The Croatian Herald 1st of November 2023

Page 1

Hrvatski

1

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

VJESNIK

ŽELJKO DOGAN Sramotno posrnuće današnje hrvatske mladeži, naroda i države

YARRA GLEN, AHDU Posjet za oči i dušu, spektakularni krajolik očarao sve izletnike

Str. 6

HKD 'BOSNA' DOMAĆIN

Str.8

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

Str.12, 13

Str. 35

MELBOURNE USPJEŠAN HRVATSKI FESTIVAL Str. 14, 23

Festival koji čuva naš folklor u Australiji Djeca se povezuju sa svojim korijenima i jačaju svoj identitet i hrvatski jezik

H

rvatsko kulturno društvo „Bosna“ (Orchard Hills, Novi Južni Wales) bilo je u subotu, 28. listopada, domaćin tradicionalnog Hrvatskog folklornog festi-

vala. Odaziv je bio fenomenalan. Posebno su oduševili dječji nastupi u kojima do izražaja dolaze talenti i vještine mladih plesača, pjevača i glazbenika. Okupljeni su uživali u međusobnom druženju prožetom pravom festivalskom atmosferom.

VESELO DRUŽENJE

Str. 24

Zabava uz Stevena oduševila Gold Coast Posebna zahvala Teresi i divnim umirovljenicima koji su to zajedno organizirali

S

ubotnju večer, 21. listopada, u Hrvatskom sportskom centru Gold Coastu obilježila je još jedna

NOGOMET, HNL Livaja konačno zabio, Dinamu pobjeda u trileru

izvrsna zabava, ovog puta uz odličnog glazbenika Stevena Tivanovca. Steven, član sastava "Prva liga", svojom je harmonikom, glasom i vedrim nastupom razveselio brojne goste. Bio je to, kažu, fantastičan provod s „užarenim Stevenom“.

Hrvatskom klubu 'Adelaideu' nagrada za izvanredne usluge u zajednici Str. 7

Str. 9

Split u Perthu - ‘ZagJed’ Night!

P

‘Croktoberfest’, nezaboravna fešta na hrvatski način Posebno ohrabruje prisustvo velikog broja članova mlađeg naraštaja hrvatske zajednice Tx

T

radicionalni "Croktoberfest" u organizaciji Nogometnog kluba Melbourne Croatije ponovno je u subotu, 28. listopada, ostvario ono što već godinama nudi hrvatskoj zajednici – feštu za pamćenje! Slastan jelovnik s velikim izborom domaćih pečenja, hladno pivo koje

je "croktobarski klasik" te druga pića, a posebice pjesme omiljenih bendova, podigli su atmosferu. Vrhunac večeri nastupio je uz fantastične glazbenike benda "Prva liga" iz Sydneyja. Domaćini su potvrdili svoju spremnost da na najbolji način ponude najbolju zabavu hrvatskoj zajednici. Čast nam je što je Hrvatski vjesnik pozvan kao gost ovog događanja o kojem će se još dugo pričati.

od pokroviteljstvom Hrvatskog centra North Fremantle, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Perthu i Hrvatskog katoličkog centra Zapadne Australije, u subotu 28. listopada priređena je večera i zabava pod nazivom „Split u Perthu – ZagJed Night“. Zaželjeli su i dobrodošlicu splitskom gradonačelniku Ivici Puljku koji boravi u posjetu Australiji.

KOLUMNA Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Pesimisti misle da je 3. svjetski rat već počeo. Hrvateki se uključuju čim završe drugi…

Croktoberfest 2023: A Feast for the Senses, Celebrating Croatian Culture Through Food and Music


2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

ZAGREB ODGOVOR KRITIČARIMA KOJI SUMNJAJU U NJEGA

Ovdje je više od 20 automobila u proizvodnji, u različitim fazama, dakle, stvari se kreću, poručio je Rimac

Posađeno 130.000 novih stabala

Akcija ‘Boranka’ ide dalje

U

akciji Boranka, kojom se od 2018. pošumljavaju opožarena područja u Dalmaciji, do sada je posađeno ukupno više od 130.000 novih stabala u sadnicama, sjemenu i žiru čime je postala najveća europska volonterska akcija pošumljavanja požarišta. Na ovogodišnjim akcijama Boranke sudjelovalo je više od tisuću volontera. Peta i završna ovogodišnja akcija pošumljavanja požarišta održana je u subotu u naselju Plano iznad Trogira i na njoj je sudjelovalo više od 200 volontera. Partneri Boranke su Savez izviđača Hrvatske, Hrvatska gorska služba spašavanja i Ravnateljstvo Civilne zaštite MUP-a. Boranka je dobitnik brojnih domaćih i stranih nagrada i priznanja – prva je organizacija iz Hrvatske i cjelokupne regije koja je osvojila i najprestižniju europsku na-

gradu za marketinšku učinkovitost – Zlatni Euro Ef�ie. Savez izviđača Hrvatske primio je i državnu nagradu za volonterstvo, a u veljači 2020. postao je i nositelj priznanja „Ponos Hrvatske“. Uz to, Boranka i Savez izviđača Hrvatske nedavno su osvojili izuzetnu europsku nagradu „European Citizen’s Prize“ za 2020. koju dodjeljuje Europski parlament za izuzetan doprinos širenju Europskih vrijednosti. Akcija Boranka nastavit će se i iduće godine. Jedan od velikih uspjeha kampanje Boranka je njezina prepoznatljivost i izvan granica Hrvatske. Osim što je Boranka za svoju kreativnost i učinkovitost već osvojila brojne svjetske nagrade, koncept Boranke, kao organiziranog volonterskog projekta pošumljavanja požarišta, počeo se primjenjivati i u drugim državama.

M

ate Rimac na svom je Facebooku u petak odgovorio kritičarima koji tvrde da ništa ne proizvodi nego ima jednu Neveru kojoj mijenjaju boje. Objavio je video u kojemu je izbrojio 20 Nevera u svom pogonu u Jankomiru. U status je napisao: “Ma, jedan auto napravili i mijenjaju boje.” “Šta će ti lakireri radit, jedan auto godišnje?” U videu kaže: “Ova galerija je moje omiljeno mjesto u kompaniji zato što mogu promatrati proizvodnju i vidjeti što se događa. Ponekad se iznenadim koliko automobila tu ima. Pa, idemo ih prebrojati! Sada se nalazim dolje u proizvodnji, prolazimo pored proizvodnje komponenti gdje proizvodimo pogonske sklopove, invertere, punjače i mjenjače. Ovdje je sklapanje. A ovdje je proizvodnja Nevere. Pa idemo: jedan, dva, tri, četiri, pet, šest, sedam, osam, devet, deset, jedanaest, dvanaest, trinaest, četrnaest, petnaest, šesnaest, seda-

Bliži se zimski smiraj u Kuterevu

P

ovremena kiša je ovih dana oplakivala padine Velebita pa tako i Utočište za medvjede u Kuterevu u Gorskom kotaru. Cijela životna intonacija ove ustanove koja skrbi o devet štićenika, koji ne bi preživjeli u divljini, sada se približava početku dubokog zimskog smiraja. Naime, medvjedi će tada dobiti posljednji ovogodišnji obrok na blagdan Svete Kate, 25. studenoga. Voditelj Utočišta Ivan Crnković Pavenka

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

de�inirao je sadašnje i skore situacije ovog mikro-areala. „Na Svetu Katu medvjedima uvijek dajemo pojačani obrok jer u ovom dijelu Like taj blagdan gotovo uvijek nosi ostvarenje starog vjerovanja: Sveta Kata- snig prid vrata!“, rekao je. Unatoč kiši koja je padala ovih dana svi ovi medvjedi su radosni jer im kiša pere krzna. Dok oko njih vladaju pogodne temperature zraka. Kao tuš i fen u isto vrijeme.

Rimac izbrojio 20 Nevera koje ubrzo idu u isporuku

jeloglavi sup, zaštićene vrste, u nedjelje se odmarala na ogradi zagrebačke obilaznice, nedaleko od Buzina, što su snimili putnici. Stručnjaci kažu da je vjerojatno životinja samo umorna te da je riječ o zdravoj ptici. „Nije ništa čudno da mlade životinje migriraju tisućama kilometara, pa se tako i ovaj vjerojatno zaputio u lutanje koje ga je dovelo do Zagreba“, kažu. Vjeruju da kada se odmori, bjeloglavi skup će

koji će se obučavati u sklopu Bugatti Rimac Painting Academyja. Nakon obuke koja će trajati od 6 do 9 mjeseci sudjelovat će u izradi sadašnjih i budućih modela Rimac i Bugatti, naveli su i dodali da za ovo zanimanje tvrtka pokreće Painting Academy, odjel u okviru kojeg će se vršiti obuka za rad u lakirnici hiperautomobila. Kompanija poručuje kako traži tehničare lakiranja u tri kategorije procesa rada -

skupiti snage da nastavi svoj put. U prvih pet ili šest godina života, bjeloglavi supovi napuštaju svoje matične kolonije, a najveću naši supovi imaju na otoku Cresu, i kreću u svoje letačke ekspedicije. Gnijezde se u vrletima tik iznad mora pa mnogi stradavaju i od utapanja prilikom padova. Životni vijek ovih veličanstvenih ptica je 50 godina, a raspon krila im može biti i do 280 centimetara.

Policijsko plovilo iz Savudrije

Čini se da su samo odmarali

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staff): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

priprema, lakiranje i poliranje, a radni zadaci zaposlenika bit će određeni ovisno o specijalizaciji te po završetku usavršavanja. Dobrodošli su i kandidati bez iskustva u lakiranju i pripremi, ali će se određena prednost dati autolakirerima i kandidatima tehničke struje, poručuju iz Bugatti Rimca. Na društvenim mrežama nakon ove objave dio Rimčevih kritičara pitao se što će tih 50 lakirera raditi ako nema automobila.

mnaest, osamnaest, devetnaest. Postoji razlika između ova dva. Ovo je samo šasija, a ovaj je gotovo sastavljen. A jedan (dvadeset) je spreman za isporuku. Uskoro će mu se pridružiti i ostali. Dakle, ovdje je više od 20 automobila u proizvodnji, u različitim fazama. Dakle, stvari se kreću.” Podsjetimo, prije desetak dana Mate Rimac, kao prvi čovjek Bugatti Rimca, objavio je kako kompanija zapošljava više od 50 lakirera

Supovi na obilaznici Zagreba

B

Utočište za medvjede

Mate Rimac i pogon na Jankomiru u Zagrebu

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Spasili ga u moru kod Umaga

P

olicijsko plovilo žurno je u subotu isplovilo iz lučice Savudrija nakon dojave da u akvatoriju ispred Umaga jedna osoba treba pomoć. Na 500-tinjak metara od obale, uočili su vidno izmorenog muškarca koji se pridržavao za dasku. Policajci su mu pomogli da se popne na službeno plovilo, na koje su ukrcali i njegovu dasku te zmaja. Potom su se s 59-godišnjim slovenskim državljaninom uputili na granič-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

ni prijelaz Umag. Muškarac je kazao da je u slovenskom moru izašao na jedrenje kitesur�ingom da bi mu kasnije uslijed nedostatka vjetra zmaj pao u more. Kako dalje vjetra nije bilo, nije mogao više podići zmaja i nastaviti surfanje. Po dovršetku postupanja, 59-godišnjak je izrazio veliko zadovoljstvo brzinom reakcije i spretnošću hrvatskih policajaca u teškim vremenskim uvjetima te je zahvalio na pruženoj pomoći.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270


VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

3

POČAST MOLITVENI DAN ZA DOMOVINU VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE, KRALJEVA SUTJESKA

Hrvatski vjernici i vojnici hodočastili na Bobovac, mjesto stolovanja posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić Obilježava se od 2002. u subotu koja je najbliža 25. listopada kad je u Rimu 1478. godine preminula posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača Kotromanić supruga posljednjeg kralja Stjepana, stolovala je u Bobovcu Za Hrvatski VJESNIK priredio: Brigadir u miru Marinko SOSA

I

prošlog tjedna oni koji vjeruju, oni koji ne odustaju, oni koji su strpljivi, a tako je od 2002. godine na spomen i slavu onog što bješe i kako bješe mnogi Hrvati(ce), ove godine i vojska, pohodili su i hodočastili na bosansko-hrvatsku grudu gdje bješe kraljevski grad i utvrda Bobovac. Tako dok se u BiH ovih zadnjih dana kovitlaju tmurne priče i predskazivanja, dok se pokušava prisvojiti naše hrvatske i vladare i kulturu i ove godine u subotu koja je ispred 25. listopada kad je u Rimu 1478. godine preminula posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača Kotromanić supruga posljednjeg kralja Stjepana, hrvatski puk je pohodio brdo, da posvjedoči istinu i stvarnost, potvrdi se u molitvi i crkvenoj i domoljubnoj davoriji. O tome govore i ovaj zapis: ''Kolona virni hrvatski sinova penje se na Bobovac k'o na Goru blaženstva di će čut Ŕič sitit se predaka i suboraca svoji. Jer nestane li spomen i molitva i nas nestaće jer živimo dok živimo svetinje a sloboda je najveća. Bobovac, stari kraljevski grad hrvatskih vladara Bosne, subota, 21. listopad 2023. Bješe to molitveni pohod, hodočašće vojske i redarstva hrvatskog naroda na Bobovac. Molitva i misa prinos Bogu za blagoslov Domovine. Triba pokraj povijesti zastat i osluhnut budućnost. Neka nam koraci uvik budu blagoslovljenì. Zagrljen jeseni i puk s nama moli pominjuć se svojih Kraljeva i svoji hrvatski vojnika u molitvama. A drvoredi pričaju povijest pamteć sadašnjost.''

Ujedinjeni u molitvi za mir i slogu

Misno slavlje na Bobovcu, koji se nalazi na području župe Kraljeva Sutjeska, predvodio je vrhbosanski nadbiskup metropolit i apostolski administrator Vojnog ordinarijata u BiH mons.

Pogled na brojno mnoštvo vjernika i vojnika ispred crkve na Bobovcu Tomo Vukšić. Koncelebriralo je 23 svećenika među kojima je bio generalni vikar Vojnoga ordinarijata u BiH mons. Željko Čuturić. Sudjelovalo je mnoštvo vjernika koji su u potpunosti ispunili bobovački plato, došavši do njega u procesiji moleći cijelim putom. Među nazočnima bili su i veleposlanik Republike Hrvatske Ivan Sabol sa suprugom, vojni atašei Hrvatske i Mađarske. Nazočili su i predstavnici političkoga života Hrvata u BiH s predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem, prenosi 'Nedjelja.ba,' internetski portal Katoličkog tjednika. Pored brojnih hodočasnika na Bobovcu su ujedinjeni u molitvi za mir i slogu molili predstavnici vlasti, pripadnici Ministarstva odbrane, Oružanih snaga Bosne i Hercegovine kao i brojnih policijskih i sigurnosnih agencija. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak (HDZ BiH) podsjetio je kako se s Bobovca uvijek šalju riječi pomirenja ljubavi, međusobnog razumijevanja, suživota, oprosta: „Želio bih da te riječi sa ovog povijesnog mjesta stignu do svake duše, do svakog srca - svim ljudima u našoj domovini BiH“. „A to da bude bude ohrabrenje svima onima koji se ne slažu sa onim što ja govorim, da opet u jednom zajedništvu, ako volimo domovinu, nađemo rješenje za njene unutarnje probleme i njenu savršenost koja danas nedostaje, a isto tako da se ne dijelimo oko onoga što je život, što je ljudsko i kad šaljemo poruke vani. Stoga poruka mira zbog onih koji danas ratuju, koji ispaštaju zbog onih koji donose poruke o ratu“, kazao je predsjed-

Slika s vojnicima na platou pored crkve za uspomenu molimo za sve svoje pretke koji su otišli s ovoga svijeta te s jednakim žarom molimo također za sve sadašnje ljude u Bosni i Hercegovini, bez obzira kako se zovu i na koji se način Bogu mole i klanjaju. „Molimo za njihovu sreću, za međusobnu slogu, za njihovo duševno i tjelesno zdravlje i za svaki napredak, za dijalog kao jedini način

rješavanja svih pitanja, za trajan i pravedan mir. Molimo i za razboritost i mudrost. Za strpljenje molimo“, potaknuo je. Nastavljajući svoju propovijed koju je naslovio Ako šutiš, šuti iz ljubavi, ako govoriš, govori iz ljubavi, mons. Vukšić posvijestio je kako: „I dok se pošteni ljudi, humane strukture i pravedne vlasti slažu s ovom mudrom poukom velikoga kršćanskog duhovnog pisca i �ilozofa, biskupa i propovjednika, u primjeni toga mudrog nauka brojni su uvijek bili također ljudi, strukture i vlasti koji su se u svom svakodnevnom privatnom i javnom razmišljanju i djelovanju, nažalost, često ponašali na protivan način. Dok je promatrao pojave čovjekove nevjere osnovnoj etici i zakonu prirodnoga morala u sebi, odnosno pojavu čestoga nedostatka ljubavi u čovjekovu govoru i šutnji, koje su se tijekom povijesti pa sve do današnjega dana, redovito pretvarale u početak još gorih zala, jedan je mudar čovjek (Jean de La Bruyere) davno kazao: „Prava je muka i nevolja kad čovjek nema dovoljno duha u sebi da bi dobro govorio, ni dovoljno pameti da bi šutio.“

Obilje (i)li oskudica

Nadbiskup je dalje upozorio kako se ponekad čuje da je obilje blagoslov, a oskudica da to nije, te dometnuo kako kada se kroz odnos govora i šutnje promatra sadašnje stanje u Domovini, mudri će se ljudi složiti da bi oskudica teških riječi bila pravo bogatstvo i blagoslov jer njihovo obilje to nikako nije.

Nadbiskup vrhbosanski msgr. Tomo Vukšić nik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nadbiskup Vukšić, molitva za domovinu

Uvodeći u misno slavlje nadbiskup Tomo naglasio je kako na Bobovcu ponajprije

Posljednja bosanska kraljica Katarina

Pogled na bosanske planine

I zastava HVO-a na obilježavanju

''I radi sreće svakoga djeteta, njihovih očeva i majki, i radi sreće svih ljudi u Domovini molimo da svaki čovjek u njoj ima dovoljno duha u sebi da bi dobro govorio i dovoljno pameti da bi šutio. Jer zaista je istina: ‘Ako tko u govoru ne griješi, savršen je čovjek, vrstan zauzdati i cijelo tijelo,“ zaključio je svoju propovijed mons. Vukšić. Svetu euharistiju animirao je crkveni zbor Svetog Antuna Padovanskog iz Žepča, pod ravnanjem s. Jelene Lončar. Na kraju euharistijskog slavlja mons. Čuturić je zahvalio nazočnima, a posebice pripadnicima Oružanih snaga BiH, Petoj pješačkoj brigadi iz Druge bojne sa zapovjednikom pukovnikom Borom Miličevićem na čelu, koji već dugi niz godina pripremaju teren kako bi se dostojanstveno mogla slaviti sv. misa te na kraju tradicionalno za sve sudionike priprave vojnički grah. Kažimo i kako se Molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije i hodočašće na Bobovac katolika pripadnika Ministarstva obrane, Oružanih i redarstvenih snaga BiH sada već tradicionalno upriličuju u subotu najbližu nadnevku preminuća pretposljednje bosanske kraljice Katarine Kosača-Kotromanić koja je umrla 1478. u Rimu.

Inicijativa kardinala Puljića

Inicijativa za Molitveni dan na Bobovcu pokrenuo je 2002. tadašnji nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u znak sjećanja na dan smrti bosanske kraljice Katarine Kosača s ciljem ujedinjenja u molitvi za osobne potrebe, vlastiti narod i domovinu Bosnu i Hercegovinu, ali i za sve ljude i narode koji u njoj žive. Tako od 2002. vjernici Vrhbosanske nadbiskupije hodočaste na Bobovac, a dvije godine poslije pridružili su im i pripadnici Oružanih i redarstvenih snaga BiH. Povijesni podaci kazuju da je Bobovac bio najznačajniji i najbolje utvrđeni grad u srednjovjekovnoj Bosni podignut na stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica jugozapadno od Vareša. Nalazio se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Grad su Osmanlije osvojile 21. svibnja 1463. te su u njemu imale posade sve do 1626. kada je napušten jer više nije imao strateški značaj.


4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

ANKETA ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA

Za više od jednog postotnog boda rastao je Domovinski pokret, no podrška od 7,7 posto dovoljna je tek za peto mjesto

N

ova TV objavila je u petak rezultate istraživanja javnog mnijenja o popularnosti stranaka i političara. Na vrhu je HDZ i dalje uvjerljivo ispred svih, uživaju 29,8 posto podrške naših ispitanica i ispitanika,

HDZ i dalje uvjerljivo ispred svih, Most je treći, pretekao je Možemo što je minimalan pad u odnosu na rujan. Slijedi SDP koji ipak bilježi kakav-takav rast te ovaj mjesec ima 13,4 posto podrške. Najznačajnija je promjena na trećem, odnosno četvrtom mjestu: Most je ovaj mjesec rastao na 9,2 posto podrške, platforma Možemo pala na 8,2 posto te su u odnosu na rujan zamijenili mjesto. Za više od jednog postotnog boda rastao je Domovinski pokret, no podrška od 7,7 posto još im uvijek nije dovoljna da budu bolji od petog mjesta. Među strankama koje bilježe manje od 5, a opet više od barem 1 posto podrške, promjene su ovaj put značajnije. Iako, radi se o malim postotcima pa ne čudi da je donji dio tablice “nestabilniji”: na prvom mjestu u “donjem domu”, a šestom sveukupno je HSU, bilježe 2,3 posto podrške. Slijedi HSS sa 1,7 posto te HNS sa 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto. Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje. Neodlučni birači još su uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici, ovaj ih je mjesec 16,6 posto. Što se popularnosti političara tiče, najpozitivniji političar u Hrvatskoj ovog je mjeseca predsjednik Republike, Zoran Milanović: pozitivno na njega reagira 46 posto naših ispitanika. Na drugom je mjestu Božo Petrov, kojeg kao pozitivca vidi 38 posto ispitanika, slijedi Ivan Penava sa 34 posto «pozitive». Četvrti je Tomislav Tomašević koji je pozitivan za 31 posto ispitanih, a peti Andrej Plenković. Na listi najnegativnijih: na čelu joj je, kao i obično, Milorad Pupovac – za 77 posto ispitanika on je negativac. No, na drugom mjestu je po prvi put Andrej Plenković, koji bilježi 62 posto loših reakcija, što je njegov novi «negativni» rekord.

Ispred je Gordana Jandrokovića, koji je negativac za 61 posto ispitanih, te Hrvoja Zekanovića i Zlatka Hasanbegovića, koji izazivaju negativnu reakciju kod 56, odnosno 55 posto ispitanih. Što se tiče odnosa ispitanih prema radu Vlade, čak 71 posto ispitanih ne podržava rad Vlade, što je za čak 6 postotnih bodova više nego u rujnu. 23 posto i dalje podržava, dok 6 posto ne zna, odnosno nema stav.

Kao i obično, i zadovoljstvo smjerom u kojem ide država donekle se podudara s podržavanjem rada Vlade: čak 73 posto ispitanih misli da država ide u krivom smjeru, što je povećanje za 4 postotna boda u odnosu na prošli mjesec. 23 posto vjeruje da je Hrvatska na dobrom putu, 6 posto nema stav. Istraživanje je provedeno između 1. i 22. listopada na uzorku od 993 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.

PARIZ POLITIČKI NAPORI ZA OSTVARENJEM

Hrvatska 2026. postaje članicom Organi

Tehnički proces “trebao bi biti okončan do kraja 2025. s ambicijom da se članstvo realizira 2026., kazao je Plenković

N

akon što je ušla u zapadni vojni savez, NATO, Europsku uniju, a prošle godine postala članica eurozone te schengenskog prostora (bez granica sa zapadno-europskim zemljama, Hrvatskoj još predstoji jedan korak da bi upotpunila svoju međunarodnu poziciju. To je članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Cooperation and Development – OECD), u kojoj su razvijene zemlje, ukupno 38 država, među kojima je i Australija koja je članica od 1971. godine. Hrvatska je sada kandidat za tu organizaciju zajedno s Rumunjskom i Bugarskom iz Europe te Brazilom, Peruom i Argentinom iz Južne Amerike. Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković snažno se zalaže da Hrvatska prijeđe i tu stepenicu. U Parizu je u ponedjeljak nakon sastanka s glavnim tajnikom i s Vijećem OECD-a kazao kako se nada ulasku Hrvatske u tu organizaciju 2026. godine, čime će, kako je istaknuo, Zagreb ostvariti i svoj zadnji strateški cilj. Tehnički proces “trebao bi biti okončan do kraja 2025. s ambicijom da se članstvo realizira 2026., kazao je Plenković novinarima nakon sastanaka u sjedištu OECD-a. Glavni tajnik organizacije Mathias Cormann kazao je da Hrvatska još nema datum ulaska, ali da očekuje kako će Zagreb završiti tehnički dio

do kraja 2025. “Iako nismo dali datum završetka procesa pristupanja i uvijek kažemo da je konačna odluka u vašim rukama, vjerujemo da će po sadašnjem napretku tehnički dio biti završen do kraja 2025.”, rekao je Cormann na sastanku Vijeća OECD-a, tijela koje čine predstavnici svih zemalja članica, na kojem je sudjelovao i hrvatski premijer kao i ministri vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i �inan-

"Milanović je zadnji koji koga može proziva� za rusofilstvo" Premijer je također pojasnio i da je �jekom vikenda bio privatno u Parizu, na svoj vlas�� račun, kada ga je francuski predsjednik pozvao na finale svjetskog prvenstva u ragbiju gdje je među ostalima u publici bila i teniska zvijezda Novak Đoković. “Kako je u petak popodne završavalo Europsko vijeće, odlučio sam proves� vikend s obitelji, Macron mi je rekao da bi mu bilo drago da dođem na utakmicu. Ja sam tamo bio u publici, u jednom trenutku je došao Novak Đoković, mi smo se pozdravili - nit sam ja znao da će on bi� na utakmici, ni� je to bilo organizirano”, rekao je, odgo-

varajući na prozivanje predsjednika Zorana Milanovića da se sastaje s Đokovićem koji je rusofil. “Inače su te Milanovićeve izjave potpuno deplasirane, ako je netko zadnji koji može koga proziva� za rusofilstvo onda je to on”, istaknuo je šef vlade. “On nas sramo� već više od godinu i pol dana s izrazito an�ukrajinskom i proruskom poli�kom, dovodi u poziciju da moramo objašnjava� stavove Hrvatske koji su čvrs� i principijelni”. “Budući da je on koris�o riječ budala, ja moram reći da su njegove debilne izjave sramota za Hrvatsku”, zaključio je premijer.

