The Croatian Herald 14th December 2022

ŽELJKO DOGAN

IVO BUTKOVIĆ

Hrvatski svetac kojeg su velikosrbi i jugokomunisti proglasili zločincem Str.4,5

POTPORA DOMU ZA STARIJE

U lijepom nedjeljnom ugođaju uživalo je oko 200 gostiju i oko pedesetero djece

Dom za njegu starijih osoba i skrb o njima u Geelongu, "Cro Care", organizirao je u nedjelju, 4. prosinca, uspješni božićni

ručak u za tu priliku prekrasno uređenoj dvorani AHD-a Melbourne u Footscrayju. Uz odličnu hranu, raznovrsni program i nagradnu tombolu, zabavljali su ih "Maleni" - folkloraši "Hrvatske zore", a bend "Acord" rasplesao je sve uzvanike. Sv. Nikola darovao je svu djecu lijepim poklonima.

DANDENONG CITY, TRADICIJA

Hrvatsko nogometno čudo - u čemu je tajna planetarnog uspjeha?

rvatska nogometna

poraže-

rezultatom 0:3 u polu�inalu

Naši igrači su se borili, pokušavali, ali ovaj put nije išlo. Sve je pošlo krivo nakon, po mnogima, dvojbenog jedanaesterca za Argentinu. No, unatoč tome, Vatreni su ostavili sjajan trag u Kataru. Prošli su skupinu,

nakon produžetaka i penala pobijedili su najprije Japan, a potom u četvrt�inalu i favorizirani Brazil.

Tisuće tekstova ispisane su u vodećim svjetskim medijima o hrabroj Hrvatskoj koja se bori i nikad ne odustaje. Nakon 3. mjesta u Francuskoj 1998., te srebra u Rusiji 2018., sada u Kataru stigli smo do polu�inala.

To je za ovu zemlju izniman uspjeh, Hrvatska je postala dio nogometne elite. Igrači Vatrenih su naši istinski junaci i hrvatski ponos.

Donosimo dio atmosfere iz hrvatskih klubova širom Australije u kojima se navijalo i veselilo povijesnoj pobjedi Vatrenih nad Brazilom.

Fotogra�ije su prikupljene iz klubova Kralj Tomislav" u Sydneyju, Bosna - St. Mary, Hrvatskog društvenog centra u Zapadnoj Australiji…

ZAGREB UPALJENA JE SVIJEĆA I ODRŽANO

Prijete poplave u dolini Une, Sunje…

Nakon velikih kiša u subotu i nedjelju koje su pogodile posebice Gorski kotar te područja uz rijeke Savu, Kupu, Unu i Sunju, angažirane su brojne snage Civilne zaštite kojima se priključila i vojska, kako bi pomogle u građenju barijera i zaštiti od poplava.

Tako ukupno 50 pripadnika Hrvatske vojske pomaže u obrani od poplava u Hrvatskoj Kostajnici, dok je 250 hrvatskih vojnika u stanju pripravnosti u petrinjskoj te njih 20 u karlovačkoj vojarni. Izvanredno stanje obrane od poplava uvedeno je na rijeci Sunji (kod mjesta Sunja) te na rijeci Uni kod Dvora i Hrvatske Kostajnice.

Ranije je objavljeno da su zbog porasta vodostaja Hrvatske vode proglasile izvanredne mjere obrane od poplava na području malog sliva rijeke Like, a zbog obilnih oborina i bujičnih voda, u subotu je na

području Bjelovara, Požege, Slavonskog Broda i Osijeka bilo više dojava građana o plavljenju podrumskih prostora i gospodarskih objekata, srušenim stablima, izlijevanju vode iz kanala i potoka te o plavljenju prometnica.

Operativne snage za obranu od poplava na području Karlovca u stanju su pripravnosti s obzirom da su obilne kiše uzrokovale porast vodostaja Kupe i Korane te je poplavljeno i zatvoreno više lokalnih cesta u prigradskim naseljima, Zasada nema dojava o probijanju vode u poslovne i stambene objekte, na terenu je dovoljna količina vreća te će se dodatno dostavljati prema potrebi.

