The Croatian Herald 26th April 2023

Page 1

Hrvatski

1

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

VJESNIK

1 AUD = 1,6362 € 1 USD = 1,0889 €

ŽELJKO DOGAN Parazitska ideologija; kome zvone mrtvačka zvona 'srpskog sveta'?

STIGLI U ZADAR Mladi par napustio je Argentinu i skrasio se u zemlji njezinih predaka

NOGOMET, HNL Hajduk se približio Dinamu, preokret na dnu, kaos u Osijeku

Str 6

Str 4,5

Str. 35

Str. 8 TRADICIONALNA ZABAVA Str. 14,23 NAJVIŠE ZA VOJSKU OD DOMOVINSKOG RATA

Uvijek spremni - za dobru feštu i domovinu Na proslavi je vladala vesela atmosfera uz crveno-bijelo-plave balone i hrvatske trobojnice

T

radicionalna "Desetotravanjska zabava" održana je u subotu, 15. travnja, u dvorani Nogometnog kluba Melbourne Croatije.

UMIROVLJENICI

Zabavu su organizirali članovi HOS-a, a počela je bogatom večerom na kojoj se plesalo i pjevalo uz glazbeni bend 'Tajna'. Vrijedne nagrade osvojili su sretni dobitnici prilikom izvlačenja tombole. Drago Maligec zahvalio je svim gostima na odazivu i podršci ovom okupljanju s dugogodišnjim tradicijom. Str. 12,13

Ugodno druženje u Clifton Hillu Susreti ispunjeni razgovorom, šalama i iskustvima punim osjećaja, mudrosti i pouke

D

ruženje članova Australsko-hrvatskog umirovljeničkog društva "Nikola Tavelić" 18. travnja u Clifton Hillu proteklo je u ugodnoj atmosferi. Počelo je s moli-

I Hrvatska se ubrzano naoružava

tvom krunice, koja je završila s pjesmom "Isus usta slavni. Aleluja!" Nakon toga je druženje nastavljeno u crkvenoj dvorani gdje su ljubazne Ozana i Shivani u ime Vijeća etničkih zajednica Viktorije pomogle pri ispunjavanju zahtjeva za državnu pomoć za el. energiju. Potom je uslijedio bogati ručak uz domaće kolače te ugodni razgovor uz kavu i čaj.

Str.¸6, 7

Počasti u Trusini i na Kupresu

Na tridesetu obljetnicu masakra u Trusini kod Konjica odana je počast žrtvama tog zločina nad Hrvatima kojeg se pokušalo prešutjeti. U Grudama je održan tradicionalni sportski turnir posvećen žrtvama Hrvata na Kupresu 1992. godine na kojem se okupilo više od 300 mladića i djevojaka iz Dalmacije i Hercegovine.

KOLUMNA Str. 27

Kupuje se naoružanje, streljivo i oprema u vrijednosti od 3,8 milijardi eura

P

oput većine europskih zemalja, i Hrvatska se zbog ruske agresije na Ukrajinu ubrzano naoružava. Ministarstvo obrane je potvrdilo kako će se u razdoblju od 2021. do 2026. za naoružanje, streljivo i opremu izdvojiti 3,8 milijardi eura. Nije samo riječ o zrakoplovima Rafale s kojima će hrvatski piloti početi dolijetati iz Francuske u pr-

voj polovici sljedeće godine. Tu su i nova oklopna vozila Patrije s raketama Spike, gusjeničari Bradleyji, rakete kratkog i srednjeg dometa za protuzračnu obranu… Nabavljaju se i borbeni kompleti za Black Hawke i Kiowa Warriorse, dronovi kamikaze od hrvatskih proizvođača, ali i oni moćniji od savezničkih vojski, otvaraju se i tvornice streljiva, nabavljaju se i brodovi za mornaricu. Usporedo s tim učestale su i vojne vježbe s drugim članicama NATO-a. Str. 3

Melbourne Croatia/Knights’ Fans Hold Trivia Night in Zagreb to Celebrate 70th Anniversary of “Croacija”

Piše: Zvonimir Hodak

Ideološka ljevica još čvrsto drži vlast koju je zgrabila dok su HOS-ovci ginuli umjesto njih


2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

POTHVAT NASTOJE UĆI U GUINNESSOVU KNJIGU REKORDA

Tada se okupilo čak 2325 osoba s imenom Ivan, rekord je do tada držao Dubai gdje se 2005. okupilo 1096 osoba s imenom Muhamed Ni policajcima nije lako

‘Dobra večer, majmune! Ti si simpatičan, zato si majmunče!’

P

otpuno pijana žena uhićena je nakon što je izvrijeđala policajca u prisutnosti djelatnika hitne pomoći koji je stigao na intervenciju kako bi ocijenio je li sposobna za zadržavanje. Prema presudi, sve se dogodilo u veljači ove godine oko 18.30 u mjestu Matijevići kod Dvora, a žena je na koncu prijavljena za remećenje javnog reda i mira. “Narušavala je javni red i mir na način da je, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1.83 g/kg, naročito visokim tonom vrijeđala i omalovažavala policijskog službenika riječima: ‘Dobro veče, majmune! Ti si simpatičan, zato si majmunče!’ Sve je to izgovorila u prisustvu djelatnika hitne medicinske pomoći Dvor”, zaključila je prekršajna sutkinja u presudi koju je doni-

jela ovih dana. Žena je najprije prebačena u dom zdravlja gdje je pregledana s obzirom na to da je bila pod znatnim utjecajem alkohola. Nakon toga je oko 1.50 iza ponoći uhićena te zadržana u policijskom pritvoru. Puštena je oko 11 sati nakon što se potpuno otrijeznila. Sutkinja ju je proglasila krivom i kaznila sa 70 eura. Kako je dan provela u policijskom pritvoru, ne mora ništa platiti. Jedino mora podmiriti 15 eura troškova prekršajnog postupka. Presuda je nepravomoćna i na nju se može žaliti. Inače, u svakodnevnoj komunikaciji mogu se čuti različiti pozdravi: Dobra večer, Dobar večer i Dobro veče. Međutim, iako su nekad pravila bila drugačija, danas je samo jedan pozdrav u skladu s normom hrvatskog standardnog jezika. (T.G.)

Bašćanski festival cvijeća

J

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

va ljude. Sadržajnošću svoje ponude i u nju uklopljenih “pratećih” sadržaja ovaj festival cvijeća uvelike je izišao iz okvira cvjetno-sajmenog zbivanja i sada je izrastao u nešto puno više od toga. Posjetiteljima već solidno ispunjenog otočnog turističkog centra predstavljena je i bogata ponuda proizvođača cvijeća iz cijele Hrvatske, osiguravajući na taj način mogućnost izbora za svačiji ukus i potrebe.

Legendarno okupljanje na Kupresu 30. srpnja 2017. godine Manifestacija je nazvana “Vratio se Ivan s 1000 momaka” prema pjesmi Marka Perkovića Thompsona koji je bio jedan od izvođača u zabavnom programu. Rekord je do tada držao Dubai gdje se 2005. okupilo 1096 osoba s imenom Muhamed, a Kupresov rekord pokušao je oboriti New York

Nazvano je po s�hu iz Thompsonove pjesme

malo ljepšim vremenom stižu i prvi turisti na Jadran. Dosta ih ima i na splitskom području gdje je, i to u samom središtu grada, nedaleko Rive, počela je i sezona razgolićavanja. Travanjsko sunce koje se napokon pojavilo, odmah je podiglo temperaturu zraka, pa su krenuli kratki rukavi, a kad su furešti (stranci) u pitanju, krenuli su - kupaći kostimi. Usred grada. Gdje je to zabranjeno. Hvata se boja kao da su

na Copacabani, ali nisu. No, ako već sami ne znaju kako se ponašati, tu bi trebali biti splitski komunalni redari. Ali ih nema? U novoj Odluci o komunalnom redu imaju sve u svojim rukama da se neprimjereno odjevenima naplati kazna od 133 eura. Bilo bi lijepo, za promjenu, vidjeti njihovu intervenciju po ovom pitanju. Zamislite kako bi se proveli u centru bilo kojeg europskog dana ovako odjeveni...

Razgolićeni usred Splita

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staff): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

s imenom John, dok su se u Irskoj okupile osobe s imenom Patrick, no bezuspješno. Kupres je inače nakon organiziranja manifestacije „1000 Ivana“ postao vijest u najutjecajnijim svjetskim medijima, zbog čega je glas o gostoljubivosti, otvorenosti, ljepoti podneblja i posebno-

Uz Rivu u kupaćim kostimima

S

‘Baška rožica’ na Krku

oš jedno, 7. po redu, izdanje bašćanskog festivala cvijeća, javnosti već dobro poznatog pod nazivom “Baška rožica”, započelo je u petak i trajalo je tri dana u mjestu Baška na otoku Krku. Riječ je o izložbeno-prodajnom sajmu sadnica cvijeća i svih ostalih vrsta kućnog i vrtnog ukrasnog bilja, sukulenata kao i mediteranskog aromatičnog bilja odnosno svega onoga što izrastanjem uljepšava okoliš i razveselja-

G

rad Kyle u Teksasu okupit će ljude koji se zovu Kyle kako bi pokušali oboriti Guinnessov svjetski rekord za najveći broj ljudi s istim imenom okupljenih na istom mjestu. Pozvane su sve osobe imena Kyle da se 21. svibnja okupe u gradskom parku i tako obore svjetski rekord postavljen prije pet godina. “Kako bismo oborili ovaj rekord, pozivamo sve Kyleove. Trebamo visoke Kyleove, niske Kyleove, mlade Kyleove i stare Kyleove kako bismo se približili rekordu postavljenom prije pet godina”, istaknula je voditeljica posebnih događaja grada Claudia Rocha. Američki grad pokušat će oboriti rekord koji je 2017. postavljen na Kupresu kad se ondje okupilo čak 2325 osoba s imenom Ivan. Prvotni cilj bio je dovesti 1000 Ivana na jedno mjesto, no puno više ih se prijavilo i tako je bosanskohercegovački grad ušao u Guinnessovu knjigu rekorda.

Američki grad želi srušiti svjetski rekord postavljen na Kupresu 2017.

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

stima ovog kraja stigao i u najudaljenije dijelove svijeta. Stoga su se pojavile inicijative da Kupres (gdje temperature tijekom ljeta znaju biti i 10-ak stupnjeva niže nego na Jadranu) postane mjesto ljetnog okupljanja i susreta svih Hrvata, bez obzira na to gdje žive, te da zajednički pridonose očuvanju hrvatskog identiteta, čuvaju uspomene na zajednička stradanja, ali i velebne pobjede. Tako cijela kupreška zajednica poziva obitelji da posljednju nedjelju u srpnju provedu na jedinstvenom izletu u prekrasnom bosansko-hercegovačkom kraju uz mnoštvo kulturnih i zabavnih sadržaja.

S malo truda lijep rezultat

Čekaonice u srcu Istre

P

onekad je malo dovoljno kako bi se napravilo nešto veliko. O tome govori o ovaj lijep prizor, u prirodu uklopljene autobusne čekaonice, u mjestu Juršići nedaleko Vodnjana, koja uz informativnu ulogu i estetski doživljaj ima i edukativan karakter. Još prije dvije godine radi uređenja destinacije i boljeg informiranja posjetitelja o turističkoj ponudi, Turistička zajednica Općine Svetvinčenat uredila je te-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

matski četiri čekaonice na autobusnim stajalištima u mjestima Ferlini, Bibići, Juršići i Svetom Kirinu. Tekstovi su pisani na hrvatskom i engleskom jeziku. Pored motiva i vizura kaštela Morosini Grimani i Place, po čemu je ova općina turistički najviše poznata, čekaonice donose priču i o drugim znamenitostima i posebnostima ovoga kraja - nestalim hrastovim šumama, obnovljenim crkvicama, graničnim postajama…

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270


VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

PREMANTURA ODRŽANA MEĐUNARODNA VOJNA VJEŽBA ‘ŠTIT 2023.’

3

‘TRIBALJ 2023’

Održana vježba Civilne zaštite

T

Ciljeve u zraku obarali lakim topničkim raketnim oružjem Sudjelovalo je 300 hrvatskih vojnika zajedno s vojnicima iz partnerskih zemalja - Slovenije, Poljske, Francuske i SAD-a

B

ojnim gađanjem ciljeva u zračnom prostoru lakim topničkim raketnim oružjem protuzračne obrane na vojnom poligonu rta Kamenjaka u Premanturi (oko 10 km južno od Pule) u petak je završena međunarodna vojna vježba “Štit 2023”. Vježba “Štit 2023” je vježba s najdužom tradicijom u Hrvatskoj vojsci, održava se 28. godinu zaredom, a s obzirom na to da se u početku

provodila dva puta na godinu ove godine je bilježila izvedena 35. put. Ovogodišnja vježba provodila se od 13. travnja do danas, na njoj je sudjelovalo 300 pripadnika postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske zajedno s partnerskim zemljama - Slovenijom, Poljskom, Francuskom i SAD-om, a nositelj vježbe bila je Pukovnija protuzračne obrane Hrvatske kopnene vojske. Po riječima zapovjednika Hrvatske kopnene vojske generala pukovnika Borisa Šerića, cilj vježbe bilo je unaprijediti osposobljenost pripadnika postrojba u praćenju i gađanju ciljeva u zračnom prostoru te inte-

Otvorena stonska obilaznica

gracija i unaprjeđenje interoperabilnosti s partnerima. Uvježbavaju se taktike, tehnike i procedure praćenja i nadzora zračnog prostora te identi�ikacije ciljeva i provedbe bojnih gađanja ciljeva u zračnom prostoru na malim visinama prijenosnim raketnim sustavima protuzračne obrane na imitator zračnog cilja i protuzrakoplovnim topovima na radiom vođenu maketu zrakoplova. “Postrojbe su uspješno provele bojna gađanja i pokazale su visoki stupanju borbene spremnosti. Osim što su provele bojna gađanja, postrojbe su tijekom vježbe imale i trenažna gađanja, tako da su s ovim zadnjim

Riječ je o najvećem izdvajanju za naoružavanje i opremanje vojske od Domovinskog rata

M

Ovo je posljednja dionica brze ceste koja je povezala spajanje kopnenog teritorija Lijepe naše

O

tvorena je stonska obilaznica. Ovime je, prošlog tjedna, nakon gotovo pet godina završen projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom čiji je najvažniji dio Pelješki most. U promet je pušten i posljednji dio ovog projekta od čvora Prapratno do čvora Doli. Riječ je o najzahtjevnijem prilazu Pelješkom mostu, vrlo speci�ičnom, zbog čega su kasnili radovi. Dionica ima tri objekta, iz tunela se prelazi na most i nakon toga opet u tunel. Stonski most dug je petsto metara i dio je još preostalih sedam i pol kilometa-

ra pristupnih cesta. Riječ je o završetku po značaju najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj nakon izgradnje mreže autocesta, koji uključuje Pelješki most i novu cestu preko Pelješca u dužini od 28,6 kilometara. Otvorenju su prisustvovali premijer Andrej Plenković i pet ministara. Ovo je posljednja dionica brze ceste koja je povezala spajanje kopnenog teritorija Lijepe naše. O značaju nove ceste za ovaj kraj i našu državu mnogo toga je izrečeno pa ovom prigodom mogu samo izreći podatak da je od dana otvaranja Pelješkog mosta do danas, ovom prometnicom prešlo preko milijun i pol vozila što nam pokazuje opravdanost realizacije ovog projekta“, ustvrdio je ravnatelj Hrvatskih cesta Josip Škorić.

inistarstvo obrane (MORH) će u razdoblju 2021. - 2026. godina kupiti naoružanja, streljiva i opreme u vrijednosti od 3,8 milijardi eura, pokazuju to podaci koje je MORH proslijedio medijima. Manji su dio toga, u iznosu oko 223 milijuna eura, donacije vojne pomoći Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Riječ je o najvećem izdvajanju za naoružavanje i opremanje vojske od Domovinskog rata. S obzirom na količinu i raznovrsnost ugovorenih i planiranih nabavki, može se reći da se nikada nije kupovalo više naoružanja i opreme kao u ovih pet godina. U razdoblju od 2000. do 2020. godine nabavka novih vojnih sustava bila je više incident, nego praksa. Za 180 milijuna eura kupljeno je 126 oklopnih vozila Patria, 39 vojnih kamiona za 4,5 milijuna eura, 27 rabljenih njemačkih kamiona za 200 tisuća eura, 16 rabljenih samohodnih haubica PzH2000 za oko 430 milijuna eura, remontirano je 7 i kupljeno 5 rabljenih MiG-

gađanjem pokazale iznimnu spremnost i sposobnost. Uostalom, kruna obuke je upravo to da postrojbe na bojnim gađanjima provjere taj stupanj spremnosti i sposobnost u svojim gađanjima”, istaknuo je general pukovnik Šerić. Josip Čulina iz Pukovnije protuzračne obrane izrazio je zadovoljstvo provedbom vježbe, ističući kako su danas gosti vježbe i uzvanici mogli vidjeti sposobnost protuzračne obrane u poznatim svakidašnjim situacijama i u borbi protiv suvremenih prijetnja zračnom prostoru, poput dronova, što su prezentirali partneri iz američke vojske. “Na samom početku svje-

dočili smo gađanju s lakim prijenosnim raketnim sustavom poljske vojske, koji je pokazao učinkovit stupanj e�ikasnosti, dok smo na kraju pratili gađanje s lakim topničkim oružjem kojim se gađala radiom vođena maketa zrakoplova”, rekao je Čulina. Satnik Zoran Lasnik istaknuo je vrlo dobru suradnju slovenskih Oružanih snaga s kolegama iz Hrvatske, ocjenjujući da je ona iznimno važna s obzirom na geografski položaj. Dodao je kako pripadnici slovenske vojske sudjeluju i na vježbama na poligonu u Slunju te da se slične zajedničke vojne vježbe održavaju i na području Slovenije.

Dogodine s�že prvih 6 Rafalea

I Hrvatska se naoružava! ova za oko 18,5 milijuna eura. U tom razdoblju SAD su RH donirale 212 vozila MRAP-a, u sklopu sukcesije od Rusije je nabavljeno 10 novih transportnih helikoptera MI 171Sh te je sklopljen ugovor o izgradnji 5 obalnih brodova koji još nije realiziran. I to je u 20 godina bilo sve od nabavke velikih vojnih sustava. Zbog višegodišnjeg ne-

ulaganja u nabavku modernih vojnih sustava, vojska je dovedena do ruba tehničke opstojnosti. Ta činjenica, ali i promjena globalnih okolnosti dovela je do toga da se u Vladi vojska više nije smatrala troškom, nego potrebom, a vojnim zapovjednicima je poručeno da kažu što im treba i ne razmišljaju kolika je cijena.

Provest će se modernizacija radarskog sustava te nabavi� dodatnih 30 borbenih oklopnih vozila Patria koji će bi� u različi�m verzijama, Spike rakete dugoga dometa bit će integrirane na ta vozila. Nastavak opremanja i vozilima Patria i sustavom Spike važan je radi dos�zanja pune opera�vne sposobnos� za protuoklopnu borbu i dos�-

zanje NATO ciljeva sposobnos�. Nabavljaju se RIB (rigid infla�ble boat) brodice koje su donacija SAD-a, a njima će se opremi� Zapovjedništvo specijalnih snaga. Te će brodice pridonije� provedbi pomorskih operacija na tak�čkoj razini te dos�zanju zahtjeva Razmjes�ve sposobnos� specijalnih snaga.

Opremanje sustavom Spike

erenska vježba civilne zaštite “Tribalj 2023.”, koju je organiziralo Ravnateljstvo civilne zaštite, a prikazala je traganje i spašavanje za osobama nestalima nakon sudara dviju brodica, održano je u subotu Tribaljskom jezeru u Općini Vinodolskoj. Kako je priopćeno, u vježbi su sudjelovali su pripadnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske - tim za spašavanje iz voda, tim za tehničko - taktičku potporu, logistička skupina te skupina za potporu izvlačenja robotom. Posebnost ove vježbe bila je i korištenje novih tehnologija poput sonara, robota MVF-5 (specijalizirano robotizirano višenamjensko vozilo), DRON i NICS (zapovjedni sustav nove generacije). Voditelj vježbe i ronilačkog tima Ferdinand Hitrec ocijenio je kako je vježba pokazala da pripadnici ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe mogu provoditi pretrage u najtežim uvjetima. Ta skupina je inače samodostatna, uz šatore sa grijanjem, mobilnu kuhinju ima i sve što je potrebno za 10-tak dana na terenu.

U RH zasad nema arcturusa

U

Hrvatskoj nije potvrđena prisutnost nove podvarijante korona virusa - arcturusa, izjavio je u ponedjeljak ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak, nakon što je nova varijanta detektirana u 22 zemlje, među kojima su Njemačka, Italija i Slovenija. “U HZJZ-u je završeno sekvencioniranje uzoraka pristiglih proteklih nekoliko tjedana koji pokazuju da još nemamo arcturusa u Hrvatskoj”, izjavio je Capak na konferenciji za medije. Objasnio je da se arcturus naglo počeo širiti pa ga se zato motri, no nema potvrde da izaziva težu kliničku sliku od ostalih podvarijanti omikrona. Izgleda da kod djece može izazvati konjunktivitis, ali to još nije stručno potvrđeno.

Krunoslav Capak


4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

NAORUŽANJE DOPREMA STRELJIVA UKRAJINI? POVRATNICI ODLUČILI SU POTRAŽILI PRILIKU

Mladi par napustio je Argent ‘Već prvog dana shvatili smo

Procjenjuje se kako u jedan Boeing 747 stanu 42 palete topničkih granata

T

raje isčekivanje oko početak ukrajinske protuofanzive na okupirana područja koja drže ruske snage. Ukrajinci traže još streljiva, a ovih dana stigli su im i američki Patrioti pa se lakše brane od ruskih projektila. No, kad je riječ o naružavanju, nerijetko se spominje i Hrvatska. “747 stiže u Zagreb”, “Zna li neko gdje

Američki zrakoplov u Zagrebu s rutom leta

U Zagreb doletio Boeing 747 iz baze američkih zračnih snaga

ide, što prevozi?”, “Teret je sigurno zanimljivi”, tako je u subotu reagirala zajednica hrvatskih planespottera i zaljubljenika u avione na informaciju da Boeing 747 prijevoznika Kalitta air dolazi u Zagreb. Većinu njih zanimalo je isto - što to prevozi i kuda ide. Zaista, radi se o zrakoplovu koja je rijetka pojava iznad zagrebačkog neba, a interes je dodatno pobudio pozivni znak CMB koji označava američko transportno zapovjedništvo. Što je zrakoplov radio u Hrvatskoj? Prema podacima dostupnima na Flightradaru, zrakoplov je u Zagreb došao iz Sjedinjenih Američkih Država. Poletio je iz baze zračnih snaga Dover oko pola tri ujutro prema srednjoeuropskom vremenu i u Hrvatsku sletio nešto prije podneva. Letio je ukupno devet sati i osam minuta na visini od 35 tisuća stopa (10 668 metara).

Kontrolori su pregledali 8459 osiguranika i utvrdili da njih 31 posto nema razloga za bolovanje

U

prva tri mjeseca ove godine kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje proveli su 2321 kontrolu bolovanja u liječničkim ordinacijama, pregledali su 8459 osiguranika i utvrdili da njih 31 posto nema razloga za bolovanje. Gotovo svaki treći, ili njih 2589, bio je na lažnom bolovanju umjesto na radnom mjestu. Tom broju treba dodati 1073 pregleda osiguranika koje su pregledala posebna povjerenstva te utvrdila da njih 376 nije imalo medicinske razloge za bolovanje, odnosno čak 35 posto. To govori da je ukupno 2965 radnika bilo na bolovanju bez razloga. Također, podnesena su

Kako piše specijalizirani portal Croatian Aviation, zrakoplov koji je sletio u Zagreb star je dvadeset godina. Prema najavi bi tijekom poslijepodnevnih sati trebao poletio je prema zračnoj luci Incheon u Južnoj Koreji. Kalitta air je, inače, tvrtka koja se bavi cargo letovima, odnosno prijevozom tereta. No, u posljednje vrijeme surađuje s američkom voj-

skom u dopremanju streljiva Ukrajini. Ista luka, ona u Doveru, iz koje je zrakoplov stigao na zagrebački aerodrom je postala svojevrsno središte tih operacija. Streljivo bi se dopremalo do zračne baze neoznačenim kamionima otkuda bi kretali prema Europi i svojoj završnoj destinaciji - Poljskoj. Procjenjuje se kako u jedan Boeing 747 stanu 42 palete topničkih granata

Još nema informacija jesu li svi helikopteri MI-8, njih 14, koje je Hrvatska donirala Ukrajini došli u tu zemlje. U početku se govorilo kako će dio njih bi� rasklopljen, dok će ostali na let do Poljske. No, na kraju je iz američkih tajnih dokumenata koji su se pojavili u javnos�, bilo vidljivo kako će ih ukrajinski pilo� izravno iz Hrvatske preko Mađarske prebaci� u tu zemlju. I dosada je, kada je riječ o

oružju, sve išlo pomalo tajnovito. U javnos� se objave podaci o donaciji tek kada određeno oružje već bude u uporabi. Tako je bilo i s hrvatskim topovima, streljivom i drugim vrstama naoružanja. Podsje�mo, SAD će Hrvatskoj u zamjenu za te helikoptere donira� 4 nova helikoptera Black Hawk te dio naoružanja za njih. Ostatak naoružanja, poput raketa Javelin, Hrvatska će kupit

Sve je tajnovito kad je u pitanju oružje

Gotovo svako treće bolovanje je lažno

1793 zahtjeva poslodavaca za kontrolu svojih zaposlenika, zavod je proveo 1403 kontrole i pregledao 1066 pacijenata. Utvrđeno je da je njih 260, ili 24 posto, koristilo bolovanja bez medicinskih razloga. Kad se ovi podaci o kontrolama bolovanja usporede s pretpandemijskom 2019. onda je ove godine broj kontrola bolovanja po-

većan za 180 posto, odnosno pregledano je 6129 pacijenta više, a nepostojanje medicinskih razloga za izostanak s posla utvrđeno je kod 1801 osiguranika više, ili za čak 155 posto kontroliranih. Godišnje se u Hrvatskoj iz zdravstvenog proračuna za naknade tijekom bolovanja izdvoji 220 milijuna eura, a još toliko moraju izdvojiti poslodavci za istu namjenu.

Žive u studentskom domu, intenzivno uče hrvatski, a kako njihove fakultetske diplome u Hrvatskoj ne vrijede, Veronika već radi u jednom zadarskom restoranu, a pridružit će joj se ovih dana i suprug

K

ada je Maria Serkovich davne 1923. godine s obitelji emigrirala iz Pazina u Argentinu za novim životom, ni sanjati nije mogla da će točno sto godina i tri generacije kasnije njezina praunuka napraviti isto, ali u obrnutom smjeru. Veronica Graciela Galeano i njezin suprug Ricardo prije sedam mjeseci ostavili su život i posao koji su radili u Argentini te u Hrvatskoj odlučili potražiti priliku za novi, bolji život u zemlji njezinih predaka o kojoj su znali tek ponešto kroz obiteljske priče. Trenutno intenzivno uče hrvatski u Centru za strane jezike Sveučilišta u Zadru, žive u studentskom domu, a svakim danom provedenim ovdje, sve su sigurniji u odluku da su dobro odabrali dolaskom u Zadar. Veronica je 34-godišnjakinja, a Ricardo godinu dana stariji od nje. I on je rođen u Argentini, ali njegovi korjeni su u Turskoj. Nakon pravnog fakulteta, oboje su se bavili odvjetničkim poslom u Formosi, glavnom gradu istoimene provincije na sjeveroistoku zemlje. - Argentina je prekrasna

Veronica Graciela Galeano i njezin suprug Ricardo prije sedam mjeseci ostavili su život i posao koji su radili u Južnoj Americi i došli u rodnu zemlju njezine prabake zemlja, ali isto tako, vrlo kompleksna. To je zemlja stalne nestabilnosti, bilo da govorimo o gospodarskoj i političkoj situaciji, ili samo o sigurnosti, što je u našem slučaju presudilo da odlučimo otići. Nismo željeli zasnovati obitelj u takvoj atmosferi gdje je jedan dan dobro, a onda se preko noći sve promijeni. Vlade se stalno mijenjaju, a svaka nova koja dođe je gora od one prethodne. Zbog te privredne nestabilnosti, cijene na tržnici preko noći skoče nekoliko puta, to je samo jedna ilustracija kako izgleda svakod-

nevni život koji je sve teže pratiti. A nema naznaka da će u neko skorije vrijeme biti išta stabilnije, zato nam nije bilo teško ostaviti sve iza sebe i početi iznova u Hrvatskoj - priča Veronica. I zaista su počeli od nule. Ona je nedavno počela raditi u jednom zadarskom restoranu, a za nekoliko dana će joj se na tom poslu pridružiti i Ricardo. Kako njihove fakultetske diplome ovdje ne vrijede zbog niza razlika u sustavu prava i samog obrazovanja, u turizmu im je bilo najlakše naći posao. A to im je ujedno i najbolja prilika za naučiti jezik i

‘Izbjeglice iz Ukrajine se u Lici Svih 20 učenika iz Ukrajine koji pohađaju tu školu “izvrsno uklopilo u hrvatski školski sustav“, rekao je ravnatelj Radošević

I

zbjeglice iz Ukrajine u Lici se dobro osjećaju, a tako je i drugdje u Hrvatskoj, rekao je u srijedu u Gospiću na mirovnoj izložbi učeničkih radova u Osnovnoj školi „Dr. Jure Turić“ u Gospiću ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Vasilj Kirilič te je zahvalio svima u Ličkosenjskoj županiji. Nakon susreta sa sunarodnjacima Kirilič je razgledao izložbu likovnih radova „Mir za mene i tebe“ u predvorju te škole koja je nastala u sklopu projekta „Integracija učenika iz Ukrajine“ u

Djeca iz Ukrajine, župan Petry (prvi slijeva), veleposlanik Kirilič (drugi slijeva) te nastavnici u školi Osnovnoj školi u Korenici. Autori slika su djeca u dobi od tri i pol do 17 godina, a neka od njih već su postizala izvrsne rezultate na školskim natjecanjima. Kirilič je pohvalio izložbu koja promiče sve suprot-

no od agresije, mir, nenasilje i prihvaćanje različitosti. Ravnatelj škole Ivica Radošević ponosan je što se svih 20 učenika iz Ukrajine koji pohađaju tu školu “izvrsno uklopilo u hrvatski školski sustav”.


AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

ZA NOVI ŽIVOT U ZEMLJI NJEZINIH PREDAKA

inu i skrasio se u Dalmaciji: koliko je ovdje život savršen‘

Do sada nismo puno putovali po Hrvatskoj, samo po većim gradovima, ali sam taj osjećaj da se možeš sigurno i mirno kretati, nama ulijeva neopisiv osjećaj, govore Veronica i Ricardo

Sve je ovdje drugačije, počevši od obrazovanja “I obrazovanje ovdje je drugačije, zato je i društvo toliko različito od argen�nskog. Imao sam prilike u domu gdje živimo upozna� dosta mladih ljudi, jako mi se sviđa njihov način razmišljanja. Otvoreni su prema svijetu, svi govore po nekoliko stranih jezika, biraju za život ra-

zna humanis�čka zanimanja. U Argen�ni se izbor studija svodi na medicinu, koja je daleko najpopularnija, pravo i neke inženjerske studije. I to je to. Druge struke se ne cijene puno. Zato me oduševilo da mladi ovdje studiraju, primjerice, arheologiju“, kaže Ricardo.

integrirati se u društvo koje malo poznaju, ali već sada znaju da ima ono što je njima presudno za kvalitetu života. I Veronica i Ricardo odgovaraju iz prve, bez puno razmišljanja. - Sigurnost. Ovdje smo naučili živjeti na potpuno drugačiji način, mirno i bez stresa koji sa sobom donosi taj strah od nesigurnosti. Da možeš izaći na ulicu bez da ti netko otme mobitel iz ruke, evo samo to. Veronicu su do sada tri puta napali na ulici, opljačkali su nam stan... Do sada nismo puno putovali po Hrvatskoj, samo po većim gradovima, ali sam taj osjećaj da se možeš sigurno i mirno kretati, nama ulijeva neopisiv osjećaj, iskreno će Ricardo pa opisuje situaciju koja ga je u Hrvatskoj “kupila” na prvu. - Već prvi dan kad smo došli ovdje, na svečanom otvorenju studentskog doma gdje smo smješteni, nije uopće bilo policije! Bili smo šokirani kako je takvo što uopće moguće. Zapravo, prvu policiju koju smo vidjeli ovdje bilo je tek nakon sedmog dana boravka i to kako šetaju po gradu. Mlada policajka i njezin krupni kolega koji su nam izgledali tako simpatično. U provinciji gdje smo živjeli, guverner je ujedno i šef policije i na svakom uglu je policija. A sigurnost je nikakva, kaže mladi argentinski odvjetnik koji počinje raditi kao sezonac u zadarskom restoranu. Kaže, nije lako ni svejedno, ali od nekud se mora početi...

dobro osjećaju, hvala svima’ Za izložbu su zaslužni Ličko-senjska županija, Grad Gospić i Služba civilne zaštite iz Gospića, koji su najzaslužniji i što se odmah, kada je to bilo najvažnije, u dogovoru s Vladom u Gospiću osnovao Prihvatni centar za izbjeglice kroz koji je prošlo 1390 civila, uglavnom žena, djece i starijih osoba, od ko-

jih je 701 smještena u Ličko-senjskoj županiji, a 101 dijete upisano je u školu. Župan Ernest Petry podsjetio je kako se zajednica trudila da se Ukrajincima osigura kvalitetan smještaj i svi uvjeti za život i školovanje, ističući da je “ta ruka solidarnosti Ličana Ukrajincima pružena zbog

Veleposlanik Kirilič zahvalio je svima na dobročinstvu, županu i svima u Ličko-senjskoj županiji koji čine sve da se njegovi sunarodnjaci osjećaju dobrodošlo, a posebice Civilnoj zaš�� i školama u Gospiću, Korenici, Karlobagu, Lovincu i drugdje. “Ovdje u Ličko-senjskoj županiji je na djelu jedan sjajno organizira-

ni prihvat, sve s ciljem da bi se � ljudi ovdje osjećali kao kod kuće. Zahvalni smo Vladi RH, zahvalni smo svim ljudima u svim sredinama koji su pomogli u toj humanitarnoj zadaći. Posvuda u Hrvatskoj je dobro, ali znamo da će bi� najbolje kada se ovi ljudi vrate u domovinu”, rekao je veleposlanik Kirilič.

‘Osjećaju se kao kod kuće’

ogromnog suosjećanja s njihovim patnjama, kakve su mnogi od njih osjetili u Domovinskom ratu kao napadani i prognani, s porušenim domovima, ranjavani, s tim da su neki izgubili i svoje najbliže”. “Dijelovi naše županije bili su pod okupacijom, zbrinjavali smo prognanike, brojili mrtve i ranjene. Tada nam je najvažnije bilo sačuvati ljudske živote, upravo kako i mi danas pomažemo sačuvati živote Ukrajinaca. Hrvatska kao država NATO-a i schengenske zone pomaže Ukrajini u vojnom i humanitarnom smislu. Dok god se ne ostvare optimalni uvjeti povratka u Ukrajinu, svi izbjegli Ukrajinci bit će u Ličko-senjskoj županiji dobrodošli”, rekao je župan Petry.

5

ZAGREB ŽESTOKA RASPRAVA U SABORU

Grmoja je rekao kako je zanimljivo da nikome nije sporan uzvik Slava Ukrajini, ali jest da se u kontekstu Domovinskog rata izgovara ZDS

O

pomene i udaljenje Mire Bulja (Most) iz sabornice obilježilo je u srijedu rad Hrvatskog sabora tijekom rasprave o Vladinom prijedlogu

Zastupnik Mosta Miro Bulj u Saboru

Bulj branio ‘Za dom spremni’ pa su ga izbacili iz sabornice da Zakon o prekršajima bude s većim kaznama. Oporba se kao i prošli tjedan bunila zbog hitnosti. Miro Bulj prozvao je Vladu i vladajuće da uvode drakonske kazne, „u biti verbalni delikt“, kako bi prosuđivali što su lažne vijesti i kako bi kažnjavali HOS-ovce za njihov „legitimni pozdrav“ Za dom spremni. Hrvatskim braniteljima onemogućujete njihov legitiman pozdrav, ja ga ponavljam - Za dom spremni, rekao je Bulj. Od njegove se izjave ogradio Davorko Vidović (Socijaldemokrati), poručivši mu da najveći dio branitelja nikad nije stajao iza toga pozdrava. Hrvoje Zekanović (HDS) istaknuo je pak da Bulj govori neistine, da se po pitanju oznaka HOS-a ništa se ne mijenja. Milorad Pupovac (SDSS) kazao je kako je izvikivanje ustaškog zločinačkog

pozdrava ZDS za rasprave, kao što je učinio zastupnik Bulj, “teška uvreda i poziv na mržnju i nasilje”. Nikola Grmoja (Most) primijetio je kako je zanimljivo da nikome nije sporan uzvik Slava Ukrajini, ali jest da se u kontekstu Domovinskog rata izgovara ZDS. „Igra vam Slava Ukrajini, a odrekli ste se hrvatskih branitelja“, uzvratio je kolegama. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao je da Bulj nije govorio o Domovinskom ratu, nego je ZDS upo-

trijebio na dvosmislen način. U više je navrata pozvao da se započeta rasprava zaustavi jer „nije ni pametna niti korisna“. Za pravo Bulju dao je Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti), podsjetivši da se u okupiranom Vukovaru ginulo i sa ZDS. Inače, pravna praksa u RH u vezi s tim još nije usuglašena, pa neki tumače da ako se pozdrav Za dom spremni izgovara u kontekstu 2. svjetskog rata onda je kažnjiv, a ako se rabi u kontekstu Domovinskog rata, onda je legitiman.

Hrvatski sabor izglasao je u petak izmjene Zakona o prekršajima pro�v javnog reda i mira kojim se predviđa dras�čno povećanje kazni

za prekršaje, čak do če�ri �suće eura. Glasovalo je 127 (od 151) zastupnika Za je bilo 77 zastupnika, a pro�v 50 zastupnika.

Usvojene dras�čno veće kazne

Dolazak predstavnika židovske nacionalne manjine važna poruka Premijer je istaknuo kako su u Jasenovac došli iskazati pijetet i poštovanje i prisjetiti se svih žrtava holokausta, žrtava svih totalitarnih režima

P

remijer Andrej Plenković pozdravio je u nedjelju dolazak izaslanstva židovske nacionalne manjine na komemoraciju u Jasenovac te rekao da je dolazak cijelog državnog vrha i predstavnika svih nacionalnih manjina važna poruka i ocijenio da će tako biti i idućih godina. “Drago mi je da su s nama i predstavnici židovske zajednice. To je važna poruka, poruka gdje smo se okupili zaista ove godine svi, i mislim da je to dobro i da će ta poruka imati svoju rezonanciju i da će tako biti u godinama koje su pred nama”, rekao je premijer u izjavi novinarima nakon komemoracije u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora Jasenovac. Prethodnih godina predstavnici židovske nacionalne manjine komemorirali su za-

Premijer Andrej Plenković u Jasenovcu sebno, nezadovoljni odnosom države prema isticanju ustaških simbola u javnosti. Premijer je istaknuo kako su u Jasenovac došli iskazati pijetet i poštovanje i prisjetiti se svih žrtava holokausta, žrtava svih totalitarnih režima. Podsjetio je i da Hrvatska ove godine prvi put predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) te da je usvojila IHRA-ine de�inicije antisemistizma.

“Činit ćemo i dalje napore kako bismo emancipirali ovu temu, podigli svijest o borbi protiv antisemitizma i na taj način, osobito mladim generacijama, prenijeli one traumatične trenutke povijesti koji su važni i u vezi kojih moramo imati jasne i decidirane stavove, a naravno i obrazovni sustav koji će graditi mlade ljude svjesne tih zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata”, poručio je.

Upitan za nezadovoljstvo Koordinacije židovskih općina zbog toga što korištenje ustaškog pozdrava i is�canje ustaških simbola nije sankcionirano kroz Kazneni zakon, premijer je rekao da su u Hrvatskome

saboru usvojene izmjene Zakona o prekršajima, kojima su za takve postupke znatno povećane kazne, što smatra “korakom u pravom smjeru” jer će “znatno odvra�� sve koji kane taj pozdrav koris��”.

‘Korak u pravom smjeru’


6

U SPOMEN

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

KOMEMORACIJA KULTURA SJEĆANJA, OBILJEŽENA TRIDESETA OBLJETNICA MASAKRA

Milku Drljo, majku s tri sina, u dobi od 18, 17 i 14 godina, i kćerku od 9 godina držali su kao taoce, dok se suprug Andrija od 46 godina i najstariji sin Ivo od 21 godinu, vojnici HVO-a, ne predaju. Bezrazložno su, kao i svi ostali, ubijeni Marinko SOSA, Ivo BUTKOVIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Zločin nad Hrvatima kojeg se pokuš

N

a Bijelu nedjelju, Mali Uskrs, 16. travnja 2023. godine i nakon tri desetljeća svi preživjeli, rodbina, mnogi branitelji, društveni i politički djelatnici, kao i 12 svećenika te brojni pučani, došli su u Trusinu, u općini Konjic, prisjetiti se onog pogubnog vremena prije 30 godina, zločina koji se u službenoj javnosti BiH, pa i RH, skoro pa i ne spominje. Došli su spomenom pozdraviti i pomoliti se svojima koji su stradali u zločinu, zapravo pobijeni su na pravdi Boga (pripadnici Armije BiH ubili su 22 Hrvata, od čega 18 civila, te četiri zarobljena pripadnika HVO-a). Kao vjernici došli su pomoliti se na svetoj misi i slaviti dan kad se slavi Božje uskrsnuće i život. Od svih tužnih događaja i zločina koji su duboko u njihovim sjećanjima, koje preživjeli ne zaboravljaju, najtužnije je bilo kazivanje, svjedočanstvo hrabre gospođe Milke Drljo, majke petero djece. Nju, majku s tri sina, u dobi od 18, 17 i 14 godina, i kćerku od 9 godina držali su kao taoce, dok se suprug Andrija u dobi od 46 godina i najstariji sin Ivo u dobi od 21 godinu, vojnici HVO-a, ne predaju. Bezrazložno su, kao i svi ostali, ubijeni. Saznavši i vidjevši zlo i mrtve, supruga i sina prvijenca, htjela je da i nju ubiju. Nakon nekog vremena, kazala je kad se sabrala, molila je Boga da joj oprosti taj grijeh, jer shvatila je da mora živjeti zbog ostale četvero djece. Vjera joj tada i sada, kao i njenoj djeci, daje snagu da izdrži, zbori. ''Oprostiti se može, zaboraviti nikada'', rekla je. Naglasila je kako nikoga ne mrzi, da živi, radi i surađuje sa susjedima muslimanima. Na pitanje što nju sada u svoj toj tragediji najviše smeta, najljuće boli, reče: ''Najviše me boli što se Ahmići uvijek spominju, a Trusina nikad, ni u medijima u BiH, a ni u Hrvatskoj. Boljet će me to dok sam živa.'' Zločin u Trusini počinila je tzv. jedinica Armije BiH za posebne namjene ''Zulkifar". Marko Romić, član Udruge dragovoljaca i veterana Do-

Počast hrvatskim žrtvama u Trusini kod Konjica movinskog rata govoreći o tom strašnom zločinu koji se dogodio 1993., kada su bez ikakvog povoda i razloga, nemilosrdo pobijeni starci, žene i djeca - 18 civila i četiri razoružana vojnika pripadnika HVO-a koji su odložili oružje, predali se mirno, naglasio je, uz ostalo: "Ovakave događaje moramo obilježavati i kako bismo osvijestili da zlo nikada ne spava. Ne trebamo biti naivni da će mir vladati sam od sebe i sam po sebi, ako mi ne radimo na tome, i zato je važno da smo danas u Trusini, ali i svim drugim mjestima gdje su se dogodila ovakva zlodjela.'' Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović naglasio je kako je ova obljetnica ujedno i opomena koja nam ukazuje na to što je rat i kakve užasne posljedice može donijeti. ''Žalosna činjenica je što nadležne institucije, tijela gonjenja, još uvijek nisu procesuirale odgovorne za ove ratne zločine. Koristim još jednom priliku pozvati sve nadležne da napokon riješe ovaj slučaj, kako bi ovi nesretno nastradali ljudi počivali u miru'', kazao je Martinović. Nakon što su položeni vijenci, zapaljene svijeće i održana molitva za duše stradalih, komemoriranje 30. obljetnice nekažnjenog zločina u Trusini obilježeno je i slavljenjem svete mise koju je u crkvi sv. Ante Padovanskog na Žitačama predvodio don Marin Marić, a koncelebriralo je 11 svećenika. Na-

kon svete mise organizirano je pak prigodno druženje u župnoj dvorani. Don Marin Marić, koji je predvodio ceremoniju komemoriranja 30. obljetnice zločina u Trusini i misno slavlje, u propovjedi je govorio suosjećajno, od srca, domoljubno, okrjepljujuće, spominjući činjenice koje je istraživao i proučavao dolaskom na svećeničku dužnost u taj kraj oko Konjica, pa ćemo stoga prenijeti barem dijelove ove poticajne propovjedi: ''Drage majke, očevi, sestre, braćo nestalih i ubijenih, dragi branitelji, draga braćo svećenici, poštovana braćo i sestre, poštovani predstavnici Hrvatskog narodnog sabora, predstavnici svih razina vlasti i hrvatskih udruga, poštovani uglednici iz Hrvatske, dobio sam zadatak, ali i povlasticu, da na ovu tužnu obljetnicu zločina u Trusini progovorim na ovoj sv. misi. Zamolio bih vas da mi ne zamjerite što ću biti osoban, jer teško je stajati na ovom mjestu i obilježavati tako tužnu obljetnicu, a ne biti osoban i suosjećajan. Osobno nemam ništa s ovim dijelom Bosne i Hercegovine, osim službe na koju sam imenovan, i trenutno sam tu. Prije dvije godine kada sam došao na službu u ovaj klišansko - konjički kraj, osobno sam, kao i svaki svećenik, zaronio upoznajući strahote, rane, ožiljke, kulturu, običaje i posebnosti ovog kraja. Nemoguće mi je ne izdvojiti dvije crne mrlje koje su nastale nakon Domovinskog rata, a to je masakr

Obitelji donose cvijeće na grobove svojih najmilijih

Potresna priča Milke Drljo

u Trusini prije 30 godina i ubojstvo obitelji Anđelić prije 20 godina. Nigdje o ovim strašnim činima stručno i jasno nisam mogao čitati pa sam još dalje crpio svoju znatiželju obilazeći sva stratišta i obitelji od Trusine, Uzdola, Muzeja u Jablanici, Stipića livade do Grabovice... Saslušavši sve to, ostao sam bez teksta, ne imajući racionalan odgovor, te sam pitao sam sebe zašto tijekom svoga školovanja o tome nigdje nisam učio, ta mjesta obilazio? Isus danas u evanđelju, ove druge uskrsne nedjelje, spominje tri puta 'mir vama'... Mir na našim prostorima moguć je uz iskrenu pravdu i istinu. Nalazimo se u vremenu kada se svačim zvecka: riječima, oružjem, naoružanjem, ustankom, lijepljenjem etiketa i prebro-


U SPOMEN

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

U TRUSINI KOD KONJICA

alo prešutjeti

javanjem, a rane od Trusine do Grabovice i dalje su tu, a edukacije i teorije mira od izvrsnih 'prodavača magle' nailaze kod nekih na plodno tlo te nam niječu i naše postojanje. S tim ranama živimo i mi svećenici, stojim čvrsto na braniku s tim našim vjernicima, vjerujući u mir, pravdu i ljubav. Mi svećenici ostajemo i čuvari spomenika i obljetnica, ali i ovog naroda, koji je odan i Bogu i Crkvi. Zato bih u ovom vremenu zveckanja svim i svačim želio reći da je poruka Trusine mir, pravda i istina u legitimnoj ljubavi, pa tek onda sve ostalo... Naše klišansko polje, što ga zovemo Pšenica, nije posijano samo pšenicom, nego i kukoljem. Na tom polju iznikli su i oni koji su protiv nas – i danas pod ovom sv. misom molimo za njih, molimo za mir naših i njihovih srdaca. Uz polje u kojem ima kukolja, zavapio bih na još jedan problem koji primjećujem u našoj žitnici, i našem kršćanskom i hrvatskom narodu, a to je kako naš hrvatski književnik Kranjčević kaže: 'Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!' Ja bih se složio s Kranjčevićem, i sebi i vama danas rekao skupa sa Šenoom: 'Oj, budi svoj!' – 'Oj, budite svoji!' – 'Oj, budimo svoji!' Budimo jedinstveni u različitosti! Jasno mi je da danas ne možemo izliječiti svoje rane koje vučemo i nosimo 30 godina, dok istovremeno vapimo za istinom i mirom. No molimo danas uskrslog Krista da nam pomogne da

u križu i patnji iščitavamo uskrsnu vjeru, ali ne u zavjetu osvete, nego u miru kojemu je temelj pravda i istina. Želio bih da s razvalina svojih nesreća, ubojstava i pokolja izgrađujemo sebe kao kreposne kršćane i Hrvate, kao graditelje mira i suživota, ali utemeljena na istini i pravdi, a ne na licemjerju. To je naš zadatak, izgraditi sebe i biti dobar vjernik i čovjek. Također, vi drage ranjene majke, očiti ste nam primjer Tomine vjere iz današnjeg evanđelja. Iako ste u boli i tuzi imale priliku skliznuti i izgubiti vjeru u uskrslog Krista, doživjele ste u križu, muci, patnji i proslavljanje. Stoga, i vama drage majke ubijenih sinova i muževa, želim reći hvala za svjedočenje vjere u poniznosti. Vi ste mi inspiracija i slika nebeske Majke. Vi ste, poput Kristove majke, pobjegle i bježite od medijskih blještavila i izjava, napisa i provokacija, a sve svoje probleme, nedaće i muke rješavate s krunicom u ruci, gledajući raspetog i uskrslog Krista. Možete nam biti primjer, ali i ohrabrenje u nošenju križa. Mislim da u današnjem vremenu to se rijetko ističe i pokazuje – jer to nije 'in'! Zato bih zajedno s vama zamolio uskrsloga Krista da nam pomogne da hrvatski čovjek ne bježi iz svoje domovine, jer je ovo zemlja naša – natopljena krvlju. Također molim uskrslog Krista – tvorca ispravnog i pravednog mira – da se čovjek vrati čovjeku i Bogu... Snaga koja se i nakon 30 godina izdržava jest u našoj čestitosti i odanosti Bogu, Crkvi i svom kršćanskom i nacionalnom identitetu. Želim također da nakon trideset godina krenemo na put svetosti. Jasno mi je da ne može netko biti svet ako nije pošten čovjek. Stepinac je uzviknuo: 'Moja je savjest čista!', a mi kličemo - uskrsli Kriste, daj nam mir, pravdu i istinu u legitimnoj ljubavi." Don Marić svoju je propovijed završio citiranjem stihova Antuna Gustava Matoša iz pjesme Kip Domovine: "U katedralu jedne teške noći, uđoh tiho i priđoh do oltara, sa zvonika jecahu zvona stara. Htio sam duši molitvom pomoći kad tamo pri tamnom visokom odru, jedna žena gledaše u daljinu. Tri su joj boje ovile haljinu, prepoznah crvenu, bijelu i modru, i reče mi tiho: moli se sinko nad nama pletu neke čudne niti, Hrvat je opet tako teško biti."

7

GRUDE DJECA DALMACIJE I HERCEG-BOSNE ZA HRVATSKU GRUDU

Brojni hrvatski ratnici, dragovoljci branitelji iz obje hrvatske domovine, kao i mnogi hrvatski pučani, javni radnici, svećenici, prijatelji i rodbina palih junaka u borbama '92. godine pohodili su Kupres 10. travnja i ove godine

N

ije Hercegovina ni ove godine posustala. Na Cvjetnicu je, na ovogodišnjem tradicionalnom sportskom turniru posvećenom žrtvama Hrvata

Uz poklik 'Heroji ne umiru' članovi Atletskog kluba iz Tomislavgrada u Kupres

Počast žrtvama Hrvata na Kupresu iz '92. na Kupresu u borbi 1992. godine, više od 300 mladića i djevojaka iz Dalmacije i Hercegovine, usuprot političkim međuetničkim zapletajima u BiH, dalo novu snagu hrvatskom domoljublju i državotvorstvu u tom dijelu hrvatske grude. Unatoč tome što smo tridesetak godina u slobodi, svoji na svome, ne možemo ovu sadašnju političku scenu u BiH, koja jest pradomovina i domovina Hrvata, bespogovorno hvaliti, govoriti o nekom vrlom političkom i gospodarskom skladu i napretku. Jer evo još je jednom istekao rok za formiranje vlade bošnjačkih političkih predvodnika s hrvatskim i srpskim. Alijin sin Bakir je u ratnom stilu protiv svih, pa i protiv svojih organizacijsko-politički različitih, a onda i protiv svih drugih "etnikuma", a srpski Dodik po starom želi se "pobratimiti" s Putinom. Zbori o miru u ratnom stilu. A sve to u okrilju brojnih političkih sukoba, prijetnji i gospodarske neučinkovitosti, kao da se Dayton nije ni dogodio. Osim verbalne proklamacije za sada stvarnog koraka prema ulasku BiH u EU nema ni na vidiku. A Hrvati su svoje domoljublje i nastojanja da ostanu svoji na svome u BiH potvrdili i tijekom ovogodišnjih korizmenih dana i uskrsnih blagdana. I ove godine, dvanaeste uzastopno, Udruga veterana

Veterani iz Gruda udruge 'General Blago Zadro' u Grudama dragovoljaca ''General Blago Zadro'' i Hrvatski rukometni klub (HRK) Grude dostojno su obilježili 31. obljetnicu borbi za Kupres i komemorirali stradale i pale junake dragovoljce iz Gruda i sve ostale hrvatske pale borce, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Parku hrvatskih velikana u Grudama. U borbama na Kupresu u travnju 1992. godine stradali su sljedeći Gruđani, vitezovi dragovoljci: Božo Mikulić, Stanko Miličević, Branko Maduna, Radoslav Zadro, Željko Majstorović, Mladen Mikulić, Slobodan Miloš, Zdravko Sosa, Ante Pejić, Branko Zadro, Robert Zadro i Zdenko Marjanović. Broj hrvatskih žrtava u borbama za Kupres slovi silno tužnim brojem od 160 osoba! Nakon odavanja počasti palim junacima pozorom i tišinom, sjećanjem u mislima, s pozdravom "S nama ste!", svi nazočni, predvođeni grudskim načelnikom Lju-

Djeca Dalmacije i Herceg-Bosne na turniru u Grudama

bomirom Grizeljom, uputili su se na svečanost otvaranja memorijalnog, međunarodnog 12. rukometnog turnira ''Žrtve Kupresa '92.'' Poseban je to događaj u kojem sudjeluje združena hrvatska mladež Herceg-Bosne i Južne Hrvatske koja svoje sportsko nadigravanje i domoljubne pjesme daruje onima koji su ginuli za dom i slobodu. Načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj obratio se hrvatskoj mladeži toplim i domoljubnim pozdravnim govorom, istakavši da nikad ne zaborave žrtve grudskih vitezova i svih ostalih s Kupresa. U dvorani Bili Brig u Grudama športsko, rukometno nadmetanje održavalo se s brojnim ekipama cijeli dan. Osim toga više od 300 mladih momaka i djevojaka (klinaca i klinceza) družilo se do kasnih sati u veselju, uz klapske i domoljubne pjesme. Gledajući i slušajući to naše mlado bogatstvo u

sportu i pjesmi zapela nam je, "kao za dušu", ona Ive Pattiere: "To je zemlja gdje smo rasli" i refren koji je mladež ponavljala: "Tu su zemlju nama krali, ali mi je nismo dali... Ne damo je mi, ne damo je mi!" U tom su duhu i ove godine brojni hrvatski ratnici, dragovoljci branitelji iz obje hrvatske domovine, kao i mnogi hrvatski pučani, javni radnici, svećenici, prijatelji i rodbina palih junaka u borbama '92. godine pohodili Kupres 10. travnja i ove godine. Došli su da se poklone žrtvi i pomole se za duše svojih suboraca, majke svojih sinova, rodbine, svojih milih i dragih. Obišli su sva znana mjesta, posebno spomenik Vukovarcima, koji su sa sinom Blage Zadre nakon ratnog pakla u Vukovaru došli hrabriti hrvatske bojovnike i zajedno s njima na kupreškoj visoravni boriti se i braniti Hrvatsku.