Mathias Cormann: Zadovoljan sam što vam mogu reći da Hrvatska čini jako dobar napredak

Prijepori oko načina obilježava

Majka Jean-Michel Nicoliera je kazala kako njen sin nije glumac gradonačelnika Penave te ne želi da ga “koristi za svoju politiku”

V

ukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekao je da će ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja u Vukovaru bili u znaku dragovoljaca HOS-a. Na plakatu je istaknuo sliku francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera, koji je bio u HOS-u, njegovu sliku i izjavu „Vukovar – moj izbor u dobru i u zlu“. Majka tog francuskog branitelja Vukovara ubijenog na Ovčari ustvrdila je kako njen sin nije glumac gradonačelnika Ivana Penave te ne želi

da ga “koristi za svoju politiku”, dok Penava navodi da je majku Jean-Michela Nicoliera “pod svoje uzeo” ministar Tomo Medved. Lyliane Fournier i Paul Nicolier, majka i brat Jean-Michela Nicoliera, Francuza koji je branio Vukovar u odori HOS-a te je ubijen na Ovčari,

zgroženi su što je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava njegov lik i poruku: “Vukovar, moj izbor i u dobru i u zlu”, izgovorenu francuskim reporterima u podrumu vukovarske bolnice neposredno prije pada grada, iskoristio za plakat i slogan ovogodišnjeg obilježavanja

Lyliane Fournier i njen sin Jean-Michel Nicoliera


AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

‘KONAČNOG STRATEŠKOG CILJA’ RH

zacije za ekonomsku suradnju i razvoj? Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković (u sredini), glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann (desno) i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman na sjednici Vijeća OECD-a u Parizu

Sjednica Vijeća OECD-a u Parizu koji ima 38 država članica cija Marko Primorac. Premijer Plenković rekao je Vijeću OECD-a da je priključivanje toj organizaciji, nakon pristupanja EU-u, eurozoni i schengenskom prostoru, “konačni strateški cilj” Hrvatske. Hrvatska je predala zahtjev za pristupanje OECD-u 2017., a pristupni pregovarački proces počeo je u srpnju 2022. “To je �inalni korak za zaokruživanje međunarodnog položaja Hrvatske, a reakcije niza veleposlanika bile su pune potpore i razumijevanja i jako dobrih ocjena za dosadašnje napore koje je Hrvat-

O sastanku s Macronom Plenković se u ponedjeljak sastao i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. “Razgovarali smo o europskim pitanjima, odnosima Hrvatske i Francuske, imamo strateško partnerstvo, referirali smo se i na dolazak višemamjenskih borbenih zrakoplova Rafalea i obuku naših pilota ovdje u Francuskoj, kao i na proces proširenja jugoistoka Europe», kazao je premijer.

ska učinila”, kazao je premijer nakon Vijeća OECD-a. Godine 2025. očekuje se drugi ekonomski pregled RH, nakon prvog iz rujna ove godine. Dva ekonomska pregleda preduvjet su da bi zemlja mogla postati članicom. “Zadovoljan sam što vam mogu reći da Hrvatska čini jako dobar napredak”, rekao je Cormann. Uoči sastanaka, Plenković i Cormann potpisali su pismo o prihvaćanju članstva RH u Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama. Tim se dokumentom Hrvatska obvezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u. Po ranijim izjavama zamjenika glavnog tajnika te organizacije, Hrvatska bi mogla pristupiti za tri do sedam godina. Plenković je Cormmanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura. Kako se neslužbeno može doznati, nakon što dovrši prilagodbu svog zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije te poduzme još neke pravne korake predviđene u toj proceduri, Hrvatska ima velike izglede da pristupi OECD-u u zadanim vremenskim rokovima. Čini se kako bi to, kad su europske zemlje zemlje, opet mogla napraviti sama, kao i u slučaju pristupanja schengenskom prostoru, kada je Hrvatska primljena dok su Rumunjska i Bugarska i dalje na čekanju. (M. B.)

nja Dana sjećanja u Vukovaru pada grada. Penava je najavio kako će ove godine Kolonu sjećanja prevoditi pripadnici HOS-a i poručio “svima onima koji imaju nešto protiv HOS-a” da ne trebaju dolaziti 18. studenoga na obilježavanje stradanja Vukovara u Domovinskom ratu. Time je izazvao niz negativnih reakcija, posebno majke i brata Jean-Michela Nicoliera koji, kako je majka izjavila za Jutarnji, o tome ništa nisu znali. - Problem je ono što Penava predstavlja na političkoj sceni, a s druge strane, Jean-Michel nije ni glumac, ni ‘zvijezda’ da završi na plakatu. On je došao braniti Hrvatsku i Vukovar, ali nije bio jedini. Mnogi su poginuli u toj obrani. Penavini moti-

vi su politički, a ja ne želim da se ime mojega sina veže uz bilo koju politiku u Hrvatskoj, pa tako ne želim da bude na tom plakatu, nego da se s njega ukloni - rekla je Lyliane Fournier. Penavu su zamolili da

Penavin plakat za Dan sjećanja u Vukovaru

objasni svoj postupak prema obitelji. “Izuzetno cijenim mamu Jean-Michela Nicoliera, kao i brata. S njima sam više puta surađivao na području grada Vukovara, po pitanju postavljanja biste, imenovanja pješačkog mosta i u nebrojenim prigodama komemoriranja. Suzdržat ću se od bilo kakvih komentara, prvenstveno poštujući žrtvu njenog sina. Tu ću se zaustaviti”. Penava je kazao da je točno da nije razgovarao s Lyliane Fournier. Jednako kao što je točno i da je cjelokupni ovaj angažman u interesu skretanja pozornosti, prije svega Tome Medveda koji je uzeo tu obitelj pod svoje okrilje, a davno prije Tome Medveda ja sam surađivao s tom obitelji, rekao je Penava.

5

NEW YORK REZOLUCIJA UJEDINJENIH NARODA

Od članica EU-a pridružile su im se Austrija, Mađarska i Češka, ostali su uglavnom bili suzdržani

O

pća skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se traži “trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje” u Gazi. Ali pošto se u dokumentu imenom ne spominje Hamas, protiv je

Glasovanje u Općoj skupš�ni

Hrvatska u UN-u stala uz SAD i Izrael

bilo 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Dokument, sastavljen pod sponzorstvom Jordana i arapskih zemalja, stavljen je na glasanje na izvanrednoj sjednici Općoj skupštini UN-a na kojoj se raspravljalo o gotovo trotjednom ratu između Izraela i Hamasa u Gazi, koji je započeo nakon brutalnog napada militanata Hamasa na izraelske civile 7. listopada. Za usvajanje rezolucije bila

je potrebna dvotrećinska većina. Na kraju je 120 zemalja glasalo za, 14 protiv, a 45 ih je bilo suzdržano. Rezolucije Opće skupštine neobvezujućeg su karaktera. Četrnaest zemalja glasalo je protiv tako sročene rezolucije. Uz Izrael i SAD, među njima je bila i Hrvatska. Od članica EU-a pridružile su im se Austrija, Mađarska i Češka. Većina članica EU-a bila je suzdržana, ali to nije spriječilo Francusku, Španjolsku,

Sloveniju, Portugal, Irsku i Belgiju da budu «za». Hrvatski predsjednika Zoran Milanović rekao je da je Hrvatska glasovanjem protiv teksta Rezolucije UN-a o Gazi kompromitirala svoju nacionalnu sigurnost. Odgovorio mu je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazavši da je Hrvatska dosljedna u stavovima, a u rezoluciji je trebalo navesti teroristički napad Hamasa.

Više od 90.000 Hrvata već ima osobnu iskaznicu u svom mobitelu Postoje i dva elektronička zapisa na tim osobnim iskaznicama identi�ikacijski i potpisni certi�ikat

V

iše od 90.000 građana u Hrvatskoj osobne iskaznice ima u mobitelu. To znači da s mobitelom mogu ući u sustav e-Građani (digitalni državni šalter) i preko mobitela kod kuće ili na ulici potpisivati dokumente. Već dulje vrijeme imamo dva elektronička zapisa na osobnim iskaznicama - identi�ikacijski i potpisni certi�ikat. Identi�ikacijski građane prepoznaje kad se prijave u sustav e-Građani, a potpisni služi kao potpisni pin kada

Iden�fikacija i potpis preko iskaznice u mobitelu nešto treba vlastoručno potpisati. Hrvatska, kaže glavni direktor Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) Jure Sertić, ima mogućnost da ako se osobna iskaznica stavi u čitač, s računala se može potpisati bilo koji dokument. Novost je, međutim, što se sada to može i preko mobitela. - Naša aplikacija zove se

Certilia. Cjelokupno rješenje nastalo je u AKD-u, a Certilia je naš brend digitalnog identiteta. AKD u suradnji s MUP-om u brojnim policijskim upravama i postajama pomaže građanima aktivirati mobileID osobnu iskaznicu - kaže Sertić, pojašnjavajući kako građani, ako žele, nakon što preuzmu svoju osobnu iskaznicu, mogu doći do konzola i u policijskoj upravi dobiti pomoći pri aktivaciji osobne iskaznice na mobitelu. U AKD-u su snimili i više videopriloga s uputama za aktivaciju mobileID osobne iskaznice i njeno korištenje, ali kad je riječ o digitalnim uslugama, kaže Sertić, građanima je potrebna kontinuirana edukacija.

Milijardu eura ulaganja u Šibenik? V olker Wittwer, suvlasnik tvrtke Vallis Solaris, vertikalno integriranog lanca vrijednosti fotonaponske industrije, planira niz investicija u šibenskoj zoni Podi, objavili su u četvrtak hrvatski mediji, navodeći da je riječ o ulaganju od milijardu eura. Riječ je, kako je pojasnio, o nekoliko industrija koje se planiraju usporedo razviti i povezati u jednu cjelinu koja će u konačnici rezultirati proizvodnjom fotonaponskih modula posljednje generacije. - Komponente, odnosno industrije koje planiramo razviti odnose se na proizvodnju polisilicija, ingota,

Šibenska industrijska zona Podi

wafera, solarnog stakla, pretvarača i sistemskih komponenti. Ovaj industrijskih lanac planiramo nadograditi dodatnim postrojenjima za proizvodnju i preradu zelenog vodika, metanola i sintetičkih goriva. Jedan od isto tako bitnih segmenata predstavlja i proizvodnja stacionarnih sustava za pohranu električne energije i stabilizaciju mreža. Ovakav koncept objedinjava-

nja svih dijelova jednog industrijskog lanca vrijednosti na jednoj lokaciji jedinstven je području Europske unije, ali i znatno šire - ističe Volker Wittwer koji je jedan od osnivača instituta Fraunhofer ISE. U prvoj fazi, koju se planira realizirati do 2026. godine, investicija bi trebala dosegnuti milijardu eura, a u daljnjim fazama, do 2030. godine, predviđena su višestruko vrjednija ulaganja.


6

KOLUMNA

Petrinja postupno vraća svoj identitet grada prije potresa

M

inistrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obišla je u ponedjeljak u Petrinji nekoliko gradilišta koja se obnavljaju suradnjom Ministarstva i Grada te izrazila zadovoljstvo dinamikom radova i istaknula da se središtu grada postupno vraća njegov vizualni identitet. Ministrica je u pratnji gradonačelnice Magdalene Komes i dožupana Mihaela Jurića najprije obišla obnovljenu stambenu zgradu u sastavu bivše "munjare", izgrađenu 1911. godine, prvo pojedinačno zaštićeno kulturno dobro koje je nakon potresa cjelovito obnovljeno. Ministrica Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo dinamikom i kvalitetom radova, napomenuvši da je Ministarstvo u suradnji s Konzervatorskim odjelom i drugim službama, odmah nakon potresa, poduzelo hitne mjere zaštite. "Namjera nam je bila da identitet Petrinje, odnosno najvrjedniji povijesni dio za-

štitimo i pripremimo za obnovu. Javne zgrade su obnavljane iz Fonda solidarnosti, a odlučili smo da 26 zgrada u samom središtu Petrinje �inancira Ministarstvo", rekla je ministrica. Dodala je da su u tijeku radovi na 21 zgradi, pa se središtu grada postupno vraća vizualni identitet od prije potresa. Najavila je da će se do kraja godine obnoviti još jedna kuća, a ostale sljedeće godine. Petrinjska gradonačelnica napomenula je da je projekt prve obnovljene zgrade vrijedan oko 650.000 eura. Dodala ja da se u gradu obnavlja ukupno 26 kulturno zaštićenih objekata, od kojih je 20 privatnih. Svima uključenima u projekt obnove prve zaštićene obiteljske kuće u ime obitelji zahvalila je Katarina Bešlić te izrazila zadovoljstvo kvalitetom obavljenih radova. Prilikom obilaska gradilišta ministrica Koržinek Obuljen razgledala je radove na zgradama u gradskom središtu te Glazbenog paviljona u gradskom Šetalištu J.J. Strossmayera, na kojemu su radovi sanacije u završnoj fazi, a posjetila je i prvu hrvatsku kontejnersku knjižnicu.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

Sramotno posrnuće današnje hrvatske mladeži, naroda i države Z agrebački Večernji list objavio je nedavno (13. listopada) Billboardovu listu 20 najslušanijih pjesama koje uglavnom slušaju mladi u Hrvatskoj. Među njima je 13 srpskih, 6 srpsko-bošnjačkih i samo jedna, uvjetno rečeno, hrvatska - 'Mamma mia' nekakvog repera Grše. Ako vas to nije dovoljno šokiralo, pogledajte s te liste imena najpopularnijih izvođača među mladim 'domoljubima' u današnjoj, 'europskoj' Hrvatskoj – Aleksandra Prijović, Džejla Ramović, Đekson i Coja, Designerica i Pljugica, Henny i Breskvica, Jala Brat i Buba Corelly, Biba i Seksi, Sajfer, Relja Torinao... Ni naslovi pjesama, ili bolje rečeno onog što ti srpskobalkanski 'estradni umjetnici' kokodaču i jauču nisu ništa manje bizarni ni nakazni – Dam dam dam, Padam, Djuskaracc, Flecc, Mercedecc, Marakesch, Problema, Psiho… Dok tekstovi najčešće obrađuje teme nasilja, prostitucije i narkomanije što se očito nameće kao uzor mladima u Hrvatskoj. Koliko se ta vrsta glazbene 'kulture', bolje reći prostačke izopačenosti u najgoroj formi ukorijenila među hrvatskom mladeži, ali i u običnom puku pokazuje činjenica da je srpska folkerka Aleksandra Prijović za svoje koncerte u Zagrebu uspjela rasprodati pet Arena. Uz dužno štovanje prema pokojnom Oliveru, kada bi sutra uskrsnuo, sumnjam da bi mu to pošlo za rukom. Dotle smo došli. Treba li dakle boljeg dokaza kako je 'progresivna' hrvatska mladež, koja danas oduševljeno pjeva i pleše po notama Beograda, u smislu domoljublja, kućnog odgoja, obrazovanja, glazbene i opće kulture dotakla balkansko dno? Taj trend osjeća se sve više, a kakve će učinke i posljedice po Hrvatsku i način života u njoj proizvesti nije teško predvidjeti. Prijatelj s kojim sam prošli tjedan raspravljao o 'fenomenu Prijović' reče mi u šali - ono što su litije uradile u Crnoj Gori, to će cajke uraditi u Hrvatskoj. Nisam baš siguran da se šalio. Ali, nije problem u nastupima srpskih cajki i folkera u Zagrebu i po Hrvatskoj koji u multikulturnom društvu kao što sve više postaje hrvatsko, imaju svoju publiku. Problem je u tome što se preko poplave takvih koncerata koje prate bombastične promocije u 'hrvatskim' medijima i na društvenim mrežama, mladim naraštajima Hrvata želi nametnuti lažni osjećaj da je ta bezvrijedna srpsko-balkanska glazbena 'kultura' sa zavodljivim elementima prostitucije i njihova vlastita.

Problem je u tome što će, ako hrvatska mladež koja danas živi slobodno u svojoj vlastitoj državi, postane naivni talac 'bivših' manipulatora i ponovo se zapetlja u Žikino kolo 'svi smo mi isti' zloslutnog jugoslavenstva, Hrvati postati narod samouništenja. Problem je u tome što ofanziva tog toksičnog glazbenog otpada s Istoka koja već duže vremena u valovima zapljuskuje Hrvatsku nije ostala bez zapaženih rezultata: ''Mladi Hrvati sve više vole slušati srpske cajke i bosanske repere dok ih domaća glazba malo zanima' (Slobodna Dalmacija, 20. kolovoz, 2019.). Ironično je i zapravo paradoksalno da su takav uspjeh kod mladih Hrvata za vrijeme bivše zajedničke države u Beogradu mogli samo sanjati. Da je plan 'spontane' srbizacije i balkanizacije mladih u Hrvatskoj napredovao pune više i brže nego se u Beogradu nadalo, potvrdila je negdašnja striptizeta, a danas popularna srpske reperica, Mimi Mercedez. Nakon euforičnog dočeka na koncertu u Zagrebu potkraj prošle godine ona je 'raspamećenoj' hrvatskoj mladeži oduševljeno uzviknula - ''To Balkanci moji ! Ovo je najsretniji dan u mom životu. Ne mogu vjerovati u što se Zagreb pretvorio. Postao je veći Balkan od Beograda!'' (Jutarnji List 23. listopada, 2022.). Treba biti prilično naivan pa ne znati koliko to šteti budućnosti današnje hrvatske države i čiji se interesi time ostvaruju. Malo se koja zemlja u Europi može pohvaliti tako bogatom riznicom autentične i raznovrsne glazbene kulture i baštine kao Hrvatska. Toliko sjajnim nacionalnim jukeboxom dopadljivih i nezaboravnih uspješnica istinskih glazbenih umjetnika koje oduševljavaju kulturne ljude širom svijeta. I ne samo Hrvate. S druge strane, na srpske cajke pale se samo mentalni Balkanci i polusvijet u 'Regionu'. Nažalost i sve više mladih Hrvata kojima je 'kul' vlastite glazbene vrijednosti bacati pod noge razdrljenih srpskih cajki, nadrogiranih repera i transrodnih mutanata koji prostituiraju ideju zdravog i moralnog života. Kada vam se budući naraštaji tako ponašaju onda je to znak da Hrvatska gubi čvrsto tlo pod nogama. S mladima odgojenim na takvoj 'kulturi' Hrvatska će postupno gubiti vlastiti identitet, snagu, napredak i budućnost. Ako je takvih svakim danom sve više, onda se ne smijemo čuditi ni buniti što u očima Europe i civiliziranog svijeta sve više postajemo primitivno balkansko pleme. Razočaravajuće je gledati

Piše: Željko Dogan

Na srpske cajke pale se samo mentalni Balkanci i polusvijet u 'Regionu'. Nažalost i sve više mladih Hrvata kojima je 'kul' vlastite glazbene vrijednosti bacati pod noge razdrljenih srpskih cajki, nadrogiranih repera i transrodnih mutanata

kako jugonostalgija i maligni srpski utjecaj prodiru u sve pukotine mlade hrvatske države potkopavajući i rušeći njene temelje. 'Nevidljivo' i ustrajno. Tu se očito radi o konspirativnom, korak po korak, stvaranju 'srpskog sveta' ili nove Jugoslavije, koja će ako zaživi, kada eventualno Srbija uđe unutar EU, imati već viđene pogubne učinke i posljedice po hrvatski narod. Sve se to događa u sklopu podmuklog propagandno-hibridnog rata, koji protiv uspjeha i ugleda današnje hrvatske države na svim frontovima i svim sredstvima meke moći osvetoljubivo vodi novi srpski vožd-Aleksandar Vučić. Frustriran porazom u oružanoj agresiji na Hrvatsku, čim je prigrabio vlast u Srbiji, skupa sa svojim suborcima pokrenuo je 'specijalnu operaciju' koja se bazira na brižljivo isplaniranim i do u tančine razrađenim planovima dugoročne destabilizacije, balkanizacije i srbizacije Hrvatske tzv. mekom moći. Na laganom i postupnom miješanju u unutarnje stvari i širenju malignog (veliko) srpskog utjecaja na svim područjima javnog života i u ključnim institucijama koje oblikuju hrvatsko društvo. U stvaranju uvjeta za zbunjenost, nezadovoljstvo, međusobne svađe i beznađe, jer samo međusobno posvađeni, malodušni i dezorijentirani Hrvati mogu biti učinkovito oruđe u njihovim rukama. Dobro podmazanoj Vučićevoj mašineriji za širenje utjecaja i subverzivnog djelovanja 'na našim prostorima' potrebna je dakle iznutra nesređena, posvađana i nezadovoljna Hrvatska jer su to idealni uvjeti za sve vrste manipulacija i okretanja naroda protiv vlastitih interesa. Zato preko svojih krtica u dubokoj državi, preko 'bivših' službi i petokolonaša, preko medija,

društvenih mreža i korisnih budala, snažno potiču stvaranje što jadnijeg stanja i ozračja u hrvatskom društvu. Vidite kako se preko 'slučajnog' predsjednika s uličarsko-balkanskom kulturom i politikom, koji Vučića zove bratom, a Dodika saveznikom, 'slučajne' labave i korumpirane vlade i 'slučajne' balkanski sirove i plitke oporbe, Hrvatska na političkom, diplomatskom i institucionalnom planu paralizira i drži u stanju dirigiranog kaosa. A svatko onaj tko se usudi na to ukazati ili javno kritizirati mora računati na bijesno i ogorčeno etiketiranje - s jedne strane da je srbomrzac i ustaša a s druge da je HDZovac i izdajica. Da bi uklonili najveću prepreku širenju 'srpskog sveta' u 'Regionu' velikosrpskim stratezima u Beogradu potrebna je politička, gospodarska i identitetska obezglavljenost u Hrvatskoj. Glavni ideolozi Vučićevog subverzivnog rata protiv današnje hrvatske države smatraju da je ključ konačne pobjede u urušavanju domoljubnog duha i identitetskih vrijednosti hrvatskog naroda. Poglavito kod mladih naraštaja kako bi ih se zadržalo u okviru balkanske 'kulture' i budućnosti. Stoga svim silama nastoje dovesti u sumnju i kontaminirati srpstvom sve identitetske simbole hrvatskog naroda - jezik, vjeru, kulturu, povijest, književnost... Što nije ništa novo i originalno. To su nam radili u prošlosti, to nam rade danas i to će nam raditi u budućnosti. Tome je još prije 120 godina svoj prilog dao srpski političar i novinski nakladnik Nikola Stojanović u čuvenom tekstu 'Do istrage naše ili vaše' iz 1902. godine: ''Hrvati ... nisu i ne mogu biti posebna nacija, ali su na putu da postanu - srpska narodnost. Uzimanjem srpskog za svoj književni jezik, učinili su najvažniji korak sjedinjenju. A i inače se proces stapanja polako ali stalno vrši. Čitanjem svake srpske knjige, svake narodne pesme, pevanjem svake srpske arije, prelazi i atom sveže srpske kulture u njihov organizam... Ta se borba mora voditi do istrage (propasti) naše ili vaše. Jedna strana mora podleći.'' Citat je to iz knjige Philipa J. Cohena 'Tajni rat Srbije, propaganda i manipuliranje poviješću' (str. 33.) koja je izazvala velik interes u svijetu i mnogima otvorila oči. Autor te knjige nedugo nakon poraza oružane velikosrpske agresije u Hrvatskoj dao je intervju ondašnjem zagrebačkom Vjesniku u kojem je proročanski upozorio Hrvate: ''Najveća pobjeda koju vaš neprijatelj može izvojevati nad vama nije ona na bojnom polju nego da

vas učini jednakim sebi''. Moglo bi se ovdje navesti gomilu sličnih izvadaka stranih i domaćih autora koji su se bavili metodama nasilnog i nenasilnog odnarođivanja i posrbljavanja Hrvata još tamo od Garašaninovog 'Načertanija'. No, unatoč mnoštvu povijesnih iskustava, tragičnih događaja i pouka većina politički neukih Hrvata još i dalje naivno misli da se ovo današnje sustavno širenje prosrpskih osjećaja i utjecaja preko politike, glazbe, sporta, �ilmova i medija događa sasvim spontano, slučajno i neškodljivo. Naravno, isto kao i 'incidenti' na nogometnim utakmicama hrvatske reprezentacije i klubova. Kao što je slučajno Ivanišević uzet za trenera Đokoviću, Severina postala najpopularnija pjevačica, a Vedrana Rudan najpopularnija spisateljica 'na našim prostorima'… Iako se već odavno nametnula potreba da per�idna podmetanja i 'skrivena ruka' kojom se vladajući režim u Srbiji služi u destabilizaciji Hrvatske i susjednih zemalja budu stalna tema detaljnog analitičkog praćenja i medijskog razotkrivanja, to se samo, tu pa tamo, povremeno spomene. Kada dođe do nekog većeg 'incidenta' koji se ne može podmesti pod tepih, poput miniranja židovskog groblja u Zagrebu, helikopterskog desanta srpske pravoslavne crkve na Cetinje ili nedavnog upada srpskih terorista na sjever Kosova. Nažalost, time se puno više i ozbiljnije, od izbušenih hrvatskih, bave strane sigurnosne službe, mediji i analitičari. Sve u svemu, ako se adekvatno ne zaštiti i ne nastavi razvijati svoj vlastiti identitet i temeljne vrijednosti Lijepa naša će, kao most između EU i Zapadnog Balkana, ubuduće postati svačija i ničija. I na duži rok, korak po korak, biti nečujno pregažena i razgrabljena kao komadić kolača. Za ozdravljenje hrvatskom narodu je potrebno političko, mentalno i moralno čišćenje sveg onog jugobalkanskog što mu se nataložilo u prošlosti i što ga zagađuje u sadašnjosti. Sada konačno u svojoj vlastitoj državi moramo jednom zauvijek raščistiti s avetima jugoslavenstva i velikosrpstva kako nas to ne bi ponovo odvelo u bivše nesreće i sluganstvo. Ne smijemo to dopustiti. Dok još nije kasno. Moramo se boriti da nam nova velikosrpska dominacija 'Regionom' preko 'srpskog sveta' ne promijeni europsku uljudbu, naše vlastite vrijednosti i način života po kojima smo do sada bili prepoznati. Da nas, kako znakovito reče Cohen, 'naš neprijatelj ne učini jednakim sebi'.


IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 7

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

PRIZNANJE NAGRADE KLUBOVIMA JUŽNE AUSTRALIJE

Ovu nagradu ne bi bilo moguće osvojiti bez nevjerojatnog rada i posvećenosti naših volontera. Velika hvala svima uključenima u aktivnosti koje naš klub čine izvanrednim u zajednici

PREPORUKE MINISTARSTVA

Pripremila: Sandra JADREŠIĆ

Č

lanovi Izvršnog odbora Hrvatskog kluba Adelaide sudjelovali su u subotu, 21. listopada, na dodjeli godišnjih nagrada klubovima Južne Australije veoma ponosni što su tom prilikom osvojili nagradu u kategoriji "Izvanredne usluge u zajednici". Tijekom 73 godine volonteri Hrvatskog kluba Adelaide, kao i njegovi odbori,

I Hrvatska se oglasila o putovanjima na Bliski istok

merički State Department prošlog je tjedna izdao upozorenje za putovanja, navodeći “mogućnost terorističkih napada, demonstracija ili nasilnih akcija protiv američkih građana i interesa” diljem svijeta. SAD savjetuje svojim državljanima koji putuju da budu oprezniji i preporučuje im da instaliraju besplatnu vladinu aplikaciju Smart Traveller Enrollment Program (STEP), kako bi mogli primati informacije i upozorenja ako se nađu u hitnoj situaciji dok su u inozemstvu. Hrvatski državljani koji planiraju putovati u inozemstvo, pa tako i u zemlje Bliskog istoka i obližnjeg područja, informacije mogu pronaći na službenoj web-stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH (MVEP). Međutim, preporuke za putovanja su prilično neujednačene. Primjerice, za Libanon, Palestinu i Sirijsku Arapsku Republiku, MVEP preporučuje izbjegavanje svih putovanja, dok za Irak navodi da je sigurnosna situacija “izuzetno nestabilna” te se preporučuje izbjegavanje svih putovanja u pogranična područja sa Sirijom i Iranom. Brojne zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Njemačku i Saudijsku Arabiju, pozvale su svoje građane da odmah napuste Libanon zbog napetosti s Izraelom, dok još postoje komercijalni letovi.

