The Croatian Herald 18th of October 2023 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

VJESNIK

DOKUMENT OTKRIVA I hrvatski Rafali imat će najmodernije rakete i radare kao i francuski

POSJET ZA PAMĆENJE Elita europskih pučana nakon Splita i u Jurinom masliniku u Šestanovcu

Str.4, 5

ZAPADNA AUSTRALIJA

Str. 8

Str.6

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

KVALIFIKACIJE Vatreni više ne ovise sami o sebi, ali i dalje mogu otići na Euro Str. 35

SPRINGVALE SJAJNA PROSLAVA HRVATSKE KULTURE I TRADICIJE

Prezentacijska noć NK Gwelup Croatije U svečarskoj atmosferi dodijeljena su priznanja zaslužnima na kraju nogometne sezone

večana prezentacijska večera na kojoj su za uspješno završenu nogometnu sezonu dodijeljena priznanja igračima, timovima, trenerima i voditeljima

NOVI ZELAND

Nogometnog kluba Gwelup Croatije održana je 7. listopada u velikoj dvorani Hrvatskog doma Gwelupa. Dvorana dupkom ispunjena uzvanicima odisala je ponosom svih prisutnih koji su uživali uz odličnu večeru. Upućena je zahvala svima koji čine i podržavaju ovaj klub.

Str. 13

Bogatstvo hrvatske zajednice Aucklanda Nastupili su predstavnici Hrvatskog kulturnog društva i folkloraši ansambla 'Kralj Tomislav'

odišnji festival etničkih misija (kapelanija) u Aucklandu na Novom Zelandu održan je 7. i 8. listopada kada su se brojne

vjerske zajednice različitih nacionalnosti okupile i pokazale bogatstvo svoje tradicije i običaja. Na festivalu su sudjelovali i predstavnici Hrvatskog kulturnog društva Novog Zelanda, imali su zapaženi prodajni štand s ćevapčićima i kolačima, a nastupili su i folkloraši ansambla “Kralj Tomislav”.

HKZ SV. NIKOLA TAVELIĆ

Str. 12

Uoči skore 40. obljetnice izgradnje crkve Duha Svetoga u Springvaleu

'Zvonimirovih' godina njegovanja hrvatske baštine Str. 14, 23, 24

Gala večer bila je svjedočanstvo snage zajednice i nepokolebljive predanosti održavanju tradicija živima za buduće naraštaje Tx

Druženja koja oplemenjuju

uzvanika. Kata Jurjević, glavna koreogra�kinja i učiteljica, u svojem je dirljivom govoru iznijela povijest ansambla i izrazila iskrenu zahvalnost za golemu potporu. A onda je pozornica oživjela nizom očaravajućih plesnih izvedbi. Slavljeničko ozračje dodatno je obogatio bend "More". Uslijedile su zahvale velikodušnim sponzorima, a vrhunac večeri bila je objava sretne dobitnice nagrade od 10 tisuća dolara na tomboli. Ples i pjesma nastavili su se do ranih jutarnjih sati. Str. 9

Društvene grupe koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga organiziraju druženja, poput ovog Greater Dandenonga, na kojima zajedno slave svoje rođendane, dijele radosne trenutke uz pjesmu, ples i odličnu hranu, a tu su i uvijek kreativne radionice.

KOLUMNA

Str. 27

U Osijeku novi stadion, a stare pjesme; sad budni drugovi policajci pažljivo prate "K'o to tamo peva" Piše: Zvonimir Hodak

HFA Zvonimir’s 30-Year Celebration of Croatian Culture

2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

ZAPOŠLJAVANJE OGLAS KOJI JE ZAPALIO DRUŠTVENE MREŽE

Kandidati za te poslove moraju biti spremni na neumorno učenje, prilagođavanje i prihvaćanje novih tehnologija, stoji u oglasu Ponuda na štandovima u središtu Zagreba

Stigla jesen, pečeni kesteni i kukuruz na svakom koraku

olaskom jeseni prolaznike na zagrebačkim ulicama počeli su mamiti opojni mirisi pečenih kestena. Iako je iznadprosječno toplo, ponuda je solidna, premda obično ne dozrijevaju na temperaturama višim od 15 stupnjeva. No temperature savršeno odgovaraju kukuruzu, koji se na ulicama prodaje u kuhanoj i pečenoj varijanti. Cijene na nekim štandovima su nešto više nego lani, no kako se kestenima svi volimo počastiti, baš kao i klipom kuhanog ili pečenog kukuruza, kojih ima gotovo na svakom koraku, prodavači kažu kako se na potražnju ne mogu požaliti. Redovi se tako često stvaraju na štandu na križanju ulica u središtu Zagreba, gdje kestene i kukuruz već gotovo dva desetljeća prodaje Zikret Dezdani. “Kukuruz je odlično rodio ove godine, ali kesteni su me iznenadili. S obzirom na vi-

soke temperature, nisam im se nadao, ali ponuda je solidna. Sljemenskih, koje inače prodajem, još nema pa ih nabavljam iz Karlovca” kaže Dezdani. Kestene nudi po dva i pol, tri, četiri, pet i šest eura, ovisno o veličini mjerice. Odlično se prodaje i kukuruz, napominje, a i kuhani i pečeni stoji dva i pol eura. „Nisam previše dizao cijene, ali malo sam morao. Poskupjeli su energenti, kao i cijena kestena i kukuruza u nabavi“, govori Dizdani. Omiljena jesenska namirnica ovih se dana na Dolcu, tržnici kod Trga bana Jelačića, prodaje za pet do sedam eura po kilogramu, a lani u isto vrijeme tržila se po 30 kuna, odnosno četiri eura. Kukuruz šećerac, koji se na tržnicama pojavio još u srpnju, kada se prodavao po 0,60 eura po komadu, sad je deset centi jeftiniji.

akon oglasa putem koga traže čistačice koje poznaju MS Of�ice pakete (pisanje tekstova u Wordu, kreiranje tabela u Excelu…) Rimac Automobili ponovno imaju oglas koji bi mogao pokrenuti rasprave. Naime, sada planiraju zaposliti vlastitog vatrogasca. „Kao tvrtka koja se brzo razvija, njegujemo kulturu visokih performansi. Ako ste zainteresirani za pridruživanje, morate biti spremni na neumorno učenje, prilagođavanje i prihvaćanje novih tehnologija. Očekujemo ležernu osobu, ali i samostalnu, poduzetnu i vrlo neovisnu u svom poslu, koja će uživati u suočavanju s izazovima i zabaviti se pomičući granice tehnologije. Naša očekivanja su visoka“, stoji u oglasu koje su objavili Rimac Automobili. Od vatrogasaca se traži stručna škola s minimalno jednom godinom iskustva, izvrsne usmene i pismene komunikacijske vještine na engleskom jeziku, a ostvarit ćete prednost pred konku-

Kampanja “Baci čik u koš”

isteći medvjedići i RokOtok, u okviru kampanje “Baci čik u koš”, čistili su centar Nove Kapele, općine u Slavoniji smještene između Nove Gradiške, Požege i Slavonskog Broda. Njih 20-ero u dva sata skupilo je oko 6200 opušaka. “Dobar dio ljudi pogrešno misli da su opušci biorazgradivi, pa ih onda iz neznanja, ali i komocije, bacaju na pod, u odvode, kanalizaciju, mora, rijeke, potoke”, izjavio je Perica Štefan, osnivač Čistećih

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

medvjedića. Dodaje da je kampanja izazvala je puno pozitivnih reakcija. “Iznimno mi je drago da nas se u relativno malom slavonskom selu skupilo čak 20, i da je s nama puno djece koja su se vrlo predano i pedantno dala u čikolov”, kazao je jedan od aktivista. Čisteći medvjedići su inače građanska inicijativa koja se bavi čišćenjem okoliša, često im se pridružuju mladi i učenici.

Rimac traži čistačicu sa znanjem MS Of�icea i vatrogasca koji odlično govori i piše engleski

radicionalna manifestacija Noć spilja u mjestu Lokve kod Delnica u Gorskom kotaru održala se u petak navečer u park-šumi Golubinjak. Program je počeo ispred restorana edukacijom i igrom na temu spilje i velike zvijeri za djecu u suradnji s Nacionalnim parkom Risnjak i Javnom ustanovom Priroda. Potom je krenuo obilazak spilja u Golubinjaku te spilje Lokvarke pod svjetlošću baklji, naglavnih led svjetiljki i

sve češći i opasniji, a tvrtke i vlasnici za određenu cijenu prisvajaju sve više najbolje obučenih američkih vatrogasaca, kako bi štitili isključivo njihove nekretnine. Ove godine pojavili su se i podaci o vatrogascu kakvog traži Elon Musk. Dokumenti tako pokazuju da će zaposlenik u početku biti angažiran kao privremeni zaposlenik tvrtke Boring Company, koja se bavi kopanjem tunela i to na razdoblje

malih lampiona za klince u trajanju od oko tri sata. Sve je trajalo, uz ushićena dječja lica koja su bila vidljivo impresionirana svime što su vidjeli, do skoro 23 sata. „Doživite čari park-šume Golubinjak, čarobnih spilja u njoj te spilje Lokvarke – najdublje spilje u Hrvatskoj, otvorenoj za posjetitelje“, poručuju organizatori ove manifestacije koji tako privlače na tisuće znatiželjnih posjetitelja.

Nagrada za održivost u Tallinnu

Spilje tajnovitog Gorskog kotara

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

do 18 mjeseci. Nakon tog perioda, trebao bi postati stalni zaposlenik tvrtke. Kao što je navedeno u Las Vegas Review-Journalu, početna godišnja plaća i paket bene�icija za vatrogasca vrijedna je 218.000 dolara. Muskov vatrogasac prilično je zaposlen, budući da se od njega očekuje da bude odgovoran za obuku, logistiku, istraživanje, te suradnju s Odjelom za gradnju, kao i vatrogasnom službom.

rencijom ako već imate iskustvo rada u sličnim tvrtkama. Prema traženim kvali�ikacijama jasno je da Rimac ne traži slabo izvježbane i još slabije plaćene zaštitare/vatrogasce, kakvi su najčešće zaposleni u hrvatskim tvrtkama. U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, posljednjih je godina sve više tenzija između državnih i privatnih vatrogasnih jedinica. Šumski požari postaju

Čarobna Noć spilja u Lokvama

Vrijedni mališani iz Nove Kapele

Mate Rimac ponovno iznenađuje

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Nova nagrada Plitvičkim jezerima

a ovogodišnjoj međunarodnoj konferenciji Svjetskih dana zelenih destinacija koja se održavala od u Tallinnu (Estonija), Europskoj zelenoj prijestolnici za 2023. godinu, Nacionalnom parku Plitvička jezera svečano je uručena prestižna Green Destinations srebrna nagrada za održivost. Ovu značajnu nagradu dodjeljuje Green Destinations, globalna nepro�itna organizacija sa sjedištem u Nizozemskoj, koja već dugi niz godina

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

unaprjeđuje održivi razvoj destinacija i dionika u turizmu te potiče dobre prakse usmjerene ka rješavanju izazova održivog turizma. Organizacija djeluje u više od 90 zemalja, surađuje s preko 500 destinacija diljem svijeta i promovira prepoznatljivost zelenih destinacija na globalnom turističkom tržištu. Valja reći kako je upravo to ono što turisti uviđaju i pri odabiru destinacije sve više cijene.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

ŽIVLJENJE OTOČIĆ IZMEĐU ZADRA I UGLJANA IMA SAMO 10 STALNIH STANOVNIKA

I povratnik iz Australije živi na najmanje naseljenom hrvatskom otoku

Denis Valčić, koji mještanima zna pripremiti za ručak krokodila ili klokana, je davno na godinu dana otišao kod rođaka u Sydney. I onda se od godinu dana to stvorilo na više od 50, prisjeća se

jeti imaju tek jedan restoran, a i on je sad, u listopadu, zatvoren. No lokalci baš sada guštaju. Ondje nema trgovina, pošte niti kanalizacije. U “spizu” ide jedan stanovnik za cijelo mjesto u obližnje Preko. Riječ je o otoku Ošljaku, smještenom između Zadra i otoka Ugljana. Površine je od samo 300 četvornih metara. Cijeli krug oko tog najmanjeg naseljenog otoka u Hrvatskoj može se pješice prijeći za 20-ak minuta Nema na njemu ni cesta ni automobila. Nedaleko je od mjesta Preko na Ugljanu. Ukupno izvan turističke sezone ima 10 stanovnika, najmlađem je 65, najstarijem 90. To su stalni stanovnici otočića Ošljaka, no ljeti ih broj naraste za dvadeset puta. Imaju struju, vodu, telefon i internet, dobre brodske veze, a gotovo svi stanovnici prezivaju se Valčić.

Mještanin je u svojoj brodici bacio mreže

Otočić Ošljak, smješten između Zadra i mjesta Preko na otoku Ugljanu

Denis Valčić život je proveo u Australiji kao pozna� chef Cilj ove manifestacije je dati “istarskom pršutu posebno mjesto na gastro karti Hrvatske”, poručili su domaćini

Registrirana 424 beskućnika, ali možda ih je više od 2000 BESKUĆNICI U RH

Ne zna se točan broj, neki izvori govore o 511 beskućnika, od kojih je 412 muškaraca i 99 žena

Hrvatskoj nije poznat točan broj beskućnika: podaci variraju od 400-tinjak pa do više od 2000, upozoravaju stručnjaci ističući da je beskućništvo jedan od najtežih oblika siromaštva koji traži nove pristupe borbi protiv toga ponajskrivenijeg društvenog problema. Prema izvješću Ministarstva socijalne politike za 2021, ukupno je registrirano 424 beskućnika, kojima teškoće nastoje olakšati sustav od 16 prihvatilišta i prenoćišta i jedna stambena zajednica. Drugi izvori govore o 525 odnosno 511 beskućnika, od kojih 412 muškaraca i 99 žena. Hrvatska mreža be-

skućnika smatra, međutim, da ih ima više od dvije tisuće. Beskućništvo je godinama nevidljivo u odnosu na druge socijalne probleme i statistike pokazuju da je relativno mali udio beskućnika u ukupnom broju korisnika socijalne skrbi, potvrđuje predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Šte�ica Karačić. Beskućnici ulaze u sustav prekasno, uglavnom krajnje zapušteni, u slučaju kada su im iscrpljene druge mogućnosti preživljavanja na ulici. U tim slučajevima, skrb se svodi na kriznu intervenciju, uputnicu za prehranu u pučkoj kuhinji ili privremeni smještaj u kriznim situacijama. Međutim, kapaciteti za smještaj su ograničeni i nedostatni, svode se na 450 mjesta, a standardi usluga su neujednačeni, ističe.

Jedini koji se tako ne preziva, Boris Malec, trenutno održava idilu ovog otoka. On svako jutro, osobito ljeti, usisava svoj otok. Cijeli je radni vijek proveo u Zagrebu. No u mirovini se vratio na svoj “škoj” i sada radi kao komunalni djelatnik na četiri sata. Nakon uređivanja Ošljaka, Malec obično kreće brodicom u “spizu” za cijeli otok u obližnje Preko. Na popisu narudžbi je najčešće „štruca” kruha, ali ima i drugih potrepština. Obično ide sam u trgovinu na susjedni Ugljan. Ponekad mu se pridruži i pone-

ki sumještanin. Malec se s Dragom Valčićem zna se od najranije dobi. I dok tako zajedno idu, često krate put zgodama iz djetinjstva. Nakon kupovine došlo je i vrijeme ručka. Sprema se za cijeli otok, jer ih je tek 10-ak sada tamo, a zimi još i manje. „Nahranim, nema kome se ne da“, kazao je Valter Valčić iz Osijeka. Otočki ka�ić je obična klupica. Denis Valčić kuha dobru kavu, ali još bolje sprema morskog psa, krokodila pa i klokana. Naime, život je proveo u Australiji kao poznati chef. „Ugostiteljsku školu u Dubrovniku završio sam 1966. godine. Onda sam išao usavršiti engleski, godinu dana kod rođaka u Sydney. I onda se od godinu dana to stvorilo na više od 50“, prisjeća se Valčić. Plaže u Australiji, kaže, ograđene su žicom, a

SAJAM PRŠUTA U ISTRI

Svi su htjeli proba� omiljenu deliciju

‘Pršut je kralj prehrambenih proizvoda’ ci�ičnost da se na jednom mjestu mogu kušati pršuti iz različitih podneblja i država koji su svi odreda vrhunski, a razlikuju se po svojim speci�ičnostima s obzirom na geografsko porijeklo i način proizvodnje”, poručio je načelnik općine Tinjan Goran Hrvatin. Dodao je kako je cilj ove manifestacije dati “našem pršutu posebno mjesto na gastro karti Hrvatske”. Osim toga, ciljevi su očuvati tradiciju proizvodnje i potaknuti proizvođače da i dalje svojim trudom i znanjem doprinose kvaliteti ovog

Milijarda kuna za bezreceptne lijekove

etnaesto izdanje sajma pršuta u petak je otvoreno u Tinjanu, na kojem je do nedjelje svoje suhomesnate proizvode i pršute predstavilo 45 proizvođača iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Portugala, Španjolske, Austrije te Crne Gore. “Međunarodni sajam pršuta je kralj jesenskih manifestacija u Istri, kojeg svake godine posjeti više od 20 tisuća ljudi i čija je spe-

kupati se moraš između dvije žute zastavice. Priznaje da ga je i tada bilo strah, jer što ako morski pas probije žicu. Draže su mu ipak plaže u Hrvatskoj i morski pas namakan u octu. „Pošto je on malo jaki, mora biti malo vinskog octa samo da dade pikantnosti i da ublaži njegov miris. Krokodil je, može se reći, kao piletina, a klokan je kao svinjetina“, objasnio se Denis Valčić. I na Ošljaku je bilo, čini se, opasnih “beštija.” Boris Malec ispričao je kako ga je magarac napao kada je imao četiri godine. Dao mu je kruha i masti, ali je magarac bio malo divlji. Srećom se tu našla, sada već pokojna Jelica, koja mu je spasila život. U njihovim desetljećima života, ako se neko zlo i dogodi, uglas će: “moglo je i svršit gore”.

hvalevrijednog proizvoda. Prisutnima se prigodno obratio i istarski župan Boris Miletić kazavši kako je pršut dio istarskog DNK. ‘’Istarski pršut je dio našeg DNK, naše tradicije. Je li u pitanju deci malvazije ili terana, kad uz to uzmeš fetu pršuta i sira - to je jednostavno u našoj tradiciji i mislim da tu posebnost moramo zadržati, a tome posebno doprinosi manifestacija poput ovog Internacionalnog sajma pršuta”, naglasio je Miletić, dodavši kako je upravo eno gastronomija bitna za istarski pa tako i hrvatski turizam.

“Ako Istra čini jednu trećinu hrvatskog turizma, a čini, onda je to otprilike sedam posto hrvatskog BDP-a samo od istarskog turizma. Mi se sigurno ne možemo mjeriti s velikim proizvođačima kada je riječ o količinama, ali možemo se nadmetati vrhunskom kvalitetom i to je ispravan put”, kazao je Miletić. “Pršut je kralj prehrambenih proizvoda, posebice u priobalnom djelu, a istarski pršut je onaj koji prednjači“, poručio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

rend porasta potrošnje lijekova u Hrvatskoj se nastavlja, građani su lani gotovo milijardu kuna potrošili na bezreceptne lijekove, najviše na analgetike i lijekove protiv povišene temperature, a bilježi se i porast potrošnje D vitamina, podaci su Hrvatske agencije za lijekove za 2022. godinu. U prosjeku svaki je stanovnik Hrvatske dnevno popio po jednu i pol tabletu, na lijekove poput Aspirina i Andola, potrošeno je lani 39,5 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što su Lekadol ili Lupocet, 35,2 milijuna kuna. Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom, pa su na lijekove protiv boli poput Neofena i sličnih, građani potrošili 58,4 milijuna kuna. Ukupna potrošnja lijekova u 2022. iznosila je 10,4 milijarde kuna, dvostruko više nego 2015. godine i 5,3 posto više nego prethodne 2021. godine. Prvi put ovaj je iznos premašio deset milijardi kuna. Oko deset posto tog iznosa, oko milijardu kuna, ostavili su građani u ljekarnama za lijekove koji ne idu na recept Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pa se moraju platiti iz vlastitog džepa.

4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

POLEMIKA PLENKOVIĆ O PREDSJEDNIKU RH

‘Milanović ništa dobro nije napravio, lijeni je lakrdijaš’ Njegovo postignuće je prazna karta, samo problemi. Sve strateški što je trebao napraviti dobro, je pogriješio, ocijenio je premijer

remijer Andrej Plenković u petak je ocijenio da Zoran Milanović kao predsjednik Republike iza sebe nema nikakvih postignuća već ostavlja samo probleme te ga je, među inim, opisao kao lijenog lakrdijaša. Plenković je komentirao Milanovića temeljem novinarskih pitanja, a ticala su se izmjena Kaznenoga zakona te ponovnog slanja u saborsku proceduru Zakona o izbornim jedinicama. Milanović je, naime, najavio da će pomilovati svakog novinara ako bude uhićen temeljem Kaznenoga zakona čije su izmjene trenutačno u proceduri, a vladajuće je prozvao i zbog ponovnog slanja Zakona o izbornim jedinicama u saborsku proceduru. Plenković je ponovio da se izmjene Kaznenoga zakona ni na koji način ne dotiču novinarske profesije, a ponovio je i da je Milanović imao dovoljno vremena potpisati Zakon o izbornim jedinicama kako bi on stupio na snagu 1. listopada. Ključna poruka Milanovića, ustvrdio je Plenković govoreći o izmjenama Ka-

Andrej Plenković znenoga zakona, da predsjednik Republike potiče i poziva ljude da krše zakon, a kod Zakona o izbornim jedinicama premijer je ponovno naglasio da se nikad u povijesti nije dogodilo da jedan predsjednik ne potpiše zakon u roku koji mu je zakonodavac ostavio. “Namjerno je htio napraviti politički problem koji bi kasnije postao pravni problem u eventualnom pita-

nju ustavnosti tog zakona”, rekao je među inim te prozvao Milanovića za spregu s oporbom, kapric i obijesno ponašanje te ga nazvao ljenčinom. “Ništa dobro Hrvatskoj u svom mandatu nije donio jer je njegov acquis, njegovo postignuće, prazna karta, samo problemi. Sve strateški što je trebao napraviti dobro je pogriješio”, ocijenio je premijer.

Vezano uz predsjednikovu najavu o pomilovanjima, Plenković je u izjavi podsje�o da je Milanović napadao novinare, televizije, medijske kuće, “svakog od vaših kolega koji mu je postavio previše pitanja ili neugodnih pitanja – dakle, ad hominem”. «I sada taj i takav stavlja

u zaštitu, pazite ovo, kvazi, medije, novinare, odvjetnike, okrivljenike i ostale. Netko tko se na najbrutalniji način obračunava u demokraciji, kao predsjednik države, s predstavnicima medija», naglasio je premijer te poručio da je to što Milanović govori – loše.

‘Napadao je novinare, a sad…’

SDP: Hrvatska ekonomija se u velikoj mjeri zasniva na sreći Na savršenom mjestu smo na kugli zemaljskoj, blagoslovljeni smo fenomenalnom obalom, suncem i morem, ali…

redsjednik SDP-a Peđa Grbin ustvrdio je u petak da se hrvatska ekonomija “u velikoj mjeri zasniva na sreći”, previše se oslanja na prihode od turizma te je potreban zaokret prema stvaranju dobro plaćenih radnih mjesta u svim gospodarskim granama i povećanju životnog standarda. ‘’Naša se ekonomija danas u velikoj mjeri zasniva na sreći. Na sreći što se Hrvatska nalazi na savršenom mjestu na kugli zemaljskoj, na sreći što smo blagoslovljeni fenomenalnom obalom, suncem i morem. Hajmo razmisliti kako da toj sreći doprinesemo nešto drugo, a to su rad vizije i ideje’’, rekao

Peđa Grbin je Grbin na konferenciji za medije. Predstavio je SDPove kratkoročne i dugoročne mjere koje bi, po njegovim tvrdnjama, trebale donijeti rast plaća, povećanje životnog standarda i smanjenje nejednakosti u društvu. Mjere koje bi išle na povećanje plaća kroz izmjene sustava porez na dohodak doprinijele bi rastu plaća samo kod građana koji već imaju visoka primanja, ustvrdio je

Grbin te stoga predlaže izmjene u sustavu poreza na dobit poduzeća. Spomenuti porez trenutno iznosi 18 posto, osim ako se ne radi o mikro poduzećima, a prema prijedlogu SDP-a, taj bi se porez smanjivao ovisno o visini plaća koje se isplaćuju radnicima. ‘’Ako ulažeš u svoje poduzeće, ako investiraš i dižeš radnicima plaće, ova država će ti uzimati manji porez“, rekao je Grbin.

NAORUŽANJE DOKUMENT MINISTARSTVA OBRANE

Hrvatski Rafalei imat će istu Prema navodima MORH-a, obuka naših pilota i tehničara obuhvaća i obuku za upotrebu svih vrsta naoružanja, što organiziraju proizvođači

akon što je ovih dana u francuskoj vojnoj bazi Mont de Marsan u vlasništvo Hrvatske predan prvi francuski borbeni zrakoplov Rafale F3-R, počeo je završni dio prije dvije godine potpisanog ugovora kojim Hrvatska kupuje 12 korištenih borbenih zrakoplova. Do sada su već, ustvari, u hrvatsko vlasništvo prešla dva Rafalea, a do veljače 2024. u rukama naših pilota bit će već pola eskadrile, 6 aviona. Nakon primopredaje, naši Rafaeli se premještaju u centar za obuku u Bordeauxu, a riječ je o infrastrukturi proizvođača aviona Dassault Aviation. Tamo će se odvijati završna zajednička obuka našeg letačkog i tehničkog osoblja. Prvih šest Rafalea preletjet će u Hrvatsku početkom svibnja 2024. Cijeli je taj proces do sada bio vrlo tajnovit, a sada je MORH u dokumentu pripremljenom za širi krug osoba, od Vlade i saborskog Odbora za obranu, kao i predsjednika RH, otkrio i neke od tih dosad čuvanih tajni. U dokumentu od svega 12 stranica, otkriva Večernji list, potvrđeno je kako hrvatski Rafalei posjeduju F3 standard, što znači da se ne razlikuju od Rafalea u sastavu francuskog ratnog zrakoplovstva.

U tom vukovarskom prigradskom naselju ubijeno je i poginulo 68 hrvatskih branitelja i civila, 17 ih je još na popisu nestalih

omemorativnim skupom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u Sotinu je u subotu obilježena 32. godišnjica agresije JNA i srpskih paravojnih postrojbi na to vukovarsko prigradsko naselje, gdje je ubijeno i poginulo 68 hrvatskih branitelja i civila. Vijence podno spomen obilježja u središtu mjesta položili su i svijeće zapalili članovi obitelji i rodbine žrtava, suborci i članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata te državna i druga izaslanstva. Izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih brani-

Time otpadaju priče o navodnoj siromašnijoj elektronici i ostaloj opremi za Hrvate. Naši Rafalei, potvrđuju i Francuzi, imaju radar AESA, te od najvažnijih stvari još i samoobrambeni elektronički štit SPECTRA. Do sada MORH uporno nije želio otkrivati i ono što je široj publici najzanimljivije. a to je pitanje što spada u tzv. osnovni paket naoružanja, koji je također naveden u ugovoru s francuskom državom i Dassaultom, ali i s još dvije velike francuske tvrtke koje proizvode naoružanje, MBDA France te Safran Electronics & Defense. U dokumentu se navode rakete zrak-zrak: MICA RF i MICA IR BVR/WR. To su osnovne rakete za zračnu

Francuske rakete zrakzrak Meteor na Rafaleima

Primopredaja prvog borbenog zrakoplova Rafale F3-R u vlasništvo Hrvatske

borbu, i radarski navođene i s infracrvenim navođenjem, sposobne za gađanje izvan vizualnog dometa, riječ je o raketama dometa od 70 do 80 km. Za napade na ciljeve na zemlji, kaže se u doku-

Obuka i za instruktore Prema navodima MORH-a, obuka naših pilota i tehničara sadrži i obuku za upotrebu svih vrsta naoružanja, što organiziraju proizvođači. Koliko će treba� vremena za dos�zanje svih opera�vnih sposobnos� našeg letačkog osoblja, ne navodi se. U međuvremenu će neki od naših pilota proći i dodatnu obuku za instruktore. Ugovor, koliko se zna, predviđa obuku za prvih 12 pilota. Pilo� koji su

s�gli sa supersonika MIG-21 prešli su izravno na obuku na Rafaleima, a mlađi pilo� sa završenom obukom na PC-9 u RH, u Francuskoj su obuku započeli prvo na PC-21, koji posjeduje kokpit 4. generacije, a onda s njih prelaze na Rafale. Ubuduće HRZ će u Francusku na obuku na PC-21 i dalje sla� naše mlade pilote koji će potom u Hrvatskoj prijeći na obuku na dvama Rafaleima dvosjedima HRZ-a.

Obilježena 32. godišnj telja Špiro Janović poručio je kako je Sotin jedno od mjesta na kojima najviše i najbolje možemo vidjeti svu prirodu velikosrpske agresije na RH. “Ovdje uistinu možemo vidjeti svu banalnost zla, biti svjedoci rasističkog pokuša-

ja istrebljenja hrvatskog naroda na ovim prostorima, ali i vidjeti da zajedništvo jednog naroda i njegova želja da ne napusti svoje ognjište uvijek donosi pobjedu. To zajedništvo spasilo je hrvatski narod i njega nikada nije dovoljno”, kazao je Janović.

