The Croatian Herald 7th December 2022

HK 'KRALJ TOMISLAV'

NA KRAJU GODINE

Čudesni Livaković donio novo četvrt�inale SP-a

Ne može bez drame. Hrvatska je pobjedom nad Japanom izborila prolazak u četvrt�inale Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru. U regularnom dijelu završilo je 1:1, potom su se igrali produžeci, a nakon toga pristupilo se izvođenju jedanaesteraca.Tada je na scenu stupio hrvatski junak

Dominik Livaković. Obranio je tri od četiri japanska jedanaesterca i tako odveo Vatrene u četvrtinale u kojem će u subotu, u 2 sata ujutro po australskom vremenu, igrati protiv Brazila. Tako se hrvatska bajka u Kataru nastavlja. „Sve ovo podsjeća na Rusiju“, rekao je hrvatski kapetan Luka Modrić.

DANDENONG CITY,

'Stvaramo novi klub nadahnut Hrvatskom'

'Croatian Vintage' u Canberri

UAustralsko-hrvatskom

klubu "O'Connoru" u Canberri 3. prosinca priređena je božićna zabava ispunjena plesom, pjesmom i �inim slasticama, ali i odličnim hrvatskim koktelima i hrvatskim vinima koje su priredili organizatori - "Croatian Vintage" - zaljubljenici u izvrsna hrvatska vina i žestice koje uvoze iz svih dijelova Hrvatske. Noć odlične zabave obogatili su svojim nastupom članovi HFG-a "Mladi Frankopani" i glazbenici grupe "Akcija".

zličita područja, a jedno od njih bit će nadahnuto hrvatskom jadranskom obalom.

Hrvatsko

Con-

je kako su krenuli u stvaranje novog modernog, obiteljskog, kluba koji će biti nadahnut Hrvatskom i kojeg će svi Australci hrvatskoga podrijetla s ponosom zvati svojim domom.

Već su ishodili građevinsku dozvolu te bi klub trebao otvoriti svoja vrata do kraja sljedeće, 2023. godine. Klub će imati tri ra-

Bit će tu i Hrvatski memorijalni vrt, prostor u stilu am�iteatra, pozornica za zabavu, prostor za vježbanje na otvorenom te zeleno područje.

„Ovo je veliko postignuće ne samo za ovaj klub i hrvatsku zajednicu u Sydneyju, već i za širu hrvatsku dijasporu“, poručili su u svojoj objavi čelnici Društva.

U zaglavlju objave su navedena imena direktora kluba: Zvonimir Kurtović, Mijo Rimac, David Matešić, Paul Čubelić, Marko Ostojić, Ivan Špehar i Sam Zdrilić.

Piše: Zvonimir Hodak

NOVOST HRVATSKO DRUŠTVO SYDNEY CONCORD

HRVATSKA BAJKA SE NASTAVLJA

Ubrojne sudove i trgovačke centre širom Hrvatske su u ponedjeljak ujutro stigle dojave o postavljenim bombama u obliku prijetećeg maila.

Pojavila se i informacija da je mail s dojavom o bombi stigao i u Vladu Republike Hrvatske, no iz Banskih dvora su poručili da takav mail nije primljen.

“Objekti Vlade su sigurni i nije planirana nikakva evakuacija, provjeravamo o čemu je riječ s obzirom na niz dojava koje su stigle”, poručili su iz Vlade.

Poruka odaslana s maila ‘ressistance’ na niz adresa je prijeteća, napisana bez točke i zareza i u njoj se pošiljatelj čak i zahvaljuje primateljima.

“U sudu je postavljena bomba. Mi nismo u ratu s običnim građanima. Molimo napustite zgradu. Ne treba nam smrt. Cilj. Uništavanje zgrada. Molim te, nemoj to ignorirati. Naša upozorenja”, stoji u jednoj od tih poruka.

Nije za isključiti da ju je pošiljatelj pisao pomoću Google prevoditelja.

Nakon dojava, u skladu s pravilima u takvim situacijama, sve zgrade sudova i svi trgovački centri su bili evakuirani, ali bez panike.

Po završetku evakuacije u sudska zdanja i trgovačke centru ušli su policajci i pirotehnički timovi koji su na kraju utvrdili da su sve dojave bile lažne.

I ranije je bilo ovakvih slučajeva, tada su predmet lažnih dojava bili trgovački centri u Zagrebu. Zasad se ne može reći otkuda su ovi prijeteći mailovi stigli, cilj im je očito unijet nemir i strepnju među građanstvo.

No, hrvatsko pučanstvo koje je proživjelo teške dane tijekom Domovinskog rata, se baš i ne plaši ovakvih prijetnji. Dakako, ljudi su oprezni, ali uglavnom svi mirno napuste prostorije dok policija ne obavi svoj posao.

Na hodočašće je išlo šest brodova, a liturgiju je predvodio povjerenik Apostolata mora Riječke nadbiskupije

Već 24. godinu za redom održalo se zavjetno hodočašće pomoraca brodovima u Kraljevicu, najveće i najstarije svetište sv. Nikole s ove strane Jadrana.

Šest brodova u devet je sati ujutro u nedjelju isplovilo je ispred Lučke kapetanije Rijeka, a predvodio ih je brod “Vid”, a u pratnji je uz ostale, bio i brod policije.

Građani koji su htjeli sudjelovati u hodočašću, njih oko pedesetak, vozili su se brodom “Sfera”. Hodočasnike je na rivi dočekao gradonačelnik Kraljevice Dalibor Čandrlić.

„Kroz brodogradnju, kroz pomorstvo i kroz ribarstvo su othranjene generacije i generacije, a ja sam sretan što smo ovu tradiciju uspjeli održati i trudit ću se kao gradonačelnik da to činimo i u budućnosti“, kazao je Čandrlić.

Kapetan Lučke kapetanije Rijeka Darko Glažar istakao je važnost očuvanja tradicije i sjećanja te da treba nastaviti s ovim lijepim običajima. Pozvao je na razmišljanje o svima koji su na brodovima

Zavjetno

Snježna idila u Gorskom kotaru

Glažar zapalio zavjetnu svijeću, liturgijsko slavlje predvodio povjerenik Apostolata mora Riječke nadbiskupije vlč. mr. Mario Gerić.

U poslijepodnevnim satima brodovi s hodočasnicima su krenuli nazad, isplovili su iz Kraljevice, a na povratku prema Rijeci brodskim sirenama pozdravljeni su mještani Bakarca, a brodovi su se zaustavili u Bakru i lučici Podurinj u Kostreni.

Park kralja Držislava bio je i ove prve subote u mjesecu točka okupljanja svih naraštaja stanovnika Osijeka, ali i gostiju koji rado dolaze u grad na Dravi. Tamo su se mogli pronaći i proizvodi s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Na jednom od ulaza u park isticao se štand prepun srca i drugih ukrasa izrađenih licitarskom tehnikom. U prigodnim, božićnim motivima ovi su medenjaci Ilonke Horvat

iz Suze privlačili pozornost posjetitelja koji su poželjeli izabrati tradicionalne blagdanske ukrase.

„Kako nam se približava Božić, imamo božićne kućice, drvca, zvonca, razne zvjezdice i slično. Nudimo ih isključivo na sajmovima posljednjih 12 godina, a ovaj je baš poseban zbog svog ozračja“, rekla je gospođa Horvat, otkrivši kako je za izradu licitarskih ukrasa potrebna mirna ruka, ali i puno strpljenja.

Ove

se zime, bar u njenom dosadašnjem dijelu, snijeg “ponaša” baš onako kako bi trebao. Pada povremeno i ne stvara ozbiljnije poteškoće u prometovanju, a istodobno ga ima baš toliko da su krajolici prekrasni. Takva je bila i nedjelja koja je u mnogim dijelovima Gorskog kotara ličila na zimsku bajku.

Istina, da bi dojam bio potpun trebalo je još potpuno plavo nebo kojeg baš i nije bilo. No, i bez toga bilo je div-

no pogledati goranske krajolike okupane snijegom.

Vrijedni stanovnici ovog planinskog područja su pripremili puno drva za ogrjev, u smočnicama je dosta kiselog kupusa i suhog mesa, pa se zime nitko ne boji. A tu su i brojni turisti koji ovo vrijeme koriste za skijanje i sanjkanje ili samo za šetnje kroz snježne prtine koje ih podsjećaju na vremena kad snijeg nije bio rijetkost kao zadnjih godina.

Berba mandarina u dolini Neretve pri samom je kraju. Još se beru kasnije sorte Saigon i Owari. Ukupan urod puno je manji od očekivanog jer je na plantažama ubrano tek 25.000 tona. Posljedica je to ekstremno visokih temperatura tijekom ljetnih mjeseci te nemogućnosti zalijevanja nasada ili pak zalijevanja slanom vodom.

Kako doznajemo mandarine se uglavnom prodaju izravnom prodajom, koja je

ovih dana u velikom porastu. Uglavnom se prodaje po štandovima diljem Hrvatske ali sve se više šalju i paketi kupcima u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj te drugim europskim zemljama.

Početak prosinca je vrijeme od berbe klementina. Kiša ovih dana ne ide na rudu neretvanskim voćarima koji se ipak snalaze i beru klementine “između kapi”. Za razliku od mandarina koje su podbacile, klementina je ove godine iznimno dobro rodila.

Prizori koji oduševljavaju

I policijski psi sudjelovali

Uz glazbenike "Leneka" i njihove izvrsne koreogra�ije, u bogatom programu nastupila su djeca Hrvatske škole koja su svojim božićnim pjesmicama pokazala kako je lijepo učiti i znati hrvatski jezik, a onda na njemu i pjevati

Tekst: Suzana FANTOV

Foto: HK Adelaide

Hrvatski klub Adelaide i njegovi ogranci - Hrvatski folklorni ansambl "Lenek", Hrvatska škola i Zajednica žena "Katarina Zrinski" priredili su u nedjelju, 4. prosinca, "božićni ručak", koncert učenika Hrvatske škole i dolazak sv. Nikole.

Nakon izvođenja australske i hrvatske himne minutom šutnje odana je počast za sve one koji su dali svoja srca i živote za današnje zajedništvo.

"Velike pripreme prethodile su ovom uspješnom događaju - zato svima koji su pomogli, svima koji su posluživali i radili za šankom, velika hvala! Ovogodišnja tema bila je inspirirana umjetničkim radom Suzane Fantov – 'božićnim licitarskim srcima i kuglicama'. Novogodišnje drvce bilo je postavljeno i u predsoblju za sve goste koji su ostavili svoje donacije i poklone za potrebe 'Foodbank Fooda' - dobrotvorne organizacije za ublažavanje gladi. Svim članovima kluba, obiteljima i prijateljima, želimo čestit i blagoslovljen Božić te uspješnu novu godinu" – poručila je Sandra Jadrešić.

- Ogranci našeg kluba - Hrvatska folklorna skupina "Lenek", Hrvatska etnička škola, Zajednica žena "Katarina Zrinski" - s članovima klupske uprave su neumorno radili na mnogim poslovima ove godine - priređivanju večera petkom i plesnih zabava, sudjelovanja na drugim važnim društvenim događanjima... te nas njihov entuzijazam ohrabruje i održava našu kulturnu baštinu.

Uistinu stvaramo lijepe uspomene na koje svi možemo biti ponosni. Ove godine imamo stotinu pedeset djece koja su upisana u "Lenek" i Hrvatsku školu.

U proslavu sedamdesete obljetnice folklora u Adelaideu i priređivanje današnjeg ručka uloženo je puno rada, kako bi sve proteklo na najbolji mogući način. Ovo je jedini put za budućnost, a uloženi rad je uložen zbog ljubavi prema domovini, hrvatskom jeziku i hrvatskoj baštini. Baština i hrvatski jezik su važni za nas, oni su sastavni dio našeg identiteta.

U ovo godišnje doba moramo se sjetiti svih onih koji su bili prije nas, jer njihov rad i žrtva ne smiju se zaboraviti. Oni su imali glavnu ulogu u našoj zajednici, u stvaranju ovoga što mi danas imamo. Od njih smo naslijedili ljubav za domovinu i želju i odlučnost da očuvamo

'Zvončići, zvončići…' - veselim pjesmama prizvali sv. Nikolu!

naše tradicije ovdje u dijaspori. Danas mi dajemo obećanje da ćemo čuvati ono što smo naslijedili i raditi na tome da i dalje proširujemo hrvatsku kulturu i tradiciju - kazali su, uz ostalo, u svojim govorima predsjednik kluba Marijan Čubelić i dopredsjednica Dijana Adžić. Uz glazbenike "Leneka" i njihove izvrsne koreogra�ije, u bogatom programu nastupila su djeca Hrvatske škole koja su svojim božićnim pjesmicama pokazala kako je lijepo učiti i znati hrvatski jezik, a onda na njemu i pjevati. Pjesmama posvećenima sv. Nikoli prizvali su i ovog omiljenog sveca koji je razveselio sve prisutne, a osobito brojnu dječicu koja se okupila na

Koncert učenika hrvatske škole

ovoj prekrasnoj i uspješnoj božićnoj zabavi.

'Lenekovi' svirači i članice Hrvatske zajednice 'Katarina Zrinski'

Koreografija Baranje

‘Dere, dere’

Sv. Nikola (Marijan Čubelić, predsjednik), Nikolina pomoćnica – Nada Soldo, Krampus (Alan Adžić)

Sv. Nikola i Dragica Šarunić, ravnateljica Hrvatske škole

Nada Soldo i sv. Nikola

Simbolika hrvatskog Božića na prekrasnim božićnim drvcima

Koregorafija iz Prigorja

S ponosom objavljujemo da smo uspješno ishodili dozvolu za gradnju čime ulazimo u graditeljsku fazu projekta. Iznimno smo ponosni što smo ono što inače traje dvije do tri godine za brojne organizacije, mi uspjeli ostvariti u tri mjeseca

Mijo Rimac, licencirani građevinski stručnjak, građevinski poduzetnik i član Odbora u Hrvatskom društvu Sydney od 2012. objavljuje najnovije informacije o našem novom Hrvatskom klubu Sydney Concord.

Ovo je veliko postignuće ne samo za naš klub, hrvatsku zajednicu u Sydneyju već i za širu hrvatsku dijasporu. Zahvaljujemo našim bivšim i sadašnjim članovima od 1951. koji su osnovali i izgradili ovaj klub u ono što je danas i stvorili nevjerojatno nasljeđe za buduće generacije.

Od kupnje zemljišta bivšeg Concord RSL-a u studenom 2021. radili smo neumorno na osmišljavanju novog kluba što je prije moguće. Uz ideje i prijedloge članova kluba, hrvatske zajednice, lokalne zajednice i uspješnih ugostiteljskih objekata, na dobrom smo putu ostvariti jedinstvenu destinaciju u Sydneyju.

Naša je vizija stvoriti moderan, obiteljski klub nadahnut Hrvatskom koji će svi Australci hrvatskog porijekla s ponosom zvati svojim domom, ali klub koji će također postati poznata destinacija za širu lokalnu zajednicu. Ovo je uistinu uzbudljivo novom razdoblje za hrvatsku zajednicu Sydneyja i prvi takav pothvat u hrvatskoj dijaspori općenito.

Klub će se sastojati od tri različita područja, recepcija/centar za događanja, sportski bar, predvorje (lounge), bistro, Alfresco, Hrvatski memorijalni vrt, prostorija za memorabilije, prostorija za edukacije/konferencije, Cabana/pivski vrt te prostor za vježbanje na otvorenom za djecu te zeleno područje.

Naš elegantni centar za primanja bit će odvojen od ostatka kluba te će imati kapacitet za 350 mjesta za objed odnosno 500 sjedećih mjesta za konferencije.

Hrvatsko Društvo Sydney novi, klub nadahnut Hrvat hrvatskog porijekla s pon

Ovim putem pozivamo sve hrvatske tvrtke koje žele pomoći u fazi izgradnje kluba da podnesu svoj Iskaz interesa do 2. veljače 2023. Oni pojedinci/ obitelji koji također žele dati potporu Klubu, mogu nas izravno kontaktirati za dodatne informacije

Concord stvara moderan, skom koji će svi Australci osom zvati svojim domom!

Naš središnji dio bit će područje Alfresco Cabane koja je nadahnuta hrvatskom jadranskom obalom. Ovo područje sadržavat će dvije peći za pizzu na drva i roštilj na ugljen za moderna jela nadahnuta Hrvatskom.

Otvorena Cabana i podignuta sjedišta u stilu am�iteatra pružit će veliki prostor na otvorenom i pozornicu za zabavu članova svakog dana u tjednu. Djeca će se moći igrati na prostoru za vježbanje za djecu na otvorenom uz sigurni otvoreni zeleni prostor za djecu koji će zasigurno privući mlade obitelji.

S ponosom objavljujemo da smo uspješno ishodili dozvolu za gradnju čime ulazimo u graditeljsku fazu projekta. Iznimno smo ponosni što smo ono što inače traje dvije do tri godine za brojne organizacije, mi uspjeli ostvariti u tri mjeseca. Želimo zahvaliti brojnim volonterima, naime „Timu za dizajn” koji je pomogao postići ovo veliko postignuće od kada smo kupili spomenuto zemljište.

Javio nam se niz pojedinaca i tvrtki koje su željele pomoći da postignemo naše ciljeve u izgradnji novog Kluba za buduće generacije. Sukladno tome odlučili smo izgraditi i novi Zid časti za brojne kategorije podrške u izgradnji ovog novog kluba te koji će odati počast i bivšim članovima ovog velikog kluba.

Ovaj Zid časti može se naći u većini klubova i bit će trajan eksponat za buduće generacije kako bi na njemu prikazali obitelji i pojedince koji su doprinijeli izgradnji ovog novog kluba.

Ovim putem pozivamo sve hrvatske tvrtke koje žele pomoći u fazi izgradnje kluba da podnesu svoj Iskaz interesa do 2. veljače 2023. Oni pojedinci/obitelji koji također žele dati potporu Klubu, mogu nas izravno kontaktirati za dodatne informacije.

Naš je cilj otvoriti vrata Kluba do kraja 2023. te je stoga svaki oblik pomoći šire zajednice dobrodošao. U vezi toga slobodno se možete obratiti Klubu izravno i njegovim Direktorima.

Bog i Hrvati S poštovanjem, Direktori kluba, Zvonimir Kurtović, Mijo Rimac, David Matešić, Paul Čubelić, Marko Ostojić, Ivan Špehar, Sam Zdrilić

SUSRET

DUHOVNI PROGRAM ZA ŽENE KOJI TRAJE 90 DANA

pristupa se sakramentu ispovijedi.

90"

Pripremila: Suzana FANTOV

Nakon sv. mise koju je u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu u 18 sati predslavio mons. Bosiljko Rajić, 1. prosinca održan je informativni susret o programu "Magnify 90" ("Veliča 90") koji pomaže svim ženama da teže prema svetosti, katolički duhovni program za žene svih dobi, koji traje 90 dana.

Zahvaljujući novoj opremi u ovoj crkvi, postavljenim televizorima i internetu kojim se izrazvno stupilo u vezu s koordinatoricama, ženama koje pripadaju grupi "Hrvatica katolkinja iz Sydneyja", uživo smo saznali sve ono što je potrebno kako bi se upoznali s ovim tromjesečnim katoličkim duhovnim programom.

Cilj programa je probuditi u ženama želju za svetošću po uzoru na Blaženu Djevicu Mariju i druge svetice, kroz vježbanje discipline u duhovnom i tjelesnom životu koja vodi do istinske samospoznaje, spoznaje svog osobnog odnosa s Bogom te odnosa s drugima.

"Magnify 90" započele su hrvatske katoličke žene u Sydneyju promatrajući svoje muževe kako se mijenjaju i duhovno rastu kroz muški katolički duhovni program "Exodus 90 (Exitus 90)" te su poželjele da i one dožive slično iskustvo.

Program se temelji na knjizi "Magnify 90" autorice Kaylene Brown iz Kanade, a osmišljen je kao duhovno putovanje za formaciju žena različitih dobi koje traje 90 dana do Uskrsa. U njemu sudjeluju djevojke, majke, sestre, kćerke i bake iz različitih krajeva svijeta (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Engleska, Njemačka, Australija, Irska…). Značajan broj žena iz Sydneyja, Wollongonga, Canberre, a odnedavno i iz Melbournea, sudjelovao je u ovom programu.

Program će započeti 9. siječnja i trajat će do 9. travnja 2023. - do Uskrsa.

Program traje 13 tjedana i kroz njega se sve sudionice svakog tjedna uče novoj kreposti, a to su: poniznost, ljubaznost, zahvalnost, velikodušnost, poslušnost, marljivost, čistoća i skromnost, pobožnost, revnost, blagost, pouzdanje

"Žena je snažna zbog svijesti o povjeravanju, ona je snažna zbog činjenice da joj Bog 'povjerava ljudsko biće', uvijek i na svaki način, čak i u situacijama socijalne diskriminacije u kojoj se može naći.

Ta svijest i ovaj temelj-

ni poziv ženama govore o dostojanstvu koje dobivaju od samoga Boga, a to ih čini 'snažnima' i jača njihov poziv. Tako 'savršena žena' postaje nezamjenjiv oslonac i izvor duhovne snage za druge ljude koji opažaju veliku energiju njezinog

Otkrij ljepotu, dostojanstvo i svijest da si TI ljubljena kći Božja!

duha. U tom smislu, naše vrijeme čeka manifestaciju onog 'genija' koji pripada ženama i koji može osigurati osjetljivost za ljudska bića u svim okolnostima: jer su ljudi! – i zato što je 'najveća među njima ljubav'."