S druge strane, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova posljednje službene informacije o putovanju u zemlje Bliskog istoka izdalo je 19. listopada te iako se situacija svakodnevno zaoštrava, preporuke nisu ažurirane. Što se tiče Izraela, MVEP je posljednju preporuku objavio 11. listopada, kad je izričito naveo hrvatskim državljanima da izbjegavaju sva putovanja jer je zemlja proglasila ratno stanje te se očekuje daljnja eskalacija sukoba i moguće zatvaranje zračne luke u bilo kojem trenutku. Radi sigurnosnog stanja Hrvatska ne preporučuje putovanje na poluotok Sinaj kao niti u pogranično područje uz pojas Gaze. Iznimka su neposredni letovi u turističku destinaciju Sharm El Sheikh. Iz sigurnosnih razloga valja izbjegavati i zapadni dio Egipta uz granicu s Libijom. Oprez se preporučuje i pri putovanju u Saudijsku Arabiju i Tursku, a pogotovo u središtima turskih gradova, gdje postoji opasnost da svako okupljanje ili prosvjedi, čak i oni mirotvorni, eskaliraju i pretvore se u sukobe i napade na zapadna diplomatska predstavništva. U slučaju izvanredne situacije, hrvatski državljani se mogu javiti konzularnom uredu, a postoji i dežurni telefon za hitne slučajeve izvan radnog vremena. Što se tiče Jordana, preporučuje se izbjegavanje putovanja koja nisu nužna. «Preporučuje se izbjegavanje masovnih okupljanja građana», navodi se u uputi ministarstva. Stručnjaci za sigurnost inače upozoravaju da bi Jordan, sa svojom velikom palestinskom populacijom, mogao doživjeti povećanje prosvjeda koji osuđuju akcije Izraela u pojasu Gaze.

Što se �če Izraela, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je posljednju preporuku objavilo 11. listopada kad je izričito navelo hrvatskim državljanima da izbjegavaju sva putovanja jer je zemlja proglasila ratno stanje te se očekuje daljnja eskalacija sukoba i moguće

zatvaranje zračne luke u bilo kojem trenutku. Zbog sigurnosnog stanja Hrvatska ne preporučuje putovanje na egipatski poluotok Sinaj koji se nalazi neposredno uz pogranično područje uz pojas Gaze. Iznimka su neposredni letovi u egipatsku turis�čku des�naciju Sharm el-Sheikh.

Preporučuje se izbjegavanje svih putovanja u to područje, a brojne zemlje pozvale su svoje državljane da napuste to područje dok još postoje komercijalni letovi

Andrija Tomić i Andrija Tomić, junior

Hrvatskom klubu Adelaide nagrada A za izvanredne usluge u zajednici neprekidno su dokazivali snažnu obvezu prema pružanju potpore zajednici i služenju zajednici. Kroz brojne inicijative, programe i događaje, klub je aktivno sudjelovao u raznim segmentima života zajednice donoseći pozitivan utjecaj na živote građana. Kroz brojne programe i organizacije koje su dostupne u klubu, postoji niz aktivnosti koje su usmjerene prema različitim dobnim skupinama te uključuju sportske aktivnosti za starije, satove jezika za djecu, folklor, druženje i aktivnosti kao što su boćanje, kartanje, šah, multikulturne događaje i još mnogo toga. Potpora zajednici koju daje Hrvatski klub Adelaide rezultirala je opipljivim koristima za pojedince i skupine kojima su usluge kluba namijenjene. Bilo da se radi o očuvanju kulture, socijalnom uključivanju, obrazovnim mogućnostima, razvoju vještina ili jačanju povezanosti zajednice, trud naših volontera unio je vidljive i pozitivne promjene u živote članova zajednice. Hrvatski klub Adelaide potiče snažnu kulturu volontiranja i uključivanja u zajednice među svoje članove. Volonteri kluba posvećuju klubu svoje vrijeme, vještine i trud kako bi osigurali uspjeh događaja i inicijativa u zajednici tako naglašavajući posvećenost kluba ka nesebičnom služenju zajednice. Ovu nagradu ne bi bilo moguće osvojiti bez nevjerojatnog rada i posvećenosti naših volontera. Velika hvala svima uključenima u aktiv-

Bernie Gavranić, Marijan Čubelić, Sandra Jadrešić, Kruno Batrac, Maria Batrac, Andrija Tomić

Hrvatski klub Adelaide potiče snažnu kulturu volontiranja i uključivanja u zajednice među svoje članove. Volonteri kluba posvećuju klubu svoje vrijeme, vještine i trud kako bi osigurali uspjeh događaja i inicijativa u zajednici tako naglašavajući posvećenost kluba ka nesebičnom služenju zajednice.

nosti koje naš Klub čine izvanrednim u zajednici. Raduje nas što smo na dodjeli nagrada sudjelovali u društvu člana našeg Izvršnog odbora Andrije Tomica, koji je bio �inalist za dodjelu nagrade u kategoriji Volonter godine. Andrija u Hrvatskom klubu Adelaide volontira od 1980-ih kroz brojne odbore te je volontirao i kroz rad HFS-a Lenek, izvršni odbor te je vršio i dužnost održavatelja terena te član osoblja kuhinje preko 30 godina. Andrija u Hrvatskom klubu Adelaide volontira s velikom posvećenošću, neumornošću i ljubaznošću. Njegova nepokolebljiva posvećenost obvezama i radu u klubu tijekom proteklih 40 godina pomogli su klubu i zajednici dijelom i kroz teška vremena.

Izrael defini�vno nije sigurna des�nacija


8

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

BAŠTINA HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO 'BOSNA' ODLIČAN DOMAĆIN TRADICIONALNOG

Učenjem i izvođenjem tradicionalnih narodnih plesova, pjesme i glazbe djeca se povezuju sa svojim kulturnim korijenima i jačaju svoj identitet i hrvatski jezik

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Suzi GRLIĆ, Johnny STANČIĆ, Ivana ŠIMIĆ GALIĆ

H

rvatsko kulturno društvo „Bosna“ (Orchard Hills, Novi Južni Wales) bilo je u subotu, 28. listopada, domaćin tradicionalnog Hrvatskog folklornog festivala kojeg okuplja Međugrupni odbor s predstavnicima australsko-hrvatskih folklornih grupa. Ugodno vrijeme pogodovalo je ovom velikom okupljanju na prostoru HKD-a „Bosna“ na čijem su travnjaku organizirane brojne aktivnosti – od onih za djecu koja su uživala u dječjim toboganima do prodajnih štandova kreativnih radova, slastica, mirisnih svijeća i hrvatskih dizajnerskih originalnih proizvoda. Okupljeni su uživali u međusobnom druženju prožetom pravom festivalskom atmosferom te je nakon izvedbe hrvatske i australske himne započeo i bogati folklorni program koji je i ove godine okupio folkloraše iz raznih australskih država. - Hrvatski folklorni festival je lijepa manifestacija koja okuplja Hrvate iz cijele Australije kako bi proslavili bogatu kulturnu baštinu Hrvatske. Ove godine su prisustvovale skupine iz Novog Južnog Walesa i Canberre. Nakon duže stanke smo obnovili istu tradiciju kroz dječje nastupe u kojima su djeca izvrsno iskazala svoje talente i poznavanje folklora. A ovim putem pozivamo sve skupine diljem Australije da nam se dogodine ponovno pridruže i obogate festival. Iznova treba naglasiti kako jedan od najuzbudljivijih aspekata ovog festivala čine dječji nastupi u kojima do izražaja dolaze talenti i vještine mladih plesača, pjevača i glazbenika. Ove predstave ne služe samo za zabavu publike, već i za promicanje i očuvanje hrvatske baštine. Učenjem i izvođenjem tradicionalnih narodnih plesova, pjesama i glazbe djeca se povezuju sa svojim kulturnim korijenima i jačaju svoj identitet i hrvatski jezik. Ovo je posebno važno u sadašnjem vremenu u kojem je lako izgubiti dodir sa svojim kulturnim naslijeđem. Uspjeh dječjih predstava potvrda je marljivog rada i predanosti mladih izvođača, kao i podrške cijele zajednice. Ohrabrujuće je vidjeti

Festival koji potvrđuje čuvanu i živu baštinu hrvatskog folklora u Australiji

koliko je zajednica ponosna na svoju kulturnu tradiciju i koliko je entuzijazma iskazala kako bi se udružila i poduzela sve za uspjeh ovog festivala. Sve u svemu, Hrvatski folklorni festival i dječji nastupi prekrasna su proslava hrvatske kulturne baštine, i služe kao podsjetnik na važnost očuvanja naše kulturne baštine, te na radost i ljepotu koji se mogu pronaći u tradicionalnoj narodnoj umjetnosti. Odaziv je bio fenomenalan! U ime Međugrupnog odbora za hrvatske folklorne skupine u NJW-u, riječima ne možemo iskazati koliko smo zahvalni posjetiteljima i Hrvatskom klubu „Bosni“ – u kojem smo uvijek toplo primljeni i gdje su nam fešte uvijek vrhunske! – rekla nam je Katarina Nazor, tajnica HFA „Vukovar Sydney“ i predsjednica Hrvatskih folklornih grupa Novog Južnog Walesa. Ovako ispunjen dan završen je uz nastup glazbenog benda „Sto na sat“, uz čije se pjesme i svirku plesalo sve do zajedničkog kola i raskošnog vatrometa.


IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

HRVATSKOG FOLKLORNOG FESTIVALA

9

HRVATSKI CENTAR 'NORTH FREMANTLE'

Split u Perthu ‘ZagJed’ Night!

Hrvatska zajednica Zapadne Australije zaželjela je dobrodošlicu splitskom gradonačelniku Ivici Puljku koji boravi u posjetu Australiji Pripremio: Matthew JURČEVIĆ

P

od pokroviteljstvom Hrvatskog centra North Fremantle, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Perthu i Hrvatskog katoličkog centra Zapadne Australije, u subotu 28. listopada priređena je večera i zabava pod nazivom „Split u Perthu – ZagJed Night“. Hrvatska zajednica Zapadne Australije zaželjela je tako i dobrodošlicu splitskom gradonačelniku Ivici Puljku, koji boravi u posjetu Australiji. Večeri su se odazvali i gradonačelnik Logan K. Howlett, predstavnici Gradskog vijeća Cockburna, hrvatski konzul RH u Perthu Zoran Šangut, kao i brojni predstavnici hrvatske zajednice - Marinko Pecotić, Željko Domazet, Antonio Kuzmanić, Petricija Kuzmanić, Antonija Eremut Erceg, Vjeran Duplančić, Luke Jurčević i drugi. Nakon što je vlč. Nikola Čabraja blagoslovio jelo poslužena je bogata i ukusna večera, a onda je uslijedio i raskošan folklorni program kojeg su priredili članovi Hrvatske folklorne grupe „Za-

greb“ izvedbom plesa iz Slavonije te članovi Hrvatskog folklornog ansambla „Lado“ s koreogra�ijom iz Splita. Dobru zabavu uz svoje glazbeni repertoar pripremio je i bend „Ponekad“, pa

je tako ova večera uz desert, kavu i bogatu tombolu potrajala do ponoći. Sav prihod od ove zabave bit će darovan HFG-u „Zagreb“ i Folklornom ansamblu „Jedinstvo“ iz Splita.


10

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

Hrvatska je povukla prave poteze

Miloševićev duh u Srbiji nije poražen

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

U

Beogradu je otvoren muzej četničkom vojvodi Draži Mihailoviću, na otvorenju su se s razglasa orile četničke pjesme, u Podgorici je četnički vojvoda izabran za predsjednika crnogorskog parlamenta, a u Banjoj Luci predsjednik Republike Srpske tvrdi da će svi Srbi živjeti u jednoj državi. To je najkraći, najilustrativniji i vrlo precizan opis političkih prilika na europskom jugoistoku. Kada se tome doda da su, nakon nedavnog oružanog incidenta na Kosovu, zapadni analitičari ocijenili da sve podsjeća na događaje kojima je Srbija 1991. godine započela ratove u bivšoj Jugoslaviji, slika je potpuna i više nego zabrinjavajuća. „Slike ovih dana zastrašujuće podsjećaju na one iz Hrvatske iz ljeta 1990., kada su srpske paravojne jedinice iz zasjede napale hrvatske policajce. Ti napadi počeli su mjesecima prije stvarnog početka rata u lipnju 1991. godine. Godinu dana kasnije, opet su srpske paravojne jedinice, od ožujka 1992. godine od svijeta odcijepili i bosanskohercegovačku prijestolnicu Sarajevo. Tada je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević razradio plan za ujedinjenje svih srpskih područja u Jugoslaviji u jednoj državi i stvaranje Velike Srbije”, objavio je Deutsche Welle koji se u nastavku pita „što će Srbiji toliko oružje”? Podsjećajući da je još 2021. ugledni britanski „Economist" pisao kako Srbija masovno kupuje oružje i time plaši svoje susjede, njemački radio u svom online izdanju, u članku Alexandera Rhoterta, politolog koji se od 1991. godine bavi sukobima na području bivše Jugoslavije, ističe da se „trideset godina nakon jugoslovenskih ratova, u Beogradu se opet formirao režim koji manje ili više otvoreno pokušava ostvariti Miloševićev projekt”. Na čelu Srbije je Aleksandr Vučić, učenik

Treba se nadati da će sva moderna tehnika služiti isključivo za uvježbavanje hrvatskih vojnika, ali isto tako treba znati da je ona jamstvo mira i sigurnosti

četničkog vojvode Vojislava Šešelja, najbliži suradnik mu je direktor obavještajne službe Aleksandar Vulin, inače glavni zagovornik velikosrpskog projekta nazvanog "Srpski svijet", a treći u tom savezu je srbijanski ministar vanjskih Ivica Dačić, poznat kao „Mali Sloba”, s kojim je Vučić u 1990-ima vodio Miloševićev propagandni aparat. Alexander Rhotert ističe da Zapad mora shvatiti kako su srpske aspiracije na područja sa srpskom populacijom na Kosovu i BiH nešto realno te nudi rješenje: „Postaviti jedinice KFOR-a na granici Kosova prema Srbiji, a EUFOR-a na toj granici u Bosni i Hercegovini.” To bi, ističe Rhotert, predstavljalo čvrsto jamstvo mira. No, u svemu tome ima jedan problem – od prvih oružanih sukoba na području bivše Jugoslavije pa do danas Zapad je rijetko kad pravodobno reagirao. U pravilu je gasio požare, umjesto da ih spriječi, pa je pitanje jesu li zapadne zemlje i sada spremne reagirati u pravom trenutku, pogotovo kad se zna da im pažnju, ali i vojne resurse, odvlače požari koji već bukte, prije svega u Ukrajini i na Bliskom istoku. Hrvatska je, srećom, na Vučićeva razmetanja MiG-ovima i raketama, reagirala odgovarajućim potezima. Malo kasnije nego što je trebalo, ali ipak na vrijeme. U razdoblju od 2000. do 2020. godine nabava vojne opreme bila više incident nego praksa, no onda je napokon ugovorena kupnja vrlo modernih i učinkovitih borbenih zrakoplova, ali i čitavog niza drugih borbenih sustava, među kojima su protuoklopne vođene rakete velikog dometa i oklopna vozila. Treba se nadati da će sva ta moderna tehnika služiti isključivo za uvježbavanje hrvatskih vojnika, ali isto tako treba znati da su uvježbani vojnici i moderna vojna tehnika jamstvo mira i sigurnosti.

Piše: Zvonimir Despot

V

elikosrpska politika nikad nije do kraja poražena jer je međunarodna zajednica Slobodana Miloševića držala kao partnera u pregovorima sve do Daytona, pa i kasnije, sve do njegova pada nakon gubitka izbora. Nikako nije dovoljno što je Milošević kasnije završio u Haagu pod optužbom za ratne zločine i na kraju presudu nije dočekao. Niti je dovoljno što su u Haagu osuđeni i mnogi drugi srpski ratni zločinci. Jer Srbija do danas nije priznala te presude. Ni Srbija ni Srbi općenito, osim one manjine koja je mislila i očekivala da će nakon Miloševićeva pada doći do demokratizacije Srbije i njezina približavanja Zapadu. Ništa se od toga nije dogodilo. Ruska agresija na Ukrajinu, pa sad i dosad neviđeni rat između Izraela i Hamasa, doveli su svjetsku situaciju do točke usijanja koja prijeti i novim svjetskim sukobom. Rusija u svemu tome ima jednu od glavnih uloga. Rusija pod Putinom godinama radi na podrivanju Zapada, pa tako i EU. Rusija je to radila još i u 19. stoljeću. Rusija je na kraju Srbiju gurnula i u Prvi svjetski rat. Rusija je na obaraču imala svoje prste u sarajevskom atentatu na austrougarskog prijestolonasljednika. Rusija posebno ponovno podriva Zapad otkad je Putin preuzeo Kremlj i zamislio se kao suvremeni ruski car kojemu je današnja Rusija premala i ima san obnoviti nekadašnji SSSR. Početak toga bila je ruska okupacija Krima 2014. godine, iz čega Zapad nije izvukao nikakve pouke, a od najnovije ruske agresije na Ukrajinu Putin više ne skriva svoje bolesne ambicije koje

Piše: Branimir Stanić

G

otovo je neprimjetno u hrvatskoj javnosti prošlo sredinom srpnja dodatno objavljivanje podataka s popisa stanovništva 2021. godine koji su pokazali da se dogodio novi lom u hrvatskom demografskom slomu. Prošlo bi to možda nezamijećeno da Udruga obitelji s troje i više djece “Obitelji 3 plus” nije objavila priopćenje u kojem stoji da je u Hrvatskoj u 10 godina nestalo 17 657 obitelji s troje i više djece. Naime, u ukupnom broju obitelji s djecom 52,5 posto čine obitelji s jednim djetetom, 35,1 posto obitelji s dvoje djece, 9,8 posto obitelji s troje djece, 1,9 posto obitelji s četvero djece te 0,7 posto obitelji s petero i više djece. Tako snažan pad udjela obitelji s više djece u Hrvatskoj kao da implicira da, umjesto da se na nacionalnoj razini donese učinkovita demografska strategija, postoji neki “strateški plan” da učinkovito izumre hrvatski narod. Koliko je vlastima malo stalo do demografske obnove Hrvatske pokazuje i to da su u protekla tri desetljeća sve dosadašnje strategije i nacionalni planovi za demo-

potkrepljuje i neviđenim povijesnim revizionizmom, odnosno čistim lažiranjem povijesti, pa i sadašnjosti. Srbija i mnogi Srbi, posebno oni velikosrpski orijentirani, bili su i ostali zahvalna ruska marioneta protiv Zapada, iako od Zapada mahom žive. Miloševićev duh u Srbiji nije poražen, Srbija nakon njega nije denaci�icirana, Srbija nije suočena s vlastitom prošlosti, i zato je danas ondje na vlasti Miloševićev učenik Aleksandar Vučić. On nikad nije odustao od velikosrpstva, što se najbolje vidi i po njegovim istupima i potezima, od kojih su najnoviji onaj upad paravojske na sjever Kosova ili velikosrpsko porobljavanje Crne Gore. U svemu tome golemu ulogu i dalje ima Srpska pravoslavna crkva koja je produljena ruka Ruske pravoslavne crkve. Vučić ima i svog glasnogovornika, koji je i pijun Kremlja, koji je još glasniji i otvoreniji, i govori što Vučić misli, ali ne smije tako otvoreno govoriti. To je naglasio Milorad Dodik, koji je u intervjuu

baš za beogradsku redakciju ruskog propagandnog servisa Sputnjik, čije je emitiranje zabranjeno na području EU, rekao kako u idućim godinama slijedi uspostava novog odnosa snaga u svijetu, pa Srbi na Balkanu to trebaju iskoristiti kako bi napravili nešto nalik na Veliku Srbiju, uz tvrdnju kako je to moguće izvesti “političkim mjerama, a ne ratom”. “Jedino je rješenje Republika Srpska, Srbija i srpski prostori, Kosovo i Metohija, naravno, a i vraćanje Crne Gore srpskom nacionalnom biću jer ona nesumnjivo tu pripada”, izjavio je Dodik. Posve je jasno da oko toga nema političkih mjera kojima se može ostvariti Velika Srbija. To samo znači novi rat na Balkanu! Hrvatska tu više nije u igri jer je Miloševićeva politika dovela do masovnog zbjega Srba iz Hrvatske 1995. godine. Ali je Hrvatska na rubu balkanskog bureta baruta. Velikosrbi jedino nisu ništa do sada naučili ni shvatili da je Milošević izgubio sve svoje

Srbija nakon Miloševića nije denaci�icirana, Srbija nije suočena s vlastitom prošlosti, i zato je danas ondje na vlasti Miloševićev učenik Aleksandar Vučić.

ratove i da će oni također sve izgubiti. I da će Srbi opet biti najveće žrtve velikosrpske politike. Bilo bi dobro da to Dodiku prenese i njegov prijatelj Zoran Milanović. (Večernji list)

Tko minira demografski oporavak grafski oporavak završili umnogome kao mrtvo slovo na papiru, a postojeće su se mjere pokazale kao preslabe da bi imale učinak. Nepojmljivo je da sadašnja vlast još na nacionalnoj razini nije donijela novu strategiju kao ključni dokument, to jest kao platformu za demografsku obnovu, a pitanje je goruće. Nije poznato ni da je i jednom i jedna vlast demografsko pitanje stavila u Sabor na raspravu kao izvanredno pitanje ili da je Vlada tomu pristupila na način da rješava pitanje nacionalne krize, a ona to zasigurno jest. Nije, nadalje, poznato ni da je neka oporbena stranka barem dio sredstava koje dobiva iz državnoga proračuna uložila u strategiju rješavanja demografskoga pitanja, makar na razini istraživanja mišljenja svojih birača… Dakle, nebriga za demografski oporavak u Hrvatskoj nema politički predznak, ali očito ima ideološki. S ugroženim demografskim pitanjem suočavali su se kao s krizom proteklih godina najčešće nepolitički krugovi, udruge, akademske i znanstvene ustanove. I posljednji Socijalni tjedan kao crkveni projekt iznjedrio je još 2021. poticajnu deklaraciju, no za tu i druge crkvene demografske inicijative nije bilo sluha. Postoje udruge koje neumorno rade posao koji pripada vlastima pa

U ukupnom broju obitelji s djecom 52,5 posto čine obitelji s jednim djetetom, 35,1 posto obitelji s dvoje djece, 9,8 posto obitelji s troje djece

istražuju koje su mjere uspjele u pojedinim zemljama i društvima te ih, ponovno bezuspješno, predlažu hrvatskim vlastima. Tako su iz “Obitelji 3 plus” predložili da se osnuje snažno demografsko ministarstvo te su iznijeli čitav niz konkretnih i drugdje u svijetu aktivnih modela obiteljskih politika, poput potpuno subvencioniranoga dječjega vrtića za svu djecu, i to na način na koji je uređeno pitanje �inanciranja osnovnoga i srednjega školstva te javnih visokih učilišta. Zauzeli su se i za univerzalni dječji doplatak za svako dijete, s progresivnim rastom kako raste broj djece u obitelji. No za te prijedloge nema sluha. S obzirom na vladino hvaljenje uspjesima koji Hrvatsku posljednjih godina dižu na ljestvicama raznih rejtinga i na izravan pristup sredstvima iz europskih fondova, zaprjeke rješavanju demografskoga pitanja više nisu �inancijske naravi. Nisu zaprjeke ni u idejama i prijedlozima s obzirom na razrađene strategije iz drugih zemalja koje su postigle uspjehe. Očito je stoga da nema snažne političke volje za učinkovitije rješavanje demografskoga pitanja, a po mnogočemu sudeći uzrok bi mogao biti strah vladajućih koji je tako velik da doslovno paralizira budućnost hrvatskoga društva. Hrvatska je javnost napokon zaslužila znati tko zapravo minira demografski oporavak hrvatskoga naroda. On je u povijesti znao pobijediti svakoga neprijatelja, a ako se netko usudi imenovati novoga, pola će problema već biti riješeno. (Glas Koncila)


VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

POVEZANOST SIMBOLIKA SVJETLA JE PRISUTNA I U SVIJEĆAMA ZA NAŠE POKOJNIKE

Ponegdje je bio običaj da crkvena zvona zvone cijelu noć s blagdana Svih svetih na Dušni dan

Isus nas poziva da životom pokažemo kako je život ispunjen onda kad se vodi nadahnućem vječnosti

S

pomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan slavi se u Katoličkoj crkvi 2. studenoga, a kako se o njemu u teološkoj literaturi može naći vrlo malo zapisa nekako proistječe da je gotovo opravdano što se njegovo značenje premalo poznaje ili, još češće, da se u svijesti vjernika iskrivljuje i poistovjećuje sa značenjem svetkovine Svih svetih, koja se slavi dan prije. Svi sveti su se tako na Istoku slavili još od 4. stoljeća, i to prve nedjelje poslije Duhova, a na Zapadu nakon što je papa Bonifacije IV. posvetio poganski hram Panteon u Rimu Presvetoj Bogorodici Mariji i svim svetim mučenicima, te odredio da se kosti mučenika prenesu iz katakomba u taj dotadašnji Hram svih bogova. Ta je posveta bila 13. svibnja 609. god., a obilježavanje njezine obljetnice postalo je slavlje blagdana Svih svetih. Naime, u prvim su stoljećima Crkve samo mučenici bili čašćeni kao sveci, jer su zbog svoje smrti posebno smatrani dostojnima nebeske slave, ali nakon što je car Konstantin kršćanima dao slobodu, 313. god., nestalo je i progona, a time i izravne prilike podnositi mučeništvo za Boga i Crkvu. No, upravo su te nove okolnosti pridonijele da se razvija i razumijevanje kako se svetost života može postići i na drukčije načine osim mučeništvom, a ponajviše svjedočkim krjeposnim životom, kao i da, osim onih javno crkveno priznatih svetaca, ima i mnoštvo onih koji su živjeli svoju blizinu s Bogom samozatajno, ali možda jednako sveto kao i oni prvi. Zato je razumljivo što je papa Grgur III. 741. god. u bazilici svetoga Petra dao sagraditi kapelicu koja je bila posvećena svima svetima, te da je upravo to pridonijelo sadržajnom proširenju shvaćanja blagdana Svih svetih, a za koji je papa Grgur IV. 835. god. odredio da se slavi 1. studenoga, kako je to i danas. I Dušni dan po svom značenju nadilazi emocionalno prisjećanje na pokojne i izražavanje svojevrsne zahvalnosti donošenjem cvijeća i paljenjem svijeća na grobovima, nego nas daleko više upućuje na važnost molitve za pokojne, posebno za duše u čistilištu, te na takav način pokazuje izravniju povezanost putujuće, trpeće i slavne Crkve. Povijesno gledano, nastanku Dušnog dana vrata je otvorio sveti Odilon iz Clunyja, peti po redu opat toga francuskoga benedik-

Dušni dan Katolička crkva slavi 2. studenoga

Dušni dan spomen svih vjernih mrtvih tinskoga samostana koji je u svoje vrijeme pridonio snažnoj duhovnoj i liturgijskoj obnovi Crkve. Sveti Odilon je, naime, htijući naglasiti važnost molitve za pokojne, napose za duše u čistilištu, 998. god. uveo u svoju opatiju slavlje Dušnog dana, a važnost toga uvidio je i papa Klement V., koji je 1311. god. proširio blagdan na cijelu Katoličku crkvu. Temeljni je, dakle, smisao Dušnoga dana takvo prisjećanje na pokojnike koje uključuje supatnju sa svima onima koji su umrli, ali još nisu postigli potpunu nebesku slavu, nego prolaze kroz čistilišnu vatru, te se u tom smislu mnoštvo molitava putujuće Crkve uzdiže pred Lice Božje, a da bi isprosilo milost vječne nebeske radosti za sve one koji čine trpeću Crkvu. Iako se, naime, Crkva u svojim misnim molitvama svakodnevno prisjeća pokojnika i moli za njih, a slično čine i mnogi vjernici u svojim privatnim molitvama, ipak je važno da se jedan dan u godini te sve molitve na poseban način združe i vidljivo posvjedoče otajstvenost značenja općinstva svetih, bliske i neodvojive povezanosti zemaljske i nebeske Crkve. U tom svjetlu onda svoje značenje zadobiva i paljenje svijeća, kao i drugi obredi i običaji koji su vidljivi na taj blagdan. Prije svega, da bi se razumjela simbolika paljenja svijeće na grobovima pokojnika, dobro je imati na umu općenitu simboliku svijeća u Crkvi. Načelno, svijeća označava Krista uskrsloga i nadu u vječni život, ali nije naodmet ni poznavati kada se i koliko svijeća pali, jer je sva ta simbolika svjetla na određeni način prisutna i u svijeći za pokojnika. Sva ta simbolika može biti sadržana kod onih koji s du-

bokom sviješću o važnosti molitve za pokojnike dolaze pohoditi grobove i zapaliti svijeću, pa je dobro i važno u svemu se tome truditi uvijek nadilaziti folklorni obilazak koji daleko više stavlja naglasak na formu, nego na sadržaj. Zato za Crkvu i nisu toliko važni običaji obilaska grobova, nego je daleko važnije misno slavlje, no praksa ipak pokazuje kako to, nažalost, mnogi ne razumiju dovoljno. Ovdje nije naodmet ni napomenuti kako se do Drugog vatikanskog sabora na Dušni dan u crkvi slavila misa zadušnica s mrtvačkim praznim lijesom, tzv. tabutom, koji je na mrtvačkim nosilima-kolicima stajao u dnu kora, a tada bi se izvezao do sredine crkve i prekrio crnim plaštem. Po završetku zadušnice svećenik bi došao do tabuta i izmolio propisane molitve za pokojnike, a onda bi svi u ophodu krenuli na groblje, gdje su se blagoslivljali grobovi i molilo. I taj nam obred svraća u pamet ne samo važnost privatne, nego i zajedničke molitve, napose u misnom slavlju, a koja je, čini nam se, danas ipak osjetno zasjenjena. U ranijim su vremenima na Dušni dan i crkvena zvona imala značajnu ulogu, a koliko im se pridavala važnost svjedoči podatak da je ponegdje bio običaj da zvone cijelu noć s blagdana Svih svetih na Dušni dan. Također, dobro je imati na pameti i kako je Dušni dan nekada imao barem još dva naglaska, a oni su se s jedne strane ticali običaja da se na taj dan posebno pomagalo sirotinji, a s druge strane da se ne samo molilo za pokojnike, nego se išlo i na ispovijed, kako bi se sa svom ozbiljnošću ne samo mislilo na duše u čistilištu, nego i na svoj životni kraj.

