiješno. Naši lijevi mediji bave se time smije li misica Hrvatske doći iz Hercegovine, ali im nije nimalo smiješno ako misica Nizozemske ima pimpek. Bože, koje licemjerje… Netko mi je poslao na moj zid sliku konjaka "Trenk". Na naljepnici je hrvatski grb s prvim bijelim poljem. Proizvedeno 18. rujna 1969. g. u SFRJ. Očito da još tada drug Miloš Žanko nije bio dovoljno budan. Dvije godine kasnije se probudio… Godišnjica je smrti istinskog hrvatskog rodoljuba Slobodana Praljka. Prošla je potpuno nezamijećeno jer su tamo neki haški suci odlučili kazniti BiH Hrvate za rat u Bosni. Praljak je, uz to što je bio branitelj, bio i intelektualac koji je iza sebe ostavio više knjiga. Zadnju knjigu koju je napisao bila je koncept svoje obrane u Haagu. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek odbila je su�inancirati knjigu jer se tobože radi o šundu. A pisac završio više fakulteta dočim je ona jedan - ali očito onaj pravi. Danka Dražina nije (pravo)braniteljica za jednakost spolova, za nacionalne manjine, ni za branitelje. Ona je hrvatska braniteljica koja je inicirala peticiju za rušenje mauzoleja ratnom zločincu Vukašinu Šoškočaninu na groblju u Borovu selu. Prikupila nešto više od tisuću potpisa. Da je bila malo snalažljivija mogla je stati pred zagrebačku Arenu uoči koncerata naše Prije tvrdeći da skuplja potpise za njen nastup. Tada bi sigurno skupila bar oko sto pedeset tisuća potpisa. Nije li žalosno i jadno da se u Hrvatskoj može bez ikakvih posljedica podići mauzolej ratnom zločincu sa srpske strane, a obljetnica smrti istinskog hrvatskog rodoljuba se ne smije obilježiti javno jer je on proglašen od suda u Hagu

zločincem? Muškarci misle kako je san svake žene pronaći savršenog muškarca. Realno, san svake žene je jesti, a ne udebljati se. Otkad je Tuđman stvorio državu sporove oko granica nemamo samo s Makedonijom i Mađarskom. U sporu oko granica Slovenci su uvijek jednom nogom na našoj strani. Čudi se moj kolega Davor Karačić: "Obzirom na vrisku koju neki podižu oko toga što Ivan Pernar komunicira sa srednjoškolcima, kakva problematika je u pitanju? Prodaje li drogu učenicima, alkohol, pljuge, petarde, pornogra�iju…? Gdje je problem? Nije odjeven u kožu i ne dahće na koljenima pred djecom s mrkvom koja viri…". E, moj prijatelju, Pernar je opasan za mlade, a Prija ih odgaja svojim pjesmama. Mnogi političari nemaju ljubav iz srednje škole jer imaju samo osnovnu.

Novi 'ispad' Zlatka Dalića

Moram zabilježiti najnoviji "ispad" izbornika Zlatka Dalića: "Dok sam ja izbornik hrvatske nogometne reprezentacije ona će biti mjesto okupljanja hrvatskog naroda, mjesto domoljublja, zajedništva, mjesto ljubavi, kvalitete i hrvatske zastave. To mnogima smeta, ali mi se ne damo i hvala dragom Bogu na tome!". Dalić se ne da unatoč napadima ljevičara svih boja kako unosi previše politike u šport. Baš kad su ljevičarski mediji počeli s anketama tko će biti novi selektor, repka se, njima za inat, plasirala na Euro u Njemačkoj te se našla u grupi sa Španjolskom i Italijom. Teški protivnici su odmah oduševili naše ljevičarske medije. Možda ipak ne uspiju! Objektivno jesmo u najjačoj grupi. Sa Španjolcima smo u �inalu Lige nacija igrali neodlučno i izgubili na penale, a s Italijom nikada nismo izgubili. Mislim da su se jugo-kokošari malo prerano počeli veseliti, zajedno s Borom Dežulovićem, Antom Tomićem, Juricom Pavičićem i Vedranom Rudan… Kad već nisu uspjeli otjerati Dalića i "pronaći" mu zamjenu, preostaje im da nastave stalno zazivati odlazak Modrića iz repke. Kaže narod: što se babi htilo, to se babi snilo… Sretnem starog znalca. Nogomet, Dinamo, Hajduk, nikad ga ništa od toga nije zanimao. Nikad čuo za Livaju… Tip je ogorčen na vlast pa mi kaže: "Možeš li zamislit' kakva je ova vlast kad nam i reprezentacija ode u Njemačku!". U Hrvatskom tjedniku prenose što je Milorad Pupovac izjavio beogradskom Kuriru: "Tijekom komemorativnih dana u Vukovaru, za razliku od proslave Oluje u Kninu, dogodio se izljev ustaštva…", "Vlada nije našla način da stavi Penavu pod kontrolu…", "Stvar je preuzeo gradonačelnik Vukovara, koji vodi stranku s elementima

JOHN STONEMART MEMORIALS

desnog ekstremizma. On je očigledno odlučio otvoriti prostor, a Vlada i vlasti nisu našli da to stave pod kontrolu. Sva sreća da to nije preraslo u još gore stanje…". Nadodajem: za razliku od 18. studenog 1991. g, kad je bilo "svečano" i "humano". Falila je još samo salata! Međutim, Pupovac je čvrst momak. Nadživio je on toliko kabineta raznih hrvatskih vlada. Teško ga je slomiti. On se ne boji baciti vijenac niz Dunav za sve žrtve Vukovara. Znači i za Vukašina Šoškočanina. Ove godine je to umjesto njega obavila Sandra Benčić uz asistenciju 6. Ličke. Plameni pozdrav Sandri. Jedna dobra vijest iz Zagreba. Naime, dok ovo pišem počeo je padati snijeg. Ako zapadne ove zime, čistit će ga ista ekipa koja je ovog ljeta kosila travu…

Opet nova stranka

Damir Vanđelić je osnovao novu stranku "Republika". Nacrtali su se na TV-Novoj. Na političara sliči samo predsjednik. Ima perfektnu biogra�iju iz Domovinskog rata. Inače to je sto pedeset i nekoja aktivna politička stranka u Hrvatskoj. Zar doista nitko izvan HDZ-a i ljevičarskih stranaka nije u stanju svoju političku aktivnost uklopiti u već postojeće stranačke okvire već mora osnovati vlastitu stranku? No živi bili pa vidjeli kakav prolaz će kod birača imati ova, još jedna, navodno centristička stranka… Najbolje je ne znati kako se rade zakoni i kobasice. Počeo je ovogodišnji Advent. Kažu da nije nikada bio skuplji. Sigurno nije po ukrašavanju, ali lako moguće po cijenama ugostiteljskih usluga i prodaji suvenira u kućicama. Pa tko voli, nek' izvoli… Na prvu adventsku nedjelju obdario nas je i naš Premijer na izlasku iz obnovljene crkve sv. Marka na Gornjem Gradu. Napokon se odlučio smijeniti Barbarića s mjesta šefa HEP-a. Kaže samo zbog bespravne izgradnje. Znači, sve one afere ranije se ne broje jer je na njih ukazivala oporba, a "mi ne radimo stvari zbog oporbe", objasnio je Plenković. Kažu da kad je golub na zemlji, jede ti iz ruke, a kad poleti, posere ti se na glavu. Ljudi isto tako! I za kraj ove pomalo šaljive kolumne jedna o legendarnom generalu Ivanu Šiblu. Bio je partizanski general kome nisu dozvolili da prvi uđe 8. maja 1945. g. u Zagreb. Kasnije je pao u nemilost komunističkih vlasti i dane je uglavnom provodio s prijateljima u Gradskoj kavani. Jednog dana, netko ugleda vijest u novinama kako partija osniva Komisiju za ispitivanje porijekla imovine. Šibl je samo odmahnuo rukom: "Ja se nemam što bojati. Od pokretnina imam samo gebis, a od nekretnina ku**c". Sad se sve više postavlja pitanje je li Diogen živio u punoj ili praznoj bačvi?