Obavijesti

Svaki petak se posti o kruhu i vodi, uz obvezan post i nemrs na Čistu srijedu i Veliki petak.

U samoodricanju se naj-

Cilj programa je probuditi u ženama želju za svetošću po uzoru na Blaženu Djevicu Mariju i druge svetice, kroz vježbanje discipline u duhovnom i tjelesnom životu koja vodi do istinske spoznaje sebe, svog osobnog odnosa s Bogom te odnosa s drugima.

u providnost, umjerenost, ustrajnost kroz Križni put. Program ima točno osmišljen plan za svih 90 dana, a sastoji se od molitvenog dijela, posta i samoodricanja.

Tako molitveni dio svakog dana započinje sa znakom križa, tri Zdravo Marije, čitanjem određenog ulomka iz Svetoga pisma, tumačenjem vjere i nauka kroz Katekizam Katoličke crkve, citatima svetica, poticajnim pitanjima te razmatranjem o kreposti koja se uči toga tjedna. U toku dana se izmole Gospina krunica i Litanije poniznosti ili Litanije povjerenja, a navečer himan Veliča.

Jednom tjedno se klanja Presvetom oltarskom sakramentu, na mise se ide što je češće moguće u toku tjedna, a jednom mjesečno

češće odriče navezanosti na materijalne stvari (alkohol, kozmetika, društvene mreže, slatka hrana, kupovina odjeće…) i grješnih navika (psovka, pohlepa, sebičnost, bludnost, srditost, lijenost, neprimjeren TV sadržaj…).

Svaka žena svakodnevno Bogu prikazuje svoje osobne nakane te što više može vrijeme provodi sa svojom obitelji. Svaka žena ima i svoju duhovnu sestru koja ju prati iz tjedna u tjedan te joj je na raspolaganju za sva pitanja i savjete.

Mnoge djevojke, žene prepoznaju u našoj Nebeskoj Majci najljepši uzor jednoj ženi te joj se svakodnevno utječu.

Prvi korak je registrirati se putem ove poveznice: https://www.trybooking.com/CDORL

Nakon registracije bit ćete kontaktirani te dobiti sav potreban materijal koji je dio ovog programa (knjiga sa svakodnevnim čitanjima, molitve, smjernice, duhovna sestra…)

Više novih informacija možete pratiti na službenoj Facebook stranici Magnify90 Australia - Croatian Women's Group, a ako imate pitanja o programu koji će ponovno početi i u Sydneyju (HKC "Sv. Nikola Tavelić" - St John, HKC Summer Hill, HKC Canberra, HKC Wollongong) svoje upite pošaljite na e-mail adresu: Magnify2021@ gmail.com.

Program se temelji na knjizi "Magnify

autorice Kaylene Brown iz Kanade, a osmišljen je kao duhovno putovanje

U sklopu programa dobije se knjiga, mali dnevnik…

Sydney 2021.: zajedno u molitvi i podršci, do istinske samospoznaje

GK RH U SYDNEYJU IVICA GLASNOVIĆ

se

ga mjeseca, 20. studenoga, u Government House Gardensu, a s hrvatskoga štanda tada su zamirisale sarme, pite sa sirom i špinatom, domaći kolači, "breskvice", ki�lice…

SYDNEY BOGAT FOLKLORNI PROGRAM U HRVATSKOM KLUBU 'KRALJU TOMISLAVU',

Uz čestitke za nadolaze božićne blagdane, zabava se nastavila uz zvuke glazbenika benda 'Plavi'

Pripremila: Suzana FANTOV

UHrvatskom klubu "Kralju Tomislavu" subota, 3. prosinca, bila je rezervirana za folklorom bogatu božićnu zabavu.

Kako i ne bi kad su je organizirali vrijedni članovi Australsko-hrvatske folklorne grupe Linđo, koji su za sve goste priredili prekrasan folklorni program u kojem su njihovi članovi još jednom pokazali svoju uvježbanost, ljubav i strast prema folkloru kojeg njeguju.

Njihovi najmlađi, "Pilići", otplesali su "Slavoniju", a ostale četiri grupe predstavile su se uz skladbu "Živjela Hrvatska", koreogra�ije iz Slavonije i Prigorja te ples iz Zagorja.

Vrijedne nagrade tombole razveselile su sretne dobitnike, a djed Božićnjak razveselio je sve prisutne!

Uz čestitke za nadolaze božićne blagdane, zabava se nastavila uz zvuke glazbenika benda "Plavi".

Plesači Linđa priredili lijepu zabavu, djed Božićnjak sve ra

Foto: službena FB stranica AhfgLindo

božićnu sveselio

Hrvatska vina, kolo, ples… - savršeno!

Noć odlične zabave obogatili su svojim nastupom članovi HFG-a 'Mladi Frankopani' i glazbenici grupe 'Akcija'

Pripremila: Suzana FANTOV

UAustralsko-hrvatskom

klubu "O'Connoru" u Canberri 3. prosinca priređena je božićna zabava ispunjena plesom, pjesmom i �inim slasticama, ali i odličnim hrvatskim koktelima i hrvatskim vinima koje su za

ovu noć pripremili organizatori - "Croatian Vintage" - zaljubljenici u izvrsna hrvatska vina i žestice koje uvoze iz svih dijelova Hrvatske.

Noć odlične zabave obogatili su svojim nastupom članovi Hrvatske folklorne

grupe "Mladi Frankopani" te glazbenici grupe "Akcija". "Švedski stol, hrvatska vina, kolo, pjesma, ples – savršeno!" - rekao nam je Danijel Kovač, koji nam šalje i fotogra�ije s ovog božićnog partyja.

Predziđe Europske unije

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Dojave o podmetnutim bombama su, na žalost, postale hrvatska svakodnevica. Već neko vrijeme hrvatske sigurnosne službe njima se bave praktički na dnevnoj bazi. Njihovi stručnjaci već su pretraživali mnoge trgovačke centre, škole, učeničke domove, bolnice, sudove... Srećom, bombu nigdje nisu našli, uvijek se pokazalo da je riječ o lažnoj dojavi, a u nekim slučajevima se vrlo brzo utvrdilo da su po srijedi posve bizarni motivi: zaštitaru se nije išlo na posao, učenik nije naučio za test...

Broj dosadašnjih dojava vjerojatno nitko ne zna, teško je više voditi statistiku jer se događaju na dnevnoj bazi. Ovih je dana, 5. prosinca, oboren rekord - čak 93 dojave u jednom danu! Na meti su se našli sudovi i trgovački centri, a u sva 93 slučaja poruka je navodno bila identična, pisalo je: "Rušit će se zgrade. Nemojte ovo zanemariti. Bomba je postavljena". Svi objekti su evakuirani, stvorilo se i nešto panike, o čemu svjedoči izjava kupca koji se zatekao u jednom trgovačkom centru: „Oglasila se sirena i rečeno je da napustimo centar. Panično su počeli ljudi trčati prema autima koji su parkirani u garaži.”

Srećom, nakon što su objekte pregledali policijski stručnjaci za protueksplozijsku zaštitu, i ovoga puta se pokazalo da su dojave lažne. No, premda se sve dobro završilo, ovaj slučaj iz mora drugih, osim broja objekata koji su morali biti pregledani, izdvaja pretpostavka da je dojave poslao „ozbiljniji igrač”, preko servera u stranoj zemlji, a visoki pravosudni dužnosnici ih povezuju s posjetom ukrajinskog izaslanstva Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Kako god bilo, malo po malo na dojave o bombama smo se navikli, one nam sada dođu kao promjena vremena – nepredvidiva, ali izvjesna. A navikli smo se i na svakodnevna poskupljenja, na strah od nestašica energenata i hrane, na svakodnevna upozorenja da bi se na Starom kontinentu mogla dogoditi nuklearna katastrofa, na planinske staze kojima umjesto izletnika i planinara hodaju ilegalni migranti, na kolodvore

Uloga čuvara vanjske granice EU, koju Hrvatska danas ima, nije jednostavna i logično je da bi proširenje EU donijelo olakšanje. Pitanje samo koliko ćemo ga čekati

koji su se pretvorili u prenoćišta za putnike bez dokumenata...

Sve redom pojave na koje „mali ljudi” i male države ne mogu utjecati, ali moraju s njima živjeti, nastojeći kroz sve to proći što bezbolnije. S navedenim pojavama se, u većoj ili manjoj mjeri, suočava čitava Europa, a Hrvatska uz njih ima i neke „bonuse”. Riječ je prije svega o nestabilnom susjedstvu u kojem se tenzije neprekidno „lagano krčkaju”, a s početkom ruske agresije na Ukrajinu se dodatno podgrijavaju i postaju sve opasnije. Stoga je Republika Hrvatska iznimno zainteresirana za reforme u zemljama jugoistočne Europe i njihovo približavanje članstvu u Europskoj uniji, o čemu svjedoče i aktivnosti koje ovih dana poduzima hrvatski premijer Andrej Plenković. On je, naime, u Tirani, gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu država EU i zapadnog Balkana, istaknuo važnost jačanja suradnje, osobito u pogledu proširenja, osnaživanja suradnje u energetskom sektoru i u borbi protiv nezakonitih migracija. Posebno je naglasio da je da Hrvatska podržava davanje statusa kandidata za članstvo Bosni i Hercegovini "što prije, po mogućnosti već sada u prosincu". Istaknuo je da oni koji žele ići prema članstvu u EU-u moraju uskladiti s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Uloga čuvara vanjske granice EU, koju Hrvatska danas ima, nije jednostavna i logično je da bi proširenje EU donijelo olakšanje. Pitanje samo koliko ćemo ga čekati.

Bilo je to u vrijeme održavanja nekih od izbora krajem 1990-ih, koje je pratio i jedan novinar BBC-ja. Raspravljali smo o rezultatima, a sjećam se da je on na kraju zaključio da će “vama Hrvatima trebati još šest do sedam izbornih ciklusa dok vam ne sjedne demokracija”.

To me tada strašno uvrijedilo s obzirom na to da smo mi već odrađivali treći ili četvrti izborni ciklus. Smatrali smo se demokracijom, a on će da nam treba još 24 ili 28 godina da bismo je spoznali. Sada u potpunosti razumijem zašto mi je taj napuhani Britanac tada to govorio. Nije on rekao ništa novoga. I u Bibliji je opisana priča u kojoj nakon oslobađanja Izraelaca iz Egipta Mojsije vodi svoj narod u obećanu zemlju i bolji život, no taj je put po Sinaju trajao 40 godina.

Zgodna priča koja ima mudru pouku. Vjera će objasniti da su Izraelci lutali 40 godina jer su bili kažnjeni zbog toga što se nisu pokoravali Bogu i često su kršili njegove zapovijedi, no ustvari, čekalo se da jednostavno umru generacije rođene i stasale u ropstvu. Tek oni rođeni u slobodi mogu organizirati život u Obećanoj zemlji ili, u našem slučaju, spoznati demokraciju.

Kome može smetati klečanje na Trgu?

Subotnji događaj u Zagrebu, kada su katoličke udruge drugi put organizirale javnu molitvu na Trgu bana Jelačića, gdje je stotinjak muškaraca klečalo i molilo krunicu te histerija kojom su na to agresivno odgovorile neke “progresivne” udruge i takvi mediji govori pak da Hrvati još uvijek lutaju po Sinaju.

Klečali su na Trgu samo muškarci, kako sami kažu, za domovinu, za mir i za obraćenje hrvatskog naroda, za to da muškarci postanu duhovni autoriteti u obitelji, molilo se za prestanak predbračnih odnosa, za čednost u odijevanju, obnovu katoličkih brakova, prestanak pobačaja, za beskompromisne crkvene pastire i za duše u čistilištu. U redu, za većinu Hrvata to je vrlo težak “program” i mnogi će na to samo reći “uuuh”. No muškarci koji kleče nikome nisu silom naturali to svoje katoličko čistunstvo niti su tjerali druge da moraju organizirati svoj život po istim postulatima.

To jest bio performans, makar i vjerski, ali koliko znamo, u Hrvatskoj je dopušteno imati različite stavove i poglede na život. Svaki ima pravo i slobodu izbora.

Kome, dakle, može smetati ako neki ljudi kleče na Trgu?

Možeš smatrati da su oni jadni, zaostali, da je to šou, zezati ih da su pobjegli od vlastitih žena, ali ne smiješ ih nazivati katolibanima, inkvizitorima, mrziteljima žena te prizivati “miliciju” da ih dobro ispendreči kako bi izgubili svaku

U Hrvatskoj je dopušteno imati različite stavove i poglede na život. I jednako je uvredljivo prostački etiketirati ‘katolibane’ ili ‘pederčine i lezbe’

pomisao na bilo kakvo javno okupljanje. Neke od suprotstavljenih tzv. liberalnih udruga čak u njima vide teroriste koji se kriju iza Gospine slike i koji su spremni na zlo. Oni realniji, pak, sjećaju se početka 2000-ih, kada su na isti način, na istom mjestu u Zagrebu sotonizirani homoseksualci i njihovi prideovi. S baš istim argumentima. I opet, ne mora tu biti nitko nikomu simpatičan, ali ljudi jednostavno imaju pravo biti to što jesu i to pokazati.

Ti isti koji su možda bili i �izički napadnuti ranih 2000-ih zbog sudjelovanja u gay prideovima sada baš prostački etiketiraju “katolibane”, zapravo iz vlastitog straha, mentalne skučenosti i neukosti strahuju od njih i zazivaju državne i gradske vlasti da zabrane ovo “ultrakatoličko ćudoređe”.

Kao da traže kamenovanje i paljenje na lomači. Čisti govor mržnje zakamu�liran u borbu za ljudska prava. Na kraju krajeva, što se njih tiče zašto neki muškarci kleče u javnosti. Ako ništa drugo, kvari očito sliku koja se nameće da su svi nosioci tog spola “bijeli moćni muškarci koji teroriziraju žene”. Kakva ludost. To je zapravo društveno nazadovanje. Juriš na toleranciju i različitost. Za vrijeme ovogodišnje Povorke ponosa, gay pridea u Zagrebu, gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je sudjelovao na njemu, ozaren što je gay pride postao prihvaćeni performans, izjavio je da je Zagreb “otvoren za sve različitosti, tolerantan za sve razlike i otvoren za sve”.

Pojavi li se gradonačelnik, dakle sljedeće prve subote u mjesecu na Trgu i na ovom katoličkom performansu, čime bi dokazao da je gradonačelnik svima, a ne samo nekima, mogli bismo mu i povjerovati. Da je on među onima koji više ne lutaju Sinajem. (Večernji list)

Pripetavanje predsjednika i premijera

Piše: Višnja Starešina

Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je za Hrvatsku prigodu za geopolitičko pozicioniranje usporedivo s onim koje se otvorilo prije tridesetak godina: s rušenjem Berlinskog zida, slomom jednopartijskih komunističkih sustava u Europi i raspadom Sovjetskog Saveza. U onom, prvom velikom geopolitičkom preslagivanju Europe (i svijeta) poslije Drugog svjetskog rata, za Hrvatsku se otvorila prilika za ostvarenje političke ideje i želje da postane neovisna, međunarodno priznata država. U ovom drugom velikom geopolitičkom preslagivanju, za Hrvatsku se otvorila prilika da postane važno, u geopolitički Zapad potpuno integrirano energetsko i sigurnosno čvorište, mali zapadni zmaj na jugoistoku Europe. I da pritom na međunarodnoj razini rea�irmira vlastiti put do slobode i državne neovisnosti, razobliči i povijesno pospremi velikosrpske narative, pomažući istodobno razumijevanju Ukrajine i njezina puta prema ostvarenju državne neovisnosti. No zahtjevnost pothvata i cijena vlastitog državnog pozicioniranja u te dvije velike povijesne prigode praktički su neusporedive.

Prije tridesetak godina, zbog ukupnih previranja u Europi, Hrvatskoj su tek malo odškrinuta vrata da bi možda mogla postati samostalna država. Izvjesno je bilo tek da velike svjetske sile i Zapad neće odbaciti hrvatsko državno osamostaljenje, ako to iz nemoguće pozicije dvostruke okupacije (JNA, Srbija) Hrvatska uspije izboriti.

Ono što Zelenski dobiva kao anglo-američki servis upravljanja državom u ratu, Tuđman je morao (prepo)znati i ostvariti sam. A imao je i odgovornu parlamentarnu političku oporbu koja, unatoč stalnim unutarnjopolitičkim sukobima, (uglavnom) nije dovodila u pitanje temeljne državne interese. Tako je iz praktički nemoguće pozicije ostvarena prilika za stvaranje i oslobađanje države.

U ovom novom europskom (i globalnom) geopolitičkom preslagivanju Hrvatskoj su širom otvorena vrata da postane čvrsti integralni dio, a ne samo članica zapadne alijanse (i NATO i EU), a da pritom državna upravljačka struktura zapravo ne mora činiti ništa posebno. Dovoljno bi bilo slijediti trendove i ponašati se kao vodstvo odgovorne države, prepoznajući i poštujući minimum državnog interesa.

Umjesto toga, mi već gotovo godinu dana svjedočimo rastakanju vjerodostojnosti i ozbiljnosti hrvatske države na temi Ukrajine, koja je zapravo katalizator cjelokupnoga geopolitičkog resetiranja. Najveće zasluge pripadaju, dakako, nimalo slučajnom predsjedniku države Zoranu Milanoviću, koji se već godinu dana

verbalno svrstava uz Rusiju i njezine saveznike ili polusaveznike (Orbana, Erdogana), a nasuprot zapadnom političkom mainstreamu. Čini to i prema Ukrajini, ali i prema BiH.

No ima u tom rastakanju zapaženu ulogu i premijer Plenković, koji nije u stanju zatomiti ego i stvoriti minimum nacionalnog političkog konsenzusa, već daje prednost omalovažavanju i ponižavanju predsjednika i parlamentarne oporbe, koja se pak u tom srazu oko strateških geopolitičkih pitanja pokazuje nedoraslom raspravi čak i u seoskoj birtiji.

Jedan od vrhunaca pretvaranja geopolitičkog svrstavanja u unutarnjopolitički birtijaški sukob jest trenutačno pripetavanje predsjednika, premijera, parlamentarne većine i oporbe oko hrvatskog sudjelovanja u europskom projektu obuke ukrajinskih vojnika. Mene je uistinu sram: kako osporavanja hrvatskog sudjelovanja u obuci ukrajinskih vojnika, tako i razine te rasprave i argumenata koji se u njoj koriste.

Dakako da će Hrvatska na kraju sudjelovati. Ali slika koju šalje naš politički establišment, čak i kada se deklarira vrlo “suverenistički”, nije slika države koja je spremna postati mali

Predsjednik Milanović se već godinu dana verbalno svrstava uz Rusiju, a premijer Plenković nije u stanju zatomiti ego i stvoriti minimum nacionalnog političkog konsenzusa

Piše: Davor Ivanković

zapadni zmaj u budućoj infrastrukturnoj i gospodarskoj obnovi srednje i istočne Europe. To je slika države kojom još uvijek iz pozadine upravljaju stare jugoslavenske strukture, zarobljene u nesvrstanosti. Kojima je i dalje glavna briga – jesmo li suviše zapadno od Beograda? A što će reći Moskva? (Slobodna Dalmacija)

Praroditeljski, istočni, grijeh nije prešao na Mariju

Nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna

Sradošću pozdravljamo i slavimo marijanski blagdan - Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije - koji je 8. prosinca. Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, veličanstveni trenutak ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića. Nismo bezgrješni, štoviše, svi smo grješni.

S jedne strane postoje osobni grijesi koje čini svaki čovjek, a s druge strane govorimo o nasljednom, izvornom, istočnom grijehu, s kojim se čovjek prema nauci Crkve rađa. Za taj izvorni grijeh nismo osobno krivi jer on „istječe“ od prvog ljudskog para, Adama i Eve, i svaki ga novi čovjek u času svoga začeća nasljeđuje.

Po crkvenom nauku taj se „istočni“ grijeh uklanja i briše krštenjem. Današnji blagdan nas uči da taj praroditeljski, istočni grijeh (od glagola „isteći“) na Mariju nije prešao. Usred općeg nereda jedno je Božje stvorenje ostalo savršeno. Blažena Djevica Marija jedina je među nama ostala netaknuta. Mariju je Bog od toga grijeha sačuvao već u krilu njezine majke Ane jer je nju unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se o otajstvu naše vjere, a teologija smatra da Marija nije učinila ni osobnih grijeha.

Drugi vatikanski sabor uči o Marijinom bezgrješnom začeću: „Nije čudo da je kod svetih otaca (Germana, Anastazija Antiohijskog, Andrije Kretskog, Sofronija) nastao običaj po kojem su Bogorodicu nazivali svu svetom i slobodnom od svake grješne ljage, oblikovanu od Duha Svetoga i učinjenu novim stvorenjem. Urešena već od prvog časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna…“. Zbog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji uveden je u kalendar i ovaj marijanski blagdan „bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije“.

Bezgrješno začeće vjernički puk slavio je od davnina u različitim dijelovima svijeta, na Istoku od VII. stoljeća, a na Zapadu od VIII. stoljeća. Papa Siksto IV. proširio je 1476. svetkovinu na cijelu Crkvu. Dogmu o bezgrješnom začeću proglasio je papa Pio IX. na današnji dan,

Iščekivanje i traženje možemo označiti ne samo kao ono za čim mi ljudi čeznemo nego kao ono što jesmo. Djeca iščekuju dolazak sv. Nikole, sv. Lucije. Iščekuju darove. Oči su im rastu od iščekivanju i ostaju dugo budne. Dječje čeznutljivo iščekivanje ne napušta nas ni kad odrastemo. No, ono kod odraslih može biti djetinje ili djetinjasto.