Č

injenica je da mi ljudi ne znamo baš tako dobro upravljati pogled prema nebu dok se bavimo zemaljskim stvarima, jer često prihvaćamo njihovu unutarnju logiku prema kojoj se ponašamo isključivo ljudski. Služimo se zemaljskim dobrima i stvaramo zemaljske planove prema kojima izračunavamo vlastitu dobit, život u radosti, obilnu baštinu, te smo poradi toga spremni zažmiriti i progledati kroz prste samima sebi s obzirom na posvemašnju pravednost, na milosrđe prema drugima ili pak na čistoću srca. Nekad nam se čini rizično i besmisleno trpjeti poradi nekih vrijednosti, kad se može živjeti opuštenije ako ih zaboravimo, te se posvetimo zemaljskoj dobrobiti. Možda je i besmisleno biti do kraja dosljedan, pa izazvati na se bijes onih koji će nas progoniti, kad se može eventualno biti mlak i polovičan, te živjeti kao i svi drugi bez rizika i napetosti. No unatoč svim našim ljudskim umovanjima i promišljanjima, Isus ima drukčiju logiku od naše ljudske, te nas stoga poučava na jasan i nedvosmislen način ispravnom načinu života usmjeravajući naš pogled prema nebeskim vrijednostima koje trebaju voditi naše izbore i naše konkretno djelovanje. Jer biti siromašan duhom, gladan i žedan pravednosti, žalostan, progonjen, ne mogu biti vrijednosti same po sebi, već samo u vidu nebeskih dobara prema kojima smo usmjereni. Trpjeti različita poniženja u ovome svijetu nema smisla samo po sebi, već samo ako znamo to prihvatiti poradi nebeskog ostvarenja gdje će nam Gospodin udijeliti naknadu i nagradu za svet i neporočan život u kojem smo više bili žrtve, nego samostalni donositelji odluka. A oni koji shvaćaju kako

Plaća na nebesima u ovome životu treba biti dosljedan i sveto živjeti, pa i pod cijenu patnje i progona, to su oni Gospodinovi sveci kojima je pripravi nagradu na nebesima. Zato je i rekao na kraju današnjeg odlomka: Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima! No sveci ne bi mogli doći do ovakve plaće na nebesima da nisu za zemaljskoga života podizali svoj pogled prema nebu, te se nadahnjivali za ispravan život. Bili su spremni podnijeti patnje i progone, ali ne odustati od svetog života kojemu je nebo istinska mjera. Oni su se trudili u svim svojim životnim okolnostima biti vjerni vječnom Božjem zakonu, te su ga revno svjedočili, pa i kroz žalosti i suze, bez ljudske utjehe i razumijevanja. Doista, sveci nisu nikakvi nadljudi, inače bi potom poziv na svetost bio upravljen samo nekima, već su obični ljudi, ali do kraja vjerni Kristovu nauku, svjesni da je to nauk života, te da bi svako odustajanje od njega bilo ravno propasti. Na ovakvo svjedočenje je pozvan svatko od nas. Tre-

bamo posvjedočiti ljudima da najbolje biramo i najviše doprinosimo čovječanstvu kada se vodimo Isusovom riječju koja nas potiče da uvijek imamo u vidu nagradu nebeskoga života. Jer oni koji gledaju samo zemlju i zemaljske probitke ne mogu niti kvalitetno izgrađivati zemlju i zemaljske odnose, a još manje da zasluže nagradu nebesku. Oni pak koji svjedoče da ih u njihovu životu na zemlji motivira nagrada vječnoga života pokazat će veliki samoprijegor i izuzetnu spremnost živjeti za potrebne kao nositelji mira i milosrđa. A jer nam je svima to dostupno, Isus nas poziva da trajno upravljamo svoj pogled prema nebeskim nagradama, te da životom pokažemo kako je život ispunjen onda kad se vodi nadahnućem vječnosti. Zato budimo sveti već sada na zemlji izborom nebeskog načina života, pa će nas jednom Gospodin u vječnosti nagraditi nagradom slave nebeske. (Izvor: Dr. Ivan Bodrožić, Vjera i djela)

Blagdan Svih sve�h se slavi 1. studenoga

RAZMIŠLJANJE UZ SVETKOVINU SVIH SVETIH


12

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

YARRA GLEN ČLANOVI GRUPA DRUŠTVENIH POTPORA U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-

Posjet za oči i dušu - spektaku

Izletnici su posjetili vrtove Alowyn koji se protežu na sedam jutara zemlje u plodnoj, zelenoj dolini Yarre Pripremila: Suzana FANTOV

D

ivan dan, prekrasni vrtovi, veličanstveni krajolik – tako su članovi grupa društvenih potpora koje djeluju pri Australsko-hrvatskim društvenim uslugama sažeto opisali svoj prošlotjedni izlet u Yarra Glen. Posjetili su vrtove Alowyn koji se protežu na sedam ju-

tara zemlje u plodnoj, zelenoj dolini Yarre. Yarra Glen, grad nagrađen za svoju ljepotu, posjeduje i veliki rasadnik u kojem su izletnici razgledali zanimljive i poneke neobične biljke. - Nakon ovog posjeta za oči i dušu, uslijedio je odličan ručak u povijesnom Yarra Valley Grand Hotelu koji je izgrađen 1888. godine i dio je kulturne baštine doline Yarra, a nakon toga povratak kući prije kiše – zapisali su izletnici na svojoj službenoj Facebook stranici Australsko-hrvatskih društvenih usluga.


HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

13

HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA ODUŠEVLJENI SU NEZABORAVNIM IZLETOM

larni krajolik očarao izletnike


14

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

‘CROKTOBERFEST 2023.’ HRVATSKI FESTIVAL DOBRE ZABAVE UZ VELIKI ODAZIV MLADOG NARAŠT

Fešta za kraj listopada uz obilje

Vrhunac večeri nastupio je uz fantastične glazbenike benda 'Prva liga' iz Sydneyja, koji znaju kako svojim nastupom zabaviti okupljene, koje su oduševili i ovu večer Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Zlatko KOZLEVČAR, Suzana FANTOV

U

organizaciji Nogometnog kluba Melbourne Croatije, tradicionalni "Croktoberfest" ponovno je ostvario ono što već godinama nudi hrvatskoj zajednici – party za pamćenje! Tako je u subotu, 28. listopada, u rano poslijepodne okupano suncem započelo okupljanje na velikom travnjaku na kojem su se prostirale piknik-prostirke, organizirale brojne zabave za najmlađe, kao nastavak priče iz društvenih prostorija i klupskog dvorišta u kojima se već od ranog jutra pripremao bogat jelovnik koji potom nikoga nije razočarao. Tako su već prvi pristigli gosti mogli uživati i u izboru domaćih pečenja – janjetine i svinjetine s ražnja, "gyrosu" koji se polako okretao na otvorenoj vatri i domaćem bureku, a onda i u drugim tradicionalnim jelima koja se ovdje redovito pripremaju. Hrana se posluživala kako vani u "pokretnoj prikolici", s koje su vas mamili domaći ćevapčići, tako i u dvorani kluba gdje su gosti uživali i plesali uz omiljeni bend "Četiri kuma". Hladno pivo, "croktobarski klasik" i ostala pića, zagrijali su mnoštvo koje se povećavalo u večernjim


Croatian Culinary Symphony: Croktoberfest 2023 Strikes a Chord with Food and Music Enthusiasts

15

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 1st of November 2023

PART 2 of Steve Ravić’s Interview with Victorian Member of Parliament Moira Deeming

Volume 27. No. 1232 1st of November 2023


FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION ││Wednesday │ Wednesday 25th of of August 2019 THE NEW GENERATION Wednesday, 1st21st of September November 2023

The Croatian Cultural Association Bosnia An event that unequivocally af�irms the safeguarded and vibrant heritage of Croatian folklore in Australia.

Prepared by: Suzana FANTOV Photos: Mr Ivica MRŠIĆ

O

n the 28th of October, amidst the scenic locale of Orchard Hills, New South Wales, the Croatian Cultural Association Bosnia played host to the revered traditional Croatian Folklore Festival. This event, orchestrated by the Inter-group Committee featuring representatives from Australian-Croatian folklore groups, unfolded against a backdrop of idyllic weather. The meticulously manicured grounds of the Croatian Cultural Society Bosnia served as the canvas for a myriad of activities. From children revelling in playful escapades on slides to stalls adorned with creative artifacts, delectable treats, fragrant candles, and unique Croatian designer products, the festival exuded a multifaceted charm. The warmth and ambiance that permeated the festival were nothing short of a celebration. Following the rendition of both the Croatian and Australian anthems, the stage was set for an opulent folklore program, seamlessly uniting folk dancers from various Australian states. The Croatian Folklore Festival stands as a testament to its role as a beautiful manifestation, drawing Croats from every corner of Australia to revel in the opulent cultural legacy of Croatia. Notable this year were the participating groups from New South Wales and Canberra. In a revival after a protracted hiatus, the festival showcased the prodigious talents and profound knowledge of folklore among children in their performances. A heartfelt invitation is extended to all groups across Australia to rejoin the festivities next year, contributing to the continued enrichment of the festival. An element of paramount excitement within the festival lies in the children’s performances, serving as a canvas for the exhibition of the burgeoning talents and skills of young dancers, singers, and musicians. These performances transcend mere entertainment, serving as a vehicle for the promotion and preservation of Croatian heritage. Throu-


CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE ADVERTISEMENT NEWS &REPORT VIEWS 17

Wednesday 21st 6th 25th ofNovember February August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 1st ofof 2023

Hosts Traditional Croatian Folklore Festival

gh the acquisition and presentation of traditional folk dances, songs, and music, children forge a connection with their cultural roots, fortify their identity, and nurture the Croatian language—a signi�icance underscored in our current era, where the erosion of cultural heritage is an ever-present concern. The triumph of the children’s performances serves as a tangible af�irmation of the diligence and dedication of the young performers, bolstered by the unwavering support of the entire community. Witnessing the pride and enthusiasm within the community for its cultural tradition, and the collective efforts for the triumph of this festival, is undeniably heartening. In summation, the Croatian Folklore Festival and the accompanying children’s performances stand as a splendid celebration of Croatian cultural heritage. They serve as a poignant reminder of the imperative to safeguard our cultural legacy and illuminate the joy and beauty inherent in traditional folk art. The resonance generated by the event was nothing short of phenomenal! Expressing gratitude on behalf of the Inter-group Committee for Croatian folklore groups in NSW, Katarina Nazor, Secretary of CFE Vukovar Sydney and President of the Croatian Folklore Groups of New South Wales, conveyed her appreciation to the visitors and the ‘Croatian Club Bosnia.’ The warmth of reception and the consistently stellar quality of the festivities epitomize the essence of this cultural gathering. The culminating crescendo of the day featured the musical prowess of ‘Sto na sat,’ whose compositions and melodies beckoned everyone to dance until the “kolo” dance and a resplendent �ireworks display brought the festivities to a close.


18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE COMMUNITY REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ

(From L-R) Former Melbourne Knights President Ante Karlušić, Ilija Crnac and newly-elected Melbourne Knights President Simon Pinčić enjoying the atmosphere at this year’s Croktoberfest

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 1st of November 2023

Symphony Croatian D Croktoberf Fuses Cultu and Music

Text Suzana FANTOV Photos: Suzana FANTOV & Zoran Juraj SABLJAK

A

s October bid its farewell, the Croatian community was treated to a spectacle of grandeur at the illustrious ‘Croktoberfest 2023’ last Saturday on October 28th. Hosted with �inesse by Melbourne Croatia, this traditional celebration, seen as a “must-attend” event once again surpassed expectations, creating an indelible memory for all who attended. The festivities commenced on a radiant Saturday afternoon, where a vast expanse of green lawn was transformed into a mosaic of picnic blankets, and the air buzzed with anticipation. Activities for the younger revellers were in full swing, while behind the scenes, the club’s social spaces and courtyard were a hive of activity, orchestrating the culinary delights that would soon unfold.

From the succulent lamb on the spit to the slow-roasting ‘gyros’ and the comforting aroma of homemade burek, the �irst wave of attendees was greeted with a symphony of �lavours that paid homage to the rich tapestry of traditional Croatian cuisine. Diners were spoiled for choice, whether they opted for the ‘mobile trailer’ tempting with homemade čevapi amidst the outdoorsy charm or the club hall resonating with the infectious tunes of the beloved band ‘Četiri kuma,’ enticing guests to dance the night away. As the sun dipped below the horizon, the crowd swelled, fuelled by the effervescent ambiance, cold beer, the festival’s classic concoctions, and an eclectic array of libations. The musical cadence, curated by the exceptional talents of ‘Akord,’ DJ Takac, DJ Šime Brzoja, and the velvety-voiced soloist Alfredo, not only set the perfect back-


THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 1st of February November2019 2023

y of Delights as fest 2023 ure, Food,

drop for company but also elevated the entire experience to a crescendo of jubilation. The zenith of the evening was reached with the arrival on stage of the musical maestros from Sydney, performers of the band ‘Prva Liga.’ Their captivating performance added an extra layer of enchantment, weaving a melodic spell that reverberated throughout the festivities. Beneath the sprawling tent, a vibrant tapestry unfolded as the younger generation of the Croatian community revelled in their favourite tunes, having previewed the playlist on the Spotify app in anticipation of the event. Their enthusiastic participation underscored the promise of ongoing support for events like CroktoberFest, ensuring a luminous future for such cultural celebrations. Once again, the hosts demonstrated their unwavering commitment to delivering top-notch entertainment to the Croatian

community. Gratitude �lowed generously towards the volunteers, sponsors, and attendees who collectively contributed to the resounding success of the event. The Club Committee extends heartfelt thanks and eagerly anticipates the next rendezvous at the ever-popular ‘Oktoberfest,’ marked by the signature ‘red-and-white checkers’ and plenty of food and beverages. On behalf of Hrvatski Vjesnik, honoured as a distinguished guest at Croktoberfest 2023, heartfelt appreciation is extended to the organisers for their impeccable coordination, timely communication, and seamless collaboration. Special mention goes to the gracious staff and all volunteers, especially those who added a touch of hospitality to the VIP lounge experience, making it an evening that will be fondly remembered in the annals of Croatian community celebrations.

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19


20 20 EXCLUSIVE INTERVIEW: MOIRA DEEMING MEMBER OF VICTORIAN LEGISLATIVE COUNCIL (PART 2) THE NEW GENERATION │ Wednesday, 1st of November 2023

Moira Deeming’s Candid Interview - Nav A Conversation on Globalist Agendas, Free Speech, a Con�nued from last week’s edi�on.

“We must have these freedoms, and these freedoms in these beliefs are the values which defeated communism and defeated totalitarianism. We cannot let them continue to divide us.” Interview Steve RAVIĆ

I

n Part 2 of this interview Steve engages Moira Deeming in a conversation that transcends conventional political discourse. The dialogue delves into the perceived erosion of national sovereignty through globalist agendas, the implications of supranational organizations, and the nuanced challenges presented by legislation on hate speech and symbols. Moira, drawing from her experiences as a former Councillor and educator, offers insights into the complexities of evolving societal norms, especially concerning gender de�initions and the impact of legislative changes. The conversation takes a turn towards the dichotomy in addressing extremist ideologies, pointing out the pitfalls of a selective approach that targets symbols without addressing the underlying issues. Steve: The notion of conspiracy is out of the window. The globalist agenda is now a reality and one that is openly being promoted. They say we will own nothing, but we will be happy. What do you say about all of this? Moira: It’s United Nations and other supernational organisations and transnational organizations. The trend towards the removal of national sovereignty via signing up to United Nations declarations here and there or protocols or agreements, I think that’s very, very dangerous, because those groups are made up of individuals that are not democratically elected and whenever a state government or a federal government, when they run in the election campaign they don’t say, “and we’re gonna cede all of this decision making power to a third-party supernational organization” no one ever says that, but then they go on and they sign up to these things and just so often they

are again out of line with what ordinary people actually believe. The �ine detail and the meaning behind particular words, they’re not what people agree to. Even right down the bottom, when I was a Councillors at Melton City Council, and I was trying to work out what these laws meant in terms of change rooms in toilets. Councils are the body that provide those facilities and it basically came down to the fact that every single toilet and change room is already gender neutral, because the word woman and the symbol for woman does not mean biological female anymore. It means anyone who wants to be a female or identi�ies as a female. This is a facility for them, and I made the point that you have not told the community about that change in de�inition, and they don’t know and that’s not fair. So, I said “you should put a sign up” in every single toilet and change room saying these facilities as per the State Government law are now for people who identify as or want to be, or whatever… that sex. They (Labor Government) already �ixed the laws through an omnibus bill, to make it clear it’s as bad as I thought. We’ve lost our women’s rights and we’ve lost all of our child safeguarding rights. We’re about to lose any semblance of reasonable free speech. The upcoming bill on the Nazi salute is one thing, but even worse than that is the anti-vili�ication legislation that’s coming up. They’re going to make it hate speech to say that trans woman by de�inition, are male. It’s going to be deemed harmful and there are going to be civil consequences. Steve: What are your thoughts about these extreme ideologies and State Government’s legislation to ban Nazi symbols and the hypocrisy of not reacting to the violent Antifa movement? Moira: Let’s not be naïve, all of them, Nazism and communism and socialism. They don’t come to people and say let’s be evil together and commit mass murder. They’re very seductive, they groom people and they tell people that what they’re doing is standing against evil. That’s what they tell people, so the other thing that’s very concerning for me is picking on one batch of symbols or ideology, it’s not addressing

Moira Deeming speaking at the Women’s rights rally early this year which prompted leader of the opposi�on John Pesu�o to invoke an expulsion mo�on which only had 63% support in the party room-hardly unanimous.

the real problem which is education, which is dealing with hate. Hate is subjective, it’s an internal issue. It’s about the right tool for the right job. These antifa groups, they are so violent. When we were standing at the ‘Let Women Speak’ rally, they were shouting out at us that they were going to rape us, they were putting their �inger across their throat, whilst they were calling us Nazis or bigots. To me, they look violent and terrifying and hateful, but they’ve got no �ilter to look at their own behaviour. All these laws and all these political ideologies which pretend like “there is only evil outside of me, there’s the evil people over there. If we can just �ind the evil people, get rid of them and then society will be some kind of nirvana”. Whereas if you read ‘The Gulag Archipelago’, it’s that famous line about… the line of evil runs through every human heart. You cannot just ban a

Victorian upper house Liberal MP Moira Deeming

bunch of symbols or a bunch of words and get rid of hate. We have to have a culture that that fosters that humility, the constant self-re�lection. And those young men that were doing the Nazi salute on the steps of Parliament that day, that’s the �irst time I’d seen anything like that in real life outside of a history book. I was in shock. Surely not in 2023, that can’t be real. As a teacher, I’ve seen ugly behaviour in kids all the time, hateful, nasty, awful, horrible behaviour and you never ever throw those kids in the bin. You always try and win them over and what is the tool for dealing with hate? It’s these personal relationships where you win people over, teach them, you drag them out of their misguided ways, if you can but the minute they step over words into physical harm or inciting to actual violence, yes you can use the law. We need to push back against hate. We need principals-based laws. We need that principal free speech and if there is hate speech, we need to counter that with better speech. With loving speech. With articulate speech that wins people over because I don’t want to drag them underground. I want them on our side. I want them to turn around and say ‘I was wrong’. Steve: To me it seems like Labor, endorsed by the Liberal’s leader Pesutto have an uneducated bi-partisan stance if they believe in such a band-aid solution. If they think that they can wipe away Nazism with a blanket ban on salutes and symbols while at the same time turning a blind eye to the extreme Antifa movement, they really need to reassess their strategy. Nazi has also become nothing more than a go to label when trying ruin and discredit people and communities. Much like the Croatian community, you’ve become a victim of such falsities, and your life and your family’s life has been compromised. Where to now? Moira: It’s the behaviour that they’re condemning. But apparently you can behave in any way you like if you’re antifa, but the minute you’re a Nazi, they say we’re gonna ban that. No one wants that behaviour. Whatever the name is they operate under, no one wants that behaviour in our society. It’s almost like a vir-


THE NEW GENERATION │ Wednesday, 1st of November 2023

EXCLUSIVE INTERVIEW: MOIRA DEEMING MEMBER OF VICTORIAN LEGISLATIVE SPORT COUNCIL (PART 2) 21

igating the Shadows: and Community Solidarity tual signalling law because we all agree that we don’t like Nazism. But the same kind of hateful behaviour, the threats of violence, the demonizing of people based on their political views that come from these Antifa groups and these socialist groups, apparently that kind of hate and bigotry and vili�ication is allowed. So, what have we done? We haven’t stopped anything. We’ve made it ok for one group and not for another. I don’t care who they are, none of that is OK but we’re only going after Nazis and that’s not a principles-based response to an issue in law. The Liberals could come out with principles-based response, but I feel like we’re just following Labor all the time and falling into the trap. Honestly, all of our problems have been created because Governments have corrupted the law. I complained relentlessly to all of these news outlets. I’ve ended up having to literally take my own political leader to court for defamation, which is insane because I do not want to harm the Liberal Party. I believe in our Liberal Party, I believe in our stated values, I just don’t have any other options. There were no other tools available to me to resolve this in a fair way. I can’t explain how it all happened, but I know what I have to do there and there are non0negotiabled, I have to get my name cleared and I want these laws changed. I want government put back in its place to serve the interest of individuals and communities and their freedoms and their rights, rather than trashing them and controlling people and even coming into our relationships with our own children. Even a cursory glance of history should tell everybody, that that’s a devastating mistake which always ends in massive, massive misery. Steve: So you continue to �ight the �ight! Moira: Absolutely! Steve: And that’s what we like to hear. You’ve given us hope and our Croatian community has become attached to you because we share your pain as much as we share your values. Moira: From what you’ve been telling me about how the Croatian Family has been misrepresented by the media, my heart breaks for the Croatian community as well. I didn’t realise how

bad it was for them actually so I’m so grateful for you telling me. It’s just incredibly damaging and sloppy reporting. To smear entire communities based on your own interpretation of small sections of behaviour or small groups of people’s behaviour. The problem with the media is that you know they self-regulated. To sue them is very dif�icult and to put in a complaint takes a lot of time and you know we really need to advocate together as a group in that way, so I think it’s great that the Croatian community are holding together and thinking about how they can respond as a group because that seems to be extremely powerful in terms of pushing back. I have received so much support from the Croatian community and lots of other communities as well, that �led communism, so I think they saw what was happening before I did. In the in the very beginning, I just didn’t understand what was happening to me, I was so shocked. I didn’t understand how this could possibly be allowed to happen to someone. I just got this in�lux of emails from those exact communities that have �led communism, they saw it before I did. They named it before I did. It’s so important that we push back against it. I haven’t lived through a proper communist regime, but so many people have, and there’s all this cultural knowledge that that all these communities have brought with them when they �led. We can. Not lose that and we can’t let that be rewritten by whoever these advocates are, these lobbyists that want to pa-

Moira Deeming leaving the Liberal Party Room a�er unfairly expelled from party room.

int any kind of inclination towards securing liberal democratic values as some kind of far-right nationalism. What I believe in is mainstream, it is the foundations of our legal system, it is the foundation of our multicultural society. It’s the only way we can sustain a multicultural society. We must have these freedoms, and these freedoms in these beliefs are the values which defeated communism and defeated totalitarianism. We cannot let them continue to divide us. That’s why I’m so grateful for all the support. We have to get coordinated. I can only encourage people again to please join the Liberal Party if you believe in our Liberal democratic values, please join Liberal party and become a member. It’s the fastest surest way towards the same goal that we all have, which is to give Australian’s a proper alternative to this creeping totalitarianism from the left. We have to be united. We have to coordinate our actions. I can just say that I am really sympathetic to what the Croatian community has gone through and whatever I can do to help I will obviously. It’s not nice to be smeared and it’s isolating, it’s wounding and you get upset that people would believe. I think that’s partly a hangover from people trusting these institutions which used to be trustworthy. So even now I try not to take offense if I come across people who believe it, I just try and win them back over and point out the facts. I just have to demonstrate the truth of the matter and just keep winning people over. It’s slow. It’s laborious. If we all act together, it’ll be much easier. The natural home of every community group that has �led communism in some form, is not Labor. It’s the Liberal Party. Conclusion: I’m sure that many of you have reservations about the Liberal Party these days, especially after the way Moira Deeming was treated by the leadership of John Pesutto. But Moira does have a valid point. An exodus of good people will only aid and abet those personal interests that do not align with the core values of the Liberal Party. It makes more sense to join the Liberal Party and rally behind Moira Deeming. We thank Moira Deeming for her time and her support of the Croatian community


22

ADVERTISEMENT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 1st of November 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight


HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

15 23

TAJA HRVATSKE ZAJEDNICE, BIO JE TO OPET PARTY ZA PAMĆENJE U CRVENO-BIJELIM 'KOCKICAMA'

dobre glazbe i slastan jelovnik!

satima. Glazbenu podlogu druženju prijatelja, znanaca, brojnih obitelji koje su došle sa svojim najmlađima, činili su izvanredni članovi benda "Akord", DJ Takac, DJ Šime Brzoja i solist Alfredo baršunastog glasa. Vrhunac večeri nastupio je uz fantastične glazbenike benda "Prva liga" iz Sydneyja, koji znaju kako svojim nastupom zabaviti okupljene, koje su oduševili i ovu večer. Veliki broj članova mlađeg naraštaja hrvatske zajednice popunio je prostor ispod postavljenog šatora i zabavio se uz omiljene pjesme koje su se prije samog događaja mogle pronaći i preslušati na aplikaciji Spotify. Upravo ovakav primjer velikog odaziva pripadnika mlađeg pokoljenja jamstvo je da će događaji ovakvog tipa, pa tako i sam "Croktoberfest", i u budućnosti imati podršku i sjajnu budućnost. Dobra organizacija domaćina i ove godine potvrdila je njihovu spremnost da na najbolji način ponude najbolju zabavu hrvatskoj zajednici te Upravni odbor kluba iskreno zahvaljuje svim volonterima i pokroviteljima, kao i svima koji su se odazvali i podržali ovaj događaj, te se raduje narednom susretu u najpopularnijem "Oktoberfestu" u znaku crveno-bijelih "kockica". U ime Hrvatskog vjesnika, koji je pozvan kao gost Croktoberfesta 2023., zahvaljujemo organizatorima na pravovremenom informiranju i suradnji s Hrvatskim vjesnikom, ljubaznom osoblju i svim volonterima - posebice uslužnim i simpatičnim članovima i volonterima koji su radili u VIP loži.