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: FOOTSCRAY: 271 PRINCES HIGHWAY, 337 BARKLY ST 9706 8108 9689 8882

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

“Bit ćemo od ikoga tko je iji tin jef ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

KREATIVNI KUTAK

Napravite unucima čizmice za svetog Nikolu

ripremate se razveseliti svoju djecu ili unuke poklonima za blagdan svetog Nikole? Pokušat ćemo vam pomoći s prezentacijom poklona. Kroz nekoliko slika pokazat ćemo vam kako vlastitim rukama možete izraditi čizmice u koje možete naknadno staviti poklone. Za izradu čizmica potrebno je imati: - �ilc u različitim bojama - konac i iglu - malo ljepila - škare - dugmad Za pomoć u izradi čizmica poslužit će nam i malo papira. Naime, papir u obliku čizmice služi nam kao pomoć za izrezivanje �ilca. Mi smo kao boju čizmica odabrali božićne boje, zelenu i crvenu, ali naravno da svatko može izabrati boju koja njemu najviše odgovara. Za svaku čizmicu potrebno je izrezati dva komada �ilca. Filceve potom povezujemo koncem kako pokloni ne bi ispali iz čizmica. Od �ilca izrezujemo i manje oblike koje ćemo onda nalijepiti na čizmicu. Ti oblici mogu biti u obliku snjegovića, božićnog drvca ili u obliku soba. Prilikom izrade ovih detalja koristimo i ljepilo kako bi dijelove prilijepili zajedno. Pa tako naš snjegović ima šal, božićno drvce kuglice, a sob ima crveni nos. Kao dodatne detalje možete prišiti i poneko dugme, te nemojte zaboraviti staviti malu kukicu od �ilca na sam vrh kako bi čizmicu mogli objesiti na neko mjesto u vašem domu.

RECEPT

Lijep je to običaj, a iznikla pšenica u posudi, postavljena na obiteljskom stolu, u sredini zime daje osjećaj života, nade, budućnosti

bičaj je kod katolika u jednom dijelu svijeta, tako i kod nas, da se na Božić na stolu i drugdje po kući postave posude s izniklom pšenicom. Lijep je to običaj, a iznikla pšenica u posudi, postavljena na obiteljskom stolu, u sredini zime daje osjećaj života, nade, budućnosti. Posude za zasijavanje pšenice mogu biti različitih oblika. Najčešće se uzima okrugla, počesto i duboki tanjur za juhu. Posuda ne treba biti preduboka, možda ne više od pet cm. U mnogim domaćinstvima običaj je da se pšenica zasijava na svetkovinu sv. Lucije (13. prosinca). Iako u nekim domaćinstvima pšenicu siju na blagdan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije (8. prosinca), kažu ako ne iznikne od Bezgrješnog začeća,

Sijanje pšenice za Božić od sv. Lucije valja ponoviti. Najčešće je u praksi najjednostavniji način: pšenica se stavi u posudu, sama, bez zemlje, nalije se mlake vode, drži se jedno vrijeme (sat vremena, poneki ostave i duže) dok se pšenica ne nasiše vode. Kad se vidi da je pšenica nabubrila, višak se vode iscijedi, a posuda sa pšenicom stavi se na svjetlo u toploj prostoriji. Svako jutro nalije se puna posuda vode i odmah se naginjanjem ocijedi; ako je potrebno, može se zalijevati i uvečer. Nije dobro da voda ostaje po dnu posude. Čim se stavi pšenica u posudu, odmah se treba odrediti mjesto za svijeće s

rakijskim čašama na tri mjesta. Svakako, onoga časa kad pšenica počne klijati, mjesto za svijeću treba biti određeno. Iznikla pšenica najčešće se ukrašava s vrpcom hrvatske trobojnice. Svrha je vrpce da pšenica bude uvezana u cjelinu, da se ne naginje u stranu, a također da ukrasno djeluje. Na Badnju večer pšenicu se uravna, ukrasi vrpcama, postave se svijeće i stavlja se na stol i tako ostaje sve do Tri kralja ili Bogojavljenja. Poslije Božića, pšenicu se ne treba previše zalijevati, treba pripaziti da ne užuti, i ne držati ju u prostoriji u kojoj su više temperature.

Božićna zvijezda jedan je od omiljenih blagdanskih ukrasa B

ožićna zvijezda jedan je od omiljenih blagdanskih ukrasa u mnogim domovima, ali i zahtjevan cvijet s čijim se potrebama mnogi ne uspiju izboriti, pa svake godine kupuju novi primjerak. Prvi savjet odnosi se na trenutak kada ste kupili svoju zvijezdu. Kad je donesete kući, ona bi trebala proći proces aklimatizacije. Ljudima temperatura u kući bude recimo 23-24 Celzijeva stupnja, a zvijezdu donesu iz auta u kojem je bilo 7-8 stupnjeva. Zbog toga je prvo trebaju sat ili dva ostaviti u, recimo, hodniku da se aklimatizira. Dakle, treba je postupno unositi u kuću, a ne je najednom iz centra ili tržnice i vrećice gdje je bila na hladnom prebaciti u toplu prostoriju. Druga je bitna stvar da božićna zvijezda ne smije biti kraj izvora topline, kao ni na propuhu. Ova biljka voli vlagu, a u kući je baš i nema, i to se teško može promijeniti, ali na toplinu i propuh može se utjecati. Također, dobro bi bilo da biljku ne selite po svojem domu. Ako je, primjerice, stavite na stol, dobro bi bilo da tamo i ostane. Jedne će vam se godine, možda dogoditi da odaberete mjesto na kojem će biljka propasti. No iduće godine izabrat ćete drugo mjesto, na kojem biljka onda može opstati. U svakom slučaju – kada nađete mjesto koje je dobro za vašu biljku, nemojte je seliti – božićna zvijezda

Ovaj prekrasni cvijet prilično je zahtjevan. S njegovim se potrebama mnogi ne uspiju izboriti, pa svake godine kupuju novi primjerak voli imati svoje mjesto. Biljka je to koja je dosta zahtjevna, čudna i osjetljiva. Kako je već spomenuto, ona ne voli biti na mjestu gdje je propuh i gdje se često otvaraju i zatvaraju vrata, kao ni tamo gdje dosta cirkulira zrak od radijatora ili peći. To je više isušuje i zato joj to ne odgovara. Kada je u pitanju zalijevanje, obično se govori da božićnu zvijezdu treba zalijevati odozdo, međutim agronom kaže da nije greška ni ako se biljci nalije voda u zemlju, u teglu ili ako joj se pošpricaju listovi. Nije to ništa što će njoj smetati, da se lagano poprska, ali nije ni nešto neophodno što mijenja puno toga na njoj, dodaje i napominje da je kod zalijevanja bitno i da biljci voda u tanjuriću ne stoji predugo. Kad voda stoji u tanjuriću,

to je za nju smrt. Božićna zvijezda, naime, traži vlagu, ali bolje je češće je zalijevati nego pustiti da voda predugo stoji u tanjuriću. Vodu iz njega ispraznite nakon najviše 5 do 10 minuta, a onda teglu redovito uzimajte s dva prsta u ruke i kad primijetite da je lagana, biljku ponovno zalijte. Puno toga ovisi o vašem osjećaju, a nema točnog pravila svako koliko je morate zaliti. Nekad će to biti nakon jednog dana, nekad nakon dva... I dok ostatak godine, kad joj je list zelen, može podnijeti puno teže uvjete i biti i na propuhu i na kiši, u periodu dok je crvena božićna je zvijezda najosjetljivija i to trebate imati na umu u ovo predblagdansko vrijeme. Ako budete poštovali pravila, vaša biljka nagradit će vas time što će potrajati do iduće godine.