Članovi obitelji nestalih tragaju za svojim najmilijima

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

OTKRIVA DIO DO SADA TAJNOVITOG PROCESA

opremu kao i francuski

mentu, integrirane su klasične nevođene bombe od 110, 220, 450, 900 kg, te precizno vođene bombe od 110, 220, 450, 900 kg. Spominju se i vođene bombe AASM HAMMER od 125, 250, 500 i 1000 kg. Bombe iz ove obitelji HAMMER vrlo su precizne i neke od njih dometa su do 60 km. Hrvatski će Rafalei dobiti i nevođene rakete od 68 mm, kao i vođene protuoklopne Brimstone, dokazane u borbi protiv oklopnih snaga. Na popisu se nalazi i jedna od zvijezdi programa, krstare-

ći projektil SCALP EG, težak 1300 kg i dometa 560 km, koji svoju e�ikasnost potvrđuje upravo na ukrajinskom ratištu. Prilično iznenađenje je što se u tom paketu nalazi i raketa AM 39 Exocet, znamenita protubrodska raketa dometa 80 km. Ovaj popis potvrđuje da se Hrvati nisu šalili kada su najavljivali da će eskadrila Rafalea biti svenamjenska, te će moći djelovati po ciljevima u zraku, na zemlji i moru. Jedino što na ovom po-

Koliko stoji taj osnovni paket naoružanja, također nije poznato, jer taj se podatak krije u ukupnoj cijeni ugovora, koji iznosi 1.153 milijardi eura. A to je svota u koju su, kako navodi MORH, uključeni i procijenjeni troškovi indeksacije cijena kao i PDV. U javnos� je malo znan podatak da se PDV ne odnosi na kompletnu cijenu ugovora, a ona iznosi 999 milijuna eura, budući da se PDV ne plaća na korištene

zrakoplove! Znači, onih dodatnih 154 milijuna eura je tzv. indeksacija u manjem dijelu, a u većem dijelu iznos PDV-a, koji se plaća na ono što je novo, dakle, naoružanje i obuku letačkog i tehničkog osoblja, primjerice. Procijeni� se, dakle, može da osnovni paket naoružanja stoji od 300 do 400 milijuna eura. Te je procjene nemoguće potvrdi�, jer riječ je proizvođačkoj tajni.

Osnovni paket naoružanja od 300 do 400 milijuna eura

ica stradanja Sotina Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ocijenio je žalosnim što za zločine nad hrvatskim narodom nije odgovarao nitko od generala iz zapovjedništva bivše JNA. “Sinoć je upaljeno 97 svijeća za svakog poginulog policajca, a danas ovdje odajemo počast za 68 mještana. To su ogromne brojke, a životi tih ljudi nenadoknadiv. Stoga je jako važno da ih se prisjećamo i odajemo im pijetet, njegujemo vrijednosti iz

Bol je prevelika

'Stalno se nadam da će mi pronaći sina' Agneza Erdelji jedna je od majki koja već 32 godine traži posmrtne ostatke sina Đure koji je te 1991. godine imao svega 23 godine. „Ništa ne znamo. Kruže svakakve priče ali nikome ne možemo vjerova�. Oni koji znaju

šute i neće ništa reći. Stalno se nadam da će mi pronaći sina ali za sada ništa od toga. Kada god se otkrije neka grobnica pojavi se nada ali ništa. Samo ga želim pronaći da imam gdje zapali� svijeću“, kaže Erdelji.

pisu manjka jest najnovija francuska raketa zrak-zrak Meteor, koja je predmet želja brojnih svjetskih ratnih zrakoplovstava. O toj se raketi još ne znaju svi detalji, procjena je da je to projektil dugog dometa koji uništava zračne ciljeve na udaljenostima od 120 do čak 200 km, te se kreće brzinom od 4 maha. Zona iz koje za metu nema bijega navodno je područje od 60 km. Prije rata u Ukrajini u vojnim se krugovima moglo čuti kako Hrvatska u prvoj rundi ne planira nabaviti i Meteor, ne toliko zbog cijene, a ona navodno iznosi od 2 do 2,3 milijuna eura po komadu, jer to nije puno jeftinije od cijene primjerice MICA raketa, nego iz drugih razloga. Opet prema tvrdnjama iz vojnih krugova, taj se način razmišljanja moguće promijenio. U MORH-u naravno tu dvojbu ne žele ni potvrditi ni demantirati, ali se zato na specijalnim vojnim portalima razvila žestoka rasprava. Na jednom od njih ovih dana pojavio se čak i navodno točan popis MORH-ova osnovnog paketa za Rafale, a među navedenim naoružanjem nalazi se i nekoliko desetaka Meteora! Taj popis nešto je drukčiji od onoga navedenog u dokumentu MORH-a, na njemu se nalaze, uz SCALP, i slični krstareći projektili namijenjeni uništavanju pista pa osim familije HAMMER bombi sadrži i familiju GBU bombi. Prema tim navodima koje je nemoguće provjeriti, riječ je ukupno o nešto manje od 200 raketa i oko 500 raznih bombi.

Domovinskoga rata za koje su se žrtvovali”, istaknuo je Penava. Između 14. i 20. listopada 1991. godine srpske vojne postrojbe su nakon okupacije vukovarskog prigradskog naselja Sotina veći broj hrvatskih mještana nasilno odvele iz svojih domova, a potom u logor u Negoslavcima, gdje su bili podvrgnuti zlostavljanjima i ispitivanjima. Nakon toga odvedeni su u logore u Srbiji, najviše u Begejce. Preostali Hrvati u mjestu držani su u pritvoru i radnim logorima, zlostavljani i ubijani. Posmrtni ostaci stradalih pronađeni su na mjesnom groblju i u masovnoj grobnici kod vučedolskih vinograda. Na popisu zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata još se nalazi 17 mještana Sotina. Misa zadušnica služena je u sotinskoj crkvi sv. Marije Pomoćnice.

POČAST NAŠIM HRABRIM BRANITELJIMA

Ovi ljudi su ispisali povijest nastanka Republike Hrvatske, pogotovu ovdje u Vukovaru, rekao je ministar Božinović

odno spomen-obilježja za 97 poginulih i nestalih policajaca u Domovinskom ratu tijekom srpske agresije na Vukovar 1991. u petak navečer su upaljene svijeće, uz poruku da su ti ljudi ispisali povijest nastanka Republike Hrvatske. “Svijeće zahvale za naš

Dirljivo odavanje počas� uz upaljene svijeće

Svijeće za 97 poginulih i nestalih policajaca u obrani Vukovara ‘91. korak slobodni” upaljene su kod spomenika ispred zgrade vukovarskih sudova gdje je nekad bila Policijska uprava Vukovar, a počast poginulima su uz članove obitelji odali potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, te predstavnici udruga i izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara. “Ovi ljudi su ispisali povijest nastanka Republike Hrvatske, pogotovu ovdje u Vukovaru jer njihova žrtva ovdje je odredila karakter rata koji je završio osloboditeljskim operacijama i stvaranjem neovisne i međunarodno priznate Republike Hrvatske”, rekao je Božinović. Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava poručio je da je potrebno sjećati se svih žrtava iz Domovinskog rata kao putokaza kamo trebamo ići i čemu stremiti, ali i istodobno vodimo brigu o svim ugrozama koje nam prijete iz suvremenog svijeta.

Povećat će se vojne invalidnine Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je u petak da će se predloženim izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima prvi put nakon 20 godina poveća� vojne invalidnine. „Izmjene i dopune Zakona o hrvatskim brani-

teljima prvi će put nakon 20 godina uskladi� i poveća� invalidnine Hrvatskih ratnih vojnih invalida i zaokruži� proces proširenja opsega prava za mirovine ratnih vojnih invalida Hrvatskoga vijeća obrane“, kazao je Medved.

Među 97 policajaca poginulih i nestalih 1991. godine u obrani Vukovara, čija su imena pročitana tijekom komemorativne svečanosti, 61 je iz vukovarsko-srijemske

policije, 15 iz varaždinske, 11 iz međimurske, te šestorica iz brodsko-posavske policije i četvorica iz Antiterorističke jedinice Lučko Program “In memoriam na 97 policajaca poginulih i nestalih u obrani Vukovara” započeo je paljenjem svijeća i molitvom za poginule policajce i branitelje u Marincima, mjestu između Vinkovaca i Vukovara u kojem su 12. listopada 1991. godine, u pokušaju proboja hrvatskih snaga prema tada okupiranom Vukovaru poginula tri pripadnika ATJ Lučko, tri pripadnika SJP Slavonski Brod ŠAP i četiri pripadnika Zbora narodne garde, dok su ranjena 44 hrvatska branitelja.

objavio je Gospić na svojoj službenoj stranici. Najavljuje kako će se, u dogovoru s Ministarstvom hrvatskih branitelja, ako vrijeme dozvoli nastaviti ekshumacije u Ličkom Osiku i Mušaluku, a već su planirane ekshumacije u travnju i svibnju 2024. na području Gospića i Ličko-senjske županije. Također podsjećaju na 13. listopada 1991.,

dan žrtava Široke Kule, kada su pobunjeni lokalni Srbi poubijali 40 civila toga sela, starih između 13 i 92 godine. Ministarstvo hrvatskih branitelja ranije je objavilo da je u mandatu ove Vlade istražena 81 lokacija grobišta Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, pri čemu su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 1943 osobe.

Ministar Tomo Medved

Kod groblja u Gospiću pronađene 253 žrtve partizanskih zločina Bit će dostojno sahranjeni u zajedničku grobnicu, zajedno s ostalim ekshumiranim posmrtnim ostacima partizanskih zločina

rad Gospić objavio je kako je u petak službeno završena ekshumacija posmrtnih ostataka građana pobijenih u Drugom svjetskom ratu na prostoru gospićkog groblja, a ukupno su pronađene 253 žrtve partizanskih zločina. Ukupno smo pronašli 253 žrtve partizanskih zločina koje će biti dostojno sahranjene u zajedničku grobnicu, tj. kosturnicu u kojoj su sahranjeni i ostali ekshumirani ostaci partizanskih zločina,

Završena ekshumacija kod groblja

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

POSTIGNUĆA NEKA NAM USKORO STIŽU NAŠI MOĆNI RATNI ZRAKOPLOVI RAFALI JER

Nakon razgledavanja maslinika uživali su u domaćoj hrani, jednako su slušali lokalnu gangu koju su zapjevali 'berači maslina' kao i skladno klapsko pjevanje. Doris Pack uživala je u 'soparniku' - pa je prisutne upitala kako bi se tu riječ prevelo na engleski Piše: Ivo BUTKOVIĆ Foto: Ivana VUKUŠIĆ

tigla nam je nakon vrućeg ljeta i prekrasna sunčana jesen. Hrvatska jesen trideset i druga (32.)! Hrvatska, jer je 8. listopada 1991. čekajući tri mjeseca svjetski pristanak Hrvatski sabor raskinuo sve državnopravne sveze s Jugoslavijom i proglasio je, Urbi et Orbi, što će reći cijelom svijetu - slobodnu, demokratsku, samostalnu Republiku Hrvatsku! Nema žitelja u Hrvatskoj iz toga vremena, poglavito u Zagrebu, koji se ne sjeća podmuklog jugo-armijskog zlodjela 7. listopada i velebnog djela Hrvatskog sabora 8. listopada 1991. godine. Jer, 7. dana desetog mjeseca, velikosrpski Beograd zrakoplovima JNA izveo je ratni pokušaj atentata na Hrvatsku, a dan kasnije 8. listopada stotine i stotine tisuća Hrvata diljem Hrvatske i u iseljeništvu, a i mnogi građani Hrvatske, klicali su slobodnoj i samostalnoj hrvatskoj državi. Da, dan ranije JNA, koja se desetljećima hvalisala da je armija svih naroda, svojim „bratstvom i jedinstvom“ raketirala je hrvatske Banske dvore, gdje je zasjedao predsjednik Franjo Tuđman s najbližim svojim suradnicima. Razorene su i okolne zgrade, a za koji metar raketa je promašila zgradu Sabora gdje su sastančili tada izabrani sabornici. Značajno je, da je s Tuđmanom i bližim suradnicima toga dana sastančio i jugoslavenski premijer Ante Marković i predsjednik tadašnjeg Predsjedništva Jugoslavije Stjepan Mesić. Taj beogradsko-armijski čin onim zapadnim krugovima, koji su štitili Jugoslaviju, pokazao je stvarne nakane Beograda, apsolutno je cilj bila velika Srbija. Poznato je, da je tada čelnik Pete vojne oblasti general Andrija Rašeta čekao razlog i situaciju kako bi mogao početi s granatiranjem ključnih društveno-političkih centara i bitnih zgrada u Zagrebu i drugdje. Hrvatski sabornici su se stoga sutradan 8. listopada okupili u Ininoj zgradi u

Elita europskih pučana bila na skupu njih potom je posjetio Jurin maslinik Šubićevoj ulici, kada je Hrvatski sabor zakonski i činjenično pokidao sve veze s Jugoslavijom. Prošlog tjedna na završnom zasjedanju predsjednik Sabora Goran Jandroković čestitajući sabornicima spomendan - Dan Hrvatskog sabora - naglasio je: ''Toga dana Sabor je pokazao da je istinski čuvar hrvatskog naroda.'' I predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o važnosti i biti čina raskida s jugoslavenstvom u završnici istaknuvši zasluge hrvatskih branitelja kao najbitniju kariku u očuvanju hrvatske državnosti i slobode: ''Važno je sjetiti se hrvatskih branitelja, svih onih koji su dali svoj život za Hrvatsku'', rekao je. Sat-dva nakon što su raketirani Banski dvori i Gornji grad tada mladi hrvatski policajac u civilu Veso Jurić, koji je među prvima iz Australije (Geelonga) došao pridonijeti hrvatskoj slobodi, tužan ali pun optimizma govori: ''Ma što sada, ma nije strašno. Poginuo je samo jedan čovjek. Sve će Hrvati srušeno izgraditi, pobijedit ćemo mi!'' U tim riječima, izgovorenima naprečac, je izražena hrabrost i vjera mladih Hrvata. A što su tad mnogi dragovoljci od ratne spreme imali? Dičili se momci kad su se kojeg kalašnjikova dočepali, a tenisice su izuli tek nakon što su nabavili kakve planinarske niske čizme. Tako je bilo tada 1991. godine, a sve nedostatke nadomjestili su državotvorstvo, vjera u istinu i junaštvo hrvatskih dragovoljaca.

Vrhunske mogućnosti ratnih zrakoplova Rafale

A sada, a danas? Pa 3. listopada ove godine u hrvatske ruke pravno je prešao prvi Rafale, i dalje će hrvatski piloti na njemu vježbati u francuskim vojnim bazama, a s prvih šest u Hrvatsku bi trebali doletjeti početkom travnja sljedeće godine. Radi se o zrakoplovu za koje mnogi stručnjaci tvrde da je vodeći među svjetskim aero-dostigućima, da su neke njegove vrhunske ratne mogućnosti još uvijek tajna. Odnosno činjenica je da će Hrvatska kad zaprimi svih dvanaest zrakoplova biti najjača zračna sila između Njemačke i Italije pa od Slovačke do Grčke. Premda brojem nismo jaki, prema činjeničnoj prosudbi, bit ćemo u zračnom prostoru uvaženi i samodostatni.

nika stranke, a osoba koja se eventualno ističe u predizbornoj kampanji ne mora biti predsjednik Vlade.

Liberalno-zeleni i 'reformirani' crveni

Doris Pack, koja je bila uz Hrvate i za Hrvatsku kad su se mnogi zapadni poli�čari to libili bi�, u društvu s Radom Čikešom i Ivom Butkovićem Veli nedavno hrvatski zrakoplovni general: ''Bit ćemo u zraku kao u nogometu na zemlji.'' Glede hrvatske sigurnosti i vojnog uspjeha golemo je to postignuće, jednom riječju – uspjeh! Što su pak i o ovome uspjehu i postignuću rekli „stručnjaci“ koji to zapravo nisu, „hrvatski građani“, koji to također nisu, dakle, oni koji i najmanje zrnce negativnosti svojim dezinformacijama pretvaraju u tragedije, koje po njima znače hrvatsku jadnost i propast. Govore takvi kako su francuski „avioni“ preskupi, kako smo mogli od Amerikanaca dobiti još bolje, kako se za taj novac moglo izgraditi vrtiće

za djecu, jeftine stanove za mlade, itd. itd. Govorimo o onima koji uživaju mnoge blagodati u Hrvatskoj, a zbore kao prevareni kozmopoliti uporno tražeći „trn u tuđem oku“, govorimo o onima koji žestoko i mračno napadaju bez stvarnih činjenica, žestoko sve i svakoga, predskazujući skori gospodarstveni krah jer ''svi hadezeovci kradu'', a njih je zaboga golemo najviše u Hrvatskoj. Predviđaju ti i propast Europske unije, vide raskol na politici slobodnog svijeta glede potpore Ukrajini, izigravaju neutralnost u tom strašnom ratu, a i u ovom koji se upravo ovih dana

Mornarički brigadir Ivan Beljan, Doris Pack i vlasnik Jure Vukušić u razgledavanju maslinika

rasplamsava i na Srednjem istoku. Polujavno, a u svom krugu javno, podržavaju Putina... Sve te dezinformacije osmišljene su u centrima „kibernetičke špijunaže“, a prema individualnoj nakani oni ih prepričavaju, nadodavaju proizvoljno i šire. Zapravo sve se to svodi na jedno htjeli bi oni preuzeti vlast, a Hrvatsku okrenuti prema „istoku“ - što sad donekle (nažalost uspješno) čine preko športa izvodeći provokacije i incidente - i „pevaljki“. U političkoj njihovoj muljaži imenuju već i premijerku, a drugi njima slični premijera, premda se u Hrvatskoj glasuje za predstav-

A što je to što je u sadašnjoj stvarnosti vidljivo ne samo kod nas nego i u svijetu kad ti navodni „svjetski znalci hoćemo i možemo“ preuzmu vlast. Prije dvije godine, stjecajem slučajnosti, da ne kažem društveno-političke ispraznosti kod nas ovdje, ušuljali su se na vlast u Zagrebu „liberalno zeleni“ Možemo i Hoćemo pojačani „reformiranim crvenim“. Iiii!? Ne ulazeći u dublje sfere gospodarstva, društva i politike u glavnom hrvatskom gradu, Zagreb je do tada slovio u europskom svijetu kao grad prekrasnih parkova i najčišćih ulica u Europi. Sada Zagreb zaudara na trulež, nažalost, zatrpan je smećem, travnjaci nepokošeni, a južni dio grada je zagušen smradom s odlagališta otpada u Jakuševcu s rubnog dijela. Zagreb se pretvorio u „zeleni nepokošeni travnjak“, pa se divlje svinje spuštaju sa Sljemena duboko prema gradu, noću spuštaju se čak do iza Šestina, na istoku već oko Maksimira. Ipak, u euforiji velikog ovogodišnjeg događaja, pravnog preuzimanja prvog Rafala oni koji se tome činu vesele zbore - ma mogu oni gakati koliko žele, tako to ide dok prave Hrvate ne stjeraš do zida. Dakako, svi oni koji su sudjelovali u obrani Hrvatske, krenuli tek s puškom u ruci, silno su se veselili tim sjajnim zrakoplovima. Ali, nije to ni jedina ovogodišnja pozitiva ostvarena za napredak i europski uspon Hrvatske. Naime, vrh europskih pučana krajem rujna četiri je dana u Splitu raspravljao i dogovarao političku platformu za izbore Europskog parlamenta sljedeće godine, odnosno ovogodišnje pothvate glede rata u Ukrajini kao i buduće nakane i pothvate Europske unije. Prema ozbiljnim razmišljanjima i shvaćanjima, taj skup pučana u Splitu može se svrstati u najveće političke, društvene, pa i gospodarstvene poticaje i uspjehe hrvatskog političkog vodstva i države Hrvatske. Bez pogađanja, nagađanja i mudrovanja, dakle konfe-

KRONIKA 7

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

BREMENITA VREMENA UOKOLO BUJAJU

u Splitu, a dio u Šestanovcu Nobert Lins, predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta

renciju najjače europske političke skupine je predvodila Ursula von der Leyen, inače predsjednica Europske komisije odnosno europske vlade i predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber. Znači u Split je stigla europska politička, gospodarstvena i društvena elita, u Hrvatsku je prispjela najveća politička grupacija desnog centra u Europi. U Splitu je nazočila i popularna Doris Pack, koja je bila uz Hrvate i za Hrvatsku kad su se mnogi zapadni političari to libili biti. O Hrvatskoj se govorilo s najvišim pohvalama i uvažavanjem, hvalilo se njene zastupnike u Europskom parlamentu, posebno isticalo premijera Plenkovića. I nedvojbeno je - to i jest sadašnja Hrvatska.

Maslina u ruci, pisma na usnama

Ma, da ne bismo samo govorili pozitivno i hvalili Hrvatsku u odsjaju novoga i rimskoga Splita dio europskih parlamentaraca odlučio je pohoditi i Zagoru, zapravo „Jurine dvore“ u Šestanovcima smještenima „s druge strane“ Biokova. Htjeli su se valjda osvjedočiti o onome što se nalazi iza glamura prelijepog hrvatskog grada na moru, osvjedočiti se o mogućoj plantaži maslina u dalmatinskom kamenom kršu. Eto, na iznenađenje mnogih došli su tako, ako ne u najveći maslinik u Dalmaciji, a ono u najorganiziraniji i vrlo uspješan. Nema dvojbe da su htjeli sudjelovati s hrvatskim pukom, s beračima maslina, okolnim poljoprivrednicima i lokalnim općinarima na 3. manifestaciji početka branja maslina pod nazivom: „Maslina u ruci, pisma na usnama“ u organizaciji Općine, lokalne Turističke zajednice i maslinika „Jurini dvori“. Taj događaj bio je dulje vremena iščekivan i nagađan

pa se normalno pretpostavljalo da će europski parlamentarci to obaviti protokolarno, onako kao ljubazno pa vjerojatno se s uglađenim izgovorom i važnim obvezama vratiti na bogatu večeru u velebni Split, a s njima ubrzo i naši dužnosnici. Nije bilo ni blizu toga. Ostali su europski parlamentarci nakon službenog razgovora i razgledavanja maslinika (oko 1800 stabala) do kasno navečer družeći se sa stotinjak nazočnih lokalnih žitelja, općinskih i županijskih dužnosnika. Uživali su u domaćoj hrani i specijalitetima, jednako su slušali lokalnu gangu koju su zapjevali „berači maslina“, kao i skladno klapsko pjevanje poznate omiške klape. Gospođa Doris Pack je čak „zaboravila“ liječničke dijetne savjete uživajući već u predjelu, u „soparniku“. Na primjedbu da je to bila „sirotinjska hrana“, smijući se reče da su dobro, ukusno i zdravo jeli, pa upita: A kako bi se „soparnik“ prevelo na engleski? Ta neizmjerno dinamična gospođa jednakim žarom je razgovarala sa svima - bio politički lokalni dužnosnik, poljoprivrednik OPG-ovac, žene koje su se brinule u kuhinji i servirale piće i hranu. Razgovarala je s Radom Čikešom i potpisnikom ovih redova na engleskom. Bilo joj je drago kad je saznala da je Rade bio politički i športski vrlo aktivan u hrvatskoj sydneyjskoj zajednici. Kazivala je o svom boravku u Australiji i izletu i planarenju na Blue Mauntains nedaleko Sydneyja. S Kristinom Kolić iz Pariza tečno je govorila francuski, sa znalcem Joze Čikeša i drugima njemački. Nekako se Doris najprisnije uklopila na fešti u Šestanovcu, kao očarana našim dinarskim kršem, a i ljudima „poput stijena“ - s kremen voljom, izgledom i snagom.

To je znak da smo na pravom putu Jure Vukušić, dragovoljac Hrvatske vojske, jedan od prvih mornaričkih diverzanata, sada već mladi djed, živi u skladu sa širom obitelji, od majke mu do njenih praunuka računa se četiri koljena i uspješno vodi vrsni maslinik, odnosno proizvodi najkvalitetnije ulje u srednjem dijelu Dalmacije i druge proizvode od maslina i maslinovog lista. On je dokaz kako i na škrtoj zemlji Dalmatinske zagore ima u ovo vrijeme mogućnosti. Jure je za portal „Agroklub“ povodom ovoga vrijednog dolaska europskih političara među hrvatski puk i u dinarski krš gdje ipak uspješno plodom rađa, raste „sveta“ maslina rekao ovako: ''Ovaj posjet dodatni je poticaj nama maslinarima, lokalnoj samoupravi i turističkoj zajednici i cijeloj županiji. Njihovo prisustvo u našem masliniku prvenstveno velika je čast, a onda i znak da smo na pravom putu.'' Kasnije kad su se razišli uzvanici u ugodnom razgovoru s gospodinom Jozom Čikešom, iskusnim članom Matice hrvatske i u razgovoru o značaju i vrijednosti posjetitelja iz Europskog parlamenta, među kojima smo zamijetili uz političare i dvojicu vojnih stručnjaka, znalac Jozo nadoda da je u ''bremenitim vremenima naš kraj pohodio i car Franjo''. Reče Jozo da je car Franjo vraćajući se s juga Hrvatske prespavao u gostinjcu nedaleko Šestanovca, negdje blizu Čikeša. Veli taj nadareni i učeni mještanin kako je i hrvatski tribun Stipica Radić dolazio u Šestanovac i tu održao hrvatski domoljubni govor na pučkom skupu. Onda onako lokalno, kao da ne bude sve u Šestanovcu, istaknuto je, a bit će drago i Radi, da je pohodio i kuće Čikeša. Nije iskusni Jozo Čikeš kazao ovo, možda mu eventualno takvo što bješe u primislima, dok smo razgovarali o uvaženim gostima - nisu li i ovom prigodom najutjecajniji europski političari objeručke prigrlili Hrvatsku (Split i Šestanovac) jer su na obzoru, a i uokolo bremenita vremena koja bujaju. A Albrecht Wenzel von Wallenstein, ugledni političar i poznati vojskovođa i general, skoro prije punih 300 godina zapisao je da su Hrvati najpouzdaniji saveznici - neće niti znaju izdati, ni iz boja, kad je teško, otići - pobjeći. Ipak za sigurnost neka nam Rafala, neka nam maslinove grane koja znači mir i pisme na usnama koja zbori o hrvatskom napretku, uspjehu i veselosti.

IZBOR LIJEPO DOGAĐANJE U SREDIŠNJOJ ISTRI

Izbor se ove godine održao u Svetom Petru u Šumi, u središnjoj Istri

Najuzornija hrvatska seoska žena je Marina iz Bukovice Uz mene je uvijek suprug, mojih četvero djece, moji roditelji, moja braća, sva rodbina, svi smo mi zajedno, kada nešto treba, kada je veliki posao, dovoljan je poziv i nas je već 20 na polju, objasnila je Marina

eć više od dva desetljeća, svake godine, Hrvatska bira najuzorniju seosku ženu. Od sjevera, preko unutrašnjosti i otoka, do juga Hrvatske, kreativne, radišne, mudre i poduzetne, sve redom uzorne hrvatske seoske žene, ponos svojih županija. I, kaže deseteročlani žiri, evo najuzornije među njima. Ove godine titula je otišla u Zadarsku županiju, u mjesto Rodaljice nedaleko od Benkovca (taj kraj se zove Bukovica), u ruke Marine Šunić. Njena obitelj trenutno obrađuje 12 hektara poljoprivrednog zemljišta, osobito su ponosni uzgojem autohtonog češnjaka jer rodaljički luk je poznat diljem Lijepe naše. Međutim, tu je i sve ostalo sezonsko povrće, a prije svega sve vrste mahunarki: grah, sikirica (slična grašku), slanutak, bob, leća, mahune, grašak… „Pa ja to ne radim sama, uz mene je uvijek suprug, mojih četvero djece, moji roditelji, moja braća, sva rodbina, svi smo mi zajedno, kada nešto treba, kada je veliki posao, dovoljan je poziv i nas je već 20 na polju“, objasnila je Marina. Prva pratilja je Gordana Brozović, predstavnica Zagrebačke županije, a titulu druge pratilje ponijela je Nives Skokić iz Vukovarsko-srijemske županije. Ovogodišnji izbor najuzornije hrvatske seoske žene održan je u Svetom Petru u Šumi, u središnjoj Istri, odakle dolazi prošlogodišnja

Marina Šunić (sa suprugom) iz Rodaljice nedaleko od Benkovca pobjednica Antonija Mrzlić Budak. Marina je pobjedu odnijela u konkurenciji 17 kandidatkinja iz 15 županija, na čemu joj je čestitala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, izaslanica premijera Andreja Plenkovića. Izbor najuzornije hrvatske seoske žene je, kazala je ministrica, postao prepoznatljiv, vidljiv u Hrvatskoj. „Svake godine svjedočimo primjerima žena koje su doista izbrisale sve granice između ruralnog i urbanog. Srušile sve predrasude. One se naravno bave poljoprivredom u ruralnom prostoru, ali i mnogim drugim djelatnostima. Ovogodišnje sudionice izbora su profesorice glazbe, aktivne su u vatrogastvu, a ima i poljoprivrednih inženjera, žena koje se ističu u

humanitarnom radu, koje su vrlo uspješne poduzetnice, znači trže i stvaraju dodanu vrijednost od osnovnih proizvoda, i svake je godine, čini mi se žiriju sve teže i teže“, poručila je ministrica poljoprivrede kojoj je pripala čast da otvori izbor, no ove godine na netipičan način. Sabljom je prerezala ogroman krokant na tri kata, lošinjsku tortu, kao što je to dugogodišnja tradicija na vrhuncu slavlja, a s Lošinja ga je donijela kandidatkinja Primorsko goranske županije Ivanka Golubović koja se u svom OPG-u (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) bavi uzgojem voća, povrća i maslinovog ulja. Čak 83 posto Europske unije čini ruralno područje a 30 posto svih poljoprivrednih gospodarstava vode žene.