24

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

DRUŽENJE VESELA ATMOSFERA U HRVATSKOM SPORTSKOM CENTRU GOLD COASTU

Zabava uz Stevena i njegovu harmoniku oduševila brojne Hrvate Gold Coasta

Posebna zahvala Teresi i divnim umirovljenicima koji su zajedno organizirali ovaj izvanredni događaj Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Gold Coast Croatian Sports Centre Inc.

S

ubotnju večer, 21. listopada, u Hrvatskom sportskom centru Gold Coastu obilježila je još jedna izvrsna zabava, ovog puta uz odličnog glazbenika Stevena Tivanovca. Steven Tivanovac, član sastava "Prva liga", svojom je harmonikom, glasom i vedrim nastupom razveselio brojne goste koji su se okupili u ovom vrlo aktivnom hrvatskom centru. S njihove službene Facebook stranice, na kojoj možete pratiti sve njihove aktivnosti, i najave događaja koji slijede, kao što je to i već najavljeni ručak za blagdan Sv. Nikole (3. prosinca, nakon sv. mise u kapeli sv. Leopolda Mandića), prenosimo vam fotogra�ije koje svjedoče o veseloj atmosferi koja je vladala tijekom navedenog okupljanja. "Fantastičan provod imali smo prošle subote s 'užarenim' Stevenom, a posebnu zahvalu dugujemo Teresi i divnim umirovljenicima koji su zajedno organizirali ovaj izvanredni događaj" - objavili su na svojoj stranici.


VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

Tražit će izmjenu PREMA ODREDBAMA KAZNENOG ZAKONA zakona o Anomalija je, a na to mirovinama su upozoravali brojni domaći političari i strane organizacije, da je, prema važećem Kaznenom zakonu BiH, moguće otkupiti i kaznu za ratni zločin

Iako bi rast cijena hrane trebao jamčiti i povećanje mirovina, prema trenutačnim zakonskim odredbama to ne mora nužno biti tako, zbog čega su iz Saveza umirovljenika Federacije BiH najavili da će od nadležnih tražiti izmjenu Zakona o MIO. Kako se navodi u zakonu, mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine tako što se usklađivanje vrši u visini zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini. Makroekonomski analitičar iz BiH Faruk Hadžić već je ranije objasnio kako, s obzirom na to da u ukupni indeks potrošačkih cijena ulazi više od 600 različitih proizvoda, postoje situacije da čak i kada cijena hrane raste, a, recimo, pada razina cijena nekih drugih proizvoda, ukupni indeks je nizak ili negativan - nema rasta cijena. - Ovo je vrlo važno zbog umirovljenika. Mirovine se, prema zakonu, usklađuju na osnovi kretanja indeksa potrošačkih cijena, a ne indeksa kretanja hrane - naveo je. Kako su istaknuli iz Saveza umirovljenika FBiH, upravo zbog činjenice da se indeks potrošačkih cijena izračunava na osnovi reprezentativne liste koju čini više od 600 proizvoda, a među kojima su i luksuzni, tražit će izmjene, odnosno da se mirovine usklađuju na osnovi indeksa kretanja hrane. Naglasili su kako su svjesni da navedeno podrazumijeva izmjene postojećeg zakona. - Za to se moramo boriti jer umirovljenici većinu svojih primanja troše upravo na hranu - istaknuli su iz Saveza. Naveli su kako će iduće godine zatražiti od Vlade akontativno usklađivanje mirovina, kao što je bilo i ove godine. To znači da bi prve uvećane mirovine umirovljenici u FBiH, umjesto u svibnju, dobili u veljači, dok bi u travnju uslijedilo njihovo dodatno usklađivanje.

O

sobama koje počine kaznena djela u Bosni i Hercegovini može se, među ostalim, izreći kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora te novčana kazna. Navedeno ne znači da će sve osobe koje budu osuđene na kaznu zatvora istu uistinu i odslužiti na takav način. Naime, kako je propisano Kaznenim zakonom BiH, izrečena kazna zatvora do jedne godine će se na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana. „Kazna zatvora zamjenjuje se novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava s jednim dnevnim iznosom novčane kazne ili sa 100 KM ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu”, propisano je Kaznenim zakonom BiH. Također, ako se novčana kazna ne plati u propisanom roku, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora. Ako se novčana kazna plati samo djelomično, izvršit će se kazna zatvora razmjerno iznosu koji nije plaćen. Ipak postoje slučajevi kada je, bez obzira na to ima li osuđenik novca i činjenice da mu je izrečena kazna zatvora manja od godinu dana, nju nemoguće zamijeniti za novčanu. Prema odredbama navede-

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih devet mjeseci ove godine u Sjedinjene Američke Države izvezlo se robe u vrijednosti od oko 144,5 milijuna maraka

A

naliza vanjskotrgovinske razmjene BiH s velikim svjetskim gospodarskim silama pokazuje neke nove trendove koji ukazuju na obujam i strukturu, ali i tržišta koja su domaćim izvozno orijentiranim kompanijama sve zanimljiva i pristupačnija. Uvodom u podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni za prvih devet mjeseci ove godine pozornost privlače dva primjera, dijametralno suprotna kada govorimo o iznosu vanjskotrgovinskog de�icita. Dok sa Sjedinjenim Američkim Državama, BiH ima okvirno uravnotežen odnos u kojemu uvoz nije pretjerano veći od izvoza, u slučaju Kine vidljiv je ogroman debalans u kojemu je, primjerice, 2022. godine uvezeno robe koja je 23 puta vrjednija od izvezene. Iz podataka Vanjskotrgovinske komore BiH za prvih devet mjeseci ove godine, u Sjedinjene Američke Države

Slobodu u BiH moguće kupiti za 36.500 maraka nog Kaznenog zakona BiH, mogućnost zamjene kazne zatvora za novčanu kaznu ne primjenjuju se na počinitelje kaznenih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine gdje, među ostalim, spadaju: napad na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalne cjeline, sprječavanje borbe protiv neprijatelja, služba u neprijateljskoj vojsci, pomaganje neprijatelju, oružana pobuna, špijunaža, odavanje tajnih podataka, unošenje opasnih tvari u Bosnu i Hercegovinu, upućivanje i prebacivanje oružanih skupina ljudi, oružja i streljiva na teritorij Bosne i Hercegovine… Ista pravila vrijede i za počinitelje kaznenih djela poput

terorizma, �inanciranja terorističkih aktivnosti, javnog poticanja na terorističke aktivnosti, vrbovanja radi terorističkih aktivnosti, obuke za izvođenje terorističkih aktivnosti te organiziranja terorističke skupine. Anomalija je, a na to su upozoravali brojni domaći političari i strane organizacije, da je, prema važećem Kaznenom zakonu BiH, moguće otkupiti kaznu za ratni zločin, što je određen broj osoba osuđenih za ratni zločin i napravio u proteklom razdoblju. Dakle, u posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine slobodu je kupilo za 36.500 KM po osobi.

BiH u Ameriku izvezla više od 2 milijuna kg oružja i streljiva izvezlo se robe u vrijednosti od oko 144,5 milijuna maraka, a uvidom u izvozne tarifne primjetno je kako prvo mjesto čine oružje i streljivo; njihovi dijelovi i pribor, i to u vrijednosti od 71,362.978 maraka. Prevedeno u količinu, izvezli smo 2,106.567 kilograma. Kada je riječ o �inancijskoj vrijednosti, na drugom mjestu su namještaj, posteljina, madraci, nosači madraca

(iznos oko 18,8 milijuna maraka). Ipak, kada govorimo o količini, na prvom mjestu su neorganski kemijski proizvodi (3,077.361 kg). U isto vrijeme iz Sjedinjenih Američkih Država uvezlo se robe u vrijednosti od 186,534.957 maraka, a na prvom mjestu i po količini i vrijednosti su mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi (količina 218,101.488 kg, vrijednost 124,235.192 marke).

25

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Rezultat

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Njemački ministar sigurnosti Boris Pistorius otkazao je posjet Dragoj Našoj zbog sigurnosnih razloga. U Sarajevu se čudom čude. Ministar sigurnosti Federacije BiH Ramo Isak poručio je talijanskim obavještajnim službama, koje su upozorile da u BiH postoji oko dvadeset ekstremističkih džihad ćelija, da dođu u Sarajevo da ih “naši ljudi obuče kako bi počeli svoj posao raditi kvalitetno”. Inače, dovoljno vam je pogledati njegove istupe na televiziji da zaključite kako se radi o jednoj sirovoj osobi. No, i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković se oštro protivi izjavama talijanske obavještajne službe. Ni jedna obavještajna svjetska služba ne zna raditi svoj posao, samo zna “naša beha služba”. Tako je gospodo, Isak i Konaković. Nek ste vi to njima kazali. U otkazivanju posjeta njemačkog ministra svako ima udjela i podrška člana Predsjedništva Denisa Bećirovića, sarajevske gradonačelnice Benjamine Karić tekbirima i njihove antisemitske poruke, te Irfana Čengića. Nakon istupa izraelske veleposlanice u BiH na Face TV, ministar vanjskih poslova Drage Naše, Konaković, odgovorio izraelskoj veleposlanici: “Gradonačelnicu Karić ste napali tako što postavljate tezu u ‘radikaliziranom’ Sarajevu, kažete čak i da postoji ‘podrška dijela beha političara Hamasu’, a Komšića ste napali ‘da štiti teroriste’.” U svom daljnjem odgovoru Konaković tvrdi da ništa od onoga što je veleposlanica navela u emisiji Face TV nije istina jer, nastavlja dalje, “nitko u BiH ne podržava ISIL”. Je li to baš tako kako tvrdi Konaković? Naravno da nije. Jasno je kao dan da dio političara iz Sarajeva, konkretnije dio bošnjačko-muslimanskih političara podržava i Hamas i ISIL i sve radikalne islamske organizacije. Mogu Konaković i bošnjačko-muslimanska politička oligarhija koga god želi uvjeravati u suprotno, ali stvarnost je ipak drukčija nego je oni žele plasirati u javnost. Bit će prije, pokušavaju reći da svi oni koji tvrde da u BiH postoji islamski radikalizam lažu i šire neistine. Da je to tako kazuje samo 700 prijetnji smrću upućene iz BiH zastupniku u Hrvatskom saboru Marinu Miletiću nakon što je s još dva saborska zastupnika posjetio izraelski parlament kako bi se informirali o stvarnom stanju. Potvrđuje to i odluka da se ne održi obilježavanje Kristalne noći u Sarajevu. Gradonačelnika Mostara, Hrvata Marija Kordića, bošnjačko-muslimanski mediji optužuju da je zabranio, u ime grada, održavanje skupa potpore Palestini. Njegovi razlozi, kako se BiH ne bi trebala svrstavati niti na jednu stranu, jer polarizacija nije dobra za BiH, “ne piju vode”. A više je nego jasno da se javnost u BiH podijelila oko rata između Izraela i Hamasa. Međutim, ovaj pokušaj da se prosvjedi u Mostaru organiziraju kao službeni stav grada Mostara zapravo je pokušaj političkog destabiliziranja cijele BiH od strane političkog Sarajeva. Da ironija bude veća, isto to političko Sarajevo, pak, optužuje Hrvatsku tvrdeći da sve optužbe na Bošnjake-muslimane za antisemitizam potiču iz Hrvatske. Na sastanku koalicijskih partnera, 26. listopada, ne da se nisu ništa dogovorili nego su poslije sastanka stavovi još udaljeniji nego prije. Zbog čega “Trojka” nije zato da sjedište apelacijskoga odjeljenja Suda BiH bude u Banjoj Luci? Zanimljiv odgovor na to pitanje dao je savjetnik Milorada Dodika Tegeltija: “Zato što gube mogućnost sarajevskog-mahalskog medijskog pritiska i utjecaja na suce”. Posljedica tog propalog sastanka je i propala sjednica Vijeća ministara. Osobno mi je najžalije što je ovaj put izostala optimistička izjava našeg Ljepotana. Nakon ovoga Ursula von der Leyen, čiji je posjet Dragoj našoj zakazan za 1. studenoga, ne treba ni dolaziti u BiH. Ipak, planiran je njezin sastanak s članovima Predsjedništva (gdje sasvim sigurno neće čuti jedinstveni stav) i predsjednicom Vijeća ministara BiH. Što joj mogu ponuditi nakon propalih pregovora, nakon neuspjele sjednice Vijeća ministara? Zanimljivo, neki ipak vjeruju kako će BiH biti pozvana da otvori pristupne pregovore s EU! Vidljivi rezultat svega što se događa u svijetu, dakle i rat između Ukrajine i Rusije, najnoviji rat između Izraela i Hamasa samo, i uvijek, izazovu političke sukobe u Dragoj Našoj. U zadnjih 30 godina najvidljiviji rezultat u BiH jest podjela na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Jedino “dobro” je što još uvijek nema podjele na ekonomskoj osnovi, svi u BiH smo svakim danom sve siromašniji. Prije tjedan dana gostovao sam u Banjoj Luci na “Balkanskom dijalogu” koji je organiziran u suradnji Fakulteta za sigurnost iz Banje Luke i fondacije “Gorčakov” iz Rusije te imao izlaganje na temu Daytonskoga mirovnog sporazuma. Između ostaloga kazao sam: “Na koncu treba skrenuti pozornost predstavnicima sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, potaknuti ih na razmišljanje o sljedećim njihovim kolektivnim zabludama: Hrvati bi se trebali zapitati koliko je Europa, u koju se oni uzdaju, kršćanska i koliko je toj Europi stalo do njih; Srbi bi se, pak, trebali zapitati koliko je stvarno Rusiji stalo do njih, posebno do Republike Srpske, pri tom bi trebali uzeti u obzir činjenicu koliko Rusija pomaže i koliko je pomogla Srbiji glede otimanja Kosova iz njezina suvereniteta; Bošnjaci-muslimani bi se trebali zapitati je li i koliko je islamskom svijetu stalo do njih, posebno bi trebali obratiti pozornost na to koliku su im vojnu pomoć u prošlom ratu pružile islamske zemlje.” Završio sam pesimističkim zaključkom: “U sljedećim desetljećima svjedočit ćemo raznoraznim smicalicama, kako od međunarodne zajednice tako i od domaćih političara. Razlike među tri naroda u Bosni i Hercegovini postajat će sve veće, kao i netrpeljivost pa čak i mržnja. Iz drage naše Bosne i Hercegovine odlazit će i narodi i građani u potrazi za boljim, uređenijim društvom, u potrazi za boljim standardom, a rijeke Bosna, Una i Neretva će i dalje teći.”


26

AUSTRALSKE VIJESTI

POREZNE PRIJAVE

Rizik od plaćanja velikih kazni

K

ako se bliži rok za predaju porezne prijave, jedna određena skupina radnika odgađa predaju prijave radi „porezne paralize”, navode najnoviji podaci. Australska porezna uprava moli sve građane koji žele predati poreznu prijavu da to učine žurno ili će se naći u riziku od plaćanja kazne budući da je rok za predaju 31. listopada. Ne predate li poreznu prijavu kaznit će Vas se sa 313 dolara, a ovaj će iznos rasti sve dok ne predate prijavu - do maksimalnog iznosa kazne od 1565 dolara. Rok vrijedi samo za one koji namjeravaju samostalno ispuniti poreznu prijavu, a oni koji to učine preko registriranog poreznog savjetnika imaju rok za prijavu sve do 15. svibnja. Čak do dva milijuna

građana koji samostalno prijavljuju porez tek treba predati prijavu, ranije tijekom mjeseca objavila je Australska porezna uprava (ATO). Jedna određena grupa zaposlenih, oni koji su samozaposleni, odgađa predati poreznu prijavu radi visokih troškova i niskih popusta, navodi se u izvješću Sole Trader Pulse tvrtke za porezne usluge Hnry. Reprezentativni podaci na temelju intervjua na 500 samozaposlenih pokazuju da svaki drugi samozaposleni tek treba predati poreznu prijavu unatoč činjenici da je rok za predaju doslovce pred vratima. Izvršni direktor tvrtke Hnry Australia Karan Anand izjavio je da 50 posto ispitanika koji su primili procjenu izvještavaju o nižim popustima u usporedbi s prethodnim godinama.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

Svakodnevni artikli pred državnim zabranama Š tapići lizalica, opušci cigareta, naljepnice na voću, markice na kruhu - sve bi se moglo nanovo osmisliti ili potpuno ukinuti u sklopu inicijative za dostizanjem ciljeva recikliranja u Novom Južnom Walesu. Državna vlada traži povratnu informaciju o idućim koracima kojima bi se trebala spriječiti šteta okolišu i ljudskom zdravlju uzrokovana s 800.000 tona plastičnog otpada. Svega 12% plastičnog otpada generiranog u ovoj državi se reciklira, navodi se u novom izvješću. Artikli koje valja razmotriti su: pribor za jelo od plastike za jednokratnu uporabu i jednokratne posude za hranu, plastične vrećice velike nosivosti i plastične vrećice za namirnice. Filteri za cigarete, jednokratne posude za začine, baloni punjeni helijem, plastični štapići na lizalicama i sladoledu, petarde za tulume – sve to je stavljeno na popis artikala koje vlada želi postupno ukinuti ili posve redizajnirati. Vlada je predložila ukidanje naljepnica na voću, „zaštite za pizzu” - plastičnih artikala koji sprječavaju urušavanje kartonskog po-

Dekriminalizirali posjed malih Q količina zabranjenih supstanci

A

CT je postao prva australska država odnosno teritorij koji je dekriminalizirao posjed malih količina ilegalnih droga - uključujući ice, kokain i heroin. Zakon je stupio na snagu u subotu, 28. listopada, nakon što je kasno tijekom prošle godine prošao proceduru u parlamentu uz potporu većinske vlade laburista i Zelenih. Ovom potezu protivila se policija koja je upozorila da će ovo potaknuti veću konzumaciju droga i povećanje aktivnosti kriminalnih organizacija. Zamjenik načelnika policije Neil Gaughan rekao je da će ove promjene namamiti one koji rekreativno koriste droge u Canberru te tako povećati broj smrti uzrokovanih konzumiranjem droga. Sukladno novom zakonu, oni koje policija uhvati s malenom količinom droge umjesto uhićenja bit će kažnjeni sa 100 dolara kazne ili upućeni u program preusmjeravanja počinitelja iz kaznenog sustava. Uporaba droga i dalje će ostati ilegalna, no ovo se više neće tretirati kao kriminalni nego kao zdravstveni problem, navodi vlada. „Vlada ACT-a ne odobrava korištenje ilegalnih droga”, navodi ministrica zdravstva

ACT-a Racher Stephen-Smith. „Najbolje je uopće ne uzimati droge. Međutim, priznajemo da će ljudi koristiti ilegalne droge i vjerujemo da je zdravstveni pristup korištenju droga onaj koji vodi do boljih ishoda. Tretirajući korištenje droga kao zdravstveni problem, a ne kriminalni, pružit ćemo ljudima mogućnost pristupa zdravstvenim uslugama i potpori koja im je potrebna.” Dekriminalizirane količine droga uključuju do 1.5g amfetamina, kokaina ili MMDA, 50g sušenog kanabisa, 1g heroina, 0.001g LSD-a te 1.5g gljiva. Sukladno ovom zakonu, ako se neku osobu ulovi u posjedu malih količina ilegalnih supstanci te će droge i u tom slučaju biti kon�iscirane. I dalje će biti ilegalno imati drogu u tijelu. „Omogućimo li osobama koje koriste droge upućivanje u zdravstvene ustanove umjesto da ih se kazneno goni, na taj ćemo ih način potaknuti da potraže pomoć i liječenje”, navodi izvršni direktor Saveza za smanjenje štete (Harm Minimisation and Advocacy) Chris Gough. „Što je još važnije, na taj ćemo im način pokazati da društvo nije diglo ruke od njih.”

ueensland se nalazi u stanju visoke pripravnosti vezane za više od 80 aktivnih požara diljem države i najmanje 35 uništenih kuća, a dijelovi Novog Južnog Walesa bore se s vlastitim požarnim paklom. Policija Queenslanda izdala je hitno priopćenje u skladu sa Zakonom o javnoj sigurnosti i očuvanju radi požara koji se brzo šire i prijete području gradova Landsborough i Beerwah na Sunčanoj obali, gdje se vatra približila Australskom zološkom vrtu. Građani Queenslanda i dalje su u stanju visoke pripravnosti i čekaju priopćenje vlasti o tome kada se mogu vratiti kućama dok se nastavlja izvanredno stanje radi požara u ovoj državi. U nedjelju ujutro, 29. listopada, u državi je bilo aktivno više od 80 požara, uključujući i smrtonosne požare u području Western Downs. Najmanje 35 kuća i 30.000 hektara zemlje izgorjelo je u požarima. Onima koji žive u području između ulica Chinchilla Tara, Millers, Bakers, McCasker i Upper Humbug priopćeno je da se pripreme na evakuaciju. Hitno upozorenje smanjeno je na razinu praćenja i djelovanja za zajednice Tara, Weiambilla i Gums, građanima je rečeno kako situacija još nije dovoljno sigurna za povratak. „Velik, opasan požar gori pored ulice Ravens Road i kreće se prema ulici

PRITISAK ZA RECIKLIRANJEM

klopca i pritiskanje površine pizze, te jednokratne posude za začine pakiranja manjih od 50ml. U izvješću se predlaže i da se plastični poklopci za boce pričvrste za boce. „Ovaj zahtjev stupit će na snagu u Europi 2024. i brojni proizvođači već su uveli ove promjene”, navodi se u izvješću. Ministrica okoliša Penny Sharpe oglasila je alarm naglasivši koliko je raširen ovaj problem. „Do 2050. bit će više plastike nego ribe ako usporedimo njenu težinu u svjetskim oceanima. Plastika je postala toliko raširena da ju neprekidno jedemo, pijemo i udišemo”, izjavila

je. „Moramo djelovati. Zajedničkim snagama možemo imati stvarni utjecaj i ostaviti okolinu našoj djeci u boljem stanju negoli je sada.” WWF Australia izjavjuje da bi ovaj ambiciozni prijedlog trebalo usvojiti te smatra da bi Novi Južni Wales mogao postati jednom od država s najvećim ostvarenim postotkom smanjenja plastičnog otpada. Trenutno prvo mjesto drži Zapadna Australija, slijede Južna Australija, Queensland te ACT. Novi Južni Wales sada se probio ispred Viktorije na peto mjesto, no mogao bi se naći na drugom budu li usvojene politike predložene u

izvješću. Voditeljica politike WWF-a Australije „Bez plastike u prirodi” Kate Noble izjavila je da bi ove inicijative mogle biti „zaista presudne”. „Prijedlog da se eliminiraju/ zabrane štetni kemijski aditivi i plastični �ilteri na cigaretama posebno je uzbudljiv jer se ovdje radi o proizvodima koji i globalno najviše onečišćuju okoliš”, izjavila je. Uz zabranu korištenja jednokratne plastike, većina država i teritorija uvodi programe potpore zajednicama i pojedincima za višekratno korištenje i smanjenje oslanjanja na jednokratna pakiranja općenito.

mole se da i dalje ostanu podalje od svojih domova jer još nije dovoljno sigurno za povratak. Policija Queenslanda u subotu navečer ukinula je hitno stanje nakon što je požar koji se brzo premiještao zaprijetio gradovima Landsborough i Beerwah na Sunčanoj obali. Građanima je oko 20 sati naređena evakuacija, no ova odredba povučena je budući da više nije bilo prijetnje po njihovu imovinu. Očekuje se da će požari utjecati i na velike prometnice i autoceste uključujući Daniella Road. Požar je buknuo i u blizini African Savannah te je QEFS uspio vatru udaljiti od Australskog zoološkog vrta. Za većinu države i dalje je na snazi apsolutna zabrana paljenja vatre. Meteorologinja Alison

Osborne izjavila je za Sky News da se situacija popravila, ali je upozorila da bi topao vjetar koji dolazi iz divljine mogao donijeti opasnost i do Novog Južnog Walesa. Za područja North Western, Upper Central West Plains, Lower Central West Plains, Central Rangers, Greater Sydney Region, Illawarra/Shoalhaven i Southern Ranges izdano je upozorenje na ekstremnu opasnost od požara. Iako se predviđa da bi temperature u utorak mogle pasti diljem regije, Osborne je izjavila da će se situacija u južnom Queenslandu pogoršati. „Mogli bismo vidjeti i nove požare. Vremenske prognoze još ne ukazuju na ništa što bi moglo pogasiti ove požare”, izjavila je.