Meteorolozi najavljuju još dosta kiše u nižim predjelima te snijega u gorju tako da mještanima pogođenih naselja predstoje teški dani.

Tisuće na Zagreb Advent Run

Gotovo tri tisuće trkača sudjelovalo je na ovogodišnjem, sedmom izdanju utrke Zagreb Advent Run u središtu grada i time dalo potporu djecu s prirođenim srčanim greškama i drugim srčanim bolestima, a jedan od ciljeva ove utrke je i promoviranje pozitivnih životnih navika.

Zagreb Advent Run u predbožićno vrijeme okuplja maštovito kostimirane sudionike koji trče pet ili 10 kilometara, a ove godine dio sredstva do-

nirat će humanitarnoj udruzi liječnika, zdravstvenog osoblja i roditelja djece s prirođenim srčanim greškama i drugim srčanim bolestimaVeliko srce malom srcu.

Barbara Vidović Brzaj dopredsjednica te udruge, rekla je kako će uz podršku brojnih trkača i partnera utrke uspjeti značajno unaprijediti rad te udruge. Svaki je sudionik dobio medalju, a podijeljene su nagrade i za najbolje trkače i trkačice.

bačku

Betlehemsko svjetlo, simbol mira svugdje u svijetu, u nedjelju je stiglo i u Hrvatsku, u Zagrebačku katedralu, 30. godinu zaredom u organizaciji Saveza izviđača Hrvatske.

Brojni predstavnici izviđačkih udruga iz cijele Hrvatske okupili su se na Europskom trgu, odakle su krenuli prema Katedrali, a svjetlo je, u ime Saveza izviđača, nosila učenica Mia Mikulec i uručila mons. Josipu Kuhtiću, rektoru Zagrebačke katedrale.

U ceremoniji primopredaje sudjelovao je i pokrovitelj Betlehemskog svjetla mira, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Novinarima je rekao kako je 2022. obilježena ruskom agresijom na Ukrajinu, stradanjem ukrajinskog naroda, puno je žrtava, civila, žena djece.

“U takvim okolnostima Betlehemsko svjetlo simbolizira želju svih nas da rat stane, da bude mir, dobro, da se svi zajedno kao de-

Simbol mira Betlehemsko svjetlo stiglo u Hrvatsku

mokratski svijet usprotivimo onome što se događa u Ukrajini, ali i da molimo da bude dovoljno mudrosti i snage kod svih da rat stane”, ustvrdio je.

U Bogoslužnom prostoru Blaženoga Alojzija Stepinca na Kaptolu upaljena je

Posebna aplikacija

Savez izviđača Hrvatske pripremio je i posebnu mobilnu aplikaciju, na adresi https://www.betlehemsko. scouts.hr/, koja će prikazivati sva mjesta u Hrvatskoj

Jaslice koje ostavljaju bez daha

Božićni program u Grand hotelu Adriatic u Opatiji i ove je godine poseban, a svoj peti rođendan slave i najveće ručno izrađene jaslice na Kvarneru, smještene na površini većoj od 100 kvadrata koje sve ostavljaju bez daha i izgledaju kao prekrasna blagdanska bajka.

Predvorje hotela uz originalno uprizorenje Betlehema i Isusovog rođenja plijeni pažnju ne samo gostiju hotela, već i brojnih vanjskih posje-

titelja koji su se tijekom prethodnih godina već navikli na činjenicu da u Opatiji postoji hotel s jaslicama koje su među najvećima u Hrvatskoj.

„Pripremili smo jedan poseban doček Božića, a favorit u cijeloj priči su nam i ove godine ručno izrađene jaslice, prema informacijama s kojima raspolažemo, vjerojatno najveće u cijeloj zemlji“, rekla je predsjednica uprave Grand Hotela Adriatic u Opatiji Suzi Matika.

svijeća Betlehemskim svjetlom mira i održano kratko bogoslužje.