Zajednička fotograﬁja pobjednice s pra�ljama

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

PROSLAVA PREZENTACIJSKA NOĆ NK GWELUP CROATIJE KOJA ĆE SE DUGO PAMTITI

Dvorana dupkom ispunjena uzvanicima odisala je ponosom svih prisutnih koji su uživali uz odličnu večeru Pripremio: Matthew JURČEVIĆ Foto: službena Fb stranica Gwelup Croatia SC

večana prezentacijska večera na kojoj su za uspješno završenu nogometnu sezonu dodijeljena priznanja igračima, timovima, trenerima i voditeljima Nogometnog kluba Gwelup Croatije održana je 7. listopada u velikoj dvorani Hrvatskog doma Gwelupa. Dvorana dupkom ispunjena uzvanicima odisala je ponosom svih prisutnih koji su uživali uz odličnu večeru. Laura Denona, juniorska koordinatorica NK Gwelup Croatije, posebne zahvale za trud tijekom nogometne sezone uputila je kulinarskom timu, a zahvalila je i svima koji čine i podržavaju ovaj klub - svim igračima i uvijek spremnim volonterima.

Svečana dodjela priznanja na kraju nogometne sezone

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

DRUŠTVENE GRUPE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

Nakon odlaska u mirovinu kontakti s drugim ljudima pridonose zdravlju i dugovječnosti Pripremila: Suzana FANTOV

Druženja koja oplemenjuju život i doprinose kvalitetnijem starenju

ni se druže, zajedno slave svoje rođendane, dijele radosne trenutke uz pjesmu, ples i odličnu hranu, a tu su i uvijek kreativne radionice koje sa sobom donose i nove izazove i nove uspjehe. Tako je bilo i na jednom od susreta članova grupe Greater Dandenong na kojem je gospođa Ljubica proslavila svoj rođendan. Druženja su važna za sve ljude, posebice za one treće i četvrte životne dobi. Nakon odlaska u mirovinu kontakti s drugim ljudima pridonose zdravlju i dugovječnosti. Druženje, ne samo s članovima obitelji već i s prijateljima, kao i svakodnevni kontakti i mali rituali, oplemenjuje život i doprinosi kvalitetnijem starenju. Često možemo čuti ili pročitati savjete kako se zdravo hraniti, biti aktivan i kretati se, imati pozitivan životni stav... Sve to stoji, ali u posljednje vrijeme naglašava se kako je upravo druženje jedan od najvažnijih čimbenika dugog i kvalitetnog života. Odlazak u mirovinu i prijelaz u treću životnu dob za većinu ljudi je jedna od najbolnijih životnih promjena. Istina, često dolazi do �inancijskih proble-ma, promjene prebivališta, osamljenosti, odlaska u domove za starije osobe... Mnogi su osamljeni jer najčešće žive u malim obiteljima s dvije osobe ili su sami. Često su usamljeni unatoč tome što imaju i veću obitelj. Osobe starije životne dobi moraju smisleno oblikovati svoj život. Danas se sve veća pozornost pridaje tzv. aktivnom starenju. Aktivan život potiče samopoštovanje, životno zadovoljstvo, neovisnost, društvenu interakciju, sposobnost prilagodbe novim situacijama i integraciju

u zajednicu. Osobe koje su bile društveno vrlo aktivne, mentalno i �izički „pokretne“ i prije odlaska u mirovinu, obično zadržavaju tu aktivnost i nakon umirovljenja. No, nije to uvijek tako jednostavno.

Bilo da se radi o ženama ili muškarcima, nije se dobro usamiti u svom stanu. Druženje je i odlazak u prodavaonicu, na tržnicu, razgovor sa svojim omiljenim prodavačima. Svaki kontakt je od koristi, dobrodošao.

U današnje vrijeme sve su manje granice između životnih razdoblja, i čini se kao da se često preklapaju. Ljudi koji pripadaju skupini onih koji aktivno stare - imaju hobije, bave se rekreativnim sportom, odlaze na izlete ili su još radno aktivni - duže žive. Gdje ste vi u toj priči? Koji ste put odabrali - ili je on odabrao vas?

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

Ljevica za 19. stoljeće

Treba li 16-godišnjacima dati pravo glasa?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

adnjih godina, pa i desetljeća, ljevici u Europi ne cvjetaju ruže. Stranke koje se deklariraju kao socijaldemokratske uzmiču pred zelenim pokretima i strankama, a većina onih koje su uspjele zadržati značajniju ulogu na političkoj sceni u većoj su ili manjoj mjeri odstupile od klasičnih socijaldemokratskih načela i ciljeva. U Hrvatskoj, međutim, ljevica još nije stigla ni do klasične socijaldemokracije, nego, ma koliko to nevjerojatno izgledalo, zagovaraju ideje iz 19. stoljeća, tj. inspiraciju traže u nauku Karla Marksa i Fridricha Engelsa ili u liku i djelu Josipa Broza Tita. Još je nevjerojatnije, ali istinito, da se Josipa Broza Tita s poštovanjem prisjete i neki, pojedinci i stranke, koji se inače deklariraju kao liberali. A i to se događa! Ne brine ih to što je Titovu komunističku diktaturu, koja se brutalno obračunavala sa svim neistomišljenicima, u prvo vrijeme �izičkom likvidacijom, a kasnije zatvorskim kaznama te �izičkom i psihičkom torturom, teško može dovesti u bilo kakvu vezu s liberalizmom. Na kojim pozicijama je dio ljevice u Hrvatskoj ovih je dana posvjedočila saborska zastupnica i predsjednica Radničke fronte Katarina Peović, koja je izjavila da je kratkoročni cilj njene stranke podignuti minimalnu plaću i mirovine, a dugoročni ukidanje privatnog vlasništva! Nacionalizacija, ista ona „procedura” koju je Titov režim proveo 1945. godine. "Zalažemo se za ukidanje privatnog vlasništva i prevladavanje pro�itno usmjerene kapitalističke ekonomije u kojoj se ne proizvodi sve ono što bi moglo zadovoljiti temeljne potrebe ljudi

Piše: Davor Ivanković

ranica sazrijevanja, stjecanja zrelosti širom svijeta već desetljećima iznosi 18 godina. Ona nije određena napamet, nego je rezultat znanosti i životne prakse, kao i iskustva jer se na mnogim životnim poljima pokazalo da je upravo to dobna granica kada većina naših mladih ljudi razumije koja prava u toj dobi stječu, ali i koje su im odgovornosti u korištenju tih prava. Mladi u dobi od 16 godina stoga ne mogu naručiti i popiti pivo, konjak ili viski, ne mogu kupiti cigarete, ne mogu otvoriti bankovni račun, nego to u njihovo ime čine roditelji, bez čije dozvole primjerice ne mogu zasnovati brak, a niti smiju imati starije seksualne partnere. To isto tako nije određeno napamet, bez razloga i empirije. No, bez obzira na sve to, GONG i profesor na zagrebačkom FPZ-u, a ujedno i predsjednik Vijeća GONG-a Berto Šalaj, zalažu se za spuštanje dobne granice za političko sudje-

Hrvatske stranke lijeve orijentacije javno zagovaraju političke ideje temeljene na nauku Karla Marksa i Fridricha Engelsa, a inspiraciju traži i u liku i djelu Josipa Broza Tita

ako ta proizvodnja nije pro�itabilna, a proizvodi se mnogo toga što je društveno nekorisno ili štetno samo zato što je pro�itabilno", rekla je Peović. Ustvrdila je da "privatno vlasništvo izaziva destruktivnu konkurenciju i ekološku destrukciju, vodi u odnos eksploatacije i dominacije” te da bez ukidanja privatnog vlasništva nije moguće „osigurati uvjete za pun i svestran razvoj svih ljudi, osigurati opstanak i spriječiti klimatsku katastrofu”. Istaknuvši da „samo ukidanje privatnog vlasništva nije dovoljno”, Peović je dodala: „Potrebno je izgraditi institucije alternativnog načina proizvodnje koje će omogućiti demokratsko planiranje društvene proizvodnje, radničko upravljanje proizvodnjom te protagonističku demokraciju, počevši od razine komunalne zajednice sve do razine društva." Kraće rečeno, trebalo bi se vratiti u Titovo radničko samoupravljanje. Katarina Peović reciklira stare i propale „komunjarske” ideje, no ima onih so�isticiranijih koji ih nude u novim ambalažama, napisao je jedan politički analitičar. Među onima koji to rade je platforma Možemo, stranka zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koja se uoči predstojećih parlamentarnih izbora javnosti predstavlja kao glavna alternativa HDZ-u. Ta se stranka nedavno očitovala kao sljedbenica ideje odrasta koja se temelji na stajalištu da se „stabilnost okoliša i održivost mogu postići samo odstupanjem od sadašnjeg globalnog kapitalističkog sustava usmjerenog na rast”. Zagovornici odrasta zalažu se za odustajanja od gospodarskog rasta, tj. „odbacivanje iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti”. A to znači da se odrast, u „novoj ambalaži”, zastupa isto ono što i Katarina Peović. Jer odstupanje od kapitalističkog sustava i odustajanje od gospodarskog rasta nije moguće bez ukidanja privatnog vlasništva.

Piše: Branimir Stanić

ko je u Mariji Bistrici na veličanstvenoj proslavi 25. obljetnice beati�ikacije kardinala Alojzija Stepinca tražio politički skup na kojem će se legitimirati hrvatska nacija u izazovnim geopolitičkim vremenima – nije ga pronašao (ondje čak nisu zamijećeni ni predstavnici državnih vlasti). Tko je onamo došao tražiti tisuće robova komunističke povijesti koji su duhovno i mentalno zaostali u vremenu Stepinčeva mučeništva, mogao je slobodno virtualno odšetati onamo gdje to porobljavanje i dalje živi – na portale opskurnih medija. Tko je došao u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke tražiti podjelu između hrvatskoga (crkvenoga) sjevera i juga, mogao je komotno poći prema istoku gdje se takve podjele i danas generiraju. Svega toga 30. rujna na prostoru Crkve na otvorenom nije bilo. No bilo je nešto drugo i drugačije, teško dokraja protumačivo iz neposredne blizine, a opet opipljivo. U Mariji Bistrici, uz moći bl. Alojzija Stepinca na oltaru i moćnik s relikvijama sv. Male Terezije koji je bio u helikopteru iz kojega su tekli potočići crvenih ružinih latica, dogodio se duhovni manevar koji tek čeka svoje ostvarenje na različitim područjima. Naime, kada je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u homiliji rekao da su bl. Alojziju Stepincu najveća briga “bile duše koje se gube u bezboštvu”, na neki je način prizvao okupljenomu mnoštvu u svijest da se danas u Hrvatskoj, Europi i svijetu možda i više nego bitke na ratnim bojištima događa bitka za duše ljudi i za dušu kontinenta koji sve manje opstaje kao “kolijevka kršćanstva”. Odjeknule su toga dana citirane riječi kardinala Stepinca, “istinskoga čuvara i

lovanje na 16 godina. Smatraju to korakom u smjeru dodatne demokratizacije političkog života. GONG je imao svoju funkciju u doba kad se Hrvatska borila s uspostavom nesumnjive demokratičnosti u parlamentarnim i drugim izborima, ali kako se izborni proces sada u RH odvija u visokom standardu demokracije, GONG je izgubio svoju svrhu, pa je počeo tražiti novu. Nevladine udruge, kako bi nastavile dobivati, apsurdno, ali tako je, novac iz Vladine sise, moraju naći svoju svrhu. Sada je, dakle, nalaze u “unapređivanju izbornog procesa” lansiranjem ove vrlo kontroverzne ideje. Kako je ovdje riječ o otprilike 100-tinjak tisuća birača, toj ideji se pridružio odmah i cijeli niz punoljetnih, ali i maloljetnih političkih stranaka i snaga u Hrvatskoj. Inicijativu, dakle, podupiru i podržavaju Možemo, Socijaldemokrati, SDP, Radnička fronta, Dalija Orešković i, kažu, Most. Riječ je, dakle, uglavnom o tzv. progresističkim snagama političke scene koje očito drže da bi takvo širenje biračkog tijela njima prelilo dodatne glasove jer su mladi navodno po

Oni ne mogu kupiti alkohol, voziti aute, vjenčati se i otvoriti bankovni račun bez roditelja, ali zato bi mogli upravljati državom! To je trivijalizacija izbora

defaultu buntovnici, progresisti i oni koji bi se suprotstavili mainstream strankama, u prvom redu vladajućem HDZ-u. Ova potpora navedenih političkih stranaka izvedena je iz njihovih nastupa na prezentaciji inicijative, a tom prigodom su predstavnici tih stranaka podržali ovu kampanju. Cijela ta ekipa, dakle, smatra da klinci koji nemaju pravo kupiti alkohol, cigarete, voziti aute, vjenčati se i otvoriti bankovni račun bez roditelja, mogu utjecati na izbor političkih pobjednika i tako de facto upravljati državom. Realniji znanstvenici upozorit će, pak, da za stvarnu aktivnu participaciju u društvu djeci valja osigurati i potrebna znanja i podršku za takav angažman u području njihovih autentičnih potreba i prava koja razumiju. Takav je stav još 2019. zauzela pravobraniteljica za djecu Helena Pirnat Dragičević. Dakle, ona sumnja da bi nedorasla djeca bila izložena manipuliranju i iskorištavanju. Teško se, dakle, oteti dojmu da se ovdje radi o ekshibicionizmu aktivista i političkih grupacija, koje guraju poput buldožera ideju a da ne razumiju koje sve pripreme treba prethodno poduzeti u RH da se u toj dobi stekne realna sposobnost birati i biti izabran. Kao da su i oni sami ostali zaleđeni na razini 16-godišnjaka. (Večernji list)

Duhovni manevar u Mariji Bistrici pastira duša”, koje su se odnosile na djelovanje ideologa u njegovo doba: “Neka nose i biskupski dvor i župne dvorove i crkve, ali duše nikada!” U današnje doba kada se zbog opadanja broja kršćana mnoge crkve na Zapadu prodaju galerijama i trgovinama; kada mnogi župni dvorovi zjape bez župnika i kapelana, i kada se umiruće crkvene zajednice bave same sobom, a ne spasenjem duša, onima koji priželjkuju razdor Stepinčevim bi se riječima opet moglo reći: “Neka nose i sinodske dvorane, i okrugle stolove, i svoje strategije, ali duše nikada!” Posebno je odjeknulo sljedeće upozorenje iz nadbiskupove homilije: “I prije više od osamdeset godina blaženi Alojzije prokazao je najveću slabost suvremene Europe – gubitak njezina kršćanskoga identiteta, njezinih duhovnih korijena, baštine, običaja, povijesne istine i kršćanskih simbola u javnom prostoru. Europa pokušava živjeti humanizam bez Boga, zaboravljajući da su društvene vrline, socijalna pravednost i solidarnost, briga za bližnjega, skrb o prirodi i ekologija duboko kršćanske vrijednosti.” Citirao je potom Stepinčeve riječi: “Europska kultura može ozdraviti samo pod jednim uvjetom – da joj se vra-

ti duša, da joj se vrati Isus Krist Bog!” Nije to za Crkvu neko političko pitanje uz koje bi europski populisti koji manipuliraju kršćanstvom mogli olako prikupljati glasače, nego egzistencijalno pitanje koje se tiče duša ljudi i njihova spasenja. Zato je u Mariji Bistrici bl. Alojzije na nov način inauguriran u nebeskoga zaštitnika onih kojima je cilj stati na kraj sustavnoj dekristijanizaciji Staroga Kontinenta. Danima nakon proslave u Mariji Bistrici govorilo se i o ostvarenom zavjetu “kiše ruža” koji su zajednički proveli Zaklada “Sveta Maravillas od Isusa” i Glas Koncila koji slavi 60. obljetnicu. Naime, sv. Mala Terezija bila je bosonoga karmelićanka, redovnica koju su zbog nadnaravne ljubavi prema dušama prozvali “majkom duša”, a Stepinac je, kako se čulo, bio “pastir duša”. Latice koje su pale na zemlju bile su znak zavjeta Majci Božjoj i znak zahvale Bogu na beati�ikaciji velikoga štovatelja sv. Male Terezije, kardinala Stepinca. Neka se to slobodno protumači i kao molitva da se spase i duše ljudi i europski kontinent sa svojim kršćanskim korijenima. Neka se u vremenu koje slijedi ispuni obećanje sv. Male Terezije zapisano u njezinoj autobiogra�iji “Povijest jedne duše”:

U Mariji Bistrici bl. Alojzije Stepinac na nov način je inauguriran u nebeskoga zaštitnika onih kojima je cilj stati na kraj sustavnoj dekristijanizaciji Staroga Kontinenta

“I tako će ta Crkva nebeska također bacati to cvijeće pošto ono od tvoga božanskoga dodira primi neizmjernu vrijednost, bacat će ga na trpeću Crkvu da u njoj ugasi plamen, bacat će ih na vojujuću Crkvu da joj donese pobjedu!” (Glas Koncila)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

SPOMENDAN NAJPLODNIJI AUTOR NOVOG ZAVJETA, MAJSTOR PRISPODOBA

Evanđelist Luka je onaj koji nam pokazuje djetešce u jaslama te opisuje pastire i anđele Lukin Isus milosrdni je i ljubazni Spasitelj, koji se milostivo zauzima za sve grješnike na svijetu

radošću slavimo svetog Luku evanđelista čiji je spomendan 18. listopada. Rodio se u Antiohiji (rimska pokrajina Sirija, danas Antakya, južna Turska) oko 10. godine. Podrijetlom Grk, iz poganske obitelji, zanimanjem liječnik, jedan je od prvih obraćenika na kršćanstvo. Bio je bliski suradnik, pratilac i učenik apostola Pavla, kojeg je susreo u Troadi (poluotok Biga, danas sjeverozapadna Anatolija u Turskoj), zajedno s njim je putovao i posvuda širio radosnu vijest, doživio mnoge opasnosti, među njima i brodolom. Pratio je svetog Pavla na njegovu putovanju u Rim te nam je o tome u Djelima apostolskim ostavio dragocjen putni dnevnik. S apostolom naroda bio je i za vrijeme njegova prvoga rimskoga tamnovanja, a isto tako i za drugoga, kad su ga svi ostavili. Apostol sa žalošću piše Timoteju: "Jedini je Luka sa mnom" (2 Tim 4, 11). Pisac je Evanđelja po Luki, zasnovanog na Pavlovom učenju i pisanju, na razgovorima s prvim kršća-

Proglasio je svetima Leopolda Mandića i Marka Križevčanina, a blaženima kardinala Stepinca, Ivana Merza i Mariju Petković

veti papa Ivan Pavao II. rodio se kao Karol Józef Wojtyła 18. svibnja 1920. u poljskom gradu Wadowicama, nedaleko Krakówa. Za njemačke okupacije u Krakówu je studirao na tajnom fakultetu u nadbiskupskom dvoru, a bavio se i glumom. Studij teologije nastavio je u Rimu, a kao profesor teologije djelovao je u Krakówu i Lublinu. Pio XII. imenovao ga je 1958. biskupom, Pavao VI. 1964. krakowskim nadbiskupom, a 1967. kardinalom. Za papu je izabran 16. listopada 1978. Svojom osobnom neodoljivom toplinom, neposrednošću i prirodnom karizmom izuzetno je snažno djelovao putem suvremenih elektronskih medija, šireći svoje poruke i u najzabitnijim dijelovima Zemlje. U 26 godina svoga ponti�ikata posjetio je 130 država, proputovao 1,2 milijuna kilometara, obišao zemaljsku kuglu oko 30 puta i posjetio oko 850 gradova. Zalagao se za mir i zagovarao pravo svakoga naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost. Snažno je utjecao na demo-

nima (među njima sa svetim Jakovom) i na vlastitim iskustvima. On sam u predgovoru svoga Evanđelja piše ovako: "Budući da su mnogi pokušali srediti pripovijedanje o događajima što su se dogodili među nama, kako su nam ih predali oni koji su od početka bili očevici i sluge Riječi, učini se i meni dobro, pošto sam ih pomno ispitao sve od početka, da ti ih napišem po redu, preuzvišeni Teo�ile, da se osvjedočiš o sigurnosti nauka kojeg si primio" (Lk 1, 1-4). Luka je marijanski i ženski evanđelist, izvjestitelj o Gabrijelovom navještenju i pohodu

Elizabeti, on je Mariji njezinim Magni�icatom podigao najljepši mogući spomenik, on je nježni kroničar Kristovog rođenja, on je onaj koji pokazuje djetešce u jaslama te opisuje pastire i anđele koji naviještaju radost. Lukin Isus je milosrdni i ljubazni Spasitelj, koji se milostivo zauzima za ljude siromahe, za grješnike i za sve bijednike na svijetu. Majstor prispodoba, jednako je umješan u opisima silaska Riječi na zemlju, kao i njezinog uzašašća na nebo i povratka Očevu prijestolju. Najplodniji autor Novog zavjeta, u Djelima apostolskim, također izvorno

kratsku preobrazbu istočnoeuropskih zemalja. Preminuo je 2. travnja 2005. u Rimu. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 1. svibnja 2011. te odredio kao njegov blagdan datum služenja prve svete mise na dužnosti pape, 22. listopada. Svetim ga je proglasio 27. travnja 2014. papa Franjo. Papa Ivan Pavao II. imao je poseban odnos s Hrvatskom i Hrvatima. Rodio se u dijelu Poljske koji se zove i Bijela Hrvatska. Aktivno se zalagao

za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom. Vatikan je prvi u svijetu objavio 3. listopada 1991. da djeluje na međunarodnom priznanju Lijepe naše, a službeno je priznao Hrvatsku i Sloveniju 13. siječnja 1992. Hrvatskoj je papa Wojtyła pružao svestranu i trajnu potporu te je sve do svoje smrti ostao našim zagovornikom i prijateljem te ga možemo nazvati „hrvatskim papom“. Blagdan Male Gospe 8. rujna 1991. godine proglasio je svjetskim danom molitve

pisanima grčkim koine-jezikom, opisao je povijest rane Crkve: božansko Spasiteljevo uzašašće na nebo, silazak Duha nad apostole u obliku ognjenih jezika, kamenovanje Stjepana, obraćenje Pavla, njegov poziv i njegov prijelaz od slova k duhu, njegove tamnice, udarce, bičeve, razne zamke što su mu ih postavili pogani, njegovo putovanje iz Jeruzalema u Rim, njegove napore na moru, njegove patnje, pogibelji, stradanje, brodolome. Luka nije samo očevidac svega toga već i istinski sudionik. Prema legendama, propovijedao je u Dalmaciji, Italiji i Galiji, a po povratku na Istok podnio je mučeničku smrt u Beociji (Grčka) oko godine 90. (po nekima u 74. godini života, po nekima u 84.). Legenda govori o njemu i kao slikaru, a bizantska srednjovjekovna ikonogra�ija smatrala ga je autorom prototipova Krista i Bogorodice. Obično se prikazuje s volom ili s krilatim teletom. Zaštitnik je liječnika, kirurga, slikara, kipara, umjetnika, bilježnika, neženja, knjigoveža, pivara, mesara, staklara, zlatara, čipkara te brojnih naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

Sveti Ivan Pavao II. - 22. listopad

za mir u Hrvatskoj. Posjetio je Hrvate pet puta, Hrvatsku tri puta te Bosnu i Hercegovinu dva puta. Proglasio je svetima Leopolda Mandića i Marka Križevčanina, a blaženima kardinala Alojzija Stepinca, Ivana Merza i Mariju Petković. Zaštitnik je mnogih naselja, župa, crkava, kapela i ustanova diljem svijeta, a posvećene su mu i hrvatske župe u Jelkovcu (Sesvete) kod Zagreba, u Petrinji i Donjem Lapcu te kapele u Bratini kod Jastrebarskog i u Ključić Brdu kod Velike Gorice, Poznanovcu kod Bedekovčine, Bartolovcima kod Sibinja, Slivnu kod Runovića, Petrićevcu (Banja Luka), u kripti požeške katedrale i u središtu Ministarstva obrane u Zagrebu.

Najpoznatije misli Ivana Pavla II.

osljednja riječ bila mu je “amen”, a u trenucima smrti za njega se na Trgu svetog Petra molilo više od 100.000 okupljenih vjernika. Njegova ostavština i dalje živi. Mnogi vjeruju da je njegov najveći doprinos svijetu nesebično pozivanje na ljubav i žrtvu. Ovdje vam donosimo najpoznatije misli ovog giganta svetosti: “Ne bojte se! Širom otvorite vrata Kristu!” (govor nakon izbora za papu, Vatikan, 16. listopada 1978.) “Izraz pažnje i susretljivosti jest dašak svježeg zraka u zagušenom prostoru svagdašnjice koji pritišće žalost i utučenost.” “Svaka vjernost treba da prođe kroz najzahtjevniju kušnju, kušnju postojanosti. Lako je biti dosljedan jedan dan, nekoliko dana. Teško je i važno biti kroz sav život.” “Lako je biti dosljedan u času oduševljenja, ali je to teško u času nevolje.” “Ljubav mi je sve objasnila, i ljubav je sve riješila.” “Podsjećam vas da se čovjekova vrijednost sastoji u onome što on jest, a ne u onome što on radi ili pak što posjeduje.” “Poštuj život, svaki ljudski život, brani ga, voli ga i služi mu! Samo ćeš na tom putu naći pravdu, razvitak, istinsku slobodu, mir i sreću.” “Bog je jednom rekao ‘Ne ubij’. Nikakva skupina, ma�ija ni bilo koja druga, ne smije pregaziti ovaj najsvetiji Božji zakon!” (u govoru tijekom posjeta Siciliji 1993.) “Vi ste naša voljena braća, a na neki način može se reći i da ste naša starija braća.” (povijesni posjet rimskoj sinagogi 1986.)

“Ljudi moraju znati da u svećeničkom pozivu i vjerskom životu nema mjesta za one koji bi nanijeli zlo mladima.” (propovijed američkim kardinalima, travanj 2002.) “Ne postoje osobne ili socijalne prilike koje bi opravdale čin kontracepcije.” (propovijed na susretu teologa 12. studenog 1988.) “Ljudski embrij nastao umjetnom oplodnjom ima dostojanstvo kao i odrasla osoba, jer je Božje stvorenje. Stoga zaslužuje brigu i pažnju kao i bilo koje drugo ljudsko stvorenje.” (enciklika “Donum Vitae”, 1987.) “Ekološka kriza je ponajprije kriza morala i zbiljski prijezir spram čovjeka.” “Na slijepo nasilje i neljudsku mržnju odgovarajte očaravajućom snagom ljubavi! Pobjeđujte neprijateljstvo snagom opraštanja! Neka daleko od vas bude svaki oblik bešćutnog nacionalizma, rasizma i nesnošljivosti!” “Zaređen sam za svećenika s 26 godina. Otada je prošlo 56 godina. Gledajući unazad i prisjećajući se tih godina, jamčim vam kako se isplati posvetiti Kristovoj stvari i, radi njegove ljubavi, predati se na službu čovjeku!” „Nikad nije bilo jednostavno prihvatiti poruke Evanđelja i nikad neće biti.” “Kršćani i muslimani – općenito, loše smo se razumjeli. U prošlosti bili smo suprotstavljeni, čak smo se i iscrpljivali u polemikama i ratovima. Vjerujem da nas Bog danas poziva da promijenimo stare navike.” “Nacija koja ubija svoju djecu nema budućnosti.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

SPRINGVALE UOČI SKOROG OBILJEŽAVANJA 40. OBLJETNICE IZGRADNJE I POSVEĆENJA Utjecaj tajnih služba bivše države ipak nije bio toliko snažan da uništi pravo sjeme koje je nicalo i raslo pod vrijednim i marljivim rukama hrvatske katoličke zajednice u istočnim predgrađima Melbournea

Vlč. Lešić: posebna proslava 4. studenoga

Dragi vjernici, ove godine se navršava 40. obljetnica otkako je naša crkva napravljena i posvećena. A prije toga naša zajednica je djelovala u okviru Župe svetog Ignaciju u Noble Parku. Nakon kratkog boravka u župnoj zajednici kupljeno je zemljište u kojem će tri godine poslije izniknuti prelijepo izdanje. Datum posvete crkve bio je 06. studenoga 1983. godine. Netko je davno napisao - onaj tko ne pamti prošlost nema budućnosti. Mi ćemo ovaj dan posebno proslaviti 04.11.2023. Započet ćemo s misnim slavljem u 18 sati. Misno slavlje će predstaviti naš melbournški nadbiskup Peter Comesoli. Nakon svete euharistije nastavljamo druženje u velikoj sali na večeri. Ulaznice možete nabaviti pozivom na župni broj 0417083652. Na sam dan se neće moći nabaviti ulaznice. Misu će animirati naša školska djeca iz naše škole “Bartol Kašić”, kao i folklorni ansambl “Zvonimir”. Također, njegovi će folkloraši svojim plesom uljepšati nam večeru. Dragi vjernici, sve Vas od srca pozivam da zajedno proslavimo 40 godina života i rada naše zajednice u Springvale. Ovo je dan ponosa i zahvale. Zato Vas sve od srca pozivam da ovaj dan proslavimo zajedno. Zahvalimo najprije dragom Bogu koji nam je sve darovao i koji nas ovo cijelo vrijeme uzdržava. Sjetimo se svih onih koji su od početka nesebično uložili svoj trud, vrijeme i tko zna sve što ne da bi naša zajednica bila danas gdje je. Pomolit ćemo se za sve naše pokojne, kako svećenike tako i one koji su pošli putem vječne Domovine. Svakako pomolit ćemo se i za žive i one koji daju sebe i dalje da bi naš Centar bio živ - stoji u poruci vlč. Vedrana Lešića, župnika HKC-a Duha Svetoga, Springvale.