8

P

KOLUMNA

rije dva dana odslušao sam na You Tubeu intervju s poznatim crnogorskim novinarom Darkom Šukovićem koji se u emisiji Aritmija podgoričke TV (17. 04.) na vrlo jasan i poučan način osvrnuo na ključne događaje u svojoj zemlji koji su je doveli u sadašnje nezavidno stanje. To me podsjetilo na članak u Slobodnoj Dalmaciji od prije tri tjedna (3. travnja) popraćen video zapisom koji prikazuje monaha Srpske pravoslavne crkve, Pavla Kandića, kako u svom manastiru u Crnoj Gori uz niz sotonski kletvi zvoni 'mrtvačka zvona' za odlazećeg suverenističkog predsjednika Mila Đukanovića. Nakon 'nepolitičkih' litija, helikopterskog desanta na cetinjski manastir i instaliranja vazalnog premijera Abazovića, nedavni izbor kandidata SPC-a i prosrpske struje za Đukanovićevog nasljednika jasno je pokazao opseg i snagu tzv. meke moći srpske svetosavske crkve i Vučićevog režima. Odnosno prijetnju koju predstavljaju za sve novonastale države na 'našim prostorima' da samostalno i slobodno odlučuju o svom životu i sudbini. Sve više raste i otkriva se opasnost od očitog subverzivnog djelovanja Beograda i miješanja u unutarnje poslove država nastalih raspadom bivše Jugoslavije novim sadržajima i metodama prilagođenim današnjem vremenu. Sve te države, s izuzetkom Slovenije, pokazuju se jednako slabe i ranjive na velikosrpska podmetanja i manipulacije kao i u vrijeme kada su bile republike u zajedničkoj državi. Široko rasprostranjena kampanja podmetanja podjela i 'incidenata' iznutra i izvana, podupirana od duboke države i vješto razgranate mreže ubačenih agenata i provokatora, danas je isto toliko nazočna u politici i taktici parazitske velikosrpske oligarhije u Beogradu kao prije 50 ili 150 godina. Njeni grabežljivi prsti ostali su duboko upleteni u sve što se od raspada bivše Jugoslavije događa 'na našim prostorima' kako bi se zapriječio samostalan razvitak novonastalih država i zadržalo ih se u okviru 'Regiona'. Očito, Vučićeva Srbija lukavo koristi sve slabosti nelustriranog sustava u post jugoslavenskim državama u okruženju kao i političku nezrelost većine naroda u njima kako bi ih novim sredstvima, prilagođenim novim okolnostima i vremenu, postupno ponovo doveo pod utjecaj i kontrolu Beograda. Ugodno vjerovanje da će nakon raspada Jugoslavije i vojnog poraza Miloševićeve velikosrpsko-osvajačke ideje na tim prostorima zavladati mir i slobodan razvitak svake od novostvorenih država pokazalo se samo kao pusta želja. Povratak Miloševićevih prvih suradnika iz ratova 90-tih na vlast nakon tragičnog (s Đinđićem) i neuspjelog (s Tadićem) pokušaja demokratizacije Srbije, događaji koji su uslijedili u Hrvatskoj nakon Tuđmanove smrti kao i u drugim bivšim republikama pokazali su koliko su moćni zlodusi prošlosti u sprječavanju konačnog sređivanja prilika na postjugoslavenskom prostoru. Stvari koje su se događale u posljednjih 20-tak godina i široko obuhvatna kampanja potkopavanja novopostignute slobode i samostalnosti svake od bivših republika, s izuzetkom Slovenije,

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023. probudile su strah od ponovnog nametanja velikosrpskog jarma. Tu 'novu' i rastuću prijetnju miru na 'našim prostorima' potrebno je pozorno pratiti, proučavati i javno raskrinkavati. Po tom pitanju ne bi smjelo biti nikakve dileme. Čim velikosrbi ponovo dođu u poziciju s koje mogu ugnjetavati i iskorištavati 'bratske' narode u okruženju oni će to uraditi. To je uostalom već viđena, stara

Piše: Željko Dogan

sko, kosovarsko, američko, britansko, njemačko… I koliko je snažno razvijen taj poriv za razaranjem i prisvajanjem tuđeg. Ne možeš stalno napadati susjedne narode na njihovoj zemlji i u njihovoj kući da bi ih posrbio ili uništio, a onda kada ti to ni brutalnom oružanom agresijom ne uspije s jedne strane glumiti malo hrvatskim 'fašistima', balijama, šiptarima i milogorcima da si

sko-srpski kapital i utjecaj duboko su prodrli u hrvatski gospodarski, politički, medijski i sigurnosni prostor. Što je dovelo do zakržljalosti političkog i gospodarskog života, zaokreta prema 'regionalnim integracijama' i povratka na bivše ideološke svađe i podjele. Sada vidimo posljedice. S druge strane, lako zavodljiva većina Hrvata tješi se mišlju kako su pobjedom u Domovinskom ratu i ulaskom

naraštaja koji će razmišljati na potpuno isti način kao on. I slijedeći njegovu mapu puta, ideje i planove, nastaviti tamo gdje on i njegov propagandni stroj stanu. U taj proces Vučić je uključio notorne velikosrpske ideologe, osuđene i neosuđene ratne zločince, svećenike SPC-e, moćnu i dobro podmazanu medijsko-propagandnu mašineriju, obavještajni i paraobavještajni aparat, ma�iju i peta kolonu u susjednim državama. Sve je to, osvetoljubivi Vučić, koji nikako ne može preboliti poraz iz 90-tih, upregao u smjeru vraćanja snage i ugleda 'poniženoj i osramoćenoj Srbiji' nudeći razočaranom srpskom narodu lažnu utjehu i nadu da će mu realizacijom 'srpskog sveta' povratiti bivši povlašteni status i dominaciju u 'Regionu'. Suludo grabežljiva kampanja njegovih medija po kojoj Srbi imaju 'istorijsko' pravo na cijeli 'Region', odnosno otimati željene teritorije od svoje 'odmetnute i nezahvalne braće' postala je institucionalna politika i ideologija Vučićeve Srbije. Da velikosrpske fantazije i prijetnje njegova režima nisu samo budalaštine koje treba ignorirati nego opasnost koju treba ozbiljno shvatiti govori nam i izjava patrijarha Srpske pravoslavne crkve Por�irija iz rujnu prošle godine kada je prigodom posjete Bosni i Hercegovini u društvu Vučića i Dodika izjavio da su državne granice 'promjenljiva kategorija' i da 'u istoriji u kojoj je sve relativno nije isključeno da se one neće mijenjati i ubuduće'. Pogledajte malo Vučićeve medije i bit će vam jasno koliko se megalomanija, vlastohleplje i želja za širenjem na susjedne zemlje na glup i nezgrapan način svakodnevno nameću srpskom narodu. Koliko se njegovi propagandisti, kojima bi i Goebbels pozavidio, trude prikazati susjedne 'bratske' narode kao nižu rasu, nesposobne za vlastitu slobodu i državu. Otpadnike od srpstva i pravoslavlja koji su 'prodali veru za večeru'. Posebice Hrvate kao 'pokatoličene Srbe' i 'fašiste' koje Vatikan i Zapad stalno guraju u borbu protiv Srba i pravoslavlja. Naravno, 'fašizam' i 'krivica' Hrvata su samo u tome što imaju prekrasno more, obalu, otoke i sve ono što velikosrbi neodoljivo žele imati. I što pripadaju zapadno europskom duhovnom i uljudbenom krugu, a ne srpsko-ruskom 'svetu'. Sve odgovore na probleme u odnosima sa susjedima i cijelim svijetom, kojima se Srbi tobože čude ('zašto su nas bombardovali'? 'zašto su se svi razbežali od nas'? 'zašto sa nama nitko neće'?) naći ćete u Vučićevim medijima. Kada vidite koliko mrze i omalovažavaju sve što je katoličko, hrvatsko, bošnjačko, crnogor-

im prijatelj da bi lakše uspostavio 'srpski svet', a s druge u svojim medijima stalno pričati da Hrvati i drugi narodi u okruženju zapravo kao narodi ne postoje nego su to pokatoličeni Srbi, koji nemaju svoj vlastiti identitet, povijest i kulturu nego su podvrste srpskog identiteta, povijesti i kulture. Uz to još stalno isticati da su Slavonija, Lika, Banovina, Dalmacija, BiH i Crna Gora 'vekovne srpske teritorije'. I nakon toga tražiti 'dobrosusjedske' odnose s Hrvatima, Bošnjacima i Crnogorcima. Uvjet za uspostavljanje normalnih odnosa i trajnog mira s Srbijom je odustajanje od tih suludih želja i nastojanja. Dokle god se odnosi između Srbije i njenih susjeda u 'Regionu' budu svodili na pokušaje velikosrpske okupacije s jedne, a obrane od te okupacije s druge strane, ključni problem na 'našim prostorima' ostat će neriješen. Žalosno je što se zbog neprestanog političkog i medijskog trovanja lažima i mitovima većini običnog naroda u Srbiji ne dopušta razumjeti ni prihvatiti očitu činjenicu da je osnovni uzrok svih sukoba i netrpeljivosti sa susjednim narodima nastojanje velikosrpske političko-crkvene elite da okupiraju željena područja susjednih zemalja i prošire granice Srbije do Jadranskog mora. Nakon svih tragičnih iskustava u prošlosti žalosno je danas gledati koliko puno pripadnika srpskog naroda još uvijek pada na velikosrpske fantazije i obmane. Iako je jasno da se time ne brane njegovi interesi nego utišavaju i marginaliziraju glasovi onih zdravo mislećih Srba koji se opiru velikosrpskom ludilu jer znaju kuda ih to vodi. Demokratski orijentirani Srbi, posebice oni koji žive u zapadnim demokracijama i oni koji su svjesni već viđenih posljedica velikosrpske politike i ludila, trebali bi biti u prvim redovima borbe protiv ponavljanja ratova i tragedija iz prošlosti. Cijena koju bi svi skupa opet mogli platiti zbog pokušaja stvaranja 'srpskog sveta' u režiji Vučićevog režima mogla bi biti daleko veća od one iz Miloševićevog vremena. A gdje je tu Hrvatska? Iako su upozoravajući znaci svuda oko nje zabrinjava činjenica da njeni vodeći političari i institucije kojima je dužnost i obveza zaštiti državu i narod od neprijateljskog miješanja izvana, o tome ne brinu na pravi način. Naprotiv, prosrpski i proruski aktivisti i lobisti, među njima i neki čelni hrvatski političari, analitičari i novinari potpaljuju antiameričko, antiNATO i antiEU raspoloženje u Hrvatskoj s ciljem da ojačaju čvršći politički utjecaj i veze s Beogradom i Moskvom. Povratkom 'bivših' Jugoslavena na vlast s Mesićem na čelu ru-

u NATO zauvijek se riješili grabežljive velikosrpske opasnosti i zlostavljanja. No, ta misao samo je naivnim optimizmom obojena lijepa želja. Trenutna događanja u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Ukrajini i na široj geopolitičkoj sceni upozoravaju nas da takvo mišljenje ne bi trebali uzimati zdravo za gotovo. Današnja samostalna hrvatska država na regionalnoj i svjetskoj političkoj sceni (poglavito iza zavjese) ima moćne neprijatelje. Srbija, s Vučićem na čelu, zasigurno je najopasniji. Treba još svakako reći da su Vučićevi diplomati, propagandisti i lobisti daleko sposobniji, organiziraniji i agresivniji u nametanju svojih 'istina' i stavova Europi i Zapadu nego što su to predstavnici ostalih naroda s 'naših prostora'. Svaki pokušaj Hrvata i drugih zlostavljanih naroda da upozore ili se odupru velikosrpskom rovarenju kojem se ne vidi kraja, službeni Beograd proglašava mržnjom prema Srbima ili 'buđenjem fašizma'. Osim toga, teško se oteti dojmu da je malo tko od vodećih političara i državnih dužnosnika u Hrvatskoj prigodom susreta sa zapadnim partnerima i saveznicima sposoban artikulirati ključne činjenice i suštinu problema u odnosima sa Srbijom na način da zvuče jasno i uvjerljivo. Između ostalog tu je vjerojatno i strah da bi svaki nedvosmislen glas kritike velikosrpske politike i propagande u razgovoru sa stranim dužnosnicima odmah bio shvaćen za ono u što ih s druge strane Beograd stalno uvjerava – za mržnju prema Srbima i fašizam. Takva ponižavajuća autocenzura i izbjegavanje otvorene rasprave o velikosrpskoj opasnosti i mitovima često kod stranaca ostavlja dojam da su Srbi u pravu. Svakodnevno ratno huškanje iza kojeg stoje neskrivene velikosrpske pretenzije uz ubrzano naoružavanje i ekonomsko jačanje Vučićeve Srbije od strane Rusije, Kine, bogatih arapskih režima ali i nekih zapadnih zemalja posebice Njemačke, Austrije, Italije i SAD-a čini situaciju u 'Našoj Regiji' još zagonetnijom i nepredvidljivijom. Ipak, u jedno možemo biti sigurni. Od sve jačeg Vučićevog režima koji je apsolutno preuzeo sve konce političkog i društvenog života u Srbiji ubuduće ne možemo očekivati ništa drugo nego da će nastaviti voditi grabežljivu politiku prema susjedima i pripremati teren za uspostavu 'srpskog sveta'. Dok se mnogi na Zapadu, isto kao i u vrijeme Miloševića, prave da to ne vide ugrožene zemlje 'Regiona' moraju postati čvršće i jedinstvenije u otporu Vučiću i parazitskoj velikosrpskoj oligarhiji u Beogradu ukoliko žele preživjeti kao slobodne i samostalne države.

Nakon svih tragičnih iskustava u prošlosti žalosno je danas gledati koliko puno pripadnika srpskog naroda još uvijek pada na velikosrpske fantazije i obmane

Kome zvone mrtvačka zvona 'srpskog sveta'? priča. Nakon raspada Jugoslavije i Miloševićevog bezuspješnog pokušaja da oružanom agresijom u ratovima devedesetih uspostavi Veliku Srbiju, poražena ekipa njegovih najbližih suradnika predvođena Vučićem i Srpskom pravoslavnom crkvom, po uzoru na Putina i Rusku pravoslavnu crkvu nakon raspada SSSR-a, osmislila je novi političko-crkveni projekt ujedinjenja svih Srba i 'srpskih prostora' u susjednim zemljama pod nazivom 'srpski svet'. Što zapravo nije ništa novo ni originalno već na potpuno istim temeljima kopija 'ruskog sveta' u funkciji oživljavanja ideje stvaranja Velike Srbije drugim sredstvima i pod drugim imenom. Od kada je nametnuo apsolutnu vlast u Srbiji, Vućič, po uzoru na Putina ulaže goleme novce na popularizaciju Srpske pravoslavne crkve i vjere, obiteljske slave, ćirilice, 'slavne srpske istorije', srpske tradicije, običaja i navika. Pogledajte samo koliko se srpskih crkava u Hrvatskoj gradi ili obnavlja da bi impresionirale i zasjale u punom svetosavskom sjaju. Ako je tako u Hrvatskoj onda možete misliti kako je u BiH, Crnoj Gori i ostatku 'Naše Regije'. Ideja i namjera tzv. srpskog sveta je koncept duboke i bliske duhovne i kulturne povezanosti svih Srba na prostoru bivše Jugoslavije uz jačanje svetoslavlja kao lijepka koji će ih držati posvećene krajnjem cilju. Krajnji cilj je sve Srbe 'na našim prostorima' galvanizirati svetosavskom vjerom i bizantskom kulturom nadajući se da onda kada zažive jednim takvim duhovnim i kulturnim životom postati čvrsto organizirana snaga spremna i sposobna i za teritorijalno ujedinjenje. O tome je, gostujući u TV emisiji 'Ćirilica' (17. 10. 22.) govorio srpski akademik, Slavenko Terzić. Kao primjer za to naveo je Njemačku, naglašavajući da je njeno teritorijalno ujedinjenje pripremila njemačka kultura daleko prije političkog ujedinjenja. Zato je po njemu vrlo važno da se u pripremi terena prije teritorijalnog ujedinjenja 'svih srpskih zemalja' a�irmira ideja 'jedinstvenog srpskog duhovnog i kulturnog prostora kroz uspostavu srpskog sveta' . I zaključio da vjeruje kako srpski narod u tom smislu još nije rekao svoju zadnju riječ, već će nastaviti svoju povijesnu misiju do ostvarenja konačnog cilja. Konačni cilj je proširiti 'srpski svet' i pravoslavlje na sve susjedne 'bratske' zemlje u 'Regionu' i što dalje na zapad, posebice Hrvatsku, zbog izlaska na Jadransko more. Prije ili kasnije kažu, sve će to ionako biti rusko. Vučićev režim i Srpska pravoslavna crkva u Srbiji kopiraju dakle isto ono što i Putinov režim i

Ruska pravoslavna crkva rade u Rusiji i svom okruženju. Nastoje uvjeriti sve Srbe, bez obzira gdje žive da su oni njihovi jedini predstavnici i zaštitnici. Inzistirajući na tome da za svakog Srbina, gdje god on živi, voliti Srbiju znači voliti ideju Velike Srbije. Prema tome, jedino oni koji vole i podupiru velikosrpske pretenzije prema susjedima istinski su 'patrioti'. Oni koji tako ne misle, odnosno misle svojom glavom, izdajice su srpskog roda i 'autošovinisti'. Dok se svaka kritika Vučića i velikosrpske propagande ogorčeno proglašava mržnjom prema srpskom narodu. I fašizmom, kada su Hrvati u pitanju. Znajući da mu Zapad nikada ne bi dopustio da tenkovima ponovo krene osvajati susjedne zemlje, Vučić sada ima ambicija da velikosrpski svet na post jugoslavenskom prostoru (s izuzetkom Slovenije) oblikuje po vlastitoj želji bez ispaljenog metka. Urušavanjem otpora njegovim planovima unutar svake od novostvorenih država mekom silom. Fokusirajući se na širenje svog utjecaja sredstvima koja su običnom narodu najbliža, na crkvu, medije, kulturu, glazbu, sport. Na dodvoravanje, ucjene, potkopavanje ključnih institucija, podmetanje svađa i podjela, potkupljivanje jeftinih oportunista i potpaljivanje korisnih budala da prave 'incidente' u ciljanim zemljama. Notorna taktika velikosrba je da svoje protivnike nahuškaju jedne na druge ili ih potkupe. Srpske obavještajne službe u Beogradu u svojim arhivima imaju najbolje informacije o tome tko je sklon 'suradnji' i koga bi mogli uključiti u svoje planove. Glumeći usput ulogu regionalnog mirotvorca Vučić se dakle prilagodio novim okolnostima i okrenuo 'procesima dugog trajanja'. Radi se o naizgled nevažnom ali vrlo djelotvornom razaranju koje na duži rok daje željene rezultate. Pogledajte samo kako tiha jugonostalgija i preko nje 'regionalno' velikosrpstvo prodire u sve pukotine mlade hrvatske države zagađujući i rušeći njene temeljne vrijednosti. 'Nevidljivo' i ustrajno. S druge strane pogledajte obrnuti proces stvaranja jedinstvenog stanja svijesti srpskog naroda uz širenja srpske kulture i utjecaja na 'odmetnute bratske narode'. To je bit ideje 'srpskog sveta' po kojoj je sve u 'Regionu' od jezika, kulture, krvi, naroda i teritorija srpsko. Vučić ne želi novu Jugoslaviju, on želi velikosrpsku dominaciju 'na našim prostorima'. Njegov cilj je putem svakodnevne medijske propagande i zahvata u obrazovne programe od osnovne škole do sveučilišta oblikovati svijest i za 10-15 godina stvoriti u Srbiji i 'Regionu' nekoliko mladih srpskih


IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

9

PRIJATELJSTVO LIJEPI PRIMJER UZAJAMNE POTPORE MEĐU HRVATSKIM DRUŠTVIMA

Zajednički izlet u ljubaznu hrvatsku zajednicu Gippsland na oduševljenje izletnika i domaćina

Jedino na ovaj način nešto manje hrvatske zajednice - no uvijek aktivne u očuvanju svojih hrvatskih domova, klubova i društava - mogu opstati i nastaviti čuvati dugogodišnju baštinu i hrvatsko ime na ovim prostorima Tradicionalna domaća hrana, kolači, kava… a onda i glazba harmonikaša Ivice oduševila je ove prijatelje iz brojnih hrvatskih zajednica Viktorije Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Zlatko KOZLEVČAR

Č

lanovi društava umirovljenika NK Melbourne Croatije, Hrvatskog katoličkog centra Sunshine i NK Dinama St. Albans autobusima su prošlog tjedna krenuli na organizirani izlet u Morwell, gdje su posjetili hrvatsku zajednicu u Gippslandu. Domaćini - Hrvatsko društvo Gippsland - svoje su goste, njih gotovo 150, kao i uvijek, srdačno dočekali i pripremili im bogati ručak. Izletnici su uživali u tradicionalno pripremljenim domaćim jelima, ćaskanju uz kolače i kavu, a onda je i glazba harmonikaša Ivice oduševila okupljene prijatelje iz brojnih hrvatskih zajednica Viktorije. Ugodno vrijeme pogodovalo je boćanju na uređenom boćalištu kraj samog kluba, a i za razgovore na otvorenom, šetnju… te pjesmu i ples nakon zajedničkog ručka kada je održana i bogata nagradna tombola. Ljubitelji kartaških igara imali su priliku okušati sreću i za kartaškim stolom. Ovaj lijepi primjer uzajamne podrške među hrvatskim društvima i klubovima

zaista treba biti primjer svima nama, jer jedino na ovaj način nešto manje hrvatske zajednice - no uvijek aktivne u očuvanju svojih hrvatskih domova, klubova i društava - mogu opstati i nastaviti čuvati dugogodišnju baštinu i hrvatsko ime na ovim prostorima. Način na koji se čuvaju ovakva prijateljstva, a i stječu nova, za svaku je pohvalu.


10

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

Borba za izborni sustav

Tamna strana dolaska stranih radnika

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

P

remda se parlamentarni izbori održavaju tek sljedeće godine, za više od godinu dana, Hrvatsku već sada trese svojevremena predizborna groznica. Uključeni su svi – političari i analitičari, stranke i udruge – sve pršti idejama, provuče se, naravno, i po koja optužba. No, svi se bave samo jednom „točkom dnevnog reda”, a sve je „kriva” odluka Ustavnog suda, donesena 7. veljače ove godine, o prestanku važenja Zakona o izbornim jedinicama s 1. listopadom ove godine, i to stoga što spomenuti zakon ne osigurava jednaku glasačku moć svakog birača. Prema formalno još važećem zaklonu, Hrvatska je podijeljena na deset izbornih jedinica, iz svake od njih bira se po 14 saborskih zastupnika. Kad su uspostavljene, svaka od njih imala je približno isti broj birača, no zbog demografskih kretanja, tj. pada broja stanovnika u pojedinim dijelovima Hrvatske, sada broj birača znatno varira, a broj izabranih zastupnika ostao je isti, pa u praksi birački glas u svim dijelovima Hrvatske doista ne vrijedi isto. Na proteklim izborima, održanim 2020. godine, 4. izborna jedinica imala je 312.592 birača, a deseta 397.883 birača, što je razlika od čak 96.494 birača. Stoga je logično zapitati se kako je moguće da parlamentarni izbori budu valjani ako je glas birača u jednoj izbornoj jedinici čak 30,7 posto vrjedniji nego u drugoj. Izbora reforma je, dakle, nužna. Zapravo, već davno ju je bilo potrebno provesti jer je Ustavni sud još 2010. godine objavio Izvješće o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama kojim je upozorio da postoje

Budući da je sadašnji sustav izbornih jedinica preživio i dvije SDP-ove vlade, Ivice Račana i Zorana Milanovića, moglo bi se reći da upravo oko njega postoji politički konsenzus.

određene razlike u broju birača te da te razlike mogu imati određene ustavnopravne posljedice Hrvatski sabor. No, nakon toga nitko nije učinio ništa. Niti je zakon usklađen, niti se netko žalio. U tih 13 godina Hrvati su šest puta izašli na parlamentarne izbore (2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020.) i nitko nije reagirao, niti jedan nezadovoljni kandidat nije uložio žalbu. Nije se dogodilo baš ništa! No, nova intervencija ustavnog suda kao da je označila start žestoke borbe za nova izborna pravila. Isti dan kad je Ustavni sud objavio svoju odluku, ministar pravosuđa Ivan Malenica najavio je će njegovo ministarstvo krenuti u pripremu izmjena Zakona o izbornim jedinicama kako bi bile usvojene do 1. listopada, napominjući da velikih izmjena neće biti. Iz toga se moglo zaključiti da će predložiti zakon kojim se neće mijenjati broj izbornih jedinica, nego će se samo korigirati njihove granice, kako bi se postigao ujednačen broj birača. No, mnogi akteri na političkoj sceni dali su si oduška i krenuli s iznošenjem svojih prijedloga, svojih „savršenih” rješenje. Saborska zastupnica Zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin u žaru borbe, obrazlažući zašto sadašnji izborni sustav nije dobar, izjavila je: „Moj suprug je po preferencijalnim glasovima trebao ući u sabor, a ne neki HDZ-ovac.” Tako otprilike nastaju svi ti prijedlozi. Zainteresirani „mislilac” stavi pred sebe rezultate prošlih parlamentarnih izbora, pa računa, kroji i prekraja, složi neku svoju varijantu, nakiti je frazama o političkom konsenzusu, demokratskoj kulturi, ljudskim pravima i ide s tim u javnost. A budući da je sadašnji sustav poživio tako dugo, od 1999. do danas, da je preživio i dvije SDP-ove vlade, Ivice Račana i Zorana Milanovića, moglo bi se reći da upravo oko njega postoji politički konsenzus.

Piše: Davor Ivanković

H

rvati vole idealizirati stvari. Idu u ekstreme i kad vole i kad ne vole. Pretjerivat će u slavljenju nečeg dobrog, ali i u kritici lošeg. Tako je i u slučaju dolazaka, odnosno već prave plime stranih radnika koji zapljuskuju Hrvatsku. Predviđa se da će ove godine u Hrvatskoj posao pronaći čak 180 tisuća stranih radnika. I tako će stranci prvi put činiti već više od 10 posto zaposlenika. Naši su ljudi u pravilu gostoljubivi i strane radnike dočekuju onako kako su navikli, otvoreno i s radoznalošću. Stranci su potrebni jer poslodavci u Hrvatskoj više ne mogu pronaći dovoljan broj zainteresiranih za sve veći broj poslova i bez njih bi čitav niz gospodarskih sektora zapeo. I dok u našim glavama mnogi i s ponosom primjećuju kako i po tome postajemo sve više Zapad, polako se pokazuje da se uz tu dobru stranu priče u brzom dolasku velikog broja stranaca krije i ona tamnija, opasnija strana. U svega nekoliko dana crne kronike bilježe pokušaj ubojstva kada su dva Nepalca nožem izbola trećega, potom je uslijedila grupna tučnjava između Nepalaca u centru Zagreba, a onda je objavljeno i da je Sirijac nakon svađe nožem teško ranio građanina Zagreba. I premda je golem broj stranaca u Hrvatskoj pronašao solidan posao, plaće znatno više nego u svojim zemljama i premda tu ima fenomenalnih ljudskih priča, ima i onih prljavih. Dovođenje tolikog broja stranaca u Hrvatsku postalo je veliki biznis, a onda to odmah privlači naše probisvijete koji žele na brzinu zaraditi raznim prijevarama i ucjenama. Na

meti su naročito stranci koji stižu iz udaljenih i siromašnih zemalja Azije koji se po svemu i kulturno i civilizacijski znatnije razlikuju od nas, ne govore strane jezike, neinformirani su i time već u startu podložniji iskorištavanju. Da biznis cvjeta, dokazuje i skokovit rast broja agencija koje posreduju pri uvozu takve radne snage. Ima ih već više od 600!? Iz svjedočanstava naših ljudi i sve više stranaca koji se usuđuju progovoriti za medije, tu već ima dosta kukolja i prevaranata i s naše strane. Mediji se polako pune pričama o nevjerojatno lošim uvjetima smještaja, o nepoštivanju dogovorenih isplata, o tome da im mimo dogovora naše agencije oduzimaju dio plaća za smještaj i prehranu. Te priče Hrvatima su jako dobro poznate, navlas su slične onima naših gastarbajtera. Njemačka je tako desetljećima hranila mnoge naše ljude, ali im je bila i maćeha jer su neki završili kao gotovo robovska radna snaga, uglavnom zbog nepoznavanja njemačkog jezika i zakona. No da nešto ipak ne valja sistemski u zapošljavanju stranaca u Hrvatskoj, dokaz je i to da su se počeli organizirati oni najugroženiji, Nepal-

Kako je biznis sa strancima probudio i znameniti hrvatski hajdučki gen, potreban je izvanredni državni nadzor jer sve je više prevarenih stranaca

ci. Osnovali su svoju udrugu s očitom namjerom da se zaštite. U toj priči jako je zanimljivo što im je i prostor za skup dao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, kolokvijalno SUBNOR, pa je osnivački sastanak Nepalaca održan u gotovo morbidnoj atmosferi gdje ih je sa slike na zidu pogledom pratio i sam Josip Broz Tito. No, ako je to bilo šaljivo, a morbidno onima koji su zbog JBT-a svojedobno morali tražiti posao i život gastarbajtera, činjenica je da u ovom trenutku strancima pruža ruka i pomoć u otporu prevarantima jedino politički radikalna ljevica. Katarina Peović iz Radničke fronte već mjesecima puno vremena troši kako bi probudila i državne institucije, pa tako i hrvatsku javnost. Peović predlaže izmjene Zakona o strancima kako bi se uvjeti njihova rada izjednačili s uvjetima rada domaćih i upozorava da mnogi strani radnici žive i rade u robovlasničkim uvjetima. Raspravljati sada o tome zašto smo došli u ovu situaciju nema više svrhe, možemo samo zaključiti da su hrvatski poslodavci bili manje skloni iskorištavanju, zakidanju i potplaćiva-

nju Hrvata, oni ne bi morali tražiti posao na Zapadu. Spiralu lošega u biznisu zapošljavanja stranaca, dakle, još možemo zaustaviti jer Hrvatska mora ostati sigurna zemlja. Kukolj treba odvojiti od žita dok se to još može. (Večernji list)

Marušić je odgovorna za propuste Piše: Višnja Starešina

K

ad sam vidjela vijest da je Vanja Marušić zatražila razrješenje, na trenutak sam se ponadala da to možda ima neke veze s onim što je USKOK pod njezinim ravnanjem činio ili propustio učiniti. Možda zbog onih nekoliko desetaka kaznenih predmeta koje je zbog hrvatskih zlouporaba novca iz europskih fondova (više od pola milijarde eura) već otvorio Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), a USKOK ih je godinama propuštao primijetiti? Možda zbog slučaja “software”, koji je EPPO već pretočio u optužnicu protiv bivše ministrice za europske fondove Gabrijele Žalac, s perspektivom širenja slučaja? Ili možda zbog još svježijeg i Riječanki Vanji Marušić zavičajno bližeg slučaja sortirnice u Mihačevoj Dragi, koji istražuje EPPO, a zasad istraga obuhvaća vlasnika “Tehnixa” Đuru Horvata i nekoliko najbližih suradnika bivšeg riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, također s perspektivom širenja? Uz uobičajene tehnike namještanja natječaja za korištenje europskih fondova, poznati međimurski poduzetnik i inovator Đuro Horvat je u suradnji s ljudima iz riječke gradske uprave uveo jednu inovaciju i u natječajnu proceduru. Prema onome što je iz krugova istrage plasira-

no u medije, ne samo što je posao namještan isključivo za Horvatovu tvrtku, već je sam Horvat odgovarao na upite svojih konkurenata na natječaju! Za USKOK-a je to bio ne-predmet. Kao ravnateljica USKOK-a, Vanja Marušić, koju lijevi politički aktivisti portretiraju kao beskompromisnu profesionalku, odgovorna je za te propuste. Bilo da je sama gurnula predmete u ladicu ili ih nije prepoznala, bilo da je to (u)činila samostalno ili pod nečijim pritiskom. Ostavka bi bila čin odgovornosti. A gotovo bi obvezala na sličan potez i svoju še�icu, glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek. Ali ne, ništa od toga. Bivša še�ica USKOK-a, nadležna za kazneni progon najkrupnijeg organiziranog kriminala u državi, navodno je otišla jer godinu dana nije rekla svojoj še�ici da je vozač razbio auto. Ili bi barem željeli da u to povjerujemo. U razvijenim zapadnim demokracijama glavni državni odvjetnik i njegov glavni operativac za organizirani kriminal su glavni čuvari pravnog poretka. I logično je da ih vozi i štiti neki vozač blizak nekoj SOA-i. Ali s kaskom. U diktaturama, despocijama i jednopartijskim državama državni tužitelji djeluju kao udarna pesnica diktatora, despota, Partije. Kao Staljinov Višinski, Titov Blažević i tako redom.