Tradicionalno prvu nedjelju Došašća predstavnik austrijskih izviđača odlazi u Betlehem i pali svjetlo mira u Spilji Isusova rođenja te ga donosi u Austriju.

Pod motom „Zasadi stablo u nadi za mir“ ovogodišnja središnja svečanost Betlehemskog svjetla održana je u crkvi Pfarrkirche Neuottakring u Beču.

Betlehemsko svjetlo su preuzeli predstavnici brojnih nacionalnih skautskih organizacija, kao i hrvatski izviđači.

na koje su izviđači donijeli Betlehemsko svjetlo. Primatelji svjetla moći će u aplikaciju upisati svoje poruke mira koje će biti prikazane uz unesenu lokaciju.

Predstavnici Saveza izviđača Hrvatske donose Betlehemsko svjetlo mira u Hrvatski sabor u ponedjeljak, 12. prosinca, a do Božića, i u druge državne i međunarodne institucije.

Božićni bal lipicanaca u Đakovu

Uz zvuke praporaca, taktove božićnih i drugih pjesama, igru svjetla i glazbe, nizali su se u subotnju večer tijekom dvije predstave atraktivni prizori 9. Božićnog bala lipicanaca u zatvorenoj jahaonici Državne ergele Đakovo i Lipik. Glazbeno-scenski je to spektakl s konjima, jahačima, vozačima �ijakera i statistima.

Ove je godine Bal nosio naziv „Na dvoru snova“, donoseći pred brojnu publiku – od Slavonije, Zagreba,

Istre, Kvarnera, Zadra do Dubrovnika, kao i onu iz Sarajeva, Novog Sada, kako je u uvodu predstave rečeno, bajku nad bajkama, pravu čaroliju u blagdanskom prosincu.

Uoči Bala stigla je vijest da je Unesco hrvatske lipicance, odnosno Tradiciju uzgoja lipicanaca, uvrstio na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

U Đakovu su, nakon stanke zbor korona pandemije ponosni na ovu priredbu.

U ceremoniji primopredaje sudjelovao je i pokrovitelj Betlehemskog svjetla mira, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković

i

Brzaj

Izgledom upućuju na blagdansku bajku

Betlehemsko svijetlo ispred Zagrebačke katedrale

Trčalo se središtem Zagreba

Bal u zatvorenoj jahaonici

Najteže je u Hrvatskoj Kostajnici

Puno smo se kao nacija borili za neovisnost i mi se na terenu nastavljamo boriti do posljednje kapi – rekao je Luka nakon pobjede protiv Brazila u četvrt�inalu

Luka Modrić ne prestaje inspirirati svjetsku javnost već godinama, a da je najveći i među najvećima govori i podatak da je na Svjetskom prvenstvu u Kataru, uz Messija, ostao jedini od velikih igrača i senatora te dospio među četiri najbolje reprezentacije.

Ispali su u međuvremenu Neymar, Ronaldo, Hazard, De Bruyne, ali 37-godišnji Luka nakon ruskog srebra nastavlja san o katarskom zlatu, a za što će imati nikada veći motiv.

I stvarno, pogleda li se i šira slika, uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije postaje veći jer s manje od četiri milijuna stanovnika godinama imamo svoje mjesto u vrhu svjetskog nogometa. Ne čudi stoga što su se Englezi ponovno raspisali o Modriću, iako je glavna vijest na otoku ispadanje te zemlje sa Svjetskog prvenstva.

The Mirror u nedjeljnom izdanju donosi tekst pod naslovom: “Modrić objašnjava zašto Hrvatska ruši suparnike i prognoze na SP-u. Razlog slama srce” U tekstu pišu kako Modrić osjeća da je u Hrvatima pobjednički duh kojem se sada divi svijet omogućio da pobjede u ratu za neovisnost 90-ih.