Pripremila: Suzana FANTOV (IZ ARHIVE)

iobom Melbournea u istočnom dijelu grada i Nadbiskupije Melbourne 3. prosinca 1977. osnovan je Hrvatski katolički centar u Springvaleu (Keysbourgh), čiju je upravu preuzeo vlč. Marko Perković. Hrvatska katolička zajednica u ovom dijelu Melbournea okupljala se na svojim nedjeljnim bogoslužjima, koja u prosjeku okupljaju 800 vjernika, u mjesnoj župnoj crkvi sv. Ivana Vianneya, a svećenik je svake prve nedjelje u mjesecu odlazio i u 240 kilometara udaljeno središte biskupije Sale te u 140 kilometara udaljeni Morwell. U ovom dijelu Melbournea hrvatski iseljenici naselili su se šezdesetih i u prvoj polovici sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a došli su većinom iz Slavonije, Međimurja, Hrvatskog zagorja, Karlovca, a ima nešto doseljenika iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije. Kao zajednica bili su složni te su odlučili podići svoj vlastiti Centar koji će imati crkvu, dvoranu, župni stan i dječji vrtić. Zato su ubrzo kupili zemljište i odmah ga isplatili. Bilo je to pet akri (oko četiri jutra zemlje) za koju su platili 78.500,00 australskih dolara. Potvrda o prijenosu zemljišta registrirana je 19. ožujka 1980. pod br. H910256 u katastarskom uredu države Viktorije. Uz potvrdu o vlasništvu na sedam je stranica detaljno razrađeno sve što se tiče Centra, od upravljanja vlasništvom, preko izgradnje Centra, pa sve do slučaja njegova eventualnog gašenja. Centar je od svoga uspostavljanja do današnjeg izgleda prolazio kroz razne uspone i padove. Ono što je bilo započeto s tolikim nadama i čeznućem nekima je smetalo, pa su se upinjali svim snagama razoriti ovo hrvatsko središte. O tome svjedoči nekoliko pisanih tragova arhivske građe, neukusnih pam�leta i bespoštednih pisama i napada. U to ovdje nećemo ulaziti, a ni krivce tražiti. Utjecaj tajnih služba bivše države ipak nije bio toliko snažan da uništi pravo sjeme koje je nicalo i raslo pod vrijednim i marljivim rukama hrvatske katoličke zajednice u istočnim predgrađima Melbournea. A i sami su Hr-

‘Dan ponosa i zahvale prošlost kako bismo imali

vati ipak nešto s vremenom naučili, pa se nisu dali tako lako slomiti, jer su brzo mogli prepoznati one koji su se skrivali iza raznih maski kao “dobronamjerni”, bez obzira odakle dolazili, te su ustrajali u očuvanju svog vjerskog i katoličkog zajedništva. Nakon teških lomova brzo su se oporavljali i ustajali jači i otporniji nego što su bili, jer su bivali bogatiji za jedno iskustvo.

Podizanje Centra

Izgradnja Centra odvijala se u nekoliko faza. O prve tri godine rada na njegovu podizanju svjedoči nam pisanje Južnoga Križa iz 1983. koji izvještava: „Vrijedni Hrvati – vjernici koji žive u ovom dijelu Melbournea, već tri godine grade centar u naselju Keysborough. Do sada su ostvarili sljedeće: 1. Kupljeno je više od tri i pol jutara zemlje (zemljište je bilo barovito, razrovano, zaraslo u drač i kupinu, a bile su tu i dvije ustave za vodu). 2. Zemljište je ograđeno. 3. Dovučeno je stotine m3 šljunka i zemlje da bi se to zemljište poravnalo i pripremilo za gradnju budućeg Centra: stana za svećenike, doma, crkve, škole… 4. Sagrađena je kuća za svećenike – prostrana i udobna. 5. Izgrađena je kanalizacija i drenaža oko zemljišta i u zemljištu. 6. Napravljena su četiri “joga” za “boće”. 7. Izgrađeno je veliko parkiralište za 350 auta. 8. Napravljeni su veliki septik-rezervoari s odvodnim kanalima i cijevima te mnoštvo manjih rezervoara u koje se crpi voda. 9. Postavljene su dvije električne crpke za ispražnjavanje septik-rezervoara. 10. Izgrađen je dom, 1.024 m2 korisnog prostora. U domu su tri prostorije, sve s vrlo komotnim i higijenskim sanitarnim čvorom, dva skladišta, prostrana kuhinja i bar. 11. U prostorijama doma postavljen je skupocjeni tepih (carpet). 12. Kupljeno je tisuću stolaca i napravljeno 90 stolova za po 10 osoba. 13. Postavljeni su uređaji za grijanje i hlađenje, plinski uređaji i razni električni strojevi. Kupljen je kuhinjski namještaj i kompletno posuđe za 600 osoba. 14. Opremljen je stan za

svećenike, nabavljeni su strojevi za tisak i uređaji za ozvučenje. 15. Uređen je prostor za “piknike” s javnim sanitarnim čvorom, umivaonicima, klupama, stolovima, pećima za pečenje mesa, provizornom pozornicom… 16. Započeta je gradnja crkve (udareni su temelji, postavljena je željezna konstrukcija, a zidarski radovi su u tijeku) 17. Do 23. kolovoza 1982. utrošeno je za gore spomenute poslove oko 906.850,00 dolara. 18. Svi su ovi radovi obavljeni s velikom požrtvovnošću vjernika ovog Centra. Uz novčane priloge pomagali su i pomažu vrlo mnogo vlastitim radom – prevoze materijal i obavljaju sami mnoge poslove. Više od tisuću dobrovoljnih radnih dana proveli su tako. Ovaj je Centar u početku nosio naziv Hrvatska katolička misija svetoga Josipa, Springvale. Pod vodstvom vlč. Marka Perkovića sagrađena je kuća za svećenike i dvorana. Da je već u samom početku podizanja Centra imao poteškoća, svjedoči nekoliko dopisa koji govore o smetnjama s kojima se morao suočavati, kao i jedan protokol s jednog sastanka jedne skupine s njim i crkvenim odborom, koji je održan 25. srpnja 1978., a zapisnik je potpisan 9. kolovoza 1978. Koliko su sve ove podvale utjecale na njega da donese odluku o odlasku iz Springvalea i napuštanju svećeničke službe, zna on sam, a i Gospodin koji poziva u službu. Činjenica je da je svojim radom u ovom Centru ostavio vidljiv trag svog zalaganja i žrtve koju je podnio te je većini ljudi u ovoj zajednici ostao u dobroj uspomeni.

Izgradnja crkve Duha Svetoga

Crkvu u sklopu ovog Centra gradit će nasljednik vlč. Perkovića, preč. Anto Vujičić kojeg je u Sprignvale uputio mons. Vladimir Stanković 30. travnja 1981. Za njegova dolaska ova misija mijenja ime i naslovnika koji je imala na početku osnivanja te se od tada zove HKC Duha Svetoga. Crkva ima deltoidan oblik, a u dijagonalama duga je 32 metra i isto toliko široka. S križem na vrhu tornja visoka je 26 metara. Građena je dragovoljnim prilozima vjer-

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

CRKVE DUHA SVETOGA

pamtimo budućnost’

RAZLIČITOSTI ETNIČKI FESTIVAL NA NOVOM ZELANDU

Brojne etničke zajednice okupile se i pokazale svoje bogastvo predstavljajući se u sportu, kulturnoumjetničkim nastupima, hrani, tradicionalnim rukotvorinama… Pripremila: Suzana FANTOV

nika. Zbog nastalih sukoba u zajednici - koji su prema pričama ljudi nastali zbog ljubomore, a nešto više pod djelovanjem jugoslavenskih tajnih služba koje su htjele razbiti ovo hrvatsko jedinstvo - vlč. Vujičić odlazi, a u Springvale dolazi vlč. Mato Križanac (poč. listopada 1984.). Godine 1986. u ispomoć mu dolazi vlč. Domin Vladić, koji kao duhovni pomoćnik djeluje u Centru do 1991. godine. Nakon što je vlč. Josip Kasić teško obolio i nije mogao

voditi HKC u Clifton Hillu, na njegovo mjesto dolazi vlč. Križanac, a u Springvale dolazi vlč. Ivica Zlatunić. Odlaskom vlč. Ivice Zlatunića u mirovinu, na njegovo mjesto dolazi mladi svećenik, vlč. Vedran Lešić koji svojim entuzijazmom, svježinom ideja i predanim radom posljednjih godina marljivo radi i na materijalnoj obnovi Centra. Uređuje se unutrašnjost crkve koja sada odiše bjelinom i prozračnošću koju je sa sobom donijela promjena, (novi oltar, križ iznad oltara…). Velike promjene vidljive su i obnovljenim prostorijama kraj same crkve gdje se iskoristio prostor koji je potpuno obnovljen te sada služi kao župni ured. Dosad je uređena mala društvena dvorana koja pruža ponajbolje usluge na ovom području. Zasigurno će doprinijeti i još boljem povezivanju članova ove zajednice, njihovom društvenom životu, a samim time i vjerskom životu ove snažne hrvatske zajednice. (Izvori: “Ruka Gospodnja bijaše nad njima” - 50 godina pastoralne skrbi među Hrvatima Melbournea, 2014.)

odišnji festival etničkih misija (kapelanija) u Aucklandu na Novom Zelandu, kojeg tradicionalno organizira Katolička biskupija Aucklanda, ponovno je zablistao 7. i 8. listopada kada su se brojne vjerske zajednice različitih nacionalnosti okupile i pokazale svoje bogastvo predstavljajući se u sportu, kulturno-umjetničkim nastupima, hrani, tradicionalnim rukotvorinama… Ovogodišnji festival održan je u školi Sancta Maria, a misno slavlje “u različitim bojama, jezicima i narodima”, kako je istaknuo biskup Stewe Lowe, služeno je u crkvi sv. Luke (Flatbush). Pod okriljem lijepe poruke proroka Izaije – Ustani i zablistaj! – sudjelovali su i predstavnici Hrvatskog kulturnog društva (The Croatian Cultural Society) Novog Zelanda, koji su za ovaj festival pripremili prodajni štand s ćevapčićima i kolačima, a nastupili su folkloraši ansambla “Kralj Tomislav”. Prenosimo vam fotogra�ije s njihove službene Facebook stranice koje je podijelio Mirko Rosandich - tajnik Hrvatske katoličke misije Auckland na Novom Zelandu.

Predstavljena i hrvatska zajednica Aucklanda!

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

SPRINGVALE NJEGOVANJE HRVATSKE BAŠTINE I BOGATOG FOLKLORNOG NASLJEĐA (1)

Kata Jurjević u svojem je dirljivom govoru izrazila iskrenu zahvalnost za golemu podršku i naglasila neumorni trud izvođača Tekst i fotogra�ije: Zoran Juraj SABLJAK

'Zvonimirovih' 30 godina putovanja hrvatskom tradicijom

rvatski katolički centar u Springvaleu zablistao je u očaravajućoj noći 14. listopada sjajem hrvatske kulture i tradicije tijekom obilježavanja 30. obljetnice djelovanja Hrvatskog folklornog ansambla "Zvonimir". Sama činjenica da je prodano više od 500 ulaznica za taj događaj nagovijestila je da će to biti izuzetna proslava hrvatske baštine i bogatog folklornog nasljeđa. Ulazak u dvoranu Hrvatskog katoličkog centra bio je poput koraka u poseban svijet. Pažljivo izrađeni ukrasi na svakom stolu, zajedno s bogatim pladnjevima hrane, stvorili su ambijent dostojan veličanstva ove prigode. Vrata dvorane otvorila su se u 18 sati - domaćini su dočekivali goste, stare prijatelje, bivše plesače, učitelje i članove odbora, da se ponovno povežu i prisjete nakon godina razdvojenosti. Smijeh i zajedništvo ispunjavali su zrak dok su dijelili priče i nadoknađivali propuštene trenutke u njihovim međuljudskim odnosima i sudbinama. Oko 20 sati započele su formalnosti pod vodstvom glavne koreogra�kinje i učiteljice - Kate Jurjević. U svojem dirljivom govoru izrazila je iskrenu zahvalnost za golemu podršku i naglasila neumorni trud izvođača. Kata je pružila uvid u "Zvonimirovu" povijest, prateći korijene rada sve do 1993. godine kada je osnovan kao dio Hrvatskog katoličkog centra u Springvaleu. Vizija za HFA "Zvonimir", objasnila je, bila je osmišljena s namjerom da uključi mladež hrvatske zajednice u Melbourneu. "Zvonimir", ranije nazvan "Kardinal Stepinac", imao je prethodnika koji je postavio temelje 40 godina folklora u Centru. Misija, tada i sada, bila je stvaranje prostora za mlade da se druže, sklapaju trajna prijateljstva i,

najvažnije, zabavljaju dok uče o hrvatskoj povijesti i kulturi. Kata je istaknula da ponos ansambla leži u tome da svakog plesača smatraju cijenjenim članom obitelji "Zvonimir". Trenutno broji više od 50 aktivnih plesača u kategorijama juniori, srednja grupa i odrasli (Juniors, Intermediate i Adults) te je postao čvrsto povezana zajednica. Ansambl nije samo nastupao na hr-

vatskim događanjima diljem Australije, već je surađivao i s folklornim klubovima u Hrvatskoj i SAD-u, pojačavajući globalni odjek hrvatske kulture. Doprinoseći nasljeđu "Zvonimira", Kata je također istaknula i bogatu povijest gostujuće folklorne skupine - FA "Hrvatska zora" - koja je utemeljena 23. travnja 1993. godine. Osnovana pod vodstvom gospodina Božidara Potočnika i gospodina Vlade Kuraje, vizija je bila pružiti prostor hrvatskoj mladeži da se druži i održava tradicije unutar Australije. Danas "Hrvatska zora" okuplja oko 100 aktivnih plesača i glazbenika, ponosno podržavajući hrvatske zajednice u Viktoriji i diljem Australije, pa čak i širom svijeta. (Nastavak na sljedećoj stranici)

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 18th of October 2023

Volume 27. No. 1230 Wednesday 18th of October 2023

Nurturing Croatian Heritage, Fostering Unity: HFA Zvonimir Celebrates 30-Years of Tradition and Pride!

FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION ││ Wednesday │ Wednesday 25th 21st of September August 2019 THE NEW GENERATION Wednesday, 18th ofofOctober 2023 Matthew JURČEVIĆ

A Night of Triumph and Appreciation at Gwelup Croatia’s Trophy Night

n the �irst day of October, the Soccer Club Gwelup Croatia orchestrated a delightful afternoon of elegance and indulgence—the Ladies High Tea. Hosted at the charming Croatia House in Gwelup, the event unfolded in the enchanting setting of the main hall. The occasion was not only well-attended but also marked by a rich tapestry of delectable treats that tantalised the taste buds of all present. Croatia House served as the perfect backdrop for an event that seamlessly blen-

Gwelup Croatia Scores Big with a Stylish Aﬀair: Ladies High Tea Extravaganza!

Matthew JURČEVIĆ

n Saturday October 7th, the vibrant Soccer Club Gwelup Croatia played host to a spectacular Trophy Night at Croatia House in Gwelup. The venue, situated just 11 km north of Perth City, saw its main hall brimming with enthusiasm as players, volunteers, and supporters gathered for an unforgettable celebration. As the night unfolded, the atmosphere was charged with excitement and camaraderie. The main hall, adorned with the spirit of Gwelup Croatia, buzzed with conversations and laughter. The occasion marked not just a culmination of the soccer season but a testament to the unity and passion that de�ined the club. Amidst the festivities, attendees were treated to a sumptuous dinner and delectable desserts, creating an ambiance that was as delightful as it was savory. The �lavours of the evening mirrored the diverse talents and skills that make Gwelup Croatia a force to be reckoned with on the soccer �ield.

The pinnacle of the night was reached when the much-anticipated Trophy Awards were presented. Laura Denona, Juniors Co-ordinator from Soccer Club Gwelup Croatia, took the stage to express gratitude and acknowledge the pivotal role played by the unsung heroes of the soccer season. In a heartfelt address, Laura Denona extended her appreciation to all the dedicated ladies in the kitchen, whose tireless efforts behind the scenes contributed to the success of the season. Their culinary prowess and commitment did not go unnoticed, and the applause that followed resonated throughout the hall. Furthermore, Denona expressed sincere thanks to the players and volunteers who poured their heart and soul into the club. Their commitment, hard work, and passion were recognized and celebrated, creating a sense of pride that reverberated through the entire community. Following the awards ceremony, the night continued with a delightful interlude—coffee. Attendees reli-

shed the chance to unwind, share stories, and revel in the achievements of the season. The celebratory mood reached its zenith with an exciting raf�le, keeping the energy high well into the night. As the clock struck midnight, people lingered, unwilling to let go of the joyous atmosphere that had enveloped Croatia House. The Trophy Night at Gwelup Croatia had not only recognised outstanding achievements on the soccer �ield but had also woven together the threads of community, gratitude, and shared success. The Trophy Night at Gwelup Croatia transcended the boundaries of a typical sports celebration. It was a testament to the power of unity, acknowledging the efforts of every individual who contributed to the club’s success. As the night came to a close, the echoes of laughter, the warmth of appreciation, and the glow of shared triumph lingered, promising a future where the spirit of Gwelup Croatia would continue to shine brightly on and off the soccer �ield.

ded sophistication with the warm friendship that de�ines the Gwelup Croatia community. The main hall, adorned for the occasion, set the stage for an afternoon of shared joy and celebration. The Ladies High Tea proved to be a hit, drawing a diverse and enthusiastic crowd. Attendees, from soccer enthusiasts to community members, gathered to savour not only the �lavours of the day but also the sense of unity that de�ines Gwelup Croatia. The culinary offerings at the High Tea left a lasting impression, showcasing a great variety of meticulously prepared and beautifully presented dishes, ensuring a gastronomic journey that delighted every palate. As the afternoon unfolded, the atmosphere was �illed with the clinking of teacups

and the gentle hum of animated conversations. The Ladies High Tea was not merely a culinary event; it was a showcase of elegance and style, with attendees donning their �inest attire to complement the sophistication of the occasion. Beyond the food and �inery, the Ladies High Tea underscored the strong sense of community that de�ines

Gwelup Croatia. Attendees shared laughter, exchanged stories, and revelled in the bonds that extend far beyond the soccer �ield. The Ladies High Tea at Gwelup Croatia was not just an event; it was a testament to the club’s ability to seamlessly blend sophistication with the warmth of community spirit both on and off the soccer �ield.

CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE ADVERTISEMENT NEWS &REPORT VIEWS 17

Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 18thofof ofFebruary October2019 2023

Text and photos: Zoran Juraj SABLJAK

n the enchanting night of October 14th, the Croatian Catholic Centre in Springvale illuminated with cultural splendour as the Croatian Folkloric Ensemble Zvonimir commemorated its 30th anniversary. With a sold-out venue hosting over 500 attendees, the event promised to be a remarkable celebration of Croatian heritage and the rich tapestry of folklore. Entering the hall of the Croatian Catholic Centre was akin to stepping into a realm of cultural magni�icence. The carefully crafted decorations on each table along with a rich mezza platter created an ambiance be�itting the grandeur of the occasion. The doors swung open at 6 pm, welcoming guests, old friends, former dancers, teachers, and committee members to reconnect and reminisce after years of separation. Laughter and camaraderie �illed the air as they shared stories and caught up on the chapters of each other’s lives. As the clock neared 8 pm, the formalities commenced under the guidance of Chief Choreographer and teacher Kata Jurjević. In her poignant speech, she expressed heartfelt gratitude for the overwhelming support and acknowledged the tireless efforts of the performers. Kata provided a glimpse into the history of Zvonimir, tracing its roots back to 1993 when it was established as part of the Croatian Catholic Centre in Springvale. The vision for HFA Zvonimir, she explained, was conceived with the intention of engaging the youth of the Croatian community in Melbourne. Zvonimir, previously named Cardinal Stepinac, had a predecessor that laid the foundation for 40 years of folklore in the centre. The mission, then and now, was to create a space for the youth to socialise, forge lifelong friendships, and, most importantly, have fun while learning about Croatian history and culture. Kata emphasised the ensemble’s pride in treating every dancer as a valued member of the Zvonimir family. Currently boasting over 50 active dancers across Junior, Intermediate, and Adult categories, Zvonimir has become a tightly-knit community. The ensemble has not only performed at Croatian events across Australia but has also engaged with Croatian Folkloric clubs in Croatia and the USA, amplifying the global resonance of Croatian culture. Adding to the legacy of Zvonimir, Kata also took a moment to share the rich history of guest folklore group for the evening F.A Hrvatska

Cultivating Croatian Heritage: HFA Zvonimir’s 30-Year Journey of Tradition

President of Croa�an Folkloric Ensemble Zvonimir Natalie Klafurić addresses guests at last Saturday’s 30th Anniversary celebra�on.

Zora, which began on April 23, 1993. Established under the guidance of Mr. Božidar Potočnik and Mr. Vlado Kuraja, the vision was to provide a space for Croatian youth to socialise and uphold traditions within Australia. Today, Hrvatska Zora consists of around 100 active dancers

and musicians, proudly supporting Croatian communities in Victoria and throughout Australia, and even worldwide. After both groups performed both the Croatian and Australian national anthems, the stage then came alive with a series of mesmerising dance

Chief Choreographer and Teacher Kata Jurjević of Croa�an Folkloric Ensemble Zvonimir welcoming guests to CFE Zvonimir’s at last Saturday’s celebra�on.

performance which included; “Plesovi iz Međimurje” by Zvonimir’s Adult Group, Zvonimir Small Group – ‘Plesovi iz Prigorje’, Hrvatska Zora Intermediate group – ‘Plesovi iz Slavonije’ Zvonimir Intermediate Group – ‘Plesovi iz Ražanča’ �inishing with the soul-stirring “Zemlja Dida Mog,” with each dance telling a story, connecting the audience to the heart of Croatian tradition. Parish priest Father Vedran Lešić took the stage to offer grace before dinner, and extended his congratulations to HFA Zvonimir on their remarkable 30 years of nurturing Croatian heritage and culture. He underscored the pivotal role of folklore in shaping the childhoods of children, fostering a deep appreciation for cultural richness. The evening progressed with a delectable dinner, during which attendees eagerly checked under their plates for hidden door prizes. The festive atmosphere was further heightened as the band “More” took the stage, inviting guests to dance and revel in the celebration. …/continued on pages 18 & 19

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE COMMUNITY REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 18th of October 2023

Cultivating Croatian Heritage: HFA Zv Text and photos: Zoran Juraj SABLJAK

s the night reached its zenith, President Natalie Klafurić stepped forward to express profound gratitude on behalf of Zvonimir’s folklore group and committee. Her words resonated with sincerity as she lauded the exceptional performances of the evening, acknowledging the dedication of each and every dancer. Special recognition was given to F.A Hrvatska Zora for gracing the event with their presence and stellar performance. The two Croatian folkloric ensembles shared a moment of unity and celebration, acknowledging each other’s contributions to the vibrant tapestry of Croatian folklore. Natalie then turned the spotlight on past presidents, committee members, and teachers, acknowledging their dedication as the driving force behind Zvonimir’s journey. Their hard work and commitment laid the foundation for the group’s current success, and Natalie hoped that they could stand proud, witnessing the continuation of the tradition they had worked tirelessly to establish. A heartfelt thank you was extended to the current committee for their unwavering support and assistance throughout the year. Natalie spoke passionately about the incredible team, expressing hope that their pride in Zvonimir’s achievements mirrored her own. Natalie took a moment to express gratitude to vlč Vedran for his support over the past �ive years. His presence had been a source of strength, and she hoped he would thoroughly enjoy the evening’s festivities. An extensive thank-you list followed, recognising the sponsors who had supported Zvonimir over the past 30 years. The generosity of the I & D Group, Melbourne Law Studio, Matic Electrics, Riva Property Group, and Slavo-

nija Deli was acknowledged with heartfelt appreciation. Natalie expressed a hope that everyone enjoyed the mezza platter and encouraged attendees to explore the offerings at Slavonija Deli. A special mention was reserved for Kathy Filipović, a consistent supporter of the folklore group. Natalie expressed her thanks on behalf of the children and the committee, inviting Kathy to come forward and accept a bouquet of �lowers as a token of their appreciation. Natalie took a moment to emphasise the importance of preserving Croatian culture, especially in the face of evolving times. She urged everyone present to take pride in their cultural heritage, citing the evening as a testament to the collective pride felt by all. She called for continued support for Croatian folklore groups, soccer clubs, and churches, stressing that such support played a crucial role in sustaining these entities year after year. The call to action resonated through the hall as Natalie underlined the signi�icance of donations in ensuring the continued existence of these cultural institutions. She envisioned a future where the next generations could stand proud, just as the current generation did that evening. As Natalie Klafurić concluded her address, the room echoed with applause, resonating with the shared pride and commitment to preserving Croatian heritage. The evening had been more than a celebration; it was a reaf�irmation of the enduring spirit of Zvonimir and its dedication to passing on the torch of tradition. The gala wasn’t just a milestone—it was a testament to the resilience of culture, the power of community, and the unwavering commitment to keeping traditions alive for generations to come. The 30-year journey of Zvonimir had come full

circle, and the echoes of the night would undoubtedly resonate for years to come, inspiring the community to continue celebrating their rich cultural tapestry. The festive spirit that characterised the evening persisted seamlessly, fostering an atmosphere of unbridled happiness and joy. As the night unfolded, a moment of heightened excitement occurred with a spirited auction for the prized pršut, fetching a commendable sum of $1000. However, the pinnacle of the evening was when sheer luck smiled upon one fortunate individual who clinched the coveted �irst prize of $10,000 in the nail-biting “last-man-standing” raf�le. The rhythm of music and the infectious spirit of dancing reverberated through the venue, continuing well into the wee hours of the morning, ensuring the celebration concluded on a resounding note of jubilation and delight.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 18thofofFebruary October2019 2023

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

onimir’s 30-Year Journey of Tradition

20 20 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 18th of October 2023

WA Croatian Chamber of Commerce Wine Festival 2023 - @Perthect!

n Sunday the 8th of October, 2023, the Western Australian Croatian Chamber of Commerce proudly hosted its 2023 Croatian Wine Festival at Mandoon Estate, Western Australia. This event celebrated the contributions of Croatian heritage wine makers within Western Australia to the wine industry. On another “Perthect” afternoon at Mandoon Estate in Western Australia, the day transformed into a haven for wine enthusiasts and connoisseurs alike as the WA Croatian Chamber of Commerce unfolded the vibrant tapestry of the Croatian Wine Festival 2023. The sprawling vineyards of Mandoon Estate provided a picturesque backdrop for this celebration of Croatian viticulture. Rows of grapevines stood in formation, their verdant leaves gently rustling in the warm breeze. Attendees gathered in anticipation of an event that promised to be a fusion of tradition, food, dance, and, of course, exquisite wines. The highlight of the day was the prestigious award ceremony, where the Master of Wine accolade was bestowed upon Peter Garbin of Garbin Estate Wines. Mr. Garbin stood proudly as he received recognition for his exceptional contribution to the art of winemaking. Alongside him, Mate Katich was crowned the Master Vigneron of 2023 for his dedication to cultivating and nurturing the vineyards. Both awards were designed and created by our world-renowned sculptor Ron Gomboc from Gomboc Gallery for 2023 and 2022, who also created the Australian Academy Cinema Television Arts award - AACTA awards. The presence of Her Excellency Betty Pavelich – the Croatian Ambassador to Australia, New Zealand, and Fiji, the NATO Co-Contact for Australia, and Dean of the Diplomatic Corps in Australia – embodied the cultural bridge between Croatia and its diaspora in Western Australia. Also present were Zoran Šangut, the consul of Croatia in Perth; the Consul-General of Croatia in Sydney, Ivica Glasnović; the Consul-General of Croatia in Melbourne, Joseph Petrić; and Ivor Condic from the Croatian Consulate Of�ice in Western Australia. The event also had the distinguished presence of Dr. Tony Buti, Minister for Education, Aboriginal Affairs, Citizenship and Multicultural Interests, and a fervent supporter of cultural integration. Dr. Buti acknowledged the vital role of the Croatian community in enriching the multicultural

Culinary Excellence Meets Croatian Heritage as WA Croatian Chamber of Commerce Hosts 2023 Wine Festival at Mandoon Estate

tapestry of Australia. His presence underscored the signi�icance of contributing to multicultural interests, making the Croatian Wine Festival not just a celebration of wine but a testament to the strength of cultural bonds. Also present were the Honourable Justice Larissa Strk – Supreme Court of Western Australia: an accomplished and respected service to the State of Western Australia, Lord Mayor Logan Howlett City of Cockburn and Sister City of Split, Croatia, Ron Gomboc – from Gomboc Gallery

our world-class sculptor, Auric Barrels – Slavonian Oak product barrels with Francika Jelavic Roberts, Be Botanics – beautiful �loral presentations – Jasmin Biagioni - I believe WA’s leading �loral arranger, Dennis Yagmich – Life member of the Western Australian Croatian Chamber of Commerce and Sally Yagmich. Leaders of Western Australia: Laura and Jure Denona – Gwelup Croatia Soccer Club and Hrvatski Dom – Croatia House, Dean Zlendić - Western Knights Soccer Club, the WA Croatian Community Cen-

tre - Anthony Sumich, President Zrinka Vlasic – Hrvatska Folklorna Groupa – Zagreb and Anthony Radich and Darlene Gianoli from The Lado Croatian Folkloric Ensemble of Western Australia. As well as the Vice-President of the WA Croatian Chamber of Commerce, and board member of the AUS-NZ Croatian Women in Leadership – Francika Roberts Jelavic, Vice-President Martin Cop and photographer and Treasurer Robert Slaviček. The ceremony was a moment of pride for the Croatian community, a testament to the resilience and creativity that had been injected into the Australian wine industry by individuals like Garbin and Katich. Applause echoed through the magni�icent Mandoon venue, mingling with the clinking of wine glasses as the crowd supported the hono-

urees. The guests were treated to a gastronomic delight as lunch was served. The aroma of magni�icent antipastos and spit-roasted lamb wafted through the air, teasing the taste buds and adding to the festive atmosphere. Roast vegetables, vibrant salads, and a medley of desserts adorned the tables, creating a feast �it for a celebration of this magnitude. As guests indulged in the culinary offerings, the air became alive with the melodies of Croatian music. Vjeran Duplančić, accompanied by his daughter Helen, took the stage, serenading the audience with an enchanting repertoire of traditional Croatian songs. The music resonated with the rich cultural heritage of the Split community, transporting attendees to the sun-drenched hills of Split, Croatian coast, and the lively streets of Zagreb. The duo seamlessly blended their performance with original compositions from their latest CD release. Contact the Chamber for Vjeran and Helen CD requests. Each note was a testament to the evolving nature of Croatian culture, a fusion of the old and the new. The crowd swayed to the rhythm; their hearts captivated by the music that encapsulated the spirit of Croatia. Vjeran Duplančić, with his soulful voice, and daughter Helen, with her skilful accompaniment, created an ambiance that transcended the surrounds of Mandoon Estate. Their performance was not merely entertainment; it was a celebration of identity, a bridge connecting the Croatian roots with the Australian soil on which the festival stood and across Western Australia. As the sun descended, casting a golden glow over the vineyards, the festival reached its crescendo. Hrvatska Folklorna Grupa Zagreb sang and danced, performing traditional songs and dances to the amazement of the audience, bringing communities together with colourful, skilful, and precision dance performances. Glasses were raised, laughter echoed, and the tones of Croatian melodies lingered in the air. The Croatian Wine Festival of 2023 at Mandoon Estate was not just an event; it was a celebration of the harmonious blend of tradition, innovation, and Croatian communities. Attendees left carrying with them the lingering taste of amazing wines, the echo of music, and the memories of a sunlit day spent in the embrace of Croatian culture. Mandoon Estate stood as a testament to the enduring spirit of a community that has found its home in the heart of Western Australia for over 145 years. WA Croatian Chamber of Commerce Wine Festival 2023 - @Perthect!