Bivša še�ica USKOK-a, nadležna za kazneni progon najkrupnijeg organiziranog kriminala u državi, navodno je otišla jer godinu dana nije rekla svojoj še�ici da je vozač razbio auto

U hrvatskoj tranzicijskoj stvarnosti šefovi i še�ice DORH-a i USKOK-a izgledaju kao provoditelji dogovorno-nagodbene pravde, koja se u sivoj zoni pogađa i dogovara između još vitalnih struktura duboke jugoslavenske države koje su zadržale presudnu moć i novih političkih elita koje ipak djelomično upravljaju državom. Takav sustav Državnog odvjetništva, kojeg su postavili i personalno ekipirali još Mladen Bajić i Dinko Cvitan, pisao je optužnice za ratne zločine koje su izgledale kao da ih je pisao glavni tužitelj bivše JNA, pod egidom beskompromisnosti eliminirao nepodobne s političke pozornice, optužnicama upitne kvalitete krojio izborne rezultate, propustio zaštititi državnu imovinu od neprijateljskih preuzimanja, propustio primijetiti velike pljačke državnog novca od predstečajnih nagodbi nadalje, pisao optužnice koje moraju pasti na sudu, jedinog ratnog pro�itera detektirao u Ivi Sanaderu… A ponekad su i zbilja provodili zakone i štitili poredak. I s vremenom su se pretvorili u zatvoreni gremij koji kod građana ne izaziva respekt, već strah od neizvjesnosti, samovolje i neformalnih središta moći. Ne umiješa li se neki izvanjski faktor (EK, EPPO), bojim se da će tako ostati i nakon što je še�ica USKOK-a podnijela ostavku i preselila se na poziciju zamjenice glavne državne odvjetnice. Na kojoj može pričekati njezin odlazak i svoju šansu da postane glavna državna odvjetnica. U skladu s onim aforizmom iz vremena komunizma: sve se mijenja, drugovi (drugarice) se rotiraju. (Slobodna Dalmacija)


VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

POBOŽNOST SLIKA OSTALA NETAKNUTA, MAJKA DOBROG SAVJETA, 26. TRAVANJ

Na nebu se pojavio sjajni bijeli oblačić koji se spuštao sve niže. Odjednom je postala vidljiva slika Majke s Djetetom. Odjeknuli su povici: „Miracolo, miracolo!“

Zvono je zazvonilo samo od sebe, a zrakom je odjeknula umilna glazba…

U

talijanskom gradiću Genazzanu (Lazio), nedaleko od Rima, nastalo je krajem srednjega vijeka veliko svetište Majke Božje dobroga savjeta (latinski Mater boni consilii, talijanski Madonna del Buon Consiglio). Od 1356. tim svetištem upravljaju redovnici augustinci. Prema legendi i pobožnoj tradiciji tamo je na čudesan način 25. travnja 1467., u vrijeme vladavine pape Pavla II., prenesena slika Majke Božje, koja se stoljećima prije toga štovala u albanskom gradu Skadru (Shkodër). Predaja govori da su sliku donijeli anđeli kako bi je spasili pred turskim nadiranjem. Toga dana u Genazzanu, 45 kilometara jugoistočno od Rima, svečano se

KOJI DUHOVI ME VODE KROZ ŽIVOT

Tko ima mudrosti i pameti, povjerovat će Kristu i ostati u njemu T reba dobro prepoznati duhove koji djeluju na nas, kako bismo im se mogli oduprijeti duhom Kristovim koji treba vladati u čitavom našem biću. Za ovozemaljsku, a napose za vječnu sreću, silno je važno znati koji duh me nosi i vodi kroz život. To može biti: duh ovoga svijeta koji se protivi Bogu. To može biti duh mojih neobraćenih strasti i sebičnih požuda koje me vode u propast. To može biti duh đavolski, Sotona koji nas zaluđuje idejom da čovjek može biti sretan bez Boga. Konačno, to može i treba biti Duh Kristov, Duh Sveti, naš Branitelj i Tješitelj kojeg je Isus obećao onima koji su njegovi, koji istinski mu vjeruju. Treba dobro prepoznati duhove koji djeluju na nas, kako bismo im se mogli oduprijeti Duhom Kristovim koji treba vladati u čitavom našem biću. Ostati u Kristu, znači imati u sebi Duha Kristova. Duh Kristov nas potiče na praštanje, ljubav i istinsko prijateljstvo. Duh đavolski, kao i duh ovoga svijeta potiču na mržnju, osvetu i manipuliranje drugim ljudima. Duh Kristov ostavlja u duši ljubav, radost i mir. Duh đavolski ostavlja u duši koju zarobi gorčinu, tjeskobu, žalost i veliki nemir. Duh Kristov ujedinjuje ljude u istinskom prijateljstvu, a

duh đavolski unosi podjelu, svađu i razdor među obitelji i među narode. Duh Kristov potiče na poniznost i služenje. (…) Đavao obećava ono što nema i što ne može dati. On je lažac i ubojica. Krist nam obećava i daje ono što ima u sebi, a to je život vječni, život u punini, u izobilju. Tko ima mudrosti i pameti, povjerovat će Kristu i ostati u njemu. Veliki pjesnik i mistik Halil Džubran je donio lijepu usporedbu s violinom koja je najprije bila obično drvo, a onda je došao majstor, umjetnik koji je dlijetom i pilom nanio tome drvetu puno bola, tako da je drvo cvililo, dok ga je majstor pilio i dlijetom mu zadavao duboke boli, ali kad je to čišćenje i piljenje završilo, od grubog drveta postala je violina,

muzički instrument koji proizvodi božanski lijepe tonove. Violina je sada sretna i zahvalna majstoru koji ju je pilio i zadavao joj tolike boli. Tako se nešto slično događa i s nama kad se predamo u Božje ruke. Isus o tome izričito govori kad kaže da njegov Otac svaku lozu koja donosi rod čisti da više roda donese. Prema tome kad nam je teško, kad nas Bog iskušava, kad dopušta da nas snađu razne nevolje, bolesti i neprilike, a da mi sami nismo ništa tome skrivili, budimo tada sretni i zahvalni Bogu koji nas tako sprema za nešto veliko i veličanstveno lijepo. Mi smo stvoreni za život u izobilju, za rajske radosti, a ne za paklene muke. Nismo stvoreni za oganj neugasivi, nego za ljubav neprolaznu. Ali, da ne bismo promašili svoj život i doživjeli sudbinu odsječene loze, dobro je da se ozbiljno upitamo ima li u meni Duha Kristova, ili me olako zarobljava duh ovoga svijeta, duh đavolski i duh mojih sebičnih požuda. Velika devetnica pred svetkovinu Duhova spasonosna je prilika da svakog dana molimo Himan Duhu Svetom i ponavljamo riječi: “Dođi Duše presveti, s neba me posjeti… Nečiste nas umivaj, suha srca zalivaj, vidaj rane ranjenima…“ (P. Mijo Nikić)

slavio blagdan svetog Marka, zaštitnika župe. Sabralo se mnogo vjernika iz susjedstva, pa i iz samog Rima. Nakon što je završila služba Božja, na crkvenom trgu odvijalo se pučko veselje. Iznenada je zazvonilo crkveno zvono, a nije bilo vrijeme ni za službu Božju ni za pozdravljenje. Zvono je zazvonilo samo od sebe, a zrakom je odjeknula umilna glazba. Na nebu se pojavio sjajni bijeli oblačić koji se spuštao sve niže. Odjednom je postala vidljiva slika Majke s Djetetom. Odjeknuli su povici: „Miracolo, miracolo!“(„Čudo, čudo!“). Mnogi su pali na koljena i sklopili ruke, a u očima su zablistale suze radosnice. Čuđenje je još više poraslo, kad je slika odlebdjela prema nedovršenoj augustinskoj crkvi i zaustavila se lebdeći unutar zida visokog jedva dva metra. Uz tu sli-

ku, najprije nazvanu Gospa od Raja (Madonna del Paradiso), razvila se u Genazzanu velika pobožnost, koja traje sve do današnjih dana. Čudesna slika nazvana je „Majkom dobrog savjeta“, prema crkvi u kojoj je smještena. Genazzano je svesrdnim nastojanjem augustinaca poznat kao veliko marijansko svetište ne samo u Italiji, nego i diljem Europe i svijeta. Mnogi pape su svetište u Genazzanu obdarili brojnim duhovnim povlasticama, a neki su tamo odlazili i kao hodočasnici. Urban VIII. posjetio je Genazzano 1630., a Inocent XI. sliku je 1682. dao okruniti. Benedikt XIII. uveo je 1727. proslavu Majke dobrog savjeta u crkveni kalendar. Pio IX. posjetio je Genazzano više puta, a njegov nasljednik Leon XIII. dao je postaviti sliku Majke dobrog savjeta u

glasovitu Sikstinsku kapelu. On je 22. travnja 1903. u Lauretanske litanije uveo zaziv: „Majko dobroga savjeta, moli za nas!“ Imao je sliku Majke dobrog savjeta u svojoj radnoj sobi i često se Majci Božjoj obraćao za savjet. Pio XII. stavio je svoj ponti�ikat pod zaštitu Majke dobrog savjeta i sastavio molitvu u njezinu čast. Veći dio crkve Majke dobrog savjeta u Genazzanu uništen je u Drugom svjetskom ratu, ali slika je ostala netaknuta. Čudesna slika i danas, nakon više od 500 godina, kao da lebdi u zraku uz tanani sloj žbuke, a zagovoru Majke dobrog savjeta pripisuju se brojna čudesa. U Genazzano su,između ostalih, hodočastili i pape Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. Godišnje slavlje u Genezzanu održava se 25. travnja, ali se diljem svijeta Majka dobrog savjeta slavi na današnji dan, 26. travnja, kako njezin blagdan ne bi kolidirao sa spomendanom svetog Marka, kojeg slavimo dan ranije.

Blažena Ozana Kotorska – 27. travanj Zaštitnica je Kotora i Kotorske biskupije, a u Splitskoj metropoliji proglašena je zaštitnicom ekumenizma

D

ana 27. travnja slavimo Blaženu Ozanu Kotorsku, dominikansku isposnicu iz Boke kotorske, „zaljeva hrvatskih svetaca“. Rodila se 25. studenoga 1493. kao Katarina Kosić u crnogorskom selu Relezi kod Podgorice, u siromašnoj pravoslavnoj obitelji stočara koji su imali tek malo stado ovaca. U djetinjstvu je mnogo molila i kao pastirica doživjela vizije Djeteta Isusa, a potom i Raspetoga. Majka joj je ispunila vruću želju i 1507., nakon očeve smrti, dopustila joj da ode u Kotor. Tamo je primljena u kuću plemenitog građanina Aleksandra Buća, a njegova dobra i pobožna žena postala je Katarini druga majka. Djevojka se obratila na katoličku vjeru i primila svete sakramente. Uz žarku vjeru i izvanrednu

pobožnost osjećala je veliku ljubav prema siromasima. Imala je osjetljivo srce za patnje nevoljnika i pomagala im na sve moguće načine. Jednog petka čula je potresnu propovijed kako su Isusa uhvatili i mučili. Te su riječi duboko ganule njezinu dušu pa je odlučila da će za ljubav Kristu postati isposnica („zazidana djevica“). Pod duhovnim vodstvom franjevca Tome Grubonje i na savjet dominikanskog provincijala Vinka Buća, koji će kasnije biti njezin ispo-

vjednik, Katarina je godine 1514. dobila dopuštenje od kotorskog biskupa Tripuna Bizantija da smije živjeti kao "zazidana djevica". U međuvremenu je postala dominikanska trećoredica i dobila ime Ozana, u počast blaženoj Ozani, dominikanki iz Mantove. Provela je 7 godina u ćeliji uz kapelu svetog Bartola, a zatim se preselila u isposnicu uz crkvu svetog Pavla. Tamo je kasnije nastao i dominikanski samostan, u kojem su pobožne bokeljske djevojke pod Ozaninim vodstvom provodile pokornički život. U svom dragovoljnom zatvoru Ozana je provela više od 50 godina, u njemu molila, razmatrala, vezla, činila pokoru i doživjela mnoge vizije. U Kotoru i Boki Ozanu su izuzetno cijenili i preporučivali se u njene molitve. Prema predaji spasila je 1539. svojim molitvama grad od turskog osvajanja, a kasnije i od kuge. Preminula je na glasu svetosti na današnji dan, 27. travnja 1565., u Kotoru.


12

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

CLIFTON HILL DRUŽENJE ČLANOVA AUSTRALSKO-HRVATSKOG UMIROVLJENIČKOG

Susreti ispu šalama i isk osjećaja,

Još jednom hvala svima koji podržavaju naš klub te svojim dolaskom, radom i pomoći uljepšavaju naše druženje Tekst i fotogra�ija: Odbor AHUD 'Nikola Tavelić' - Clifton Hill

D

ruženje 18. travnja započeli smo sv. krunicom koju su predvodili članovi našeg kluba, a na kraju molitve radosno i s ljubavlju na čast uskrsnuća zapjevali smo uskrslom Isusu: "Isus usta slavni, Aleluja!" Nakon toga nastavili smo naše druženje u crkvenoj dvorani gdje su Ozana Božić i Shivani Sharma u ime organizacije Vijeće etničkih zajednica Viktorije (Ethnic Communities Council of Victoria - ECCV) članovima kluba ispunile zahtjev za

državnu pomoć za el. energiju u iznosu od $250 te nam uručile prigodan poklon (test za Covid-19, maske i dezinfekcijska sredstva za ruke), na čemu im iskreno zahvaljujemo. Hvala kuharicama Mari Č., Mari K., Šte�ici i Ljubi koje su nam pripremile bogati ručak - juhu s domaćim rezancima, ćevapčiće s dinstanom paprikom, crvenim lukom i kupus salatom. Hvala također gospođama koje su donirale prekrasne domaće kolače, kako bismo uz kavu i čaj slađe razgovarali, šalili se i razmijenili svakovrsna životna iskustva puna osjećaja, mudrosti i pouke. Još jednom hvala svima koji podržavaju naš klub te svojim dolaskom, radom i pomoći uljepšavaju naše druženje. Sljedeći susret bit će 2. svibnja. Svi ste dobrodošli!


HRVATSKI VJESNIK srijeda 26. travnja 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

DRUŠTVA 'NIKOLA TAVELIĆ' KOJE JE ZAPOČELO MOLITVOM KRUNICE I PJESMOM

njeni razgovorom, ustvima punim mudrosti i pouke

13


14

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

15 23

OKUPLJANJE U PROSTORIJAMA NOGOMETNOG KLUBA MELBOURNE CROATIJE HOS ORGANIZIRAO TRADICIONALNU DESETOTRAVANJSKU ZABAVU UZ HRVATSKE TROBOJNICE

Uvijek spremni - za feštu, dobru zabavu i domovinu! Bogatom večerom započela je fešta na kojoj se plesalo i pjevalo uz glazbeni bend 'Tajna' Foto: Zlatko KOZLEVČAR

T

radicionalna "Desetotravanjska zabava" održana je u subotu, 15. travnja, u dvorani Nogometnog kluba Melbourne Croatije. Zabavu su organizirali članovi HOS-a, a Drago Maligec zahvalio je svim gostima na odazivu i podršci ovom okupljanju s dugogodišnjim tradicijom. Bogatom večerom započela je fešta na kojoj se plesalo i pjevalo uz glazbeni bend "Tajna". Vrijedne nagrade osvojili su sretni dobitnici prilikom izvlačenja nagradne tombole, koju svi uvijek očekuju s velikim nestrpljenjem. A kakva je vesela atmosfera vladala uz crveno-bijelo-plave balone i hrvatske trobojnice svojom kamerom zabilježio je Zlatko Kozlevčar.


15

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 26th of April 2023

Volume 27. No. 1206 Wednesday 26th of April 2023

Joe Šimunić named president of Croatian football club NK Rudeš

L

ast week it was announced that Joe Šimunić would no longer be in charge of the Croatia U-19 team after coming to an agreement with the Croatian Football Federation to part ways. Only a few days later, it was con�irmed that the former international has a new role. “It is with great pride and pleasure that we can announce that the legendary Croatian national team member – Josip Joe Šimunić has taken over the position of president of NK Rudeš,” the club announced on social media. NK Rudeš, a Zagreb-based football club, is currently top of the SuperSport Prva NL, which is

one tier down from the HNL. “The former Croatian U-19 national team coach accepted this important role, so that our club would be as ready as possible to meet the challenges in the SuperSport Croatian Football League. Šimunić’s football knowledge and experience, which he acquired through 105 appearances in his favourite shirt, will be very much needed, because the club’s ambitions, apart from placing among the best, are to be as competitive as possible in this select group,” the club said. Šimunić, who had a record of 19 wins, 10 draws and nine losses in 38

games in charge of the Croatia U-19 team, says he is looking forward to the new challenge. ”I am honoured to have been given the opportunity and come to such an important position. My desire, as well as that of everyone in the club, is to further raise the level of the youth department, in order to create and then use players from their own department. Of course, all with the aim of becoming as stable as possible a club in the highest rank of Croatian football. But also guided by our slogan ‘Totally different from others’, said Šimunić. NK Rudeš has shown its ambition

already by engaging big names in Croatian football, such as Silvio Marić, Fabijan Komljenović, Davor Mladina and Željko Stinčić… and Šimunić’s arrival is just the ‘icing on the cake’, the club added. “I think this is the best indicator of all our sports plans, because having such a name, that is, a football institution in the club is a big deal. With Josip’s arrival, we sent a message to everyone, but what is even more important, along with the already mentioned big names of Croatian football, we also con�irmed the seriousness of our entire project,’ emphasised club director Stipe Čondrić.


FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY

THETHE NEW GENERATION GENERATION │ Wednesday ││Wednesday 25th21st of September ofof August THENEW NEW GENERATION Wednesday, 26th April 2019 2023

Remembering the players that KREŠIMIR MARUŠIĆ (Mid�ield - 1994/95, 2001/02) NSL 19 games, 2 goals

MARK ŠILIĆ (MIDFIELDER - 1990-1997, 1999/2000) NSL 142 games 12 goals, NSL Cup 12+ games 3 goals, Dockerty Cup 12+ games 2 goals, Buffalo Cup 2 games 1 goal

H

H

ow did you end up playing for Melbourne Knights? At the beginning of the 1994/95 season, I was a player for Segesta from Sisak. The late Mirko Bazic, who had been my coach at Gorica, asked me if I would come to Australia and play the end of the season for Melbourne Knights. We quickly agreed. Do you remember your �irst game? It was against Adelaide City at home. It was a match between the �irst and second teams on the table, so there were a lot of spectators. We took �irst place with a 2-0 victory. What was your favourite game for Melbourne Knights? De�initely the NSL Final in 1995. We defeated the excellent Adelaide City team at their home ground, thus bringing the �irst national title to Melbourne Knights. What is your favourite goal that you scored for Melbourne Knights? Against Sydney United in 2002 in a 2-1 victory. I remember it was a beautiful goal from about 20 meters that gave us the win in that derby at our home ground. Who were your coaches while you were playing for Melbourne Knights? Mirko Bazić was an experienced coach who knew football very well and adapted well to the conditions in Australia. Andrew Marth was both my teammate and

coach. He led the training sessions as he played - energetically and �irmly. Against which club did you enjoy playing the most? I always looked forward to games against bigger clubs - Sydney Olympic, South Melbourne, and Adelaide City, when the atmosphere was tense. Who was your best teammate while playing for Melbourne Knights? I worked great with Lubo Lapsansky and Danny Tiatto in the mid�ield, I could always rely on them. Andrew Marth always gave 100%, and Mark Viduka and Joe Spiteri in attack always found space where I could pass them the ball. That championship team was really good. What trophies were won while you were playing for Melbourne Knights? The title of Australian champions in 1995, the �irst in the club’s history. When and against whom did you play your last game for Melbourne Knights? In the playoffs at the end of the 2001/02 season against Sydney Olympic. We lost 2-6, and that’s when I decided to end my career. On a scale of 1 to 10, how do you rate your time at Melbourne Knights? I can only say how glad I am that my successful Australian story started and ended at Melbourne Knights.

ow did your move to Melbourne Croatia/ Knights come about? I started playing with the juniors at the age of 6 and played in every age group at junior/youth level with the club up until I started playing for the senior side. Do you remember your �irst appearance? During the 1990/1 season I made my �irst senior appearance at Olympic Park in a Buffalo Cup game against Croydon City. I managed to score on my debut but we ended up losing 1-2. Your most memorable game for Melbourne Croatia/Knights? The 1995 semi-�inal against South Melbourne in the rain. A 3-2 win with 10 men for most of the game was a great performance. The �inal a week later (the 2-0 win in Adelaide against Adelaide City) was just as memorable because it brought us our �irst national title. Your most memorable goal scored for Melbourne Croatia/Knights? A home game against Marconi in 1995, we won 5-1 and I remember scoring from well outside the 18 yard box. Who were your coaches whilst you played for Melbourne Croatia/Knights? Ivan Ražnjević, Ante Grgić, George Hannah, Ken Worden, Ken Murphy, Branko Čulina, Mirko Bazić, Ian Dobson, Josip Biškić, Mark Talajić, Vlado Vaniš. All of them did the job to the best of their capabilities but I think the late Mirko Bazić stood out.

Which club did you enjoy playing against the most? South Melbourne, the most exciting and eventful games were always against South Melbourne. Winning any game against South Melbourne was very satisfying. I also enjoyed victories over our sister club – Sydney Croatia. Who was the most talented player you played with at Melbourne Croatia/ Knights? Mark Viduka, Josip Šimunić, Branko Milošević, Mark Talajić, Fausto De Amicis - just to name a few amongst many great team mates I played with at the club. Which trophies did Melbourne Knights win whilst you played for the club? The Youth team won the national youth title in 1990 against APIA whilst the senior side won the Dockerty Cup in 1990 against Brunswick Juventus. We were also NSL minor premiers in 1991, 1992, 1994, 1995 and won both the NSL title and National Cup in 1995. When did you play your last game for Melbourne Croatia/Knights and against which club? A 0-3 loss to Northern Spirit in the 1999/2000 season. From 1 to 10, how would you rate your time at Melbourne Croatia/Knights and why? A 9. I had great years at the club with some great people (both supporters and players). I ful�illed my dream of playing for the club I supported all my life.


CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE ADVERTISEMENT NEWS &REPORT VIEWS 17

Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 26thofof ofFebruary April 2023

were a part of those 70 years … Happy 70th Anniversary Melbourne Knights from Croatia

GEORGE HANNAH (DEFENDER - 1983-1993) NSL 221 games 8 goals, State League 24 games 0 goals, Ampol/Buffalo/Ansett Cup 28+ games 2 goals, State League Cup 2 games 0 goals, NSL Cup 16 games 1 goal, Dockerty Cup 13+ games 4 goals

H

ow did your move to Melbourne Croatia come about? I �irst arrived in Australia in 1981 as a player for St Kilda Hakoah who then folded in 1983 , at that time South Melbourne Hellas took over the sole custody of Middle Park and registration of the Hakoah players who played under the name of Hellas/ Hakoah in the Victorian State League. I was then contacted by a representative of Melbourne Croatia and asked if I would like to attend their next game as their guest and speak to members of the club, on that day Joe Sigur and Frank Burin convinced me that it would be a move I would not regret, how right they were. Do you remember your �irst appearance? Really testing my memory now, looking back at my records I think it was a 1 – 1 draw against Green Gully who were our main rivals and went on to beat us to the State League title that season. Your most memorable game for Melbourne Croatia? The 1991/2 Play off against South Melbourne at Olympic Park, we drew 0-0 after extra time and beat them on penalty kicks. Finals games were always big occasions, especially against South Melbourne. Your most memorable goal scored for Melbourne Croatia? I was not noted for my goal scoring ability, but the goal I remember well was against Sydney Olympic in Sydney. The ball was cleared by an Olympic defender, I hit it on the volley from 18yds and it looped over Gary Meier’s head into the net. It was more enjoyable as it was the main game on TV that weekend, Terry Hennessey who was the coach, in a post-match interview stated he was not surprised by the goal as I did it regularly at training. He must have got me mixed up with someone else. Who were your coaches whilst you played for Melbourne Croatia? John Gardiner was the coach in charge when I signed, Tommy Cumming was caretaker coach on a couple of occasions, the others I remember are Terry Hennes-

sey twice, Tony Vržina, Dom Kapetanović, Miron Bleiburg, Luca Bonačić, Peter Ollerton, Ian Wallace, Ivan Ražnević, Ante Grgić, Branko Čulina, Ken Worden, Kenny Murphy and I was caretaker coach on a couple of occasions. Which club did you enjoy playing against the most? I always enjoyed the games against South Melbourne, the preparation for the game at training and atmosphere on match day always had a certain intensity to it. These were important games for the supporters of both clubs. Who was the most talented player you played with at Melbourne Croatia? I was fortunate in my period at Knights to play along with many talented players: Tommy Cumming, Željko Adžić, Branko Milošević, Theo Selemides, Alan Davidson and a young upcoming Mark Viduka to name a few, but the player I would rate the most talented in my time would de�initely be Josip Biškić, opposition defenders must have hated playing against Josip. A great club man and team-mate. Which trophies did Melbourne Croatia win whilst you played for the club? State League Cup Cham-

pions 1983, Dockerty Cup Winners 1983, 1985, 1989, Ampol Cup Winners 1986, 1987, Ansett Cup Winners 1986, 1987, NSL Minor Premiers 1991, 1992. When did you play your last game for Melbourne Croatia and against which club? During the 1992/93 season and a 4-0 victory at Preston Makedonia. My last game at Somers Street was against Melbourne Knights when I was on loan at Morwell Falcons. I will always remember the great reception I received that day from the Knights supporters, committee and ex-team mates. From 1 to 10, how would you rate your time at Melbourne Croatia and why? De�initely 10. In my 10 years at Melbourne Croatia I was part of a great club growing from Essendon Croatia to Melbourne Croatia to now Melbourne Knights and from being tenants at Olympic Park to establishing their own home at Somers Street. I am proud to have been playing for Knights during this period and like the Scots, the Croatian people are loyal and passionate about their football and their club.