Djetinjasto je onda kad čekamo da dođe „barba iz Australije“ da nas obaspe imanjem koje nam osigurava život. Ili kad igramo igre na sreću čineći svoj život ovisnim o tom danu kad ćemo dobiti lutriju. Djetinjasto je kad mislimo da će nam tehnička dostignuća ili materijalno blagostanje riješiti pitanje sreće u životu. „Mana ne pada svaki dan!“

Iščekivanje može ostati djetinje, tj. radosno a ipak zrelo, ako u nama gori čežnja za znanjem, čežnja za

onim prostranstvima našeg ljudskog duha i duše koji su im potrebni.

Prostranstvima koje slutimo, koje tražimo; čežnja za susretom koji će ozariti naša lica, čežnja za spokojem u duši uz koru kruha i zrno soli. Spokojna duša, site oči, toplo srce.

Puno toga što smatramo potrebnim slično je djetinjastom gomilanju igračaka. Kad zaboravimo da su djeca nevjerojatno kreativna, kupujemo im neizmjerne količine igračaka. Djetetu sve može poslužiti kao igračka. Hrpa „kupljenih“ igračaka otupi djetinji smisao za pronalaženje radosti u postojećim igračkama i pretvaranjem svega u „igračku“. Slično je s odraslima.

Gomilaju, traže i iščekuju mnogo toga što ne donosi ni sreću ni smisao, već naprotiv otupljuje kreativnost i umjetnost snalaženja s onim što imamo.

Loretska Gospa - 10. prosinac

Svaki marijanski blagdan ispunjava naša srca radošću i toplinom, svaki Marijin spomendan predstavlja sjajni dragulj u kruni naše Kraljice i Majke. Takav je i blagdan Loretske Gospe, 10. prosinca.

Među velika marijanska svetišta spada i ono u talijanskom gradiću Loretu (provincija Ancona, Marche). Loretsko svetište godišnje posjećuje više od milijun hodočasnika, a pohađali su ga i mnogi sveci i pape. Papa Ivan XXIII. pošao je tjedan dana prije početka II. vatikanskog sabora u Loreto isprositi blagoslov za uspješan rad toga povijesnog sabora. U pobožnom vjerničkom puku postoji predaja kako su nazaretsku kućicu Svete Obitelji, u kojoj se Marija rodila, odrasla i primila anđelovo navještenje i u kojoj je Isus proveo djetinjstvo, anđeli prenijeli 10. svibnja 1291. na naš Trsat, gdje se i danas nalazi glasovito proštenište Majke Božje od Milosti.

Anđeli su tri godine kasnije, na današnji dan, 10. prosinca 1294., prenijeli svetu kućicu preko Jadrana u šume blizu Recanatija (Marche), a 1295. premještena je na današnje mjesto na brijegu. Tamo je sagrađena bazilika i razvilo se veliko marijansko svetište, u kojem su se proteklih stoljeća dogodila mnoga čudesna ozdravljenja i obraćenja. Mjesto je prema predaji dobilo ime ili po lovorovim šumama ili po vlasnici zemljišta Laureti.

Mnogi osporavaju autentičnost nazaretske kućice i legende vezane uz nju. Od legende i predaje ipak je važnija činjenica da loretsko i trsatsko svetište i danas privlače mnoštvo vjernika i pružaju im obilje nade, radosti i ljubavi.

Gospa od Guadalupe - 12. prosinac

Naša Gospa od Guadalupe (Nuestra Señora de Guadalupe, Virgen de Guadalupe), naziv je Blažene Djevice Marije kao zaštitnice Meksika. Od milja je zovu i Virgen Morena (Tamnoputa Djevica).

Pod tim imenom Majka Božja se slavi i kao zaštitnica glavnog meksičkog grada Ciudad de Méxica, Portorika, Latinske Amerike, Srednje Amerike, New Mexica, mnogih latinoameričkih i američkih naselja i biskupija te kao carica obiju Amerika. Pobožnost potječe od ukazanja Djevice Marije 55-godišnjem domorocu, novokršteniku Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu („Orao koji govori“) na brdu Tepeyacu, sjeverno od Ciudad de Méxica Mexico Cityja, od 9. do 12. prosinca 1531. Obratila mu se četiri puta na njegovom asteškom jeziku, nahuatlu, i zatražila da se na tom mjestu sagradi i posveti crkva u njezinu čast.

Zapisano je da je Gospa Juanu Diegu rekla i sljedeće: "Znaj, najmanji moj sine, da sam ja vazda djevica, presveta Marija, majka najistinitijeg i jedinoga Boga, po kojemu sve opstoji, koji je stvoritelj života i ljudi, gospodar neba i zemlje. Žarko želim da se na ovom mjestu sagradi moj mali sveti dom, crkva u kojoj ću puku iz ljubavi na vidljiv način iskazati milosrđe, pomoć i zaštitu.

Jer ja sam zbilja vaša milostiva mati: tvoja, svih onih koji zajedno nastavaju ovu zemlju i svih onih koji me ljube, zazivaju, obraćaju i potpuno se u mene pouzdavaju. Ovdje ću slušati vaš plač i jadikovke. Bit

ćete mi u srcu i brinut ću se da vam pomognem u svim vašim brojnim brigama, patnjama i bolestima."

To je Juan Diego obznanio prvom meksičkom biskupu, franjevcu Juanu de Zumárragi, koji je u početku bio nepovjerljiv. Vidiocu se nakon povratka kući, istog dana i na istom mjestu, drugi put ukazala Gospa, koja mu je zapovijedila da sutradan ponovno zamoli biskupa. Sutradan, u nedjelju, 10. prosinca 1531, Juan Diego je biskupu ponovno prenio Gospinu želju, a biskup je zatražio neki dokaz. Juan Diego je na povratku kući ponovno ugledao Gospu, koja mu je obećala dati traženi znak. Zbog stričeve bolesti, u ponedjeljak, 11. prosinca 1531., ostao je kod kuće. U utorak, 12. prosinca 1531., otišao je potražiti ispovjednika za umirućeg strica, a na putu mu se ponovno ukazala Gospa. Uvjerila ga je da njegov stric neće umrijeti i poslala ga na prvobitno mjesto ukazanja gdje će ga čekati znak koji biskup očekuje. Na ogoljenom polupustinjskom brežuljku, u zimsko doba, ugledao je prekrasne kastiljanske ruže. Juan Diego ih je ubrao i stavio u svoju tilmu (pončo, vrsta indijanskog ogrtača). Kada je pred biskupom otvorio tilmu, tamo se nalazila Gospina slika.

Na povratku kući Juan Diego je našao potpuno zdravog strica Juana Bernardina, koji mu je potvrdio da se i njemu ukazala Gospa, da ga je ona ozdravila i da je naziv, kojim će biti čašćena njezina slika, prema njezinim riječima, "Uvijek Djevica sveta Marija Guadalupska". Nakon ukazanja, milijuni Meksikanaca postali su katolici, a Gospino svetište danas je jedno od najposjećenijih katoličkih svetišta na svijetu. Papa Ivan Pavao II. proglasio je 2002. Juana Diega svetim u bazilici Gospe od Guadalupe. Mnogi stručnjaci i znanstvenici koji su tijekom desetljeća i stoljeća proučavali čudotvornu Gospinu sliku ustvrdili su da je podrijetlo njezinog postanka neobjašnjivo, čudesno.

8. prosinca 1854. Četiri godine nakon proglašenja dogme Marija se u Lurdu ukazala

Bernardici Soubirous i znakovito se predstavila: „Ja sam Bezgrješno Začeće“.

RAZMIŠLJANJE U DRUGU NEDJELJU DOŠAŠĆA

Ovo druženje za kraj još jedne godine proteklo je u veseloj atmosferi koju je upotpunio i bjelobradi djedica u crvenom odijelu

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena FB stranica Dandenong City SC

Prošlog tjedna, kako to inače biva u društvenim prostorijama Nogometnog kluba Dandenong Cityja, iz njihove kuhinje, preciznije s njihovih gradela, ponovo se širio miris ribe na žaru.

Ove tradicionalne riblje večeri uvijek su popraćene izvrsnim jelovnikom, ali i dobrom zabavom i druženjem članova i prijatelja ovog kluba, pa je tako i ovo druženje za kraj još jedne godine proteklo u veseloj atmosferi koju je upotpunio i bjelobradi djedica u crvenom odijelu – djed Božićnjak!

Nema pripadnika nijednog naraštaja koji može odoljeti zagrljaju i slatkišu iz njegove vreće darova…

Tradicionalna riblja večer uz dar djeda Božićnjaka

Božićnim lampicama osvijetljeno je dvorište, na kojem je i dio dječjeg igrališta ukrašen simbolikom hrvatskog Božića

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Bog je poslao svoga anđela u Nazaret, gdje je živjela djevojka po imenu Marija. Bila je zaručena s Josipom, potomkom kralja Davida. »Zdravo, Marijo, Bog je s tobom!«, rekao je Gabriel.

Marija se uplašila vidjevši anđela, ali on joj je rekao: »Ne boj se. Našla si milost kod Boga. Rodit ćeš dijete koje će se zvati Isus, koji će vladati tvojim narodom. Njegovo će kraljevstvo trajati dovijeka.«

Tako počinje najljepša božićna priča. A svoju prekrasnu božićnu priču kroz božićni igrokaz predstavili su i članovi Folklorne grupe "Mladi Hrvati", druge nedjelje adventa u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu.

Došašće je vrijeme u crkvenoj godini u kojemu se kršćani intenzivnije pripravljaju za svetkovine Božića i Bogojavljenja. Vanjske pripreme - lampice, blještavila kuglica i dr. - popratni su dio duhovnih priprema na koje se ovo vrijeme odnosi.

Tako se svakog tjedna u ovoj katoličkoj zajednici obavljaju i vanjske priprme koje su uljepšale ovaj prostor u kojem će se vjernici zajedno radovati, moliti i pjevati božićne pjesme u Badnjoj noći podno božićnim lampicama osvijetljenog dvorišta na kojem je i dio dječjeg igrališta ukrašen simbolikom hrvatskog Božića.

Misno slavlje za vrijeme kojeg je upaljena druga, ljubičasta, svijeća mira predslavio je vlč. Bosiljko Rajić, uz vlč. Velimira Maglicu. Iz propovijedi inspiriranoj porukama posljednjeg predmesijanskog proroka, premda ne zvuči ugodno, koja je vrlo aktualna, izdvajamo poziv na pokoru, promjenu života, obraćenje.

"Bez pokore nema spremnosti na Božji dolazak, nema spremnosti na njegovu riječ i njegovo kraljevstvo. Potrebna je promjena života, promjena navika, potrebno je ispravljanje krivih putova, odvraćanje od grješnih prigoda, obraćenje.

Poziv na obraćenje, na poravnavanje putova, jest adventski poziv koji vrijedi za sva vremena", naglasio je, uz ostalo, vlč. Rajić. Nakon sv. mise u dvorište crkve stigao je i sv. Nikola, a druženje se nastavilo uz ručak u dvorani ovog centra, u kojem će već sljedeće nedjelje biti priređen i mali Božićni sajam.

Božićna priča uz prekrasni igrokaz FG-a 'Mladi Hrvati'

Prinos darova na oltar

Kad anđeli navijeste radost…

Djetešce koje

Mons. Rajić s članovima FG-a 'Mladi Hrvati' koji su nastupili u božićnom igrokazu

Betlehemska zvijezda

bez golova time prošli skupinu, sada ih na putu prema novom postignuću na Svjetskom

prvenstvu očekuje momčad Japana.

Hrvatski navijači okupirali su centar Dohe. Sada je već teško procijeniti koliko je tisuća ljudi u hrvatskim dresovima stiglo u Katar sa svih strana svijeta. Hrvatska reprezentacija ni ovog puta nije bez podrške svojih navijača, a zna se da tribine igračima Daliću daju poseban poticaj, sjetimo se samo Kopenhagena, Rusije...

Hrvatski navijači od prvoga dana dominiraju Katarom. Iako nisu najbrojniji, dobili su pažnju svih svjetskih medija i prije prvenstva noseći "kockaste" haljine, a ostvarili su odlične rezultate i na nogometnom turniru navijača.

Okupljanje svih navijača u Kataru tradicionalno se održava večer prije utakmice.

Navijačke pjesme, zastave... vatrena srca pokazala su koliko su velika glasna – jer zajedno kucaju za jednu – Hrvatsku!

Među tisućama "kockastih" pronašli smo i Denis Dunata, njegovog sina Davida te Željana Marića, koji su stigli iz Australije pridružili se hrvatskim navijačima koji nose do sada najveću hrvatsku navijačku zastavu.

"Teško je sada dočarati emocije koje nas preplavljuju. Doputovali smo iz Melbournea u u jednom danu uspjeli

smo gledati dvije utakmice - JapanKostarika i naše Vatrene. Navijali smo i za australsku momčad. Kad se vratim, i ako Hrvatska prođe dalje, pravimo feštu za pamćenje u HKC-u Sunshine!"uspjeli smo nakratko "uhvatiti" Denisa koji nam svoje dojmove atmosferu nogometne navijačke groznice predočava i šalje u fotkama tisuća Hrvata u "kockicama" koje govore više od tisuću riječi. No, svim srcem navija se i u svakom domu australskih Hrvata, koji ne spavaju kad ranim jutrom igra naša reprezentacija! Šaljite nam i vaše navijačke fotogra�ije – neka vide da nas ima!

Najveća, najduža - jedina!

David, Denis Željan – iz Australije u Katar uz Vatrene!

Uz Vatrene iz Geelonga - Vera

Spremna! - Ivana iz Sydneya.

Idemoooo! – čuje se iz Brisbanea

Livaković Sends Vatreni to Quarter Finals in World Cup with Three Brilliant Saves

Croatia has advanced through to the quarter�inals of the 2022 FIFA World Cup after beating Japan on penalties at the Al Janoub Stadium last Tuesday morning. Croatia keeper Dominik Livaković was undoubtedly the hero for Croatia, and just like Danijel Subašić in Russia in 2018, he saved three penalties to send Croatia into the quarter�inals.

Coach Zlatko Dalić made two changes from the side which took on Belgium, bringing in Rangers left-back Borna Barišić in for the fatigued Borna Sosa and Bruno Petković for Marko Livaja. Both sides started fairly cautiously, with Croatia making a lot of uncharacteristic technical mistakes early as they gave the

ball away a number of times.

Ivan Perišić had an early chance when he found himself free in the box, but his shot would be saved by the Japan keeper. Croatia had another chance moments later but Andrej Kramarić failed to get on the end of a ball which went across the face of the goal.

Croatia lacked movement off the ball into spaces in the �irst half and Japan had no problems nullifying attacks. They would themselves look dangerous in Croatia’s third and after a couple of close calls they would take the lead just before half-time.

Daizen Maeda was �irst to pounce in the six yard box when Maya Yoshida played the ball across the face of the

goal following a cross that Croatia could not clear. There was a check for offside check against Shogo Taniguchi in the build-up but he was ruled to be just onside.

Croatia got back into the game in the 55th minute when Ivan Perišić superbly headed home from a Dejan Lovren cross from the right.

The goal opened the game up with chances coming at both ends. A shot from Modrić in the 62nd minute had to be well saved before Ante Budimir’s free header went just wide.

Croatia were more aggressive in the second half and they looked the more likely to take the lead but they could not �ind a way through and the game

would go into extra-time. Japan had the �irst real chance in extra-time but Livaković made a good save from a powerful shot from the edge of the box. With both sides out on their feet, there were not many chances in extra-time but the best chance fell to Lovro Majer right at the death but his shot would go wide and the game would go into penalties.

Livaković was the hero for Croatia, saving Japan’s �irst two penalties and then a third before Mario Pašalić stepped up to send Croatia into the quarter�inals.

The quarter�inal will be played this Saturday, December 10th at 2AM AEDT with Croatia facing Brazil who demolished South Korea 4-1.

Hrvatsko Druš

Mijo Rimac, licenced builder, property developer and board director at Hrvatsko Društvo Sydney since 2012, provides update of our new Croatian Club at Sydney Concord.

This is a major milestone for not only our club, the Croatian community in Sydney but for the wider Croatian diaspora. We thank our past and present members since 1951 who founded and built this club into what it is today and created a fantastic legacy for future generations.

Since the purchase of the former Concord RSL in November 2021, we have been working tirelessly towards delivering the new club as soon as possible. With input and suggestions from Club Members, Croatian Community, Local community, and successful hospitality venues, we are on a journey to deliver a one-of-a-kind destination in Sydney

Our vision is to create a Modern, Family orientated, Croatian inspired club that all Australians of Croatian descent will be proud to call their home, but one which will also become a landmark destination for the broader local community. This is a truly exciting new era for the Croatian Community in Sydney and a world �irst for the Croatian Diaspora.

The club will be broken up into different zones, Reception/Function Centre, Sports Bar, Lounge Area, Bistro, Alfresco, Croatian Memorial Garden, Memorabilia Room, Class/Conference Room, Cabana/Beer Garden and Children’s Outdoor Gym and green space area. Our elegant Reception Centre will be separated from the rest of club catering for 350 dining or 500 conference style seating.

Our signature feature will be our outdoor Alfresco Cabana Area that is inspired by Croatia’s Adriatic coast. This will include two wood �ired pizza ovens and char-

coal Grills for a modern but authentic Croatian inspired menu.

The open-air Cabana’s and raised seating amphitheatre area will house a large outdoor screen and stage for patrons’ entertainment every night of the week. The outdoor children’s play gym along with a secure open green space for kids will be a drawcard for young families.

We are proud to announce that we have successfully achieved Development Application Consent, which now moves us into the construction phase of the project. We are extremely proud that what would normally take two to three years to realise for many organisations, we achieved in three months.

We wish to thank the numerous volunteers, namely the” Design Team”, in helping achieve major milestones since we purchased the site.

We have been approached by numerous individuals and businesses wanting to help us achieve our goals in building a new Club for future generations.

Accordingly, we have decided to erect a permanent Honour Wall for the varying

tvo Sydney Concord - Community Update

categories of support in building this new club, but also one which will honour past members of this great club. This Honour Wall is found in most clubs and will be a permanent display for future generations to show the families and individuals who have contributed in building this new club. We invite all Croatian Businesses wanting to assist in the construction phase to submit their

Expression of Interest to us by 3rd February 2023. Those individuals/families also wanting to support this Club can contact us directly for further information.

Our aim is to open our doors by the end of 2023 and welcome any forms of assistance from the broader community. Please feel free to contact the Club or Directors directly.

Bog i Hrvati

Kind regards, Club directors, Zvonimir Kurtović, Mijo Rimac, David Matešić, Paul Ćubelić, Marko Ostojić, Ivan Špehar, Sam Zdrilić

The Concord Community Club

The Croatian Club Ltd 1 Nullawarra Avenue, Concord NSW 2137

T. +61 2 9708 4699

E. reception@croatianclub. net.au W. www.TheConcord.com.au

portrait of Frano Donjerković, an artist from Blato, Korčula

By M. G. Esquire

Frano Donjerković left his village of Blato, on Korčula at the doughty and courageous age of 27 in search of a better life in freedom and economic prosperity, reaching the shores of Australia in 1986.

Leaving his home, family and community was a painful and sorrowful experience, and the memories of his youth, family and place have followed him all his life in Australia. Croatia has always been his home as he built a new life in Australia. He lives and works in Melbourne, married to Marien with a daughter Daniela and son Anthony.

Korčula is magni�icent island of arti�icers, stone masons, wood-masters, smiths, shipwrights, sculptors and farmers, wine and olive oil masters and �ishermen. Above all else, they are sailors; everyone can sail a boat, but on Blato most can turn to and make one. Korčula also has one of the best water polo teams in the world and many Olympic players.

Korčula played a signi�icant role in shipbuilding and maritime affairs in the history of Croatia because of its strategic geographical location and industry of its population. The great sea powers of Europe wanted to control the narrow channel between Korčula and the Pelješac peninsula, especially on the route between Dubrovnik and Venice.

Blato was once the largest village in the country, boasting more than 12,000 residents in the mid-1920s after an economic boom.

Frano Donjerković also recalls vivid stories of hardship and departure from his childhood. He remembers an event that affected Blato signi�icantly, that in one afternoon in the early post-war period 1,200 residents of left in search of a better life.

Blato’s population today is signi�icantly lower and there are an estimated three-time more people from Blato throughout the world, many in Australia.

There are many things in Frano’s life that are typical of the immigrant experience, from the pursuit of freedom and economic property, to raising a family in a place where everything seems foreign and unintelligible in a completely new language and idioms of speech and cultural habits. That has not stopped Frano from being a valued, engaged, and leading member of the Croatian community and his broader Australian community. He

is President of the Croatian Social Club Zlinje/Blato, a local Melbourne community organization that nurtures the culture and identity of people from Zlinje and Blato, which marked its thirtieth anniversary in 2021. His passion for �ishing and recreational boating brought him into the Hobson Bay Sport and Game Fishing Club, where today he serves as vice-president.

Korčula is famous for many things, and today it thrives as a haven for tourists. It is known as the Marco Polo Isle, the birthplace of that intrepid traveller and proli�ic storyteller. Frano’s journey took him further south on the other side of the world to Australia, where he tells the stories of his home, family, and community through artistic renditions of miniature boats, ships, and buildings, all from memory.

was so densely wooded. Korčula has been described as a glorious and enchanting, one of the isles on which many would welcome shipwreck, but that would not last long because of its proximity to the mainland and its strategic location along the bridges of islands that croisette southern Croatia’s coast.