- Nitko nije vjerovao da ćemo doći do polu�inala, ali mi jesmo. Ova momčad sastavljena je od igrača koji očajnički žele nositi nacionalni dres i pokazati svijetu koliko on vrijedi. Sve nas goni velika strast da igramo za našu zemlju i njen dres. Puno smo se kao nacija borili za neovisnost i mi se na terenu nastavljamo boriti do posljednje kapi - komentirao je Luka nakon pobjede u četvrt�inalu, a uoči polu�inala protiv Argentine u utorak u 20 sati (u srijedu u 6 sati ujutro po australskom vremenu). Modrićeva djeda i druge civile ubili su mučki, s leđa...

Engleski mediji pritom podsjećaju na tešku životnu priču hrvatskog kapetana kojem su djeda ubili na kućnom pragu, a obljetnica tog svirepog zločina baš je na dan �inala 18. prosinca, piše Mirror. Priča je to koja, bez sumnje, ledi krv u žilama.

Obitelj Luke Modrića 1991. godine zatekla se na okupiranom području na kojem su razulareni pripadnici srpskih vojski, JNA i vojske “krajine”, počeli provoditi neviđen teror nad Hrvatima koji nisu

Englezi se dive Modriću i Hrvatskoj: Rane iz rata razlog su njegove nepobjedivosti, četnici su mu ubili djeda na kućnom pragu

uspjeli pobjeći. Nakon što su kod Maruna ubili šestero staraca, četnici su 18. prosinca 1991. ubili i starog Luku Modrića, djeda poznatog nogometaša koji je za blagom otišao petstotinjak metara od kuće. U tom trenutku primijetile su ga srpske patrole i bez ikakva razloga izrešetale rafalima.

- Imao sam šest godina kada su ga četnici bezobzirno ubili nedaleko od kuće. Tada nisam mogao pojmiti to ubojstvo i gubitak, a ne mogu ni danas. Kratko je bio dio mog života, ali dovoljno dugo da ostavi u meni dubok trag obiteljske ljubavi, privrženosti i odanosti - prijetio se Luka toga u svojoj autobiogra�iji ‘’Moja igra’’.

Uz Luku Modrića (starijeg) tada je ubijeno još šest civila starije životne dobi, a obdukcijski nalaz utvrdio je kako su ubijeni s leđa, hicima iz vatrenog oružja.

– Kad smo toga dana čuli rafale, pomislili smo na najgore, da su opet nekog ubili. Tražili smo starog Luku koji je otišao za blagom i pronašli ga mrtvog. Nakon pokopa, roditelji i mali Luka nekako su uspjeli prijeći u Zadar. Čim su izišli, odmah su im zapalili kuću – kazao je Stanko Modrić, bliski rođak obitelji Modrić kojem su samo desetak metara od kuće u njihovim Modrićima četnici 8. ožujka 1992. ubili brata, iz zasjede, predvečer.

U Zadru je upisao nogometnu školu i tu je sve počelo...

Kad su se pak kao izbjeglice pojavili u Zadru, mali Luka i njegovi roditelji dobili su smještaj u hotelu Iž. Stipe Modrić uskoro je kao mehaničar pronašao posao u Hrvatskoj vojsci i, kako je hotel Iž blizu stadiona NK Zadar, sina je upisao u nogometnu školu. I tamo, na kvrgavom igralištu Bagata, počela je karijera najvećega hrvatskog nogometaša u povijesti.

A kad je Modriću bilo 10 godina, u školi je napisao sljedeći sastavak. “Iako sam još malen, osjetio sam puno straha u životu. Strah od rata i granata polako ostavljam iza sebe. Nikad neću zaboraviti osjećaj straha kada su četnici ubili moga djeda. Toliko sam ga volio. Svi su plakali, a ja nisam mogao razumjeti da moga voljenog djeda više nema.”

Tko zna bi li Modrić napravio tako veliku karijeru da ga stvari u djetinjstvu nisu očvrsnule.