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 18th of October 2023

ADVERTISEMENT SPORT 21

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 18th of October 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

15 23

SPRINGVALE NJEGOVANJE HRVATSKE BAŠTINE I BOGATOG FOLKLORNOG NASLJEĐA (2)

(Nastavak s prethodne stranice)

Slavljeničko svečano ozračje dodatno je obogatio bend "More", koji je pozvao goste da plešu i uživaju u slavlju

akon što su obje skupine izvele hrvatsku i australsku himnu, pozornica je oživjela nizom očaravajućih plesnih izvedbi koje su uključivale "Plesove iz Međimurja" koje je izvela "Zvonimirova" odrasla grupa, "Plesove iz Prigorja" u izvedbi dječje grupe, "Plesove iz Slavonije" u izvedbi srednje grupe "Hrvatske zore" i "Plesove iz Ražanča" u izvedbi "Zvonimirove" srednje grupe. Sve je okrunjeno emocionalnom izvedbom skladbe "Zemlja dide mog" - a tijekom izvedbe svaki je ples pričao zasebnu priču, povezujući publiku sa srcem hrvatske tradicije. Župnik, vlč. Vedran Lešić izrazio je zahvalnost prije same večere i uputio čestitke HFA "Zvonimir" na iznimnih 30 godina njegovanja hrvatske baštine i kulture. Istaknuo je ključnu ulogu folklora u oblikovanju djetinjstva djece, potičući duboko poštovanje prema kulturnom bogatstvu. Večer se nastavila ukusnom večerom, tijekom koje su posjetitelji nestrpljivo provjeravali listiće ispod svojih tanjura tražeći skrivene nagrade. Slavljeničko svečano ozračje dodatno je obogatio bend "More", koji je pozvao goste da plešu i uživaju u slavlju. Kako je noć dosezala svoj vrhunac, predsjednica Natalie Klafurić obratila se uzvanicima, izrazivši duboku zahvalnost u ime Folklornog ansambla "Zvonimir" i Upravnog odbora. Njene riječi odisale su iskrenošću dok je hvalila iznimne izvedbe večeri, zahvaljujući na predanosti svakom plesaču i plesačici. Posebno priznanje dodijeljeno je Folklornom ansamblu "Hrvatska zora" koji je obogatio ovaj veliki događaj svojom prisutnošću i sjajnim nastupom. Dva hrvatska folklorna ansambla dijelila su trenutak jedinstva i slavlja, priznavajući doprinos jedno drugome u živopisnom platnu hrvatskog folklora. Natalie se potom osvrnula na bivše predsjednike, članove odbora i učitelje, istaknuvši njihovu predanost kao pokretačku snagu "Zvonimorovog" puta. Njihov trud i posvećenost postavili su temelje za trenutni uspjeh grupe, a Natalie, kao i svi ostali, nada se da će ponosno stajati prateći nasta-

Pozornica je oživjela nizom očaravajućih plesnih izvedbi

vak tradicije koju su prethodnici marljivo oblikovali. Iskrena zahvala upućena je članovima sadašnjeg Odbora za njihovu nepokolebljivu podršku i pomoć tijekom cijele godine; oni čine nevjerojatan tim koji ponosno gradi i njeguje "Zvonimirova" dostignuća. Natalie je izrazila posebnu zahvalnost vlč. Vedranu za njegovu podršku tijekom proteklih pet godina. Nje-

govo prisustvo bilo je izvor snage. Slijedila je opsežna lista zahvala, prepoznajući sponzore koji su podržavali "Zvonimir" tijekom proteklih 30 godina: velikodušnost I & D Grupe, Melbourne Law Studija, Matic Electricsa, Riva Property Grupe i Slavonija Delija bila je priznata s iskrenom zahvalnošću. (Nastavak na sljedećoj stranici)

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

SPRINGVALE NJEGOVANJE HRVATSKE BAŠTINE I BOGATOG FOLKLORNOG NASLJEĐA (3)

(Nastavak s prethodne stranice)

Gala večer bila je svjedočanstvo otpornosti kulture, snage zajednice i nepokolebljive predanosti održavanju tradicija živima za buduće naraštaje

atalie je potom pozvala sve prisutne da nastave uživati u večeri, koja je počela s pladnjevima predjela (meze) čiji se "vrhunski sastojci" mogu pronaći na prodajnom mjestu tvrtke "Slavonija Deli". Posebno je istaknula Kathy Filipović i njenu dosljednu podršku radu ovog folklornog ansambla. Natalie je izrazila zahvalnost u ime djece i Odbora, pozivajući Kathy kako bi joj uručila buket cvijeća u znak njihove zahvalnosti. Nadalje, Natalie je istaknula važnost očuvanja hrvatske kulture, posebno u svjetlu evoluirajućih vremena. Potaknula je sve prisutne da se ponose svojim kulturnim nasljeđem, navodeći ovu večer kao dokaz zajedničkog ponosa koji svi osjećaju. Pozvala je na daljnju podršku hrvatskim folklornim grupama, nogometnim klubovima i crkvama, ističući da takva podrška igra ključnu ulogu u održavanju tih entiteta iz godine u godinu. Naglasila je i važnost donacija kako bi se osiguralo daljnje postojanje tih kulturnih institucija. Zamislila je budućnost u kojoj će sljedeća pokoljenja moći ponosno stajati, baš kao što je to činilo i ovo pokoljenje te večeri. Dok je Natalie Klafurić završavala svoj govor, dvorana je odjekivala pljeskom, odražavajući zajednički ponos i predanost očuvanju hrvatske baštine. Večer nije bila samo proslava, već i potvrda trajnog duha "Zvonimira" i njegove predanosti prenošenju "tradicijske baklje". Gala večer bila je svjedočanstvo otpornosti kulture, snage zajednice i nepokolebljive predanosti održavanju tradicija živima za buduće naraštaje. Tridesetogodišnje "Zvonimirovo" putovanje dosegnulo je puni krug, a odjeci te noći nedvojbeno će odzvanjati godinama, nadahnjujući zajednicu na nastavak slavljenja i oslikavanja svojeg bogatog kulturnog platna. Uzbuđenje tijekom večeri poraslo je za vrijeme aukcije na kojoj je ponuđen pršut koji je ustupljen za pohvalni iznos od 1000 dolara.

Zajednički ponos i predanost očuvanju hrvatske tradicije

Međutim, vrhunac večeri dogodio se kada se sreća osmijehnula jednoj sretnoj osobi koja je osvojila željenu prvu nagradu od 10.000 dolara u napetoj tomboli "Last Man Standing". Slavlje se nastavilo uz ritam glazbe i plesa do ranih jutarnjih sati tijekom kojih je u radosnom tonu završena proslava ove velike obljetnice.

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

Sjeveru BiH se otvaraju vrata Europske unije LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA Bit će zanimljivo

Posavina, ali i sjever BiH općenito, imaju mogućnost dodatnog ulaganja u organsku proizvodnju koja sve više postaje hit na tržištima Europske unije

a oporavak i razvoj domaćeg poljoprivrednog sektora, pored ulaganja u tehničko-tehnološku opremljenost, a što je put snažnijoj konkurentnosti, kao i vidljivost na tržištima Europske unije, ključno je imati brz i učinkovit pristup navedenim tržištima, preduvjet čega je �itosanitarna inspekcijska kontrola na granicama. U vremenima smanjenje ekonomske aktivnosti koja traži strateške i harmonizirane poteze svih razina vlasti, od iznimnog su značaja zalaganja Vanjskotrgovinske komore čiji predstavnici konstantno lobiraju za bolju protočnost roba na granici, a osobito kada govorimo o poljoprivrednim proizvodima koji su osnova ekonomskog razvoja pojedinih dijelova BiH. To osobito vrijedi na širi prostor Posavine, a koja, zahvaljujući načelnom dogovoru BiH i Republike Hrvatske, ima širom otvorena vrata za izvoz veće količine poljoprivrednih proizvoda u kraćem razdoblju. Vanjskotrgovinska komora tražila je, naime, da se, osim postojeća dva granična prijelaza s RH s potpunom

Pristojba za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, osim ako nije riječ o odricanju u korist državljanstva neke od država nastalih raspadom SFRJ. U tom slučaju pristojba iznosi 200 KM

ok u Bosni i Hercegovini sve ostalo stagnira i nazaduje, nažalost, po masovnosti i dinamici odricanja građana od državljanstva Bosna i Hercegovina je prva u regiji, piše Večernji list BiH. Primjerice, dok se u Hrvatskoj na godišnjoj razini iz državljanstva ispiše tek nekoliko desetaka ili stotinjak građana, u BiH je taj broj odavno izražen u tisućama. U razdoblju od 1. siječnja 1996. do 10. ožujka ove godine državljanstva BiH odreklo se 97.296 osoba, od kojih ga se 17.997 njih odreklo u posljednjih pet godina. Državljanstva BiH su se 2018. odrekle 4493 osobe, 2019. godine 4160, 2020. godine 3169 osoba, 2021. godine 3111, dok ga se 2695 osoba odreklo prošle godine. Odavno je u BiH pristojba za odricanje od državljanstva pozamašan proračunski prihod kojeg se država ne želi odreći. Ovisno o tome u korist koje države se podnositelj zahtjeva odriče bh. državljanstva, iznos pristojbe varira. Pristojba koja se ovom prilikom plaća iznosi 800 KM, osim ako nije riječ o

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

A IZVOZ HRANE NA MILIJUNSKA TRŽIŠT

inspekcijskom kontrolom – tzv. BIP-ovi (�itosanitarna i veterinarska kontrola), a to su Gradiška i Bijača, otvori još jedan. Zalaganja su okrunjena prilikom jednog od sastanaka održanog u Zagrebu prilikom čega je najavljeno kako će granični prijelaz Svilaj biti u kategoriji BIP-ova, potpuno opremljen. Takvo što značit će mnogo poljoprivrednicima sjevernog dijela BiH koji će dobiti otvorena vrata Europske unije, naravno uz poštivanja visoke razine sigurnosti i kvalitete. Iako se na prvi pogled ne može uočiti izravna veza poljoprivrede i digitalizacije, ona ipak postoji kada govorimo o ukupnom izvozu, odnosno potrebi da se isti pojednostavi i ubrza. Na 6. digitalnom summitu zapadnog Balkana, najvećeg regi-

onalnog digitalnog događaja o suradnji u oblasti digitalne transformacije moglo se čuti da mnoge ekonomije imaju digitalna rješenja poput digitalnog potpisa, ali da se on u BiH još ne korist te da u BiH nije uspostavljena relevantna institucija koja će upravljati procesom digitalizacije. Osim domaćih izvora �inanciranja, za ovaj sektor gospodarstva bit će iznimno značajno stvoriti preduvjete za korištenje instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) koji realizira Europska unija, a za koji unutar BiH do sada nije dovoljno političke spremnosti. Dodijeljena sredstva EU-a za programe IPARD III okvirno su razdijeljena na Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku, no, ako se unutar BiH

uspostavi struktura potreba za učinkovito povlačenje sredstava, ovoj skupini zemalja mogla bi se pridružiti i BiH. Naime, raduje činjenica da je novo Vijeće ministara BiH kao strateški cilj de�iniralo brži i e�ikasniji razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, a u srednjoročnom razdoblju namjera je osigurati razvoj i integriranje sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja BiH u europsko i svjetsko tržište. U konačnici, Posavina, ali i sjever BiH općenito, kao područja izrazito povoljnih klimatoloških uvjeta, ali i kvalitetnih podloga za ratarsku proizvodnju, imaju i mogućnost dodatnog ulaganja u organsku proizvodnju koja sve više postaje hit na tržištima Europske unije.

pokazuju i da je prošle godine bilo najmanje onih koji su se u proteklom sedmogodišnjem razdoblju odrekli državljanstva, odnosno takva slučaja bila su 2622 - kazali su ranije za medije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Naglasili su kako su od 2015. do kraja prošle godine uplaćena 14,02 milijuna KM po osnovi pristojbe za odricanje od državljanstva BiH. Uz taj iznos, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu od 2020. do početka ove godine po osnovi te pristojbe “leglo je” dodatnih 2,47 milijuna KM. Novi pravilnik će odricanje od državljanstva BiH dodatno zakomplicirati te povećati troškove. Građani koji se odriču državljanstva Bosne i Hercegovine morat će ubuduće dostavljati i potvrde da

nemaju nikakva dugovanja prema nadležnim institucijama u zemlji. Navedeno je to u pravilniku o postupku prestanka državljanstva BiH putem odricanja, koji je skrojilo Ministarstvo civilnih poslova, a koji se trenutačno nalazi u fazi konzultacija. A kako stvari u ovoj državi stoje, svaki papir se plaća. Iz Ministarstva civilnih poslova naveli su kako je potrebno urediti uvjete i način provođenja postupka prestanka državljanstva BiH putem odricanja zato što Zakon o državljanstvu nije de�inirao način tog postupka, potrebnu dokumentaciju i postupanje nadležnih. Također, planom integriteta Ministarstva civilnih poslova BiH za razdoblje od 2022. do 2026. godina Sektor za državljanstvo i putne isprave obvezan je predložiti interni akt kojim će biti reguliran postupak prestanka državljanstva BiH putem odricanja. Spomenutim pravilnikom navedeno je tko sve može podnijeti zahtjev za odricanje od državljanstva BiH, ali i istaknuto kako dijete starije od 14 godina mora dati pisanu suglasnost. Također, u spomenutom dokumentu navedena je i opsežna dokumentacija koju će građani ubuduće morati dostaviti ako se žele odreći državljanstva BiH.

Plaćanje poreza i pristojbe uvjet za ispis iz državljanstva BiH

odricanju u korist državljanstva neke od država nastalih raspadom SFRJ, gdje je iznos značajno manji - 200 KM. Tako je, primjerice, u Crnoj Gori pristojba 588 KM, u Hrvatskoj 657, a u Srbiji 580 KM bez obzira na to u korist koje države se vrši odricanje od državljanstva ovih zemalja. Državljanstva BiH se od 2015. do ove godine odreklo 30.087 građana, a na tome su itekako zaradila tijela vlasti jer je više od 16 milijuna KM uplaćeno za pristojbe. Podaci Ministarstva civilnih poslova BiH pokazuju da se 2015. godine državljanstva odrekla 3591 osoba, dok se u razdoblju od 2016. do 2020. taj broj kretao u rasponu od 4000 do 4500. - Državljanstva se u 2020. godini odreklo 3168 građana, a 2021. njih 3110. Podaci

Dva bošnjačko-muslimanska člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Sejdo Komšić, na sjednici Predsjedništva predložili su Zaključak pod nazivom „Eskalacija napada organa RS na temeljne odredbe Daytonskog sporazuma i ugrožavanje ustavnog poretka BiH“ te preglasali srpsku članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović. I prosječno upućena osoba u BiH zna da u slučaju preglasavanja svaki od tri člana može staviti veto na ono u čemu je preglasan. Budući da je to tako dva bošnjačko-muslimanska člana znaju da će srpska članica Predsjedništva staviti veto na ovaj dugački zaključak, znaju kako će Željka Cvijanovićka to dati na Skupštinu Republike Srpske, kao što znaju da će Skupština odbiti takav zaključak. Postavlja se logičko pitanje, zašto to Bećirović i Komšić rade? Više je razloga tim njihovim glupostima. Jedan je da slažu običnom bošnjačko-muslimanskom narodu jer znaju da velika većina običnih ljudi ne zna za pravila i procedure pri donošenju odluka Predsjedništva, a drugi, da na taj način izvrše pritisak na međunarodnu zajednicu, ne bi li i ona prihvatila mišljenje njih dvojice i osudila Republiku Srpsku. Treći je čisto populistički jer misle da će tako povećati svoj politički rejting. Nakon što je Sejdo Komšić prema izraelskoj veleposlanici Galit Peleg nastupio krajnje nekulturno, seljački, prostački, nazvavši je budalom i kako sve ne, nakon što je osramotio BiH, svoj komentar dali su mnogi, a među njima Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS): „Nema opravdanja kojim se mogu opravdati žrtve djece i civila. Ovdje se ne radi o tome tko je uz Izrael, a tko uz Palestinu, ovdje se radi o tome tko stoji uz demokraciju, a tko uz teroriste. Drago mi je da je čaršija (misli na Bošnjake-muslimane iz sarajevske, odnosno bošnjačko-muslimanske politike) izašla iz ormara! I da, HVO se borio protiv Hamasa i Hezbollaha.“ „Željko Komšić je ovom svojom izjavom pokazao da je instrument terorista“, kazala je eurozastupnica Željana Zovko. Ono što je malo tko primijetio ili nitko ne želi primijetiti, jest činjenica da je izjava Sejde u dlaku ista kao i izjava reisa Kavazovića. Osobno mislim da je Sejdo instrument u rukama Bakira Izetbegovića, no to skoro da je isto kao da je u rukama terorista. Gdje je zapravo Sejdina greška? Ovo nije borba ni rat između Palestine i Izraela, nego između Izraela i terorističke organizacije Hamas, koju je cijeli svijet proglasio terorističkom. I zbilja su mnoge bošnjačko-muslimanske organizacije izašle iz ormara. Na tzv. skupu solidarnosti jedan broj građana okupio se na platou ispred Vijećnice u Sarajevu. Uzvicima „Slobodna Palestina, Slobodna Gaza!“ završen je taj skup kojega je organizirala, opet „neformalna“ grupa građana pod nazivom „Prijatelji države Palestine“. Pisati o činjenici da je u napadu Hezbollaha ubijeno 1417 osoba, uključujući 248 žena i čak 447-ero djece te da je to teroristički čin, nema smisla jer ovi baš slave što je toliko djece i žena pobijeno. Na Kongresu SDA, zastupnici Bošnjaci-muslimani odali su počast poginulim Palestincima, što je u redu, međutim neshvatljivo je da tom prilikom nisu odali počast i poginulim Izraelcima! I tim postupkom sarajevska čaršija je izašla iz ormara, kako kaže Slaven Raguž. Vlast u Zeničko-Dobojskom kantonu preuzela je SDA. Podsjetit ću vas, poštovani čitatelji, odmah poslije eliminiranja SDA iz vlasti napisao sam kako će Bakir Izetbegović vremenom razvaliti novu koaliciju. To je postigao u Zeničko-Dobojskom kantonu, na redu je sarajevski i ostali. Istovremeno, pred Kongres stranke na žalbu Šemsudina Mehmedovića, zvanog hedija (dar), zbog odbijanja njegove kandidatura za predsjednika SDA, Apelaciona komisija SDA donijela je Odluku o odbijanju njegove žalbe. „Strah od poraza, diktatura, jednoumlje. Po nalogu Bakira Izetbegovića ponovno djeluje ‘pravnik’ Dževad Mahmutović zbog koga je propala revizija tužbe protiv Srbije za genocid“, samo su neke od izjava Šemsudina Mehmedovića koji se nije uspio niti kandidirati, a kamoli biti izabran za predsjednika SDA. Na Kongresu stranke opet je aklamacijom izabran Bakir Izetbegović. Šemso nije ni nazočio Kongresu jer je znao rezultat. Kakva će biti njegova daljnja politička sudbina u SDA, više je nego očito, a bez SDA on je ništa. S druge strane, ministar sigurnosti BiH, zatražio je od Tužiteljstva BiH da žurno provede istragu o nelegalnom i lažnom predstavljanju Chritijana Schmidta. Iz Tužiteljstva su odgovorili kako oni nisu od Agencije za provođenje zakona zaprimili izvješće o kaznenom djelu iz nadležnosti Tužiteljstva. Videći da je vrag odnio šalu reagirali su iz OHR-a pojašnjavajući na koji način se bira, odnosno imenuje Visoki predstavnik za BiH. Jasno, u tom pojašnjenju ne stoji da potvrdu njegova imenovanja treba dati Vijeće sigurnosti. Igra gluhih telefona se nastavlja, a možda će se i okončati jednoga dana. 16. listopada Dodik bi se trebao izjasniti o krivnji koju mu na teret stavlja Tužiteljstvo BiH. Budući da tekst za Vjesnik moram poslati prije njegova izjašnjavanja pokušat ću predvidjeti tijek događanja. Iz nekih političkih krugova idu sa špekuliranjem, te tvrde da se Dodik neće pojaviti pred Sudom. Prije će biti kako bi oni željeli da se ne pojavi jer bi na taj način priznao da je kriv. Osobno bih s 99 postotnom sigurnošću tvrdio da će se Dodik pojaviti na Sudu, da će negirati krivicu jer se on odlučio za dugotrajni sudski proces. Nada se da će pobijediti Sud, kao što je Šešelj pobijedio Haaški sud. Idu li mu na ruku najnovija događanja glede rata Izraela protiv Hamasa, veliko je pitanje. Nisam odvjetnik Dodiku, ali je sasvim sigurno kako je ovo političko suđenje! Jedno je sigurno, bit će veoma zanimljivo.

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

Australcima se savjetuje da promisle o eventualnom putovanju u Libanon N LI REZULTATI REFERENDUMA POKAZA

Većina zemlje odbila prijedlog da se glas urođenika u parlamentu zajamči Ustavom

ako su sve države i teritoriji, s iznimkom ACT-a, odbile prijedlog da se glas urođenika u parlamentu definira Ustavom, otkriveni su specifičniji podaci. Politički urednik SkyNewsa Andrew Clennell navodi da očekuje „velike objave” ovog tjedna nakon što je odbijen prijedlog o uvođenju glasa urođenika u parlament. Iako su na prošlotjednom referendumu sve države i teritoriji, s iznimkom ACT-a, odbile prijedlog uvođenja glasa urođenika u parlament, zajednice urođenika su ga velikom većinom podržale. Ova potpora čini se da je dosegnula nešto manje od 80% predviđene potpore kampanje za referendumski prijedlog u kampanji uoči referenduma na temelju anketa koje su proveli YouGov i Ipsos. No ova činjenica ukazuje na neugodnu stvarnost rezultata referenduma: urođenici Australije željeli su Ustavom osigurati svoj glas u parlamentu, a ostatak zemlje im to nije omogućio. „Znala sam, budući da sam razgovarala s građanima diljem Sjevernog Teritorija da golema količina urođenika u Australiji ne podržava ovaj prijedlog”, rekla je senatorica Jacinta Price, glasnogovornica oporbe za pitanja urođenika i vodeći zagovornik kampanje protiv referendumskog prijedloga nakon što je u subotu propao referendumski prijedlog. Golema količina možda ovisi o tome kako definirate taj termin, no zasigurno nigdje niti blizu većine. Izbora jedinica za Lingiari, koja zauzima većinu područja Sjevernog Teritorija izvan Darwina, glasala je protiv referendumskog prijedloga s 56 naspram 44%. Situacija je bila drukčija u udaljenim dijelovima izborne jedinice u kojima se većinom nalaze zajednice urođenika. Dvadeset i jedna udaljena izborna komisija Australske izborne komisija pregledala je ove zajednice i u svima, osim u jednoj, pronašla da je veći-

na glasovala za referendumski prijedlog. Ukupno je u udaljenim zajednicama 8.638 osoba glasovalo za referendumski prijedlog, 3.143 glasovale su protiv, a to znači da je 73% građana podržalo referendumski prijedlog. U Lingiari također spada Alice Springs čija se populacija, sukladno popisu stanovništva iz 2021., sastoji od 21% Aboridžina i stanovnika otočja Torres Strait. Alice Springs glasovao je protiv referendumskog prijedloga, ali s manjom razlikom negoli većina zemlje, ukupni broj glasova za prijedlog iznosio je 45%. Stanovnici drugog velikog naselja u Lingiariju, Palmerstonu sastoje se od svega 15% urođenika te su velikom većinom glasovali protiv referendumskog prijedloga, podrška prijedlogu iznosila je svega 22% ukupnog broja glasova. Dio Palmerstona koji se nalazi unutrar druge izborne jednice Solomona također je s nadmoćnim brojem glasova bio protiv prijedloga. U Queenslandu je situacija bila slična, male zajednice urođenika podržale su referendum, a većina ostalih područja glasovala je protiv. Palm Island, koji spada u izbornu jedinicu Herbert, ima populaciju urođenika iznad 91% sukladno podacima posljednjeg popisa stanovništva, a tri četvrtine građana glasovalo je za referendumski prijedlog. Mornington Island, koji se nalazi u izbornoj jedinice Kennedy, glasovao je sa 78% za referendumski prijedlog, njegovo se stanovništvo sastoji od 80% urođenika. Yarrabah, koji se nalazi u istoj izbornoj jedinici te u kojem ima 96% urođenika, podržao je referendumski prijedlog sa 76% glasova. Stanovnici mjesta Hope Vale u izbornoj jedinici Leichhardt broje 88% urođenika te su također sa 75% glasova podržali referendumski prijedlog. Međutim, ukupno gledano, sve su gore navedene izborne jedinice glasovale protiv

referendumskog prijedloga, ukupna potpora prijedlogu u Queenslandu jedva da je premašila 30%. U Zapadnoj Australiji vidjeli smo snažan kontrast ukupnog rezultata države i dijelova države u kojima žive poglavito urođenici. U mjestima Halls Creek, u kojima 98% stanovnika čine urođenci, referendumski prijedlog podržan je s 52%, Fitzroy Crossing koji ima 62% urođenika podržao je prijedlog sa 71%. Ukupna potpora referendumskom prijedlogu u Zapadnoj Australiji iznosila je svega 36%. „Naravno, nije postojala potpuna ujedinjenost mišljenja u otočnim zajednicama Aboridžina i stanovnika otočja Torres Strait. No nijedna se zajednica oko ničega nigdje u svemu ne slaže”, rekao je ministar zdravstva Mark Butler. „No ideja da ne postoji nadmoćna potpora za referendumski prijedlog u zajednici urođenika otočja Torres Strait je dodatna glasina i demantirana je nekima od ovih rezultata.” Nedostatak ujedinjenosti vidljiv je i u Novom Južnom Walesu gdje je nekoliko zajednica urođenika glasovalo protiv referendumskog prijedloga. Bewarrina u iznornoj jedinici Parkes ima udio urođenika u ukupnom stanovništvu od 56%, no tek je 36% građana podržalo referendumski prijedlog. Wilcannia, u istoj izbornoj jedinici, ima 51% urođenika te je s 39% glasova podržala referendumski prijedlog. Ova izborna jedinica sveukupno gledano glasovala je protiv referendumskog prijedloga s nadmoćnih 79%. Pet izbornih komisija za udaljena područja u svima su zabilježile glasove većinom protiv referendumskog prijedloga. U Južnoj Australiji, čija je ukupna potpora referendumskom prijedlogu iznosila 35%, tri mobilne izborne komisije obuvatile su 1.039 osoba, a njih 61% podržalo je referendumski prijedlog.