The name Blato is literally “Mud,” a name taken after the fertile plains that link the village to the Vela Luka (the Grand Port). The literal translation is not accurate, however, and “blato” in early Croatian refers to a large body of water. The village received its name from a lake that existed in the valley between the village and port Vela Luka. This lake was drained in the early twentieth century by a four-kilometre tunnel to drain the water into the sea. The village shimmers in iridescent light

My home in Croatia

Korčula is one of the largest islands on the surrounded by a crystal limpid water in the glittering arc of canaletto-blue Adriatic Sea. It is a beautiful and verdant island, and life can be traced back tens of thousands of years. Its statute or governing constitution was enacted in 1214 and de�ines limits to power though a popular assembly, and de�ines the roles of dukes, the grand council, small council, curia, and ensures the provision of utility services and sanitation. The statute is a “unique normative crossword puzzle” of medieval institutions, special freedoms, and layered jurisdictions, representing a genuine constitution. It predates the Statute of Dubrovnik (1272) and the Statute of the Principality of Poljica (1440), two republican poleis serving as pinpricks of freedom in the Adriatic.

of its forti�ied stone structures and narrow lanes. The linden tree alley “Zlinje” was planted and stretches from one side of the village to the other. It partitions Blato into two is all but impenetrable, with the additional marquis of arbutus, sage, lavender and rosemary, whose combined heady scents dazzle. All these, plus pine, cypress, and holm oak, which is used by local shipwrights for millennium, make Korčula one of the most aromatic and thickly vegetated villages in the Adriatic.

Strabo, that intrepid travel writer born 64 B.C., was the �irst to distinguish Korčula from Corfu: both were named Korkyra in ancient Greece.

Strabo added “melaina” (“dark black”) and coined Korkyra Melaina to denote

Fishing schooners, boats and ships of cargo are etched in Frano’s memory. The boats are named after family members. The biggest boat took him a year to craft.

Frano’s family home held by generations since it was founded. As the third house ever built in Blato, with one-meter-thick walls, it has withstood the vastitudes of time and calamities of centuries.

Frano remembers the soothing and inviting sound of church bells in Blato. The bell tower was built in the eighteenth century, and its loopholes in the walls suggest that it was also

ve purposes. The parish church is situated with a spacious loggia or square. The Our Lady of the Field church has Roman floors that place its beginnings in the fourth century.

The remnants of a Roman agricultural estate (Junianum) and other artifacts

historic

Stand Here Captain! By Mirjana Mrkela (story) and Niko Barun (illustrations)

The Blato Public Library and Knights’ Society Kumpanija, Blato in 2019 published a book on the sword dance by Mirjana Mrkela (story) and Niko Barun (illustrations). The book was published in both Croatian and English, with considerable detail on the story of each stage of the dance, including 36-beutifully illustrated pages under the title “Stand Here Captain! Information about acquiring the illustrated book can be obtained by writing to knjiznica.blato@gmail.com.

Kumpanija:

the

sword dance of heroes and romantics

Frano Donjerković performing the “Kumpanija,” a traditional sword dance celebrated in Blato and Vele Luka. As a young man Frano joined the Knights’ Society Kumpanija (Companions), established as an ensemble in 1927, and is the pride of Blato. The ensemble keeps traditional dances and customs representing a chivalrous confrontation between two armies, with highlights of a sword dance that is accompanied with a menacing drum and harrowing bagpipe.

The dance “Kumpanija” or “sword dance” celebrates the success of local armed formations to protect the village and port from pirates and would-be conquerors, which did not have traditional defensive forti�ications or walls like many other coastal cities in Croatia’s coastal waters. The dance is wrought with intensity with high impact sword duels. The “Kumpanija” dancers must

have considerable agility, talent, and stamina.

The knights are divided into classes; (barjaktar, captain, kapural, srzetin, buzdonahar), and different parts of the dance (spuz, mostra, tanac, etc). Apart from the sparks �lying from the swords, a particularly attractive role is demonstrated by the “al�ir” (�lag-bearer) and his large Croatian standard, which ends with a dance with the local ladies, called the “tanac.” The sword dance “Kumpanija” takes place in the square (plokata) in front of the Church of All Saints. The main performance takes place on 28 April every year to mark the Day of Blato, which is also the Feast of Saint Vincenca, and on 15 August, feast of the Assumption of the Blessed Virgin Mary. The “Kumpanija” also frequently performs across Croatia and Europe and can been seen during the height of the tourist season as a regular attraction.

A

on the Croatian coast has been called

Capote.

home in Blato was the third house built in the village and its one-metre-thick walls have not changed much since the �irst stone was laid. Frangou has been creating his boats, houses, and other artifacts about 30 years ago in his studio that also poses as a garage. He works exclusively from memory, and does not use plans, sketches or photographs. All the images are in his mind, etched into his experience and memory of childhood growing up in the enchanting, industrious and idyllic village of Blato.

Frano has exhibited twice at the Joel Gallery. In 2022 his exhibition was called “My Home in Croatia,” and in 2018, “Creations.” He has also displayed his creations at Croatian community centres in the past and plans to do more in the future. Photo courtesy of Louis Joel Arts & Community Centre.

and Illyrian times.

Frano’s family are also masters of wine making. The first piece

creation from memory.

Croatia Deakin Soccer Club Honours

Mladen LEKO Story and Photos

It was a magical night at Croatia Deakin Soccer Club on Wednesday, 9 November as Canberra Croatia FC put on a surprise farewell dinner for one of the Club’s favourite daughters, the one and only, incomparable, Grace Gill, as she hung up her playing boots at the end of a stellar playing career, having played 158 games for the Club and scoring on 98 occasions. Emotions ran high the whole night, along with tears of joy and laughter, as a variety of past coaches and players joined together with the current playing squad, coaching staff and supporters to honour and reminisce about the contribution that GG made to the women’s football programme at Canberra Croatia FC where she captained the First team for the majority of the last 12 years.

Always eloquent and beautifully spoken off the �ield, but equally recognised for her deeds and actions on the �ield, Grace will be remembered for her tremendous spirit, even temperament and passion towards football and our Club and her career is an inspirational story for all footballers in this region and beyond.The host for the evening was Capital Football’s Manager of Communications and Commentary, and also the voice of NPL.TV, Russ Gibbs, who kicked off proceedings by recalling how he �irst met Grace. “My �irst introduction to a person who I now class as a friend, was during the inaugural season of the Liberty A-League (formerly West�ield W-League). Grace was a foundation player for Canberra United and was one of those players regularly called upon to perform promotional work for the club. I had the honour of commentating on some of the early W-League matches for radio, and Grace was a major part of those Canberra United teams playing 58 times in a career that spanned from 2008/09 to 2015/16.Later in her career I was behind the microphone for some of her iconic moments, goals being scored for Canberra Croatia FC, and trophies being won but, from a personal point of view, perhaps the best times were when we got to commentate together. Grace is knowledgeable, eloquent, and great fun to commentate with. With some analysts, you don’t get a break, but with Grace I always knew that she could be relied upon to add depth

to my screaming of names and goals. A true professional in every sense of the word!“

Next up, Canberra Croatia FC President, Tony Vidović, spoke about the history of the women’s programme at the Club and the pivotal role that Grace played in taking the Club from being perennial cellar-dwellers to wining 3 consecutive League Championships. “The Canberra Croatia women’s programme began back in 2008, as women’s football began to grow in our region.

Our president at the time, Marko Vrkić, saw an opportunity to introduce female football to our Club. Firstly, he established a state league team that competed in lower divisions, which was then quickly followed by the introduction of Firsts, Reserves and Under 18 teams to the senior leagues in 2010, which consisted of only 20 registered players.

Grace Gill was part of the inaugural Canberra Croatia women’s �irst grade team. It’s no wonder then, that coach Doug Penny, on more than one occasion, �ielded understrength teams and even worse sometimes a few less than the allowable 11. I have no doubt that Grace joining our Club in�luenced may others to join the Club, particularly the younger cohort at the time, including current First graders Alice Churchill and Amy McLachlan. From these humble beginnings, Grace captained the team for most of her time with the Club and contributed greatly to its growth and expansion to now becoming a giant in the women’s competition in the last 3 seasons, winning 40 of 46 League matches, whilst only losing two, and amassing 207 goals and only conceding 49 along the way to accumulating 3 consecutive League Championships.

The Club was proud to honour Grace’s contribution to the Club by establishing the Grace Gill Award, which is not awarded to best junior girls player, but rather this award recognises a player from the girls programme who displays a similar set of qualities and characteristics that Grace has shown throughout her entire career, which include humility, loyalty, competitiveness, integrity and leadership.“

Before a short break for a buffet dinner, everybody present enjoyed a highlights reel showcasing some of the spectacular moments from Grace’s career that was prepared by fellow First graders, Jennifer Bissett

and Brittany Palombi. Once dinner had been served, a hilarious panel of past and current coaches, Zoran Glavinić (2022-), Nikola Brozinić (2019-2021), Mark Risteski (2017-2018), Peter Kavouras (2014-2016) and Tony D’Amico (2013-2016), were questioned by MC Russ Gibbs and provided their recollections and insights into the contribution that Grace made to the Club, both on and off the �ield, and the legacy that she was leaving behind, with Tony D’Amico summarising and echoing the thoughts of the panel.

“Grace Gill is a true champion. Undoubtedly one of the best female soccer players in the history of women’s football in Canberra and without a doubt one of the most inspiring female soccer players that has ever played for Canberra Croatia Football Club. Grace’s mindset is truly unbreakable. Although she is super famous within the ACT NPLW, Grace treats everyone as equals regardless if they are a team mate or an opposition player. She has a tremendous personality and considers everyone’s feelings.

Having Grace at the Club attracted many other high pro�ile players to join Canberra Croatia, which eventually contributed to younger players from all around Canberra wanting to also play at the Club. The turn-around from a struggling Club to one of the most successful clubs in the ACT NPLW was ma-

Family, friends, coaches, current and former teammates came to farewell club legend and captain Grace Gill.

Grace Gill with football commentators Tara Rushton and Andy Harper.

Grace with Sister Hannah, Dad Rob, Grace and Mum Liz.

Grace Gill – GG with Surprise Farewell

nature strip. The complaints lasted all season and to this day, I don’t think any of us have willingly stepped back into a CrossFit gym.

But Grace has de�initely helped whip the Club, the coaches and the players into shape over the past 12 years. In 2010 we struggled to get enough players to �ield a team in 18s, reserves and �irst grade, numbers were low at training and results were poor. But over the next few years things improvedwe made our �irst semi-�inal in 2012, our �irst grand �inal in 2015, won our �irst championship in 2017 and our �irst premiership in 2020.

Grace has played a huge role in this and as we’ve heard on numerous occasions tonight, her contribution to the women’s program at Canberra Croatia can’t be overstated.

ty and mateship. I can con�idently say without a doubt the club would not be where it is today without her.

Grace isn’t just a teammate, she’s a great friend who I’m so thankful I got to share the �ield with. Grace, on behalf of the players, coaches, the Club and wider Canberra football community, thank you for everything you’ve done. And there’s just one question I haven’t asked since meeting you as a terri�ied 15 year old - can I please have your autograph?”

inly achieved due to Grace’s presence in the Club, where she was the Club Captain for the majority of her time at Canberra Croatia, providing valuable advice to the committee ensuring players best interests were considered and the Club had a suitable program for developing younger players.

As a player, Grace gave everything she had every time she stepped on the �ield. She goes above and beyond to display great sportsmanship and wouldn’t expect anything less from her team mates and coaching staff. Always the �irst to provide assistance to an injured player regardless whether they are a Canberra Croatia player or a player from the opposing team and always following up on the players injury status.

Grace is always the �irst to thank the referees, some of whom are here tonight, the opposing team and coaches after every game and always makes herself available to have a chat with anyone that approaches her. Grace Gill will always be part of the Canberra Croatia Soccer Club legacy.“

Next up MC Russ Gibbs questioned a panel of past teammates from Canberra United, Grace Field and Meg McLaughlin, as well as current First Grade teammates, Krista Hagen, Amy McLachlan, Rhiannon Fensom and Brittany Palombi, to provide their thoughts on what made Grace such a

good teammate and to share some of their favourite memories of Grace on and off the �ield and also from the changeroom.

Continuing on from the players panel, 200 plus game veteran and fellow Club legend herself, Alice Churchill, had the honour of formally speaking on behalf of the current playing squad.

“From �inishing dead last on the table and not winning a game in 2010, to back to back to back premiers 2020-2022, it’s been a wild ride. I remember when I �irst met Grace, walking into

the changeroom as a fresh-faced 15 year old to �ind the one and only Grace Gill saying hello to me. The Grace Gill, who’s now infamous W-league poster I had on my bedroom wall. Needless to say - I was terri�ied of her. However, over the next 12 years, I came to realise that she wasn’t the frightening footballer that I �irst knew her as but an amazing, kind, funny person that I’m lucky enough to call my mate.

There’s been plenty of memories over the years - pre-game speeches that would win Oscars, post-ga-

me speeches with tears, games with absolutely classic Grace Gill screamers, nights out with Grace way past her bedtime and countless other great memories. One memory that stands out is pre-season several years ago when the �ields were closed due to rain. Grace kindly organised for us to attend her CrossFit gym for a �itness session. After a gruelling hour of a punishing Grace Gill-programmed workout that seemed like it would never end, several girls could be found emptying their stomach contents on the

She’s a fantastic footballer and leader on the pitch, who lifts the team up and brings the best out in everyone. Not only has she been a fantastic mentor for the juniors, she’s mentored everyone in �irst grade as well. She’s pulled us up when we need to be pulled up, encouraged us when we needed encouragement and pushed us, not only to be good footballers but to be good people as well. She’s fought countless battles for us, whether that be on the �ield with players or referees, or off the �ield, with coaches, the committee, the club and Capital Football. She’s devoted countless hours to the wider football community, working with Canberra United and Capital Football. She has shown us all the value of leadership, kindness, competitiveness, humility, loyal-

Before we could �inally hear from Grace herself, Tony Vidović and Alice Churchill presented Grace with a framed 2022 ‘No. 9’ jersey signed by the 2022 League Championship winning squad. An emotional and overwhelmed Grace thanked everybody who had helped organise the evening and attended the dinner to recognise her contribution to the Club.

“The older I’ve gotten and longer I’ve played, the more I’ve realised what feels important about football. Making the best environment for the group we have, encouraging young players to have con�idence and self-belief, and ultimately for me, the biggest accomplishment is to leave the club in a better place than I found it.

I think if every single player can contribute toward this in some small way, then Canberra Croatia’s Women’s Programme will always be in good hands. While I do feel sad to �inish up, I also feel a great sense of accomplishment on what I achieved with Canberra Croatia during my time at the Club. One thing that I will really miss, and that is this group of girls with whom I have achieved so much over the years, but who have also been the brightest part of some of my darkest days.“

Before inviting everybody present to gather for a group photo, MC Russ Gibbs, re�lected on what the future holds for Grace.

“Whilst we will no longer have the pleasure of seeing GG wearing the red, white and blue of Canberra Croatia and gracing the football pitches of Canberra, rest assured that there will be plenty more heard and seen of Grace as we wish her all the best with her burgeoning media career which is rapidly gathering pace.“ With the group photo out of the way, everybody, including yours truly, patiently waited to get one �inal photo with the one and only Grace Gill.

Doviđenja Grace. You will be missed!

2022 League Championship winners

Grace Gill giving a heartfelt and emotional farewell speech

As

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location.

Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan.

such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Timski rad osoblja i volontera omogućio nam je da rastemo i nastavimo podržavati naše klijente i njegovatelje, poručili su u svojoj službenoj objavi

Australsko-hrvatske

društvene usluge održale su u srijedu, 30. studenoga, svoju redovnu godišnju

sjednicu na kojoj je predstavljeno godišnje izvješće za 2021.-2022. godinu.

“Unatoč izazovima s kojima smo se suočili tijekom protekle �inancijske godine, otpornost i timski rad osoblja i volontera omogućili su AHDU-u da raste i nasta-

vi podržavati naše klijente i njegovatelje”, objavljeno je na njihovoj službenoj stranici. Upućene su čestitke svima na još jednoj uspješnoj godini pružanja usluga njihovim klijentima uz, kako se navodi, najveću predanost kvaliteti, skrbi, inovacijama

i izvrsnosti usluge. “Nema većeg zadovoljstva u životu nego biti okružen ljudima sa zajedničkom svrhom koja u svojoj srži ima brigu o drugima i korist za zajednicu”, zaključuje se na kraju objave na njihovoj službenoj Facebook stranici.

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Australian Croatian Community Services, službena FB stranica

Plaće rasle 102, a troškovi života 495 KM

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Kmèčala

n�lacija ruši rekorde, cijene hrane i grijanja divljaju. Da je stanje u Bosni i Hercegovini sve teže kada su u pitanju poskupljenja, govori i podatak da su osnovne životne namirnice iz dana u dan sve skuplje.

I

Od početka godine do danas potrošačka košarica skuplja je za čak 495,33 KM. Potrošačka košarica u rujnu iznosila je 2852,37 KM, od čega je samo za hranu četveročlana obitelj trebala izdvojiti 1245,77 KM ili 43,68 posto obiteljskog proračuna. U isto vrijeme prosječna neto plaća, koja je u siječnju iznosila 1043 KM, a u kolovozu, posljednjem mjesecu za koji Agencija za statistiku BiH ima podatke, 1145 KM, porasla je za 102 KM.

In�latorni val pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize do sada je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio Bosnu i Hercegovinu. Rekordnoj godišnjoj in�laciji najviše doprinose poskupljenja hrane, prijevoza i energenata.

„Naša preporuka vlastima je da se posvete rješavanju problema povećanja troškova života. Građani su suočeni s in�lacijom, tako da su realne plaće u padu. Mnogo je ranjivih koji prolaze kroz teška vremena, kazao je stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u

KAKVI KORACI ČEKAJU BIH AKO U PROSINCU DOBIJE STATUS KANDIDATA

Među

Za početak pregovora s EU bit će nužno provesti presudu “Ljubić”

odgovor, uostalom, on uglavnom ovisi o provedbi preuzetih zadaća. Upravo zbog toga dodatno raste značaj sporazuma koji su nedavno potpisali HDZ BiH i stranke “osmorke”, a u kojima je ključa pozornost usmjerena na proces europskih integracija.

Ako Europsko vijeće sredinom ovoga mjeseca jednoglasno donese odluku da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata za članstvo u EU, to će, osim iznimno jake poruke podrške BiH na daljnjem putu europskih integracija, značiti i nužnost ubrzanja ispunjavanja svih pretpostavki kako bi pregovori uopće počeli.

Naime, 4. korak na putu prema članstvu pretpostavlja da je potrebno ispuniti uvjete kako bi, uz suglasnost svih država članica, bili otvoreni pristupni pregovori, a u kontekstu BiH ti su uvjeti sadržani u Mišljenju Europske komisije koja je de�inirala 14 ključnih prioriteta.

Među tim prioritetima je i onaj koji precizira kako je nužno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda, odnosno u slučaju aktualne političke situacije, i presudu “Ljubić”, a koja govori o legitimnom političkom predstavljanju. Koliko će proći od vremena dobivanja statusa kandidata do otvaranja pregovora, pitanje je na koje ne postoji jednoznačan

Kada je riječ o samim pregovorima, revidirana metodologija proširenja Europske unije, uvedena u veljači 2020. godine, donijela je nekoliko novina u ovaj proces, a najvažnija pretpostavlja uvođenje tematskih klastera, što u praksi znači omogućavanje temeljitije političke rasprave po tematskim područjima i identi�iciranje mogućnosti za rano usklađivanje i integraciju u politike Europske unije.

Ključna uloga predviđena je za klaster temeljnih pitanja (vladavina prava, ekonomski kriteriji i reforma javne uprave), gdje je potrebno ostvariti dovoljan napredak prije otvaranja drugih klastera. Predviđa se da se pregovori u dijelu temeljnih pitanja prvi otvaraju i posljednji zatvaraju te da napredak po temeljnim pitanjima određuje ukupnu dinamiku pregovora. Ako je ostvaren zadovoljavajući napredak po reformskim prioritetima, to bi trebalo dovesti do bliže integracije s Europskom unijom kroz ubrzanu integraciju i povećana ulaganja te �inanciranje. Inače, u revidiranoj metodologiji postoji šest temat-

skih klastera: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi. Pregovori po svakom klasteru otvaraju se u cijelosti nakon što zemlja ispuni uvjete za otvaranje. Svako poglavlje obrađuje se pojedinačno s obzirom na njegovo provizorno zatvaranje. Inače, treba podsjetiti i na činjenicu da se revidirana metodologija temelji na istim, dobro utvrđenim kriterijima za pristupanje EU.

Povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Olivér Várhelyi nedavno je jasno poručio kako BiH više nema vremena za gubljenje.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u Sarajevu je održao radni sastanak s povjerenikom Várhelyijem, i to uoči potpisivanja dokumenta naziva “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022. - 2026. godine” u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U njemu je jasno naglašeno poduzimanje svih unutarpolitičkih i vanjskopolitičkih napora za žurno postizanje kandidacijskog statusa, ubrzanje procesa integracija prema punopravnom članstvu, kao i suradnja sa svim institucijama Europske unije u korist europskog puta Bosne i Hercegovine i odlučne provedbe europskih standarda.

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Baš sam se potrudio pregledati u nekoliko rječnika značenje, pojašnjenje za riječ kmečati, ali pojašnjenja skoro da i nema ili su štura.