– Moj djed je ubijen, a ja sam prošao kroz puno stvari u djetinjstvu. No, to ti pomogne da sagledaš stvari i na kraju se ne brineš. Prihvatiš da je svaki poraz i svaka prepreka dio nogometa i naučiš živjeti s tim – rekao je Modrić i dodao:

– To je puno utjecalo. Ostavilo je ožiljke na mojoj obitelji, posebno na mom ocu. Bilo je to traumatično razdoblje. Nije bilo lako, ali moji su se roditelji trudili da mene i sestru maknu od svih briga tako da nismo previše osjetili sve što se događalo. To je oblikovalo moj karakter i razvio sam se kao osoba, naučio sam se boriti, biti skroman i biti s obje noge ne zemlji. A svog djeda se sjetim svaki put kad osvojim nešto. Volio bih da može vidjeti što sam postigao. Volio bih da je s nama , ali sam siguran da me gleda odozgo i da je sretan zbog svega što sam napravio – rekao je skromni nogometaš.

“Koliko bi on tek bio ponosan da me danas vidi” Stajao sam na tom postolju i u rukama držao trofej najboljeg igrača Svjetskog prvenstva. Kad sam bio dijete i kad nisam znao koliko je teško popeti se na vrh, sanjario sam i ja da jednom postanem najbolji na svijetu - napisao je Luka u svojoj autobiogra�iji prepričavajući razočaranje s �inala Svjetskog prvenstva kada mu je trofej najbolje reprezentacije na svijetu izmaknuo ‘za dlaku’.

- Prije negoli sam sišao s postolja, sada ipak svjesniji da sam proglašen najboljim igračem Mundijala, kao snažan bljesak prošlo mi je kroz glavu sjećanje na moga didu Luku. Koliko bi on tek bio sretan i ponosan da je mogao doživjeti ostvarenje mojih snova. - zaključio je kapetan Vatrenih.

Luka Modrić nakon povijesne pobjede protiv Brazila u Kataru

Luka Modrić u Zrinjskom iz Mostara

Luka

Prije trideset godina, Hrvatska nije bila ni čimbenik na međunarodnoj sceni. Danas smo jedna od petnaest zemlja koje su istodobno članice NATO-a, EUa, europodručja i schengenskog prostora

Uvođenje eura i članstvo u schengenskom prostoru od 1. siječnja 2023. je kao “ostvarenje sna o povratku Hrvatske kući”, a ulazak Hrvatske u OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) bio bi “šlag na torti”, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za francuski list Le Monde.

Ministri unutarnjih poslova Europske unije dali su zeleno svjetlo da se Hrvatska pridruži Schengenu s prvim danom sljedeće godine.

“To je ostvarenje ciljeva koje je postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koje je jasno naznačio već u svom govoru 30. svibnja 1990., u trenutku uspostave prvog višestranačkog i demokratski izabranog Hrvatskog sabora. Njegov cilj bio je ulazak Hrvatske u Europu, u širem smislu”, rekao je Plenković u intervjuu objavljenom u petak.

Hrvatska je ispunila 281 kriterij za članstvo u šengenskom prostoru, a za uvođenje eura bile su nužne šire reforme koje su obuhvaćale upravljanje javnim tvrtkama, suzbijanje pranja novca i makroekonomske kriterije, dodao je premijer.

“Ovo je doista ostvarenje sna povratka Hrvatske kući. Prije trideset godina, Hrvatska nije bila ni čimbenik na međunarodnoj sceni. Danas smo jedna od petnaest zemlja koje su istodobno članice NATO-a, EU-a, europodručja i šengenskog prostora. Jedino što nam još preostaje

‘Ostvarenje sna o povratku Hrvatske kući’

je postati članica OECD-a, što bi bio šlag na torti”, rekao je Plenković.

Na upit koje će promjene donijeti nova valuta, Plenković odgovara da je Hrvatska već sada “euroizirana”.

“Više od polovine naše štednje i više od polovine naših kredita u toj su valuti. Više od dvije trećine naše gospodarske razmjene i više od dvije trećine turista dolaze iz eurozone. Bit ćemo manje izloženi aktualnim krizama, posebno in�laciji. Zemlje koje nisu dio toga nemaju tog velikog zaštitnika, Europsku središnju banku, s cijelim nizom mjera koje može koristiti”, rekao je premijer.