Napeto razdoblje dok vatre haraju

QUEENSLAND

Blackburns. Uvjeti bi se prilično brzo mogli pogoršati, vatrogasci rade na stavljanju požara pod nadzor”, navode Hitna i Vatrogasna služba Queenslanda. Građanima je rečeno da ne očekuju kako će se na njihovim vratima pojaviti vatrogasci. Upozorenje za praćenje i djelovanje ostaje na snazi za građane iz područja Condamine, Barramornie i Kogan koji su obaviješteni da se pripreme na evakuaciju budući da požar blizu ulice Ravens i dalje gori. A povratak kući za stanovnike u područjima Tara i Montrose North i dalje nije nije dovoljno siguran. Upozorenje za praćenje i djelovanje i dalje je na snazi za Carnarvon Gorge i okolna podurčja Central Highlands. Građani Colosseuma i Mount Tom u regiji Gladstone


KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

27

U Hrvatskoj 'fašiste' love na Dinamovim utakmicama, a DORH spava kad komunjare u Kumrovcu organiziraju paradu ponosa

S

vijet je zgrožen serijom prirodnih katastrofa, klimatskih, ratnih, humanitarnih, Hamas-izraelskih, a za mene i sve navijače, odjeknuo je i potop koji je doživio "naš Dinamo". Baš kao i "Naš Hajduk", "Naš Dinamo" je pojam i ponos nogometnog sjevera Hrvatske. Korak za korakom i u Remetinec, a poraz za porazom, i ode Dinamo u nogometni ambis. Četiri ili pet poraza za redom i giljotina je na vidiku. Tu nema milosti. A zašto bi je i bilo? Sve se računa u stotinama tisuća i milijunima eura, a onda ti "naš Dinamo" popuši četiri utakmice za redom. Uz humanitarnu katastrofu u Gazi teško je imati još dodatne sućuti i razumijevanja za naš domaći nogomet. No, kažu da pjesma liječi sve. Bolje rečeno, izgleda da "pjesme koje se više ne pjevaju" "liječe" sve. Osobito kripto komunističku nostalgiju. Ode Leko i sad treba nekako Torcidu osokoliti. Stoga je, povodom 75. godine oslobođenja Splita od fašističke okupacije, Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista pozivala na koncert "pjesama koje se više ne pjevaju". Istodobno djeca veterana Domovinskog rata zbog "pjesama koje se više ne smiju pjevati" odlaze u zatvor. Jel' nam se to vratio zatvor za verbalni delikt? Samo naivni još vjeruju da je "verbalni delikt" prošlost. Ulaz je opet slobodan. Za izlaz još nema garancije. Navodno Pupovac sad pledira za "treću Hrvatsku". Ranije je priželjkivao trećinu Hrvatske. Odvjetnik Ante Gotovine Mišetić javlja preko fejsa kako je Europski sud za ljudska prava presudio da bi države trebale ukinuti stranke koje se ne distanciraju od komunističkih partija. Odvjetnik Mišetić dobro poznaje Rezoluciju Europskog Vijeća o čuvenoj osudi fašističkih i komunističkih režima u poslijeratnoj Europi. Međutim, u Lijepoj našoj začuđujuće slabo i sporo čitaju. Fašiste love na Dinamovim utakmicama, a komunjare s talentiranim sluhom mogu potražiti na koncertu "Pjesama koje se više ne pjevaju", ali za koje se više ni ne zatvara. Jakovina misli da smo svi mi idioti Tvrtko Jakovina u granitnom "Telegramu" uvrjeđeno cvili: "Zašto vlasti sramotno ignoriraju odluke partizana kojima su prije 80 godina postavljeni temelji današnje Hrvatske". Kad profa povijesti na Filozofskom faksu tvrdi da je vrijeme genocida pred 80 godina nad Hrvatima ujedno bilo i vrijeme kad su se položili temelji današnje Hrvatske, e onda smo svi mi idioti. Putokaz je dao Nino Mogorović: "Živimo u vremenu koje po mnogo čemu sliči onom između 1989. i 1995. To je vrijeme za posebne ljude!". R.M. Bišćan, mada nema veze s bivšim trenerom Dinama, ima zdrave oči za poteze jugo-nostalgičara pa kaže: "Digli spome-

nik Smoji jugo-smradu koji više pripada Srbiji nego Splitu i kojeg je Oluja '95. dotukla pa je krepa malo poslije, a na sprovod mu nije došao nitko na top poziciji. U gradu "oštemali" spomenik HOS-u, spomenik IV. brigade je u ćorsokaku, di se ne vidi. Uklesali godinu oslobođenja grada 1944., a uskoro će postaviti i spomen ploču poginulom vojniku JNA na prosvjedu '91., slavi se bitka na Sutjesci redovito. K'o Split je hrvatski grad, malo morgen, što bi rekao Smojin

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Kad profa povijesti na Filozofskom faksu tvrdi da je vrijeme genocida pred 80 godina nad Hrvatima ujedno bilo i vrijeme kad su se položili temelji današnje Hrvatske, e onda smo svi mi idioti

frend Milošević". Po meni je to činjenično stanje. Oksimoron je ako se jave Smojini podržavatelji s tvrdnjom da je činjenica netočna. Postkomunistički blok u post-komunizmu doveo je do toga da danas sve veći postotak ljudi posti i izvan posta…. Mini-star Radovan Fuks rezolutno je osudio navijače Dinama zbog pjevanja koračnice "Korak ide za korakom" na tekmi u Velikoj Gorici. To se od jednog "renomiranog" znanstvenika, doktora znanosti i ministra ove Vlade i očekuje. Kaže naš Fuchs: "Grozno, odvratno, osuđujem u svakom smislu, nije im mjesto na tribinama…". Tako naš Radovan o navijačima. Međutim, na drugoj strani, pun je simpatija za mrzitelje Hrvatske. Naime, nedavno je dodijelio nagradu kao "Učiteljici godine" izvjesnoj Snežani Šević iz Borova Sela, samozatajnoj simpatizerki četnika koja je u svojoj knjizi naturalistički opisivala i slavila pokolj hrvatskih redarstvenika u Borovu. Opisala je hrvatske branitelje kao silovatelje i koljače djece koji od dječjih prstiju rade ogrlice. Njihov dolazak u Borovo Selo naša Sneška opisuje kao suicid jer su bili - nepozvani. Dolaze u srpsko mjesto, zamislite! I stvarno sve više postaje istina da "korak uvijek ide za prethodnim korakom". Tako nas bar uči povijest. Vladajuća garnitura ne uči iz povijesti, a Tuđman je dobro znao... Međutim, ni Fuchs ni vladajuća garnitura ne uče iz povijesti. Zabrane rađaju inat i otpor prema onima koji su uveli takve zabrane. Tuđman je to dobro znao zato je bio protivnik bilo kakvih zabrana, napose pjevanja pjesama za koje su prije njega komunisti tvrdili da su domobranske ili ustaške. Uvijek je znao reći da kad je nešto dopušteno, onda s vremenom postane i nezanimljivo. Zato pjevaj narode, još Hrvatska nije propala! Kad smo već kod modernih zabrana HDZ-a i Plenkija nameće mi se pitanje što ćemo s novom reklamnom provokacijom iz Lidla "Sve Za Dom". Što će na to reći Šprajc, Fuchs, Jergović, 6. lička iz Jutarnjeg i Večernjaka…?

Pesimisti misle da je treći svjetski rat već počeo. Hrvateki se uključuju čim završe drugi. Ljevičari su protiv Židova kako se ne bi otvorilo pitanje 'židovskih stanova' Famozne, dvolične rezolucije UN-a o potrebi hitnog primirja u Gazi završile su novom porukom "Gazi dalje...". Hrvatska je glasovala protiv. Jutarnji se "k'o fol" čudi pa se pita "Zašto je Hrvatska glasala protiv hitnog primirja u Gazi?" Zbog Hamasa, ustaša ili SAD-a? Upadneš preko granice u drugu državu, pobiješ sve živo, loviš taoce, žene, djecu i sad posredstvom glavnog tajnika UN-a tražiš hitno "neobavezujuće" primirje dok malo ne odahnu i dok ne stigne nova pomoć iz Teherana. Objasnio im je Luka Mišetić, možda su shvatili. On navodi kako su se 4. kolovoza 1995. dan prije Oluje, sastali nesvrstani s "delijama" i zatražili izglasavanje slične rezolucije o hitnom primirju u SAO Krajini. Dok parasrpske postrojbe malo predahnu i pripreme se za protunapad. Clinton je bio protiv i nije im preostalo ništa drugo nego da traktore polako napune dizelom. Sad je slično "nesvrstana" glasačka mašina skočila na noge. Hrvatska nije jedina glasovala protiv rezolucije nego je bila jedna od 14 zemalja koje su bile protiv. I to je to. Jednostavno za shvatiti ako se ne praviš mutavim. Ako želiš saznati istinu o ratu na Bliskom istoku novine čitaj, a seljaka pitaj… Ljevičarski novinari još se nisu odmakli od onoga što nas je "najveći sin naših naroda i narodnosti" učio, a to je da uvijek moramo biti na strani Palestine i Palestinaca ma što oni radili. Ako Židovi pobijede otvorit će se pitanje "židovskih stanova" itd. Lijeve glave je poharala nova "oluja". Zamislite apsurda da je jedna država, članica EU i članica NATO-a, poslala vojsku na granicu s drugom državom koja je također članica EU-a i članica Atlantskog pakta. Naime, zadnja vijest glasi: Italija je poslala vojsku na granicu sa Slovenijom - i mirna Bosna. Za to vrijeme moćna, ali miroljubiva Slovenija kontrolira koliko će onih, zbog kojih je Italija poslala vojsku na svoju granicu sa Slovenijom, ući

iz "Hrvaške" u "Kranjsku". Bosna i dalje ostaje "mirna". Za nju naš naivno premijer vjeruje da se treba dogovoriti s Frontexom oko kontrole njene granice s Hrvatskom. I na kraju balade, kad se podvuče crta i sve zbroji, što mislite tko će ispasti najveći gubitnik u ovoj migrantskoj krizi? Bez brige, nije teško pogoditi! Sad smo malo razočarani, zapravo šokirani, kak' je "Lepa njihova" otvoreno i bez srama stala uz Izrael i glasovala protiv "neobvezujuće" rezolucije koja traži trenutni prekid vatre dok se Hamas malo ne oporavi. Cinični Ivan Hrstić nas samo podsjeća na "ciničnu" rezoluciju koja je 1995. zahtijevala da se hrvatska vojska povuče čak i sa vlastitih oslobođenih područja. Naravno, bez ikakvog spomena ili bez osude onih koji su okupirali dio Hrvatske i izazvali rat. Rezolucija iz travnja 1995. i današnja o Gazi slične su k'o jaje jajetu ili još bolje k'o mućak mućku. Sjećam se starog sindikalca Borisa Kunsta koji je u jednoj HRT-ovoj emisiji rekao kako je nemoguće okupiti kvorum nezaposlenih i izvesti ih na ulični protest jer su skoro svi zaposleni na crno. Bili su to valjda crni dani za sindikalni pokret. Ne znam podsjeća li vas to na ovu "neobavezujuću rezoluciju" protiv Izraela. Koliko onih koji su rezoluciju potpisali rade sa Židovima? To je kao kad ili daš otkaz ili izgubiš posao. Ne možeš sve dobiti, nečega se moraš i odreći. Sjećam se kako su se Stipe Mesić i Račan u korizmi odrekli Hrvata u BiH. Lena Dulčić se na fejsu čudom čudi: "Svakako, opet se pokazalo kakvu lepezu idiota imamo oko sebe. To je odlična odluka, Hrvatska je na pravoj strani povijesti“. Potpisujem, iako mi je najdraže kad je Hrvatska na "hrvatskoj strani povijesti". Na "pravoj strani" povijesti su obično jači, kako se to kasnije u povijesti pokaže. Naravno, ne mislim na Jakovinu, Markovinu, Klasića i slične naše lijeve povjesničare. Oni ne predaju povijest, oni su se davno predali pred poviješću. Navodno su otkrili kako u Jeruzalemu, u novo pronađenoj Bibliji, piše da je Kokain ubio Abela… Milanović glumi Mačeka i spava zimski san Na višem od dva brda u Zagrebu, na Pantovčaku, Milanović spava zimski san, a zima je još daleko. Njegovi savjetnici misle da je vrijeme da se malo čučne pod stol dok veliki ne smisle "modus operandi". Tipično mačekovski stavovi. Slažem se da ne trebamo nikoga od velikih i moćnih izazivati i vući za rep, ali ipak moramo, kao svaka suverena država koja ima vlastiti vanjskopolitički stav jasno reći "popu pop, a bobu bob". Pa, iako UN danas u svijetu više nema nikakvu ozbiljniju ulogu osim moralne osude ili podrške nekim svjetskim zbivanjima, kao njegova članica trebamo jasno pokazati na čijoj smo strani u ovom opasnom

sukobu koji se vrlo lako može preliti na rat diljem Bliskog istoka, ali i mnogo šire. Naši "mirotvorci", koji se najradije ne bi izjašnjavali o ratovima koji se danas vode u Ukrajini i u Izraelu, valjda računaju na to da Hrvatska navodno ima 20.000 vojnika i časnika viška, a od viška glava ne boli… Čovjek zbog duge jezičine obično prije ili kasnije nastrada. Svojedobno sam napisao da su Globus i Nacional slični jedan drugom k’o jaje jajetu ili još bolje k’o mućak mućku. Razlog je bio prilično bezvezan, ali se Nacional osvetnički u jednom od zadnjih brojeva očešao o mene. Ništa posebno, kao onako usput, u stilu kakav odvjetnik, takav kolumnista. Ne znam bih li to shvatio kao kompliment ili pogrdu. Kakav sam odvjetnik, to najbolje znaju moji klijenti. Kakav sam kolumnista, e to pojma nemam. Ipak, znam da se prema elektronskim mjerenjima, koje su o čitanosti moje kolumne proveli "Podcast Velebit" i jedan australski portal, pokazalo kako je u jednom tjednu moju kolumnu pogledalo ili pročitalo više od 246 tisuća ljudi. Naravno, to je pi**in dim prema par tisuća prodanih primjeraka Nacionala tjedno. Možda Nacional ima neke druge podatke, ali mene, ovako miroljubivog i lažno skromnog, to što me se čita ipak veseli. Kažu da je direktor HEP-a je stvarno jak. Slažem se. Dignuo je dva kata…. I tako, dok sve polako odlazi niz brdo, Janša misli "da je vrag odnio šalu" i da je vrijeme da se narod u Sloveniji naoruža. Za to vrijeme u Hrvatskoj vlast nije nimalo zabrinuta. Love i zatvaraju navijače. Očito više ne vrijedi krilatica: "Tko pjeva, zlo ne misli". Na sjevernoj tribini ruševnog zagrebačkog stadiona vlada čista "ustašija". Lovostaj je prestao, a sezona lova je počela u Ateni te se nastavila u Velikoj Gorici. Svastika je zaboravljena. Nju valjda nitko nije nacrtao. Zato sudovi za prekršaje rade prekovremeno kažnjavajući "pjevače", ali nikao im ne stižu predmeti protiv drugih vrsta "pjevača". Recimo, svakog 25. svibnja u mitskom Kumrovcu organizira se parada ponosa komunjara i titoista, tobožnjih antifašista. Dobro se zna "Tko to tamo peva", ali DORH je na vrijeme shvatio pravila igre pa nema prijava protiv isticanja komunističkih obilježja i pjevanja komunističkih pjesmuljaka. Nema nikakvog političkog "vara" da na to upozori DORH i suce. Joj, joj, naša Hrvatska! Vladajućima je jedina nada kvaliteta naše oporbe. Kad se pokažu oni koji nude "bolju Hrvatsku", razne članice šeste ličke i lijevi bleferi, onda, da parafraziram mog bivšeg pripravnika Dražena K,: "Nema nam spasa"… Nakon smjena u Lisinskom, vodeće ljude Filharmonije birat će Gradska skupština. Jel' to znači da će dirigenti biti dirigirani


28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenog 2023.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:


MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

DUŠNI DAN U HRVATSKOJ KATOLIČKOJ BAŠTINI

Odlazak na groblja, cvijeće i svijeće Uz paljenje svijeća grobovi se kite cvijećem. Pritom je nekoć cvijeće moralo biti iz vlastitoga vrta, a svijeće su bile voštane

N

a Dušni se dan na groblje nosi cvijeće i pale svijeće. U novije se vrijeme taj običaj, uglavnom, pomaknuo na blagdan Svih svetih. (Moguć je razlog tomu što je blagdan Svih svetih u Hrvatskoj neradni dan) Višestruka je uloga svijeća u katoličkoj tradiciji. Prvi kršćani rabili su svijeću kako bi pred zoru u katakombama za vrijeme bogoslužja imali svjetlost. Njihovom uporabom, izgledom i brojem tumači se Crkveno učenje. Jedna svijeća simbol je vjere u jednoga Boga i Spasitelja, dvije svijeće predstavljaju Boga i čovjeka, tri simboliziraju vjeru u presveto Trojstvo. Šest svijeća na oltaru predstavlja neprekidnu molitvu Crkve i vječno svjetlo u svetištu. Sedam svijeća znakom su sedam sakramenata. Svijeće kod euharistijskoga obreda predočuju Kristov dolazak u pričesti. Uskrsna je svijeća znak uskrsnuloga Krista. Biskupova svijeća vjernicima daje na znanje da biskup predvodi euharistijsko slavlje. U Bibliji se svijeća i svijećnjak spominju sedamdesetak puta. O kultu pokojnika svjedoči i pokojnička svijeća. Na Visu su na prozorima stavljane crne koltrine (zavjese). Prije nije bilo slika po svim grobovima i nije se moglo kupiti ‘svićih i lampijunih’. Zato je trebalo dan ranije lijepo i pažljivo zamotati u novine da se ne razbije caklo, povećani letrat od nonota, noni, materi, oca, barbi, teti. Na letratu se većinom vidio timbar od legitimacije jer u ona doba nije bio lako doći do slika. Uz to se nosi ferol, od gvožđa sa staklima okolo, u kojem je gorila šterika. Sve bi se to stavilo na grob, a uokolo cvići. Na misi se čitalo Evanđelje po Luki, a "sveti Luka u jarbole lupa". Ako, bi jugo donijelo kišu, uslijedio bi tarc put Prilova i uzeti sliku da se ne smoči. Nekoć se u Vinkovcima groblje posjećivalo tek drugoga i trećeg dana, kada su bili Dušni dani. Prema Gavazziju, jedva bi se moglo spomenuti "kićenje grobova cvijećem ili vijencima, škropljenje posvećenom vodom, paljenje svjetla po grobovima (katkada u vrijeme mise za pokojnika — npr. u Slavoniji)". Stara je hrvatska tradicija da se umirućima dovodi svećenik kako bi ih ispovjedio i obavio posljednju pomast. Dok svećenik ne dođe, ukućani i ostali mole Gospine litanije ili neku drugu prigodnu molitvu. Kad

svećenik stigne, ostali iziđu van pričekati da se bolesnik ispovijedi, a potom nastave sa svećenikom moliti propisane molitve. Nakon odlaska svećenika, potiho se moli kod bolesnika ili, ako je zgodno, u nekoj drugoj prostoriji. Moli se za Božje proviđenje. Primijeti li se da bolesnik umire, a muči se u agoniji, stavi mu se križ u ruke, poškropi ga se i dadne mu se da popije malo posvećene vode. Upale se dvije svijeće i svi ukućani kleknu i mole Isusovu krunicu i litanije. Ako je netko dugo i teško umirao, u trogirskome se kraju vjerovalo da je to zato što se nekomu u životu zamjerio. Zbog toga bi članovi njegove obitelji zamolili tu osobu da dođe i oprosti bolesniku. Ako ovaj nije bio pri svijesti, ta bi osoba rekla "Neka i tebi i meni Bog oprosti". U posljednjim trenutcima umirućem bi se u ruke stavila upaljena svijeća, da mu duši osvijetli put na drugi svijet. Svaka kuća i u dugopoljskome kraju ima kandelorsku svijeću, koju ukućani pored postelje zapale bolesniku na smrtnome času da bi mu umiranje bilo olakšano, a kad umre, zapali se uljanica (s luminom) da se duši osvijetli put na onaj svijet. U kući, koju je pogodila smrt, upalio bi se lumin ili šterika. U kliškome kraju kod glave pokojnika svijetlila su dva lumina i voštanice. U kaštelanskome, kad bi netko umro, na šemizet, kantunal u jednoj prostoriji užgali bi se lumini i gorjeli bi osam dana da se duša ne izgubi. Pokojnik bi jednu noć proveo u kući, a sutradan bi bio pogreb. U prostoriji gdje je bio pokojnik osam dana bi se i Boga molilo, a u kuću pokojnikovih dolazila bi rodbina. Uvijek bi se našao netko od rodbine tko bi predvodio molitvu. Lumini bi gorili dok se molitva ne završi. Uz paljenje svijeća grobovi se kite cvijećem. Pritom je nekoć cvijeće moralo biti iz vlastitoga vrta, a svijeće su bile voštane. U Srijanima svijeće

"lumine" nazivane su dušice. Na Dušni dan u mnogim krajevima, primjerice, u dugopoljskome kraju u Dalmaciji, Badljevini kod Pakraca i drugdje pale se svijeće i na groblju i u kući za pokoj duše preminulih članova obitelji. Svijeće su u kućama gorjele duboko u noć. U Medovom Dolcu kod Imotskoga išlo se posjetiti grobove, ali ne kao danas. Nije bilo puno cvijeća, svića to se kašnje uvelo. Nije bilo kopanja u grob u kapselama kao danas. U selu nije bilo kolica pa bi dvojica donijeli kapsele i stavili je u zemlju. Nije bilo spomenika, nego se postavljao križ. Nekoć, u Podbablju, svaka obitelj nije imala svoj greb, nego bi svaki zaselak imao dva, tri groba za odrasle i jedan dječji. Nije se kao danas hodalo po danu po grobljima, nego rano ujutro. Prije Mrtvi dan nije bio svetac. Do osam sati bila bi misa. Bio je to dan kao i svaki drugi radni dan, ali se nije smjelo na zemlji raditi, ni orati ni kopati, jer se vjerovalo da mrtvi počivaju u zemlji pa ih se ne smije smetati. Od luga i petrulja pravile bi se bublje i stavljale bi se da oko šamatorja16 svijetle. Djeca su to isto pravila pa bi najviše veselja bilo od one djece čije bi bublje dulje gorile. Na Mrtvi dan se nikad nije ni pjevalo ni gangalo da se ne bi smetalo mrtvima u smiraju. U Badljevini kod Pakraca prije 1. studenog u mnogim su se domaćinstvima izrađivali vijenci koji su se na Dan mrtvih stavljali na grobove najbližih. Ruže za vijence izrađivane su od raznobojnoga papira i u toj izradi pojedine su se žene toliko usavršile da ih je ponekad bilo teško razlikovati od prirodnih. Ostali dijelovi vijenca popunjavani su nekim zelenjem koje ne bi brzo venulo. Često su ljudi iz šume donosili u tu svrhu bršljanovo lišće. Toga je dana cijela obitelj odlazila na groblje, polagala vijence i cvijeće i palila svijeće. Uz molitvu i šutnju odavala se zahvalnost svima onima kojih više nije bilo među živima. Dok

su mnogi uz sjetne uspomene stajali uz grobove, djeca su od rastopljenih dijelova svijeća pravila kuglice i igrala se s njima. Toga je dana svako domaćinstvo palilo u kući svijeće koje su gorjele duboko u noć. U Busovači, Dušni dan ili Dan mrtvih u narodu je poznatije kao Mrtvo spomenuće. Na taj se dan ide na groblje na mise koje se održavaju u čast i spomen najdražih. Pale se svijeće i nosi cvijeće koje se pravi samo prigodno za taj dan. Na Mrtvi dan ili Dušni dan u Kaštel Kambelovcu i Kaštel Gomilici gorjele bi mnoge svijeće. Palili su se maoleti, smotuljci od duge uske voštanice isprepleteni i išarani. Ne šterike, u stvari bilo je i šterik, ali više je bilo maoleti. Djevojke su ih nosile u velikim rupcima, a za djecu je bilo i manjih. Nije se toliko cvijeća stavljalo kao danas, ali bi se uvijek užega lumin. U lumin se žrtvovalo maslinovo ulje, i nije se smjelo vidjeti, nego da to samo gori za njih, za duše mrtvih. U Slatinama kod Trogira za svakog bi umrlog bila upaljena po jedna kandela. Prognani Hrvati iz Mrkonjić Grada u vrijeme Svih svetih i Dušnoga dana rado se sjećaju svojih mrtvih i u krugu obitelji obilaze njihova počivališta; uređuju grobove, pale svijeće i mole za spasenje njihovih duša. To je dan kada se osjeća najveća povezanost s pokojnima. U poslijeratno vrijeme, kada su katolici toga kraja raseljeni po cijelome svijetu, ti blagdani ih vraćaju u rodni kraj, na grobove najmilijih. To je jedna od rijetkih prilika kada se obitelji i prijatelji sastaju u kraju iz kojega su potekli. U Hercegovini su obilasci groblja uzeli maha tek šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća. (manje poznate riječi iz hrv. dijalekta: koltrine - zavjese, letrat - slika, timbar - pečat, šterike - svijeće, tarc -trk); Izvor: Marko Dragić, Dušni dan u hrvatskoj katoličkoj baštini, stručni članak)

29

Bobići – slastica vezana za blagdan Svih svetih T

alijanska slastica fave dei morti u XVIII. se stoljeću proširila Jadranom te je postala simbolična slastica koja se priprema uoči blagdana Svih svetih. Ova slastica veže se uz blagdan Svih svetih koji se na Jadranu tradicionalno obilježavao njezinom pripremom i darivanjem. Izvorni naziv slastice je fave dei morti (bob mrtvih), a ime i podrijetlo slastica vuče iz Trsta, odakle se u XVIII. stoljeću proširila po jadranskim gradovima, gdje se tradicionalno pripremala uoči blagdana Svih svetih, u brojnim kućama i slastičarnicama. Ovi slatki zalogajčići svojom veličinom podsjećaju na

zrno boba po čemu su i dobili ime (tal. fave) koje se u prošlosti povezivalo s pogrebnim ritualima. Stari Rimljani i Egipćani vjerovali su da po poljima boba obitavaju duše pokojnika. Slastica je poznata i pod nazivima fave dei santi, favette, bobići i bobi, a sastojci za njenu izradu vrlo su jednostavni. Osnova su bademi, šećer i bjelanjak, a arome i dodaci variraju prema željama onog tko ih izrađuje. Ova slastica izrazito je trajna te se može čuvati do 120 dana. Izrađuje se u tri boje, bijeloj, ružičastoj i smeđoj, od kojih svaka ima svoju simboliku. Bijela boja simbol je rođenja, ružičasta boja života, a smeđa boja smrti.