U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku piše da je kmè izgovor i konvencija pisanja za glas kojim se kmeči. Budući da pojašnjenje i nije baš neko reći ću vam kakvo kod nas u narodu tumače tu riječ. Obično se to kaže za dijete koje je bolesno pa ne plače, ono, baš glasno, ali kmeči, dakle dovoljno daje do znanja da s njim nešto nije u redu ili pak za dijete koje ne dobije nešto što je poželjelo, igračku, sladoled i slično i onda kmeči kako bi to ipak dobilo.

Ustavni sud BiH, u kojega su Željko Sejdo Komšić, Še�ik Džaferović, ali i naivni Bošnjaci-muslimani polagali velike nade uradio je ono što je logično, odbacio je zahtjev te dvojice bošnjačko-muslimanskih političara kojim su tražili privremenu mjeru zabrane provođenja izmjena Izbornoga zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt i ocjenu ustavnosti tih izmjena. Ono što treba znati, razlog zbog kojega su oni podnijeli priziv Ustavnom sudu je samo jedan, spriječiti svoje ispadanje iz vlasti.

Razlog broj dva ili možda čak i broj jedan njihova priziva bio je pokušaj da Hrvate izbace iz vlasti, jer Schmidtove nametnute izmjene spriječile su nakanu Bakira Izetbegovića i Sejde, odnosno radikalnog krila Bošnjaka-muslimana, da slučaj Komšić „spuste“ na razinu i općina, a kamoli Federacije BiH i kantona, te tako izbace Hrvate iz vlasti. Zapravo, kad su shvatili da će izgubiti vlast pokušali su tim prizivom spriječiti uspostavu vlasti poslije izbora. Vjerojatno su željeli da stara vlast koja je neopravdano bila četiri godine u tehničkom mandatu produži svoje vladanje još četiri godine.

Sud je zahtjev odbacio kao neutemeljene te obrazložio kako njih dvojica nisu naveli kakve bi štete mogle nastati provedbom Schmidtovih odluka. Sud je baš bezobrazan. Kako ne vidi, štete su te da radikalnog krila Bošnjaka-muslimana u koaliciji sa slugom Sejdom neće biti u vlasti! Sud nije propustio ni malo ironije u svom pojašnjenju navodeći da bi prihvaćanje njihova zahtjeva moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava jednako kako njih dvojica tvrde da je nametnuti Schmidtov zakon izazvao negativne posljedice. Podsjetit ću vas, poštovani čitatelji, u broju od 16. studenoga napisao sam - Za nadanja Bošnjaka-muslimana, kako će Ustavni sud Schmidtovo nametanje izmjena Izbornoga zakona, a na zahtjev Sejde i Še�ika, proglasiti neustavnim veli: „Amerika će sačekati da čuje tu odluku kako bi znali hoće li i dalje nastaviti podršku BiH ili ne“. U prijevodu na bosanski jezik to glasi - da vidimo taj sud koji će se usuditi odluke visokog predstavnika proglasiti neustavnima. I premda će sud o tomu jesu li ili nisu ustavne Schmidtove odluke pravorijek donijeti u siječnju sljedeće godine i dalje ostajem kod one - da vidimo taj sud koji će se usuditi odluke visokog predstavnika proglasiti neustavnima.

Dakle, Bakire i Sejdo, kmečite vi koliko god hoćete, nećete dobiti ono što želite.

Dodao je kako se ti problemi ne mogu riješiti povećanjem plaća u javnom sektoru, nego usmjeravanjem pomoći onima kojima je najviše potrebna. Što se ta pomoć bude bolje usmjeravala, bit će manji teret za javne �inancije, ustvrdio je predstavnik MMF-a u BiH. Ekonomski stručnjaci, udruge potrošača, mediji i građani mjesecima su uzalud tražili, predlagali konkretna rješenja i očekivali da vlasti u BiH donesu mjere borbe protiv galopirajuće in�lacije ili barem primijene ono što države Europe već mjesecima rade. Posljedica pasivnosti je podatak da je Bosna i Hercegovina među najgorim državama u Europi i s najvišim postotkom in�lacije u regiji. Upravo činjenica da su realne plaće u padu najviše zabrinjava građane koji sve teže preživljavaju.

Tunel Novi, kako će biti naziv ovoga budućeg infrastrukturnog objekta, predstavljat će važan dio mozaika prometnog rasterećenja Mostara

Mostarska južna obilaznica, kapitalni projekt koji će, osim prometnog rasterećenja Mostara, otvoriti i potpuno novu perspektivu prometnog povezivanja doline Neretve sa zapadnom Hercegovinom i Republikom Hrvatskom, ulazi u novu fazu u kojoj će se kopati jedan od najdužih tunela u BiH.

Tunel Novi, kako će biti naziv ovoga budućeg infrastrukturnog objekta, predstavljat će važan dio mozaika prometnog rasterećenja Mostara, odnosno obilaznice, koja je inače podijeljena u tri segmenta.

Na izgradnji rade tvrtke Hering d. d. Široki Brijeg i Azvirt LLC, Azerbajdžan, a u kontekstu tehničkih detalja valja naglasiti kako će tunel biti dužine 900

metara. Predviđeni rok izvođenja radova na tunelu Novi je 24 mjeseca. Vrijednost ugovorenih radova je 25,131.195,29 KM te će se isti �inancirati iz kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Izgradnja tunela Novi zapravo je dio aktivnosti koje provodi JP Ceste Federacije BiH u sklopu projekta “Južna obilaznica Mostara - LOT 1”, a koje obuhvaćaju radove na trasi od rotora Varda do ulaza u tunel Novi, dužine oko 1700 metara, uključujući i vijadukt Marijanovića Draga dužine 200 metara. U kontekstu dijela

dionice nakon ovoga tunela, a u smjeru istoka, plan je gradnja još jednog manjeg tunela od 180 metara, kao i vijadukta od 180 metara. Da bi se obilaznica spojila s magistralom M-17, potrebno je izgraditi i treću dionicu, dužine 3,2 km, koja će ići od vijadukta Rodoč do čvorišta magistralne ceste. Taj dio ceste predviđen je kao brza cesta s četiri traka, s predviđena dva rotora. Zanimljivost vezana uz ovu dionicu je ta što će omogućiti buduću vezu na južnom izlazu grada Mostara, petlja jug, s autocestom na koridoru Vc.

Da se ipak nešto u svijesti Bošnjaka-muslimana mijenja k pozitivnijem stanju nagovještava pisanje najtiražnijeg bošnjačkog lista „Avaza“. Ukratko, novinar Fadil Mandal objašnjava situaciju: „Sad, nakon što je ‘Osmorka’ potpisala sporazum s HDZ-om, voda je Bakiru i Sejdi došla do grla pa su, umjesto botova, raznih avdića, bajrovića i ostalih trbuhozboraca konačno i njih dvojica ušla osobno u ring. Njih dvojica su počela ‘kmečati’ kako ‘osmorka’ čini neoprostiv grijeh time što uz podršku veleposlanstava u Sarajevu, namjeravaju praviti vlast bez SDA i DF-a. Kmeče o nepravdi, vlastitim uzvišenim ciljevima, ugroženoj zemlji, antibosanskim i antimuslimanskim planovima stranaca.“

Na nesreću njih dvojice, Amerika i ostali zapadni svijet shvatili su tko je zapravo kočničar za napredak BiH ka EU i ostalim integracijama. Zbog toga bi se moglo povjerovati da je Amerika odlučila izbaciti SDA i Bakira Izetbegovića iz vlasti, analogno tomu i njihovog priljepka Sejdu Komšića. U kuloarima se također priča, kako će Amerika na sljedećim izborima za četiri godine s političke scene ukloniti SNSD, a potom, nakon osam godina i HDZ. Kažu u narodu, ono o čemu se priča ili je bilo ili će biti.

Glede Sejde zanimljiva je i ocjena ekonomistice Svetlane Cenić koja kaže da će „Čović izboriti još jednu pobjedu, a to je da Komšića i DF-a neće biti“. Bilo bi dobro da se ostvari ta njena procjena jer, realno, za njegovim političkim padom nitko, ama baš nitko u Dragoj Našoj neće žaliti pa čak ni Bakir Izetbegović komu se uvlačio u g..... Glasovanjem u Skupštini RS-a, Dodikov SNSD dobio je četiri zastupnika u Domu naroda Parlamenta BiH! Majko mila, kmeče Bošnjaci-muslimani, pa on je dobio kontrolni paket nad tim domom. I onda su krenuli spinovi, listić je važeći, nije važeći, o važnosti listića odlučivat će Središnje izborno povjerenstvo (SIP). Na sreću, kažu Bošnjaci-muslimani, Čovićev HDZ nije dobio četiri zastupnika u Domu naroda jer je HDZ 1990. dobio tog zastupnika. Koje naivno razmišljanje, ali da ne pojašnjavamo, shvatit će. A kad shvate opet će kmečati. U radni posjet Dragoj Našoj prije sedam dana dolazio je europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Várhelyi. Fino, onako diplomatski poručio je vlastima i svima da je EU put BiH otvoren, ali... Očekuju se rezultati, ispunjavanje 14. uvjeta!

I da, u potpisanom sporazumu o uspostavi vlasti između HDZ i „Osmorke“ izrijekom piše; ograničene izmjene ustava i izbornoga zakona, te posebno dodano - Predsjedništvo BiH i Domovi naroda u roku od pola godine! Kakvo će tek kmečanje, Bakira, Sejde i ostalih radikala nastati kad se to provede!

14 ključnih prioriteta je i onaj koji precizira kako je nužno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda, uključujući i presudu u slučaju “Ljubić” koja govori o legitimnom političkom predstavljanju

Priprema se probijanje jednog od najdužih tunela u BiH

BiH Andrew Jewell.

Dostupnost nekretnina za stanovanje uz najam dosegnula je rekordno niske grane, najpogođeniji su oni s niskim primanjima kada pokušavaju naći mjesto za stanovanje.

Queensland pogađa kriza sa stanovanjem u trenutku kada populacija raste, javljaju se ekstremni vremenski uvjeti, a kaos u lancu nabave mnoge je ostavio bez sigurnog smještaja. Za neke ljude je spavanje kod poznanika ili beskućništvo postalo svakodnevica.

Australce pogađa neodrživ rast cijena najma nekretnina, svi glavni gradovi u zemlji iskusili su pad dostupnosti nekretnina za najam, navode najnoviji podaci koje je objavio Data insight. Godišnja revizija indeksa (RAI) dostupnosti nekretnina za najam objavljena ovog tjedna otkrila je da oni s niskim primanjima - kao što su samohrani roditelji, umirovljenici i nezaposleni - spadaju u najranjivije skupine kojima je potrebna aktivna i hitna pomoć. No čini se da ova kriza s nekretninama za najam pogađa gotovo svakoga koji traže smještaj.

Stres vezan za najam stana utječe na svakodnevni život brojnih ljudi jer nemaju dovoljno novca za ostale osnovne potrebe kao što su hrana, lijekovi, prijevoz i grijanje.

Izvršna direktorica YWCA Michelle Phillips rekla je za NCA NewsWire kako je vjerojatnije da će žene imati

STANOVANJE

Najam dosegao rekordno najnižu razinu

više stresa oko najma stana. „Kada pogledate istraživanja to izgleda tako da cijene najma rastu brže negoli primanja, više žena ima problema s najmom stana jer ne mogu platiti osnovne potrebe kao što su hrana ili struja.”

„Kada pogledate istraživanja vidjet ćete da ona nisu provedena s namjerom diskriminacije spolova, ali činjenica je da su žene prezasupljene i pogođenije jer one čine većinu kućanstava samaca s niskim primanjima.”

Sve veći broj regionalnih kućanstava ima problema s plaćanjem najamnine i radnici u ključnim industrijama

ne mogu pronaći smještaj, posebice u regionalnim dijelovima Queenslanda, Tasmaniji, Novom Južnom Walesu i Zapadnoj Australiji. Ovogodišnje poplave također su znatno utjecale na dostupnost nekretnina za stanovanje uz sjeverne rijeke Novog Južnog Walesa. Lismore je jedan od najpogođenijih gradova u kojem je dostupnost stanova između 2021. i 2022. pala za 10 posto. Slično je pogođen i Bellingen gdje se bilježi pad dostupnosti stanova od 14%”.

Šire gradsko područje Hobarta i dalje je najmanje dostupan grad kada je riječ o stanovima za najam u cijeloj

Povećanje plaće koje bi trebalo pomoći s in�lacijom

Gotovo milijun Australaca dobit će veće iznose socijalne pomoći tijekom iduće godine. Vlada će objaviti najveću indeksaciju isplata za mlade u posljednja dva desetljeća.

Od 1. siječnja osnovna stopa pomoći za mlade samce povećat će se za najmanje 19,10 dolara za dvotjedno razdoblje, a najveće povećanje za isto razdoblje iznosit će 32,40 dolara. To znači da će samci dobiti najveće povećanje na 569,80 dolara za dva tjedna. Oni s maloljetnom djecom mogu očekivati povećanje od 41,40 dolara na ukupno 729,60 dolara za dva tjedna za samce te povećanje od 35,20 dolara za primatelje pomoći koji imaju partnere. Primatelji pomoći koji studiraju dobit će povećanje pomoći između 32,40 dolara i 41,40 dolara za razdoblje od dva tjedna ovisno o tome gdje žive i imaju li maloljetne djece. Ovo povećanje pomoći uvodi se u sklopu rutinske indeksacije koja se provodi svakog siječnja kako bi se držao korak s in�lacijom

i ne ovisi o vladinim odlukama. Središnja australska banka Reserve Bank of Australia predvidjela je najveću in�laciju od 8 posto do kraja 2022. Isplate za mlade i studente bit će indeksirane sa 6.1 posto.

Ministrica socijalnih usluga Amanda Rishworth izjavila je da će ovo povećanje pomoći umanjiti poteškoće uzrokovane povećanjem troškova života. „Kako se povećavaju troškovi života, moramo osigurati da studenti i mladi mogu pokriti osnovne troškove života te se istovremeno usmjeriti na studij i izgradnju karijere”,

izjavila je Rishworth.

Oni mlađi od 21 i bez djece koji primaju pomoć za osobe s invaliditetom primit će povećanje isplata između 27,40 i 40,70 dolara za dva tjedna, što uključuje i dodatak za invalidnost mladih osoba.

Stope pomoći kroz program ABSTUDY i pomoć za izoliranu djecu povećat će se kao i pomoć za mobilnost, mirovina za djecu bez oba roditelja, pomoć za skrbnike i pomoć za kupnju lijekova. Druge stope isplata pomoći i pragovi kao što je program Jobseeker i starosna mirovina indeksirat će se kasnije tijekom godine.

Australiji kada usporedimo srednju cijenu najma svih gradova, a tako je od 2019. od kada su cijene najma relativno visoke u odnosu na primanja.

Šire gradsko područje Pertha ima najnižu dostupnost stanova za najam od 2016. gdje se bilježi značajan pad dostupnsti za 15 posto tijekom protekle dvije godine.

Šire gradsko područje Sydneyja, Melbournea, Adelaidea i ACT-a također bilježi pad dostuposti stanova za najam ove godine unatoč povoljnijem razdoblju tijekom pandemije.

Rješenje problema sta-

Prema meteorološkim predviđanjima, temperature bi trebale narasti iznad 40 stupnjeva u dijelovima zemlje tijekom idućih nekoliko dana, nakon što je južna Australija najprije iskusila najhladnije proljeće u proteklih 30 godina.

Najsigurniji znak da je ljeto konačno stiglo je taj da su dijelovi sjeverozapadne Australije već imali visoke temperature tijekom vikenda koje su mjestimice dosezale 30-ak i više stupnjeva pa sve do 40 u Zapadnoj Australiji.

Nakon hladnog i kišnog razdoblja u Viktoriji, maksimalna temperatura u Melbourneu dosegnula je u nedjelju 34 stupnja. „Toplinski val” mogao bi ove temperature pogurati sve do jugoistoka tijekom idućeg tjedna, a prema prognozama Queensland bi mogao imati visoke temperature od utorka.

Međutim, očekuje se da će hladan zrak prodrijeti u dijelove Južne Australije i Viktorije i tako zaštititi jug od rastućih temperatura pa bi one u Melbourneu mogle pasti sve do 16 stupnjeva. Ove promjene temperatura stižu nakon što su dijelovi Viktorije i Novog Južnog Walesa proteklog mjeseca

novanja u Queenslandu Premijerka Annastacia Palaszczuk u listopadu je objavila da će njena vlada udvostručiti količinu novca u fondu za ulaganje u stanovanje s dodatnih 130 milijuna dolara svake godine. Vlada se na sastanku o stanovanju u Queenslandu sastala s predstavnicima privatnog i javnog sektora kako bi raspravila o krizi oko stanovanja koja je uslijedila.

Dionici sastanka radili su zajednički na mogućim rješenjima - od otvaranja zemljišta i stanova do programa brzog razvoja socijalnih stanova, jednakosti u stanovanju i suradnji vladinog

i privatnog sektora. Ovi razgovori potaknuli su vladu da osigura dodatnih 56 milijuna dolara za gotovo 4 milijarde dolara vrijedan fond socijalnog i dostupnog stanovanja, od čega će 11.7 milijuna biti dodijeljeno za pomoć 2500 građana koji će time izbjeći beskućništvo jer će moći ostati u svom dosadašnjem domu, 10 milijuna dolara uložit će se u ciljane zajmove i stipendije, dok će 10 milijuna biti uloženo u privremeni hitni smještaj i potporu na mjestu događaja.

Nove mjere također uključuju tromjesečnu reviziju zgrada u državnom vlasništvu i zemlje u državnom vlasništvu u nadi da će se identi�icirati imanja koja se mogu pretvoriti u državne stanove. Philips je izjavila da je rad koji je pokazala vlada „dugoročno rješenje” te da najmoprimci ne mogu mnogo napraviti dok su u konkurenciji s drugima.

Viziju donosi federalna vlada a države surađuju, no moramo se zaista usmjeriti na socijalno i dostupno stanovanje. „Ljudi se sada nemaju kome obratiti i to nije jednostavan problem koji se pojavio preko noći”, dodaje. „Desetljećima smo svjedoci preniskih ulaganja u socijalno i dostupno stanovanje, uključujući i način na koji se odnosimo prema stanovanju u smislu procjene poreza. Ako želimo promjenu, vjerojatno će biti potrebna desetljeća kako bismo ovo promijenili.”

Nakon jednog od najhladnijih proljeća

iskusili velike poplave. Zajednice Južne Australije sada se pripremaju za poplave nakon što je u subotu ujutro rijeka Murray u Renmarku dosegnula razine iz 1974. godine kada je također bilo poplava.

Od četvrtka se za Brisba-

ne predviđaju temperature od 35 stupnjeva, a potom će pasti na 20-ak stupnjeva u petak i subotu budući da bi tada trebalo biti pljuskova. Melbourne i Adelaide vraćaju se na temperature od 20 odnosno 23 stupnja od sljedećeg ponedjeljka.

Naša peta kolona izlazi polako iz poluanonimnosti

Kažu da je atletika kraljica športova. Hmm… možda. Ali prava istina je da je nogomet kralj. Svjetsko prvenstvo u “Kataru” (kako kažu na TV-u) čisti sve pred sobom, mete politiku, rusku invaziju, Putina, ukrajinsku obranu, Bidena, NATO-ve suhe presice, in�laciju i recesiju… Zamislite, Hrvatska je ušla u osminu �inala, zemlja sa samo 3,8 milijuna stanovnika dočim SAD ima preko 330 milijuna ili Brazil s 212 milijuna. Ispali su Njemačka, Belgija i brojne druge jake momčadi. Ispala je i Srbija (do Tokija) koja je na početku Svjetskog prvenstva svima javno dala do znanja kako ide do kraja.

Vraćajući se kući, “Beli orlovi” su malo posivili. Ne kužim zašto nekima toliko smeta to naše zlobno cerekanje nakon poraza Srbije od “Švajcaraca” i njenih “Kosovara”. Ako ćemo objektivno, onda treba priznati da je najljepše i najatraktivnije golove na prvenstvu do sada primila upravo Srbija. U tri susreta primila je osam golova. A mi samo jedan i to u prvoj minuti. Baš su beogradski mediji dobro skužili da smo “neugledna” momčad. Kod naših komšija izgleda kako vlada jedna vrsta deluzije. Nikako da skontaju tko je s “ovih prostora” do sada na svjetskim prvenstvima osvajao najviše medalja. Brončanih i srebrnih. Mi ili oni? Nema veze, mi idemo dalje, a oni neka pate. Pati, baby, pati!

Droga izaziva zavisnost, a kod Albanaca u momčadi Švicarske izaziva “nezavisnost”.

Gledao sam i tekmu Španjolska –Japan. Za vrijeme tekme nazvao me Dikan. On o “balunu” zna sve. K’o i svi Splićani.

“Španjolci su superiorni”, komentira.

“Je, još od španjolskog građanskog rata”, zadirkujem ga. Potom me superiorno podučio: “Ovi kosooki nemaju pojma”.

Ne mogu izdržati pa odgovorim: “Vidjet ćeš kad Japancima uđe u igru u drugom poluvremenu najbolji igrač”.

“Kako se zove?”. “Jaka Muda”, rekoh. I eto, ekipa s jakim mudama je pobijedila s 2:1.

Prvenstvo u pustinji ide dalje. Za koji dan čeka i nas baš Japan. E, sad su oči svih onih koji mrze ili ne vole Hrvatsku s puno nade uprte u japanska “jaka muda”. Doista su ozbiljni protivnik. Ali, uz Božju pomoć, možda naša mala zemljica (tj. naši momci s neponovljivim Dalićem) ipak može napraviti čudo. Onako euforičnom, padne mi na pamet podatak da Njemačka ima više registriranih nogometaša nego Lijepa naša stanovnika.