Članstvo u Schengenu smanjit će gužve pošto «više

od polovine turista dolazi na hrvatsku obalu automobilima, osobito iz Njemačke, Austrije, Slovenije, sjeverne Italije», naglašava.

Premijer je na kraju intervjua za Le Monde istaknuo da Bosna i Hercegovina treba dobiti status kandidata za članstvo u Uniji, moguće već 15. prosinca.

“Gorljiv sam zagovaratelj davanja Bosni i Hercegovini statusa kandidata za članstvo u EU, i to već od sljedećeg tjedna na Europskom vijeću. Za nas, postoji pravi strateški interes, i to iz dva razloga. Prvo, na sjevernoj, istočnoj i južnoj strani imamo granicu s Bosnom. Drugo, u Bosni žive i Hrvati, uglavnom uz granicu”, rekao je Plenković.

Cijeli svijet se pita – u čemu

Nakon pobjede nad najmoćnijom nogometnom nacijom takvi se upiti sada čuju od Rio de Janeira do Aucklanda, od Berlina i Rima do Tokija

Što bi bilo jednako u ratu i športu? Izravan odgovor bio bi – ništa! Ipak, nije baš tako, jer u jednom i drugom slučaju u mnogim sastavnicama usporedbe jednakosti može biti. U jednom i drugom nadmetanju radi se o vrsti pothvata u kojem se želi i nastoji pobijediti.

Naravno, općenito u športu, ovom slučaju u nogometu, plemenitim �izičkim, znalačkim i psihičkim borbama nastoji se osvojiti primat prvim mjestom na najvažnijem svjetskom međunarodnom natjecanju.

Ratom se pak nastoji osvojiti vodeću poziciju uglavnom razaranjem protivničke državotvorne pozicije i gospodarstvenih dobara, odnosno dovođenjem protivnika u državno-političku šah-mat poziciju.

Europu", a poreznim olakšicama i Ameriku.

Eventualno jambranje nekih naših, koji ne shvaćaju osnovne političke postulate, posebno onih koji su izgubili svoj "etnički" identitet i koji si tobože svojataju metropolsku �inoću, da ne kažemo koje sve uobrazbe, samo potvrđuju i učvršćuju hrvatsku državotvornu stvarnost.

Da je tomu tako potvrđuje gornji naslov ovom štivu, a uzrok takvom naslovu je upit: "Gdje je, ili u čemu je, tajna hrvatskog uspjeha?''nakon pobjede nad najmoćnijom nogometnom nacijom - koji je postavljen od Rio de Janeira do Aucklanda, od Berlina i Rima do Tokija.

Tu odnosno istu upitnu rečenicu čuli smo prije 27 godina, već nakon akcije "Bljesak", kad je u svibnju 1995. za 31 sat oslobođena zapadna Slavonija, odnosno 500 četvornih kilometara dotad okupiranog teritorija.

Na pitanje smatra li slobodno kretanje ljudi u Europskoj uniji problemom, pošto je Hrvatska izgubila 10 posto svog stanovništva iseljavanjem prema ostalim dijelovima Unije, premijer je odgovorio da se strateški odlučilo da se ide prema Europi “u cijelosti”.

“No, istina je, oko 230.000 Hrvata iskoristilo je svoje pravo slobodnog kretanja ljudi jer su plaće veće drugdje. Ali

smatram da je to iseljavanje drugačije od onog nakon Prvog ili Drugog svjetskog rata, ili 1960-ih: ovdje je riječ o ljudima koji odlaze, ali planiraju se vratiti. Vidjeli smo to tijekom covida-19, s mnogo povrataka. To se iseljavanje mahom odnosi na određeno razdoblje života određene generacije Hrvata, podrijetlom uglavnom iz pojedinih regija”, objašnjava Plenković.

Da ne dužim sada o sličnosti ili jednakosti s općenitim usporedbama rata i športa, mislim da ovaj hrvatski športsko-nogometni uspjeh, posebice nakon pobjede nad svjetskom nogometnom velesilom, ima niz karakteristika koje su obilježile borbu i pobjedu u Domovinskom ratu.