18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE COMMUNITY REPORT - ZAGREB NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 26th of April 2023

THE NEW GENERATION │ Wednesday 2019 Wednesday,6th 26thofofFebruary April 2023

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY - ZAGREB19 19

Jozo KOLAKUŠIĆ

O

n Thursday evening the 20th of April 2023, the 2nd trivia night was hosted in Croatia in honour of the 70th birthday of Melbourne Croatia/ Knights at the Bornstein wine bar in Zagreb. It was a reason to once more gather in order to pay tribute to our beloved club, but this year was a special anniversary as well so it was much more anticipated than last year’s �irst attempt at having such an event, a humble gathering of enthusiasts which also turned out to be a fantastic evening which paved the way for this year’s event to be hosted. Fans and former players of the club’s rich history, from a number of generations, agreed to grace the evening with their presence by joining fellow Australian Croatians in attendance. Most notably, Stjepan Benić a Karlovac local, from generation 1972. Mark Viduka, Mark Šilić, Josip Šimunić and Krešimir Marušić most notable from the club’s halcyon days of the 90’s when the club won its 2 NSL championship winning titles. With warm regards sent from those who would have loved to have attended but weren’t unable to, being Jozo Antolović who lives in Osijek, from the 1980’s and later becoming a Croatian war veteran as well in the 90’s homeland war. Showing his great enthusiasm for the club. As well as Frank Jurić, Željko Adžić, Paul Magdić and even a warm regard from none other but George Hannah, who played for the club between 1983-1993 currently lives and resides in nearby Scotland. With current club president Pave Jusup in attendance and representing the club, after already showing interest in attending a year ago when the inaugural trivia night was held. Who was in Croatia the week prior for the junior tournament which was held in Vukovar where a select Australian-Croatian u/14 was represented amongst the best of Croatia’s young talent. In the week’s prior to the trivia night, a series of interviews were conducted by fellow local and returnee Robert Gojević, with former players of Melbourne Croatia who live in Croatia. Which was published in the Croatian Herald (Hrvatski Vjesnik) in Melbourne, as a warmup to this event and in order to allow the readership

Melbourne Croatia 70 Year Trivia Night Celebrated In Croatia

an insight into how much the club meant to these players, despite living on the other side of the world, but never having forgotten the club and the impact it had on their lives when they were players. The stage was set once more and the evening that had been anticipated for many months had arrived. One of the oldest wine cellars in Zagreb and now a wine bar, which is based just above the Zagreb Cathedral on Kaptol, was decorated with the colours red, white and blue. The colours of the much storied club. With �lags, scarves and retro jersey’s

and even a rare vintage 1982 jacket adorning the walls of the venue. The attendee’s had gathered in much bigger numbers than last year and the anticipation and buzz could be felt in the air, from beginning of the evening. The opening speech of the evening was given by Robert Gojević who had carefully compiled the quiz questions and by club president Pave Jusup, expressing the club’s best wishes and happiness that our club’s anniversary is being marked in Croatia, a dream of many still living in Australia. The trivia night could �inally begin. There were a much larger 25 quiz participants this year, split up into 6 teams. The team’s led by one of the former players from the club’s history in attendance. With 4 rounds of questions which ranged from multiple choice, �illing in the blanks and matching of players from the club’s history, titles won, goals scored and signi�icant events throughout the club’s rich 70 year history from inception until this date. The competition got off to a hot start, with intrigui-

ng questions capturing the imagination of all the attendees from the beginning. The competition was �ierce and well fought after, with the wealth of a number of generations present helping piece together the pieces of the jigsaw of Melbourne Croatia’s entire existence. Providing for many anecdotes, memories to be re-lived of matches and events on and off the pitch. A perfect woven tapestry, combining all the periods of history throughout the evening. The “Williamstown beach boys” team, led by Mark Viduka led through 3 of the 4 rounds of competition, with the “Benić boys” led by Stjepan Benić in a close 2nd position and the surprise wildcard team of the evening, the “Sydney Croatia Fans” being perched in a high 3rd place for most of evening, which was an amazing feat in itself that its members were nearly all originally from Sydney and one from Wollongong. However the �inal and 4th round was to be the decider, where the order was readjusted and the 2nd placed “Benić boys” rose to 1st place, Josip Šimunić’s team “Bornstein” leapfrogged into 2nd

place, the “Williamstown boys” �inishing 3rd, the “Sydney Croatia Fans” 4th, “Pezić/Čiča” in 5th and the “Jelinčić Boys” in 6th. The club was generous enough to send over presents for the prize winners for this year’s quiz and what beautiful presents they were indeed and a hot item to have in anyone’s collection. The latest Melbourne Croatia/Knights jersey’s from this current 2023 season, with the 70 year badge gracing these beautiful red and white items. As well as a number of other assorted club items and souvenirs for the rest of the participating teams. As they were handed out by Robert Gojević and Pave Jusup, it was the culmination of the evening’s events but not the �inal chapter. On behalf of the winning quiz team, which last year came 2nd. The writer of this article, participant of the “Benić boys” team and someone who grew up with the club like nearly all those present, I felt it was necessary to say a few words in the name our team as well as a co-organizer of the evening to bring the message across to the

locals in the audience as well who maybe did not grow up with the club, to understand the full meaning of what the club means to all us gathered in the audience. In a short summary, “the club means a lot to us returnees gathered in attendance that evening. Melbourne Croatia for us means what Hajduk and Dinamo meant to Croats in Croatia. It was the alpha and omega for us. It was the Croatian national team for us after it played its last game as a national team vs Indonesia in 1956 and before it was restored in 1990 against the USA. That is the reason why Croats abroad identify and are attached to the Croatian national team now. As not enough is known about the topic inside of Croatia. Through clubs like Toronto, Sydney and Melbourne Croatia, the word Croatia was spread throughout the world as they won titles in their national competitions and had famous world class players play for them in the 60s, 70s, 80s and 90s. It was a symbol of Croatian-hood when there was no formally recognised independent Croatia in that world and helped raise awareness of its existence. It is the club we grew up with and formed us as people, instilling the passion that we have to move to Croatia and be here in attendance tonight.” All of us present knew that the �inal result of the quiz was not as important as us all gathering together again and paying an ode to the club we love, from the spiritual home and land of our fathers and forefathers, from where the club’s name “Croatia” originated and was founded in 1953. The evening continued on with not one but two piano accordion players coming out and starting a rendition of the club’s original song “Živjela Croatia” a hit from 1977 by ‘Koledari folkloraši’ from Sydney. Which was joined in by gusto by the entire audience in attendance and brought many smiles and memories back to those in attendance. As the songs �lowed, so too did the jovial and celebratory atmosphere of all gathered. Great conversation and warm exchanges of memories and socialising going into the early hours of Friday morning in the capital city of Croatia. Once again, an evening to be remembered for the ages and as noticed by those present, it was an “evening that we never wanted to end”.


20 20 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 26th of April 2023

S

ydney United 58 and NWS Spirit FC played an entertaining 2-2 draw in Round 12 of the National Premier Leagues NSW Men’s competition at the Sydney United Sports Centre on Sunday afternoon. In the 4th minute, Kyle Reily Shaw produced a brilliant covering block in the box, denying an innovative United 58 attack. United 58 captain Adrian Vlastelica also yielded a beautifully timed challenge on the opposite side of the �ield. Despite the hosts’ dangerous counter-attacks by Chris Payne and Taisei Kaneko, NWS Spirit surprised the home side by opening the scoring in the 39th minute with a brilliant team goal that involved multiple players, culminating in Ollie Wiggin’s �irst goal in Spirit colours. After the break, Spirit seemed to gain con�idence and had opportunities to make it 2-0. However, Sydney United 58’s Payne �inally broke the resistance of the Spirit defenders in the 57th minute, and both teams had back-to-back opportunities on goal. Wiggin played a key role in Spirit’s second goal, delivering a low cross into the middle towards three of his teammates, and Richard Darko got the �inal touch in the 75th minute. Sydney United 58 played an all-out attack style of play and received a penalty for a handball, with Payne stepping up to score his second goal of the match in the 80th

Tolios: “We have a long way to go” as Dandy Cruises to 4th Straight Win

Sydney United Share Points with NWS Spirit minute. Both teams gave it their all in the remaining ten minutes plus injury time but couldn’t gain an upper edge, resulting in both clubs walking away with one po-

int instead of all three. Next up for United 58 is a trip away to Pluim Park this Sunday April 30th where they will face CC Mariners. Kick off is scheduled for 15:00.

Maks JURKOVIĆ

O

nce again Adelaide Croatia would drop points on home deck in a �iery affair over Adelaide Victory. Adelaide Croatia were looking to bounce back from round 7’s 2-1 defeat to Birkalla, whilst Adelaide Victory were looking to continue their �ine form. Adelaide Croatia started well ear-

Adelaide Croatia Drops Valuable Points At Home To Adelaide Victory ly with Donatien Niyonkuru �iring Croatia’s �irst from close range. Croatia looked settled in possession with Adelaide Victory looking to exploit Croatia on the break, getting into dangerous areas out wide. With Adelaide Croatia seemingly been in control of the �irst half, they became their own worst enemy. Minutes before half time conceding a soft penalty inside the area. Alex Dimasi equalising for Victory. The goal rattled Croatia, as they retreated into their shell as Victory grew in con�idence. With Croatia unable to garner any ascendency in the

opening stages of the 2nd half, it was Victory forcing long range saves from John Solari to keep the scores level. Victory made It 2-1 on the 63rd minute, Dimasi taking advantage of a mix up in defence to round the keeper and give the visitors the lead. Ricardo Da Silva moments later had a golden opportunity to equalise, unfortunately he wasn’t able to get strong enough purchase on his volley inside the box. Adelaide Victory capitalised off some poor defending to ice the game at 3-1 with 5 minutes to go. Croatia were awarded a penalty on the 92nd minute, Ricardo

Da Silva scored to set up a tense last couple of minutes. Croatia were unfortunate not have been awarded a penalty in the 94th minute, with Ricardo Da Silva getting caught by a high boot inside the box. Much to the players and crowds’ disbelief, the ref waived play on. Replays clearly show contact being made in the box. Ultimately, Adelaide Victory where deserved victors on the night. Two home losses in a row, sees Croatia drop to 4th, with a big game up against 6th place Adelaide Cobras on Anzac day, 3pm at the Croatian Sports Centre.

Zoran Juraj SABLJAK Photos Dražen JURINA

T

he match between Dandy City and Kingston was set to be a �iercely contested game, with both teams eager to come out on top. But the match quickly turned into a one-sided affair, with Dandy City taking the lead within the �irst minute of the game through header from Will Bower. The opening goal stunned Kingston, who had just come off a hard-fought draw against the Preston Lions, and they never quite recovered from the early setback. Dandy City continued to press forward, and in the 3rd minute, Iaconis found the back of the net with a shot just outside the 18-yard box, with Kingston’s keeper diving but to no avail. The onslaught continued, and just �ive minutes later, Iaconis scored again, with a cracking volley from about 25 yards out leaving Kingston’s defenders stunned with disbelief The three goals were enough to seal the victory for Dandy City, who could’ve added to their tally but more importantly they saw out the remainder of the match without conceding a goal. Despite the convincing win, Dandy City head coach Nick Tolios remains cautious about his team’s performance. “It was a great win for us, but we still have a long way to go,” Tolios said. “We are still making too many mistakes and need to work on our consistency. We can’t afford to let our guard down against Northcote City, who will be eager to end our winning streak.” Dandy City’s impressive run of form has seen them climb up the ladder, and they now sit in third place, just four point behind the �irst-placed Preston Lions. Tolios credits the team’s success to their hard work and

determination but is adamant there is still room for improvement. Looking ahead, Dandy City’s next match will be an away game against Northcote City at John Cain Memorial Park this Friday night April 28th. Northcote are currently placed 9th on the ladder with kick off scheduled for 20:30.


SPORT 21 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 26th of April 2023

Melbourne Knights Secure Thrilling 3-2 Victory Against Gully I

n a thrilling match at home on Monday night, the Melbourne Knights secured a hard-fought 3-2 victory against Green Gully. The Knights got off to a perfect start with a brace from Ciaran Bramwell, whose strike in the 13th minute brought the house down. A perfect cross from Albano in the 36th minute found Bramwell again, giving him his second goal of the night. With a 2-0 lead at half-time, it seemed like the Knights were heading towards a comfortable victory. However, Green Gully managed to score a goal in the 84th minute, halving the

lead. The Knights responded almost immediately with a goal from Mohammad Sumaoro. Despite this, Green Gully were not �inished and scored yet again in the 87th minute to make it 3-2. The match was nail-biting until the �inal whistle, but the Knights managed to hold on for the win. The Knights will now look to build on this victory as they prepare to host Hume City at home on Sunday April 30th, with kick-off scheduled for 16:00. Fans can expect another exciting match as the Knights aim to continue their winning streak.

O’Cnonnor Knights Crush Tuggeranong, Dinamo St Albans Tigers Stun Croatia with Last Minute Goal Suffers Crushing T

uggeranong United’s early season woes on their return to the NPL continued, as they suffered a third heavy defeat, succumbing to a rampant O’Connor Knights out�it who won 5-1 at O’Connor Enclosed. The Knights had full control of this �ixture by half-time as they led 3-0 and looked dangerous with each and every attack. Michael Adams got them off and running eleven minutes from the break, calmly �inishing after being found by Phakedi Manda in acres of space inside the penalty area. Manda added the second himself, drilling home at the end of a typically penetrating run, before Connor Bill turned home the third from close in as the �irst-half hit stoppage time. Tuggeranong pulled one back through a massively de-

A

fter eight consecutive losses, the Warriors �inally earned a point in a nail-biting battle against Heidelberg last Friday night at Olympic Village. In a bizarre fashion, George Ellis took a shot from the half-way line, which caught Heidelberg’s keeper off-guard and fumbled the ball over his head and into the back of the net, giving the Warriors a brief moment of joy. Unfortunately though, seconds before the half time whistle, Anthony Banovac scored an own goal while trying to clear an incoming low cross, dampening the Warriors’ spirits. With scores tied at 1-1 at half-time, both teams had everything to play for. The best chance of the game came in the 56th minute when Heidelberg had three chances in as many seconds to take the lead. First a one on one chance which was saved by the Warriors keeper, saw the ball then crossed in for a header which hit the crossbar lan-

Tigers FC beat Canberra Croatia 3-2 with a goal in stoppage time. The match saw a penalty saved by Tigers’ Jakob Cole early on, before Canberra Croatia’s Stephen Domenici scored just before half-time. Tigers equalised in the 67th minute through Kyle Senior and took the lead through Amilio Kista in the 86th minute, only for Daniel Barac to equalize for Canberra in the 94th minute. However, Tigers headed in a winner two minutes later, securing a 3-2 victory for the visitors. O’Connor Knights are home this Saturday April 29th where they will host Monaro Panthers with kick off scheduled for 15:00 and on Sunday the 30th April Canberra Croatia are also at home where they will face West Canberra with kick off also at 15:00.

�lected shot, a Euan Peterkin effort cannoning off substitute Clancy Hislop to give Seb Arranz no chance. But it was the Knights who looked more likely and when Riley Angelosante made if four, scrambling the ball over the line from a couple of yards out, it was game over. A late strike, well taken by Manda, put the icing on the cake of an excellent Knights performance.

Warriors End Losing Streak with Draw Against Heidelberg

ding at the feet of Heidelberg forward who’s shot on goal from point plank range was blocked. Although both sides shared a point each, the Warriors were elated to end their losing streak. They will now face off against St Albans Dinamo at Elcho Park

on Saturday, April 29th. Both teams will be desperate for a win, given that they are languishing at the bottom of the ladder. The kick-off for this crucial game is scheduled for 15:00, and fans are eagerly anticipating another thrilling match.

4-0 Defeat Against Avondale

Zoran Juraj SABLJAK

S

t Albans Dinamo faced a crushing 4-0 defeat against the league leaders Avondale, marking it their �ifth consecutive loss in the league. Dinamo found themselves down by a goal just after the start of the game and the situation worsened just before the half-time whistle with an own goal by Shaun Timmins. The second half was no better for the struggling team as Avondale added two more goals to their tally in the 52nd and 71st minutes. The loss leaves Dinamo in a precarious position, and they will need to make some drastic changes if they are to avoid the relegation zone. Dinamo’s recent form has been disappointing, and they need to turn things around quickly if they are to avoid relegation. The team has been struggling to �ind the back of the net and has conceded too many goals in recent games. Dina-

mo’s next challenge will be a derby match against sister club North Geelong Warriors at Elcho Park this Saturday April 29th. North Geelong Warriors are also struggling to get out of the bottom of the ladder, which means it’s a crucial game for both teams. Kick-off for this game is scheduled for 15:00.


22

ADVERTISEMENT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 26th of April 2023

Hrvatski

VJESNIK

The Croatian Herald

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight


24

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

PROVJERA KOMISIJA ZA KVALITETU I SIGURNOST POTVRDILA USPJEŠNOST RADA AHDU-a

Revizija u ime australske vlade potvrdila je da su Australskohrvatske društvene usluge zadovoljile sve propisane zahtjeve i standarde kvalitete skrbi Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Australian Croatian Community Services

K

omisija za kvalitetu i sigurnost skrbi koja se pruža starijim osobama potvrdila je uspješnost rada Australsko-hrvatskih društvenih usluga. Nakon odličnog rezultata revizije uslijedilo je slavlje ponosnih djelatnika. Nakon što je sredinom veljače završena dvodnevna revizija Komisije za kvalitetu i sigurnost skrbi koja se pruža starijim osobama, Australsko-hrvatske društvene usluge organizirale su 14. travnja za svoje djelatnike posebnu društvenu večer u AHD-u Melbourne u Footscrayju. Revizije koje se provode u ime australske Vlade, koja �inancira rad i djelatnosti ovakvih organizacija, redovite su "provjere" ispravnosti na svim razinama – od �inancija, dokumenata, osposobljenosti djelatnika, do klijenata koji trebaju biti zadovoljni pruženim uslugama. Оd 1. srpnja 2019. godine, Aged Care Quality and Safety Commission (Komisija za kvalitetu i sigurnost skrbi koja se pruža starijim osobama) očekuje da organizacije koje pružaju usluge skrbi u Australiji poštuju standarde kvalitete skrbi koja se pruža starijim osobama. Standardi se fokusiraju na ishode za korisnike i odražavaju razinu skrbi i usluga koje društvena zajednica može očekivati. Postoji osam standarda i ukupno 42 zahtjeva koji navode što organizacija mora prikazati kako bi dokazala da je ispunila propisane standarde. Nezadovoljavanje nekog od 42 zahtjeva znači nezadovoljavanje nekog od standarda, što opet utječe na to hoće li organizacija zadovoljiti reviziju ili ne. Na osnovi nalaza revizije Komisija za kvalitetu i sigurnost skrbi izdaje Izvješće o učinku koje je procjena učinka pružatelja usluga u odnosu na Standarde kvalitete skrbi za starije osobe. U slučaju Australsko-hrvatskih društvenih usluga, Komisija za kvalitetu i sigurnost skrbi je tako prošlog mjeseca objavila Izvješće o učinku prema kojem su Australsko-hrvatske društvene usluge zadovoljile sve propisane zahtjeve i standarde kvalitete skrbi.

Nakon odličnih rezultata detaljne revizije - slavlje ponosnih djelatnika!

Tražimo djelatnike koji govore hrvatski 'Australian Croa�an Community Services' - Australsko-hrvatske društvene usluge - su odobreni pružatelji usluga za program kućne skrbi. Kako bismo pomogli što većem broju ljudi u zajednici, planiramo proširenje izvan granica Viktorije. Tražimo djelatnike koji govore hrvatski za područje Wollongonga, NSW: voditelj programa HCP (kvalifikaci-

je medicinske sestre i slične discipline za rad u zajednici), te djelatnike izravne skrbi za starije (Cer�ficate III in Aged Care). Ako ste vi jedni od njih, javite nam se na 1800 953 963, putem elektronske pošte na francib@accs.asn. au, ili ako pak poznajete nekoga tko bi bio zainteresiran molimo prenesite poruku. Pomozite nam kako bismo mi vama pomogli.

Vijest je to koja je s nestrpljenjem dočekana, istinska potvrda kvalitete rada koja je razveselila Upravni odbor i sedamdeset tri djelatnika AHDU-a. "Nema većeg zadovoljstva u životu nego biti okružen ljudima sa zajedničkom svrhom koja u svojoj srži ima brigu o drugima i korist za

zajednicu. Hvala svima u ACCS-u - večera i zabava organizirana je u Domu Footscray kako bismo zahvalili svem osoblju na kontinuiranoj brizi i predanosti koju pokazuje svakodnevno u svom radu. Ovo je bilo za vas i nadamo se da ste uživali" - objavio je AHDU na svojoj službenoj facebook stranici.


VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023. Posebna prilika otvara se starim obrtima, koji će posjetiteljima omogućiti da iz prve ruke dožive iskustvo nekadašnjeg života na selu

O

sim prirodnih ljepota koje su rezultat iznimno diversi�iciranog reljefa, a što je do sada bio ključni motiv posjeta velikog broja turista, BiH bi se u bliskoj budućnosti mogla nametnuti i kao poželjna destinacija za one koji žele uživati u autohtonim proizvodima. Takvo što svakako otvara nove perspektive razvoja za bosanskohercegovačko selo, a uvezivanjem turističkih potencijala i poljoprivrede postiže se željeni učinak u kojemu više sudionika sinergijskim pristupom oblikuje novu, još poželjniju sliku BiH. Unaprijediti i promovirati minimalno 15 lokalnih poljoprivrednih, kulinarskih, gastro, ruralnih turističkih događaja jedan je od ciljeva razvoja turističkih proizvoda u Federaciji BiH, a što je dio nedavno donesene strategije razvoja turizma za razdoblje 2022. - 2027. godine. Takvo što tek je dio planiranih mjera, a jedna od njih je poboljšanje privlačnosti destinacije integracijom autentične gastronomske, vinske i obrtničke ponude u turistički lanac vrijednosti. U objašnjenju ove mjere kreatori strategije posebno ističu činjenicu kako je globalno turističko tržište sve više pod utjecajem hrane ili kulinarskih iskustava. U tom kontekstu veliki broj država već ima niz pozitivnih iskustava kroz koja ubire plodove potražnje za gastronomskim iskustvima. Turisti u današnjem vremenu kroz hranu, koja je dio životnog stila, dobivaju važnu kariku u stvaranju ukupnog dojma o određenoj turističkoj destinaciji, odnosno

Od ukupno 70 milijuna eura pomoći, 20 milijuna bit će usmjereno u poboljšanje energetske učinkovitosti i za poduzeća, a preostalih 50 milijuna kao pomoć stanovništvu

J

avnost u Bosni i Hercegovini još nema informacija kako i kada će biti raspodijeljena pomoć stanovništvu u BiH koju je Europska unija najavila još prošle godine. Kako je najavljeno, od ukupno 70 milijuna eura pomoći, 20 milijuna bit će usmjereno u poboljšanje energetske učinkovitosti i za poduzeća, a preostalih 50 milijuna kao pomoć stanovništvu u suočavanju s posljedicama visokih cijena. Konkretno, ovaj paket pomoći izravno je povezan s rastom troškova života, in�lacijom i socijalnim problemima koji su zbog ovih kretanja pogodili cijelu Europu. Slanjem ove pomoći EU namjerava pomoći najugroženijim kućanstvima zbog povećanja cijena, a fokus je i na energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine i pokrivanju rasta troškova energenata.

PRILIKA ZA NOVE POSLOVE

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Izjava

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Turisti žele posjećivati sela u BiH i jesti domaću hranu

hrana je postala značajan kriterij za ocjenu ukupnog zadovoljstva. Osim toga, navodi se u strategiji, sve je veća potražnja za raznovrsnom kvalitetnom, autentičnom domaćom hranom i kulinarskim specijalitetima. Osim što će izravnu korist od novog pristupa prezentaciji turističke ponude imati domaći poljoprivredni proizvođači, korak naprijed uključivao bi podršku za razvoj tematske kulinarske aktivnosti i manifestacija. U strategiji se ističe potreba za osmišljavanjem iskustava koja prikazuju širok asortiman kvalitetne domaće hrane i vina u cijeloj FBiH i običaje vezane uz pripremanje i konzumaciju hrane, kao što su jela u vrijeme berbe i priprema visočke sušene junetine (visočka pečenica), meda, drvarskog džema od drenjaka

(drvarski mućeni pekmez), berba grožđa u Hercegovini, putovi sira (vlašićki, kupreški, livanjski), put kestenja Cazin, jabuke i šljive u Goražu itd. To mogu biti, navodi se, teme za autentična i privlačna iskustva. A da bi bosanskohercegovačko selo dobilo priliku za dodatni rast, potrebno ga je uključiti u razvoj i ponudu novih proizvoda, a sve u cilju omogućavanja novih iskustava. Posebnu priliku u tom kontekstu imaju stari obrti, koji će posjetiteljima omogućiti da iz prve ruke dožive iskustvo nekadašnjeg života na selu. Strategija tako predlaže povećanje privlačnosti kulturnih (etno) sela angažiranjem lokalnih folklornih društava i drugih organizacija i poduzetnika iz zajednica koje se bave obrtima, kulturom, umjet-

Kako će se raspodijeliti �inancijska pomoć Europske unije? Spomenutih 50 milijuna eura tijekom ove godine trebalo bi biti usmjereno prema 165.000 kućanstava koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, a kriterije za dodjelu trebalo bi de�inirati nizom socijalnih zakona koji su usvojeni u proteklom razdoblju na entitetskoj i županijskoj razini, kao i u Distriktu Brčko. Takvih je 14 zakona o socijalnoj skrbi koji jasno de�iniraju pojam “socijalne potrebe”. Najugroženije kategorije u najširem smislu uključuju osobe starije od 65 godina, kućanstva s više od dvoje djece, mlade od 15 do 25

godina bez obrazovanja, osobe s invaliditetom, raseljene osobe i socijalno ranjive kategorije kao što su Romi. Sredstva će biti raspoređena tako da će Federaciji BiH pripasti 66 posto, Republici Srpskoj 33 posto i Distriktu Brčko 1 posto novca. Rast cijena negativno se odrazio na životni standard većine ljudi u Bosni i Hercegovini. Ipak, jasno je kako je dio društva posebno pogođen. Socijalno ugroženi građani trebali bi dobiti vaučere kako bi pokrili razliku troškova koje su za energente

25

nošću i rukotvorinama radi zanimljivijih i sveobuhvatnijih iskustava i doživljaja posjetitelja. Važan koncept u smislu dodatnog razvoja ruralnih krajeva je koncept pametnih sela kroz koji će se u suradnji s jedinicama lokalne samouprave kreirati plan aktivnosti koje će primjenom modernih tehnologija doprinijeti unaprjeđenju života lokalnog stanovništva, razvoju održive poljoprivrede, povećanju turističke konkurentnosti te prepoznatljivosti destinacije. Bh. selo, ako želi podignuti razinu konkurentnosti, morat će postati dio širih gospodarskih procesa, vodeći se pritom idejom kako u jeku turističke sezone može mnogo lakše plasirati veći broj poljoprivrednih proizvoda većem broju korisnika koji traže izvornost i individualni pristup u proizvodnji hrane.

plaćali u ovoj godini u odnosu na prošlu. „Kada je riječ o ovoj pomoći, ona će zasigurno dobro doći socijalno ugroženim građanima u našoj zemlji. Nadamo se da će ova raspodjela biti pravična i onako kako je to Europska unija i predvidjela i da će zasigurno sa svim ovim najavljenim poskupljenjima itekako dobro doći našim građanima”, izjavila je Murisa Marić iz Udruge potrošača “DON”. Prema nekim preliminarnim procjenama koje iznose stručnjaci, to je oko 600 maraka po kućanstvu koje je socijalno ugroženo i koje zadovoljava kriterije koji de�iniraju upravo tu kategoriju. Važno je da se istodobno s konkretnom �inancijskom pomoći ugroženom stanovništvu nastoji raditi i na podizanju svijesti o energetskoj učinkovitosti u obnovljivim izvorima energije. „Općenito, voljela bih vidjeti više projekata, bolju suradnju s općinama u stvarima koje se najviše tiču građana. Mislim na projekte iz oblasti vodoopskrbe, grijanja, javnog prijevoza, upravljanja komunalnim otpadom. Postoje velike potrebe na razini općina”, navela je direktorica EBRD-a u BiH Manuela Naessl.