Božićni panj – čokoladni klasik blagdanskog stola Božićni panj je možda i najtradicionalniji kolač kada su božićni kolači i Božić u pitanju. Priprema se u gotovo cijelom svijetu u raznim varijantama, iako je najčešća upravo ova, potpuno čokoladna. Božićni panj je božićno-novogodišnja slastica izvorno nastala u Francuskoj krajem 19. stoljeća kao ideja pariških slastičara da naprave kolač koji će izgledom podsjećati na panj koji se tradicionalno pali u pećima na badnjak poznat po nazivom Bûche de Noël. Dakle, kao što mu i samo ime kaže, Božićni panj doista podsjeća na odsječeni komad drveta i nostalgično nas vraća u ono vrijeme kada je običaj bio unijeti u kuću na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju Sveto Trojstvo i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi vatra trebala donijeti mir i dobro ukućanima. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika zelena grana, koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac obitelji unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali. U današnje se vrijeme ovaj običaj zadržao većinom u ruralnim sredinama, a nama je ostalo u naslijeđe podsjećanje na tradiciju uz ovakav �ini kolač kakav je Božićni panj. Svoju popularnost širom svijeta Božićni panj duguje ustvari svojoj jednostavnosti, jer koliko god izgledalo komplicirano, ovdje se ustvari radi o običnoj čokoladnoj biskvitnoj roladi koja se može puniti kremom po želji, a koja se nakon ukrašavanja doista s pravom može nazvati kraljicom blagdanskog stola. Božićni panj nas još jednom sve skupa podsjeća kako su najjednostavnije stvari ustvari i najbolje i kako upravo tu jednostavnost trebamo znati prepoznati u svojim životima, bar u ovo blagdansko vrijeme. Sastojci: Za biskvit: - 6 jaja - 7 žlica šećera - 6 žlica brašna - 3 žlice kakaa - 1 čajna žličica praška za pecivo - 1 vrećica vanilin šećera - 100 ml mlijeka

- 100 ml ulja Za ganache: - 400 g tamne čokolade - 400 ml slatkog vrhnja Priprema: Za ganache kremu zagrijati slatko vrhnje do točke vrenja, dodati čokoladu natrganu na komadiće pa ju uz miješanje otopiti u slatkom vrhnju. Miješati tako dugo dok masa ne postane potpuno sjajna i ravnomjerno tamna. Ganache potpuno ohladiti uz povremeno miješanje kako bi se krema lijepo zgusnula i kako bi postala maziva. Za biskvit odvojiti bjelanjke od žumanjaka. Miksati žumanjke sa šećerom i vanilin šećerom nekoliko minuta, dodati ulje, potom prosijano brašno s praškom za pecivo i kakaom, te postepeno mlijeko. Na kraju dodati i ručno umiješati posebno tučeni čvrsti snijeg od bjelanjaka. Masu izliti u velik lim od pećnice preko papira za pečenje i peći u zagrijanoj pećnici na 175 stupnjeva 15 minuta. Pečeni biskvit zajedno s papirom na kojem se pekao prebaciti na mokru kuhinjsku krpu posipanu šećerom, pažljivo skinuti papir, pa dok je biskvit još vruć saviti ga u roladu zajedno s krpom. Pustiti da se tako u krpi ohladi. Ohlađeni biskvit odrolati, premazati polovicom ohlađene kreme, pa ga ponovo pažljivo zarolati u roladu. Sa svake strane rolade odrezati ukoso manji komad različite veličine, koji će stajati sa strane uz glavnu granu panja. Sve skupa premazati i učvrstiti ostatkom kremom, ukrasiti rustikalno žlicom da bi se dobio efekt pravog drveta i ukrasiti prigodno. Poslužiti na dekoriranom podlošku nakon hlađenja.

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u uživanjima ili obratno, u suzdržanosti. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom, ili ćete težiti potpunoj samoći. Razmislite o sebi i o onom što želite, te nađite ravnotežu. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na nova područja, uglavnom iz struke. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte. Sretni brojevi: 10, 20, 21, ,23, 33, 45

Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Mnogi parovi poboljšat će svoj odnos. Pasivan stav da se „na kraju sve samo složi“ vrijedi samo onda kad imamo dovoljno vremena. Ovaj put trebat će djelovati nešto brže. Sretni brojevi: 6, 8, 12, 23, 34, 44

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu. Nastavit će se bogato poslovno razdoblje. Također je moguće da će se pojavljivati opcije nelegalnog poslovanja. Sretni brojevi: 8, 11, 12, 21, 23, 34

23. listopada do 20. studenoga

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija sa osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz snova, ali budite realni i oprezni. Sve što ne drži vodu, pustite. Sretni brojevi: 10, 11, 21, ,26, 34, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Ljubav ćete nalaziti na svakom koraku i u svakom danu. Neće biti potrebno ništa posebno da je ostvarite. Ova običnost vama odgovara jer ste u duši mirni. Oni u vezama bit će zadovoljni i s najmanjom sitnicom koju će rado dijeliti. Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Baš intuicija bit će vam glavni vodič u poslu ovaj tjedan. Sretni brojevi: 9, 11, 27, 38, 39, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vjerojatno ćete se malo udaljiti od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uzeti preozbiljno, nego ćete sve nadilaziti humorom i pozitivnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun. Polako će početi stizati potrebne informacije. Ono što je bilo, bilo je. Ne valja plakati nad prolivenim mlijekom. Oni u vezama bit će previše analitični prema partneru. Sretni brojevi: 5, 9, 15, 26, 33, 44

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Nekima će se činiti da su prepoznali svoj ljubavni ideal koji su tražili, ali bi se sve u trenu moglo pokazati kao puka iluzija. Zato budite više na zemlji, a manje u oblacima. Tako ćete biti sretniji. Bit ćete izloženi brojnim kontaktima, a vaša sposobnost komunikacije povremeno će biti zbrkana. Potrudite se sve dobro organizirati i ako treba zapisati na papir. Sretni brojevi: 1, 8, 11, 24, 34, 36,

21. siječnja do 18. veljače

Vjerojatno ćete zavući u kuću kako bi izbjegli ljubavne frustracije. Ovaj kukavički stav neće vam olakšati distancu u odnosima ili samoću u noćima kad se pitate zašto se to događa baš vama. Nije tako strašno, prolazno je. Povremeno će vam nedostajati snage i motivacije da izgurate ono što želite. Sjetite se stoga što vi sve možete. Pred vama je mala borba u kojoj trebate biti borac. Sretni brojevi: 7, 9, 11, 13, 24, 33

Najviše će vam odgovarati mir i povlačenje. Mnogi će vrijeme provoditi u vlastitom domu, a ako je voljena osoba uz njih, tim bolje. Oni koji su još sami prepuštat će se ljubavnim snovima. Njihova mašta kao da neće imati granice. Zaposleni u uslužnim djelatnostima vjerojatno će morati raditi prekovremeno. I ostali će dosta raditi, te neće imati vremena ni za razmišljanje. Sretni brojevi: 9, 11, 19, 21, 33, 39

Uglavnom ćete imati dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da svi nešto očekuju od vas, ali neće vam biti jasno što. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što niste očekivali. Ipak, ono najgore je prošlo, pa sad polako hvatate konce u svoje ruke. Sretni brojevi: 19, 21, 29, 33, 36, 44

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Brige će ipak ostajati iza vas i partnera, a usredotočit ćete se na to kako konstruktivno osnažiti svoj odnos. Bit će još uvijek malih provokacija, ali s njima ćete se nositi lakše. Na taj način uspjet ćete osvježit će svoju vezu. Metoda da odjednom riješiti više stvari samo će napraviti nepotrebnu zbrku. Još ćete morati rješavati posljedice toga. Sretni brojevi: 7, 9, 11, 23, ,25, 4 Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete i dalje biti zadovoljni. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. Poslove koji su iza vas nije potrebno toliko analizirati. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja Sretni brojevi: 2, 9, 11, 29, 30, 44

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

PRIPRAVA ZA DAN SINA ČOVJEČJEGA

Pokušajte se što manje opterećivati onim što morate, a više onim što želite raditi u božićno vrijeme

a početku došašća teško nam pada ovakav ozbiljan i gotovo prijeteći odlomak Evanđelja (Lk 21, 25-28.34-36) koji više priliči ozbiljnosti završetka liturgijske godine, a ne njezina početka. Pogotovo što skoro svi imamo u svijest urezanu idiličnu sliku došašća i Božića i pripremamo se za radosni događaj Kristova rođenja koji i sami doživljavamo kao vlastiti obiteljski događaj, pun nježnosti i topline. No doista, bila bi prava šteta i promašaj ako bismo ga proslavili bez one dužne božanske dubine i ozbiljnosti koju nam on nosi, budući da poruka i događaj Božića nadilaze vrijeme i prostor. Zato i postoji priprava za taj događaj, jer da je on samo obojen i obilježen ljudskim događajem, i ne bi nam trebala posebno pripremanje. Ali jer se radi o dolasku Boga među nas, kojemu je konačni cilj naše uzdignuće u nebo, onda nam se potruditi oko priprave za ovaj dan, kako nas onaj konačni Dan ne bi zatekao nespremnima. Stoga je vrlo važno od početka razumjeti da je priprava za Dan Sina Čovječjega višestruka i vrlo složena. No sam Bog se potrudio olakšati nam je dolazeći nam ususret. Poslao nam je svoga Sina da se najprije očovječi među nama, kako bismo se mi mogli u jednostavnosti zajedništva s njime pripremiti za onaj konačni Dan. I ma koliko je riječ o ozbiljnom događaju, svojom prisutnošću on nas čini radosnima, što nam olakšava sve tegobe i napore koje ulažemo u vlastito spasenje. S njime koji dolazi među nas u vrijeme, bit će nam lakše pripremiti se za vječnost. Stoga, ako božićno otajstva u nama izaziva i osjećaj topline, ne smijemo zaboraviti da je za samoga Gospodina taj događaj bio manje idiličan, jer on pravi Bog ponizi samoga sebe da bi prebivao među nama. Osim toga, nije došao vođen ni idiličnim ni romantičnim razlozima, već je bio vođen spasenjskim ciljevima. Taj cilj nam opisuje i današnje Evanđelje, odmah na početku nove liturgijske godine, kao konačni cilj i smisao našega života: ugledati Sina Čovječjega s velikom moći i slavom, te biti spremni stati pred njega i doživjeti njegov Dan kao i dan vlastite proslave i spasenja. On se nije pojavio samo kako bi se grijao na ljudskoj vatri i ognjištu, već da nas dovede do ognjišta Božje ljubavi. Došao je u naš ograničeni svijet, na periferiji jednog malog i neznatnog naroda, kako bi nas doveo do središta života. Dolazi u naš ljudski dan, kako bi nas doveo do svojeg božanskog Dana.