Još jedna stvar. Na redu su rovovske bitke. Čak je i prvi favorit Brazil popušio. U antičko doba, dok su trajale Olimpijske igre, nije bilo ratova. Međutim, Rusi očito dobro znaju razliku između svjetskog prvenstva i olimpijskih igara pa ne prestaju tuči po Ukrajini. Onako usput, nadam se da su Rusi zaboravili kako smo ih upravo mi eliminirali s ovog Svjetskog nogometnog prvenstva. Obično se za gubitke na utakmicama krivi suce. I u Kataru rade što ih je volja. Protiv lopovluka nema pomoći. Kao i u životu, mali lopovi rade pod okriljem noći, a veliki rade pod okriljem moći. Sve škripi osim represivnog aparata

Da je tome tako dokaz je i već “legendarni” ruski dron koji je na početku ruske agresije “sletio” u Zagreb u

“dvorište” studentskog doma Stjepan Radić. Prošlo je već skoro godinu dana od bliske katastrofe, a još nitko od nadležnih nije službeno ni zucnuo čiji je to bio dron, tko nam ga je i zašto poslao… Iz tzv. “službenih izvora” sad smo napokon saznali tek kako naša Vlada i NATO znaju čiji je bio dron i tko ga je lansirao na Zagreb, ali je to sve proglašeno “službenom tajnom” pa nam baš neće ništa reći. Nije li to očiti dokaz kako veliki rade pod okriljem moći? Sabor, Vlada, pravo birača na istinu… Je*ite se, građani, ‘ko vas šljivi kao i vaše pravo na informaciju. Ovakvo ponašanje vlasti me sve više podsjeća na komuniste u bivšoj Jugoslaviji. Tamo je sve škripalo osim represivnog aparata.

A što škripi u Hrvatskom saboru? Problem je u misiji “vojne pomoći Ukrajini”. Dobar je naslov u Jutarnjem Goranke Jureško: “Dok Ukrajina gori, Hrvatska oporba se češlja!”. Naši zastupnici dobili su u ruke vrući kesten. Trebalo je odlučiti tko je u pravu – predsjednik države ili premijer.

Moraš biti tvrdi cinik da se oko toga dvoumiš. Elementarno poštenje nalaže da Ukrajini treba pomoći. Ako Ukrajina izgubi ovaj rat, onda to više neće biti samo “ukrajinski rat” nego na žalost i “naš rat”. Iako to po mnogo čemu jest već i sada. Komšije samo čekaju, naoružavaju se, apetiti su im veliki, a naša peta kolona izlazi polako iz poluanonimnosti. Orjuna i nostalgičari već slažu novu repku Juge za svjetsko prvenstvo 2026. g.

Sastav se zna: Livaković, Juranović, Lovren, Gvardiol, Sosa, Modrić, Brozović i još pridodati Shaqiri, Xhaka… Za njih će valjda tada navijati i Vedrana Rudan. Podsjetimo što je ranije napisao Sandi Blagonić na fejsu. On je jedan od onih koji su iskreni: “Posve sam ravnodušan na rezultate utakmica na Svjetskom prvenstvu. Navijam, ne gledajući jedino kad igra Hrvatska, za njene protivnike. Malo me što tako rastužuje kao pogled na razdragano sretne Hrvate.

Njihova sreća u kombinaciji s dezenom stolnjaka lošijih birtija u hrvatskim vukojebinama u meni izaziva mizantropsku egzistencijalnu mučninu”. Ako ste tvrdokorno odbijali vjerovati koliko mrzitelja Hrvatske živi u njoj, sad su vam se valjda ipak otvorile oči. Naš Sandi pati od mučnine, ali i cijela bulumenta ostalih mrzitelja. Zato, naši momci, samo naprijed! Pobjedama im vadimo mast, pa možda odustanu i odu živjeti tamo kamo ih srce vuče.

U francuskom postoji fraza koja otprilike glasi: “Zablistajte svojom odsutnošću”.

Polako starim. Legnem kako bih se

odmorio nakon jela pa zaspim. Legnem da bi nešto pročitao pa opet zaspim. Legnem pred TV kako bi gledao neki �ilm i na pola �ilma zaspim.

Legnem spavati pa ne mogu zaspati. E, starosti… O političkim idiotima…

Jedan politički idiot je 29. studenoga na “Dan republike” u Jakšiću kod Požege izvjesio jugo zastavu. Novosti, Indeks i Jurica Pavičić “pali u nesvest” kad su čuli da je policija “intervenisala” i podnijela protiv lika prekršajnu prijavu. Jurica Pavičić se čudom čudi: “Na

svoj frižider magnetom sam zalijepio zastavu SFRJ. Pojma nisam imao da time kršim zakon”. Jura, doma možeš raditi što te volja, ali zastava je javni simbol države kad se izvjesi vani. Jugo-stijeg je mrtvi relikt više nepostojeće države i ideologije. Pa dobro, majku mu, zašto baš ta zastava tako strašno “vrijeđa moralne osjećaje građana?”. Onako duboko k’o što je nekad uskliknula Milena Dravić “Ah taj Fest, pašću u nesvest!”.

Naš dobri jugo-nostalgičar Jurica ima problema s tzv. memorijom pamćenja. Neka se prisjeti tenkova iz Beograda koji su krenuli na Vukovar, što su “tenkisti” radili na Ovčari itd., a sve kako bi sačuvali već raspadnutu lešinu Juge. Čija se tada zastava vijorila na tenkovima? Ona s Juričinog frižidera. Vjerojatno je još uvijek u srcima ili na frižideru i drugih jugo-nostalgičara kao Vedrane Rudan, Ante Tomića… Zamislite drugovi, što bi se dogodilo da neki drugi politički idiot 10. travnja izvjesi javno zastavu NDH… Naravno, zastava NDH je “historijski” gledano zločinačka, puna krvi nedužnih žrtava.

Zato je ona Jurina s njegovog frižidera zastava onih su se borili za “tamnicu naroda”, odnosno za Jugoslaviju, za jednopartijsku diktaturu s OZNA-om, UDBA-om… i drugim sustavima spremnim za ubijanje. Ali u toj zastavi naš Jura ne vidi ništa loše. U svom zadnjem jugo-pam�letu Jura cinka nekog s “staračkim rukopisom” koji mu je redovno slao isječke što o njemu pišu Hodak, Letica i Marijačić. Jadničak, ili kako Ličani kažu “jado”, dijeli političke lekcije. Naš humorist se pita :”Kome smeta mrtvi relikt nepostojeće zemlje?”. Što li je sve sposobna “pučka memorija” izroditi

Potom nastavlja da je “tragični poraz hrvatske nacionalističke ideologije taj što se SFRJ u pučkoj memoriji vratila puno uglancanija i bolja nego što je doista ikada bila”. To je stvarno trenutak kad je Jure nadmašio samog sebe. Pučka memorija se po njemu valjda odnosi na djecu Miljenka Smoje, pučanku Vedrana Rudan, pučanina iz podo�icirske škole JNA Ante Tomića, pučanina “tenkistu” Boru Dežulovića, pučanine s Filozofskog faksa Klasića i Jakovinu, potom na Borovinu, Leticu, Denisa Latina, pučanke iz 6. Ličke itd. itd. Odnosi se sigurno i na onog “pučanina” koji je na svoju kuću negdje oko Požege izvjesio jugoslavensku zastavu i odmah obećao kako će je i druge godine opet izvjesiti jer ga “oni” inače godinama plaše “ustaškim zastavama”. Nije objasnio kako izgledaju te današnje “ustaške” zastave. Zato objaš-

njenje očekujem od stručnjaka za Heraldiku Ante Tomića. Podo�icirska škola je zakon. Kaže mudri Ante: “U odnosu na Šimunićeva ustaška mahnitanja, Borjan se čini kao oksfordski gentleman i prvak diplomatskog opreza”. Što li je sve sposobna “pučka memorija” izroditi. Antine pučke umotvorine podsjećaju na pučkog političara koji je nastao križanjem muhe i komarca… Zastupao sam Joe Šimunića. Nikada nije javno uzviknuo ZDS. Rekao je “za dom”, a čitav stadion je uzvratio “spremni”. I to je “stre�ilo” senzibilno antifašističko srce našeg Ante. Punu satisfakciju dobio je ovih dana i pučanin Denis Latin. Naime, javili su se “pučki antifašisti” s prijedlogom da Hrvatska pošta izradi markice i žig s likom Tita. Denis je inače specijalist za markice. Svojedobno je bio protiv izdavanja marke s likom dr. Franje Tuđmana jer zbunjeni kupci ne bi znali na koju stranu trebaju pljunuti kod lijepljenja nepoćudne marke. Denisovi “kupci” mogu sada pljuvati kamo im srce želi. Kako bi rekao Vuk Drašković za Crnu Goru “ovđe nema ni Tuđmana ni Tita, ovđe se vladika pita”.

Njofra, obranio si Tita k’o Martić, Babić i kapetan Dragan Knin!

Franjo Habulin, predsjednik SAB-a, slikovito nam je i izbalansirano objasnio da je stvorena takva klima prema Josipu Brozu “da je najbolje ne družiti se s njim…

Mnogi su proglasili Tita zločincem, a protiv njega nije nikada vođen ni jedan sudski postupak niti je osuđen za bilo što”. Njofra je ovog puta u pravu. Dobro se sjećam kako je u bivšoj Jugi bezbroj puta “pučka demokratska javnost” dizala optužnice protiv “ljubičice bijele”, ali je tadašnje Javno tužilaštvo (današnji DORH) svaki put ostajalo praznih ruku pa Tito nije bio osuđen “za bilo što”. Bravo, bistri Franjo! Obranio si druga Tita k’o što su Martić, Babić i kapetan Dragan obranili Knin. Partizanski “prvoborac” Franjo iznio je gradonačelniku Tomaševiću par kompromisnih prijedloga.

Prvo vratiti trg maršala Tita, zatim ponovno ulice u Zagrebu nazvati po “nekima” iz HOS-a. Sad kad je partizane krenulo, trebaju hitno opet zauzeti Zagreb, k’o 1945.g. Moja Hatzova ulica zvala bi se opet Ulica 8. maja. To je inače bio dan “pobjede”. Dan kada su “naši” zauzeli sablasno prazan Zagreb. Borbe su se vodile još samo u mitskom Odžaku gdje je Drugi svjetski rat završio 25. svibnja 1945.g. Berlin je pao 8. svibnja, a Odžak 25. svibnja. Samo na znanje i ravnanje.

Nagradno pitanje: Ima li razlike u klečanju u molitvi na Trgu bana Jelačića i koračanja u Povorci ponosa?

Kompanija koja se bavi proizvodnjom neprobojnog stakla u Kanadi ostavila je na autobusnoj stanici u staklenom sefu tri milijuna dolara kao nagradu za onoga tko će uspjeti razbiti stakleni sef. Na fejsu su napisali komentar: “Neka stave to kod nas na autobusnu stanicu, ako imaju muda”.

Pita učiteljica malog Ademija: “Što radi tvoj tata?” .”Moj tata je muška striptizeta u klubu za pe*ere. Svlači se gol pred drugim muškarcima i nekad s njima spava”. Šokirana učiteljica izvede Pericu iz razreda i upita ga: “Perice, je li to stvarno istina?” “Nije”, odgovori Perica. “Moj tata igra fudbal u srpskoj repki pa me je bilo sram priznati pred razredom!”.

Božićnicu ove godine očekuje 72 posto zaposlenih u Hrvatskoj i to u prosječnom iznosu od 2.324 kuna, nešto više nego prošle godine, pokazuju rezultati istraživanja s internetske tražilice Moj posao, objavljeni u ponedjeljak.

Istraživanje provedeno na 400 ispitanika, pokazuje da među onima koji računaju na božićnicu gotovo svi (94 posto), kao i dosadašnjih godina, očekuje novac i to u prosječnom iznosu od 2.324 kune, što je 12 posto više od iznosa kojeg su u prosjeku dobili prošle godine (2.066 kuna).

Bon za kupovinu (od 400 do 800 kuna koji se može potrošiti u nekom supermarketu) ove godine očekuje 24 posto ispitanih, dok sedam posto očekuje poklon paket.

Ispitanici smatraju da bi zadovoljavajuća božićnica trebala iznositi oko 2.800 kuna, što je 20 posto više od prosječne očekivane božićnice i 35 posto više od iznosa koji su ispitanici dobili prošle godine.

Božićnicu najviše očekuju zaposlenici institucija, gdje je očekuje 91 posto anketiranih te zaposlenici državnih tvrtki - 85 posto. U privatnom sektoru u domaćem vlasništvu božićnicu očekuje 70 posto zaposlenih te tri četvrtine (76 posto) zaposlenih u stranim privatnim kompanijama.

Bon za kupovinu ove godine očekuje 24 posto ispitanih, dok sedam posto očekuje poklon paket

Kao i božićnicu, prošle godine poklon za dijete su u najvećoj mjeri dobili ispitanici zaposleni u velikim i srednjim tvrtkama i to prvenstveno u hrvatskim institucijama i tvrtkama u državnom vlasništvu.

Prosječan iznos dara za dijete prošle je godine iznosio od 500 do 750 kuna.

Da su prošle godine tvrtke dijelile dar za djecu izjavilo je 38 posto ispitanika, što je isto kao i godinu ranije.

Poklon za dijete dobili su i zaposleni u malim tvrtkama i privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, njih 29 posto.

Manje od polovice ispitanika koji su dobili poklon, dobili su ga u vrijednosti manjoj od 500 kuna.

Otprilike polovica ispitanika, 47 posto, smatra da je isplata božićnice stvar dobre volje poslodavca, s čime se ne slaže 53 posto ispitanika koji vjeruju kako svaki radnik ima pravo na božićnicu i koji zamjeraju poslodavcu ako je ne isplati.

Polako starim. Legnem kako bih se odmorio nakon jela pa zaspim. Legnem da bi nešto pročitao pa opet zaspim. Legnem pred TV kako bi gledao neki �ilm i na pola �ilma zaspim. Legnem spavati pa ne mogu zaspati. E, starosti…

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

SUDOKU

KAKO SE IGRA SUDOKUPotrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MALA KRIŽALJKA

Lucija – “baba Luca”

Božicna pšenica i ostali obicaji

Sveta Lucija štuje se od 7. stoljeća, a nama je zanimljiva zbog različitih narodnih običaja vezanih uz njezin spomendan

Sveta Lucija slavi se 13. prosinca, svetica je toliko popularna u narodu da se od milja zove i svetom Lucom. Brojne legende vezane su uz njezin život, a njezina ostavština prenosi se u raznim narodnim običajima.

Ova svetica živjela je na Siciliji u Sirakuzi na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće. Iako je bila obećana jednom mladiću te ju je njezina majka planirala udati., još kao djevojčica zavjetovala je djevičanstvo.

Nakon jednog hodočašća zbog bolesti majke, Luciji se u snu pojavila sv. Agata koja ju je upozorila na snagu njezine vjere, ali i mučeničku sudbinu koja joj se sprema. Nakon povratka u Sirakuzu raskinula je zaruke i odlučila se zajedno s majkom brinuti za bolesne i siromašne. Kada je zato čuo njezin zaručnik odlučio ju je prijaviti kao kršćanku nakon čega je započela njezina mučenička sudbina. Luciju su namjeravali odvesti u javnu kuću, ali unatoč svom silnom trudu nisu ju mogli pomaknuti s mjesta. Tada su joj proboli grlo mačem, ali i nakon toga Lucija je samo sve glasnije i glasnije molila.

Prema drugoj legendi Lucija je sama sebi izvadila oči i poslala ih svome zaručniku, za što ju je Djevica Marija nagradila još ljepšim očima. Lucija je umrla (305. god.) tek pošto joj je tadašnji biskup Eutychius podario svetu pričest.

Sveta Lucija štuje se od 7. stoljeća, a nama je zanimljiva zbog različitih narodnih običaja vezanih uz njezin spomendan. Kako blagdan svete Lucije pada na zimski solsticij (na ‘drugoj strani svijeta’), kada je dan najkraći, a sunce izlazi sve ranije, to označuje pobjedu svjetla nad tamom.

Sveta Luca, baba Luca, gladna Luca – samo su neki od naziva u narodu kojim se naziva sveta Lucija koja se slavi 13. prosinca. Uz dan svete Lucije vezano je nekoliko običaja i vjerovanja, a neka od njih donosimo u nastavku.

Večer uoči svete Lucije, prema narodnom kazivanju, muška djeca i mladići nosili su izrezbarene bundeve po selu, točnije kod rodbine i u bliže susjedstvo. „Sjećam se kad sam bio dječarac da nam je dida čuvao malo bolje i ljepše bundeve u pljevi kako bi ih sačuvao za babu Lucu. Te bundeve smo mi dječarci onda rezbarili, pravili im oči i usta bez ili samo s jednim zubom da bi ih mogli nositi za babu Lucu. Onda nije bilo lučica i velikih svijeća kao danas koje bismo mogli staviti u bundeve, nego smo tražili po kući ostatke svijeća da ih možemo staviti u bundevu.“, prisjećaju se oni malo stariji u

Piškorevcima gdje se običaj zadržao i danas uz manje izmjene.

‘Babu Lucu’ su nosila samo muška djeca, nikada

Danas su nam poznata brojna vjerovanja starih, a jedno od njih veže se upravo i uz spomendan svete Lucije te se odnosi na narodnu (pučku) meteorologiju.

Ljudi su nekada puno više promatrali prirodu i kretanja u prirodi te temeljem toga donosili odluke koje su prvenstveno vezane uz radove na zemlji. Kako bi dugoročno mogli znati kakvo će vrijeme biti u narednoj godini, stariji svijet je nekada, a ponegdje i dan-danas, pisao i bilježio promjene vremena od Lucije do Božića. Brojnice odnosno Lucijin kalendar je stari običaj praćenja vremena u kojem se prati vrijeme brojeći punih 12 dana od Lu-

Baba Luca na vrata kuca

djevojčice, dok u novije vrijeme u pohode babe Luce idu i djevojčice. Danas djeca babu Lucu nose kroz cijelo selo i obilaze sve kuće, dok prije to nije bilo tako. Muški su babu Lucu nosili samo po susjedstvu i kod rodbine. S tako izrezbarenim bundevama dječaci su išli u posjete u ciljane kuće (gdje stanuju kumovi, rodbina, susjedi) te prilikom dolaska pjevali „Baba Luca išće

Brojnice ili

novaca da popravi zube!“. Pjevalo se sve dok domaćin nije otvorio vrata i darivao djecu – orasima, jabukama, bombonima i sitnim novcem. U novije vrijeme djeca su dodala još jedan stih pa se sada domaćinima pjeva „Baba Luca traži novaca da popravi zube. Daj dinar-dva da ne bude krezava!“.

Ovakav običaj babe Luce nije se izvodio u svim selima Đakovštine.

Lucijin kalendar

Starinska pita od jabuka s orasima i džemom

Ono što ovu pitu čini posebnom jest dodatak džema po izboru koji joj daje još zanimljiviji okus. Na kraju krajeva, kada ljudima na našim prostorima kažete da ste ispekli pitu od jabuka, posve je jasno da je riječ o �inom prhkom tijestu između kojeg se nalaze naribane jabuke obogaćene cimetom i mrvicama, a s ovakvim malim pomakom ipak ćete ih uspjeti iznenaditi.

• 1 žlica cimeta

• 3 žlice šećera

• 2 žlice krušnih mrvica

• 2 žlice mljevenih oraha

• 3 žlice džema po izboru

Za posipanje: • šećer u prahu

Priprema:

cije (13.12.) do Božića odnosno Badnjaka (24.12.).

Svaki dan predstavlja jedan mjesec u narednoj godini pa tako 13.12. predstavlja siječanj, 14.12. veljaču i tako

Vjerovanja vezana uz udaju

Još jedno od intrigantnih vjerovanja s današnje točke gledanja je gatanje mladih djevojaka o udaji. Na spomendan svete Lucije mlade neudane djevojke pisale su na 12 papirića 12 muških imena.

Prema nekim kazivačicama znalo se pisati 11 muških imena dok je dvanaesti papirić ostao prazan te je kao takav simbolizirao da će djevojka ostati neudana. Potom su svakog dana bacale po jedan papirić u vatru, a onaj papirić koji je ostao zadnji na božićno jutro su odmotale kako bi vidjele ime svoga budućeg muža.

Uz svetu Luciju veže se još mnoštvo usmenih predaja i vjerovanja kao i običaja. Neki od njih su sijanje pšenice na tanjurić kao priprema za Božić, zabrana svih teških radova, kao i ručnog rada – tkanja, veze-

nja i šivanja. Kako je Lucija zaštitnica vida vjeruje se da se na njezin dan se smije raditi ništa od teških radova jer će oni biti neuspješni. Upravo od dana svete Lucije, prema kazivanjima starijih, počinju veće pripreme za božićno vrijeme odnosno dolazak Isusa Krista.

Sveta Lucija zaštitnica je mučenika, slijepih i slabovidnih.

sve do 24.12. koji predstavlja prosinac. „Brojnice se u našoj kući i dalje rade. Zabilježi se svaki dan kakav je bio s kratkom napomenom vremena – sunčano, oblačno, kiša, snijeg i onda prema tome možemo očekivati kakva će biti naredna godina. Kako je mjesec dugačak, normalno je da se u mjesecu promjeni nekoliko vremenskih stanja. Recimo, početak dana predstavlja početak mjeseca, sredina dana – sredinu mjeseca, a popodnevno vrijeme kraj mjeseca. Mnogi bi potvrdili, da vrijeme po brojnicama zna biti i u stvarnosti takvo!