Osobno ne vidim problem za izreći ovakvu konstataciju uoči dvaju nogometnih natjecanja hrvatske reprezentacije, dviju žestokih športskih borbi do kraja, jer cilj je gotovo 95 posto ostvaren već sada. Tako trenutno bruje svi svjetski mediji na svim meridijanima. Hrvatsko nogometno čudo se je već dogodilo.

A nakon "Oluje", u kolovozu 1995., nisu samo u čudu pitali nego su i smišljali podvale kako čistu kao suzu hrvatsku vojnu pobjedu pretvoriti u "zločinački pothvat".

Dobro se podsjetiti na dane kad su ono iz Beograda na Hrvatsku krenuli srpski tenkovi, a po njima je organizirano bacano cvijeće, tih dana su visoki vojni časnici međunarodnih snaga u Njemačkoj pogađali koliko će dugo Hrvatska izdržati, međusobno se kladili, a radilo se, prema njihovim "stručnim pretpostavkama", o tjednima.

govore o Hrvatskoj.

A hrvatski domoljubni zanos kojega igrači pokazuju pjevanjem hrvatskoj zemlji i njenom narodu stihovima pjesne Lijepa li si ... i drugim domoljubnim davorijama.

Svu tu snagu, znanje i tajnu uspjeha trener Zlatko Dalić je sažeo u misao i poruku: ''Zajedništvo, skromnost, poniznost, vjera, domoljublje i hrvatska zastava!''

Vijenci na 23. godišnjicu smrti Franje Tuđmana

i

položio vijenac i zapalio svijeću na njegovom grobu na Mirogoju.

Odajemo počast čovjeku koji je najzaslužniji za stvaranje hrvatske države, koja i ovih dana ostvaruje ključne nacionalne interese, na te-

meljima koje je Tuđman postavio 90-ih, izjavio je Mario Kapulica, predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman.

Čitav njegov život, kazao je Kapulica, svjedočanstvo je “kako se za Hrvatsku možete boriti sa svih pozicija koje vam je život namijenio”.

Hrvatska je u nogometu nadigrala i pobijedila, kako su svi stručnjaci i sve kladionice tvrdile, trenutno neosporne svjetske favoriteBrazil. Poodavno je znano da je to zemlja koja ima mnogo više registriranih nogometnih igrača negoli Hrvatska žitelja!

Hrvatski stručni stožer i igrači su rekli – pa što! Zna se u cijelom svijetu da su Brazilci bili toliko sigurni u svoju nadmoć, da su pustili u javnost i pripremili poseban "show", kojeg će otplesati nakon eliminacije Hrvatske.

Eee, prošlog tjedna Hrvati nisu zaslužili (!) nogometno nego i državničko "čudo", jer prošlog tjedna Hrvatska je konačno ulaskom u "schengenski prostor" u potpunosti napustila Balkan i "osvojila

Prema provjerenoj priči, okladu su odnijeli američki časnici, jer su među sobom imali osobu koja je znala da su hrvatski revolucionari"feniksovci" iliti "Bugojanci" - 20 godina ranije izdržali nekoliko mjeseci u borbi s tzv. trećom -ćetvrtom europskom vojnom silom - JNA.

I u ovom svjetskom športskom događaju kladili su se mnogi protiv hrvatske reprezentacije, a na eventualne primjedbe da će Hrvati izboriti polu�inale uz podsmjeh su odmahivali.

Danas (nedjelja) na presici u Dohi bilo je začuđujuće mnogo stranih novinara, a svi su htjeli čuti s čim se suprostavljamo argentinskim "gaučima" koje predvodi izvikani Messi. Uglavnom su svi pitali: ''U čemu je tajna hrvatskoga uspjeha?''

Nedvojbeno i - unatoč svim skupinama i pojedincima koji pokušavaju omalovažiti, zanijekati svaki hrvatski uspjeh, i nogometno znanje i našeg stručnog i trenerskog vodstva - milijuni s oduševljenjem ili sa žalom

Moglo bi se sve to i simpli�icirati pa sažeti poetično u glazbeni hit – ili stvarnost: Geni, geni kameni.