Neophodno nam je o tome razmišljati i u došašću to razumjeti, te odgovoriti na poziv koji nam Krist upravlja da se i dan našeg vremenitog postojanja pretvori u njegov sveti Dan. Doista, najavljuje svoj dolazak među nas kako bismo mi živjeli svoje vrijeme osnaženi njegovom prisutnošću. Došašće kao priprava za svetkovinu njegova rođenja ujedno nas upozorava da svaki dan našega života treba biti priprava za Dan Kristov. Svojim dolaskom on će nam olakšati, jer nas kao čovjek poučava i pripravlja za otajstven život. Naime, on prisutan u vremenu, uči nas kako živjeti za vječnost. Kao Bog koji je postao čovjekom, uči nas kako mi ljudi trebamo živjeti božanskim životom. Dolazeći iz božanske punine u našu zemaljsku oskudnost, uči nas živjeti u oskudnosti za božansko obilje. Kako je očito, Kristov dolazak nije uopće idila. On je tek prva stepenica cjelovitog otajstva koje predviđa naše uzdignuće u nebesku slavu, a došašće je priprava u kojoj dublje nastojimo razumjeti razloge Božjeg dolaska među nas, jer o tom razumijevanju ovisi i mjera naše radosti. Jer ako budemo doživljavali Božić samo kao ljudi i kroz prizmu ljudskih događanja, onda će nam biti dovoljno proslaviti došašće na ulici ili trgu, uz kuhano vino ili kobasice. Ali ako shvaćamo da Bog dolazi sa svom ozbiljnošću poradi nas i našega spasenja, onda će naše došašće ozbiljno uzeti u obzir riječi koje smo čuli: Pazite da vam srca ne otežaju u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama te vas iznenada ne zatekne onaj Dan jer će kao zamka nadoći na sve žitelje po svoj zemlji. Stoga budni budite i u svako doba molite da uzmognete umaći svemu tome što se ima zbiti i stati pred Sina Čovječjega. Ako se ne postavimo odgovorno na ovoj prvoj dionici naše priprave za puninu otajstva Kristova, ne možemo kasnije savladati ni ostale koje nas čekaju u životu, sve do one najslavnije koja predviđa našu proslavu u njegovoj slavi u nebesima. Pazimo stoga i mi, te budimo budni i revni. Držimo se one narodne koja kaže: Po jutru se poznaje dan. Neka nam došašće bude jutro Kristova Dana, te pred njim otvarajmo već sada svoje srce, kako bismo doživjeli radost njegova dolaska u naše živote u svoj punini i u svemu obilju koje nam on donosi svojim očovječenjem kojim nam jamči naše pobožanstvenjenje. (Izvor: Dr. Ivan Bodrožić 1. prosinca 2018.)

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

PLANIRATE LI BOŽIĆNE BLAGDANE U HRVATSKOJ (3.dio)

Posjetite obližnji europski advent: Ljubljana

remda Ljubljanu rado posjećujemo kroz cijelu godinu, u vrijeme Adventa glavni grad Slovenije odijeva blagdansko ruho te pruža poseban ugođaj. Ljubljanski advent postaje središtem društvenog života grada u prosincu, a tamošnji trgovi postaju domaćini bogatom programu besplatnih glazbenih koncerata i drugih događanja za odrasle i djecu. Prešernov trg i šetnica uz rijeku Ljubljanicu nezaobilazne su lokacije. Tamo ćeš pronaći brojne štandove s izvrsnom gastro ponudom, suvenirima, božićnim ukrasima… U Ljubljani također možeš uživati u jednoj od najatraktivnijih božićnih

svjetlosnih instalacija. Na Prešernovom trgu uvijek je postavljena i atraktivna božićna jelka, najzaslužnija za magičnu blagdansku atmosferu. Svakako posjeti Ljubljanski dvorac, s kojeg se pruža najljepši pogled na grad u božićnom ruhu. Prigodno ukrašenim ulicama i trgovima poput spomenutog Prešernova trga, pa Tromostovja, Kongresnog trga i Starog trga prolaze brojni turisti koje mami miris kuhanog vina, čaja i pečenih kobasica. Čaša kuhanog vina košta od 2 do 4 eura, kobasice su od 5 eura na više, a dobar obrok može se pojesti u povoljnijim restoranima za 15-ak eura.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 07. prosinca 12:09 PM Dr. Beck 12:44 PM Dnevnik 2 01:39 PM Eko zona 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština: Varaždinska garda 03:04 PM Otvoreno 03:34 PM Zlatna liga 04:00 PM Knjiga ili život: Dora Šustić, Tea Tulić i Swami Gyaneshwar Puri 04:31 PM Studio 4: Znanost 04:39 PM Studio 4: Kultura 04:49 PM Stipe u gostima, humo. serija 05:24 PM Romano Bolković - 1 na 1: Stjepan Orešković, talk show 06:14 PM Čarobna ploča: Život u zgradi i životinje u gradu 06:28 PM Deblokada Dubrovnika, dokumentarni �ilm (2. dio) 07:21 PM Art a la carte 07:51 PM Studio 4: Sport Petak, 08. prosinca 12:10 PM Rijeka moje mladosti, pučka i predajna kultura 12:36 PM Dnevnik 2 01:31 PM Hrvati u BiH 01:56 PM Izradi sam: Papuče 02:01 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:09 PM Kod nas doma 02:54 PM Baština: Varaždinske toplice 02:59 PM Otvoreno 03:29 PM Zlatna liga 03:54 PM Izvan formata 04:24 PM Upcycling, dok. reportaža 04:29 PM Tašket, Vrbovec, reportaža 04:34 PM Studio 4: Kultura 04:44 PM Sve će biti dobro, serija 05:29 PM Druga strana 05:54 PM Prometej 06:19 PM Kad smo bili četvorica nas 06:44 PM (Re)kreativac: Biciklizam 07:09 PM Art a la carte 07:39 PM Puls reportaža: Ljubav, krevet, juhica

Subota, 09. prosinca 12:10 PM Vitićev muzej u Novom Sadu, dokumentarni �ilm 12:35 PM Uređenje balkona, reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Studio 4: Sportske minute 02:00 PM Pera, Vrbovec, dok. reportaža 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Posljednji vinari 02:42 PM Globalna Hrvatska HTV 03:22 PM Normalan život 03:57 PM Tu je moje sve 04:12 PM Studio 4: Znanost 04:20 PM Studio 4: Kultura 04:30 PM Sve će biti dobro, serija 05:15 PM Sunčana strana Prisavlja 06:35 PM Baština: Vila Ružić 1. 06:40 PM Peti dan 07:40 PM Uređenje balkona, reportaža 07:45 PM Pera, Vrbovec, dok. reportaža Nedjelja, 10. prosinca 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Hitac, hrvatski �ilm 03:26 PM 53. Varaždinske barokne večeri