“...Ukazujući na važnost poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i konačnih obvezujućih odluka Ustavnoga suda BiH, članovi Predsjedništva BiH i predsjednici parlamentarnih političkih stranaka na državnom i entitetskom nivou potpisuju zajedničku izjavu o državnoj imovini Bosne i Hercegovine...” Legenda kaže, nekada je na Divljem zapadu važilo pravilo “tko prvi potegne”, odnosno tko brže stisne okidač, tko brže u protivnika ispali metak. I, evo, zajednički su, prvi, u Dragu Našu stisnuli okidač gore potpisani. Zašto takva izjava u ovom trenutku? Imali neistine u onome što pišu u izjavi? Odmah treba ukazati na dvije laži koje su itekako krupne, ogromne. “... članovi Predsjedništva BiH...”!? Ovo bi moglo implicirati da su to potpisali svi članovi Predsjedništva. Površnom poznavatelju (ne)prilika u Dragoj Našoj mogla bi se prodati ta laž, ali Predsjedništvo čine tri člana, predstavnika tri konstitutivna naroda! Istina, već dulje vrijeme Željko Sejdo Komšić uzurpira mjesto hrvatskoga člana, dakle Bošnjaci-muslimani imaju dva člana u tom tročlanom Predsjedništvu, međutim izjavu nisu potpisali svi članovi Predsjedništva nego samo Bošnjačko-muslimanski. Također je ogromna laž da su izjavu potpisali “...i predsjednici parlamentarnih političkih stranaka na državnom i entitetskom nivou...”. Istina je da tu izjavu NISU potpisali ni predstavnici hrvatskih, ni srpskih političkih stranaka. Ova činjenica, pak, ne znači da su hrvatske političke stranke za ili protiv merituma stvari u slučaju imovine BiH. I, što se dogodilo? Možda ono što su potpisnici te izjave zapravo i željeli? Reakcija Srba i srpskih političkih stranaka je uslijedila na prvoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH i to ona koju potpisnici izjave, da budemo krajnje jasni, samo Bošnjaci-muslimani, možda nisu očekivali. Sjednicu su prvi napustili zastupnici u Parlamentu iz reda oporbe u Republici Srpskoj, a tek onda i zastupnici vladajućeg SNSD-a. Nadalje, ako je Ustavni sud BiH donio odluku o imovini, ako je Visoki predstavnik suspendirao Zakon o imovini Republike Srpske, logično je postaviti pitanje, zašto je Denisu Bećiroviću, Željku Komšiću i svim bošnjačko-muslimanskim strankama trebalo potpisivati takvu izjavu? Je li slučajnost da je ponovno neka, “Neformalna grupa građana, ReSTART” organizirala prosvjede ispred zgrade OHR-a 24. travnja? Za one čitatelje koji imaju vremena i zanima ih kakva je to neformalna grupa građana preporučujem da poslušaju “Defter hefte”, Fatmira Alispahića broj 452. u kojoj je ta grupa kazala – dosta nam je tog Šmitlera, s jasnom asocijacijom da je visoki predstavnik Christian Schmidt novi Hitler. Ukratko, tu su nekakav “Krug 99”, “Tv Hayat”, “Zelene beretke”, zapravo bošnjačko-muslimanski radikali! Ponovit ću, ovo će pitati površni poznavatelji odnosa i stanja u Dragoj Našoj. A odgovor je toliko jednostavan i očit, naravno za one koji žele vidjeti pravu istinu. Bakir Izetbegović, koji ni po koju cijenu, pa i cijenu rata, da, da, rata, dobro ste pročitali, ne želi napustiti vlast ovom zajedničkom izjavom svih bošnjačko-muslimanskih stranaka uspio je razvaliti “Osmorku” ili “Trojku” tako da više od koalicije, u stvarnosti, nije ostalo ništa. Prava i jedina istina je da Bakir Izetbegović želi napraviti islamsku Bosnu, pa i po cijenu rata, prava istina je da ni za milimetar nije odstupio od babine (očeve) izjave u njegovoj knjizi “Islamska deklaracija” zbog koje je osuđen na višegodišnju kaznu zatvora - “Mir je važan, ali bih bio spreman, zbog suvereniteta BiH žrtvovati mir”, nego je kudikamo radikalniji i od pokojnog oca, Bakir je spreman ratovati za islamsku Bosnu! Ali da se vratimo, navodno, spornoj imovini! Dodik tvrdi da je pitanje imovine riješeno u Daytonu, odnosno da je imovina entitetska. Ustavni sud BiH je presudio drukčije. Visoki predstavnik je do daljnjeg suspendirao zakon Republike Srpske o imovini. Nije u ovom trenutku Bakiru Izetbegoviću sporna imovina, pa i budali je jasno da imovina neće nikud iz BiH, njemu je sporno to što on i SDA više neće biti na vlasti. Dakle, ova zajednička izjava svih bošnjačko-muslimanskih političkih stranaka, kao i prosvjedi ispred OHR-a imaju za cilj prepasti i spriječiti Schmidta i međunarodnu zajednicu kako ne bi, recimo, zabranio politički rad dopredsjedniku Federacije BiH Re�iku Lendi, koji je zapravo nebitan, kako ne bi zabranio politički rad samom Bakiru Izetbegoviću. Paradoks je taj da oni, Bošnjaci-muslimani, koji su uvijek bili za odluke Visokih predstavnika (ali samo kad su te odluke bile protiv Srba i Hrvata), sada, kada znaju da će Schmidt reagirati i spriječiti daljnju blokadu uspostave vlasti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, organiziraju prosvjede protiv OHR-a. SDA i Bakir kažu da su pobjednici izbora, pri tomu zaboravljaju da je OHR u vlast Alijanse postavio NHI, koji je osvojio svega 2,7 posto glasova na razini BiH, zaboravljaju kako je OHR izračunao da je trećina od 17 zastupnika - pet, zaboravljaju da je OHR smijenio hrvatske i srpske članove Predsjedništva BiH, zaboravljaju da je BiH uistinu samo protektorat međunarodne zajednice i da je OHR vrhovni tumač Daytonskog sporazuma. Ne shvaćaju da međunarodna zajednica može i napravit će od BiH ono što je njoj u interesu. Srpska ponovna blokada ili nazovi blokada institucija BiH, najave povlačenja sudaca iz Ustavnog suda BiH, najave uspostavljanja entitetske granice, Bećirovićeve, odnosno bošnjačko-muslimanske prijetnje Dodiku i Schmidtu, izjave političkih metuzalema poput Harisa Silajdžića ili vjerskih vođa, poput reisa Huseina Kavazovića, da se radi o islamofobiji i stavljanju Bošnjaka-muslimana pod kontrolu, samo su, što bi u nas u narodu rekli, talašika, odnosno ništa. Priče o ratu u BiH su ništa. I, na koncu se vraćamo onomu o čemu pišem od 1998: U BiH se ništa ne može riješiti bez održavanja nove Međunarodne konferencije o Bosni i Hercegovini, a nje neće biti još dugo, dugo. Agonija se nastavlja.


26

AUSTRALSKE VIJESTI

Kon�likt zbog Tajvana nije neizbježan

M

PORAST POTROŠAČKOG INDEKSA CIJENA

Središnja banka dodatno će povisiti kamate S redišnja banka (RBA) sprema se na još jednu tešku odluku na nadolazećem sastanku Upravnog odbora u svibnju na kojem će razmotriti povećanje kamatnih stopa ili još jednu pauzu njihova povećanja službene gotovinske kamatne stope. Novi podaci o in�laciji, ključni podaci za povećanje pritiska na kamatne stope, bit će objavljeni u srijedu, a Upravni odbor RBA sastaje se nakon te objave. Službena gotovinska kamatna stopa u travnju je ostala na 3.6 posto nakon pomalo pozitivnih pomaka kada je riječ o stopi zaposlenosti i potrošnji u maloprodaji radi kojih je središnja banka odlučila prekinuti niz od 11 uzastopnih povećanja kamatnih stopa. Australski statistički ured (ABS) u srijedu će objaviti podatke potrošačkog indeksa cijena za kvartal od ožujka čime će dati dodatne podatke o in�laciji negoli to pružaju mjesečni podaci. Godišnja in�lacija za kvartal od prosinca iznosila je 7.8 posto, a cilj koji je postavio RBA je in�lacija od 2-3 posto.. Zapisnici sa sastanka Upravnog odbor RBA od travnja objavljeni u utorak navode da su „članovi primijetili da je važno biti jasan da će u buduće možda trebati poduzeti oštrije mjere kada je riječ o monetarnoj politici o kojima će se odlučivati na budućim sastankcima te da je cilj pauze ovog sastanka dati dovoljno vremena za prikupljanje informacija.” Snažne brojke vezane za migracije i povećanja plaća također će dodatno povećati CPI, a to će pak povećati vjerojatnost daljnjeg povećanja kamatne stope. RBA je razmatrao povećanje gotovinske kamatne stope za dodatnih 25 bodova u travnju čime bi kamatna stopa narasla na 3.85 posto. „Ovo je bilo utemeljeno na promatranjima in�lacije koja je i dalje previsoka a situacija na tržištu rada je također napeta”, navodi se u zapisniku. „Bilo bi nedosljedno tolerirati sporiji povratak ciljnim vrijednostima.” Službena kamatna stopa diktira koliko kamata oni koji pozajmljuju novac drugima mogu naplaćivati iako su banke općenito gledano uvijek naplaćivale dva ili tri posto iznad aktualne gotovinske kamatne stope. Direktorica istraživanja RateCity.com.au Sally Tindall izjavila je da iako je RBA pauzirala daljnja povećanja kamata kako bi prikupila podatke, oni koji žele posuditi novac trebali bi to razdoblje iskoristiti kako bi ispregovarali bolje uvjete. „Svaki puta kada RBA poveća kamatne stope, traje oko dva do tri mjeseca

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

prije negoli se taj dodatni odljev novca primijeti na računima građana,” izjavila je Tindall. „Tržište je i dalje nevjerojatno konkurentski nastrojeno kada govorimo o klijentima koji žele promijeniti banku u kojoj posuđuju novac, posebice ako su voljni pogledati i ponudu dalje od velikih banaka. Kako je svakog mjeseca svega nešto ispod 20 milijardi dolara na raspolaganju za zajmove, većina onih koji dižu kredite konkurencija su jedni drugima kada je riječ o re�inanciranju zajmova.” U nezavisnom izvješću objavljenom u četvrtak ukazano je na promjene načina na koji funkcionira vodstvo RBA, uključujući i sastanke na kojima se određuju kamatne stope na samo osam puta godišnje i održavanje redovnih konferencija za medije kako bi se povećala odgovornost za povećanja. „Procesi monetarne politike morali bi biti transparentniji, konferencije za medije nakon svakog sastanka i objava podataka svakih pet godina te bi se članovi odbora morali povremeno obratiti javnosti i govoriti o radu odbora,” navodi se u izvještaju. Državni rizničar Jim Chalmers rekao je da se vlada u principu složila poduprijeti svih 51 preporuka kojima se želi „osigurati da okvir monetarne politike bude koliko je god moguće najbolji i „poveća povjerenje u našu središnju banku.” Guverner RBA Phillip Lowe rekao je da pozdravlja preporuku podjele u dva odbora, jedan koji bi se bavio monetarnom politikom i drugi koji bi se bavio upravljanjem banke. „Smatram da je istina da iz nekoliko persepktiva trenutno važeći nadzor mene kao guvernera koji upravlja bankom nije dostatan kada govorimo o suvremenim standardima,” rekao je Lowe. „Predložene promjene ovo bi promijenile i pomogle bi mi kao guverneru upravljati bankom i njenim brojnim složenim i važnim funkciijama. Stoga podržavam ovu promjenu.” Predavač na katedri za ekonomiju i poslovanje Sveučilišta Monash Isaac Gross predviđa da unatoč promjenama „nije vjerojatno da će doći do znatnih promjena trenutnog pristupa održavanja kamatnih stopa relativno visokima. Kamatne stope ostat će visoke sve dok je predviđanje in�lacije iznad ciljnih 2-3 posto”, rekao je dr. Gross. Sljedeći sastanka RBA održat će se 2. svibnja, tjedan dana prije negoli dr. Chalmers podnese drugi proračun Albaneseove vlade.

inistar obrane Richard Marles donio je veliku odluku kada je riječ o mogućnosti rata između Kine i Tajvana kako bi naciju pripremio za nesigurna vremena koja nas očekuju. Prije pet godina Richard Marles sudjelovao je u osiguranju ugovora AUKUS te je tom prilikom proveo 24 sata na podmornici kako bi razumio važnost ove strateške imovine. Ministar obrane Richard Marles navodi kako ne smatra da je rat zbog Tajvana „neizbježan” te nastavlja braniti australske planove vezane za nuklearne podmornice vrijedne više milijardi dolara. Dajući izjavu večer prije objave revizije o sposobnosti australske vojske, Marles je rekao kako je vlada optimistična glede toga da je kon�likt između Kine i Tajvana moguće izbjeći. Planovi Commonwealtha za kupnju i proizvodnju vojnih podmornica na nuklearni pogon sukladno sporazumu AUKUS s SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom potaknuli su pitanja o ulozi koju bi Australija imala ako SAD uđe u budući rat zbog statusa Tajvana. Rasplamsala se rasprava oko toga kako Australija može održati sposobnost svog suvereniteta nad podmornicama s obzirom da će ovaj ugovor uključivati dijeljenje tehnologije s SAD-om kao i kupnju do pet američkih plovila. Gospodin Marles, koji je ujedno i zamjenik premijera, rekao je u nedjelju za SkyNews da je

MINISTAR OBRANE RICHARD MARLES

„posve pravedno” da ugovor AUKUS privlači kritike. „Živimo u slobodnom društvu i to možemo očekivati,” rekao je. „No ipak nastavit ćemo iznositi svoje argumente prema australskon narodu o tome zašto je važno krenuti ovim putem. Moramo imati tu sposobnost.” Ugovor AUKUS potpisala je Morrisonova vlada 2021., a nastavile su ga podupirati Koalicija i Laburistička stranka. Na pitanje koje je u nedjelju dobio vezano za oštre kritike koje je uputio Paul Keating kada je riječ o trilateralnom sigurnosnom paktu, Marles je rekao da ima „visoko mišljenje” o bivšem premijeru iz redova Laburista. „Zaista mi je važno znati što on misli o vladi i o smjeru u kojem smo krenuli,” re-

kao je. Marles dodaje da su podmornice na nukelarni pogon „prva linija i središte” australske misije za održavanjem sigurnosti u regiji te koncepta globalnog reda utemeljenog na pravilima. Revizija obrambene strategije koja će biti objavljena u ponedjeljak iznijet će preporuke za australske oružane snage u odnosu na moderne strateške izazove. Provedbu revizije predvodili su bivši šef obrane Sir Angus Houston i bivši ministar obrane Stephen Smith te se očekuje da će ona donijeti važne preporuke za unaprijeđenjem vojne sposobnosti nacije. Marles je izjavio da će revizija pružiti „temelj strateškog okoliša” kojeg je Australija jedan dio ukazujući na Južnokinesko more kao jednu od tema koje će biti razmotrene.

Rekao je da su Kina i SAD dio „velikog natjecanja sila” koje se događa u svijetu ali je ipak optimističan da ova borba neće dovesti do kon�likta na Tajvanu. „Optimističan sam, no ipak moramo reći da živimo u vrlo kompliciranog i teškom svijetu i moramo živjeti u skladu s time”, rekao je. „To uključuje mnogo u smislu obrambene snage koja nam je potrebna.” Prethodno je potukao kritike stručnjaka za sigurnost koji je tvrdio da se Australija obavezala slijediti SAD u kon�likt oko Tajvana kada je potpisao ugovor AUKUS. Kina nije isključila mogućnost preuzimanja Tajvana koji se od kopna silom odvojio 1949. i nije priznat kao suverena nacija od Ujedinjenih naroda niti bilo koje veće zemlje uključujući Australiju.

partnerstvo imaju Australija i Novi Zeland,” rekao je. „Mi smo prisni saveznici i ostat ćemo to i dalje. Ne mogu zamisliti okolnosti u kojima Australija i Novi Zeland nisu najbliskiji prijatelji.” Na pitanje hoće li nova pravila ubrzati „odljev moz-

gova” za Novi Zeland, Albanese je rekao da će se promjene primijenjivati odmah na sve Novozelanđane koji već žive u Australiji. „Pozdravljamo vaše najbistrije i najpametnije, zapravo nikada nisam upoznao Novozelanđanina koij nije bio bistar,” rekao je. „No ozbiljno govoreći, oni već daju doprinos, ljudi koji su ovdje već sada.” Novozelanđani su najveća skupina migranata u Australiji s oko 7.5 posto populacije rođene izvan zemlje. Novozelanđani koji su u Australiju stigli prije 2011. automatski su dobivali trajno boravište no od promjena uvedenih u vrijeme Howardove vlade njihov dolazak bio je moguć uz posebnu vizu. Te su vize Novozelanđanima omogućavala trajni rad u Australiji, ali su im ograničavala pristup zdravstvenom osiguranju i vladinoj socijalnoj potpori što je značilo da moraju postati trajni rezidenti prije negoli se prijave za državljanstvo.

Automatski dobivanje australskog državljanstva D

jeca određenih Novozelanđana automatski će pri rođenju dobiti australsko državljanstvo ako su ovdje rođena. Time će promjene pravila za dodjelu državljanstva dati jednaka prava građanima ovih dviju država koji su iselili iz svoje zemlje u ovu drugu. Anthony Albanese je rekao da će svako dijete rođeno od roditelja koji potječu s Novog Zelanda a koji imaju posebnu vizu i trajno su nastanjeni u Australiji od 1. srpnja 2022. postati građaninom Australije pri rođenju. Australija je najavila izravni put do državljanstva za oko 380.000 Novozelanđana koji žive u zemlji te je time poništila kontroverzna pravila Howardove vlade uvedena 2001. Nositelji posebnih viza koji žive u Australiji četiri godine i ispunjavaju druge kriterije također će se moći prijaviti za državljanstvo izravnim putem bez da najprije postanu trajni rezidenti.

DJECA NEKIH NOVOZELANĐANA

Albanese objašnjava da će ova pravila Novozelanđanima dati ista prava kakva imaju Australci koji žive na Novom Zelandu i time „normalizirati” odnose dviju zemalja. „Pravi prijatelji imaju jednake odnose, upravo takvo


KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

V

Ideološka ljevica još čvrsto drži vlast koju je zgrabila dok su HOS-ovci ginuli umjesto njih

ečernji list od 20. travnja, ljeta Gospodnjega 2023. na naslovnici objavljuje: Ognjen Kraus: "ZDS mora biti kazneno djelo, a ne prekršaj". Počelo je! Bravo, Ognjene! Treba njih satrti ognjem i mačem. No, ima i lukavih fašista koji će se sad početi derati "Za domovinu spremni". Za njih treba direktna primjena Lexa Vlado Ranogajec. Da podsjetim. Drug Vlado je, zajedno s jednim drugim Krausom, daleke i legendarne 1945. najprije strijeljao "bandu", a onda im post mortem slao optužnice. Malo ga je navodno čudilo da nitko od optuženih i strijeljanih nije stavio prigovor na optužnicu. Naravno da su mogli, samo da su bili živi. I predsjednik Židovske općine Zagreb bio je u Jasenovcu s državnim vrhom. Uz glazbu Ive Josipovića iz opere o Johnu Lennonu, koji je valjda u ona vremena skončao u Jasenovcu, naš "ognjen i mačem" može puno dobrog napraviti za "našu stvar".

Licitacija žrtvama

Recimo, da se s "dogovorenih" 83.000 žrtava vrati natrag na 700.000 kao u doba Titovog komunizma. Stvarno je drugovi povijesni revizionizam dvadeset poratnih godina tvrditi, dokazivati, uvjeravati, prijetiti i zatvarati zbog cifre od 700.000 žrtava, a onda pristati na 83.000. K'o sudska nagodba na nekom općinskom sudu u Zagorju. Deveti krug se polako zatvara. Pupovac, Kraus, Furio Radin, Kajtazi, Soros, NATO, naš Mato ili Mate… Gdje god se okreneš svugdje netko takav. Nigdje Frana Tente kojeg su 1948. ubili u dvadesetoj godini jer je na Marjanu iznad Splita izvjesio službenu hrvatsku zastavu. Ma zamislite koji krimen! Danas su splitski heroji Dežulović i Miljenko Smoje. S punim pravom. HOS-ovcima ZDS u Vukovaru, na Srđu i poruka "Poserem vam se na Vukovar". Po meni to je hrabro. Bravo, narodni heroju, Boro Dežuloviću! I Što sad? Koliko ova "neželjena" država to može izdržati? Podsjeća me sve na plitki vic o Muji i Sulji. Mujo kod doktora, ruke mu se tresu pa nervozan priča: "Moj doktore, ja se jedan dan vratim s posla par sati ranije i nađem Sulju u mom krevetu s Fatom. Kažem Sulji: E' gotov si Suljo, ufatim sjekiru, a on meni: 'Nemoj Mujo, promisli. Lako je ubit' čovjeka, ali onda te čeka Zenica, robija. Nećeš valjda robijat zbog Fate! Hajmo popit' kafu k'o ljudi'". I Mujo se složi da nije Fata vrijedna robije pa ode sa Suljom na kafu. "E'" nastavi Mujo, "ja se nakon toga vratim još sedam, osam puta ovako ranije s posla i svaki puta Suljo tamo. Uvijek ista priča. Nemoj Mujo, k'o jebe Fatu, Zanica, hajmo na kafu…" Doktor ga prekine: "Dobro Mujo, kako ti ja tu mogu pomoći?" "Pa možete doktore. Da li ja smijem piti toliko kafe?" Za asocijaciju na stanje u Hrvatskoj primjerenije bi bilo da se ne radi o pijenju kave nego o pušenju. Doktore, smijemo li toliko "pušiti"? Štete li tako česte pušione našem zdravlju? Ognjen Kraus, Krešo, Boris, Milorad, Furio, Veljko… previše kafa odnosno pušenja u Lijevoj našoj. Kraus nije de�inirao pojam zastare. Što je s HOS-ovcima, dragovoljcima Domovinskog

rata koji su četiri godine urlali i derali se ZDS i na kraju dali Sulji pedalu… Je li njihov krimen zastario ili tu zastare nema? Na kraju, mogli bismo kao država "popušiti" zbog kafe! Obično je glavni zgoditak u nagradnoj igri odlazak na putovanje. Hrvatskim braniteljima glavni zgoditak bio je ne odlazak na put, osobito u Haag. Hrvatska je uređena zemlja: Imamo euro, NATO, EU… Možda zato ima sve manje tema za jednu srednje dugačku kolumnu. Čitam stari subotnji Večernjak i naletim na Pofuka. "Plen-

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Diljem Hrvatske svi restorani, bašte i krčme koje drže do ugleda i tradicije izvjesili su natpise: "Stigla mlada otočka janjetina". Na pitanje "od kuda?", odgovaraju: "Direkt s Novog Zelanda!" kovićev njemački pozdrav saborskoj zastupnici najprljavije su psovke protiv demokracije i slobode". Misli Brane da je Premijerovo "Gute Reise" i "Auf Wiedersehen" isto što i fašistički urlik "Raus". Dobri stari "jugović" Brane je jako senzibilan. Zapravo pomalo nepravedan. A.P. je s jedne strane dobio pregršt aplauza za konačan obračun sa "zloglasnim" pokličem ZDS, a sad sve zapacka s "Gute Reise" lijevoj saborskoj zastupnici Daliji Orešković. To postaje "nepisani zakon", a njih se treba čuvati. Pisani su puno lakši. Opališ sve one koji "urlaju" ZDS sa četiri tisuće eura, a "Gute Reise" proglasiš "najprljavijom psovkom protiv demokracije i slobode". Potom vrebaš one koji će ti pomoći da osvojiš svoje srebrnjake… Za to imamo Pofuka, Švarca, Bajrušija, šestu ličku i druge brojne čuvare revolucije koja "teče". Novi cilj je već zadan: ZDS u Kazneni zakon RH! Sve u ime demokracije i slobode! Sve podsjeća na 1945. i 1971. Godine koje se vraćaju. Što je najgore, vraćaju se kroz pravosuđe i MUP. Presuda Marku Juriču i inicijativa Ognjena Krausa pokazuju put kojim ide država. Stara američka poslovica kaže "da ako ne znaš kamo ideš, svaki put će te odvesti tamo". Doktori, medicinske sestre, daktilke na sudovima i suci općinskih sudova prijete masovnim prosvjedima. Moj teniski partner prof. Žukina uvjeren je da se radi o masonskim prosvjedima…

Pomlađivanje Domovinskog pokreta

Listam subotnje novine. Jimmy Stanić i supruga ušli u "Domovinski pokret". Počelo je naglo pomlađivanje DP-ta, što je dobro. Još bolja vijest dolazi od Ive Goldsteina na istoj stranici Jutarnjeg. Profa nam izgleda ne vjeruje pa poručuje: "Tito je oslobodio Istru i Hrvatsko primorje. Bio je veći Hrvat od Pavelića. Dio je hrvatske povijesti i Ustava". O listama najvećih zločinaca dvadesetog stoljeća ni riječi. Pro�i malo šteka tzv. "memorija pamćenja". Tito se četiri godine borio za Jugoslaviju, a po pro�i je ispao "veći Hrvat od Pavelića". Nema gore stvari od neprekidnog podgrijavanja povijesti od strane profesionalnih povjesničara. Još kad se zna da je profa doktorirao noviju hrvatsku povijest u Beogradu sve postaje jasnije. Treba pogledati ze-

mljopisne karte Hrvatske do 1945. i one od kad je "veliki Hrvat" dograbio vlast pa će sve biti jasno… Gdje su ostali Boka Kotorska, Srijem, Neum? Na kraju o ovoj temi, imam pitanje za Jutarnji: Zašto uvijek Goldstein? Dajte nama redovnim čitateljima i kupcima vaših novina malo i drugih, kao npr.: Klasića, Jakovine, Markovine. Mislim ovih koji su doktorirali na �ilozofskim faksevima u Zagrebu i Splitu da se malo razvedrimo i nasmijemo u ova tmurna vremena. Oscar Wilde je lijepo procijenio: Povjesničar je čovjek koji daje točan opis događaja koji se nikada nije zbio. Kao Tito se borio za Hrvatsku…

Pravosuđe s posebnim potrebama

Pripisuje mi se autorstvo uzrečici da Hrvatska ima "pravosuđe s posebnim potrebama". U tom pravosuđu kao posebno loše strši Državno odvjetništvo i USKOK. Spektakli s uhićenjem ministara u šest ujutro služe kao jeftini izgovor. U uređenim zemljama ministri se pozovu u policiju na razgovor i na kraju im se priopći da su lišeni slobode, bez radoznalih i naslađujućih pogleda susjeda te slučajnih prolaznika i novinara. Ostavka še�ice USKOK-a postala je pravi spektakl koji govori o "posebnim potrebama". SOA izda priopćenje u kojem upozorava na izraziti rast četništva, ali bez konkretnih alata kako taj rast obuzdati. Novinar upozorava na konkretan slučaj "sveštenih lica" koja pjevaju četničke pjesme i to završava presudom za novinara zbog govora mržnje. Istup "željeznog" demokrate Bore Dežulovića sa senzualnim "sranjem" po Vukovaru samo je dokaz da "partija" opet kontrolira politiku DORH-a. Nitko nije ni pomislio da je možda i tu na djelu govor mržnje prema Domovinskom ratu. Na skupovima na kojima je govorio Marko Francišković nije eksplodirala ni jedna petarda, nije bilo ni nereda ni tučnjave. Štoviše on je osobno s govornice pledirao na mir i dostojanstvo. Međutim, doslovno je isforsirana konstrukcija o "poticanju na terorizam". Nakon više od godine dana istražnog zatvora, sada je pušten na slobodu. DORH je odmah izjavio žalbu koju je viši sud usvojio i on je vraćen u Remetinac. Županijski sud ga je potom ponovno pustio na slobodu, ali DORH se ponovno žalio. Samo što je sada

Visoki kazneni sud žalbu DORH-a odbio. Ono što daje posebnu boju ovom predmetu jest to da u godinu i pol još nije potvrđena optužnica protiv Franciškovića. Zašto? Još se ne zna… ali će se doznati. Uhvatili Indijanci Muju kako krade njihov krumpir. Dovedu ga do vrača, a on kuka: "Sad sam na*ebo, sad sam gadno naj*bo!" Priđe mu vrač i smiruje ga. Šta kukaš k'o curica, k'o da si ranjen. Eno ti tamo poglavice. Pokaži da si muško i baci mu kamen u glavu". Uzme Mujo kamen i zvekne vrača usred čela, a vrač mu šapne "E sad si na*ebo!" Pouka: Ako ti je suđeno, na*ebat ćeš u našem pravosuđu prije ili kasnije. Bračanin na samrti. Dolazi mu sin da se oprosti. "Jel' ti ono žena peče fritule?" upita Bračanin. "Da, pape!" "Ajde, donesi mi jednu" zamoli otac. Sin ode i vrati se praznih ruku. "Ne da mater. Kaže da je to sutra za sahranu…." Evo nama Ante Tomića. Sabrane mudrosti. "Poremećenim osobama poziv svećenika odličan je izbor… Što god napravili biskupi i katolička štampa, naći će poneku lijepu riječ za njih". Gdje naš Ante vidi "katoličku štampu"? Možda RTL izdaje neke tiskovine s urednikom Zoranom Šprajcom? Kaže on javno: "Gospodo svećenici, biskupi i nadbiskupi, ženite se i je*ite svoje žene". Jel' to ta Tomićeva "katolička štampa". Kad bi Katolička crkva imala sve one privilegije koje u Hrvatskoj uživa SPC i njihovo vodstvo, onda bi se možda i moglo govoriti o "katoličkoj štampi". Do tada naš Ante žali i dalje za sjajnom podo�icirskom karijerom koju su mu ti katotalibani pobjedom u Domovinskom ratu uskratili. Više znaju tovar i magarac nego sam tovar. Piše naša Goranka Jureško u Jutarnjem kako je uvjeravanje u 2023. da je moći uzvikivati ZDS vrhunac slobode izražavanja napad na zdravu pamet. Vjerojatno i jest ako Goranka misli na pamet naših ljevičara, antifašista i ostarjelih unitarista. Naša "zdrava pamet" ostala je još u glavama dalmatinskih orjunaša, likova koje je plastično opisao orjunaš Miljenko Smoje. A sve zajedno još je 1938. smjestio u pravi okvir Miroslav Krleža u romanu: "Na rubu pameti". Parola "Smrt fašizmu - sloboda narodu" u kombinaciji sa zdravom pameti na djelu je trenutno u Ukrajini. Moraš imati mozak od najmanje sto konjskih snaga pa da shvatiš naše antife. Winston Churchill je smislio skraćenicu KBO koja u prvi mah podsjeća na Rusku tajnu službu, ali u stvari je značila "keep buggering on" ili u prijevodu "nastavite se boriti". Svi zajedno uhvaćeni smo u mrežu ideološke ljevice. Ona gubi vlast diljem Europe, ali u Lijepoj našoj još čvrsto drži sve što je zgrabila dok su HOS-ovci ginuli umjesto njih. Ali ne zauvijek. Kako je rekao genijalni Winston :"Keep buggering." Diljem Hrvatske svi restorani, bašte i krčme koje drže do ugleda i tradicije izvjesili su natpise: "Stigla mlada otočka janjetina". Na pitanje "od kuda?", odgovaraju: "Direkt s Novog Zelanda!"

27

Dignimo glas, ne temperaturu!

D

ignimo glas, ne temperaturu!, slogan je klimatskog prosvjeda koji je u subotu, na Dan planeta Zemlje u Zagrebu organizirala Zelena akcija uz podršku i drugih udruga pozivajući Vladu da donese zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku, a Sabor da proglasi klimatsko izvanredno stanje. “Potrebna je hitna akcija kako bi se ublažile klimatske promjene i izbjegla potencijalno nepopravljiva šteta za ljude i okoliš. Želimo klimatsku pravdu - želimo je sad. Zemlja je vruća - gori vam kuća”, poručili su klimatski prosvjednici na Strossmayerovom trgu, uz bubnjeve, pjesmu i istaknute transparente. “Fosilnom plinu je odzvonilo”, poručio je Greenpeace na transparentu, udruga Prijatelji životinja poručila je: “Nema spasa klime bez spasa životinja”, a Extinction Rebellion Zagreb “Vrijeme nam istječe”. Predsjednik Zelene akcije Luka Tomac istaknuo je da od Vlade RH i Hrvatskog sabora traže “zeleni plan za Hrvatsku koji nije samo baziran na okolišnim temama nego

Klimatski prosvjed održan je u subotu u Zagrebu na Dan planeta Zemlje

i na socio-ekonomskim, jer nema zaštite okoliša ako u nju ne integriramo borbu protiv siromaštva, zelena radna mjesta, zdravu ekonomiju, lokalnu, ako ne baziramo proizvodnju hrane i energije na lokalnoj razini”. “Tražimo od Vlade RH da u integrirani klimatsko-energetski plan koji je trenutno u reviziji ugradi ambiciozne ciljeve, bazirane na onome što lokalne zajednice, građani i građanke traže, a od Sabora tražimo na simboličnoj razini proglašenje klimatske krize”, rekao je Tomac i dodao da svaki zakon koji se odnosi i na borbu i rješavanje klimatske krize mora imati crvenu oznaku. Potpredsjednica Zelene akcije Marija Mileta rekla je da prosvjedom žele poručiti Vladi da shvati klimatsku krizu ozbiljno zato što, kaže, po sadašnjim politikama, vidimo da to nije slučaj, i to po projektima poput povećanja kapaciteta LNG terminala na Krku, gradnje dodatnih plinovoda, mogućnosti istraživanja nafte i plina na kopnu i na Jadranu do 2050.


KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

28 MOZAIK MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE: HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

KRIŽALJKE

SUDOKU

LABIRINT MALA KRIŽALJKA


MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

RECEPTI Salata ‘to go’

Kako možete uključiti svoju djecu u pripremu jela?

staklenke. Na dno svake stavite dresing, a zatim slažite povrće u slojevima. Držite u hladnjaku i nosite sa sobom gdje god idete. Pripremite je navečer za ujutro, ali nemojte je držati pripremljenu duže od jednog dana jer će povrće previše omekšati. ……………

Kruh od banane i heljdinog Salata u staklenci praktičan je način da je uzmete na brašna ije najbrže na svijetu, ali nite da je vaše dijete spremno,

N

je svakako vrlo zabavno! Kuhanje s vašom djecom. Ako ih uključite u pripremu jela, vjerojatnije je da će isprazniti svoje tanjure. U kuhinji se uvijek može pronaći zadatak za svakoga, pa čak i za najmlađe. Primjerice, pažljivo stavljanje krumpira u lonac. Uz malo sreće, pomaganjem u kuhinji dijete će razviti ljubav prema kuhanju, a ti osjećaji iz djetinjstva mogu se zadržati cijeli život. Jedno dijete je spretnije s ribežom, a drugome bolje leži miksanje i miješanje: djeca imaju pravo eksperimentirati, ali nužno je da se vi pobrinete za njihovu sigurnost u svakom trenutku. Sudjelovanjem u pripremi jela, dijete također uči osnove matematike, ali uviđa i važnost higijenskih navika.

Kuhanje s djecom do 3 godine

Bez obzira na to koliko su malena, djeca brzo počnu pokazivati želju da “pomognu” u kuhinji. Najvažnije je osigurati im sigurno okruženje i dozvoliti im da razvijaju svoju kreativnost. Postići ćete da se osjećaju korisnima dajući im jednostavne zadatke primjerice: - pranja povrća, istovremeno usvajajući nazive povrća koje drže u rukama i, ako je moguće, grickanjem otkrivajući teksturu i okus; miješanja; savjetujemo da birate samo hladne sastojke, poput umaka za salatu; - pripreme pirea, koristeći gnječilicu za krumpir ili vilicu; - posipanja; primjerice, sira preko gotovog jela; - pranja spremnika i čaša.

Kuhanje s djecom u dobi od 3 do 5 godina

Djeca u dobi od 3 do 5 godina već mogu pratiti upute, ali vrlo često odbijaju napraviti ono što roditelji od njih traže. Dopustite im da eksperimentiraju, uvijek imajući na umu da okruženje mora biti sigurno. Aktivnosti koje mogu isprobavati u ovoj dobi: - vaganje i dodavanje sastojaka u posudu, rezanje mekanih sastojaka, poput jagoda, gljiva ili maslaca, plastičnim nožem, miješanje sastojaka žlicom ili rukama, branje svježih začinskih trava i salate ili ljuštenje kuhanih jaja, zamijesiti tijesto (iako ćete ga morati sami kasnije dovršiti .

Kuhanje s djecom u dobi od 5 do 7 godina

U ovoj dobi djeca već mogu početi koristiti neka kuhinjska pomagala i izvršavati malo zahtjevnije zadatke. Ako procije-

možete kupiti nož za male kuhare. Međutim, bez obzira na to koliko je dijete spretno, uvijek ga morate imati na oku. Zadatci u kuhinji za djecu od 5 do 7 godina: - rezanje nožem - rezanje i guljenje povrća i začinskih trava koristeći škarice; - ribanje, pazeći da se ne ozlijede prsti; - vaganje i mjerenje, izvrsna vježba kada već znaju osnove čitanja i računanja; - mariniranje; - miješanje pjenjačom; - priprema kalupa za pečenje; - postavljanje stola.

Kuhanje s djecom u dobi od 8 do 11 godina

Nadzor odraslih uvijek je ključna stavka, ali vaše dijete već može sve više zadataka samostalno izvršavati. Aktivnosti koje može isprobati su sljedeće: - prikupljanje potrebnih sastojaka iz hladnjaka; - guljenje povrća koristeći ljuštilicu; - miksanje ručnim mikserom; - priprema salate; - otvaranje konzervi.

Kuhanje s djecom starijom od 12 godina

Djeca u dobi od 12 i više godina već mogu pratiti zahtjevnije recepte i početi improvizirati. Koliko će si moći pustiti kreativnosti na volju, ovisi o njihovom interesu za kuhanje, ali i iskustvu koje su stjecali u ranijoj dobi.

Savjeti za sigurnost

Sigurnost djeteta u kuhinji ključan je faktor. S malim pomagačima, važno je uvijek paziti da ni u jednom trenutku nemaju pristup oštrim predmetima, ali ni sredstvima za čišćenje. Svoje zadatke mogu obavljati na blagovaonskom stolu tako da se vi jednostavnije krećete u kuhinji. Pravo vrijeme za početak korištenja noževa i ostalih oštrih kuhinjskih alata ovisi najviše o njihovoj spremnosti i spretnosti. Savjetujemo da započnete prvo s ljuštilicama za povrće s kojima se ne mogu ozlijediti. Ribež s 4 različite površine najčešće ima oštri dio za ribanje citrusa. Savjetujemo da ga djeca ne koriste. Osim zadataka koje djeca mogu obavljati u kuhinji, postoje i brojna jela koja možete zajedno pripremati, poput pizze. Kupite tijesto za pizzu za svakoga I pripremite zdjele sa sastojcima koje ćete složiti po tijestu. Na ovaj način svatko može sam pripremiti svoju pizzu. Pečenje palačinki također je zabavna aktivnost za cijelu obitelj.

posao, na fakultet ili gdje god idete. Sve je u jednoj posudi i nemate brige oko posebnog pakiranja dresinga. Sastojci 1rajčica 0,5ljubičastog luka 150 g kuhanog slanutka 1 stabljika celera 0,5 krastavca 2 rotkvice listova zelene salate 2 žlice suncokretovih sjemenki

Dresing 100 g grčkog jogurta 3 žlice svježe iscijeđenog limunovog soka 1 žlica bijelog vinskog octa 1 žlica maslinovog ulja sol bijeli papar

Priprema Priprema: Rajčicu narežite na kockice, ljubičasti luk, krastavac, rotkvice i stabljiku celera na tanke ploške, a zelenu salatu na rezance. Stavite suncokretove sjemenke u suhu tavu i vrtite na laganoj vatri dvije do tri minute da postanu hrskave i zamirišu. Ohladite. Sve sastojke za dresing izmiješajte pjenjačom ili štapnim mikserom. Posolite i popaprite po vlastitom ukusu. Ova je količina za dvije osobe, zato pripremite dvije

Foto kruh

Sastojci 3 jako zrele banane 95 g heljdinog brašna 50 g zobenih pahuljica 50 g mljevenih oraha 1 žličica praška za pecivo 1 žličica cimeta 1 žličica muškatnog oraščića 1 prstohvat soli 2 jaja 60 ml kokosovog ulja 2 žlice meda 30 g sjeckanih oraha

Priprema Upalite pećnicu na 180 °C i dugački kalup za pečenje obložite papirom za pečenje. Otopite kokosovo ulje pa ga s jajima umutite mikserom. Dodajte med i sve još jednom dobro promiješajte. Vilicom zgnječite banane pa im dodajte mljevene orahe (50 g), heljdino brašno, zobene pahuljice, prašak za pecivo, cimet, muškatni oraščić i sol. Suhe sastojke dodajte jajima, kokosovom ulju i medu pa sve dobro promiješajte kuhačom. Izlijte u kalup, poravnajte i pospite sjeckanim orasima. Pecite 45 minuta, ostavite da se malo ohladi i poslužite.

Pizza s tijestom od cvjetače

Sastojci 800 gc vjetače 2 jaja 200 g gaude sol, papar, češnjak u prahu 2 žlice ulja nadjev po želji

Priprema Cvjetaču operite, očistite i usitnite u multipraktiku na veličinu zrna riže.(ako nemate multipraktik, poslužite se ribežom koristeći onu stranu s najvećim rupicama) Usitnjenu cvjetaču kratko popržite na ulju. (oko 10 min) Začinite po želji. Koristila sam sol, papar i češnjak u prahu. Cvjetaču ostavite da se prohladi, te dodajte jaja i ribani sir. Smjesu prebacite na papir za pečenje, oblikujte pizzu oko 30 cm. Stavite peći u zagrijanu pećnicu na 250 °C oko 15 min, dok tijesto ne promjeni boju Na pečeno tijesto tek onda možete staviti dodatke za pizzu, pazeći kako ju ne bi pretrpali. Vratiti u pećnicu na 5-8 min dok se sir ne otopi. …….

Rolice od tikvica i patlidžana

Sastojci 250 g kuhane šunke 250 g topivog sira 1 velika tikvica (oko 450 g) 1 veliki patlidžan 400 g sjeckane rajčice

29

1 žličica origana 3 žlice maslinovog ulja sol, papar svježi bosiljak Priprema Operite patlidžan i tikvicu, posušite kuhinjskim ručnicima pa narežite po dužini na tanke ploške (debljine otprilike 5-6 milimetara). U širokoj tavi zagrijte malo maslinovog ulja pa pržite patlidžane i tikvice tako da omekšaju i poprime zlatno smeđu boju (po par minuta sa svake strane). Slažite ih na tanjur u jednom sloju, posolite i pustite da se ohlade.

U zdjelici dobro izmiješajte sjeckanu rajčicu iz konzerve, sol, origano i malo maslinovog ulja. Na jednu plošku tikvice stavite komad �ine šunke koju ste prerezali po pola, dodajte šnitu sira također prerezanu po pola pa zamotajte rolicu. Isto napravite s patlidžanomIskoristite sve pripremljene ploške tikvica i patlidžana.U posudu za pečenje izlijte pripremljeni umak od rajčice pa rolice posložite okomito, tako da je zamotani dio povrća, šunke i sira okrenut prema gore. Pospite s malo svježe mljevenog papra. Stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 180 °C te pecite oko 30 minuta. Zadnjih 5 minuta pečenja možete pojačati temperaturu i uključiti grill postavku pećnice kako bi se sve skupa lijepo zapeklo. Pustite da se rolice ohlade barem 10 minuta prije posluživanja. Ukrasite svježim listovima bosiljka.


30

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljšati odnos s voljenom osobom. Nikakva rasprava, a pogotovo motivirana ljubomorom neće donijeti rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata, pa budite suzdržani. Bit će dobro. Zaposleni u svim djelatnostima povezanim s akcijom moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja više nego inače. Mnogi će biti prepoznati kao talentirani ili barem kao kvalitetni djelatnici. Sretni brojevi: 20, 24, 26, 32, 34, 45

Vaša potreba za društvom bit će i dalje naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav. Riješili ste veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte. U sebi nosite onu svjetlost kojom ćete probuditi mnoge oko sebe. Sretni brojevi: 1, 8, 11, 21, 24, 33

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

Prolazni nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubavnim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno. Bilo bi dobro prihvatiti ono što jest i bez velikih ambicija čekati povoljnije dane. Oni će doći. Nađite u sebi snage da postavite bolje kriterije u poslu i da obavite ono što morate obaviti. Ne postavljajte si sada letvicu previsoko jer ste u fazi kad je oko vas previše izazova, a vaša je energija na minimumu. Sretni brojevi: 9, 12, 21, 25, 34, 44

23. listopada do 20. studenoga

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u strastima ili obratno, u hladnoći. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom, ili ćete težiti potpunoj samoći. Sjetite se pravila zlatne sredine i nađite ravnotežu. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti vidike. Sretni brojevi: 5, 9, 21, 26, 32, 33

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Vaše ljubavni apetiti bit će veliki, a objektivne prilike malo manje. Ipak, naći ćete ravnotežu i zadovoljstvo. Poneku frustraciju podijelit ćete s prijateljem ili prijateljicom. Voljena osoba će se suzdržati od kritike. Pustite druge da se izraze, a ako treba i da vas vode. U ovom trenutku jednostavno ne možete učiniti ništa na svoju ruku. Budite razumni, strpljivi i vjerujte da će kasnije sve doći na svoje. Sretni brojevi: 1, 7, 24, 37, 41, 44

Vaša energičnost i poduzetnost u ljubavnom životu ponekad će graničiti s ludošću. Nisu isključene ni male ljubomore, ali s većim intenzitetom. No kako dođe, tako će i proći. Potrebno je malo više samokontrole da bi bili sretniji. Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo. Funkcionirat ćete dobro uz pažljivo organizirane stanke. Sretni brojevi: 10, 21, 24, 34, 36, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Pojavit će se novo svijetlo na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći povjerovati da vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno. Sretni brojevi: 3, 8, 13, 23, 35, 44

21. siječnja do 18. veljače

Bit će vam jednako važno kako organizirati zajednički život, ali i to kako se dobro zabaviti. Neki će tješiti voljenu osobu i uveseljavati je eliminirajući tako njene probleme. Pokazat ćete se kao odličan i suosjećajan zabavljač. Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Baš intuicija bit će vam glavni vodič u poslu ovaj tjedan. Ako ste u dvojbi, samo zastanite i pažljivo osluškujte svoj unutrašnji glas. Sretni brojevi: 8, 17, 18, 21, 23, 33

Strastvenost koju ćete pokazivati prema drugoj strani ponekad će je uplašiti. Čini se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe. Ipak, trebat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Budite umjereniji. Bit će dana kad ćete se zateći u iskušenju samodopadnosti. Vaša samoprocjena treba biti realna i zrela. U svakom vašem potezu zrcali se ono što nosite u sebi. Sretni brojevi: 7, 13, 26, 37, 43, 44

Šarm i neobaveznost bit će vaši aduti za uspješno zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom kog volite, a najviše zato da kasnije ne bi zažalili. Ljubav je sve bliže. U idućim danima vjerojatno će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz bajke, ali budite realni i oprezni. Posebno je važno provjeravati legalitete. Sretni brojevi: 19, 29, 31, 37, 41, 44

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Imperativ u vašem privatnom životu bit će zabavljanje. Nećete težiti ozbiljnoj vezi, bar ne pod svaku cijenu, no ako se ona dogodi, prihvatit ćete je. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom, te će zajedno tulumariti. Bit će dobro. Moguće je da ćete se zateći u situaciji kad će se najozbiljnije mjeriti vaša postignuća. Kriteriji bi mogli biti strogi, no ne bojte se – imate sve kvalitete da dobijete zasluženo dobru ocjenu. Sretni brojevi: 5, 9, 14, 25, 34, 44

Vaša ljubavna priča nastavit će se unatoč vašim sumnjama. Ponekad ćete biti zaista zbunjeni što vam se to događa, ali realnost će vam donositi zadovoljstvo. Ako još uvijek tražite svoju ljubav, dotjerajte se i izađite među ljude. Samo ne naglite u nastupima. U poslu ćete se uglavnom nadmudrivati. Utjehu ćete nalaziti u privatnom životu. S autoritetima nećete stajati najbolje, a pogotovo sada. Sretni brojevi: 8, 9, 13, 29, 32, 42

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

UTJECAJ PSIHE NA ZDRAVLJE

Kako um djeluje kao lijek, ali i kao otrov

Kad postanete svjesni načina na koji razmišljate, onda ga možete i promijeniti. Stoga razmislite kroz kakve naočale promatrate svijet oko sebe

P

siha ima veliku moć u pogledu liječenja - ovisno o uvjerenju u ishod, ista terapija može vam pomoći, odmoći ili ne proizvesti nikakva učinka. Kao što terapija može dati boljih rezultata ako ste uvjereni u njezinu djelotvornost, njezin učinak može biti lošiji od očekivanog ako ste u vezi s njom izloženi negativnoj sugestiji. Znanosti je odavno poznat placebo efekt - blagotvorno djelovanje pozitivne sugestije na ishod liječenja. Efekt placeba toliko je jak da kod trećine ljudi stvara terapijski učinak čak i ako su dobili lažan lijek. No placebo ima zlog brata zvanog nocebo. Dok pozitivna sugestija podiže raspoloženje i imunitet dovodeći do poboljšanja općeg stanja organizma, negativna sugestija čini suprotno. Nocebo efekt sposoban je umanjiti djelotvornost dokazano uspješnih lijekova. Kažete li bolesniku - iz neznanja ili zlobe - da mu propisana terapija možda neće djelovati ili da će mu uzrokovati ozbiljnih nuspojava, smanjit ćete mu izglede za poboljšanje. Placebo nije samo učinak lažnog lijeka nego i dopunski učinak pozitivne sugestije, ali i optimističnih očekivanja vezanih uz stvarnu, dokazano učinkovitu terapiju. Stoga nijedan liječnik ne smije propustiti “obogatiti” djelovanje terapije lijekovima psihološkim trikom. Netko vas zamoli lijek protiv glavobolje, ali nemate analgetika pa mu podvalite tabletu protiv mučnine. Kažete li bolesniku da ste mu dali izvrstan lijek protiv bolova, aktivirat ćete mu moždane centre za imunitet i ugodu. U više od 30 posto slučajeva glavobolja će mu popustiti kao od pravog lijeka. Nocebo efekt najjače pogađa ljude kojima su propisani psihofarmaci jer su lijekovi za psihičke smetnje nepopularni u javnosti. Zbog toga su liječnici i drugi koji dolaze u kontakt s pacijentima dužni pacijenta zasipati uvjerljivom pozitivnom sugestijom. Tako jednim udarcem ubijaju dvije muhe - sprečavaju poguban učinak noceba i obogaćuju terapiju placebom. Posebno je to važno jer su istraživanja pokazala da su ljudi za 55 posto podložniji negativnoj sugestiji. Stoga je potrebno uputiti riječ ohrabrenja kada god je to moguće. No još je važnije izgraditi optimističan pogled. Vizualizacija je najmoćnije psihološko oruđe koje postoji. Stvorite jasnu sliku svojeg cilja i idealnog života te joj se vraćajte iznova i iznova, sve dok ne

ostvarite ciljeve. Ako ste bolesni, zamišljajte se zdravima. Okružite se pozitivnim ljudima, koji su sretni i optimistični. Možete se ugledati u njih, a neizbježno će vam prenijeti svoju životnu energiju i nepresušan optimizam, što će se pozitivno odraziti na vaš život, a osobito na zdravlje. Ohrabrujte sami sebe te fraze poput: “Sposoban sam za to” ili “Osjećam se izvrsno” neka postanu dio vašega svakodnevnog rječnika. Izbor riječi je opravdan jer terapija koja je praćena pozitivnom sugestijom ima većih izgleda “ugoditi” pacijentu, a ako pacijent ili ljudi koji ga okružuju imaju negativna očekivanja, i ona će se pokazati točnima. Placebo je toliko snažan da mijenja kemiju u mozgu - ali nocebo je još jači Iako ga mnogi i dalje smatraju tek pričom za malu djecu, novija istraživanja pokazuju da se pacijentima koji primaju placebo događaju biokemijske promjene u tijelu koje uzrokuju poboljšanje njihova zdravstvenog stanja. Nocebo pogoršava situaciju te treba biti oprezan s donošenjem loših vijesti koje se mogu “upakirati” tako da izazovu što manje štete. Kad god liječnik pacijentu kaže da mu je ostalo još tri mjeseca života ili da će morati piti lijekove do kraja života, zapravo mu nepovratno štete. Čak i ako se prvotna dijagnoza pokaže pogrešnom, negativni će učinci ostati negdje “zapisani”. To ne znači da liječnici to rade namjerno, samo da uloga pozitivnih i negativnih misli u ozdravljenu još nije dovoljno istražena i službeno priznata. Toksični odnosi zaista truju duh i tijelo U zdravom tijelu zdrav duh. No vrijedi i obrnuto - zdrav duh pomaže da tijelo ozdravi. Jedna od najvećih prepreka ozdravljenju je strah. Pokušajte naučiti nositi se sa strahom, tako da osjećaj tjeskobe više ne caruje vašim životom. U tome će vam pomoći i ljudi koji vas podupiru te čim prije prekinite sve toksične odnose i u životu ostavite smo one ljude koji to zaslužuju. Kad postanete svjesni načina na koji razmišljate, onda ga možete i promijeniti. Stoga razmislite kroz kakve naočale promatrate svijet oko sebe. Ako je vaše shvaćanje većinom negativno, to će neizbježno loše utjecati i imat ćete osjećaj kao da se sve urotilo protiv vas. Pokušajte preoblikovati negativna uvjerenja (što može biti dugotrajan i naporan proces jer se uvjerenja stvaraju godinama) te pronaći način na koji ćete se nositi s preprekama.


TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

POZNATI STIHOVI

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 27. travnja 10:09 AM Dnevnik 2 11:02 AM Dr. Beck 11:38 AM Eko zona 12:03 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:11 PM Kod nas doma 12:56 PM Otvoreno 01:26 PM Zlatna liga 01:51 PM Izložba sličica, dok. reportaža 01:57 PM I Hrvatski sabor 02:13 PM Jastuk za pribadače 02:17 PM Bilješke o jeziku 02:51 PM Baština u objektivu: Imotski 02:56 PM Luda kuća, hum.serija 03:27 PM U svom �ilmu 04:17 PM Romano Bolković - 1 na 1, 05:07 PM Riznica, dokumentarni �ilm

Škoro priznao da ga je jedan političar zamolio da ne izvodi ‘Sude mi‘ G

lazbenik Miroslav Škoro (60) nastupa još od 1985. godine, a svojim hitovima “Ne dirajte mi ravnicu”, “Šumi, šumi javore”, “Mata”, “Ne vjeruje srce pameti”, “Majko jedina” te mnogim drugima puni koncertne dvorane godinama. Njegovi stihovi dobro su poznati ne samo u Hrvatskoj, već i šire, a za IN magazin je ispričao i kako je nastao stih “man’se očenaša” u pjesmi “Otvor ženo kapiju”, a koji su mu zamjerali svećenici. ž“Ja znam par svećenika koji su mene ozbiljno doživjeli kao ‘man’se očenaša, vidi ti Škoru, a glumi katolika’. Dakle, nisam mislio da se mani ne daj Bože očenaša poput krunice ili molitve. Nego ‘neboj brojat ljubavi, otvori kapiju, evo nas’”, objasnio je glazbenik. Isto tako, priznao je i da je zamoljen od strane jednog političara na jednom političkom skupu da ne izvodi pjesmu “Sude mi”. “Znate što sam prvo izveo? ‘Sude mi’!”, kazao je.

31

Otkrio je da ga je za pjesmu “Tamo gdje je dom” inspirirao Ivica Kostelić – i to nakon što je vidio koliko truda, rada i ponosa je Ivica ulagao u svaku svoju pobjedu na skijaškoj stazi. “Kad sam ga vidio kako je pao na koljena, nešto je osvojio, to je bilo strašno. Emotivno”, objasnio je. Što se tiče pjesme “Ne dirajte mi ravnicu”, Škoro je rekao da ju je napisao 1989. godine “u dahu”. U jednom dahu stvarno, i ona je došla ovdje u Hrvatsku kao pjesma koja se zvala ‘ Ja ću se vratiti’, međutim stjecajem okolnosti je postala ‘Ne dirajte mi ravnicu’ i Željko Barba ju je 1. kolovoza pustio prvi put u programu Radio Osijeka”, kazao je i dodao da je njegova majka bila sidro koje ga je uvijek vuklo domu, a zbog čega i ova pjesma ima majčinski motiv. Što se tiče kraja njegove glazbene karijere, rekao je: “Ja ću ‘krepat’ na pozornici. To nije sporno. Ali ako imam 61 godinu, je li moja karijera na početku?”

Petak, 28. travnja 10:09 AM Dnevnik 2 11:02 AM Dr. Beck 11:38 AM Glas domovine 12:03 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:11 PM Kod nas doma 12:56 PM Otvoreno 01:27 PM Zlatna liga 01:53 PM Navrh jezika: Čovjek i kuća 02:08 PM Druga strana 02:41 PM Sve će biti dobro, serija 03:21 PM Pogled preko granice - Hrvati u BiH 03:46 PM Kultura s nogu 04:16 PM Stani pa gledaj: Ključ od neba 04:49 PM Prometej 05:14 PM Sveti Juraj Draganićki, emisija pučke i predajne kulture 05:44 PM Jedno djelo: Predrag Pavić Šiljenje u kut 05:53 PM Jasminka i lutke, dokumentarna reportaža Subota, 29. travnja 10:11 AM Dnevnik 2 11:04 AM Mamutica, serija 11:49 AM Salata od mesa i luka, dokumentarna reportaža 11:54 AM Manjinski mozaik 12:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:17 PM Ja to ne radim namjerno, dokumentarni �ilm 01:00 PM Globalna Hrvatska HTV 01:41 PM Noć knjige: Sanjaju li roboti električne knjige? 02:33 PM turizam.hrt 03:06 PM Sve će biti dobro, serija 03:50 PM U ozračju tambure Dubravko Češnjak 04:53 PM Kabanice, dok.reportaža 04:58 PM Peti dan 05:58 PM Kišobran, dok.reportaža Nedjelja, 30. travnja 10:11 AM Dnevnik 2 11:04 AM Veterani mira 11:39 AM Apsurdistan: Gdje si bio 2017.? 12:34 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:42 PM Ne dao bog većeg zla, �ilm 02:32 PM Lijepom našom: Čazma 03:46 PM Sve će biti dobro, serija 04:30 PM Potrošački kod 04:55 PM Sveučilišna Hrvatska 05:25 PM Najbolji dan: Maro - breakdance 05:33 PM Juhuhu pjesmica: Koliko još? 05:35 PM ŠObojena tjestenina 05:47 PM Juhuhu pjesmica: Tko se boji

doktora? 05:49 PM Kajzerička papiga Tinga, dokumentarna reportaža

Ponedjeljak, 01. svibnja 10:11 AM Dnevnik 2 11:04 AM Nedjeljom u 2 11:59 AM Vijesti na engleskom jeziku 12:07 PM Plodovi zemlje 12:57 PM Pola sata od svega - Banovina 01:27 PM Ne dao bog većeg zla, �ilm 03:16 PM Laura, dok. reportaža 03:21 PM Abeceda zdravlja: Alkoholna bolest jetre 03:39 PM Rijeka: More 04:09 PM Mir i dobro 04:34 PM Samo lagano 05:04 PM Vivaldi and Piazzolla - Godišnja doba nekada i sada 06:14 PM Laura, dok. reportaža 06:19 PM Tea Mamut: Čoko mousse

Utorak, 02. svibnja 10:11 AM Dnevnik 2 11:04 AM Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo, dokumentarna serija 11:34 AM Treća dob 11:59 AM Vijesti na engleskom jeziku 12:07 PM Kod nas doma 12:52 PM Otvoreno 01:22 PM Vrtlarica: Badem i smokva 01:52 PM Glas naroda, hum. serija 02:22 PM Namaz od graha i bundeve, dokumentarna reportaža 02:35 PM Baština u objektivu: Industrijska baština Šibenika 02:40 PM Na rubu znanosti 03:30 PM Lijepom našom: Čazma 04:35 PM Puls: Skrivena umjetnost, dokumentarna reportaža 04:45 PM Oteto od zaborava, dokumentarna serija 05:35 PM Sedam vrhova, dok. serija Srijeda, 03. svibnja 10:11 AM Dnevnik 2 11:04 AM Dr. Beck 11:39 AM Znanstveni krugovi 12:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:12 PM Kod nas doma 12:58 PM Zlatna liga 01:23 PM Razgovor s razlogom 02:01 PM Tomislav Bralić i klapa Intrade, Arena, Pula 03:01 PM Izvan formata 03:31 PM (Re)kreativac: Slobodno penjanje 03:56 PM Janjevački majstori čuvari tradicije, dokumentarni �ilm 04:21 PM Ljudi koji mijenjaju vrijeme, dokumentarna serija 04:51 PM Labirint 05:17 PM Ljepota i predrasude, dokumentarna reportaža

Ne dao bog većeg zla, hrvatski �ilm HTV, nedjelja, 30. travnja, 12:42 PM


32

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

O’Cnonnor Knightsi potukli Tuggeranong, Tigersi iznenadili Croatiju golom u posljednjoj minuti P

roblemi Tuggeranong Uniteda s početka sezone nastvili su se nakon njihova povratka u NPL budući da je pretrpio treći teški poraz od odlične postave O’Connor Knightsa koji su na O’Connor Enclosedu odnijeli pobjedu s 5-1. Knightsi su do poluvremena imali potpunu kontrolu nad utakmicom kada

su vodili s 3-0 i sa svakim su napadom izgledali sve opasnije. Michael Adams jedanaest minuta prije kraja hladnokrvno je zabio gol nakon dodavanja Phakedija Mandea. Drugi gol postigao je sam Mande nakon za njega tipičnog proboja s drugog kraja terena, a potom je Connor Bill postigao treći pogodak iz

Maks JURKOVIĆ

ne. Victory je na kraju u 63. minuti postigao gol za 2-1, Dimasi je iskoristio prednost nesporazuma u obrani kako bi zaobišao vratara i osigurao vodstvo gostima. Nekoliko trenutaka kasnije Ricardo Da Silva imao je sjajnu priliku za izjednačenje, no, nažalost, nije uspio dovoljno snažno uputiti loptu iz voleja u gol. Aldelaide Victory iskoristio je lošu obranu i tako zapečatio rezultat na 3-1 pet minuta prije kraja utakmice. Za Croatiju je u 92. minuti dosuđen jedanaesterac koji je izveo i pogodio Ricardo Da Silva, unijevši tako napetih nekoliko minuta prije kraja utakmice. Croatia nije imala sreće te joj nije dosuđen jedanaesterac u 94. minuti kada je Ricarda Da Silvu dohvatila kopačka u kaznenom prosoru. Na nevjericu igrača i navijača, sudac je pokazao da se igra nastavlja. Naknadni pregledi snimki pokazali su da je u kaznenom prostoru bilo kontakta. Na kraju je Adelaide Victory zasluženo odnio pobjedu te večeri. Uz dva poraza na domaćem terenu zaredom Croatia je pala na 4. mjesto te ju sada očekuje velika utakmica protiv Adelaide Cobrasa na Dan ANZAC-a u 15 sati u Hrvatskom sportskom centru.