Pšenica

Za tijesto:

• 250 g maslaca

• 3 velika jaja

• 1 žlica kiselog vrhnja

• 4 žlice šećera

• 1 vanilin šećer

• 470 g glatkog brašna

Za nadjev:

• 950 g jabuka

Uz pomoć miksera ili ručno umijesite tijesto. Zamotajte ga u foliju te stavite u hladnjak da malo odmori. U međuvremenu jabuke ogulite te ih naribajte na ribež., dodajte šećer, cimet, mljevene orahe i na kraju krušne mrvice da pokupe višak tekućine. Pleh obložite papirom za pečenje. Tijesto prepolovite na dva ista dijela. Tijesto razvaljajte na veličinu plehai stavite u pleh. Naribane i začinjene jabuke rasporedite po tijestu. Drugi dio tijesta razvaljajte te prekrijte jabuke. Tijesto malo izbodite vilicom. Stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 180 °C. Pecite oko 40 minuta.

Svake godine na blagdan svete Lucije sije se božićna pšenica, kao simbol obnove života i plodnosti. Prema narodnom vjerovanju, ovisno o izgledu iznikle pšenice, odnosno kakva je njezina gustoća te boja, u idućoj će godini biti bolja ili lošija žetva.

Sam običaj potječe iz davnine i vezan je uz Svetu obitelj. Naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija je zamolila težaka, koji je na njivi sijao pšenicu, da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kada je sijao. Kada su vojnici stigli, pšenica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje potjere. Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis, što znači svjetlo, stoga zapravo simbolizira svjetlo u zimskoj tami, ali i navješćuje Božić kao rođendan Svjetla.

Vijenac svete Lucije za glavu

Trebat će vam kolaž papir u tamno zelenoj boji i bijeli papir za svijeće te vruće ljepilo. Izrežite deblju traku od zelenog papira i spojite tako da tvori krug u obliku vijenca širine dječje glave.

Od bijelog papira izrežite oblike svijeće i plamena koji ćete zatim obojiti žutom i na-

rančastom bojom. Zalijepite gotove svijeće na rub vijenca tako da čine puni krug. Ovisno o širini vijenca, može biti od 4 do 6 svijeća.

Vanjski rub vijenca možete dodatno ukrasiti lišćem koje ćete posebno izrezati od kolaž papira i zalijepiti na rub vijenca.

Tjedni horoskop

Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to melem kako za vas, tako i za drugu stranu.

Oni koji su još sami na putu sreću ljubav. Iz velikih ideja i ambicija vi ćete se tijekom ovog tjedna polako spuštati na zemlju.

Sretni brojevi: 8, 12, 24, 25, 34, 36

Vaš privatni život ovih će se dana vrtjeti oko kretanja ili posjetitelja koji vam dolaze u goste. Kao da ćete zaboraviti da se može biti i udvoje. Potpuno ćete se predavati svojim gostima ili svojim prometalima. Vaša najdraža osoba mogla bi vam to zamjeriti. Prestiž koji vam toliko znači bit će vam nadohvat ruke.

Sretni brojevi: 1, 6, 12, 23, 32, 44

Nikako da dosegnete ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Razlučite što je što, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da pokažete što osjećate i priliku da to učinite ispravno. Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlastite sobe. Neki će ove utjecaje iskoristiti za prave kućne radove.

Sretni brojevi: 8, 11, 13, 23, 27, 31

Škorpion

Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Također je potrebno primijeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne treba. Budite suzdržani. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, a najviše zato da motivirate sami sebe za budućnost.

Sretni brojevi: 9, 13, 25, 27, 34, 44

LJEKOVITOST PRAĆENJA NATJECANJA

Navijanje je blagotvorno po duševno zdravlje, a europska i svjetska prvenstva u nogometu imaju najjači ljekovit učinak, pokazalo je britansko istraživanje

A

Bit ćete pozivani na putovanja ili na društvena okupljanja van mjesta boravka, a baš tako biste mogli sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i zadovoljni.

Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će veliku priliku u svom radu.

Sretni brojevi: 4, 12, 14, 25, 34, 44

Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Najviše zato što je ovo ipak prolazna faza. Budite mirni i nađite načina da se prilagodite. Na dnevni red dolaze inventure. Bit će i onih koji će de�initivno privesti kraju jednu fazu svog rada.

Sretni brojevi: 5, 6, 21, 23, 34, 35

Rak Jarac

Šarenilo zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđena i doživljena kao kod vas ovih dana. Uživajte punim plućima, ali ne zaboravite i na one male pažnje koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi. Privilegije kojim ste se nadali bit će tu, ali vi sami nećete biti sigurni kako ih iskoristiti.

Sretni brojevi: 3, 14, 16, 23, 24, 33

Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno energije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im u emotivnom smislu nedostaje. U tome će i uspjeti. Pred vama je velika prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 31, 33, 41

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja

Iako će vas idući dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe, vi sami bit ćete podložni neprimjerenim reagiranjima, te stoga i eliminiranju mogućih zbližavanja. Uz dozu samokontrole sve će ispasti bolje. Potrudite se. Neki poslovi dolaze svom kraju. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza. Bit će i onih koji će silom prilika otići na godišnji odmor.

Sretni brojevi: 7, 12, 23, 25, 27, 39

Premda ćete objektivno imati dobar vjetar u leđa u ljubavi, svako malo činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se. Moguće je nešto prelijepo. Neki će biti iznenađeni važnošću posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom sasvim dorasli.

Sretni brojevi: 8, 12, 21, 24, 32, 35

do 18. veljače

Neki će poći na kraći put ili izlet s voljenom osobom, a isti bi im mogao ostati u nezaboravnom sjećanju po lijepom. Drugi će dočekati rođake koji će ih povezati s osobom za koju će se iskreno zainteresirati. Svi će biti među ljudima. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugdje. Kako tjedan bude prolazio, sve ćete više željeti poći na godišnji odmor.

Ribe

Možda ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za neka značajnija ljubavna poduzimanja. Objektivno, moguća su diskretna uživanja za pamćenje. Ljubav je ovaj put negdje sa strane, tiha i pomalo skrivena. Kako tjedan bude odmicao, postajat će sve jasnije da vi imate znanja i stručnost. Mnogi će pokazati na vas i reći kako ste baš vi osoba koju treba angažirati.

Sretni brojevi: 2, 7, 14, 18, 21, 24

Navijanje je blagotvorno po duševno zdravlje, a europska i svjetska prvenstva u nogometu imaju najjači ljekovit učinak, pokazalo je britansko istraživanje. S obzirom na to da posljednjih godina u Hrvatskoj i kao drugdje u svijetu, stope depresije i anksioznosti rastu zbog epidemije, raznih ograničenja koja su se postepeno ukinula, sreća je što se održava Svjetsko nogometno prvenstvo jer znanstvenici kažu da je učinak navijanja u prosjeku pozitivan (čak i ako vaša voljena momčad pretrpi neuspjeh).

Istraživanje nogometnih strasti (Football Passions Research) obuhvatilo je tisuće navijača u 18 europskih zemalja i došlo do zapanjujućih otkrića. Sudionici su izjavili da iščekujući i prateći nogometne utakmice doživljavaju snažna emocionalna iskustva, oslikavši ih kao „čistu radost“, „ushićenost“ i „ustreptalost“. Navijačke su emocije toliko snažne da je dvije trećine ispitanih plakalo na utakmicama – od radosti ili tuge.

Doživljavanje intenzivnih emocija pod utjecajem postignuća ljudi koje osobno ne poznajemo, na primjer Luke Modrića, posljedica je psihičkog mehanizma zvanog „zrcaljenje u tuđoj slavi“, odnosno poistovjećivanje s uspješnima. Navijači vide sebe u sportašima koji su ostvarili uspjeh i doživljavaju njihovu slavu kao svoju.

Škotsko je istraživanje 1998. otkrilo da za vrijeme i ubrzo poslije velikih nogometnih natjecanja stopa hitnih psihijatrijskih prijema opada, osobito među muškarcima. Uoči i tijekom nastupa njihovih ljubimaca, navijačima rastu hormon ugode dopamin i spolni hormon testosteron. Ovaj potonji primarno djeluje na požudu, ali i na opće duševno stanje, ulijevajući optimizam, osjećaj moći i nepobjedivosti.

Oscilacije testosterona ovise o ishodu natjecanja.

Prije utakmice, ovaj hormon raste kod obje navijačke grupe, no tijekom nje raste ili pada prema kretanju rezultata. Na dan �inala Mundiala 1994. u SAD, količine testosterona mjerene su kod brazilskih i talijanskih navijača. Prije dvoboja, testosteron se pod utjecajem iščekivanja dizao u oba tabora, no kad je Brazil pobijedio, njegovim je fanovima porastao za još 28%, dok je poraženima skliznuo za 27%.

Porazi donose tugu, bezvoljnost, tromost i pad libida, ali ta stanja ne traju dugo. Natjecanja se stalno odvijaju, pa nakon poraza slijedi nova utakmica, a nakon loše sezone nova sezona. I u istoj sezoni sportaši nastupaju paralelno u nekoliko natjecanja, dajući navijaču višestruku nadu u radost. Međusobno tješenje također ubrzava oporavak. Navijači poraženog tima zajednički jadikuju zbog poraza, pronalaze krivce, proklinju lošu

ko ste se zdušno prepustili navijanju, samo tako nastavite i dalje. Navijanje ima, pokazuju istraživanja, itekako blagotvoran utjecaj na zdravlje.sreću i hrabre jedni druge. Povezanost članova navijačke skupine jača svakom utakmicom neovisno o ishodu. Oni koji navijaju za istog sportaša ili sportski kolektiv osjećaju se pripadnicima velike i homogene zajednice, oblika proširene obitelji.

Više od polovice nogometnih navijača tvrdi da je njihova veza s omiljenom momčadi nalik ozbiljnoj ljubavnoj vezi s ljudskim bićem. Možda je i čvršća: dok se veze i brakovi razvrgavaju, privrženost klubu gotovo je uvijek trajna. Netko može izgubiti zanimanje za pojedini sport, ali dokle god ono postoji, vjernost klubu neće biti upitna.

Poklonici malih klubova iz nižih liga jednako su fanatični kao i oni koji podržavaju velike i svjetski slavne. Psihička blagodat od navijanja veća je od svih nedaća koje izazivaju porazi, inače bi ljudi prestajali navijati, ili se priklanjali uspješnijim natjecateljima. Sljedbenici vole klub ne zato što je jak, nego zato što je njihov.

Navijačka je neobjektivnost poslovična. Prosudba o zbivanjima na terenu uvjetovana je emocijama, koje iskrivljuju percepciju. Prekršaj protiv nas? Nije bio! Penal za protivnika? Poklonjen! Je li gol valjan? Je! Ili nije, ovisno za koga navijate. Australski istraživački tim iz Škole za psihologiju u Brisbaneu i Instituta za mozak u Queenslandu podijelio je 24 dobrovoljca u dvije jednake skupine. Iz svake je izabrao po jednog igrača za dvoboj u zadatku koji je zahtijevao brze pokrete rukom. Za to vrijeme, svim je promatračima praćena moždana aktivnost funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI).

Svi su dobrovoljci procijenili kretnje natjecatelja iz svoje grupe za djelić sekunde bržima od pokreta protivnika, iako su obojica pomicala ruke jednakom brzinom. Magnetska je rezonanca kod dobrovoljaca otkrila odstupanje od uobičajene moždane aktivnosti tijekom promatranja svog igrača, dok je aktivnost tijekom protivničkog nastupa bila normalna. Izvjesno je, dakle, da navijačka pristranost prema svom sportašu postoji na neuro�iziološkom nivou.

Navijačka strast, kažu evolucijski psiholozi, proizlazi iz iskonske ljudske sklonosti prema lovu, ratovanju i općenito nasilju. Po mišljenju većeg broja znanstvenika, sportske priredbe po mnogočemu oponašaju lov i bitke, čime omogućuju ljudima da relativno neškodljivo ispucaju agresivne porive.

Navijanje ima sličnih psihičkih učinaka kao i religioznost, tvrdi Daniel Wann, sportski psiholog sa Sveučilišta Murray u SAD. „Srodnost između navijanja i vjerovanja zapanjujuća je. Pogledajte izraze koji se koriste u oba konteksta: vjera, obožavanje, posvećenost, požrtvovnost, duh, patnja, svečanost i slavlje“, veli Wann. U skladu s Wannovom hipotezom, u Argentini je registrirana Maradonijanska crkva, koja štuje nogometnu legendu Diega Maradonu kao božanstvo, a vrijeme odbrojava od njegovog rođenja 30. listopada 1960.

Ovan Vaga

Blizanci

Strijelac

Navijajte zbog boljeg duševnog zdravlja!

Četvrtak, 08. prosinca 12:08 PM Dnevnik 2 01:01 PM Dr. Beck 01:42 PM Eko zona 02:06 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:14 PM Kod nas doma 02:59 PM Otvoreno 03:29 PM Zlatna liga 03:54 PM Hrvatska za 5: Nužnost promjena u Crkvi 21. stoljeća 04:19 PM Bilješke o jeziku: Neologizmi u hrvatskome jeziku 04:47 PM Baština: Rudnik Siverić 04:53 PM Luda kuća, hum.serija 05:25 PM U svom �ilmu 06:15 PM Romano Bolković - 1 na 1 07:05 PM Tamo gdje palme cvatu, ilm

Petak, 09. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Glas domovine 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Okrenuti se za 360 04:10 PM Druga strana 04:35 PM Baština: Rudol�ina 04:47 PM Dolina sunca, serija 05:31 PM Hrvati u BiH 05:56 PM Kultura s nogu 06:21 PM Knjiga ili život 06:51 PM Prometej 07:16 PM Caterina iz Habjanovaca, emisija pučke i predajne kulture 07:45 PM Jedno djelo

Subota, 10. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Loza, serija 01:53 PM Manjinski mozaik 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Bitka za Vukovar - Predaja 02:57 PM Globalna Hrvatska HTV 03:37 PM Fino i vino 04:02 PM turizam.hrt 04:27 PM Bonton: Znatiželjni susjedi 04:37 PM Dolina sunca, serija 05:21 PM Massimo u Areni 06:41 PM Peti dan

Nedjelja, 11. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Veterani mira 01:38 PM Idemo na put s Goranom Milićem: Sjeverna Amerika 02:03 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:10 PM Čovjek ispod stola, hr. �ilm 03:45 PM Lijepom našom: Jelsa 04:47 PM Dolina sunca, serija 05:31 PM Edo Murtić 1921. - 2005. - �ilm 06:40 PM Potrošački kod 07:15 PM Alpe, Dunav, Jadran 07:45 PM Najbolji dan: Iskra 07:57 PM Juhuhu: Koliko još 08:00 PM Šareni lonac: Kroketi

Ponedjeljak, 12. prosinca

12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Nedjeljom u 2 01:58 PM Puls: Povjerenje je rješenje, dokumentarna reportaža

02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:16 PM Plodovi zemlje

03:06 PM Čovjek ispod stola, hr. �ilm

04:21 PM Biološki i bioslični lijekovi 04:39 PM Pula: More 05:09 PM Mir i dobro 05:34 PM Samo lagano 06:04 PM RetrOpatijski festival - hitovi Opatijskog festivala 07:09 PM Posljednji drveni ribari, serija 07:34 PM Skica za portret: Domenico Beccafumi

Utorak, 13. prosinca

12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Treća dob 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Vrtlarica 04:00 PM Stipe u gostima, hum. serija 04:30 PM Varenik, dok. reportaža 04:41 PM Baština: Sinjska alka 04:46 PM Na rubu znanosti 05:36 PM Lijepom našom: Jelsa 06:41 PM Hrvatsko proljeće: ‘71. godina, dokumentarna serija 07:28 PM Iločki spomenar, dok. �ilm

Srijeda, 14. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck

01:43 PM Znanstveni krugovi 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Što je klasik?

04:32 PM Pokraj vode Drave, godišnji koncert Ansambla Lado 05:37 PM Izvan formata

06:07 PM (Re)kreativac: Snowboard 06:32 PM Mostovi: Svoj k svome, �ilm

07:02 PM Skice za Maleziju, dok. �ilm 07:32 PM Najbolji dan: Mara

07:44 PM Juhuhu: Tko se boji doktora? 07:47 PM Šareni lonac: Mediteranska salata

Caterina iz Habjanovaca, emisija pučke i predajne kulture HTV, petak, 9. prosinca, 07:16 PM

Uoči susreta Hrvatska i Belgija trećeg kola

Nogometni klub Croatia Deakin odao počast

Oganizirana je oproštajna večera za jednu od najdražih kćeri kluba, jednu i jedinu neusporedivu Grace Gill koja je objesila kopačke o klin na kraju sjajne nogometne karijere

Tekst i foto: Mladen LEKO

Bila je to magična noć u Nogometnom klubu Croatiji Deakinu, u srijedu 9. studenoga kada je NK Canberra Croatia priredio oproštajnu večeru iznenađenja za jednu od najdražih kćeri kluba, jednu i jedinu neusporedivu Grace Gill koja je objesila kopačke o klin na kraju zvjezdane nogometne karijere tijekom koje je odigrala 158 utakmica za klub, postigavši 98 golova. Osjećaji su bili vidljivi cijelu večer, zajedno sa suzama radosnicama i smijehom, prisutni su bili i bivši treneri i igrači, ali i sadašnja postava, svi su se sjurili kako bi se prisjetili i odali počast doprinosu koji je GG dala ženskom nogometnom programu u NK Canberra Croatiji, u kojem je bila kapetanica prve momčadi tijekom većeg dijela posljednjih 12 godina.

Uvijek biranih, uglađenih riječi izvan terena, no jednako prepoznata po djelima i aktivnostima na travnjaku, Grace će biti zapamćena po nevjerojatnom duhu, temperamentu i strasti prema nogometu i našem klubu, njena karijera nadahnuće je za sve nogometaše ove regije i šire. Domaćin večeri bio je Russ Gibbs, menadžer za komunikacije i komentator organizacije Capital Football, koji je ujedno i glas NPL TV-a, koji je večer započeo prisjećajući se kako je upoznao Grace: "Prvi put sam predstavljen osobi koju sada nazivam prijateljicom tijekom prve sezone Liberty A lige (nekadašnje West�ield W-Lige). Grace je bila prva igračica za Canberru United i bila je jedna od onih igračica koje su se redovito pozivale kada je trebalo promovirati klub. Imao sam čast komentirati neke od ranih utakmica W lige za radio i Grace je bila velik dio tih momčadi Canberra Uniteda te je nastupila 58 puta u karijeri koja se protezala od sezone 2008/2009. do 2015/2016. Kasnije tijekom njene karijere nalazio sam se iza mikrofona tijekom važnih trenutaka njene karijere, golova koje je postigla za NK

Canberra Croatiju i trofeja koje je osvojila, ali, po mom mišljenju, možda su najbolji od svega bili trenuci kada smo zajedno komentirali utakmice. Grace mnogo zna, rječita je i s njom je zabavno

komentirati utakmice. S nekim analitičarima ne uspijete se povezati, ali s Grace sam se uvijek mogao osloniti na to da će dodati određenu dubinu dok sam ja izvikivao imena i golove. Pravi je profesionalac u svakom smislu!"

Sljedeći je govorio predsjednik NK Canberra Croatije Tony Vidović, koji se prisjetio povijesti ženskog nogometa u klubu i ključne uloge koju je Grace imala predvodeći klub od početničkih dana provedenih u podrumu do osvajača triju uzastopnih naslova prvaka. „Ženski program NK Canberra Croatije počeo je davne 2008. kada je ženski nogomet tek počeo rasti u našoj regiji. Naš tadašnji predsjednik Marko Vrkić vidio je priliku za uvesti ženski nogomet u naš klub. Najprije je osnovao državni ligaški tim koji se natjecao u nižim ligama, a potom je uslijedilo uvođenje prvih igračica, pa rezervi, te postave U18 u seniorsku ligu 2010. koja se sastojala od svega 20 registriranih igračica. Grace Gill bila je dio prve prvoklasne ženske postave kluba Canberra Croatiije. Stoga ne čudi da je trener Doug Perry u više prilika na travnjak slao slabije postave, a ponekad i manje od dopuštenih 11. Ne sumnjam da je činjenica da se Grace pridružila našem klubu mnoge druge potaknula da se pridruže, posebice mladima, u to vrijeme, uključujući i vrhunske igračice kao što su Alice Churchill te Amy McLachlan. Počevši skromno, Grace je bila kapetanica veći dio svog boravka u klubu te je uvelike doprinijela njegovom rastu i širenju do današnjeg statusa velikana u ženskom nogometu koji ima u protekle tri sezone, osvojivši 40 od 46 utakmica Lige, izgubivši u svega dvije utakmice s postignutih 207 golova i primljenih svega 49, osvojivši ukupno tri uzastopna naslova Lige. Klub je s ponosom odao počast Graceinom doprinosu klubu uvođenjem nagrade 'Grace Gill' koja se ne dodjeljuje najboljoj juniorki već odaje priznanje igračicama programa za djevojke koje pokazuju slične karakteristike koje je tijekom svoje cijele karijere imala Grace, a koje uključuju poniznost, lojalnost, natjecateljski duh, integritet i vodstvo.”