04:30 PM Studio 4: Kultura 04:40 PM Sve će biti dobro, serija 05:25 PM Klub čitatelja 06:20 PM Jojo i prijevozna sredstva 06:26 PM Mališani: Rino - Mali putnik 06:28 PM Teško lagano, igrana serija 06:39 PM Tata i ja: 06:49 PM Potrošački kod 07:14 PM Alpe, Dunav, Jadran 07:44 PM Udomiteljstvo, dok. reportaža Ponedjeljak, 11. prosinca 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Dnevnik 2 01:30 PM Rijeka: More 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Plodovi zemlje 02:58 PM Hitac, hrvatski �ilm 04:11 PM Osteoartritis 04:21 PM Studio 4: Kultura 04:31 PM Nedjeljom u 2 05:26 PM Samo lagano 05:51 PM Koncert grupa Be Sharp Band i Sunnysider 07:22 PM Garaža: Mary May Utorak, 12. prosinca 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM Tea putnica, dok. reportaža 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Kod nas doma 03:03 PM Baština: Vila Ružić 2. 03:08 PM Otvoreno 03:38 PM Lijepom našom: Gospić 04:43 PM Studio 4: Znanost 04:51 PM Studio 4: Kultura 05:01 PM Počivali u miru, serija 05:43 PM Na rubu znanosti 06:33 PM Pretorijanci Europe, serija 07:27 PM Stani u Lici: Otočac, serija

Srijeda, 13. prosinca 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:00 PM Tečaj šivanja, dok.reportaža 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština u objektivu: Zadvarje 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Razgovor s razlogom 04:28 PM Kod Suzy: Štrudla od jabuka 04:33 PM Studio 4: Kultura 04:43 PM Koncert tamburaškog orkestra HRT-a i Klezmer trio 05:53 PM Studio 4: Sportske minute 06:13 PM Vrtlarica 06:43 PM Art a la carte 07:13 PM Vjetar u kosi, dok. serija 07:38 PM I to je Hrvatska: Jarun 07:51 PM Studio 4: Sport

Stani u Lici: Otočac, dokumentarna serija HTV, utorak, 12. prosinca, 07:27 PM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

remija sa Ljutić je uspjela postići rezultat Nakon Senegalom na otvaranju, kakav se čekao od naše Janice u drugoj utakmici pobijedile su Kinu s 26 golova razlike

Baš je posljednja Janičina utrka do danas ostala posljednji top 10 rezultat hrvatskih skijašica u veleslalomu

lada hrvatska skijašica Zrinka Ljutić (19) osvojila je sedmo mjesto u utrci Svjetskog kupa u kanadskom Tremblantu i tako ostvarila najbolji rezultat karijere u veleslalomu. Dosadašnji najbolji rezultat u ovoj disciplini bio joj je 13. mjesto. Pobjednica utrke je Talijanka Federica Brignone, koja je u prvoj vožnji bila šesta, jedno mjesto ispod Ljutić. To je druga uzastopna veleslalomska pobjeda za Brignone. Brignone je sjajno odskijala drugu vožnju i nitko od pet najboljih konkurentica iz prve vožnje ju nije uspio nadmašiti. Drugo mjesto pri-

Presretna Zrinka Lju�ć palo je Švicarki Lari Gut-Behrami, a treće Amerikanki Mikaeli Shiffrin. Što se tiče Ljutić, ona je uspjela postići rezultat kakvo hrvatske skijanje nije vidjelo još od Janice Kostelić. Naime, baš je posljednja Janičina utrka do danas ostala posljednji top 10 rezultat hrvatskih skijašica u veleslalomu. Dogodilo se to 18. ožujka 2006. u švedskom Areu, dakle prije točno 17 godina, 8 mjeseci i 16 dana.

Domagoj Duvnjak

Duvnjak produljio ugovor s klubom: “On je naše srce i duša”

Sretan sam što se ovo nastavlja. Moja obitelj i ja ovdje se osjećamo jako ugodno, a Kiel je moj drugi dom

apetan hrvatske rukometne reprezentacije Domagoj Duvnjak produžio je ugovor s njemačkim Kielom do ljeta 2025. godine, objavio je klub na svojoj službenoj internetskoj stranici. Tridesetpetogodišnji igrač je u izjavi povodom produljenja suradnje istaknuo koliko se ugodno osjeća u Kielu: “Sretan sam što se ovo nastavlja. Moja obitelj i ja ovdje se osjećamo jako ugodno, a Kiel je moj drugi dom. Čini me ponosnim što mogu na-

Naše rukometašice su odigrale sjajnu utakmicu

staviti pomagati, što ćemo ostvariti ciljeve za najbolji klub na svijetu. I jako se veselim što ću doživjeti još jednu godinu s našim navijačima, našim bijelim zidom.” Direktor Viktor Szilagyi rekao je kako se Duvnjaka “ne može zamijeniti u sportskom smislu i po pitanju osobnosti”, a trener prve ekipe Filip Jicha je dodao: “Dule je igrač odluke kojeg svaki trener želi imati u svojoj momčadi. On je borac, uzor, srce i duša naše ekipe.” Duvnjak je u dresu Kiela četiri puta postao prvak Njemačke, a 2020. godine je drugi put u svojoj karijeri osvojio i EHF Ligu prvaka. Superkup je s Kielom osvojio šest puta, DHB Kup tri puta, a jednom i EHF Kup.

rvatske rukometašice nadigrale su i uvjerljivo pobijedile reprezentativke Kine u drugoj svojoj utakmici na Svjetskom prvenstvu u nedjelju u Švedskoj. Nakon što su na otvaranju turnira protiv Senegalki odigrale 22:22, igračice Ivice Obrvana u današnjoj su utakmici bile bolje od Kine s 39:13 Pred Hrvatskom je sad još utakmica protiv Šved-

SVJETSKO PRVENSTVO

Uvjerljiva pobjeda hrvatskih rukometašica

ske, jednog od domaćina SPa. Šveđanke su puno teže suparnice od Kineskinja i zato je pobjeda u ovom susretu bila imperativ za Hrvatsku. Ona je stigla nakon uvjerljivog prvog i istog takvog drugog poluvremena. Hrvatska je na odmor otišla s +12 (19:7), a iz tog dijela treba istaknuti da je Tea Pijević skupila 11 obrana. Kineskinje su s nekoliko golova s vanjskih pozicija držale rezultatsku ravnotežu u prvih sedam minuta, ali to je bio slučaj samo do 5:4 za Hrvatsku. Uslijedila je serija od 10:1, kojom je Hrvatska u 22. minuti stigla do 15:5 i pitanje pobjednika bilo je riješeno.

Još impresivnije izgledao je drugi dio. U nastavak je Hrvatska krenula s četiri uzastopna gola, Kina je prvi put poentirala nakon više od sedam minuta, a u čitavom drugom poluvremenu

Kineskinje su postigle samo šest golova. Po pet golova za Hrvatsku postigle su Valentina Blažević, Mia Brkić, Lara Burić i Dejana Milosavljević, dok je Xiaoqing Li zabila četiri za Kinu.

Izbornik rukometašica Ivica Obrvan je uoči prvenstva iznio svoja očekivanja. „Uvijek fali nekoliko dana za pripreme, ali igračice su u dobrom stanju, one koje nisu igrale duže su u dobrom stanju, polako smo ih uvodili i nadam se da će kako prvenstvo bude išlo dalje bi� sve bolje“, kazao je. Na pitanje je li op�mist s

obzirom na konačni ishod na Svjetskom prvenstvu kazao je: „Pa jesam, možemo se sigurno nosi� sa svakim. Posebno je to važno reći za Mađarsku, Crnu Goru i Kamerun koji nas očekuju u drugom krugu. Ali, o tom potom, prvo da odradimo posao u skupini, pa ćemo onda razmišlja� o njima“, zaključio je Obrvan.