Adelaide Croatia izgubila vrijedne bodove protiv Adelaide Victoryja na domaćem terenu

A

delaide Croatia još jednom je propustila osvojiti bodove na domaćem terenu u napetoj utakmici s Adelaide Victoryjem. Adelaide Croatia nastojala se vratiti među pobjednike nakon poraza iz sedmog kola s 2-1 protiv Birkallea, dok je Adelaide Victory nastojao zadržati svoju dobru formu. Adelaide Croatia počela je utakmicu dobro, Donatien Niyonkuru imao je prvi pokušaj za Croatiju iz blizine. Croatia je imala dobar posjed lopte, a Adelaide Victory nastojao je iskoristiti prekide igre usmjeravajući se na opasne pozicije. Adelaide Croatia u prvom je poluvremenu naizgled dobro kontrolirala igru, no na kraju je sama sebi postala neprijatelj. Nekoliko minuta prije poluvremena primila je gol iz jedanaesterca dosuđenog radi prekršaja u kaznenom prostoru. Alex Dimasi izjednačio je za Victory. Ovaj gol uzdrmao je Croatiju koja se povukla, a Victory je dobivao sve više sampouzdanja. Kako Croatia nije uspijevala odigrati dobre akcije u prvom dijelu drugog poluvremena, Victory je na kraju izmamio obrane Johna Solarija pucajući na gol iz dalji-

Tablica na str.20

blizine u sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena. Tuggeranong je smanjio zaostatak pogotkom nakon snažno odbijene lopte, pokušaj Euana Peterkina odbio se svom snagom od zamjene Clancyja Hislopa i tako Sebu Arranzu oduzeo priliku za obranu. A kada je Riley Angelosante postigao četvrti gol proguravši loptu preko linije s

nekoliko metara utakmica je završila. Kasni pogodak Mandea donio je šlag na tortu izvrsnog nastupa za Knightse. NK Tigersi svladali su Canberra Croatiju s 3-2 golom u sudačkoj nadoknadi. U ovoj utakmici Tigersov Jakob Cole obranio je jedanaesterac na početku utakmice, a potom je igrač Canberre

Tablica na str.20

Sydney United podijelili bodove s NWS-om Spirit S ydney United 58 i NWS Spirit FC odigrali su zabavnu utakmicu natjecanja muške Nacionalne premijer lige Novog Južnog Walesa u Sportskom centru Sydney United u nedjelju poslije podne. U 4. minuti Kyle Reily Shaw u kaznenom prostoru ostvario je odličnu obranu inovativnog napada Uniteda 58. Kapetan Uniteda 58 Adrian Vlastelica također je odlično tempirao akciju na drugoj strani terena. Unatoč opasnim protunapadima domaćina Chrisa Paynea i Taisei Kaneka, duh NWS-a iznenadio je domaće pogotkom u 39. minuti briljantnim golom u kojem je sudjelovalo nekoliko igrača, a koji je kulminirao prvim golom Ollieja Wiggina u bojama Spirita. Nakon poluvremena Spirit je, čini se, dobio na samopouzdanju i imao je prilike postići i 2-0. Međutim, igrač

Sydney United 58 Chris Payne ponovno je slomio otpor obrane Spirita u 57. minuti kada su obje momčadi imale priliku za gol. Wiggin je igrao ključnu ulogu u drugom golu Spirita dodajući nisku loptu u sredinu prema svoja tri suigrača, a Richard Darko u 75. minuti pružio je završni udarac. Sydney United 58 ostatak utakmice igrao je napad i zaradio jedanaesterac zbog igranja rukom, Payne je izveo udarac i postigao svoj drugi gol utakmice u 80. minuti. Obje momčadi dale su sve od sebe u ostalih deset minuta i sudačkoj nadoknadi, no nijedna nije uspjela dokazati nadmoć pa su s travnjaka otišle s po bodom umjesto sva tri. United 58 iduću utakmicu igra ove nedjelje, 30. travnja. u gostima na Pluim Parku protiv CC Marinersa. Utakmica počinje u 15 sati.

Croatije Stephen Domenici postigao gol netom prije poluvremena. Tigersi izjednačuju u 67. minuti pogotkom Kylea Seniora, a vodstvo im donosi Amilio Kista u 86. minuti. Daniel Barac izjednačio je za Canberru u 94. minuti, no Tigersi su ipak uspjeli postići pobjednički pogodak svega dvije minute kasnije za 3-2 za goste.

O’Connor Knightsi sljedeću utakmicu igraju na domaćem terenu - u subotu 29. travnja kada će ugostiti Monaro Panthers s početkom u 15 sati, a Canberra Croatia u nedjelju 30. travnja također igra na domaćem terenu ugostit će West Canberru, također u 15 sati.

akon osam uzastopnih poraza, Warriorsi su konačno zaslužili bod u napetoj utakmici protiv Heidelberga prošlog petka na travnjaku Olympic Villagea. Na doista neobičan način George Ellis pucao je s polovice terena i uhvatio vratara Heidelberga nespremnog te je on ispustio loptu koja se preko njegove glave otkotrljala u mrežu unijevši kratki trenutak sreće među Warriorse. Nažalost, nekoliko sekundi prije poluvremena Anthony Banovac postiže autogol pokušavajući očistiti nadolazeće nisko dodavanje, što je malo osujetilo duh Warriorsa. Kako je rezultat na poluvremenu bio 1-1 obje su momčadi u drugom dijelu bile motivirane igrati. Naj-

bolja prilika utakmica stigla je u 56. minuti kada je Heidelberg imao tri prilike za vodstvo u isto toliko sekundi. Prvu je obranio vratar Warriorsa, lopta se potom odbila za udarac glavom koji pogađa prečku i slijeće pod noge napadača Heidelberga koji iz blizine puca na gol, no pokušaj je blokiran. Iako su obje momčadi podijelile bodove, Warriorsi su travnjak napustili dobro raspoloženi jer su prekinuli niz poraza. Sada ih očekuje susret protiv St Albans Dinama na Elcho Parku u subotu 29. travnja. Obje močadi očajnički trebaju pobjedu s obzirom da se nalaze na dnu ljestvice. Utakmica se igra u 15 sati, a navijači s nestrpljenjem očekuju još jedan napeti susret

Tablica na str.21

Warriorsi prekinuli niz poraza neriješenim rezultatom protiv Heidelberga N


SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

U

napetoj utakmici na domaćem terenu u ponedjeljak navečer Melbourne Knightsi izborili su tešku pobjedu s 3-2 protiv Green Gullyja. Knihgtsi su odlično otvorili utakmicu s dva pogotka Ciarana Bramwella, a njegov gol u 13. minuti donio je gromoglasno slavlje navijača. Savršeno dodavanja Albana u 36. minuti ponovno pronalazi Bramwella koji postiže svoj drugi gol te večeri. Međutim, Green Gully

Zoran Juraj SABLJAK

S Tablica na str.21

Melbourne Knightsi u uzbudljivoj utakmici svladali Gully s 3-2

uspio je u 84. minuti postići gol i tako prepoloviti zaostatak. Knightsi su odgovorili tik poslije golom koji postiže Mohammad Sumaoro. Unatoč tome, Green Gully i dalje se nije predavao već ponovno postiže gol u 87. minuti za 3-2. Utakmica je bila napeta do samog kraja. no Knightsi su ipak uspjeli

sačuvati vodstvo. Knightsi će sada nastojati nastaviti pobjednički niz i pripremiti se za utakmicu na domaćem terenu protiv Hume Cityja koja se 30. travnja igra u 16 sati. Navijači mogu očekivati još jednu napetu utakmicu u kojoj će Knightsi nastojati upisati još jednu pobjedu.

Tolios: Očekuje nas dug put - Dandy postiže četvrtu pobjedu zaredom Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije Dražen JURINA

U

takmica između Dandy Cityja i Kingstona trebala je biti napeta budući da su obje momčadi željele stići na vrh ljestvice. No utakmica se ubrzo pretvorila u vrlo jednostranu igru, Dandy City poveo je u prvoj minuti pogotkom glavom Willa Bowera. Prvi gol zatekao je Kingston koji je u prošloj utakmici igrao neriješeno s Preston Lionsima i još se nisu oporavili od prvotnog zaostatka. Dandy je nastavio vršiti pritisak i u 3. minuti Iaconis pronalazi mrežu pucajući s ruba kaznenog prostora, Kingstonov vratar bacio se u stranu, no uzalud. Napad se nastavio i svega pet minuta kasnije Iaconis ponovno trese mrežu, ovog puta iz voleja s 22 metra ostavljajući vratara Kingstona zatečenog i u nevjerici. Tri gola bila su dovoljna za pobjedu Dandy Cityja koji je mogao imati i veći broj pogodaka, no važnije je da su je kraja utakmice izdržao ne primivši gol. Unatoč ovoj uvjerljivoj pobjedi, trener Dandy Cityja Nick Tolios ostaje oprezan govoreći o nastupu svoje momčadi. „Bila je to odlična pobjeda za nas, no pred nama je još dug put”, rekao je Tolios. „I dalje radimo previše grešaka i moramo raditi na dosljednosti. Ne možemo si priuštiti da se opustimo protiv Northcote Cityja, koji će svakako biti motiviran prekinuti naš pobjednički niz.”

Tablica na str.20

Zavidna forma Dandy Cityja donijela im je uspon na ljestvici na kojoj se sada nalaze na trećem mjestu, svega četiri boda ispod prvoplasiranih Preston Lionsa. Tolios uspjeh pripisuje napornom radu momčadi i njihovoj odlučnosti, no i dalje tvrdi da ima prostora za napredak. Dandy iduću utakmicu igra u gostima protiv Northcote Cityja na John Cain Memorial parku, u petak 28. travnja. Northcote se trenutno nalazi na 9. mjestu ljestvice, a utakmica se igra u 20:30.

t Albans Dinamo pretrpio je težak poraz s 4-0 protiv vodećeg Avondalea, čime je ove sezone upisao peti poraz zaredom. Dinamo je već u početku utakmice zaostajalo gol razlike, a situacija se dodatno pogoršala netom prije poluvremena kada je Shaun Timmins dao autogol. Drugo poluvrijeme nije bilo ništa bolje, Avondale je dodao još dva gola - u 52. i 71. minuti. Ovim porazom Dinamo se nalazi u nezavidnom položaju i morat će napraviti drastične promjene želi li izbjeći ispadanje iz lige. Dinamo je u posljednje vrijeme u razočaravajućoj formi i morat će vrlo brzo promijeniti situaciju želi li izbjeći ispadanje iz lige. Momčad teško postiže pogotke i primila je previše golova u posljednjih nekoliko utakmica. Dinamov idući izazov bit će derbi protiv sestrinskog kluba North Geelong Warriorsa na Echo Parku u subotu 29. travnja. North Geelong Warriorsi i sami se bore za pomak s dna ljestvice, što znači da će sljedeća utakmica biti važna za obje momčadi. Utakmica počinje u 15 sati.

Dinamo St Albans poražen s 4-0 protiv Avondalea

33


34

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

TRANSFER ENGLESKI MEDIJI NAVELIKO PIŠU

Guardiola želi Kovačića u Cityju Kovačiću, koji će u svibnju napuniti 29 godina, ugovor s Chelseajem istječe na ljeto 2024., pa City ne bi trebao platiti veliku odštetu

P

rošlog se mjeseca u engleskim medijima pojavila v jest da Pep Guardiola razmišlja o dovođenju Matea Kovačića u Manchester City, a sada se ta priča ponovno pokrenula. Razlog je to što je Cityjev kapetan Ilkay Gundogan, koji je od ljeta slobodan igrač, blizu dogovora s Barcelonom, barem prema tvrdnjama katalonskog lista Sport. Zbog toga niz engleskih medija, uključujući Telegraph i Manchester Evening, piše da je Kovačić prva Guardiolina želja kao zamjena za iskusnog Nijemca. Hrvatskom reprezentativcu Chelsea ne bi trebao predstavljati prepreku pri odlasku jer se ionako posljednjih mjeseci spominje kao jedan od igrača koji će na ljeto potražiti novi klub. Kovačiću, koji će u svibnju napuniti 29 godina, ugovor s Chelseajem istječe na ljeto 2024., pa City vjerojatno ne bi trebao platiti ni pretjerano visoku odštetu. Podsje-

Mateo Kovačić timo, Kovačić je u londonskom klubu od 2018. godine. Prvo je stigao na posudbu iz Reala, a zatim je njegov ugovor i otkupljen. Dosad je za Chelsea zaigrao 215 puta i zabio šest golova, pritom osvojivši Ligu prvaka, Europa ligu, UEFA-in superkup i Svjetsko klupsko prvenstvo. Prije dva tjedna su tamošnji mediji bili uvjereni da ne bi trebao prijeći u City. „On mora ostati u Chelseaju. Budući da ima tek nešto više od godine dana ugovora, pred hrvatskim veznjakom je teška odluka na ljeto. Pred 29. rođendan koji će proslaviti u svibnju pred njim je možda i posljednje dugogodišnji ugovor karijere. Piše se o interesu koji pokazuju Pep Guardiola i Manchester City, a to do-

voljno govori o tome kakav je briljantan igrač kad ga ide. Boehly (vlasnik Chelsea) bi morao napraviti sve što može da zadrži Kovačića na Stamford Bridgeu“, napisao je tada Mail. No, čini se kako se od tada situacija promijenila dijelom i stoga jer trener Chelsea na njegovom mjestu vidi argentinskog veznjaka Enza Fernandeza. Kovačić je, podsjetimo, briljirao u zadnjoj utakmici za Vatrene kada su izabranici Zlatka Dalića u Bursi pobijedili Tursku s 2:0. Postigao je obadva gola i bio najbolji pojedinac na terenu. Mnogi ga vide kao Modrićevog nasljednika u hrvatskoj reprezentaciju kada aktualni hrvatski kapetan okonča karijeru.

Hrgović je sada deveti teškaš svijeta!

To je njegov najbolji renking u karijeri i to zahvaljujući senzacionalnoj pobjedi Zhanga kojeg je on ranije pobijedio

F

ilip Hrgović je od nedjelje deveti teškaš svijeta prema BoxRecovoj ljestvici. Usprkos tome što je čak osam mjeseci bez borbe, Hrgović je doživio skok za deset mjesta kada je u pitanju renking među najboljim teškašima svijeta. To je njegov najbolji renking u karijeri, dosad je najviše bio 12. nakon što je u prosincu 2019. godine pobijedio Erica Molinu. Iako je na prvu čudno da je Hrgović napredovao na ljestvici, a posebno da je napredovao za čak deset mjesta, objašnjenje se krije u vrlo kompleksnom BoxRecovom

Filip Hrgović algoritmu. Upravo je taj algoritam, koji u obzir uzima ogroman broj faktora, razlog zbog kojeg se ovu ljestvicu uzima najrelevantnijom u svijetu profesionalnog boksa. BoxRec ne vrednuje samo rezultate boksača koje ocjenjuje već i rezultate njihovih protivnika u proteklom periodu. Hrgović je tako doživio veliki skok zahvaljujući senzacionalnoj pobjedi Zhileija

Zhanga, njegovog posljednjeg protivnika kojeg je pobijedio odlukom sudaca, nad Joeom Joyceom. Što se ostatka poretka tiče, vodeći je i dalje WBCov prvak Tyson Fury, drugi je WBO, WBA i IBF prvak Oleksandr Usik, a treće mjesto pripada Anthonyju Joshui. Slijede Andy Ruiz Jr., Deontay Wilder, Dillian Whyte, Luiz Ortiz i Daniel Duboi

HAJDUK ŠTO BIJELI MOGU BEZ LIVAJE?

Nema dovoljno obaveznu igru ni �izikalije za elitnu razinu nogometa, ali u HNL-u je bez premca Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

H

rvatsko prvenstvo je gotovo pa završeno još od prošlog vikenda kada je Hajduk izgubio na Rujevici. Ipak, ostat će gorak okus jer je dojam da je momčad mogla igrati puno bolje, a uprava je nelogičnim odlukama o smjenama trenera unosila bespotreban nemir u vlastite redove. Poraz od Rijeke samo je kulminacija loših igara koje Hajduk po-

Marko Livaja je najveće blago Hajduka

Leko mora početi rješavati problem s Livajom koji se predugo izbjegavao kazuje pod vodstvom Ivana Leke. Jedan problem datira davno prije nego što je Leko postao trener. Riječ je o tome da je Hajduk bez Marka Livaje prosječna momčad koja protiv nikog u HNL-u nije naročiti favorit. Za ozbiljniji iskorak iduće sezone, Leko će ga morati pokušati riješiti. Poraz od Rijeke bila je sedma Hajdukova utakmica bez Livaje otkad se vratio na Poljud. Hajduk u tim susretima ima tek jednu pobjedu, protiv niželigaša Tehničara iz Cvetkovca u Kupu, a gore od rezultata je jedino igra u tim ogledima. Uzorak nije velik, ali je vrlo sugestivan. Hajduk je bez Livaje, izuzmemo li Tehničar, u šest utakmica dao tek tri gola. Stvarao je u prosjeku jako malo šansi i mučio se s tim da uopće kvalitetno uđe u zadnju trećinu terena. Ironično, ali baš ono što Hajduku daje prednost u većini utakmica je i najveći razlog mučenja u utakmicama u kojima im ne ide dobro. Otkad je stigao u HNL, Livaja je igrač koji radi najveću razliku. Dao je najviše golova, ima najviše asistencija, drugi je po kreiranim velikim šansama suigračima i šesti po pretrpljenim prekršajima. S obzirom na to koliko je Hajduk opasniji s njim, lako se može braniti teza da nikad u povijesti HNL-a nije postojao igrač koji je toliko

unaprijedio jednu ekipu. Zna zabiti iz bilo koje situacije, razumije igru, sjajan je u kreaciji za svoje suigrače, a suparnička obrana ga čuva s bar dvojicom igrača što njegovim suigračima ostavlja više prostora. Nema dovoljno obaveznu igru ni �izikalije za elitnu razinu nogometa, ali u HNL-u je bez premca. Logično je oko takvog igrača sagraditi momčad i podrediti mu uvjete u igri te ga osloboditi bitnijih defenzivnih dužnosti. Međutim, Hajduk je otišao u drugu krajnost i to je jedan od razloga zašto je bez Livaje tako nemoćan. Naime, svi mehanizmi u Hajdukovoj igri ovise o Livaji i cilj skoro svake faze igre je dovesti loptu do njega. Dugom loptom ga traže stoperi, kada je lopta u sredini terena, veznjaci ga traže u međuprostoru, a rješenje u završnici se odgađa sve dok on ne dođe na loptu. Suigrači, čak i kada su u najboljoj mogućoj poziciji za ugroziti gol ili prenijeti loptu u iduću fazu napada, pona-

Glavni igrač

šaju se kao djeca na ulici koja pogledom uvijek traže onog jednog klinca koji je najbolji i za kojeg misle da im je jedina šansa za pobjedu. Livaja već treću sezonu služi Hajdukovim trenerima da uzmu prečac i njegovom klasom sakriju sve nedostatke u momčadi. Hajduk pod Lekom nema vidljive i uigrane mehanizme prenošenja lopte i nema ideju kako napasti zone koje želi. Leko mora početi rješavati problem koji se na Poljudu dugo izbjegava. Prije svega, klub mora dovesti plemenitog veznjaka koji može Livaju rasteretiti u kreacijskom smislu i mora se maksimizirati Filip Krovinović koji je ove sezone jako pao u odnosu na prošlu. Sve dok to ne riješi, Hajduk će biti momčad protiv koje je najlakše pripremiti susret u ligi, “one man team”. A čak i kada se radi o najboljem igraču HNL-a, pokazala je nedavna povijest, takva momčad se jako teško može boriti za titulu prvaka osim ako Dinamo osjetno padne.

Evo, što trener Ivan Leko misli o Livaji. “To jenaš najbolji igrač, glavni igrač. Kada maknete Karima Benzemu iz Real Madrida, to nije ista momčad. Isto je i s Erlingom Haalandom i Manchester Cityjem. Trenirali smo bez Marka, ali kada igraš u Hajduku o mo�vu ne treba priča�. Uživaj u svakoj minu� u ovom dresu, a kada odeš vidjet ćeš koliko je posebno nosi� ovaj dres”, rekao je Leko.


SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

35

NOGOMET HAJDUK SE PRIBLIŽIO DINAMU, PREOKRET NA DNU

Gorica nakon sedam mjeseci više nije zadnja Dinamo je uzeo samo bod u Puli pa je razigrani Hajduk došao na deset bodova razlike Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

G

orica je iskoristila poraz Šibenika i preskočila ga na ljestvici. Zadnje mjesto držala je od devetog do ovog, tridesetog kola, a Lokomotiva je napravila veliki korak prema Europi pobijedivši Šibenik s 1:0. U prvom dijelu je Lokomotiva bila bolja, ali bez većih šansi. U nastavku je pojačala ritam te počela ozbiljnije prijetiti. Susret je odlučen u 80. minuti kada je Milićević ubacio loptu po podu, Šotiček ju je propustio kroz noge, a Tuci ju je pospremio u mrežu. Slaven Belupo je svladao Osijek (2:1) koji je bez pobjede već tri mjeseca. Sve zanimljivo dogodilo se u nastavku. Najprije je Caktaš u 52. minuti nakon kornera Lovrića bio najbliži pa je izbliza pogodio suparničku mrežu. Činilo se da Osijek ide prema pobjedi, ali onda je doživio šok u sudačkoj nadoknadi. U 93. minuti Mažar je neoprezno igrao rukom u svom šesnaestercu, a Krstanović je zabio za 1:1. U 97. minuti i zadnjem napadu na utakmici, Boras je bio najviši na skoku i zakucao je loptu u mrežu. Istra i Dinamo odigrali su susret bez golova. Nedostajalo je tempa i inicijative, a

Modrić oduševio dječaka u hrvatskom dresu

Hajduk konačno na razini

Perković više nije trener Osijeka

Kaos u Gradskom vrtu Borimir Perković više nije trener Osijeka. Čelnici kluba uručili su mu otkaz nakon niza loših rezultata. U subotu je Osijek nastavio svoj crni niz i šokantnim porazom pro�v Slaven Belupa došao do 12. utakmice zaredom bez pobje-

de. Traži se novo rješenje za stalno, a nezadovoljstvo rezulta�ma izrazila je i Kohorta koja je pozvala cijelu upravu da podnese ostavku te se na susretu žestoko verbalno sukobila sa sportskim direktorom Ivicom Kuleševićem.

TABLICA Dinamo 30 20 7 3 69-26 67 Hajduk 30 17 6 7 55-41 57 Rijeka 30 12 5 13 35-36 41 Slaven Bel. 30 10 10 10 24-37 40 Osijek 30 10 9 11 37-35 39 Varaždin 30 10 9 11 34-41 39 Istra 1961 30 9 11 10 28-31 38 Lokomotiva 30 10 7 13 40-42 37 Gorica 30 6 8 16 28-41 26 Šibenik 30 4 12 14 20-39 24

onda i šansi s obje strane. Najbliži golu Dinamo je bio u 76. minuti kada je Ristovski ubacio, a mladi Topić je dočekao loptu na drugoj stativu, ali je iz blizine pucao pored gola. Hajduk se pobjedom od 2:0 protiv Varaždina približio Dinamu. Bijeli su bili puno bolji, a to su naplatili u 25. minuti kad je Benhraou sjajno prebacio živi zid iz slobodnog udarca. U drugom dijelu Hajduk je još žešće napadao i prijetio, a susret je prelomio Sahiti kada je vanjskom skinuo rašlje u 65. minuti. Gorica je pobijedila Rijeku s 1:0 i konačno pobjegla s dna tablice. Gosti su se napromašivali u prvom dijelu, ali je domaćima poništen sjajan gol Fruka. Susret je odlučen u 58. minuti kada se Fučak na vrhu kaznenog prostora izborio za udarac i prekrasno pogodio suprotan kut. Zadnjih 10 minuta Gorica je zbog crvenog kartona Raspopoviću igrala s igračem manje.

Babić poražen u borbi za svjetsku titulu Prekrasan pogodak Pašalića Poljak ga je napadao nešto manje od dvije minute i natjerao suca na prekid borbe

A

len Babić je u poljskom Rzeszowu u borbi za svjetsku titulu u teškoj kategoriji po WBC verziji poražen u subotu protiv domaćeg boksača Lukasza Rozanskog. Poljak je navalio od početka borbe, a Babić se u tome nije snašao. Hrvatski boksač nije uspio vraćati udarce, a Poljak ga je napadao nešto manje od dvije minute i natjerao suca na prekid borbe. Babić se oglasio nakon borbe. “Kako i sama pjesma kaže ‘želio sam biti heroj ulice, bar jedan dan, barem jedan sat’. 4 godine sam nepobjediv, na gotovo svakom meču favorit. Iako je prošlo puno vremena na vrhu nikad se nisam navikao na ulogu favorita, srećom

Alen Babić

iliti nesrećom vraćam se na poziciju underdoga odakle je sve i krenulo. Reset button po ne znam koji put! Hvala svima na podršci”, napisao je Babić na Facebooku. Babić je do sada dobio 11 borbi, od čega prvih deset nokautom. Ovo mu je bio prvi poraz u profesionalnoj karijeri. Ovom borbom Babić je zaradio 191.250 dolara, dok je Poljak zbog pobjede dobio 42.500 dolara više. To je prema mnogim fanovima premalo za meč koji odluču-

H

je o prvaku svijeta, ali podaci iz ranijeg dijela Babićeve karijere pokazuju koliko je napredovao hrvatski borac. Naime, u kolovozu prošle godine otkrio je preko svojeg Instagram storyja kako je svoj prvi novac u boksu zaradio za jedan turnir u Sarajevu. Na njemu je odradio tri meča i za to je plaćen 40 konvertibilnih maraka, odnosno oko 160 kuna, odnosno 53 kune po borbi. Naravno, tad je još bio amater, a do početka profesionalne karijere se uzdržavao radeći kao redar.

rvatski veznjak Mario Pašalić zabio je prekrasan gol za vodstvo Atalante protiv Rome u utakmici 31. kola talijanske Serie A. Direktan je to okršaj dviju momčadi koje se bore za europska mjesta - Roma za jedno od prva četiri koja vode u Ligu prvaka, a Atalanta za bilo koje mjesto koje sljedeće sezone vodi u Europu. Atalanta je povela u 39. minuti preko hrvatskog reprezentativca. Duvan Zapata probio je desnu stranu obrane Rome i ubacio loptu na 1213 metara od gola gostujuće momčadi, a tamo se našao Pašalić koji je krasno pogodio iz voleja. Vratar Rome loptu je ispratio pogledom, ali nije se stigao ni baciti za njom. Pašalić je jedno vrijeme grijao klupu, a sada je ponovno u početnom sastavu Atalante, što je dobro i za izbornika Zlatka Dalića uoči završnice Lige nacija početkom lipnja.

R

eal Madrid pobijedio je Celtu Vigo 2:0 u 30. kolu La Lige. Hrvatski kapetan Luka Modrić odigrao je posljednjih deset minuta, a za pobjedu Reala zabili su Marco Asensio i Eder Militao. Nakon utakmice Real Madrid je podijelio video u kojem je glavna zvijezda hrvatski kapetan Modrić. “Kad ti Modrić pokloni dres”, naslov je Realovog videa. Modrić je ugledao dječaka u dresu hrvatske re-

prezentacije i krenuo prema tribini. Skinuo je dres i poklonio ga dječaku, što je oduševilo sve prisutne. Dječak mu je zahvalio, a i sam je Modrić na svom Twitteru pro�ilu podijelio video u kojem je gestom oduševio sve Realove i hrvatske navijače. Dječak je bio jako sretan, suze su mu potekle, a potom je svima okolo pokazivao Modrićev dres s ‘desetkom’ na leđima.


36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. travnja 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

To advertise with us call

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

(03) 9481 8068 or Email: ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

N

DIŠ

MO

IMA

GO UGO

K JE IS

D

L

croatianherald@ netspace.net.au

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.