ajnoviji savjet australskim putnicima u Libanonu izdan je nakon što su izraelske obrambene snage započele zračne napade na lokacije pod kontrolom Hezbolaha u južnom Libanonu. Ministrica vanjskih poslova Penny Wong pozvala je Australce da napuste ovu zemlju ukoliko njihov ostanak nije nužan. „Ako se nalazite u Libanonu molimo Vas da razmotrite je li Vaš boravak u ovoj zemlji nužan”, izjavila je senatorica Wong. Dodala je da bi građani Australije koji žele putovati u Libanon trebali ponovno razmotriti svoje planove. Kasnije tijekom dana očekuje se nekoliko evakuacijskih letova koji će letjeti iz Tel Aviva, a na kojima će se nalaziti građani Australije koje će charter letom prevesti Australske obrambene snage i civilni charter letovi, potvrdila je ministrica. „Mogu potvrditi da australska vlada planira organizirati nekoliko letova iz Tel Aviva kojima će australski građani moći napustiti tu regiju”, izjavila je. „Također

ćemo se koordinirati s partnerima koji pomažu svojim građanima da otputuju kući. Želite li otići, svakako Vam savjetujemo da iskoristite prvu mogućnost koja se ukaže. Molimo nemojte čekati druge mogućnosti.” Ministrica vanjskih poslova nije potvrdila koliko će građana putovati ovim zrakoplovima. Ova informacija objavljena je nakon što su otkazana dva komercijalna leta, a vlada je kao razlog otkazivanja letova navela da se radi o „vrlo

ođa oporbe Peter Dutton opisao je „osjećaj olakšanja” nakon odbacivanja referendumskog prijedloga na održanom referendumu, dok se novi vođe trude pronaći put naprijed. Australci su s velikom većinom odbili referendumski prijedlog na nacionalnom referendumu koji se održao u subotu u kojem je samo jedna država većinski glasovala za referendumski prijedlog. Nakon što je predvodio kampanju protiv referendumskog prijedloga, Dutton je rekao da je osjetio olakšanje nakon što se u nedjelju ujutro probudio u strahu bojeći se da se zemlja „promijenila” nagore i da je referendumski prijedlog podržan. „Imamo razloga za slavlje. Živimo u najboljoj zemlji na svijetu. Trebali bismo slaviti uspjeh koji sada imamo u zajednicama urođenika. Da smo uklopili glas urođenika u Ustav, mislim da bismo u rizik doveli neke od naših uspjeha… morali poslušati presudu… učinimo li to, imamo priliku stvoriti svijetlu budućnost”, rekao je Dutton. Vođa Liberalne stranke uzvratio je udarac u intervjuu za emisiju 60 Minutes radi kritika njegove uloge u kampanji protiv referendumskog prijedloga koju je poznati zagovornik kampanje za referendumski prijedlog Thomas Mayo opisao kao „odvratnu”. „Na svakog drugog birača liberala koji su glasova-

li protiv referenduma nije utjecala moja kampanja. Na njih je utjecala činjenica da jednostavno nije bilo dovoljno detalja”, rekao je Dutton. „Premijer je djelovao protivno savjetu. Upozoren je da ne vodi zemlju ovim putem razdora, no on je donio odluku kojom dizajn glasa urođenika nije podijelio s građanima. Iz vlastitih razloga, iz vlastite motivacije i samointeresa, premijer je smatrao da bi ovo mogao biti njegov veliki trenutak. Mislim da to nije vrsta vodstva koju Austalci žele. Vodstvo bi se trebalo baviti našom zemljom, urođenicima, trenutkom jedinstva, a on (premijer Anthony Albanese) prokockao je tu priliku.” Albanese je izjavio da je kampanja za potporu referendumskom prijedlogu učinila „sve što je mogla” dodajući da ovaj glas nije „kraj putovanja” kada govorimo o rješavanju nejednakosti Aboridžina. „Kao što sam nebrojeno puta ponudio suradnju sa svima diljem političkog spektra o tome koji će

izazovnoj situaciji koja se neprekidno mijenja”. Više od 800 građana Australije nalazilo se na prvom letu koji je organiziran uz pomoć vlade, za London kasno u petak po lokalnom vremenu. Oko 10.000 Australaca koji možda imaju dvojno državljanstvo i ne namjeravaju napustiti zemlju treutno se nalazi u Izraelu. Ministar obrane Richard Marles rekao je da se broj Australaca koji žele napustiti Izrael broji u stotinama.

UPOZORENJE

Dutton kritirao Albaneseov „samointeres” V

NAKON PORAZA REFERENDUMSKOG PRIJEDLOGA

biti idući koraci u slučaju da građani podrže prijedlog, tu ponudu ponavljam i danas,” rekao je Albanese. „Ovaj trenutak neslaganja nas neće definirati, neće nas razdvojiti. Mi nismo birači za ili protiv. Mi smo svi Australci i kao Australci zajedno moramo odvesti našu zemlju i dalje od ove rasprave, a da ne zaboravimo zašto smo ju uopće i započeli.” Odbijanje referendumskog prijedloga bilo je predviđano anketama uoči održavanja referenduma, a konačni rezultat bio je šok za brojne pristaše kampanje za prijedlog. U subotu poslije podne manje od 40% građana Australije glasovalo je za referendumski prijedlog, a Zapadna Australija bilježila je najveći udio onih koji su glasovali protiv. Jedina država odnosno teritorij koji je većinskim dijelom podržao referendumski prijedlog bio je ACT - u njemu je više od 157.000 građana glasovalo za referendumski prijedlog odnosno oko 60% ukupnog broja birača.

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

U Hrvatskoj je na sceni opće ljevičarsko "zombiranje" Hrvateka po formuli - objektivan si samo dok si naivan

ok je svijet na rubu globalnog sukoba na Bliskom istoku i dok polako klizimo prema trećem svjetskom ratu, u Lijevoj našoj je na štih došla jeftina trivijalizacija blisko-istočnog sukoba. Ostarjeli, trbušasti i pomalo senilni Titovi pioniri, tobože nesvrstani, pušu u svoje samoupravne trube. Sve su to "nesvrstani" koji su se već davno svrstali, samo na krivu stranu. Kako ne mogu otvoreno pokazati koliko im je drago što su Arapi napokon "krenuli" u obranu svojih "ljudskih" prava, uporno pokušavaju dokazati kako je i autogol ustvari ipak gol. Sve je dozvoljeno kad je u pitanju omražena država Izrael koja je navodno onemogućila Palestince da uživaju u svojoj državi. Dopušteno je upasti preko granice, ispaliti bezbroj raketa po izraelskim gradovima, krenuti u lov na izraelske taoce po cestama i kućama, ubijati i masakrirati žene i djecu… Međutim, kad Izrael na to odgovori, nastaje klasično kmečanje i zapomaganje nad tragičnom sudbinom Arapa. Židovski fašisti i ubojice, hoće nas istrijebiti na našoj zemlji, itd. Istina. Ta je zemlja do 1948.g bila arapska kada je Ben Gurion, uz podršku UN-a odnosno zajednice svih naroda, nakon svih pogroma Židova u drugom svjetskom ratu, osnovao židovsku državu Izrael. Svjetske su se sile složile da se Izrael osnuje kao država upravo na tom tlu gdje se nalazi i danas jer je još prije tisuću i više godina prije Isusa to bila židovska zemlja. Od samog svog osnutka ta je država židovska enklava okružena vječnim neprijateljima Egiptom, Sirijom, Jordanom, Libanonom….

Ljevičari kmeče i zapomažu

I da je problem samo u teritoriju on bi vjerojatno i bio u nekoj fazi i rješiv. Ne, problem je u samoj židovskoj državi. Ona za Arape jednostavno mora nestati. I dok ljevičari kmeče i zapomažu kamo će se sada evakuirati milijuni Arapa s pojasa Gaze jer je Netanyahu pozvao civile da se sklone na jug, uopće ih ne zanima kamo bi trebalo otići, po ideji Hamasa, Hejzbolaha i ostalih militantnih skupina, deset milijuna Židova koji već više od pola stoljeća žive u Izraelu. Valjda te ljude treba pobacati u more da bi se zadovoljila arapska mržnja na Židove u Izraelu. Uglavnom, izraelske kopnene granice su neprijateljske granice. Pred svijetom je Armagedon. Vojske se okupljaju na simboličkom mjestu ispod planine Megido po scenariju koji je od davnine označen kao kraj svijeta. Preostaju nam samo molitve… Davno je Truman Capote napisao da je više plača zbog uslišanih molitva negoli zbog neuslišanih Ustvari, kad se malo vratimo u prošlost i uključimo dijalektički materijalizam, sve se svodi na borbu za demokraciju. I Izrael i Hamas i Hezbollah su duboko uvjereni kako su baš oni jedini pravi borci za demokraciju. To što će u toj borbi ostati bez života i imovine tisuće i tisuće ljudi, koga briga. Ameri to znaju nazivati "kolateralna šteta", a Hamas sad

ne pušta civile iz Gaze da pobjegnu na jug i tako izbjegnu granatiranje i smrt već ih sili ostati kako bi im bili živi štit. Krajnje neljudski! Gdje su tu ljudska prava o kojima ljevičari tako rado laprdaju? Danas svi vjeruju demokraciji i za nju se navodno bore. Svi osim velikog Platona. On je još u četvrtom vijeku prije Krista objasnio što je srž tog pojma: "Vidiš li prijatelju ona tri čobana? Sve dok oni mogu nadglasati mene i Sokrata i zbog toga donositi odluke, ja u demokraciju ne vjeru-

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Sada imamo u Osijeku novi stadion, a stare pjesme dok budni drugovi policajci pažljivo prate "K'o to tamo peva"

jem". Čovječanstvo je kroz povijest isprobalo razne vrste političkih uređenja od plemenskog, despocija, autokracija, oligarhija… Demokracija je moderni sveti gral. Nesavršena je kao i sve ljudske tvorevine i često ju izobličavaju pod plaštem borbe za nju.

Kate bi mogla jako razljutiti i one časne partizanske nasljednike

Tu se kontra Platona i demokracije, ali pod njenim plaštem, smjestila i naša Kate Peović iliti "Kate šmajser". U jednom biznis tjedniku Kate nam je pokazala svoj raskošni antitalenat za biznis. Kaže ona: "Privatno vlasništvo treba ukinuti, tržište suspendirati, a kapitalizam prevladati…". Hrabro ili budalasto!? Pitam se hoće li se s time složiti npr. njena lijeva kolegica Zdenka Urša Raukar? To bi moglo izazvati novi raskol na hrvatskoj ljevici. Zdenkin odgovor mogli bi saznati tek kad prebroji sve svoje nekretnine ili ih preko noći proglasi društvenim vlasništvom. Kate bi mogla jako razljutiti i one časne partizanske nasljednike koji žive u nekadašnjim "židovskim" stanovima u centru Zagreba. Zar bi to ponovno uvedeno "društveno vlasništvo" trebalo predati Kati i njenoj Radničkoj fronti na upravljanje? Kako su oni upravljali s društvenim dobrima po komunističkoj metodi svi mi malo stariji znamo jer smo to proživjeli. One mlade, naivne i neobrazovane još bi mogla zavesti svojim ljepljivim komunističkim idejama, ali to bi onda doista značilo da su Hrvati jedan od najglupljih naroda. Znam da ljudi obično ne nauče puno iz povijesti, iako se ona naziva učiteljicom života, ali povjerovati Kati i Radničkoj fronti stvarno bi značilo da idemo kvragu! Kad je naše Kate prvi puta objavila sliku svoje babe u partizanskoj uniformi s pištoljčinom do koljena, odmah je bila izabrana u Sabor po načelu "bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega". I sad bi "ništa od ničega" suspendirala vlasništvo, tržište, kapitalizam i vratila komunizam. Stvarno tužno i žalosno. Navodno je izdana monogra�ija "Veterani o erotici". Pravi naziv bi trebao biti: "Priče iz davnine".

Shvatio je to Milanović

Željko Trkanjec i dalje trkelja. Nakon što je Hamas "akcijom kao iz udžbenika" počeo loviti civile i odvoditi ih kao taoce u podzemne tunele u Gazi, naš je Željko pao u laganu eksta-

zu pa piše: "Hamas može proglasiti pobjedu. Akcija kao iz udžbenika". U kojem udžbeniku je naš Željko pročitao da je lov na obitelji, djecu, ljude na ulici, u trgovinama… nešto pobjedničko, nešto što se može slaviti? Ljevičari, vrijeme je da se uozbiljite! Naravno, kad Bibi uzvrati ovim teroristima na krvavi način onda će započeti novinarsko kmečanje i pozivanje na "međunarodno" pravo… Prvi je to shvatio predsjednik Milanović upozorivši Izrael da je svaka osveta nedopustiva. Zar ono što su napravili Hamasovci nije bila osveta puna mržnje na Izraelce? Koja hipokrizija. Trkanjec može slaviti "pobjeduv s Hamasom, ali nakon toga će uslijediti krv, suze i katarza. Židovi su sve to prošli u Drugom Svjetskom ratu, Hezbolah i Hamas to tek čeka. Umjesto pobjede dolazi im horor. Kod nas je horor, hvala Bogu, još uvijek samo na TV-u. Zato treba što više gledati noćni TV program, koji je toliko hororiziran da je nemoguće pronaći �ilm poslije kojeg je moguće zaspati. Stoga se prije spavanja preporučuje čitati komentare Željka Trkanjca jer čitajući ih zaspete dok kažete keks. Je li je Gogolj "Mrtve duše" pisao dok je još bio živ? U Hrvatskoj je na sceni opće ljevičarsko "zombiranje" Hrvateka po formuli - objektivan si samo dok si naivan. Postavljaju se neka pragmatična pitanja. Ako ne-daj-bože Izrael izgubi rat, implicirali li to i mogućnost povratka nekih od Židova u tzv. "židovske stanovev u centru Zagreba. Ne daj Bože! Pa jedva smo četrdeset i pete istjerali ustaše iz tih stanova i uselili "naše", pa sad da moraju opet van. Znamo sindrom "snjegovića" kojem se svaka gruda snijega čini k'o rodna gruda. Tako se i našim nasljednicima partizana svaki stan u koji su uselili u svibnju 1945.g. čini k'o roditeljski stan. Kako je Hrvatska prva u EU po duljini života djece s roditeljima, ova partizanska "dječica" stvarno su se udomaćila u roditeljskim stanovima.

'Kako su četničke cajke pokorile Hrvatsku'

Uostalom, bolje je živjeti sto godina kao milijunaš nego deset dana u bijedi. Da se slučajno dogodi "dan iseljenja", mislite li da bi naša prija Aleksandra Prijović rasprodala pet zagrebačkih Arena? Zlobnici iz Hrvatskog tjednika prate to "događanje narodav člancima "Muzika za hrvatske idiote"

ili "Kako su četničke cajke pokorile Hrvatsku kad već nije mogla njihova čizma"… Ima ponešto istine u tvrdnji Andreje Černivec da "na koncerte cajki u Hrvatskoj odlaze oni Hrvati kojima je i najgora Jugoslavija uvijek bolja od bilo kakve Hrvatske". Naivniji misle da je najezda cajki opći napad na hrvatsku kulturu. Debelo je to pretjerano jer nitko mladima, koji gotovo svaki vikend po klubovima slušaju i urliču uz cajke, nije to nametnuo. Sami su to odabrali. Zašto? Kako? Imamo državu, ali zadržali smo, kako je rekao Tihomir Dujmović, "teški zadah jugoslavenstva". Uostalom, Višnja Strenja nas želi malo ohladiti pa kaže kako i nije sve baš potpuno crnilo. Ima tu kod naše Prije i ozbiljne poezije. Tako citira tekst jedne od pjesama: "Pijana u gradu, pun mesec diže mi pritisak, iza dobre žene se krije ozbiljan manijak. Znaš da mi mnogo prija kad si grub i nemaš stila. Oko mene vazduh, na tebe miriše. Sve je mračno i vrelo i tako požudno. U glavi slika tvoja na krevetu dok ležim gola…" Čista nepatvorena poezija! Kakav Tin Ujević, Arsen Dedić… Dobro! Nije ni u doba naše mladosti svaka pjesma bila poezija, ali bar nisu zavijale "pevaljke". Uz svu našu domaću i stranu zabavnu glazbu stvarno je kulturološki fenomen da Hrvateki, napose oni mladi, toliko žude za srpskim pevaljkama i cajkama! Zanimljivo da o tome nema nikakvog znanstvenog istraživanja. Pitam se hoće li nam i poezija postati kao tekstovi iz ovakvih pjesama? Bolje je izdati knjigu ovakve ili slične poezije nego domovinu… Kad smo već kod apsurda, stari Grunf ima jednu duboku misao: "Tko u braku ne poludi, taj stvarno nije normalan". U "herojskoj Rijeci desničarske su stjenice "zauzele" dva nebodera. Prije toga je "crvena zvijezda" zauzela jedan krov nebodera. Riječani su tako stalno pod nekom okupacijom. I dok se Riječani bakću sa stjenicama, politika i ljevičarski mediji otvorili su sezonu lova na novog "teroristu" koji je na tekmu Hrvatska -Turska u Osijeku unio na stadion slovo U. Protiv tog slova borili smo se četiri godine. U Ukrajini baš ne vole slovo Z. Sve mi se čini da ćemo uskoro morati mijenjati abecedu i baciti u koš slova U i Z. Stariji će se sjetiti kako je nekada Carla del Ponte trpala u isti koš Mladića, Karadžića i Gotovinu. To je igra na jedan koš koja je postala popularna zahvaljujući našoj Carliti. Nedavno je u Saboru netko naivan pokrenuo inicijativu da se zabrani javno isticanje petokrake. Spomenuo sam već u prošloj kolumni kako je ta inicijativa već na početku odmah neslavno propala. Valjda i stoga jer većina naših zastupnika zna da smo do države došli jer smo rođeni pod sretnom zvijezdom. Naša cajka Aleksandra bi to popratila svojom pjesmom: "Ti dobro si i zlo, ja palim se na to". Koliko se još njih pali na cajke, crvenu zvijezdu…? Gledam na HTV-1 u večernjim satima razgovor s ljevičarskom jugo-zvezdom Borom Dežulovićem. Čovjekom koji je prvi 1991.g, ušao s četničkom JNA u Vu-

kovar. Je li ga itko išta pitao o tome? Nije! Čovjek koji piše u Novostima Milorada Pupovca, a koje �inancira Vlada RH. Čovjek radi k'o crv iliti k'o riječka stjenica. U zagrebačkoj školi na prvi dan škole Ljeta Gospodnjeg 2030. Učitelj proziva: "Musafa al Zaru?", "Ovdje!", "Ahmed el Kabul", "Ovdje", "Fatima el Jusuf", "Ovdje" "Sar Abla Zic", tišina. "Sar Abla Zic" ponovi učitelj. Opet tišina. Javi se curica iz zadnje klupe: "Oprostite učitelju, mislim da sam to ja. Samo moje ime se čita Sara Blažić".

Lov na 'narodne neprijatelje'

Dana 15. listopada 2023.g. uvodi se komunistički demokratski red. Počeo je lov na "narodne neprijatelje" Osječko-Baranjske županije. Naime, grupa navijača je za vrijeme tekme Hrvatska – Turska pjevala "ustašku budnicu". Na TV-u država konkludentno daje do znanja da je dosta zaj***cije. Pa nismo se četiri godine borili za slobodu izražavanja da si sad, kak' vele Zagorci, sva'k popeva kaj god 'oće. Sjetite se kako su u komunizmu ljudi završavali u zatvorima jer su si htjeli popevati, recimo, Vilu Velebita. Naravno, znamo da postoje prekrasne pjesme kao što su "Po šumama i gorama" i od "od Triglava pa do Đevđelije", ali nije jasno zašto to navijači ne žele popevati. Ovi tek uhićeni "ekstremisti" radije krešte "Korak ide za korakom" pa sad koračaju u pratnji policajaca u pritvor. Tako sada imamo u Osijeku novi stadion, a stare pjesme dok budni drugovi policajci pažljivo prate "K'o to tamo peva". Nadam se da je Pupi zadovoljan. Oko dvadeset "pjevača" već leži u pritvoru, a narod kaže "tko leži, taj ne bježi". Ipak, TV-Nova nije javila je li privedena i Marija Vidović, operna pjevačica koja je prije početka tekme otpjevala himnu "Lijepa naša". Odmah mi je bila sumnjiva. Zar nitko od odgovornih drugova nije za vrijeme pjevanja upozorio "pjevačicu" da se ta pjesma s istim riječima i istom glazbom izvodila i u vrijeme NDH. Uostalom, neka ta operna pjevačica proba pet puta rasprodati Arenu. Očito naš narod ne ferma opere. Još davno, u vrijeme samoupravnog socijalizma, legendarni Đimi Stanić je dao "stručnu" de�iniciju opere koja glasi: bolje tri tripera nego jedna opera. Na sljedećim utakmicama repke Vidovićku može sasvim uspješno na lijevom krilu zamijeniti naša Kate šmajser. Ona ionako ima tako snažan glas da se čuje u svim ljevičarskim medijima, a to znači u gotovo svim medijima! Čuveni srpski akademik Jovan Deretić otkrio nam je kako je opera kao glazbena forma nastala baš u Srbiji, točnije u Šapcu. Tako je u davnim vremenima živio neki kamiondžija Pera koji mnogo lepo pevao. Jednom kad se u kafani popeo na stol i zapevao, oduševljeni ljubitelji opere digli su ga u zrak i uzviknuše: "O Pera, alaj ti vera!" Kažu da je u Srbiji tako nastala o-pera. I na kraju poruka orjunašima: "Nije dobro zadržati istu narav ako izgubite snagu"!

28 MOZAIK MALA KRIŽALJKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

KRIŽALJKA

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

PREHRANA

Što trebate znati o maslinovom ulju?

Maslinovo ulje namirnica je mediteranskog podneblja, pripada skupini alkalnih namirnica. Bogato je monozasićenim kiselinama i vitaminom E, koji umanjuje rizik od oštećenja i upale stanica. Polifenoli iz maslinovog ulja imaju protuupalno djelovanje te umanjuju simptome astme, osteoartritisa kao i reumatoidnog artritisa. Koliko god se činilo zdravim i korisnim, potrebno je znati kako svako maslinovo ulje nije jednako, te nema jednake učinke na naše zdravlje ili okus hrane.

Kako se proizvodi?

Proces proizvodnje maslinovog ulja odvija se u dvije faze. U prvoj fazi se zdravi plod masline drobi gnječenjem. U drugoj fazi prešanjem smjese zdrobljenih plodova, cijedi se čisto maslinovo ulje. Hladno prešanje je najčišća tehnologija obrade maslina. S obzirom na proizvodnju, razlikujemo nekoliko tipova maslinovog ulja. Tipovi se razlikuju po kakvoći, kiselosti te bene�itima za zdravlje.

Koji su tipovi maslinovog ulja?

1. Ekstra djevičansko maslinovo ulje (olio di oliva extravergine) dobiva se nakon prvog prešanja zdravog ploda masline, a kiselost (slobodne oleinske kiseline koje negativno utječu na kemijske karakteristike ulja) mu ne prelazi 0,8 %. Uz zadovoljenje kemijskih parametara, ulje mora još proći organoleptičku provjeru i ne smije imati niti jedan miris

svijetu kojim dominira kvarljiva roba i rokovi trajanja koji brzo ističu, postoji nekoliko odabranih kulinarskih čuda koja prkose normi. Bilo za pripravnost u hitnim slučajevima ili jednostavno za smanjenje bacanja hrane, stvaranje zaliha ovih bezvremenskih osnovnih namirnica mudro je ulaganje u vašu kulinarsku budućnost. Ove namirnice posjeduju izvanrednu sposobnost da izdrže test vremena te su naizgled imune (ili gotovo imune) na propadanje. Bilo zbog svojeg prirodnog sastava ili domišljatih metoda koje se koriste za njihovo očuvanje, ovih 10 namirnica može se čuvati dulje vrijeme bez gubitka kvalitete ili nutritivne vrijednosti. Njegov nizak sadržaj vlage, kiseli pH i prirodni enzimi stvaraju negostoljubivo okruženje za bakterije i mikroorganizme. Ako je čvrsto zatvoren, med može stajati neograničeno dugo. Arheolozi su čak otkrili posude s medom u drevnim egipatskim grobnicama koje su stare više od 3.000 godina i još su uvijek savršeno jestive! Sa svojim niskim sadržajem vlage i visokom razinom škro-

koji nije svojstven ulju. Stoga, primjerice, “ekstra djevičansko maslinovo ulje oplemenjeno grančicom ružmarina” zapravo nije ekstra djevičansko maslinovo ulje. Ovaj tip ima najizraženiji i zasigurno, najbolji okus. Koristi se za dresinge salatama, umake te priloge. U tim jelima aroma ovog ulja najviše dolazi do izražaja. 2. Djevičansko ulje (vergine) se dobiva nakon prvog tiještenja slabijeg ploda masline, pa mu je kiselost u odnosu na ekstra djevičansko ulje nešto veća, ali sadržaj masnih kiselina ne prelazi 2%. Ima nešto blaži okus od ekstra djevičanskog. Koristi se za prženje na tavi i pečenje. 3. Maslinovo ulje dobiva se

miješanjem ra�iniranog ulja i određene količine ekstra djevičanskog ulja, koje služi poboljšanju boje i okusa. Kiselost ovako proizvedenog ulja je oko 5 %. Neutralnije je u boji, okusu, mirisu te zdravstvenim dobrobitima koje ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje imaju. Ovako proizvedeno ulje je slabije kvalitete, ali se može koristiti za prženje. 4. Light verzija ulja koju treba izbjegavati jer se proizvodi iz kombinacije djevičanskog i ra�iniranog ulja. Nemojte misliti da light ulje ima manje kalorija od ostalih maslinovih ulja. Naziv „light” nosi jer je ra�inirano i neutralnije u boji, okusu, mirisu te zdravstvenim dobrobitima koje ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje imaju. Ovako proizvedeno ulje je slabije kvalitete, ali se može koristiti za duboku fritezu. Pikantnost i gorčina ulja su vrline ulja, a nikako njegove mane. Intenziteti voćnosti, pikantnost i gorčina karakteristike su koje se cijene. Što su one jače, to je ulje bolje. Ako primijetite da ulje koje koristite “jača” svoj miris, ne bacajte ga!

Kako čuvati maslinovo ulje?

Veliku pažnju treba posvetiti čuvanju ulja. Rok trajnosti djevičanskog maslinovog ulja je 18 mjeseci od datuma prerade, a ne od datuma punjenja boce. Ulja se trebaju čuvati u adekvatnoj ambalaži (najbolje u staklenoj ambalaži), dobro zaštićeno od svjetlosti i kontakta

NEMAJU ROK TRAJANJA

sa zrakom, na temperaturama od 16-20 °C.

Može li biti otrovno?

Sva ulja pri izlaganju toplini počnu gubiti intenzitet svoga okusa, nutritivne vrijednosti i mogu razviti potencijalno opasne spojeve pri visokim temperaturama. Zahvaljujući visokoj razini antioksidansa u njemu, maslinovo ulje je posebno otporno na ove promjene. Ono je otpornije na toplinu nego druga biljna ulja (suncokretovo, sojino, kukuruzno). To ga čini izuzetno povoljnim za kuhanje, ali ne isključuje mogućnost ispuštanja nepoželjnih spojeva u trenutku kada se određena temperatura prijeđe. Zasigurno je da ta temperatura nepovoljno utječe na tek jela i gubitak nutritivnih vrijednosti, ali pitanje “otrovnosti” ostavljamo neodgovorenim. Savjet je da pripazite na temperature pri kuhanju te nastojite koristiti ekstra djevičansko maslinovo ulje. U korištenju drugih, pripazite za što ih koristite.

Kada se ulje počinje “raspadati”?