‘Možemo se nosi� sa svakim’

Fantastični Zagreb srušio moćnog protivnika u Ligi prvaka U ovoj utakmici briljirao je Zagrebov vratar Mandić sa sedam obrana

Ivan Čupić i dalje igra odlično

utakmici 9. kola rukometne Lige prvaka Zagreb je prošlog tjedna u Areni pobijedio mađarski PICK Szeged s 30-25 (1712) i ostao u igri za plasman u drugu fazu. Hrvatski prvak je odigrao sjajno prvo poluvrijeme u kojem je došao do prednosti od 17-12, u kojem je brilji-

rao Matej Mandić sa sedam obrana. Zagreb je prelomio utakmicu u prvih 13 minuta drugog dijela kada je postigao pet golova, a nije primio nijedan, dok se u strijelce upisao i vratar Mandić, a hrvatska momčad je otišla na nedostižnu prednost od 22-13. Kod Zagreba su Zvonimir Srna i Ivan Ćupić zabili po šest golova, a Lovre Klarica i Timur Dibirov po četiri, dok je Mandić ukupno imao 11

obrana. U mađarskom sastavu je Borut Mačkovšček zabio pet golova, Marin Jelinić tri, a Luka Stepančić i Mario Šoštarić po dva gola. Zagreb je nakon devet kola na sedmom mjestu s bodom manje od Szegeda, a plasman u daljne natjecanje osigurava šest najboljih momčadi skupine. U ovoj skupini je Aalborg pobijedio Kolstad s 29-18. (f) U 10. kolu Zagreb gostuje kod Pelistera 7. prosinca.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023. Vatreni igraju protiv Španjolske 15. lipnja u Berlinu, Albanije 19. lipnja u Hamburgu i Italije 24. lipnja u Leipzigu

rvatska nogometna reprezentacija na ždrijebu Europskog prvenstva u Njemačkoj izvukla je trostrukog europskog prvaka Španjolsku, branitelja naslova Italiju, te autsajdera skupine Albaniju, tek 62. reprezentaciju s Fi�ine ljestvice, koja se tek drugi put plasirala na veliko natjecanje. Naša reprezentacija igrat će na Europskom prvenstvu u Njemačkoj u ovim terminima: 15. lipnja sa Španjolskom u Berlinu, 19. lipnja s Albanijom u Hamburgu i 24. lipnja s Italijom u Leipzigu. Do sada vatreni nikada nisu igrali protiv reprezentacije Albanije, s Talijanima u osam međusobnih susreta nismo poraženi (tri pobjede, pet neodlučenih), dok je Hrvatska protiv Španjolske igrala čak 10 puta; ima tri pobjede, jedan remi i čak šest poraza. Prema propozicijama natjecanja, u nokaut-fazu Europskog prvenstva idu po dva prvoplasirana iz svake skupine, te četiri najbolja trećeplasirana. Bude li Hrvatska primjerice drugoplasirana u skupini, igrala bi u osmini �inala 29. lipnja u Berlinu protiv drugoplasirane selekcije iz skupine A u kojoj su Njemačka, Škotska, Mađarska i Švicarska. Teško da bi netko iz našega tabora imao išta protiv takvoga raspleta. Hrvatskim navijačima jedna od najupečatljivijih uspomena bio je upravo nastup u Berlinu 2006. godine, kada je na Svjetskom prvenstvu naša reprezentacija igrala protiv Brazila pred desetinama naših navijača. Na toj čuvenoj utakmici 2006. godine na navijačkoj tribini bio je i Zlatko Dalić, a među pričuvnim igračima - Luka Modrić. Isti takav pakleni ambijent dočekat će na Olimpijskom stadionu i naše velike dužnike Španjolce 15. lipnja. Hrvatska je na svojih šest europskih prvenstava (1996., 2004., 2008., 2012., 2016., 2021.) odigrala ukupno 22 utakmice. Dva puta bila je u četvrt�inalu (1996., 2008.), ima ukupno devet pobjeda, pet neodlučenih i osam poraza. Zlatko Dalić s Hrvatskom je bio na Euru 2021. godine, na kojemu je prošao skupinu, ali onda u dramatičnoj utakmici osmine �inala u Kopenhagenu bio poražen od Španjolske 3:5. Evo koji su scenariji mogući za Hrvatsku. Osvoji li Hrvatska prvo mjesto u skupini, to bi je u osmini �inala odvelo na jednu od trećeplasiranih momčadi iz skupina A, D, E ili F.

EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO U NJEMAČKOJ Vatreni imaju šest mjeseci pripreme za Europsko prvenstvo

Hrvatska u ‘skupini smrti’! Španjolci su nam ljuti protivnici, Talijani nas nikad nisu porazili

Kamp naše reprezentacije 75 kilometara od Berlina

Izbornik Zlatko Dalić

Drugo mjesto u skupini Hrvatskoj bi donijelo susret s drugoplasiranom momčadi iz skupine A, u kojoj su Švicarska, Njemačka, Škotska i Mađarska. Hrvatska se može plasirati u drugi krug i kao jedna od četiri najbolje trećeplasirane momčadi, a u tom bi slučaju, ovisno o drugim rezultatima, igrala protiv pobjednika skupine E ili skupine F. Dakle, po tom su scenariju najizgledniji protivnici Hrvatske Belgija ili Portugal. Koliko god naša skupina bila jaka, Vatreni imaju veliku šansu proći dalje jer sistem natjecanja je takav da samo osam od 24 momčadi neće vidjeti drugi krug.

HNS odabrao kamp reprezentacije Hrvatski nogometni savez potvrdio je Ueﬁ kako je za bazni kamp hrvatske reprezentacije �jekom Eura 2024. odabrao Neuruppin. Bazni kamp u Neuruppinu sastoji se od resorta Mark Brandenburg na obali jezera Ruppiner te pripadajućeg trening-igrališta Volksparkstadion koje je udaljeno samo sedam minuta vožnje od hotela. Neuruppin se nalazi 75 kilometara od Olimpijskog stadiona u Berlinu gdje Hrvat-

Španjolci: Dalićeva momčad puna je gladijatora koji daju sve za svoje boje

adridska Marca je u svom tekstu skupinu s Hrvatskom, Italijom i Španjolskom nazvala ‘’skupinom smrti’’, a otvaranje Eura protiv Hrvatske u Berlinu opisala je kao ‘’tvrd orah’’ za ambicije Furije. U tekstu se detaljnije raspisala o Hrvatskoj. “Hrvatska je Luka Modrić i još desetorica. Generacija koju predvodi igrač Real Madrida u Njemačkoj će imati svoje posljednje udisaje nakon što je na zadnja dva Svjetska prvenstva završila među četiri najbolje reprezentacije. Nije Hrvatska samo Modrić. Dalićeva momčad puna je gladijatora koji daju sve za svoje boje. Osim Modrića, tu su Brozović, Kramarić i Vida od senatora, ali i Joško Gvardiol, mladi superstar koji će biti kapetan kad Modrić ode”, napisali su. Talijani: Poštovat ćemo Modrićev posljednji ples

Pred ‘Azzurima’ je težak uspon na početku Europskog prvenstva u Njemačkoj. Upecali su trnovit put kroz Španjolsku, Albaniju i Hrvatsku, piše Il Corriere dello Sport. Također, aktualni europski prvaci uz puno sreće su izborili plasman na veliko natjecanje. Bili su svjesni da će ždrijeb biti težak. “U četvrtom smo ‘potu’ i svima je to čudno obzirom da smo pobijedili na prošlom Euru i trebali smo sjediti na ‘uzvišenijem’ mjestu kako priliči našoj poziciji i svim naslovima koje smo prikupili. Umjesto toga u pozadini smo, u najskromnijoj skupini, ali možda i najtežoj», piše Corriere della Sera. „Hrvatska, koja za sobom ima dva podija na Svjetskim prvenstvima, de�initivno je bila momčad koju smo htjeli izbjeći u trećem ‘potu’. Nismo uspjeli... Poštovat ćemo

Modrićev posljednji ples i izazvati momčad koja ima klasu i iskustvo, premda bez istaknutog imena na mjestu centarfora”, stoji pak u tekstu Repubblice. Albanci: Nedostaju samo Brazil i Argentina Albanski izbornik Sylvinho, 49-godišnji Brazilac, duhovito je komentirao ždrijeb turnira. “Nedostaju samo Brazil i Argentina! Ne mogu se žaliti na ždrijeb. Za Albaniju bi svaki izbor bio pakao. Na Euru nema lakih protivnika. Dobili smo reprezentacije koje imaju ogromno iskustvo igranja na ovakvim turnirima. Za nas je to veliki izazov. Svi su protiv nas favoriti, ali bili su i Poljska i Češka. Radio sam u Italiji, živio i igrao u Španjolskoj. Poznajem oba nogometna mentaliteta. Možda će mi pomoći da bolje pripremim momčad.”

ska otvara Euro 2024. pro�v Španjolske, a Hamburg (225 kilometara) i Leipzig (227 kilometara), gdje Hrvatska igra s Albanijom i Italijom, također su brzo dostupni autobusom pa vatreni u prvom krugu turnira neće ima� potrebu za letovima. Resort Mark Brandenburg ima izvrstan ﬁtness centar te bogate sadržaje za rekuperaciju, dok trening-centar uz vrhunski travnjak osigurava i privatnost ekipi.