Prije kratke stanke za večeru svi pristuni uživali su u �ilmu koji je prikazao neke od spektakularnih trenutaka Graceine karijere, a koji su pripremile njene suigračice Jennifer Bissett i Brittany Palombi. Nakon večere, nevjerojatan broj bivših i sadašnjih trenera - Zoran Glavinić (2022-), Nikola Brozinić (2019-2021), Mark Risteski (2017-2018), Peter Kavouras

(2014-2016) i Tony D’Amico (2013-2016) - odgovarao je na pitanja voditelja večeri Russa Gibbsa i podijelio svoja sjećanja i uvide u doprinos koji je Grace dala klubu, kako na travnjaku tako i izvan njega, a spomenuo je i nasljeđe koje ostavlja za sobom, Tony D’Amico sažeo je mišljenje svih prisutnih.

„Grace Gill je istinska prvakinja. Nesumnjivo jedna od najboljih nogometašica u povijesti ženskog nogometa u Canberri te jedna od igračica koja nadahnjuje buduće naraštaje najviše od svih koje su igrale za NK Canberra Croatiju. Njen način razmišljanja jednostavno je nevjerojatan. Iako je zaista poznata

Osvajači naslova Lige 2022

Obitelj, prijatelji, treneri, sadašnji i bivši igrači stigli su odati počast klupskoj legendi i kapetanici Grace Gill

Grace sa sestrom Hannah, ocem Robom i majkom Liz

Grace Gill – GG uz iznenađenje za oproštaj

s igračima i sucima ili izvan njega s trenerima, odborima, klubom i Capital Football. Ona je posvetila nebrojene sate široj nogometnoj zajednici radeći s poniznošću, lojalnošću i zajedništvom. Mogu sa sigurnošću reći da bez nje ovaj klub ne bi bio ovdje gdje je danas. Grace nije samo još jedna suigračica, ona je i veliki prijatelj i zahvalna sam što sam s njom mogla podijeliti travnjak. Grace, u ime svih igrača, trenera i kluba te šire nogometne zajednice Canberre, hvala ti na svemu što si napravila. No ima samo još jedno pitanje koje ti nisam postavila kada sam te upoznala kao preplašena 15-ogodišnjakinja - mogu li, molim te, dobiti autogram?”

u svijetu ACT NPLW, Grace se prema svima odnosi kao prema jednakima sebi, bez obzira igraju li za njenu ili za protivničku postavu. Ona ima nevjerojatnu osobnost i pazi na osjećaje svju oko sebe.

To što je Grace bila dio našeg kluba privuklo je i druge poznate igrače da se pridruže Canberra Croatiji, a što je na kraju doprinijelo tome da mlađi igrači iz cijele okolice Canberre također žele igrati za naš klub. Zaokret od kluba koji je bio u problemima do jednog od najuspješnijih klubova u ACT NPLW-u poglavito možemo zahvaliti Graceinoj prisutnosti u klubu u kojem je bila kapetanica tijekom većeg dijela svoje karijere u Canberra Croatiji pružajući vrijedne savjete Odboru i osiguravši da se u obzir uzimaju interesi igrača te da klub ima prikladan program za razvoj mladih igračica.

Kao igračica, Grace je dala sve od sebe svaki put kada je izašla na travnjak. Ona uvijek da sve kako bi pokazala sportski duh, a ništa manje nije očekivala od svojih suigračica i trenerskog osoblja. Uvijek je bila prva koja je pružila pomoć ozlijeđenoj igračici na terenu, bez obzira igrala li ona za Canberra Croatiju ili suparnika, te je kasnije uvijek pitala kako se osjeća ozlijeđeni igrač. Grace je uvijek bila prva koja je zahvalila sucima, od kojih su neki ovdje i danas, protivničkoj momčadi i trenerina nakon svake utakmice te je uvijek bila na raspolaganju svakome tko je htio s njom razgovarati. Grace Gill uvijek će biti dio nasljeđa Nogometnog kluba Canberra Croatije.”

Sljedeći po redu bio je vo-

ditelj večeri, Russ Gibbs, koji je razgovarao s nizom bivših Graceinih suigračica iz Canberra Uniteda, Grace Field i Meg McLaughlin te sadašnjim članicama prve postave - Kristom Hagen, Amy McLachlan, Rhiannon Fensom i Brittany Palombi - koje su dale svoje viđenje o tome zašto je Grace bila tako dobra suigračica te su podijelile neke od najdražih uspomena na Grace na travnjaku i izvan njega, kao i iz svlačionice.

Nastavljajući s panelom igračica, i sama veterananka s preko 200 odigranih utakmica bila je klupska legenda Alice Churchill koja je imala čast formalno govoriti u ime sadašnje postave. „Od postava koja je 2010. bila na samom dnu ljestvice i nije dobila nijednu utakmicu, naći se s dva osvojena naslova 2020-2022. je zaista nevjerojatno postignuće. Sjećam se kada sam upoznala Grace, ušla sam u svlačionicu kao 15-ogodišnjakinja i jedina koja me pozdravila bila je Grace. Grace Gill koja je sada na posteru koji imam u spavaćoj sobi. Ne moram posebno naglašavati kako sam je se bojala. Međutim, tijekom idućih 12 godina shvatila sam da ona nije zastrašujuća nogometašica kakvom sam ju smatrala, već je nevjerojatna, ljubazna, vesela osoba za koju sam sretna da ju mogu nazvati prijateljicom. Tijekom godina stvorile smo mnogo zajedničkih sjećanja, govora prije utakmice koji bi osvojili Oskara, uz suze, utakmica s povicima koji su tipični za Grace, noći s Grace nakon što je već odavno trebala biti na spavanju i brojnih drugih sjajnih sjećanja. Jedno koje svakako iskače je ono od prije

nekoliko godina, u predsezoni kada je teren bio zatvoren radi kiše. Grace je bila toliko dobra da nam je organizirala odlazak na CrossFit kako bismo mogle vježbati. Nakon jednog teškog sata vježbanja s Grace činilo se da taj sat nikada neće proći, nekoliko djevojaka je povraćalo. Žalbe su se mogle čuti cijele sezone, pa i do dan danas i mislim da nitko od nas neće ponovno dobrovoljno na CrossFit.

No Grace je svakako pomogla formirati klub, trenere i i grače u ono što su postali tijekom posljednjih 12 godina. Kada smo se 2010. borile da se dignemo s dna, dobiti dovoljno igračica kako bismo imale postavu za uzrast od 18 godina, rezerve i prvu postavu, broj prijavljenih je bio nizak, a rezultati loši. Tijekom idućih nekoliko godina smo se popravile, 2012. smo prvi put igrale u polu�inalu, prvo veliko �inale igrale smo 2015., prvo prvenstvo osvojile smo 2017., a prvi naslov premijershipa 2020. Grace je imala veliku ulogu u ovom postignuću i čuli smo u nekoliko prilika i večeras da njen doprinos ženskom nogometu nije moguće kvanti�icirati.

Ona je nevjerojatna nogometašica i vođa na travnjaku koja diže timski duh i izmamljuje ono najbolje u svima. Ne samo da je bila fantastična mentorica za juniore, ona je bila mentorica i svima u prvoj postavi. Ona nas je uzdizala kada nam je to trebalo, ohrabrivala nas je kada nam je nedostajalo ohrabrenja, tjerala nas je dalje ne samo da budemo dobre nogometašice, već i dobri ljudi. Ona se za nas borila u mnogim bitkama, bilo da je to na travnjaku

Prije negoli smo mogli čuti i nekoliko riječi od same Grace, Tony Vidović i Alice Churchill predali su Grace uokvireni dres broj 9 iz sezone 2022. koji je potpisala pobjednička postava prvenstva lige 2022. Vidljivo dirnuta Grace zahvalila je svima koji su pomogli organizirati ovu večer i koji su bili prisutni kako bi odali priznanje njenom doprinosu klubu.

„Što sam starija, i što sam dulje igrala, sve sam više shvaćala što je važno u nogometu. Napraviti najbolju moguću okolinu za skupinu koju imamo, potaknuti mlade igrače da imaju povjerenja u sami sebe, da vjeruju u sebe i na kraju, za mene najveće postinuće je ostaviti klub bolji negoli sam ga pronašla. Smatram da ako svaki igrač može tome cilju doprinijeti u maloj mjeri, ženski nogomet u Canberra Croatiji uvijek će biti u dobrim rukama. Iako sam tužna što je stigao kraj, također osjećam veliko zadovoljstvo postignutim, onime što sam postigla boraveći u Canberra Croatiji. Jedna stvar koja će mi zaista nedostajati je ova grupa djevojaka s kojima sam toliko toga postigla tijekom proteklih godina i koje su bile najljepši dio u teškim danima.”

Prije negoli je sve prisutne pozvao da se okupe za grupnu fotogra�iju, voditelj večeri Russ Gibbs rekao je nekoliko riječi o tome što Grace čeka u budućnosti. „Iako više nećemo imati zadovoljstvo vidjeti GG u crvenom, bijelom i plavom dresu Canberra Croatije, niti ćemo ju moći vidjeti na travnjaku, siguran sam da ćemo još mnogo toga od nje čuti i želimo joj sve najbolje u karijeri u medijima, koja sve više raste.”

Nakon grupne fotogra�ije svi prisutni, pa i ja, strpljivo su čekali na još jednu fotogra�iju s jednom jedinom - Grace Gill.

Doviđenja Grace. Nedostajat ćeš nam!

Grace Gill drži osjećajni oproštajni govor

Grace Gill s nogometnim komentatorima Tarom Rushton i Andyjem Harperom

Hrvatska ima faktor X koji druge ekipe nemaju, a možete ga nazvati kako god hoćete. Čak i kad ne igra dobro, preživi kritične trenutke

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hrvatska nije iznevjerila. Finale Svjetskog prvenstva iz 2018. godine ostala je jedina utakmica nokaut-faze na velikom natjecanju koja nije otišla u produžetke još od Mundijala 1998. godine.

Junaka iz Rusije Danijela Subašića zamijenio je Dominik Livaković koji je sjajnim obranama gurnuo Hrvatsku među osam najboljih reprezentacija na svijetu.

To je veličanstven uspjeh bez obzira na to što se dogodilo u nastavku turnira, ali još jednom igra nije bila na razini na kojoj mora biti za razinu talenta kojom raspolaže Zlatko Dalić.

Margina za grešku se smanjuje što turnir odmiče i u četvrt�inalu će Hrvatska, posebno stoga jer igra protiv Brazila, morati biti bolja. Nejasno je zašto se Dalić u pripremi utakmice odlučio za Brunu Petkovića.

Japan igra visok presing i ostavlja prostor iza svoje zadnje linije koja stoji visoko, a Petković je napadač koji manje od svih drugih na raspolaganju traži loptu u prostor.

Najbolje dvije šanse Hrvatska je baš tako dobila, na brzi napad u dubinu. Jednom je Ivan Perišić predugo oklijevao i na kraju pucao iz teške pozicije, a u drugoj prilici je Petković loše reagirao i nije uposlio usamljenog Andreja Kramarića.

U takvoj utakmici, Hrvatska je bila osuđena na duge pozicijske napade u kojima je bila predvidljiva. Kramarić i Perišić su rano ulazili u sredinu gdje je već bila gužva s tri japanska stopera, a beko-

Opet smo dokazali da smo velika momčad

vi nisu bili dovoljno visoko aktivirani sve do zadnjih pola sata igre.

Hrvatska se očito odlučila i za napadanje centaršutevima i uputila ih je čak 35 - samo ih je Južna Koreja protiv Gane imala više na cijelom turniru. Ako je to bio slučaj, onda je nejasno zašto više šanse nije dobio Ante Budimir kojem je to daleko najjači segment igre.

Treba se spomenuti i činjenica da je Japan izrazito brza i trkački moćna momčad, a da je Dalić u 90 minuta napravio samo tri zamjene iako je bilo očito da ni Modrić ni Kovačić više ne mogu značajnije utjecati na tijek susreta.

Svjestan je problema bio i Modrić koji je nakon utakmice izjavio: “Nismo baš odigrali dobro. U drugom dijelu smo se dogovorili da se dignemo više prema gore. Bila je ovo teška, iscr-

pljujuća utakmica. Podsjeća ovo na Rusiju. Skidam kapu Livakoviću, pokazao je da je sjajan golman. Jedva čekam četvrt�inale, bit ćemo bolji nego danas.”

Na kraju, 120 minuta rovovskog rada Japanaca slomljeno je u samo par poteza. Perišić je zabio jedan od najboljih golova glavom koje pamtimo na svjetskim prvenstvima. Generirati onakvu snagu s te udaljenosti, gotovo s poda, je klasa kakvu većina reprezentacija ne posjeduje.

Na kraju je stvar izvukao Livaković koji je skinuo tri udarca s bijele točke, odradio partiju za pamćenje i zlatnim slovima se upisao u povijest hrvatskog nogometa. Baš se u njegovoj majstorskoj reakciji na penalima vidi razlika između Dalićeve Hrvatske i drugih reprezentacija.

Hrvatska ima faktor X koji druge ekipe nemaju, a možete ga nazvati kako god hoćete. Čak i kad ne igra dobro, preživi kritične trenutke (Japan je promašio tri, a Hrvatska jednu veliku šansu) i u ključnim trenucima su ipak njeni igrači oni koji bolje reagiraju. Po tome ona neodoljivo podsjeća na Real Madrid, koji godinama dominira u Ligi prvaka i prolazi suparnike čak i kada igra loše. Još jednom je prošla, a da je to svakome tko ju ne gleda isključivo iz navijačke perspektive teško objašnjivo.

Sve što joj nedostaje nekako nadoknadi i izvuče se kad ju svi otpišu. Protiv Japana nije pokazala baš ništa od igre, ali je još jednom dokazala svima da je jedna od najvećih reprezentacija na svijetu.

KATAR NEVJEROJATNA

Hrvatski heroji idu dalje! Čud

Nakon 120 minuta bilo je 1-1, da bi prilikom izvođenja 11-eraca u junaka izrastao Dominik Livaković koji je obranio tri udarca Japanaca

Hrvatska nogometna reprezentacija plasirala se u četvrt�inale Svjetskog prvenstva nakon što je u osmini �inala boljim izvođenjem 11-eraca izbacila Japan sa 3-1.

Nakon 120 minuta bilo je 1-1, da bi prilikom izvođenja 11-eraca u junaka izrastao Dominik Livaković koji je obranio tri udarca Japanaca. Poveo je Japan golom Daizena Maede (43), na 1-1 poravnao je Ivan Perišić (55).

Kako se rezultat više nije mijenjao ni do isteka 90. minute kao niti nakon dodatnih pola sata, o putniku u četvrt�inale odlučivalo se udarcima s bijele točke.

Japan je bio opasniji u prekidima u prvom poluvremenu, dok su hrvatske prilike dolazile nakon po-

U raspucavanju penala, za Hrvatsku je najprije zabio Vlašić, potom Brozović, Livaja je pogodio stativu, a pobjednički gol zabio je Pašalić. Neopisivo!

grešaka suparničke zadnje linije. U 3. minuti glavom je pokušao Taniguchi koji se ubacio u hrvatski kazneni prostor nakon ubačaja Enda no nije bio precizan.

Hrvatska je uzvratila u 8. minuti, Perišić je iskoristio pogrešku Tomiyasua, ušao u kazneni prostor iskosa s lijeve strane, no nije uposlio Kramarića u sredini već je pokušao sam udarcem kojega je obranio Gonda.

Nova pogreška japanske obrane stigla je u 24. minuti kada je Petković oteo loptu, no predugo je čekao s dodavanjem za Kramarića te je propala vrlo izgledna situacija.

Bolju igru u prvom poluvremenu Japan je okrunio u 43. minuti, nakon kornera je uslijedila kratka kombinacija prije ubačaja Doana s desne strane, Taniguchi je spustio loptu u sredinu gdje se najbolje snašao Maeda i sa šest-sedam metara pronašao put do mreže.

Hrvatska je uspjela poravnati na sličan način početom nastavka. Lovren se priključio napadu i uputio sjajan centaršut s desne strane točno na glavu Pe-

Modrić u suzama

Kapetanu Luki Modriću posebno je teško bilo pratiti ovu utakmicu, naime, iako ga izbornik Zlatko Dalić nevoljko vadi iz igre jer zna koliko energije, znanja i mirnoće unosi na teren, izbornik se ipak odlučio na promjenu.

Teškim korakom i sa suzama u očima Modrić je u 99. minuti predao kapetansku traku Ivanu Perišiću i napu-

napustio teren

stio igru. Nastavio je Luka gotovo bez daha pratiti ostatak momčadi u borbi u produžetcima s Japancima, a prvi mu je u zagrljaj došao Domagoj Vida koji je bio uz hrvatskog kapetana.

O Modrićevoj veličini govori i gromoglasan pljesak kojim je ispraćen sa terena. Cijeli stadion ustao je i aplaudirao hrvatskom kapetanu.

Neopisiva sreća u Kataru

Luka Modrićovacije na izlasku

Ivan Perišić

esni Livaković donio četvrt�inale SP-a!

rišića koji je sa 13 metara pogodio sam donji lijevi kut nemoćnog Gonde.

Uslijedili su dalekometni pokušaji s obje strane, no Livaković je u 57. minuti odlično reagirao na udarac Enda, da bi se u 62. minuti istaknuo i Gonda nakon pokušaja Modrića.

Do kraja dvoboja obje su reprezentacije su igrale više s mišlju kako ne primiti pogodak nego kako ga zabiti.

Hrvatska je najbliža pogotku bila u 66. minuti kada Budimir nije bio precizan glavom te u 78. minuti kada je Perišićev udarac s distance bio blokiran.

Japan je pak najopasnije zaprijetio u 104. minuti kada je Mitoma osvojio više od 30 metara i zapucao s vrha kaznenog prostora no Livaković je bio na mjestu.

U raspucavanju penala, za Hrvatsku je najprije zabio Vlašić, potom Brozović, Livaja je pogodio stativu, a pobjednički gol zabio je Pašalić.

Neopisivo!

Dok su svi slavili jedan je Vatreni tješio Japanca

Dok je Hrvatska slavila plasman u četvrt�inale Svjetskog prvenstva, jedan je Vatreni, barem nakratko prikočio. Riječ je o čovjeku iz udarnih 11, dečku koji je 120 minuta junački odradio.

I kako je rekao jedan hrvatski trener - mogao bi odigrati još malo. Bivši kapetan Hajduka Josip Juranović danas je standardni član udarne postave, kako Vatrenih, tako i škotskog velikana Celtica.

‘Mislili su oni da će lako s Hrvatskom

“U raspucavanju je hrvatski vratar Dominik Livaković obranio prva dva udarca Japanaca i donio svojoj momčadi veliku prednost.

U redovima nekadašnjeg europskog prvaka Juranović igra s Japancem Daizenom Maedom. Nezgodni napadač hrvatskim je nogometašima radio probleme dok ga izbornik nije izvadio iz igre.

“Negdje

“Kakva

Zatim je obranio i treći u četvrtom pokušaju Japana”, navodi američki CNN.

Štoviše, zabio je i pogodak za japansko vodstvo. Maeda je tako dobar dio drugog poluvremena, kao i čitavu ludnicu produžetka/penala odgledao s klupe za pričuve.

Kada je završeno raspucavanje penala, Maeda je briznuo u plač. Desni bek Hrvatske tješio je svog suigrača koji je bio u suzama. dotrčao je do njega, zagrlio ga i poljubio.

Veliki potez hrvatskog reprezentativca zabilježili su i objektivi brojnih kamera, odnosno foto-aparata. Ta slika sa susreta obišla je svijet i svjedoči o širokom srcu hrvatskih igrača. Veliki i u pobjedi.

Izbornik

Vatrenih Zlatko Dalić imao je pregršt razloga za zadovoljstvo nakon što je uveo Hrvatsku u četvrt�inale Svjetskog prvenstva u Kataru.

- Čestitke dečkima, napravili smo povijest. Ovo je treći ulazak među osam na svijetu. Odigrali smo hrabro i borbeno, veliki je ovo rezultat. Borili smo se cijelu utakmicu i na kraju nas je nagradilo - rekao je Dalić.

Kako vam je bilo gledati produžetke i penale?

- Opet je bila slična utakmica, protivnik angažiran, imali

smo kontrolu pasa, ali smo sami sebi doveli probleme, oni su imali dvije kontre koje su nam unijele nervozu, primili smo gol i rekli na poluvremenu da nećemo više igrati kratke pasove i to je izgledalo boljerekao je izbornik pa dodao: - Protivnik je mislio da je utakmica gotova, mislio je da će biti lako s Hrvatskom. Ali nemoj nikad Hrvata podcijeniti! Kad god netko podcijeni, požali. Možda jesmo mali, ali smo uvijek vjerni i idemo do kraja. Samo mogu čestitati igračima gdje smo došli i što smo napravili.

Vatreni su izbacili Japance na jedanaesterce nakon što je poslije 120 minuta igre bilo 1:1. Svjetski mediji pišu hvalospjeve o Dominiku Livakoviću koji je briljirao u raspucavanju.

u Zagrebu se sada gradi spomenik Dominiku Livakoviću”, navodi britanski

BBC. “Livaković obranio tri jedanaesterca Japancima. Imamo najboljeg igrača utakmice”, navodi španjolska Marca. “Heroj Livaković poslao Japance kući”, navodi engleski Guardian.

drama, Hrvatska je prošla u četvrtfinale nakon što je na jedanaesterce

slavila s 4:2”, piše njemački Bild.

BBC: ‘Negdje u Zagrebu gradi se spomenik Livakoviću’

Dominik Livaković obranio je tri jedanaesterca što je rijetkost je u svjetskim razmjerima

Junak susreta u jednoj od akcija kojima je sačuvao mrežu Vatrenih

Slavlje igrača nakon prolaska dalje – ovako izgleda prava radost