Točka dimljenja je temperatura na kojoj se ulje počne “raspadati”. Ovaj trenutak pri kuhanju lako je uočljiv, zbog dima koji se počne stvarati. Svaki tip maslinovog ulja ima nešto drugačiju točku dimljenja: - ekstra djevičansko: 190 °C – 210 °C, - djevičansko: 200 °C - maslinovo: 210 °C, - light ulje: 240 °C. za civilizacije kroz povijest. Dok svježe mlijeko ima ograničen rok trajanja, njegov oblik u prahu je druga priča. Zahvaljujući uklanjanju vlage, mlijeko u prahu može trajati neograničeno dugo. Izvrstan je izvor esencijalnih nutrijenata

Ovih 10 namirnica možete čuvati dulje vrijeme bez gubitka kvalitete ba, riža je odličan kandidat za dulje skladištenje. Konkretno, bijela riža može trajati neograničeno dugo ako se čuva na hladnom, suhom mjestu i zaštićena od štetočina. Njezin dugi rok trajanja učinio ju je glavnim artiklom u hitnim zalihama hrane diljem svijeta. Sol je bila ključni konzervans kroz povijest. Njezina sposobnost izvlačenja vlage iz okoline čini je negostoljubivim za bakterije i plijesni. Sve dok je pohranjena u spremniku otpornom na vlagu, sol ostaje bezvremenski dodatak svakoj smočnici. Slično kao i sol, niski sadržaj vlage u šećeru čini ga vrlo otpornim na rast mikroba. Kao rezultat toga, granulirani šećer može ostati jestiv neograniče-

no dugo. Iako se s vremenom mogu stvoriti grudice, one se lako mogu razdvojiti, ostavljajući šećer jednako slatkim kao i uvijek. Osušeni grah, leća i druge mahunarke imaju dug rok trajanja. Kada se čuvaju na hladnom i suhom mjestu, mogu izdržati godinama bez gubitka nutritivne vrijednosti ili okusa. Ove svestrane namirnice su blagodat za dugotrajno skladištenje hrane. Cjelovite žitarice, osobito one s netaknutom ljuskom, otporne su na kvarenje. Ako se pravilno skladište u hermetički zatvorenim spremnicima, mogu ostati jestive desetljećima. Ova kvaliteta ih je učinila temeljnom komponentom dugotrajnog skladištenja hrane

i pouzdan dodatak zalihama hrane za hitne slučajeve. Visoka razina kiselosti octa, obično oko 5 %, djeluje kao prirodni konzervans. Kada se čuva na hladnom i tamnom mjestu, bijeli ocat može ostati neoštećen neograničeno dugo. To je svestran sastojak koji pronalazi svoj put u širok raspon kulinarskih primjena. Zahvaljujući visokom udjelu alkohola, čisti ekstrakt vanilije posjeduje iznimna svojstva konzerviranja. Čuvan na hladnom i tamnom mjestu, može zadržati svoju kvalitetu i okus neograničeno dugo. Destilirana alkoholna pića (npr. viski, votka) Međutim, važno je da alkohol konzumirate umjereno i s odgovornošću.

RECEPTI

Pogača cvijet Foto pogača Sastojci 40 g svježeg kvasca 1 žličica šećera 400 ml toplog mlijeka 700 g glatkog brašna 1 žličica soli 1 vrećica praška za pecivo 50 ml ulja 2 žlice bučinih, suncokretovih, sezamovih i lanenih sjemenki 1jaje za premazivanje

Priprema 1. Dignite kvasac Kvasac razmrvite, pomiješajte sa šećerom i polovicom toplog mlijeka pa pustite da se diže 5 minuta. 2. Zamijesite tijesto Brašnu dodajte sol, prašak za pecivo, ulje i dignuti kvasac te s ostatkom toplog mlijeka zamijesite glatko tijesto. Pokrijte ga krpom i ostavite na toplom mjestu da se diže dok se volumen ne udvostruči, oko sat vremena. 3. Oblikujte peciva Dignuto tijesto umijesite i razdijelite na 9 dijelova te oblikujte okrugle kruščiće. Posložite ih na okrugli nauljen lim, premažite razmućenim jajetom i pospite sjemenkama. 4. Pecite Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva, a dok se ona grije neka se pogača još malo diže (20-ak minuta) i pecite 30 do 40 minuta. …………

Špinat na mlijeku Foto špinat

Sastojci 500 g svježeg špinata 40 g maslaca 1 žlica glatkog brašna 250 ml mlijeka 1 češanj češnjaka ¼ žličice muškatnog oraščića 50 ml slatkog vrhnja, Sol po ukusu Bijeli papar po ukusu

Priprema 1. Skuhajte špinat Špinat operite i očistite tako da mu uklonite peteljke, prokuhajte ga nekoliko minuta u kipućoj vodi, zatim ga ocijedite i zalijte hladnom vodom. 2. Sjedinite sastojke U blenderu (ili nožem) usitnite špinat. Zagrijte tavu i maslac, dodajte brašno i kratko ga popržite, ali pazite da ne posmeđi. Dodajte hladno mlijeko, izmiješajte i ubacite češnjak. Ostavite da zakuha. 3. Dodajte špinat

Nakon što je zakuhalo, dodajte i špinat. Posolite i zapaprite, dodajte i muškatni oraščić. Ako želite, možete dodati i malo slatkog vrhnja ili još malo mlijeka kako bi vam umak bio kremastiji. …………

‘Non plus ultra’ keksići Foto keksi

Sastojci Tijesto 300 goštrog brašna 250 gmaslaca, s 3žumanjka 50 gšećera u prahu 1vanilin šećer

Puslice 3bjelanjka 200 g šećera marmelada, po želji Priprema

Tijesto 1. Pripremite tijesto U veću posudu dodajte maslac, žumanjke, šećer u prahu i vanilin šećer. Miksajte ručnim mikserom s nastavcima metlicama 3 minute dok se sastojci ne sjedine. Stavite nastavke za tijesta, u zdjelu dodajte brašno i miksajte tijesto. Miksajte oko 2 minute, dok ne dobijete glatko i mekano tijesto. 2. Razvaljajte tijesto Tijesto prebacite na radnu površinu i umotajte u plastičnu foliju. Stavite u hladnjak na 30 minuta. Lim za pečenje obložite papirom za pečenje. Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva. Ohlađeno tijesto prebacite na pobrašnjenu podlogu i razvaljajte. 3. Izrežite kekse Pomoću okruglog rezača za kalupe promjera 5 cm izrežite kružiće od tijesta. Slažite kružiće na pripremljen lim za pečenje. Puslice: 4. Pripremite šaum Kad ste izrezali sve keksiće pripremite puslice od bjelanjaka. Miksajte bjelanjke dok se ne formiraju u mekani snijeg. Postepeno krenite dodavati šećer uz neprestano miksanje. Na kraju trebate dobiti čvrsti šaum od bjelanjaka. 5. Istisnite puslice Pripremljene bjelanjke prebacite u vrećicu za ukrašavanje s nastavkom po želji. Lim s tijestom za kekse ubacite u pećnicu i pecite 7 minuta. Izvadite keksiće iz pećnice te istisnite na svaki puslicu od pripremljenog ‘šauma’. 6. Ispecite kekse Vratite keksiće s puslicama u pećnicu na 130 stupnjeva 20 minuta. Pečene keksiće ostavite da se ohlade. 7. Spajajte kekse Ohlađene keksiće premažite marmeladom i spojite.

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Napokon će između vas i voljene osobe doći do opuštenosti kojoj ste težili, Ništa više neće biti isforsirano, a dani će vam spontano donositi prilike za ljubav. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života, pa to zanemarite. Posao će vam izgledati sve čudniji. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Sretni brojevi: 1,4, 5, 22, 23, 34

Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa iako u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im lijepa riječ širom otvara svoja vrata. Napredovanje u karijeri bit će izgledno. Potrebna je još kvalitetnija organizacija, kako planova, tako i samog operativnog dijela posla. Sretni brojevi: 8, 10, 21, 29, 33, 45

Oni koji su već u vezama gledat će da učvrste svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i postaviti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlaziti, ali neće im ni biti loše. Pred vama su izazovi diplomacije i tolerancije. Samo uz primjenu takvih vještina možete uspjeti. Samostalni rad ili tjeranje po svom trenutačno vam nisu dobro postavljeni. Sretni brojevi: 2, 7, 9, 11, 21, 3

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Počinje faza intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život odjednom će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju. Mnogo posla je pred vama, a za to treba i mnogo energije. Možda će vam katkada nedostajati inspiracije ili motivacije za sve što treba odraditi. Odavat ćete dojam sigurnosti i stabilnosti. Sretni brojevi: 3, 4, 21, 23, 35, 36

21. studenoga do 22. prosinca

Tijekom narednih dana vi ćete ući u nešto diskretniju ljubavnu fazu. Potreba za povlačenjem ojačat će. Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera. Stići će potrebne informacije i sad ćete moći raditi punim plućima. Cijela situacija postat će vidno jasnija. Okolnosti će vam ići na ruku, a pravac u kom će se razvijati vaši poslovi bit će sve stabilniji. Sretni brojevi: 3, 6, 21, 24, 31, 33

Ovih dana kombinirat ćete dva privatna stila: jedan je atraktivan, senzacionalan, s puno ljudi, a drugi je tih, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete biti zvijezda večeri, a već drugi dan običan čovjek iz dućana. Srce će biti malo sivo. Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga raditi i prekovremeno. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. To će vam svakako donijeti dobrobit. Sretni brojevi: 7, 8, 12, 15, 16, 23

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Vozit ćete mirno i sigurno većinu tjedna. Povremeno ćete se uplesti u mrežu raznih ljudi i vješto ćete s njima komunicirati. Oni koji su još sami lako će nailaziti na nova lica, a neka će im se i jako svidjeti. Ipak, težit ćete neobvezujućem. Vjerojatno ćete odlično prosperirati u uslužnim bavljenjima. Neki će doseći rješenja koja su dugo bila nemoguća. Bit ćete zadovoljni i materijalnim postignućima. Sretni brojevi: 5, 7, 9, 11, 12, 21

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Šarenilo koje sad živite odražava se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Vi ćete vjerojatno prolaziti sve te reakcije, ali vaša snaga biti uvijek prisutna u svemu. Pokušavat ćete obnoviti neke stare kontakte koji obećavaju. To će zapravo biti najbolji dio radnog tjedna. Najbolje će biti onima na odmoru. Sretni brojevi: 10, 21, 22, 24, 26, 44

21. siječnja do 18. veljače

Ako ste još sami, malo bolje pogledajte osobe s kojim poslovno surađujete. Jedan poziv na kavu mogao bi vam donijeti vrlo ugodno poznanstvo, a kasnije možda i nešto više. Oni koji već jesu u vezama uživat će u sasvim običnim stvarima. Napokon ćete dobiti potrebne informacije na osnovu kojih mogu procijeniti vaše zasluge. Neki će dobiti lijepe pohvale, ali i promaknuće. Sretni brojevi: 1, 10, 11, 21, 29, 33

Malo veće strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno. Mnogi će zapamtiti ove dane po kvalitetnijem erotskom životu. Osobe suprotnog spola rado će vas pozivati u svoje društvo. Možda ćete se morati još malo pomučiti i boriti za neke stvari, ali to će vam ići od ruke. Samo se nemojte dati jalovim razmatranjima. Sretni brojevi: 9, 19, 21, 23, 34, 39

Iz dana u dan vi ćete se ipak osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti ne lijep izlet udvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti češće i s više nade za ljubav. Dobit ćete nove smjernice kako raditi. Bit će to nešto zanimljivo, a uključivat će i određene transformacije. S promjenama ćete se nositi dobro. Sretni brojevi: 2, 6, 9, 22, 23, 45

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Kako tjedan bude prolazio, primijetit ćete da sve bolje komunicirate se osobama suprotnog spola. Pored toga, bit ćete i poduzetni. U takvim okolnostima možete pridobiti mnoge. Ako ste sami, izađite van. Oni u vezama bit će sasvim dobro. Dolaze odgovori koje ste čekali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Ove promjene toliko će vas zaokupiti da katkada nećete vidjeti ništa drugo. Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 38, 44

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

ZNANSTVENICI UPOZORAVAJU

Korona opet hara: Što se događa ako dobijemo covid drugi, treći ili četvrti put

Stručnjaci upozoravaju da ne postoji zaraza bez rizika, ali pokušavaju razjasniti koliko bi ponovljene infekcije mogle biti štetne

ako je prijašnjih mjeseci izgledalo kao da je virus nakratko prestao cirkulirati, brojke zaraženih govore suprotno i sve su veće. Kako se nedavno pisalo, broj zaraženih covidom i hospitaliziranih raste ne samo u Sjedinjenim Državama, već i u Europi i Aziji, ali na svu sreću - ostaje daleko ispod prethodnih vrhunaca. Smrtnost je relativno niska u Sjedinjenim Državama - zabilježeno je oko 2000 slučajeva u kolovozu - iako je zemlja doživjela 1,1 milijun smrtnih slučajeva od covida od početka pandemije. Koliko je zapravo opasno ako obolimo drugi (ili treći ili četvrti) put? Što možemo očekivati ako nas ponovno 'ulovi' taj virus? Liječnici i znanstvenici koji proučavaju covid slažu se da je za većinu ljudi zaraza drugi - ili treći ili četvrti - put u osnovi neizbježna. Što se virus duže zadrži, to će ponovljene infekcije biti češće, posebno u svjetlu nedavnog ljetnog porasta zaraženih i nove dominantne varijante. Stručnjaci upozoravaju i na to da ne postoji zaraza bez rizika, ali pokušavaju razjasniti koliko bi ponovljene infekcije mogle biti štetne - postaju li simptomi teži ili slabiji i povećava li se rizik od razvoja dugotrajnog covida nakon višestrukih oboljenja. Nedostaje podataka o ishodima covida, uključujući i to koji udio ljudi s ponovljenim infekcijama razvija dugotrajnije komplikacije, rekao je za NY Times dr. Marc Sala, suvoditelj Centra za proučavanje covida na Sveučilištu Northwestern. Ali evo što znamo do sada. Mnogim ljudima koji više puta dobiju covid sljedeće infekcije bit će blage ili blaže od prethodnih, pokazuju novi podaci, vjerojatno zbog djelomičnog imuniteta stečenog prethodnim infekcijama, cijepljenja i činjenice da najnovije cirkulirajuće varijante općenito uzrokuju manje teške simptome. Postoji i nekoliko iznimaka - osobito među ljudima koji su imunokompromitirani, stariji ili su imali osobito teške prethodne infekcije. Ljudi koji su imali tešku prvu infekciju imaju veću vjerojat-

nost da će završiti u bolnici ili će im trebati liječnička pomoć zbog ponovne infekcije, rekla je Emily Hadley, znanstvenica iz RTI Internationala koja se bavi proučavanjem tzv. produženog covida. Šanse da ćete dobiti dugi covid nakon ponovne infekcije prilično su nepredvidljive - nekoliko stručnjaka uspoređuje to s ruskim ruletom. Što su simptomi blaži, manja je vjerojatnost da ćete dobiti produženi covid, rekao je dr. Peter Chin-Hong, specijalist za zarazne bolesti na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu. Ali svaki put kad se zarazite, bez obzira na ozbiljnost, uvijek postoji šansa da razvijete dugotrajnije simptome. Rad koji je prošle jeseni objavljen u časopisu Nature Medicine pokazao je da ljudi s dvije ili više infekcija covidom imaju više od tri puta veću vjerojatnost da će razviti probleme s plućima i srcem te više od 1,5 puta veću vjerojatnost da će imati neurološke poremećaje, uključujući tzv. moždanu maglu i moždani udar, od onih koji su bili samo jednom zaraženi. Studija je koristila podatke prikupljene iz zdravstvenih centara američkog ministarstva za pitanja veterana, što je značilo da su sudionici uglavnom bili stariji od opće populacije i pretežno muškarci. Ali pokazao se da je višestruka infekcija gora od jedne, rekao je jedan od njenih autora, dr. Ziyad Al-Aly iz St. Louisa. Liječnici ističu i da često viđaju pacijente koji su bili više-manje u dobrom stanju nakon prvih nekoliko infekcija, no poslije treće ili četvrte infekcije završe s dugim covidom. Nameće se zaključak da ako ste ranije imali dovoljno sreće da niste imali dugotrajnije simptome, to ne znači da ćete je imati sljedeći put. Ipak, teško je donijeti jednoglasan zaključak o tome povećava li ponovna infekcija rizik od dugog covida, rekao je Fikadu Tafesse, virolog sa Sveučilišta Oregon. 'Ponovna infekcija je vrlo sporna. Doslovno ovisno o tome koji rad čitate, postoje kontradiktorne informacije o tome. Tako da ne znam u što vjerovati', kaže ovaj virolog.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

ŠTO JE STVARNOST?

Rakitić zaludio navijače objavom fotogra�ija iz mladosti

van Rakitić (35) jednom je objavom bacio u dilemu tisuće pratitelja koji ga slijede na društvenim mrežama. „Dobrodošli u 90ete. Jedna od ovih fotogra�ija je prava, a ostale je napravila umjetna inteligencija”, napisao je Rakitić uz objavu na Instagram, koju je u manje od dana lajkalo više od 280.000 ljudi. Rakitić se ovom objavom pridružio popularnom trendu na društvenim mrežama. Tehnologija umjetne inteligencije napreduje i postaje teško razlikovati stvarnost od tehnologije. Samo jedna od fotogra�ija koje je objavio Rakitić je prava, a ostale je razvila umjetna inteligencija na temelju Rakitićeva izgleda u stvarnosti, samo pod utjecajem 1990-ih i kulturnih utjecaja iz tog vremena. Objavu su komentirali mnogi, uključujući i Rakitićeve bivše suigrače, koji su objavu smatrali šaljivom. Javili su se Raketini bivši igrači Alex Telles, Munir El Haddadi, Papu Gomez i Jeison Murillo, kao i sadašnji suigrač Rafa Mir. I da, ako vas zanima koja je od fotogra�ija stvarna, radi se o ovoj slici. Rakitić se 2009. pojavio u reklami za telekomunikacijske usluge s popularnom fudbalerkom. Tad je imao samo 20 godina, a kasnije je u karijeri glumio u još reklama.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 19. listopada 11:09 AM Dr. Beck 11:44 AM Dnevnik 2 12:39 PM Eko zona 01:04 PM Pub kviz, dok.reportaža 01:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:16 PM Kod nas doma 02:01 PM Baština: Muzej rimskog stakla 02:06 PM Otvoreno 02:36 PM Zlatna liga 03:01 PM Matoš naš suvremenik 03:33 PM U kuhinji kod Suzy: Snenokle 03:37 PM Studio 4: Znanost 03:45 PM Studio 4: Kultura 03:56 PM Stipe u gostima, hum. serija 04:26 PM Romano Bolković - 1 na 1, 05:16 PM Navrh jezika: Atom 05:27 PM Seoska gozba 06:12 PM Art a la carte 06:42 PM Fotogra�ija: Boris Cvjetanović 06:49 PM Studio 4: Sport

Trubadur”, snimka koncerta 03:49 PM Studio 4: Kultura 03:59 PM Sve će biti dobro, serija 04:44 PM Klub čitatelja 05:44 PM Mališani: Paula - Palačinke 05:46 PM Daleko blizu, crtana serija 05:57 PM Tata i ja: Na bicikliranju, 06:07 PM Potrošački kod 06:32 PM Prehrana kod djece, dokumentarna reportaža 06:52 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 23. listopada 11:10 AM Mir i dobro 11:35 AM Hrana za budućnost 11:45 AM Dnevnik 2 12:40 PM Split: More 01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:18 PM Plodovi zemlje 02:08 PM Buick Riviera, hrvatski �ilm 03:29 PM Abeceda zdravlja: Laser u estetskoj medicini 03:39 PM Studio 4: Kultura Petak, 20. listopada 11:09 AM Samac na Kupi, emisija pučke 03:49 PM Nedjeljom u 2 04:48 PM Samo lagano i predajne kulture 05:18 PM Hladno pivo: XXLive 11:42 AM Dnevnik 2 06:20 PM Garaža: Markiz 12:37 PM Hrvati u BiH 06:50 PM Studio 4: Sport 01:03 PM Ukrašavanje cipela 01:07 PM Vijesti na engleskom jeziku Utorak, 24. listopada 01:15 PM Kod nas doma 11:10 AM Dr. Beck 02:00 PM Baština u objektivu: Muzej 11:45 AM Dnevnik 2 Slavonije, blagavaonica 12:40 PM Treća dob 02:06 PM Otvoreno 01:05 PM Reli, dokumentarna reportaža 02:36 PM Zlatna liga 01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 03:01 PM Izvan formata 01:17 PM Kod nas doma 03:31 PM Bonton: Korištenje ubrusa 02:02 PM Baština: Muzej Slavonije 03:34 PM Pozoj, dok. reportaža 02:07 PM Otvoreno 03:39 PM Studio 4: Kultura 02:37 PM Lijepom našom: Našice 03:50 PM Sve će biti dobro, serija 03:42 PM Studio 4: Znanost 04:30 PM Druga strana 03:50 PM Studio 4: Kultura 04:56 PM Prometej 04:00 PM Loza, dramska serija 05:21 PM Labirint: Za moju obitelj 04:45 PM Na rubu znanosti 05:46 PM (Re)kreativac: Core �itness 05:35 PM Sretni gradovi: Lisabon, serija 06:10 PM Art a la carte 06:40 PM Fotogra�ija u Hrvatskoj: Stare 06:30 PM Baština: Šibenski đardini 06:45 PM Reli, dokumentarna reportaža fotografske tehnike 06:49 PM Studio 4: Sport Srijeda, 25. listopada 11:10 AM Dr. Beck Subota, 21. listopada 11:09 AM Moj put: Belgija, dok.a serija 11:45 AM Dnevnik 2 12:40 PM Glas domovine 11:34 AM Radiofonija, dok.reportaža 01:05 PM Renata Poljak, dok. reportaža 11:38 AM Dnevnik 2 01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:33 PM Studio 4: Sportske minute 01:18 PM Kod nas doma 12:58 PM Psiglavci, dok. reportaža 02:03 PM Baština: Muzej turizma 01:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Otvoreno 01:12 PM Obrti i male tvrtke 02:38 PM Zlatna liga 01:41 PM Globalna Hrvatska HTV 03:03 PM Razgovor s razlogom 02:21 PM Normalan život 03:38 PM Kod Suzy: Juha od luka 02:57 PM Manjinski mozaik 03:43 PM Studio 4: Kultura 03:12 PM Studio 4: Znanost 03:53 PM Matija Cvek i The Funkenste03:20 PM Studio 4: Kultura ins u Domu sportova 03:30 PM Sve će biti dobro, serija 04:54 PM Studio 4: Sportske minute 04:10 PM 4 Tenora - KD V. Lisinskog 05:24 PM Vrtlarica: 05:05 PM Muzej Slavonije, kuhinja 05:50 PM Art a la carte 05:10 PM Peti dan 06:20 PM Buky i Franky, dok.�ilm 06:10 PM Planine: Mosor, dok. serija 06:38 PM Radiofonija, dok.reportaža 06:41 PM Fotogra�ija: Zlata Vucelić Nedjelja, 22. listopada 11:10 AM Veterani mira 11:45 AM Dnevnik 2 12:40 PM turizam.hrt 01:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:13 PM Buick Riviera, hrvatski �ilm 02:34 PM Zoran Predin: “Gastarbajter

Planine: Mosor, dok.serija HTV, subota, 21. listopada, 06:10 PM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

‘Nakon što su me isprva zakinuli sad sam u jako dobroj situaciji’ Filip Hrgović, prvi izazivač svjetskog prvaka Usika, komentira odluku IBF-a o tome da je siguran sudionik borbe za pojas prvaka

S�pe Miočić

Miočić objasnio zašto se vraća u ring

Američki borac hrvatskih korijena uskoro će se boriti protiv Jona Jonesa i uvjeren je u svoju pobjedu. Kaže da se vraća borbama jer se voli boriti s najboljima

tipe Miočić gotovo dvije i pol godine nije se borio, još od poraza protiv Francisa Ngannoua, ali to će se promijeniti 12. studenog. Hrvatsko-američki borac tada će na UFC-ovom eventu 295 odmjeriti snage s Jonom Jonesom, u borbi koju mnogi proglašavaju najvećom u povijesti ove organizacije. Miočić je u razgovoru za MMA Junkie otkrio razloge povratka. - Puno je razloga zbog kojih sam se odlučio na povratak. Želim se boriti s najboljima. Volim se boriti i natjecati. Moja posljednja borba nije se odvila onako kako sam planirao. Sad je vrijeme za povratak i pobjedu, rekao je Stipe. Osvrnuo se i na činjenicu da Ngannoua više nema u UFC-u, da je otišao u boks i čeka ga borba protiv Tysona Furyja. - Drago mi je zbog njega i želim mu sve najbolje. Borit će se protiv jednog od najvećih boksača svih vreme-

na i želim mu sve najbolje. Naravno da nije favorit, ali isto tako mislim da nije bez šansi. Francis udara jako i ako mu dobro sjedne udarac, može pobijediti. U borbi je uvijek sve moguće, zaključio je Stipe. Dodajmo ovome kako se Stipe borbama vraća nakon dvije i pol godine nakon što je u ožujku 2021. nokautom u drugoj rundi izgubio protiv Francisa Ngannoua. Kamerunski udarač je početkom godine napustio UFC-a, te je potpisao za PFL, a potom i dogovorio boksački meč protiv Tysona Furyja. Ngannou se nedavno osvrnuo na borbu za UFC-ov naslov prvaka teške kategorije. – Taj meč je 50-50. Dvaput sam se borio protiv Miočića i znam koliko je dobar borac. Možda tako ne izgleda, ali Stipe je jako čvrst i snažan. A ja to dobro znam – naglasio je Francis Ngannou, a za mogući njegov okršaj s Jonesom kaže: – Nemam ništa protiv borbe protiv Jonesa. Možda bi se mogli boriti za nekakav pojas, ali taj meč bi bio veći od naslova. Još uvijek tinja nada da se ta borba može dogovoriti, premda znam da će biti teško. Bio bi to velik izazov.

Luka Dončić i Mario Hezonja

Hezonjn Real bolji od Dončićeva Dallasa

ošarkaši madridskog Reala pobijedili su pred svojim navijačima, u prijateljskom susretu, NBA momčad Dallas Mavericks 127:123. Igralo se u revijalnom tonu, a madridska publika imala je priliku ponovno pozdraviti slovenskog košarkaša Luku Dončića, nekada zvijezdu Reala, a sada glavnog igrača Dallasa i jednog od najboljih u NBA ligi. Dončić je odigrao samo pet minuta, ali i za to vrijeme je uspio zabiti 9 poena, pogodio je tri trice. Druga zvijezda

Kyrie Irving nije uopće igrao za Dallas koji je vodio sve do posljednje četiri minute susreta. Tada je krenuo preokret Reala, prvenstveno u režiji Argentinca Campazza te je domaćin na oduševljenje domaćih navijača pobijedio. Za madridsku momčad 11 minuta je odigrao hrvatski reprezentativac Mario Hezonja, a za to vrijeme je postigao pet poena. Za tri poena je gađao 1-2, a za dva poena 1-1. Imao je i dva skoka te po jednu asistenciju, blokadu i izgubljenu loptu.

profesionalnoj karijeri Filipa Hrgovića (31) konačno se pojavilo jasno svjetlo na kraju tunela neizvjesnosti oko borbe za svjetski naslov. U vremenu iza nas bilo je puno toga što se trebalo, ali se dogodilo nije, puno rekla-kazala kombinacija, no najnovija odluka jedne od četiri najuglednije federacije profesionalnog boksa (IBF) čini se najkonkretnijom dosad. – Odluka o tome da ću se ja kao prvi izazivač boriti za naslov sada je javna i svi su je vidjeli. Možda je to i zbog toga što su ljudi iz IBF-a bili svjesni da su me pristankom na Usikov i Furyjev meč objedinjena svih pojaseva, i pristankom na njihov uzvrat, malo zakinuli. I kao da su s ovom odlukom odlučili da mi to kompenziraju. Sjetit ćete se, oni su i prije mog meča s McKeanom rekli da će se pobjednik mog meča i bolji iz dvoboja Usika i Duboisa boriti za IBF-ov pojas, što se nije dogodilo. S ovim jamstvom sam zadovoljan i mogao bih reći da sam u super poziciji. U Filipovoj situaciji očito je, najvažnije, bilo biti strpljiv i uporan. – Naravno. Ne može me voljno ništa slomiti. I hvala Bogu da je tako jer sada brojimo sitno do moje borbe za naslov. A ona bi se, mogla dogoditi u prvoj polovici sljedeće godine, negdje u travnju ili svibnju. Bez obzira na to što s tim riskira gubitak statusa prvog izazivača, Hrga planira odra-

diti jednu borbu da ostane uboksan. – Imam dovoljno vremena do borbe za naslov. A čak i ako se ta među borba ne bi dogodila, ja bih trenirao, i sparirao, kao da će je biti. Ovog časa Hrgović sparira s hrvačem (Josip Matković) i MMA borcem (Ante Delija), ali ne da bi se okušao u MMA kavezu. – Kako sada radim bazu, hrvanje mi dobro dođe radi opće snage, odnosno snažne izdržljivosti ali i za balans u klinču. Već sljedeći tjedan trebao bih imati boksačke sparinge pa će mi doći Pratljačić, a rekao mi je Smakić i da će i on navratiti. S kim i kada će se boriti, ovisit će i o tome hoće li mu braća Sauerland i Eddie Hearn i dalje biti kopromotori. – Taj ugovor istječe uskoro pa moramo sjesti, vidjeti što nude i odlučiti što dalje. U tom IBF-ovu pismu stoji da se pobjednik borbe između Usika i Furyja mora boriti

Filip Hrgović

s Hrgovićem. Što je onda realnije, da to tako i bude ili da se Filip bori s Joshuom za upražnjeni naslov? – Meni je realnije da to bude Joshua jer čisto sumnjam da bi se pobjednik njihove prve borbe htio boriti sa mnom prije uzvrata. Realnije je da IBF uprazni taj pojas i da se za njega s nekim borim. A taj netko mogao bi biti 32-godišnji Šveđanin Otto Wallin koji je pobijedio Rusa Gassijeva, a ta bi mu pobjeda mogla donijeti drugo mjesto na IBF-ovoj listi teškaša. – Wallin je dosta dobar boksač, moje visine, kontragard. Tjelesno spreman, baca puno udaraca, ali nije veliki udarač. I to bi za mene bio jako dobar meč, ali ne tako marketinški privlačan kao onaj s Joshuom. Dakle, ne trebamo ni pitati s kim bi se Hrga za naslov rađe borio? – Ja bih više volio boriti se s Joshuom jer bi mi pobjeda

nad njim otvorila sva vrata i sasvim novu perspektivu. To bi bila mega borba i prilika za mene ne samo da postanem svjetski prvak nego i da mi skoči rejting. U tom slučaju više ne bi bilo važno s koliko velikog tržišta dolazim, time bih dobio dodatnu međunarodnu vrijednost. A hrvatskom teškašu vrijednost je podigla i bodovna pobjeda nad Zhangom koji se, potom, dvaput lako obračunao s olimpijskim doprvakom iz Rija Joyceom. Bi li Hrga pristao boriti se s Kinezom u Kini? – Naravno da bih i ja bih ga u uzvratu nokautirao. On se stvarno probio i to bi bila super borba za boksački svijet. Za njega da mi se osveti, a za mene da pokažem da sam bolji. No, on se u posljednje vrijeme pravi malo bedast i mene niti ne spominje, čovjeka koji mu je nanio jedini poraz u karijeri, već gleda da se nametne kao protivnik Furyju ili Joshui.