Trenutak kad je izvučena Hrvatska

Svi spominju našeg kapetana Luku Modrića

‘Izvukli smo najtežu skupinu’ Nakon obavljenog ždrijeba, izbornik Zlatko Dalić kazao je da smo u najtežoj skupini. „Izvukli smo nedvojbeno najtežu moguću skupinu, igramo pro�v aktualnog prvaka Europe i aktualnog osvajača Lige nacija. Imat ćemo jako težak posao, ali nadam se da ćemo to uspje� apsolvira�, kao i uvijek do sad. Naš cilj je proći skupinu, plasira� se u nokaut fazu natjecanja. Bit će teško

i neizvjesno, ne smijemo podcijeni� ni� Albaniju koja je bila sjajna u kvaliﬁkacijama. Otvaramo pro�v Španjolske u Berlinu, a u vjerojatno odlučujućoj utakmici igramo pro�v Italije. Dakle, bit će nezgodno, teško i borbeno, ali navikli smo na to. Pred nama je šest mjeseci, počinjemo se polako priprema� i nadam se da mi to možemo riješi�“, rekao je izbornik.

34 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

POVIJEST TO SE NE MOŽE ZABORAVITI

Ovo su prvi Vatreni ispred Zagrebačke katedrale 1990.

Tog povijesnog 17. listopada 1990. godine, u Zagrebu su se sučelili Hrvatska i SAD (2:1)

anas je Zorislav Srebrić (83) viši savjetnik predsjednika HNS-a Marijana Kustića, u eri Vlatka Markovića bio je dugogodišnji glavni tajnik, odatle mu i nadimak GT, ali Srebrić je uz hrvatsku reprezentaciju od prve utakmice. Tog povijesnog 17. listopada 1990. godine, kada su se u Zagrebu sučelili Hrvatska i SAD, prije nego što su Fifa i Uefa uopće primile Hrvatsku u svoje članstvo, Srebrić je bio direktor reprezentacije. - Ja sam do tog trenutka bio izbornik republičke selekcije Hrvatske, ali kad je došla ta utakmica, zbog svoga značaja i doprinosa hrvatskom nogometu izbornik je postao Dražan Jerković, a ja direktor. Dok sam u srpnju 2012. postao direktor svih reprezentacija - rekao je Srebrić pa se vratio na ogled s Amerikancima: - Skupljali smo igrače iz cijele Europe te im organizirali dolazak u Zagreb i bilo je dramatično jer klubovi nisu puštali igrače. Srećko Bogdan silno je želio doći, ali klub je

Prvo okupljanje Vatrenih u Zagrebu imao važnu utakmicu i nismo mogli ništa jer to nije bila službena utakmica. A Vlado Kasalo pobjegao je iz kluba i platio kaznu kako bi igrao za Hrvatsku. Hrvatska je pobijedila 2-1 golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića, a Srebrić je otad propustio uživo pogledati svega nekoliko utakmica “vatrenih”. Bila je to turneja u Australiji s tri utakmice protiv domaćina 1992., okršaj s Ekvadorom na SP-u 2002. kada je otišao tražiti smještaj za eventualnu osminu �inala, kvali�ikacijska utakmica s Bugarskom u So�iji 2014...

Za susret protiv SAD-a Srebrić je kontaktirao igrače, većina se odazvala, a dio igrača tada je još, pa sve do svibnja 1991. godine, igrao za Jugoslaviju. Tako da su povijest hrvatske reprezentacije pisali Dražen Ladić, Tonči Gabrić, Zoran Vulić, Darko Dražić, Drago Čelić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, Gregor Židan i Mladen Mladenović. Pomoćnici Dražanu Jerkoviću bili su Zdenko Kobeščak, Joško Skoblar, Vladimir Lukarić i Ivica Grnja.

Na Maksimiru u utakmici pro�v SAD-a

Brozović oduševio navijače: ‘Pogledaj ga, kao jedan od nas’ Zvijezda čeka u redu za ulazak u restoran držeći sina u naručju, komentiraju na društvenim mrežama

arcelo Brozović (31) ovog je ljeta za 18 milijuna eura iz redova milanskog Intera prešao u saudijski Al-Nassr za 18 milijuna eura, a ubrzo je postao miljenik navijača u novom klubu. Prije dva mjeseca su mu posvetili koreografiju, a on ih nastavlja oduševljavati i dalje. I to - ponašanjem. Objavljena je snimka na kojoj Brozović s obitelji strpljivo čeka u redu za ulazak u restoran,

a Saudijci su to odmah usporedili sa suigračem Cristianom Ronaldom (38). - Pogledajte Brozovića. On zaradi pola milijuna eura tjedno, a ponaša se kao da

Marcelo Brozović sa sinom

je jedan od nas. Zvijezda čeka držeći sina u naručju komentiraju na društvenim mrežama pa nastavljaju: - Ronaldo kada izađe iz rezidencije prati ga hrpa tjelohranitelja, a za sebe i obitelj zakupi cijeli restoran, šoping centar ili kino. A pogledajte Marcela i njegove. Al-Nassr je trenutačno drugoplasirana momčad saudijske lige s 34 boda, odnosno sedam bodova manje od vodećeg Al-Hilala (41). Što se tiče one koreografije, navijači su svog očito miljenika dočekali s koreogra�ijom preko cijele tribine s natpisom ‘Boom’ kao aluzija na njegovu tetovažu bombe na vratu.

KICKBOXING SVJETSKO PRVENSTVO

Najveći uspjeh u povijesti ovog sporta otkako je Hrvatske, vraćaju se kući s 10 zlatnih medalja

rvatice i Hrvati su bogovi kickboxinga! Bravo na naše borkinje i borce. Na Svjetskom prvenstvu u Portugalu napravili su najveći uspjeh u povijesti ovog sporta otkako je Hrvatske, vraćaju se kući s 10 zlatnih medalja! Ono što se počelo u petak nastavilo se u subotu. Istina, nije bilo tako briljantno, ali od sedam �inala, naši su uzeli - četiri zlata. Nove svjetske prvakinje postale su Ana Stojanović u ringu, te Lucija Regvat na tatamiju, a kod muških, Antonio Krajinović i Ivan Bertić u ringu. Nažalost, svoje finalne borbe izgubili su Nikica Radonić, Ante Verunica i Anto Širić. Sve naše svjetske prvakinje i svjetski prvaci su junakinje i junaci, bilo koga izdvajati ne bi imalo previše smisla, ali držimo da jedan borac mora dobiti posebnu pohvalu. Antonio Krajinović, sjajni, žestoki udarač postao je prvak svijeta s najviše borbi na kompletnom prvenstvu. Nije bio među nositeljima, odradio je pet borbi i na kraju uzeo zlato u sjajnom �inalu protiv favorita, borca iz Ukrajine! Čuli smo da

Fenomenalna Hrvatska uzela deset zlata

je jedan od rijetkih boraca u povijesti na amaterskom prvenstvu došao do naslova svjetskog prvaka s toliko borbi! Od Hrvata to nikada nitko nije napravio. Popularni Krajina tako je zauvijek ušao u povijest hrvatskog kickboxinga. - Ja sam jednom osvojio naslov prvaka svijeta, ali imao sam četiri borbe - kazao je izbornik reprezentacije za ringovne discipline Igor Ivošević. Zanimljivo, a to je velika nepravda, Krajinović nije izabran za najboljeg borca Svjetskog prvenstva, WAKO, svjetska kickboxing federacija je izabrala �inskog borca... Ali nema veze, Kraji-

novića i društvo iz osječkog kluba Sveti duh, očekuje velika veselica po povratku u grad na Dravi. Tamburaši su već naručeni, u njihovoj kickboxing akademiji miču se tatamiji i nabavljaju stolovi za veliku proslavu svjetskog prvaka. - Još uvijek me zapravo emocije nisu sustigle. Ali kad me sustignu, rasplakat ću se kao dijete. Ja i dalje ne mogu vjerovati da sam postao svjetski prvak. To mi je najveći uspjeh do sada, a posebno je impozantan jer sam imao pet borbi do zlata. Međutim, zbog toga je ovo zlato još i slađe. Ali pripremio sam se za deset, a ne za pet borbi - kazao je Antonio.

s 6-1, a na poluvremenu je bilo 8-4. No, Splićani su se čudesno vratili na 9-9, zahvaljujući fantastičnom Lorenu Fatoviću koji je postigao čak sedam golova. Jadran je zadnju četvrtinu dobio s 1-0, a zadnji dio igre je obilovao promašenim zicerima i obranama vratara. U raspucavanju je prvo Mate Anić obranio šut Marka Žuvele, ali je kod Jadrana

Konstantin Harkov čak dvaput promašio vrata iz peterca. Kod Jadran je Fatović zabio sedam golova iz deset šuteva, dok je kod Dubrovčana Amerikanac Hannes Daube postigao četiri gola, a Maro Joković dva. �inalu vaterpolistica zagrebačka Mladost je s 13-11 slavila protiv splitskog Jadrana za rekordni 11. trofej u Kupu.