Bobići

dodajte kakao. Prije nego počnete raditi bobiće, pripremite još mljevenih badema, no ne onako fino usitnjenih kao za smjesu. U njih ćete uvaljati bobiće. Bobiće oblikujte tako da smjesu izvaljate u valjke debljine palca, a od njih potom odrežite manje komade koje ćete oblikovati u kuglice. Najprije valjajte bijele. Gotove bobiće poslažite u nauljenu posudu za pečenje i pecite 10 – 12 minuta u pećnici zagrijanoj na 140 stupnjeva. Pazite da se ne presuše kako ne bi bili tvrdi kad se ohlade.

RECEPT

Sastojci: - 330 grama badema plus još malo za oblikovanje - 660 g šećera u prahu - 20-40 grama kakaa - 2 jaja - po nekoliko kapi arome vanilije i limuna

Priprema: Bademe fino sameljite i pomiješajte sa šećerom u prahu. Jaja pomiješajte s aromama i dodajte bademima pa dobro izmiješajte. Oblikujte debeli valjak i prerežite ga napola. U jednu polovicu

Španjolci za blagdan Svih svetih masovno jedu "Kosti sveca",

B

ijeli zamotani marcipan u kojem se nalazi žuta krema od žumanjka izgledom podsjeća na kosti. Prodaje se u više od 600 slastičarni u pokrajini glavnog grada Madrida. Huesos de santo ili svečeve kosti španjolska je poslastica u obliku prsta koja se tradicionalno priprema za Dan svih svetih. Ovaj desert izgledom podsjeća na bijelu kost koja je pripremljena od marcipana, a slastica je tradicionalno punjena gustom žutom kremom od žumanjaka i šećera. Osim spomenutog punjenja u ponudi je mnogo drugih okusa poput čokolade ili kokosa, a Španjolci ju konzumiraju obično prije odlaska na groblje.

"Putujem u svoju rodnu Zaragozu i ondje ću s obitelji jesti ‘Kosti sveca‘", izjavila je 36-godišnja Andrea prolazeći pored slastičarnice u središnjem Madridu. Procjenjuje se kako bi 6,6 milijuna stanovnika Madrida i okolice moglo bi ovih dana pojesti 70 tona tih slatkiša, procjenjuje udruga madridskih slastičarni (ASEMPAS).


30

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Mnogi parovi poboljšat će svoj odnos. Pasivan stav da se „na kraju sve samo složi“ vrijedi samo onda kad imamo dovoljno vremena. Ovaj put trebat će djelovati nešto brže. Sretni brojevi: 6, 8, 12, 23, 34, 44

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u uživanjima ili obratno, u suzdržanosti. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom, ili ćete težiti potpunoj samoći. Razmislite o sebi i o onom što želite, te nađite ravnotežu. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na nova područja, uglavnom iz struke. Možete zavrtjeti nešto što ste dugo čekali ili planirali. Sretni brojevi: 10, 20, 21, ,23, 33, 45

Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu. Nastavit će se bogato poslovno razdoblje. Barem za vas. Također je moguće da će se pojavljivati opcije nelegalnog poslovanja. Razlučite što se smije, a što ne. Sretni brojevi: 8, 11, 12, 21, 23, 34

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz snova, ali budite realni i oprezni. Sretni brojevi: 10, 11, 21, ,26, 34, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Ljubav ćete nalaziti na svakom koraku i u svakom danu. Neće biti potrebno ništa posebno da je ostvarite. Ova običnost vama odgovara jer ste u duši mirni. Oni u vezama bit će zadovoljni i s najmanjom sitnicom koju će rado dijeliti. Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Baš intuicija bit će vam glavni vodič u poslu ovaj tjedan. Sretni brojevi: 9, 11, 27, 38, 39, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vjerojatno ćete se malo udaljiti od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uzeti preozbiljno, nego ćete sve nadilaziti humorom i pozitivnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun. Polako će početi stizati potrebne informacije. Ono što je bilo, bilo je. Pred vama se sada otvaraju nove mogućnosti i samo o vama ovisit će kako ćete ih iskoristiti. Sretni brojevi: 5, 9, 15, 26, 33, 44

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Brige će ipak ostajati iza vas i partnera, a usredotočit ćete se na to kako konstruktivno osnažiti svoj odnos. Bit će još uvijek malih provokacija, ali s njima ćete se nositi lakše. Na taj način uspjet ćete osvježiti svoju vezu. Metoda da odjednom riješiti više stvari samo će napraviti nepotrebnu zbrku. Još ćete morati rješavati posljedice toga. Zato se priberite i sagledajte što je važnije. Sretni brojevi: 7, 9, 11, 23, ,25, 40

21. siječnja do 18. veljače

Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete i dalje biti zadovoljni. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. Poslove koji su iza vas nije potrebno toliko analizirati. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje. Pred vama je nešto potpuno novo i ne još sasvim de�inirano. Sretni brojevi: 2, 9, 11, 29, 30, 44

Nekima će se činiti da su prepoznali svoj ljubavni ideal koji su tražili, ali bi se sve u trenu moglo pokazati kao puka iluzija. Zato budite više na zemlji, a manje u oblacima. Tako ćete biti sretniji. Oni u vezama bit će previše analitični prema partneru. Bit ćete izloženi brojnim kontaktima, a vaša sposobnost komunikacije povremeno će biti zbrkana. Sretni brojevi: 1, 8, 11, 24, 34, 36,

Djevica

Vjerojatno ćete zavući u kuću kako bi izbjegli ljubavne frustracije. Ovaj kukavički stav neće vam olakšati distancu u odnosima ili samoću u noćima kad se pitate zašto se to događa baš vama. Nije tako strašno. Povremeno će vam nedostajati snage i motivacije da izgurate ono što želite. Sjetite se stoga što sve možete. Moguće je da će vam malo u pomoć priskočiti neki ljudi od utjecaja. Sretni brojevi: 7, 9, 11, 13, 24, 33

23. kolovoza do 22. rujna

19. veljače do 20. ožujka

Najviše će vam odgovarati mir i povlačenje. Mnogi će vrijeme provoditi u vlastitom domu, a ako je voljena osoba uz njih, tim bolje. Samci će se prepuštat ljubavnim snovima. Njihova mašta kao da neće imati granice. Zaposleni u uslužnim djelatnostima morati će raditi prekovremeno. I ostali će dosta raditi, te neće imati vremena ni za razmišljanje. Sretni brojevi: 9, 11, 19, 21, 33, 39

ZDRAVLJE

Ribe

Uglavnom ćete imati dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da svi nešto očekuju od vas, ali neće vam biti jasno što. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što niste očekivali. Ipak, ono najgore je prošlo. Sretni brojevi: 19, 21, 29, 33, 36, 44

Što činiti prije odlaska na spavanje da bi se probudili raspoloženi B

iološki sat čovjeka radi u ciklusima od 90 minuta, a kvalitetan noćni san podijeljen je na 4-5 ciklusa. Ako ustajete ujutro u sedam sati, onda lako možete izračunati kada trebate navečer ići na spavanje, računajući 4-5 intervala od po 90 minuta.Isključite telefon! Američki znanstvenici su dokazali da mobilni telefon emitira radijaciju koja blokira mozak prilikom prelaska u stanje “Delta sna” (stanje u kojem se čovjek može potpuno odmoriti). Odredite pravo vrijeme za tuširanje. Oko deset sati navečer unutrašnja temperatura tijela prirodno opada, što je znak za mozak da počne oslobađati hormon melatonin. Tuširanje 90 minuta prije odlaska na spavanje simulira ovaj pad temperature, što ubrzava ulazak u “Delta fazu”. Ujutro kada se probudite… Nemojte ponovo zaspati, jer ćete započeti novi ciklus sna od 90 minuta, a nakon buđenja prije kraja tog ciklusa duže ćete biti pospani i teško ćete funkcionirati. Umjesto toga, na zvuk sata ustanite i idite na tuširanje. Pijte svježi sok od naranče umjesto mlijeka! Tijekom noći pada razina šećera u krvi i tekućine u

organizmu, što uzrokuje jutarnju slabost i usporenost. Sok od naranče eliminirat će ovaj osjećaj za manje od 10 minuta. Jedite meso i povrće! Nedostatak željeza uzrokuje nemiran san, često ustajanje, pa čak i hodanje u snu. Zato, ako imate ovakvih problema, povećajte unos zelenog lisnatog povrća i crvenog mesa. Dok spavate… 23.00 – Pada tjelesna temperatura i razina kortizola u organizmu, što uzrokuje pospanost, mišići se opuštaju, a mozak počinje oslobađati melatonin. 23.15 - Počinje “tihi san”, a karakteriziraju ga kratki i dinamični moždani valovi. 23.30 - Moždani valovi postaju dugi i usporeni. Što je val duži i sporiji, to je san dublji. 00.30 - Nakon ulaska u REM fazu, krvni tlak pada i to svakih 90 minuta, i to je faza u kojoj sanjamo. 07.00 - Pred jutro, temperatura, krvni tlak i razina kortizola rastu, povećava se frekvencija moždanih valova i rad srca se ubrzava. San je u ovoj fazi lak i površan, što nam pomaže da lakše ustanemo.

Pet najboljih prirodnih lijekova protiv glavobolje

A

romaterapija (alternativna grana medicine koja koristi ljekovita svojstva eteričnih ulja) je sigurno jedan od naje�ikasnijih prirodnih odgovora na glavobolju. Sljedeće biljke i njihova eterična ulja rješavaju vas glavobolje: pepermint, lavanda, eukaliptus, kamilica. Eterična ulja možete miješati međusobno, a možete ih koristiti i zasebno (samo pepermint, samo lavanda…). Eksperimentiranjem ćete saznati koji miris za vas najbolje djeluje. Isprobajte: stavite 5 kapi eteričnog ulja u 1 dl tople vode. U otopinu umočite mekanu krpicu (ili maramicu) te namočenu krpicu stavite na glavu ili čelo. Lagana šetnja znatno će umanjiti vašu glavobolju. Samo hrabro, čak i kad vas boli glava prošećite. Osjetit ćete poboljšanje. Samo vodite računa o tome da ne pretjerujete jer ako se oznojite i umorite možete postići suprotan efekt, još goru glavobolju. Kada ste već kupili eterična ulja da isprobate prvi savjet, evo vam još jedan odličan način kako da ih iskoristite, u masaži. Masaža opušta i stimulira, ali najvažniji element masaže je dodir. Dodir može izliječiti i puno teža stanja od migrene. Masaža stopala također može znatno ublažiti glavobolju, isprobajte. Promjena temperature na površini tijela dovodi i do drugih promjena. Ako vas muči glavobolja, kratkotrajna promjena temperature može ju zaustaviti. Ako vas ne boli glava, nije nemoguće da će vas zbog promjene temperature početi boljeti,

čisto da znate. Buđenje u isto vrijeme svaki dan - odlazak u krevet i jutarnje buđenje trebaju biti u isto vrijeme svaki dan. Neredovito spavanje, jedan dan više, pa par dana manje, a za vikend skoro uopće (ili suprotno, prespavati cijeli vikend), gotovo sigurno će dovesti do glavobolje. Zato je i uveden termin “vikend glavobolja” jer osobe koje se preko tjedna dižu rano, a onda za vikend dugo spavaju, pate od migrene. Umjereni unos kofeina - kava ublažava glavobolju, ali ako ste se navikli na kavu onda će njezin nedostatak uzrokovati glavobolju. Pijte do dvije kave dnevno, ne više. Lagana i nemasna hrana - masna i teška hrana još je jedan okidač glavobolje. Jeste li znali da je dehidracija jedan od češćih uzroka glavobolje? Trenutak kada osjetimo žeđ može značiti da smo već dehidrirani. Zato treba piti oko 2 litre vode dnevno.


TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

KOJA VAM JE NAJLJEPŠA?

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Ima li Ličanka Andrea šanse za titulu Miss Universe?

A

ndrea Erjavec (23) studentica pete godine razredne nastave na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, odsjek Petrinja, u zadnjim je pripremama i pakiranju kofera za najuzbudljivije putovanje u životu – ono na svjetski izbor Miss Universe koji će se 18. studenoga ove godine održati u El Salvadoru. „Jako sam uzbuđena i jedva čekam započeti avanturu života! Nikada do sada nisam putovala izvan Europe i ovo će za mene biti zaista jedinstveno iskustvo, što zbog prekrasne zemlje u koju putujem, ali i novih poznanstava s djevojkama iz gotovo 90 zemalja”, rekla je Andrea. „Miss Universe već dugo nije samo izbor najljepše djevojke. Miss Universe Organization nama kao Direkciji te našoj predstavnici tijekom godine daje bezbroj zadataka i projekata koje moramo napraviti, što nam zadaje puno više posla, ali je i prilika da svaka djevojka predstavi svoju zemlju te projekte na kojima radi, ono što je važno njoj kao osobi, rekla je Marija Kraljević”, direktorica Miss Universe Hrvatske. Miss Universe Organization je, u suradnji s Mouawad, draguljarnicom iz Tajlanda i sponzorom krune, ove godine pokrenuo poseban projekt, ‘Voice for Change’ natjecanje u kojem sudjeluju sve ovogodišnje natjecateljice. „Svaka od nas trebala je odabrati društveni problem do kojeg nam je stalo i za koji želimo biti svojevrsne ambasadorice kako bi u konačnici pomogle u rješavanju i potakle druge na pomaganje. Moj projekt usko je vezan uz moju profesiju: obrazovanje mladih i briga o njihovom �izič-

31

kom i mentalnom zdravlju. Već godinama promatram svoju osnovnu školu u Perušiću i njihovu borbu s obnovom sportske dvorane koja nema ni grijanje ni adekvatne opreme, tako da zimi djeca treniraju u učionicama. Drugi dio mojeg projekta je pomoć za obnovu zgrade fakulteta u Petrinji koji je teško stradao u potresu. Nagrada za svaki od tri prvoplasirana projekta je 12.000 dolara i znam da taj novac, ako ga dodijele mojem projektu, neće riješiti ove probleme, ali ako i ja mogu dati svoj mali doprinos, meni će to biti neizmjerno zadovoljstvo”, priča Andrea. Iako je Andrei ostalo tek nekoliko ispita do diplome, već sada se veseli nastavku obrazovanja i MBA studiju na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa koji planira upisati u jesen iduće godine.

Četvrtak, 02. studenoga 12:09 PM Dr. Beck 12:44 PM Dnevnik 2 01:39 PM Eko zona 02:05 PM Slavonski gin, dok. reportaža 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Baština: Rudnik Siverić 03:08 PM Otvoreno 03:38 PM Zlatna liga 04:03 PM Sofoklova Antigona 04:35 PM Kod Suzy: Punjene paprike 04:40 PM Studio 4: Znanost 04:48 PM Studio 4: Kultura 04:58 PM Stipe u gostima, hum. serija 05:28 PM Romano Bolković - 1 na 1: Ivo Goldstein, talk show 06:19 PM Čarobna ploča - Svijet oko nas: Urednost i zdrava hrana 06:33 PM Seoska gozba 07:17 PM Art a la carte 07:48 PM Studio 4: Sport

05:52 PM Klub čitatelja 06:48 PM Jojo i prijevozna sredstva: Vozila hitnih službi 06:54 PM Visoko nisko, crtana serija 07:05 PM Tata i ja: Na farmi životinja, dokumentarno-igrana serija za djecu 07:14 PM Potrošački kod 07:40 PM Reportaža: Iskemijali spas 07:50 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 06. studenoga 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Slikovnica, dok. reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Zadar: More 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Plodovi zemlje 03:03 PM Sedamdeset i dva dana, �ilm 04:33 PM Niski krvni tlak 04:43 PM Studio 4: Kultura 04:53 PM Nedjeljom u 2 05:48 PM Samo lagano 06:18 PM “Daleka svjetlost” - Sonja Runje i Stanko Madić, Crkva sv. Blaža Petak, 03. studenoga 12:09 PM Bamba - mljetsko libro, emisi- 07:16 PM Slikovnica, dok. reportaža 07:21 PM Garaža: Mel Camino ja pučke i predajne kulture 07:51 PM Studio 4: Sport 12:41 PM Dnevnik 2 01:36 PM Hrvati u BiH Utorak, 07. studenoga 02:01 PM Izradi sam: Dječji štednjak 12:10 PM Dr. Beck 02:06 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:45 PM Dnevnik 2 02:14 PM Kod nas doma 01:40 PM Treća dob 03:00 PM Baština: Rudol�ina 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 03:05 PM Otvoreno 02:18 PM Kod nas doma 03:35 PM Zlatna liga 03:03 PM Skriveni šibenski “vrtli” 04:00 PM Izvan formata 04:33 PM Čarobni kolač, dok.reportaža 03:08 PM Otvoreno 03:38 PM Lijepom našom: Preko 04:37 PM Studio 4: Kultura 04:43 PM Studio 4: Znanost 04:48 PM Sve će biti dobro, serija 04:51 PM Studio 4: Kultura 05:31 PM Druga strana 05:01 PM Loza, dramska serija 05:57 PM Prometej 06:22 PM Labirint: Od gazde do slučaja 05:48 PM Na rubu znanosti 06:38 PM Sretni gradovi: Beč, d serija 06:46 PM (Re)kreativac: Plivanje 07:33 PM Baština: Benkovačkim krajem 07:11 PM Fotogra�ija: Ivan Kovač 07:48 PM Studio 4: Sport 07:20 PM Art a la carte 07:50 PM Studio 4: Sport Srijeda, 08. studenoga 12:10 PM Dr. Beck Subota, 04. studenoga 12:45 PM Dnevnik 2 12:09 PM Čileanski san, dok. serija 01:40 PM Glas domovine 12:35 PM Slikarica, dok.reportaža 02:00 PM Dokumentarna reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:35 PM Studio 4: Sportske minute 02:13 PM Kod nas doma 02:00 PM Lungić s gljivama, reportaža 02:58 PM Baština: Slike s otoka 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 03:03 PM Otvoreno 02:12 PM Cronovatori: Lifesyle, serija 03:33 PM Zlatna liga 02:43 PM Globalna Hrvatska HTV 03:58 PM Razgovor s razlogom 03:23 PM Normalan život 04:28 PM Koliko je šminke previše 03:58 PM Manjinski mozaik 04:33 PM Špageti na tri načina 04:13 PM Studio 4: Znanost 04:38 PM Studio 4: Kultura 04:21 PM Studio 4: Kultura 04:48 PM “Ne diraj moju ljubav”, 30 04:32 PM Sve će biti dobro, serija godina klape Šu�it 05:11 PM Nina Badrić - Arena Pula 05:48 PM Studio 4: Sportske minute 06:11 PM Peti dan 06:18 PM Vrtlarica 07:11 PM Planine: Cres - Lošinj, serija 07:38 PM Fotogra�ija: Andrijana Škunca 06:48 PM Art a la carte 07:52 PM Studio 4: Sport 07:45 PM Slikarica, dok.reportaža 07:50 PM Studio 4: Sport Nedjelja, 05. studenoga 12:09 PM Veterani mira 12:44 PM Dnevnik 2 01:39 PM turizam.hrt 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Sedamdeset i dva dana, �ilm 03:42 PM Njemački rekvijem 04:56 PM Studio 4: Kultura 05:07 PM Sve će biti dobro, serija

“Ne diraj moju ljubav”, 30 godina klape Šu�it HTV, srijeda, 8. studenoga, 04:48 PM


32

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023. Svi s razlogom slave Bellinghama, ali Realu je pobjedu donio Modrić. Nogometaš koji zaslužuje da se po njemu zove tribina novog Bernabeua, piše Marca

Dani Olmo

Olmo zbog teške ozljede neće igrati do kraja godine

U subotnjoj utakmici isčašeno mu je rame. Bio je to tek njegov treći nastup, nakon što je više od mjesec dana izbivao zbog ozljede koljena

B

ivši igrač zagrebačkog Dinama i aktualni španjolski reprezentativac Dani Olmo, morat će propustiti sve utakmice RB Leipziga do kraja kalendarske godine, zbog teške ozljede ramena koju je zadobio u subotnjem prvenstvenom dvoboju protiv Kolna. Olmo je ušao u igru u 63. minuti, ali je samo sedam minuta poslije morao napustiti igru, nakon sudara s igračem Kolna Lucom Kilianom, u kojem mu je iščašeno rame. Bio je to tek njegov treći nastup, nakon što je više od mjesec dana izbivao zbog ozljede koljena. “Bili smo sretni što nam se vratila osoba koja svojom nazočnošću može promijeniti zbivanja na terenu”, rekao

je trener RB Leipziga Marco Rose. U nedjelju su iz kluba priopćili da će Olmo morati “izbivati nekoliko tjedana”, ali je u ponedjeljak, na konferenciji za medije uoči utakmice njemačkog kupa u Wolfsburgu, trener Marco Rose rekao da 25-godišnji španjolski veznjak više neće zaigrati u ovoj kalendarskoj godini. “Dani Olmo momčadi donosi mirnoću, ritam i kontrolu. Može asistirati i postizati golove, što ga čini nezamjenjivim i ključnim igračem za nas. Naravno da je teško prihvatiti njegovo izbivanje”, rekao je Rose te dodao: “Unatoč tome, uspijevali smo pobjeđivati i bez njega. Imam puno povjerenja u momke i u kvalitetu našeg sastava.” Rose je rekao da će Olmo biti podvrgnut dodatnim pretragama te da će tražiti i “drugo mišljenje” liječnika, nakon čega će biti utvrđeno hoće li za saniranje ozljede biti potreban operativni zahvat.

L

uka Modrić (38) ove je sezone degradiran među rezerve Reala. Legenda je ove sezone od 14 utakmica počela njih tek pet. Tako je bilo i na najvećem derbiju. Lider Real gostovao je kod aktualnog prvaka Barcelone, koja je od 6. minute vodila 1:0 i dominirala. Real je igrao tako da je Carlo Ancelotti do 63. minute morao zamijeniti čak tri igrača. Jedan od njih bio je nevidljivi Toni Kroos. Barcelona je posebno ubijala Real kroz sredinu, gdje gosti nikako nisu mogli uspostaviti ravnotežu, a kamoli nametnuti svoju igru. Bilo je, dakle, vrijeme za Luku Modrića. On je odmah po ulasku s klupe od Carvajala dobio kapetansku traku iako je ovaj i dalje bio u igri. Modrić je za pola sata svoje 500. utakmice za Real pokazao da su godine prolazne, a klasa vječna. Odigrao je samo trećinu El Clasica i uspio ga preokrenuti tako da je Real golovima Judea Bellinghama slavio 2:1. Pobjednički gol u nadoknadi sretno je namjestio upravo Modrić, tako da je njegovo loše primanje lopte u kaznenom prostoru postalo asistencija engleskom fenomenu. “Modrić? Promijenio je utakmicu, apsolutno. Držao je loptu i sve kontrolirao. Da, promijenio je meč”, rekao je Ancelotti nakon preokreta i pobjede u superderbiju. Madridski As piše: “Anđeo Modrić je ušao, a Real poletio.”

Kovač traži promjenu suđenja Nije svaki kontakt prekršaj, u suprotnom možemo igrati košarku, rekao je Kovač

T

rener Wolfsburga Niko Kovač kritizirao je suđenje i upotrebu VAR-a u Bundesligi. “Mora postojati jasna granica. Nije svaki kontakt prekršaj. Po meni, prekršaj je kada postoji ozbiljan kontakt”, rekao je Kovač. Bivši hrvatski izbornik predlaže da se situacije na terenu prosuđuju na temelju stvarne brzine, a ne usporene snimke.

“U suprotnom možemo igrati košarku. Nećemo moći nikoga pogledati, a kamoli dotaknuti”, dodao je Kovač. Wolfsburg se nalazi na devetom mjestu njemačkog prvenstva s 12 bodova. Vodeći Bayer Leverkusen ima 25 bodova, dok je Kovačev protivnik u šesnaestini njemačkog kupa koji se igra ovog tjedna Leipzig peti s 20 bodova. “Imamo priliku dokazati se u kupu. Autsajderi smo, ali želimo namučiti protivnika”, poručio je Kovač koji je 2018. osvojio kup s Eintracht Frankfurtom.

Marca, najčitaniji španjolski sportski medij, također slavi Modrića: “Bilo mu je potrebno tek pola sata da Real zaključa Barcelonu na njenu polovicu. Hrvat je svojom inteligencijom oživio Real.” Posvetila mu je i komentar pod naslovom “Ako je Modrić gotov...” u kojem piše: “Svi s razlogom slave Bellinghama, ali Realu je pobjedu donio Modrić. Nogometaš koji zaslužuje da se po njemu zove tribina novog Bernabeua.

“Xavi je znao što mu se sprema”

Na drugom kraju zemlje Rolling Stonesi su svjedočili kako Modrić mijenja nogomet samom svojom pojavom. Statistika kaže da je to napravio u 500. utakmici za Real, ali tu daleko više vjerujemo osjećajima. Xavi

Hrvatski kapetan Luka Modrić također. Legenda Barcelone obožava igrače koji razumiju nogomet. One koji dodirom, pauzom i ubrzanjem vode igru tamo gdje se ona stvara, na sredini terena. Od 62. minu-

“Godine su prolazne, a klasa vječna”

“Hrvatska inteligencija”

Niko Kovač

Španjolci slave Hrvata: ‘Modrić je najružnijom asistencijom karijere dokazao da je genij’

Pobjednički gol u nadoknadi sretno je namjestio upravo Modrić, tako da je njegovo loše primanje lopte u kaznenom prostoru postalo asistencija engleskom fenomenu. “Modrić? Promijenio je utakmicu, apsolutno.

Luka Modrić 500. nastup za Real Jedan od najvećih veznjaka u povijes�, u najvećem nogometnom derbiju, upisao je 500. nastup za po mnogima najveći klub na svijetu. Luka Modrić, u El Clasicu, za madridski Real. Impresivno zvuči da je četvr� stranac u povijes� po broju nastupa za Kraljevski klub, ispred su Karim Benzema, Marcelo i Roberto Carlos, a iza Modrića na petom mjestu Cris�ano Ronaldo. A sve je počelo 27. kolovoza 2012. godine kada je poslije iscrpljujućih pregovora konačno iz To�enhama s�gao na San�ago Bernabeu. “Stvarno sam sretan što sam ovdje. Veselim se igranju za Real. Ovo je za mene veliki izazov, najveći izazov moje

nogometne karijere. Siguran sam da ću uspje� i to je to. Imam sve što mi treba ovdje: najboljeg trenera na svijetu, najbolje igrače i ja samo trebam uživa� i igra� svoju igru’’, rekao je Luka po dolasku u Madrid. I ispunio je Modrić baš sve. 2018. godine postao je Zlatna lopta, a njegovi dosezi s Realom uis�nu su nevjerojatni: Na terenu je u Realovom dresu dosad proveo 36 580 minuta, pos�gao 37 golova, upisao 77 asistencija te osvojio 23 trofeja. Idemo redom: Pet Liga prvaka, tri španjolska prvenstva, dva Kupa kralja, če�ri španjolska Superkupa, če�ri europska Superkupa te pet puta naslov Svjetskog klupskog prvenstva.

te El Clasica vidio je kako to radi Luka Modrić.