Šarić se iskazao u novoj momčadi Hrvatski kapetan je za 18 minuta na parketu postigao devet poena.

ario Šarić i u drugoj predsezonskoj utakmici pokazao je da se odlično uklapa u Golden State Warriorse i da će biti važan kotačić i njihovoj sezoni. Njegova nova momčad, peta u NBA karijeri, u gostima je pobijedila LA Lakerse 129:125, a hrvatski kapetan za 18 minuta na parketu postigao je devet poena. Iz igre je šutirao 2/5, od čega 1/3 za tricu, te pogodio sva četiri slobodna bacanja.

Dario Šarić Uz to je uhvatio pet skokova, podijelio tri asistencije, a imao je i dvije ukradene te jednu izgubljenu loptu. U prvoj utakmici istih protivnika prošle subote zabio je šest poena uz četiri skoka,

tri asista i jednu krađu. Obje momčadi bile su gotovo kompletne, uz iznimku ozlijeđenog Draymonda Greena u Warriorsima, ali niti jedan starter nije igrao više od 25 minuta.

Šariću i Warriorsima do početka nove sezone 24. listopada protiv Phoenixa preostaju još tri predsezonske utakmice - dvije protiv Sacramento Kingsa i jedna protiv San Antonio Spursa s novim košarkaškim hitom Victorom Wembanyamom. Šarić se nakon krize ponovno vraća u košarkaški vrh i igrama u NBA klubovima. o, posebno treba istaknuti kako je kao kapetan postao jedan od važnijih igrača u hrvatskoj reprezentaciji koja se mukotrpno vraća na pozicije koje je nekad imala.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

Hrvatska teniska senzacija gazi dalje. Pao je i 30. tenisač svijeta Sa 6:3, 7:5 Prižmić je svladao šestog nositelja u Stockholmu, 21-godišnjeg Čeha Jirija Lehečku

N Odlično izdanje rukometaša Zagreba

Zagrebaši u zadnjoj sekundi izvukli bod u Ligi prvaka Remizirali su u dramatičnom dvoboju remizirali 30:30 s moćnom danskom momčadi Aalborga koju predvode legendarni Mikel Hansen i Niklas Landin

ukometaši Zagreba su u četvrtom kolu Lige prvaka u Zagrebu u dramatičnom dvoboju remizirali 30:30 s moćnom danskom momčadi Aalborga koju predvode legendarni Mikel Hansen i Niklas Landin. Zagrebaši su bili na pragu senzacije protiv danske reprezentacije u malom jer su nekoliko minuta prije kraja imali +2, no nisu uspjeli zadržati prednost. Danci su svoje napade realizirali, zagrebaši svoje nisu i Aalborg je u zadnju minutu ušao s 30:29 i imao je napad. Danci su pogriješili i Zagreb je pola minute do kraja dobio loptu za izjednačenje. Miloš Kos fantastičnim udarcem s deset metara sa zvukom sirene buši Landina za veliki bod Zagreba. Danci su daleko bolje otvorili susret. Serijom brzih golova došli su do prednosti od 4:0. Četiri gola prednosti imali su i u 20. minuti (12:8), no hrvatski prvak je završnicu prvog poluvremena odigrao sjajno nadoknadivši zaostatak. Zagreb je podigao ritam igre, zaigrao daleko čvršće u obrani i prednost Aalborga se počela topiti. U 29. minuti Zagreb je izjednačio na 14:14, a do konca poluvremen obje su ekipe postigle po još jedan gol za 15:15. Gosti su bolje ušli i u drugi dio, poveli su 17:15, međutim Zagreb je s tri gola u nizu došao do prvog vodstva na utakmici (18:17). Danci ponovo bježe na +2 (20:18), ali je Zagreb izjednačio (20:20),

da bi u 44. minuti i ponovo poveo (23:22). Minute koje su slijedile donijele su igru gol za gol. Zagreb bi poveo, a gosti izjednačili. Pet minuta prije kraja Zagreb je prvi puta na utakmici poveo i s dva gola razlike (29:27), ali se Aalborg vratio s tri vezana pogotka za vodstvo 30:29 svega 90 sekundi prije kraja susreta. Zagreb nije iskoristio idući napad, Niklas Landin je obranio udarac Luke Lovre Klarice, međutim niti gosti nisu bili uspješni i Zagrebu je ostalo 10 sekundi za izjednačenje. Andrija Nikolić je pozvao minutu odmora kako bi razradili plan zadnjeg napada i Zagreb je uspio zabiti. Junak je postao Miloš Kos pogodivši dvije sekunde prije kraja za 30:30. Kod Zagreba naje�ikasniji su bili Zvonimir Srna sa sedam golova, Luka Lovre Klarica sa šest, Timur Dibirov s pet, te junak Kos koji je zabio četiri gola. Matej Mandić je imao sedam obrana. Na suprotnoj strani naje�ikasniji su bili Mikkel Hansen i Mads Hangaard sa po šest golova, dok je Sebastian Barthold postigao pet golova. Niklas Landin je sakupio šest, a

Fabian Norsten tri gola. U drugom susretu večeri Kolstad je pobijedio Pick Szeged 37:24. Domaćin je već na poluvremenu imao 13 golova razlike, pa je nastavak susreta bio tek odrađivanje posla. Goran Johannssen i Bjorn Gudjonsson su zabili po osam golova u pobjedničkim redovima, dok su Pick Szeged predvodili Richard Bodo, Imanol Alustiza i Matej Gaber sa po pet golova. Hrvatski rukometaš Mario Šoštarić je zabio tri gola, dok se Marin Jelinić i Luka Stepančić nisu upisali među strijelce. U prvom susretu iz ove skupine THW Kiel je u srijedu pobijedio Industria Kielce sa 35:31 upisavši i četvrtu pobjedu u skupini. Njemački sastav su do nove pobjede predvodili Šveđanin Eric Johansson, te Elias Ellefsen a Skipagotu s Farskih Otoka sa po sedam golova, dok je hrvatski reprezentativac Domagoj Duvnjak postigao jedan pogodak. Na suprotnoj strani naje�ikasniji su bili Francuz Nicolas Tournat i Poljak Szymon Sicko sa po sedam golova, dok je hrvatski rukometaš Igor Karačić zabio četiri gola.

Hrvatska ženska rukometna reprezentacija ostvarila je i drugu pobjedu u kvaliﬁkacijama za Europsko prvenstvo 2024. svladavši u subotu u Cazinu reprezentaciju Bosne i Hercegovine s uvjerljivih 3117 (12-6). Razlika u kvalite� između ove dvije ekipe bila je vidljiva od otvaranja utakmice u kojem su izabranice Nenada Šoštarića povele sa 7-1 u 13. minu�. Domaće rukometašice su do kraja prvog poluvremena uspjele osta� na šest golova zaostatka. No, u drugom poluvreme-

nu bosansko-hercegovačke reprezenta�vke nisu mogle pra�� ritam hrvatskih rukometašica koje su kon�nuirano povećavale prednost do konačnih +14 (31-17), iako je izbornik Šoštarić ravnomjerno rasporedio minutažu na veći broj igračica. Nakon dva kola Hrvatska i Rumunjska imaju po če�ri boda, dok su bez bodova Grčka te Bosna i Hercegovina. Sljedeći kvaliﬁkacijski ciklus od dvije utakmice na rasporedu je krajem veljače i početkom ožujka sljedeće godine.

Pobjeda rukometašica

akon što je uspješno obavio kvali�ikacije na ATP 250 turniru u Stockholmu, 18-godišnji hrvatski tenisač Dino Prižmić prošao je i prvo kolo glavnog turnira. Sa 6:3, 7:5 Prižmić je svladao šestog nositelja u Stockholmu, 21-godišnjeg Čeha Jirija Lehečku, koji se trenutačno nalazi na 30. mjestu ATP ljestvice. Prižmić je odlično otvorio meč te je uz jedan break poveo 3:0. Sve do kraja prvog seta mladi hrvatski tenisač vrlo čvrsto je držao svoj servis i time dobio prvu dionicu 6:3. U drugom setu Prižmić je opet vrlo brzo stekao prednost, kod 1:1 je napravio break i potom na isti način suvereno držao prednost, ali nije izdržao do kraja. Kod 4:3 je odigrao jedini slabiji gem na svoj servis te

Dino Prižmić ima 18 godina je Čeh izjednačio na 4:4. Međutim, Prižmić zbog toga nije bio uzdrman, već je kod 5:5 dobio dva gema u nizu i time izborio veliku pobjedu. U drugom kolu Prižmić će igrati protiv pobjednika meča u kojem igraju domaći tenisač Elias Ymer i iskusni Španjolac Roberto

Dramatičan derbi Juga i Jadrana odlučen golom u zadnjim sekundama U igri “gol za gol” u završnici više preciznosti i koncentracije, uz dozu sreće, imali su gosti

ekadašnji kapetan Jug Adriatic osiguranja Loren Fatović donio je pobjedu splitskom Jadranu na gostovanju u Gružu golom za 12:11 u posljednjim trenucima derbija 5. kola Regionalne vaterpolske lige. Fatović je bio bez gola sve do zadnje dvije i pol minute utakmice, a onda je prvo realizirao kontranapad za izjednačenje na 10:10, da bi u iznimno uzbudljivoj završnici šutom u posljednjim trenucima dvoboja svladao Tonija Popadića i donio sva tri boda aktualnim državnim prvacima u srazu dvije najbolje hrvatske vaterpolske družine. Tijekom cijelog dvoboja nijedna momčad nije uspjela stvoriti osjetniju prednost. Jug je imao 4:2 u prvoj četvrtini i 9:7 u trećoj, nakon što je Jadran na poluvremenu

Bautista Agut. Na turniru u Stockholmu nastupa još jedan hrvatski tenisač, Borna Gojo će na startu igrati protiv trostrukog osvajača Grand Slam turnira, Švicarca Stana Wawrinke. Prvi nositelj je Danac Holger Rune, a drugi Francuz Adrian Mannarino.

Zanimljiva utakmica u Gružu

Splićani na vrhu ljestvice Novu pobjedu u Ligi prvaka ostvarili su vaterpolis� splitskog Jadrana, hrvatski prvak pobijedio je u Herceg Novom imenjaka Jadran s 11-10 (3-1, 2-4, 3-4, 3-1). Jadranu je to druga pobjeda u skupini C nakon što je na premijeri, pred svojim navijačima, pobijedio Crvenu zvezdu. U Herceg Novom Jadran je ključni korak prema slavlju

napravio u zadnjoj četvr�ni koju je dobio 3-1. Ključni pogodak za 11-10 pos�gao je Luka Bukić če�ri minute prije kraja nakon čega se mreže više nisu tresle, a Splićani su �me došli do novog uspjeha. Splićani sada imaju šest bodova na vrhu ljestvice skupine C, dok Ferencvaros ima tri i utakmicu manje. Bez bodova su Jadran Herceg Novi i Crvena zvezda.

vodio sa 7:6. U igri “gol za gol” u završnih osam minuta više preciznosti i koncentracije, uz dozu sreće, imali su gosti i na kraju odnijeli vrijednu pobjedu. Uz Fatovića, po dva pogotka za Splićane postigli su još Jerko Marinić Kragić i Konstantin Harkov. Strijelce Juga predvodio je Maro Joković, koji je s pet pogodaka bio naje�ikasniji igrač utakmice. Dva gola postigao je Rino

Burić, a Dubrovčanima nije pomoglo ni 13 obrana Tonija Popadića. Na ljestvici su u vodstvu dva Jadrana s po 12 bodova iz četiri nastupa. Jug AO ima šest bodova iz tri utakmice, a Primorje ih je toliko sakupilo u pet susreta. Po tri boda imaju Mladost i Solaris, ali zagrebačka momčad je odigrala samo tri utakmice, a šibenska pet. Na začelju je Mornar bez bodova iz četiri nastupa.

34 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

NASTUPI KAPETAN MEĐU VELIKANIMA

Modrić ispisao povijest svojim 170. nastupom za Hrvatsku

Modrić je za Hrvatsku debitirao u ožujku 2006. godine u pobjedi 3:2 nad Argentinom, a prvi pogodak je zabio 16. kolovoza 2006.

uka Modrić krenuo je od prve minute u utakmicu protiv Walesa koja se u sklopu kvali�ikacija za Europsko prvenstvo igrala u Cardiffu. Ovaj njegov nastup je 170. za hrvatsku reprezentaciju, u kojoj je odavno rekorder po broju odigranih utakmica, a s njim je ušao u top 15 igrača koji su najviše puta oblačili dres nacionalne momčadi. Modrić će se na listi igrača s najviše nastupa za reprezentaciju izjednačiti s davno umirovljenom egipatskom legendom Hossamom Hassanom, a ispred njega od aktivnih igrača samo su još četvorica. Jedini koji je odigrao više od 200 utakmica za nacionalnu momčad je Cristiano Ronaldo (Portugal, 202), a njega slijede Bader Al-Mutawa (Kuvajt, 196), Lionel Messi (Argentina, 177) i Hassan Al-Haydos (Katar, 175). Modrić je za Hrvatsku debitirao u ožujku 2006. godine u pobjedi 3:2 nad Argentinom, a prvi pogodak je zabio 16. kolovoza 2006. u Livornu u pobjedi 2:0 protiv tada aktualnih svjetskih prvaka Talijana. U dresu reprezentacije je nastupio na četiri svjetska prvenstva (2006., 2014., 2018., 2022.) i četiri europska prvenstva (2008., 2012., 2016., 2020.).

Najviše nastupa za reprezentaciju, Europa: 1. Cristiano Ronaldo (Portugal) 2. Sergio Ramos (Španjolska) 3. Gianluigi Buffon (Italija) 4. Luka Modrić (Hrvatska) 5. Iker Casillas (Španjolska)

Hrvatska nemoćna, dugo nije igrala gore U obje utakmice Hrvatska nije ozbiljnije šutnula po golu u prvih 70 minuta, to je najveći poraz ovih kvali�ikacija

Neponovljivi Luka Modrić

Upaljen crveni alarm Španjolski mediji pišu o vezi između statusa Modrića u Realu i njegovih igara za hrvatsku reprezentaciju. “Aktualna situacija uzrujava Modrića i on razmišlja hoće li nastavi� ovako ili u siječnju zatraži� odlazak. U Madridu vjeruju da će odradi� ugovor do kraja, ali znaju da nije sretan. Igrač njegove karizme i borbenos�, koji smatra da i dalje može pomoći momčadi, mora bi� frustriran �me što ne igra. I zato ne odbacuje mogućnost

Turci očekuju kako će bolje igrati i tako opravdati plaću od 2.5 milijuna eura neto godišnje

urski Fanatik piše kako Ante Rebić (30) nije ispunio očekivanja u Bešiktašu. Hrvatski ofenzivac stigao je iz Milana ovoga ljeta i odigrao je 180 minuta kroz sedam službenih nastupa, no bez ikakvog učinka. Rebić se nije dobro slagao s bivšim trenerom Senolom Günesom, no sada bi situacija za njega trebala postati bolja.

Jako loša igra reprezentacije u obje utakmice

202 180 176 170 167...

odlaska na zimu... Modrić obično govori jasno, bez skrivanja. Njegove posljednje izjave unijele su nervozu u klub, jer u Realu znaju da on ne bleﬁra. Bude li mu Real to otežao, pronaći će rješenje da nastavi vodi� svoju momčad”, pisao je Sport. Ovaj put i u slučaju Modrića i Hrvatske “upaljen je crveni alarm”, navodi As, is�čući neočekivani poraz i korak unatrag za Modrića i reprezentaciju u kvaliﬁkacijama za Euro.

Bolji dani za Rebića u Bešiktašu T

VATRENI DVA PORAZA U KVALIFIKACIJAMA

Ante Rebić Fanatik piše kako su za Rebića došli bolji dani nakon što je Burak Yilmaz privremeno pre-

uzeo funkciju trenera. U stručni stožer Bešiktaš je doveo Harija Vukasa i Tonija Modrića, koji će biti zadužen za �izičku pripremu igrača. “Ova iznenadna promjena u stručnom stožeru jako je podigla moral hrvatskoj zvijezdi”, piše Fanatik. Očekuje se kako će Rebić sada konačno zaigrati najbolje što može te tako opravdati plaću od 2.5 milijuna eura neto godišnje. Rebić je plaćen i deset tisuća eura po utakmici, ovisno o minutaži, a Bešiktaš mu je platio 280 tisuća eura za potpis ugovora. Rebić je iz Milana stigao bez odštete.

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

rvatska je nakon poraza u Osijeku od Turske izgubila i od Walesa u gostima. Time je povezala dva poraza u kvali�ikacijama prvi put od 2013. godine i kvali�ikacija za Mundijal u Brazilu kada je izbornik bio Igor Štimac. Bitnije od toga, momčad Zlatka Dalića još je jednom izgledala neprepoznatljivo. Domagoj Vida je u posljednjih nekoliko godina postao crvena krpa većini navijača reprezentacije. Biologija je učinila svoje, više nije na vrhuncu snage i to se dobro vidjelo nakon Rusije, a u priču su ušli mlađi i moderniji stoperi. Ove i prošle sezone odrađuje vrlo dobar posao u Grčkoj i bilo bi nepošteno reći da ga se zove isključivo zbog starih zasluga. S druge strane, teško je reći zašto je protiv Walesa dobio šansu ispred Erlića ili Šutala. Znalo se da će Wales stati u blok koji se u sredini terena sastoji od četiri igrača uz igrača viška iz obrane koji može iskakati. Znalo se da hrvatski veznjaci neće imati previše prostora i da će organizacije igre iz prve linije biti jako važne za traženje rupa u suparničkom bloku. Iz te perspektive je Vida najmanje logično rješenje, a

Modrić je sve do zadnjih pola sata kada se više nije imalo što za izgubiti morao dublje nego inače dolaziti po loptu i igrati u neaktivnoj zoni. Problema je bilo i u suprotnom smjeru. Vida nije igrač koji može na širokom prostoru čuvati Wilsona. Kod prvog gola mu je pobjegao, kao i u još jednoj situaciji kada je Vida morao napraviti faul s leđa u opasnoj zoni, a kod drugog je bio na skoku sam desetak sekundi. Vida nije bio u ritmu, ali ni Dalić nakon utakmice nije znao reći zašto se točno odlučio za njega. “Htio sam da nam Vida donese agresiju u obrani, mislim da je on to donio. Toga nam je falilo protiv Turske, ali sve u svemu nismo imali energije i nismo bili pravi”, poručio je hrvatski izbornik u neuvjerljivom tonu nakon utakmice. Nijedan igrač zasebno nije krivac za lošu igru Hrvatske. Ona je posljedica, osim spomenutih izostanaka, i toga da trojac Modrić-Brozović-Kovačić često igra u istim zonama i s istim navikama. Bez Petkovića ili Kramarića u napadu koji se vole spustiti po loptu, Hrvatskoj je kronično nedostajalo igrača koji bi povezao redove. Potencijalno rješenje mogao je biti Majer koji bi s krila ulazio u sredinu i tom kretnjom probijao Walesove linije, ali je bio žrtva spore pozicijske igre u kojoj je prevelik dio utakmice odigrao kao čisto krilo, daleko od zone u kojoj je najopasniji. Presing na loptu nije po-

stojao, a visoko postavljena zadnja linija bila je mokri san za Otočane koji se oslanjaju na dugu loptu na Moorea i napadanje dubine. Dalićeva momčad skoro ni kod jedne duge lopte nije imala igrača viška u obrani koji bi iskontrolirao takve situacije. Dalić je već na poluvremenu napravio tri zamjene. Bila je to u suštini zamjena �igure za �iguru bez promjene koncepcije igre, kao i tri dana ranije u Osijeku. Jedini čovjek koji je u tom smislu napravio razliku je Mario Pašalić jer je Hrvatska konačno dobila još jednog igrača koji napada gol i stalno dolazi u završnicu. Dotad je Hrvatska napadala zadnju liniju Walesa s usamljenim Musom. Bila je to igra brojki koja može proći samo uz suludu dozu sreće. Susreti protiv Walesa i Turske imali su puno dodirnih točaka, ali najzapaženija je ona da Hrvatska ni u jednoj od te dvije utakmice nije stvorila pravu šansu sve dok nije stizala rezultat i počela igrati divlje. Zapravo, nije ozbiljnije šutnula po golu u prvih 70 minuta obje utakmice. To je najveći poraz ovih kvali�ikacija, a pred Dalićem je veliki izazov. Najopasniji i najprodorniji igrač reprezentacije Ivan Perišić je ozlijeđen i upitno je kad će se vratiti. Igra u napadu više se ne može skrivati iza njegovog učinka, nego će Hrvatskoj trebati sustavnih rješenja koja ga mogu zamijeniti u barem zadovoljavajućoj mjeri.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

KVALIFIKACIJE KAKO NAŠA REPREZENTACIJA MOŽE NA EURO?

Ali, čak i ako ne bude među prve dvije reprezentacije u skupini, Hrvatska ima još jednu šansu, u dodatnim kvali�ikacijama

Hrvatska i dalje ima velika šanse za plasman

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dominik Kotarski

rvatska je porazima od Turske i Walesa jako kompromitirala svoje šanse za odlazak na Europsko prvenstvo i više ne ovisi sama o sebi. Turska je jedina reprezentacija koja ima osiguran plasman, dok se Hrvatska i Wales (i u nekim manje vjerojatnim kombinacijama Armenija) natječu za još jedno mjesto koje nudi direktan plasman. Hrvatska računica je jasna.

Kotarski ostaje u PAOK-u

Hrvatska više ne ovisi sama o sebi U preostale dvije utakmice, u gostima kod Latvije i doma protiv Armenije, mora osvojiti više bodova od Walesa koji igra doma s Turskom i u gostima kod Armenije. U slučaju jednakog broja bodova, Hrvatska bi bila ispod Otočana zbog goreg međusobnog omjera. Također, kada bi se zatvorio trokut između Turske, Walesa i Hrvatske kao tri reprezentacije s istim brojem bodova, momčad Zlatka Dalića ostala bi treća jer je u međusobnim ogledima osvojila najmanje bodova. No, čak i ako ne bude među prve dvije reprezentacije u skupini, Hrvatska će još jednu šansu, u dodatnim kvali�ikacijama. Tamo si je osigurala dodatan plasman zahvaljujući sjajnom rezultatu u Ligi nacija gdje je igrala �inale. Dodatne kvali�ikacije

‘Ja sam kriv’

Nakon poraza u Walesu, izbornik Dalić je preuzeo odgovornost: “Zaslužen poraz. Wales je bio bolji, agresivniji, pokazao više želje, riješio je svoje situacije. Preuzimam odgovornost, mogao sam nešto bolje napravi�. Zaista teška situacija. Loša utakmi-

ca, moramo se pobrinu� za ovo. Ovo je problem kad ne stvaramo šanse. Da, nismo imali kreacije na prijed. Bezidejni smo bili, zaista loše. Ne znam što bih rekao na sve ovo. Moramo podići glavu i ispriča� se za ovo.”

Zlatko Dalić

bit će organizirane kao turnir na kojem su četiri ekipe, a za odlazak na Euro bit će ga potrebno osvojiti. Polu�inale se ždrijeba i igra se na jednu utakmicu, kao i �inale. Sve se igra u zemlji koju se ždrijeba kao domaćina. Kada bi sad završile kvali�ikacije, na tom turniru igrale bi Hrvatska, Poljska, Izrael i Grčka/Nizozemska. Statistički modeli, kao i kladionice, i dalje vide Hrvatsku na Euru te joj za plasman daju čak 86 % šanse - 60 % izravno, a 40 % preko dodatnih kvali�ikacija. Ono što Hrvatskoj ne ide na ruku je da je de�initivno ostala bez mogućnosti da bude u prvom jakosnom šeširu ako se plasira na Euro. Štoviše, i drugi jakosni šešir je vrlo upitan te je zasad najizglednija opcija po kojoj bi ždrijeb Eura čekala u trećem jakosnom šeširu.

privremeno Bišćan ide za trenera Al Shababa Srna na klupi Šahtara u Saudijsku Arabiju? Donedavni trener Dinama trebao bi naslijediti Nizozemca Keizera, koji je dobio otkaz nakon pet prvenstvenih kola

gor Bišćan bez trenerskog je angažmana otkad je u kolovozu dobio otkaz u Dinamu nakon ispadanja od AEK-a u kvali�ikacijama za Ligu prvaka. Nedavno ga se povezivalo s odlaskom u Sloveniju i preuzimanjem ljubljanske Olimpije, no prema nekim izvorima iz Saudijske Arabije, Bišćan će karijeru nastaviti u toj ligi kao trener Al Shababa. Službena potvrda posla trebala bi uslijediti uskoro, dodaje se. Na trenerskoj poziciji donedavni trener Dinama trebao bi naslijediti

Igor Bišćan, bivši trener Dinama Nizozemca Marcela Keizera, koji je dobio otkaz nakon pet prvenstvenih kola, te privremeno rješenje kluba za tu poziciju, Argentinca Juana Browna. Pokažu li se informacije točnima, Bišćan će postati

treći aktivni hrvatski trener u Saudijskoj Arabiji, nakon Slavena Bilića na klupi Al Fateha i Igora Jovičevića, trenera Al Raeda. Al Shabab, koji je u ljetnom prijelaznom roku doveo Habiba Dialla iz Strasbourga za 18 te Yannicka Carrasca iz Atletica za 15 milijuna eura, trenutačno drži 12. mjesto u poretku klubova koji se natječu u prvenstvu Saudijske Arabije. Bišćan je, podsjetimo, krajem kolovoza dobio sporazumni raskid ugovora u Dinamu. Hrvatski prvak razišao se s njim tri dana uoči play-offa za Europa ligu protiv Sparte Prag. Posla su ga koštali ispadanje od AEK-a u kvali�ikacijama za Ligu prvaka te loš start u prvenstvu u kojem je, uz utakmicu manje, zaostajao osam bodova za tad vodećim Hajdukom.

Ukrajinski Šahtar prekinuo je suradnju s nizozemskim trenerom Patrickom van Leeuwenom svega nekoliko mjeseci nakon što je on na toj poziciji zamijenio bivšeg trenera Dinama Igora Jovićevića. Van Leeuwen je Šahtar vodio samo u 13 utakmica, a u njima je upisao osam pobjeda, tri remija i dva poraza. Šahtar će sada krenuti u potragu za novim trenerom, a talijanski transfer-insajder Fabrizio Romano objavio je kako će se na klupi u privremenoj ulozi stratega prve ekipe naći Darijo Srna, klupska legenda, sportski direktor i bivši kapetan hrvatske reprezentacije. Srna od 2020. godine obnaša ulogu sportskog direktora u klubu u kojem je proveo veliku većinu igračke karijere. U Šahtar je stigao 2003. iz Hajduka i u klubu proveo idućih 15 godina.

rčki nogometni klub PAOK objavio je na svojim službenim internetskim stranicama kako je novi ugovor, koji vrijedi do lipnja 2028. godine, potpisao hrvatski vratar Dominik Kotarski. Kotarski je tijekom 2022. godine došao u solunski klub te se vrlo brzo premetnuo u jednog od najboljih igrača PAOK-a te jednog od najboljih vratara tamošnje lige. Tijekom ljetnog prijelaznog roka povezivan je s Bayernom, ali

do transfera ipak nije došlo. Kotarski je prošao nogometnu školu zagrebačkog Dinama, nakon čega je otišao u Ajax. Tijekom 2021. i 2022. godine kao igrač Ajaxa je igrao na posudbi u Gorici te se potom preselio u PAOK, gdje je dosad skupio 56 nastupa, a od toga je 25 puta sačuvao svoju mrežu netaknutom. Donedavno je ovaj 23-godišnji vratar bio standardni član hrvatske U-21 reprezentacije.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 18. listopada 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com