Jug nakon peteraca osvojio Kup

Jug je u uzbudljivom �inalu došao do rekordnog 16. trofeja Kupa

aterpolisti dubrovačkog Juga osvojili su Hrvatski kup svladavši u �inalu u Zadru splitski Jadran boljim izvođenjem peteraca 15-14 (5-1, 3-3,1-4, 0-1; 6-5). Jug je u uzbudljivom �inalu došao do rekordnog 16. trofeja Kupa, dok je Jadran ostao na jednom naslovu, onom iz 2001. Dubrovčani su u Zadru dvaput slavili na peterce jer su i u polu�inalu odnijeli pobjedu nad Solarisom tek nakon raspucavanja. Dubrovčani su sjajno započeli dvoboj i početkom druge četvrtine poveli su

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

NOGOMET SPLIĆANI I DALJE POBJEĐUJU, RIJECI SAMO BOD

Do kraja ovog dijela prvenstva ima još dva kola, ali Splićani bježe Rijeci čak sedam bodova

Veliki povratak Bogdanovića N

Hajduk već osigurao naslov jesenskog prvaka ‘To ne znači ništa’

Trener Hajduka Mislav Karoglan osvrnuo se na činjenicu da je Hajduk jesenski prvak HNL-a. „Jesenski prvak ne znači ništa, za to nema trofeja. Ali Dinamo ima tri utakmice manje, Rijeka isto ima utakmicu manje. Sada nas čekaju teška gostovanja. Nema mjesta proslavi i opu-

štanju. Momčad je svjesna da smo na dobrom putu, ali da nismo ništa osvojili”, kazao je. Na novinarsko pitanje može li Hajduk jedino sam sebi uze� prvenstvo rekao je: “Moja teorija je da vam ga nitko neće da�, morate ga uze�“.

Tablica Hajduk 17 13 0 4 Rijeka 16 9 5 2 Dinamo 15 9 3 3 Gorica 16 7 5 4 Osijek 17 6 5 6 Lokomotiva 16 3 8 5 Varaždin 16 3 8 5 Istra 1961 17 4 5 8 Slaven Bel. 17 4 5 8 Rudeš 17 0 4 13

24-9 39 28-12 32 30-14 30 18-12 26 31-25 23 18-18 17 18-22 17 18-31 17 17-30 17 7-36 4

Mislav Karoglan

bili Darwin Matheus i Matej Vuk. Varaždinu je ovo treći poraz u nizu te šesta utakmica u nizu bez pobjede, dok su Istrani upisali treću pobjedu u zadnje četiri utakmice Pobjednika nije bilo na stadionu u Kranjčevićevoj, nogometaši Rudeša i Lokomotive su odigrali 0-0. Rudeš je došao tek do četvrtog boda u sezoni te je i dalje uvjerljivo posljednji na ljestvici. Lokomotiva je osvojila sedamnaesti bod, a toliko imaju još Varaždin, Slaven Belupo i Istra 1961.

‘Hezonja je odličan igrač, osjeća se ugodno u Realu’ Doprinosi puno na terenu, na pozicijama 2, 3, 4, a ponekad i na 5. Moram li ga koristiti na poziciji razigravača i to će doista dobro odraditi”, izjavio je trener Reala

rvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja «osjeća se ugodno u europskom prvaku Real Madridu te može igrati na svim pozicijama jer je odličan igrač», rekao je Realov trener Chus Mateo na konferenciji za medije. “Doprinosi puno na terenu, na pozicijama 2, 3, 4, a ponekad i na 5. Moram li ga koristiti na poziciji razigravača i to će doista dobro odraditi”, izjavio je Mateo u Madridu upitan na kojoj poziciji 28-godišnji Dubrovčanin najviše doprinosi. Real Madrid je u nedjelju pobijedio s 91-58 Rio Breo-

Bojan Bogdanović

Odlično izdanje igrača Hajduka na Poljudu

ogometaši Dinama u posljednjoj su utakmici 17. kola Hrvatske nogometne lige kao gosti u Koprivnici svladali Slaven Belupo sa 2-0 (1-0). Strijelci za Dinamo bili su Bruno Petković (21) i Dario Špikić (79), a u oba je navrata asistirao Takuro Kaneko. Treći Dinamo sada ima 30 bodova, dva manje uz utakmicu manje od druge Rijeke, a devet manje uz dvije utakmice manje od vodećeg Hajduka. Nogometaši Hajduka u svom su posljednjem nastupu na Poljudu u 2023. godini svladali Goricu sa 3-0 (1-0) te tako povećali svoju prednost na vrhu ljestvice ispred druge Rijeke na sedam bodova i osigurali naslov jesenskog prvaka. Pogotke za Hajduk postigli su Leon Dajaku (20), Mihael Žaper (64) i Emir Sahiti (69). Splićani su ovom pobjedom osigurali naslov jesenskog prvaka jer su do kraja prvog dijela sezone ostala još dva kola. Nogometaši Osijeka i Rijeke u susretu na Opus Areni igrali 0-0. Bila je to dinamična utakmica usprkos jakoj kiši, a bliži pobjedi su bili gosti. No, u 21. minuti Toni Fruk je nakon odličnog prolaska kroz domaću obranu pucao tik pored vratnice sa 10-ak metara iskosa, dok je u 73. minuti Marko Malenica odličnom obranom zaustavio šut Marca Pašalića. Istra je u Puli u pobijedila Varaždin 2:0. Golove su za-

Mario Hezonja gan, momčad sa sjevera koju vodi hrvatski trener Veljko Mršić. Time je ostao na vrhu španjolskog prvenstva s 11 pobjeda i jednim porazom. Mršić je nakon susreta izjavio da je domaćin zasluženo pobijedio i da je to “jedna

od najboljih momčadi u Europi”. Hezonja je ubacio 11 koševa, a više su za Real Madrid zabili Gonzales (12) i Musa (17). “Najvažnije je da se on osjeća ugodno u Real Madridu, bez obzira na kojoj

poziciji igrao”, napomenuo je Mateo. “Prošle sezone je na kraju završio na poziciji 4, zbog potrebe, i ondje je igrao dobro. A, kada je igrao na poziciji 3, također je igrao dobro. Zašto? Jer je odličan igrač”, dodao je njegov trener. Real Madrid je prošle sezone osvojio Euroligu, a trenutno je ondje vodeća momčad s 10 pobjeda uz jedan poraz. Mateo smatra da je doprinos Hezonje značajan. “On je sjajan igrač, s ogromnim potencijalom, pa mu je zasigurno svejedno na kojoj poziciji igra”, rekao je. “On voli biti uz svoje suigrače na terenu, ukoliko je moguće, ali i na klupi gdje se također osjeća dobro”, zaključio je trener Real Madrida. Hezonja je došao u Real Madrid u ljeto 2022. godine iz ruskog Uniks Kazanja, a ugovor mu istječe za sedam mjeseci.

akon devet mjeseci stanke zbog ozljede Bojan Bogdanović se vratio košarci, postigavši 22 koša za svoje Detroit Pistonse u domaćem porazu od Cleveland Cavaliersa (110-101). Bogdanović je šutirao iz igre 7/15, 3/10 za tricu i 5/6 s linije slobodnih bacanja, a ubilježio je i po dva skoka i asistencije za 27 minuta igre. Bio je drugi strijelac Pistonsa iza Cade Cunning-

hama (23), ali nije uspio svojoj momčadi pomoći da izbjegne rekordni 17. poraz zaredom i 18. u prvih 20 utakmica sezone. Bogdanović je donedavno igrao i za hrvatsku reprezentaciju, ali se nakon njegove ozljede situacija promijenila. Po svemu sudeći, više to neće moći te će se okrenuti klupskim obvezana. Hrvatska reprezentacija okrenula se mlađim igračima.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. prosinca 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com