“Realova desetka je vatrogasac”

Hrvat nije igrao tih pola sata. On ih je otplesao. Modrić je navodno na oproštajnoj turneji, na kojoj obožavateljima ispunjava želje. Traže ga dodir vanjskom, lažnjak koji lomi suparnike i lopte s očima, a on im sve ispunjava. Realova desetka je vatrogasac koji detektira vatru, i to u trenucima kada njegovi suigrači gaze po crijevu.

“Kome treba umjetna inteligencija..’”

Ako je Modrić gotov, kao što kažu da je, onda je bolje da mi svi prestanemo odmah raditi poslove kojima se bavimo. Modrić je nesebičan pa je i za drugi gol loptu prepustio Bellinghamu. Zapravo, pobjegla mu je tako što ju je loše štopao. Bila je to najružnija asistencija Modrićeve karijere. Ali Modrić je i tim potezom dokazao da je genij. Zato što je asistirao za trijumfalan gol u najvećem derbiju a da to nije ni htio. Kome treba umjetna inteligencija kada imaš Modrića...”


SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023. Izbornik Zlatko Dalić prilično je promijenio sastav

33

Miočić o otkazivanju meča s Jonesom: ‘Želim vratiti pojas i to će se dogoditi’

De�initivno se želim boriti protiv najvećeg, a to je Jon Jones, poručio je Miočić, naglasivši kako se ne planira još umiroviti

Dalić objavio popis. Vraća se Pjaca, otpali Vlašić, Musa, Barišić, Brekalo...

Hrvatska do kraja kvali�ikacija mora osvojiti više bodova od Walesa za izravan plasman na Europsko prvenstvo

I

zbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić objavio je u ponedjeljak popis igrača za utakmice u kojima će Hrvatska 18. studenog gostovati kod Latvije i 21. studenog dočekati Armeniju. Dalić je najavio promjene nakon poraza od Turske i Walesa. Ispunio je obećano pa su Nikola Vlašić, Josip Brekalo, Borna Barišić, Petar Musa i Dion Drena Beljo završili na pretpozivu. Očito hrvatski izbornik nije bio zadovoljan njihovim nastupima u prethodnom kvali�ikacijskom ciklusu. Iz HNL-a u reprezentaciju je pozvan Marko Pjaca, ofenzivac Rijeke. Pjaca, koji je za Hrvatsku odigrao 24 utakmice, vraća se u reprezentaciju nakon pet godina. Pretpozive su dobili HNL-ovci Martin Baturina (Dinamo), Dario Melnjak (Hajduk) i Franjo Ivanović (Rijeka). Od novih igrača pozvan je Marin Pongračić, zadnji put je pozvan prije više od godinu dana. Sada Pongračić igra sjajno u Lecceu i Dalić mu je dao novu priliku. U reprezentaciju se nakon pauze zbog ozljede vratio i Salzburgov Luka Sučić. Povratnik je i napadač Ante Budimir, 32-godišnji napadač koji ove sezone blista u Osasuni. Podsjetimo, Hrvatska do kraja kvali�ikacija mora osvojiti više bodova od Walesa za izravan plasman na Europsko prvenstvo. Wales gostuje Armeniji i dočekuje Tursku koja je ranije osigurala plasman. “Doveli smo se u situaciju da u skupini više ne ovisimo sami o sebi, no plasman na Euro i dalje imamo u svojim rukama. Naravno, nadamo se izbjeći dodatne kvali�ikacije, no nećemo razmišljati o Walesu jer na njihove rezultate ne možemo utjecati.

Moramo se isključivo fokusirati na sebe i naše utakmice, odraditi svoj posao maksimalno i uzeti šest bodova kao što smo učinili u rujnu. Razočarali smo u listopadu i sada moramo ponizno, odlučno i zajedno popraviti taj dojam”, istaknuo je izbornik Dalić. “Razumljivo je da nakon dvije loše utakmice malo promijenimo popis i priključimo nekoliko novih igrača koji su to zaslužili svojom formom. Poslali smo i devet pretpoziva, pa ćemo u iduća dva tjedna vidjeti koga još možemo ili trebamo aktivirati, ovisno o zdravstvenom stanju i formi. Nadamo se boljoj medicinskoj slici nego što je bio slučaj u listopadu, kako bismo u što boljem sastavu dočekali ove važne utakmice u kojima ćemo, duboko vjerujem, kvalitetno reagirati i pokazati da je listopad bio iznimka. Uostalom, ova ekipa je

u posljednjih godinu dana osvojila dvije velike medalje te dvije lošije utakmice nisu poljuljale moju veliku vjeru u našu kvalitetu, mogućnosti i zajedništvo”, poručio je izbornik Dalić. Pozvani: Golmani: Dominik Livaković, Ivica Ivušić, Nediljko Labrović Braniči: Domagoj Vida, Josip Juranović, Joško Gvardiol, Borna Sosa, Josip Stanišić, Josip Šutalo, Martin Erlić, Marin Pongračić Veznjaci: Luka Modrić, Mateo Kovačić, Marcelo Brozović, Mario Pašalić, Lovro Majer, Luka Ivanušec, Luka Sučić, Nikola Moro Napadači: Andrej Kramarić, Bruno Petković, Marko Pjaca, Ante Budimir Pretpozivi: Nikola Vlašić, Borna Barišić, Josip Brekalo, Dario Melnjak, Petar Musa, Dion Drena Beljo, Martin Baturina, Franjo Ivanović, Dominik Kotarski.

Marko Piaca ukupno ima 24 nastupa i jedan pogodak. Povratak u reprezentaciju komen�rao je za službenu stranicu Rijeke. “Čast je i naravno da sam presretan što sam se nakon pet godina vra�o u reprezentaciju. Kada sam se vraćao u HNL to je bio jedan od ciljeva, iako se vjerojatno nitko nije nadao će se sve ovako brzo dogodi�. Nadam se da ću nastavi� s dobrim igrama u Rijeci, ovo je svojevrsno priznanje meni, ali i cijelom klubu i momčadi na dosadašnjim rezulta�ma”, rekao je Pjaca. “Radio sam naporno pro-

teklih godina, nadao se da ću dobi� priliku ponovno zaigra� za reprezentaciju. I dolazak u Rijeku išao je u tom smjeru, u konačnici sve što se dogodilo pokazalo se kao pun pogodak. Dobro igramo, prvi smo na ljestvici, odlična je atmosfera u klubu i svlačionici i sad je s�gao i poziv. Na meni je pomoći reprezentaciji na bilo koji način i vjerujem da ćemo ostvari� dobre rezultate”, dodao je Pjaca, koji će sa suigračem i golmanom Rijeke Nediljkom Labrovićem bi� dio reprezentacije u završnici kvalifikacija za Euro 2024.

Pjaca se vra�o nakon 5 godina: ‘Čast je i naravno, presretan sam’

Marko Piaca sad igra u Rijeci

S

tipe Miočić (41) i Jon Jones (36) trebali su se 11. studenog u Madison Square Gardenu boriti za titulu teškaškog prvaka, no jedan od najiščekivanijih mečeva u povijesti UFC-a otkazan je zbog Jonesove ozljede tetive na treningu. Miočić je putem platforme Only Fans komentirao otkazivanje borbe te poručio da ne ide u mirovinu. Podsjetimo, Only Fans je stranica za odrasle na kojoj dominira seksualan sadržaj, ali ima i drugih tema. “Probudila me vibracija mobitela, menadžer mi je javio da je borba otkazana. Osjećao sam se kao da me netko udario u jaja kada sam saznao. Nisam mogao spavati ostatak noći. Bio sam uzbuđen zbog borbe s Jonesom. Ozljede se događaju. Nadam se da će biti bolje. Ne znam hoću li se boriti protiv nekoga drugoga”, rekao je Miočić. Kako je do UFC-ove priredbe ostalo svega nekoliko dana, najpoznatija borilačka organizacija morala je brzo dogovoriti zamjensku borbu, ali ne s novim Stipinim protivnikom, nego s potpuno novim dvojcem u kavezu. Dana White objavio je da će se za pojas privremenog teškaškog prvaka sučeliti Tom Aspinall i Sergej Pavlovič. Miočiću nije jasno zašto njega nisu izabrali. Jones će nakon ozljede biti operiran te ga čeka osam mjeseci pauze. S obzirom na to da Miočić ima 41 godinu te se posljednji put borio u ožujku 2021. godine, postavlja se pitanje hoće li možda i najveći teškaš ikad otići u mirovinu. “Ne znam zašto me nisu izabrali, ali prihvaćam odlu-

S�pe Miočić čekat će novi termin za borbu ku. Razumijem da imaju put kojim žele ići. Svaki borac u ovoj diviziji je težak protivnik. No ja se de�initivno želim boriti protiv najvećeg, a to je Jon Jones. Nije to bila moja, već njihova odluka. Sve se događa s razlogom. Borba je otkazana i to je sranje. No

takva je igra, događa se. Kao što sam rekao, nadam se da je Jones dobro. Ako želiš biti najbolji, moraš pobijediti najbolje. Želim vratiti svoj pojas. To je moj pojas i to će se dogoditi”, poručio je Miočić, naglasivši kako se ne planira još umiroviti.

Dana White

‘S�pe ima razloga bi� uzrujan’ U američkim medijima pojavila se izjava predsjednika UFC-a. Dana White pokušao je objasni� odluku UFC-a da se Miočiću ne ponudi borbu za privremeni pojas, već da ga se ostavi po strani i čuva za Jonesa. “S�pe se neće bori� za privremeni pojas. Jones je rekao da se i dalje želi bori� sa S�pom, a mi smo odlučili da će tako i bi�. Imate najvećeg teškaša u povijes� pro�v najvećeg MMA borca u povijes�. Nismo ni nudili S�pi

borbu za privremeni pojas, bio bi to iskaz nepoštovanja prema njemu”, rekao je White pa dodao: “S�pe je očekivano jako uzrujan. Prošao je kamp, uložio novac... Da, uzrujan je. Ipak, zašto bi h�o ijednu drugu borbu osim ove s Jonesom koja mu može donije� pojas? S�pe Miočić da se bori za privremeni pojas? Ne. Ima pravo i razloga bi� uzrujan, ali to je takva situacija jednostavno. Ne možete nikoga krivi�.”

Hrvatske karatašice osvojile broncu U borbi za treće mjesto pobijedile su Mađarsku bez izgubljenog poena

Hrvatske karatašice osvojile broncu

H

rvatska ženska karate reprezentacija osvojila je brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti. Hrvatska reprezentacija u susretu za treće mjesto pobijedila je Mađarsku 2:0, odnosno slavila je bez izgubljenog poena. Lea Vukoja ostvarila je pobjedu 8:0, a Sadea Bećirović potvrdila je reprezentativno slavlje pobjedom 7:0. Cijelu žensku hrvatsku

reprezentaciju činile su Lea Vukoja, Sadea Bećirović, Lucija Lesjak i Nikolina Golomboš. Hrvatski karate savez na

društvenim mrežama poslao je čestitku hrvatskim karatisticama: “Čestitke fantastičnim djevojkama na svjetskoj bronci!”


34 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

STRIJELAC VATRENI SVE BOLJI U BUNDESLIGI

Prvi pogodak Majera za Wolfsburg

Pogodio je s bijele točke za prednost Wolfsburga u 45. minuti utakmice

V

eznjak hrvatske nogometne reprezentacije Lovro Majer postigao je svoj prvi pogodak u njemačkom prvenstvu realiziravši kazneni udarac za Wolfsburg u 2-3 (2-1) gostujućem porazu od Augsburga u susretu 9. kola. Majer, koji je sudjelovao i u prvom pogotku momčadi koju vodi Niko Kovač, pogodio je s bijele točke za prednost Wolfsburga u 45. minuti. Prethodno je Augsburg poveo golom Tietza (17), a poravnao je Wind (35) na kraju akcije u kojoj je par trenutaka ranije Majer srušen u domaćem kaznenom prostoru. Činilo se kako je naš reprezentativac zaustavljen prekršajem, ali lopta se odbila na nogu Winda koji je zatresao mrežu pa je tako intervencija VAR-a postala nepotrebna. No, u nastavk su domaći uspjeli preokrenuti rezultat u samo dvije minute, autogolom Bornauwa (79-ag) i pogotkom Engelsa (81). Majer je za Wolfsburg igrao do 74. minute, dok je Dion Drena Beljo u igru za Augsburg ušao u 78. minuti. Wolfsburg je trenutačno deveti sa 12 bodova, dok je Augsburg 10. sa 11. Majer je s Wolfsburgom potpisao do ljeta 2028. go-

Velika očekivanja Od Majera koji sada ima 25 godina i u igračkoj je zrelos� očekuje se da zajedno s Kovačićem zamijeni Luku Modrića u hrvatskoj reprezentaciji kada Luka ode u mirovinu nakon Europskog prvenstva u Njemačkoj sljedeće godine.

I

van Perišić naporno radi kako bi se što prije oporavio od teške ozljede koljena. U Innsbrucku je odradio operaciju prednjih križnih ligamenata, a nakon toga je započeo rehabilitaciju. U ponedjeljak je iz teretane objavio Instagram story na kojem se vidi kako odrađuje vježbe na spravi. Perišić radi na jačanju nogu nakon pauze i čini sve kako bi se na terene vratio prije zadanog roka. Oporavak

Sergej Jakirović, trener Dinama, je u velikim problemima

Prilike za nastupe u Vatrenima dobiva redovito, doduše uglavnom s klupe, ali dojam je kako ih nije potpuno iskoris�o. Za nada� se je kako će to popravi� u sljedeće dvije kvafilikacijske utakmice s Latvijom i Armenijom

Što se događa s Dinamom?

Modri su izgubili s 0:1 od Viktorije iz Plzena, a potom s 2:1 pobijedili Lokomotivu u dramatičnom utakmici Lovro Majer dine, a transfer iz francuskog Rennesa vrijedan je bio 30 milijuna eura. Tada je otkrio i tko su mu bili igrački uzori. ‘Naravno, moj je uzor uvijek bio Leo Messi. Uz njega jedan od najdražih igrača mi je Kevin de Bruyne, on je bio ovdje. Imam puno uzora, ali moram izdvojiti ovu dvojicu’, kazao je Majer kojeg posljednjih godina uspoređuju s Lukom Modrićem. ‘Mnogi me uspoređuju s njim zato što igramo na istoj poziciji i zbog izgleda. On je

izniman igrač i iznimna osoba i nastojim učiti od njega svaki put kad sam s reprezentacijom. Lijepo je čuti za te usporedbe, mislim da sam na dobrom putu postati dobar kao i on. Jako je teško, ali trudim se’, kaže hrvatski veznjak koji je otkrio i zašto u Wolfsburgu nosi broj 19. „Nosio sam taj broj prvi put kad sam nastupio za hrvatsku reprezentaciju i tada sam zabio dva gola tako da sam uvjeren da će postati važan broj“, kazao je Majer.

od ove ozljede traje najmanje šest mjeseci, no poznavajući Perišićev mentalitet, on će učiniti baš sve kako bi se vratio i prije.

Ako će mu zaista trebati devet mjeseci za oporavak, to znači da je sezona za njega završena, ali i da vjerojatno otpada i za Euro 2024., čak i ako se uspije oporaviti na vrijeme. U idealnom slučaju mogao bi se vratiti u ožujku, a ova bi situacija mogla i ubrzati njegov dugo iščekivani povratak u Hajduk. Perišić je u Tottenham došao iz Intera kao slobodan igrač u ljeto prošle godine. Od tada je za Spurse u 50 nastupa postigao jedan i namjestio 14 golova. Ugovor s Tottenhamom traje mu do kraja sezone pa je s obzirom na težinu ozljede, već odigrao posljednji meč za taj klub.

Perišić je već u teretani, radi vježbe

Ako nastavi ovako s oporavkom, vratit će se puno prije nego što se predviđalo

ANALIZA PROBLEM JE MOŽDA I U TRENERU

Odrađuje vježbe na spravi

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

U

takmica Dinama protiv češke Viktorije iz Plzena na Maksimiru s taktičkog aspekta nije bila naročito bogata ni zanimljiva. Dinamo je imao defenzivnu stabilnost koja je pukla tek na kraju utakmice kada je pojurio za izjednačenjem, ali prema naprijed je kreirao premalo, posebno s obzirom na to da je imao 70% posjeda. Tužno je da se Dinamo doveo do toga da mu je najbolja šansa za gol pokušati iznuditi prekršaj u zoni Marka Bulata i nadati se da će on majstorijom iz slobodnjaka prelomiti susret. Kao i većina problema koje Dinamo ima u fazi napada, oni koje smo vidjeli protiv Viktorije vuku korijene u izostanku Brune Petkovića. Dinamo nije izgubio samo primarnog kreatora u zadnjoj trećini terena nego i jedinog igrača koji može u kontinuitetu povezivati linije tako što se uvlači iza leđa suparničkoj vezi i tjera ju na rotaciju. Bilo je bolno vidjeti kako Dinamo nema rješenja čim mu se oduzme dodavanje prema sidrunu. U nastavku je Jakirović napravio dobru adaptaciju s obzirom na stanje na terenu. Iz igre je izvadio Mahira Emrelija i Darija Špikića, uveo je Maximea Bernauera i Josipa

Drmića te je prešao na 3-5-2 formaciju. Time je dobio bolju kontrolu tranzicije i dubine defenzivno (samo par minuta ranije je Dino Perić zamalo zaradio crveni karton jer nije iskontrolirao dubinsku loptu), dobio je igrača viška u otvaranju napada, a u Bernaueru je dobio stopera kojem su distribucija i dijagonale najbolji element igre. Ironija često ima glavnu riječ u nogometu pa je tako francuski stoper skrivio penal iz kojeg je pao jedini gol na susretu i bio je to klasičan trijumf duhova prošlosti. Onih u kojima su neki igrači imali neograničen kredit, a drugi minimalan pa su daleko od pravog ritma i greške u ključnim trenucima rade puno češće nego inače. Samo par dana kasnije u prvenstvu vidjeli smo na djelu Jakirovićev poučak. Zbog kiksa je izostavio francuskog stopera iz kadra za susret s Lokomotivom. Problem s tim poučkom je dvostruk. Prvi je taj da Dinamo igra užasno i pod Jakirovićem osim Marka Bulata vjerojatno nije bilo jednog jedinog igrača koji nije zaslužio biti zabetoniran na klupi ili na tribini. Problem može biti u jednom ili dvojici igrača, a nikako u njih petnaest. Da ironija sudbine bude veća, gol je skrivio baš Bulat koji je najkonstantniji igrač Dinama pod Jakirovićem. Van ludnice u završnici Dinamo je opet bio potpuno nee�ikasan u posjedu. Arijan Ademi je jedna od najvećih ličnosti u modernoj povijesti Dinama, ali jedino što mom-

čadi danas može ponuditi je igra u završnici, a ni ona nije na razini otprije nekoliko sezona. S njim i Bulatom visoko Dinamu fali opcija u sredini terena koje se mogu iskoristiti za progres lopte. Veliki dobitak iz susreta protiv Lokomotive je i Kaneko. U samom primanju se vidi da ima mekan dodir, ima dobar prvi korak, smisao za motoriku i dribling na vanjsku stranu. Dosad je bio nepravedno zapostavljen u odnosu na konkurenciju koja nije ničim zaslužila nedodirljiv status. Vidi se da se privikava na momčad i kulturu, ali itekako može pomoći. Jedino što za momčad s Maksimira vrijedi iz tog susreta su tri boda. Sve ostalo je ponovno bilo ispod svake kritike. Jakiroviću je podcjenjivanje vlastitih igrača u izjavama poput one da “se moraju zamisliti i da im nitko ne brani dati gol” nakon Ballkanija postalo standardna disciplina kojom je uvjerio dobar dio navijača da je ovo momčad kojoj je realnost borba za Europu. Čak i kad bi to bila istina, a ne može biti dalje od nje, nijedan trener si ne može dozvoliti da mu momčad ovako izgleda i da trenira strogoću i principe nad jedinim igračima u svlačionici koji nemaju nikakav glas ni utjecaj. Dinamu je jako trebala pobjeda poput ove, ona u kojoj je loš i izvuče se iz Marijanske brazde i koja može preokrenuti sezonu. Ali velika bi greška bila da se trener, a prije njega i Uprava, sakriju iza toga.


SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenoga 2023.

35

NOGOMET VODEĆA TROJKA NA LJESTVICI OVAJ PUT USPJEŠNA

Hajduk je golom Livaje iz penala svladao Slaven Belupo pod vodstvom novog trenera Karoglana. Rijeka je golčinom Pašalića svladala Goricu, a Dinamo je golovima u sudačkoj nadoknadi okrenuo Lokomotivu

Andrej Kramarić

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

H

ajduk je pod vodstvom novog-starog trenera Mislava Karoglana pobijedio Slaven Belupo u Koprivnici s 1:0. Već u petoj minuti Uremović je ušao u šansu nakon kornera, ali je s pet metara promašio gol. Hajduk je napadao, ali bez većih šansi je bio sve do 44. minute kada je zbog igranja rukom zaradio penal. Zabio ga je Livaja i time prekinuo niz od sedam utakmica bez pogotka. U drugom dijelu je Hajduk iskontrolirao susret i uzeo bodove. Rudeš i Varaždin su odigrali susret bez golova u kojem su junaci bili vratari. Osijek je s 3:1 svladao Istru. Do poluvremena nije bilo golova, a onda je ušao Vedran Jugović. Prvi gol je zabio u 46. minuti nakon kornera. U 86. minuti je isti igrač dočekao asistenciju Bralića na drugoj stativi za novi gol, a hat trick je upotpunio u nadoknadi kad je bio precizan iz penala. Gol utjehe za goste zabio je Filet. Rijeka je pobjedom protiv Gorice (1:0) ostala na vrhu ljestvice. Pogodak odluke zabio je sjajni Marco Pašalić već u sedmoj minuti. Uzeo

Livaja konačno zabio, Dinamu pobjeda u trileru ‘Nevjerojatno što je Lokomo�va preživjela’ Nakon šokantne pobjede pro�v Lokomo�ve, Jakirović je poručio: “Nije bilo nimalo lagano. Pokušali smo s rotacijama da gore dobijemo više igrača u završnici. Nešto smo i stvorili. Na poluvremenu smo nešto mijenjali i rekli da nema predaje do kraja i da moramo s�ska�. Ono što je Lokomo�va do 70. minute preživjela je nevjerojatno,

Sergej Jakirović toliko udaraca, ulazaka u 16 metara... Nije lopta htjela u gol.”

Tablica Rijeka 12 8 Hajduk 12 8 Dinamo 11 7 Osijek 12 6 Gorica 12 5 Varaždin 12 3 Lokomotiva 12 3 Slaven Bel. 13 3 Istra 1961 13 1 Rudeš 13 0

2 2 0 4 1 3 3 3 4 3 7 2 5 4 4 6 5 7 3 10

23-9 26 14-8 24 23-10 22 29-18 21 12-9 19 16-14 16 15-13 14 14-25 13 10-29 8 7-28 3

je loptu na 20 metara i opalio ju ljevicom od stative u gol. Rijeka je do kraja susreta bila bolja, ali rezultat se nije mijenjao. Dinamo je u drami svladao Lokomotivu kod kuće s 2:1. Gosti su šokantno poveli u 4. minuti kad je Bulat krivo vratio loptu i gurnuo Tucija u čistu situaciju koju ovaj koristi. Dinamo je napadao, ali nije uspijevao probiti blok gostiju i vratara Čavlinu. To je trajalo sve do 94. minute kada je Baturina napravio sjajan dribling, izbacio se na lijevu nogu i svom snagom zakucao loptu od prečke u gol. Dinamo nije posustao i to mu se isplatilo. Mišić je izbacio Ljubičića u prostor, a on je ubacio čvrst centaršut po podu. Baturina nije stigao loptu, ali ju je Kaneko na drugoj stativi pospremio u mrežu za ekstazu.

‘Gvardiol se pretvorio u Maldinija, apsolutni dragulj’ Bio je nesiguran na početku, ali to je poseban igrač, apsolutni dragulj, rekao je Neville

U

derbiju desetog kola Premier lige Manchester City je na Old Traffordu pobijedio gradskog suparnika United 3:0. Junak utakmice bio je Erling Haaland koji je zabio dva gola (26 - 11 m, 49) te asistirao Philu Fodenu za treći pogodak na utakmici u 80. minuti. Svih 90 minuta za engleskog prvaka odigrao je hrvatski reprezentativac Joško Gvardiol na poziciji lijevog beka. Mateo Kovačić ušao je umjesto Juliana Alvareza u 87. minuti. Nakon utakmice Gvardiolovu igru prokomentirao je Gary Neville, ugledni engleski analitičar i nekadašnji kapetan Manchester Uniteda. Neville je bio očaran kako je Gvardiol odigrao

Joško Gvardiol svoju rolu i na kraju kratko zaključio: “Gvardiol se pretvorio u Maldinija. Bio je nesiguran na početku, ali to je poseban igrač. Apsolutni dragulj.” Paolo Maldini je jedan od najboljih obrambenih igrača svih vremena, koji je od 1984. do 2009. igrao za Mi-

lan, a od 1988. do 2002. za reprezentaciju Italije. Maldini je igrao na pozicijama stopera i lijevoga beka i kroz čitavu karijeru je bio dominantna �igura na terenu. Mora se priznati kako je rijetko koji hrvatski nogometaš nakon prelaska u tako

veliku momčad kakav je Manchester City dobio nepodijeljenu potporu sportske javnosti i stručnih komentatora poput Gvardiola. Iz kola u kolo izgleda sve bolje, stabilan je na terenu, ali i izvan njega. Nema nikakvih njegovih izjava koje bi odskakale od onoga kakvog ga znamo – pristojnog i �ino odgojenog dečka iz zagrebačkih Srednjaka. Dečka koji je s prvih prvenstvenih utakmica koje je igrao za Dinamo vraćao doma u stan tramvajem, a njegov otac i dalje, i nakon sinovog uspjeha, prodaje ribu na zagrebačkoj tržnici Dolac, tik do Trga bana Jelačića. Ono što se u životu njegove obitelji jedino promijenilo je da je Joško svojoj obitelji omogućio kupnju kuće u okolici Zagreba gdje sada žive.

Kramarić se vraća treninzima

H

rvatski nogometni reprezentativac Andrej Kramarić trebao bi se sljedeći tjedan vratiti treninzima, najavio je u četvrtak trener Hoffenheima Pellegrino Matarazzo. Kramarić je zbog ozljede butnog mišića već propustio dvije utakmice, a nije mogao zaigrati ni za hrvatsku reprezentaciju u kvali�ikacijskim dvobojima s Turskom i Walesom. Neće ga biti u sastavu Hoffenheima ni u subotu na

gostovanju u Stuttgartu. - Kramarić napreduje i vjerojatno će se vratiti u trening sljedeći tjedan - rekao je Matarazzo. To je dobra vijest i za hrvatskog izbornika Zlatka Dalića uoči posljednje dvije utakmice kvali�ikacija za Euro 2024. Pozvao ga je na okupljanje reprezentacije. Iako su ga ranije mnogi bili skloni kritizirati, sad kad ga nije bilo većina je shvatila koliko je Kramarić važan igrač za Vatrene.


36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 1. studenog 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

N

DIŠ

D

L

MO

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.