Vatra gori u meni, Takvi smo mi rođeni Mumljat će opet oni i na ove stihove, nazivajući ih "kamenjarstvom", ti koji su izgubili, kako kažu, etnički identitet, razni pupovci, goldsteini ili stankovići, koji žive u svojoj nedođiji koju nazivaju kozmopolitizmom.

Doista, nisu oni ni bitni.

Za objašnjenje o genetskoj znanosti mogu pitati prof. Dragana Primorca.

Vratimo se ovoj fantastičnoj pobjedi, gdje su hrvatski

‘230.000 Hrvata je otišlo jer su plaće vani veće. Ali planiraju se vratiti’

Počast čovjeku koji je najzaslužniji za stvaranje hrvatske države

Upovodu 23. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana predsjednik HDZ-a

Vlade Andrej Plenković u subotu je s izaslanstvom,

Predsjednik hrvatske vlade

Andrej Plenković

Predsjednik hrvatske vlade

Andrej Plenković

Piše: Ivo BUTKOVIĆ

je tajna hrvatskog uspjeha?

udbaškim i inim progonima, Dinamo i njegovi navijači postaju pojam i katalizator hrvatstva, a Ćiro najpopularniji trener.

Eto i taj događaj 1980. u Melbourneu, kao i onaj još pompozniji 1989. u Sydneyju s povratkom Hajduku izvornog hrvatskog grba, doprinos su hrvatskog iseljeništva uzdizanju i "karmi" hrvatskog nogometa u domovini.

Nećemo sada o našim hrvatskim manama, jer i mnogi strani analitičari društvenih znanosti kažu da Hrvate rese osobine upornosti i neodustajanja pa je možda i ova nedavna scena iz Dohe i sjećanje iz Melbournea potvrda takve tvrdnje.

nogometaši igrom i duhom bili jednaki Brazilcima, pa ih i nadvisili.

A posebno je bilo dojmljivo vidjeti da je toga dana europska politička elita, koja je rješavala i donosila vrlo važne odluke na sastanku Europske unije MED-9 u Španjolskoj, grupno došla u prostoriju hrvatskog premijera Andreja Plenkopvića gledati izvedbu jedanaesteraca.

Vrhunac su bile brojne česitke, a posebno čestitka francuskog predsjednika Emmanuela Marcona koji je poželio Hrvatskoj �inale s Francuskom!

U svakom športu, poglavito grupnom, potpora navijača vrlo je važna, često i presudna, pa se stoga potporu s tribina naziva 12. igračem.

Znalci tvrde da je za vrsnost u nogometu potrebna širina u izboru igrača, a onda naravno i u navijačkoj potpori važna je širina. U tom slučaju ili stvarnosti Hrvati u domovini i diljem svijeta zauzimaju sam vrh.

Ne može se ova tvrdnja poreći s razlogom, jer su iseljeni Hrvati pridonijeli golemo razvoju nogometa na dva kontinenta - Australiji i Americi (Kanadi i SAD-u) - daleko više nego, recimo, Britanci, Talijani ili Nijemci. Hrvati u Australiji mogu biti iznimno ponosni ne samo na razvoj u ranijoj fazi

nogometa u Australiji, nego i na vodeću ulogu "Croatije" u svim australskim državama. Jednako tome nedvojbeno su mladi Hrvati rođeni u Australiji pridonijeli "karmi" nogometa u Hrvatskoj.

Da ne spominjem sve koji su došli igrati u Hrvatsku, vi čitatelji "dolje" znate bolje, ni one koji su ušli u najviši izbor, pa spomenut ćemo samo Joa Šimunića, koji je unatoč svim znanim i neznanim podvalama i opstrukcijama ostao legenda nogometa u Hrvatskoj i ikona u pričama starijih reprezentativaca.

Naravno, ne mogu se ni taksativno u novinskom članku nabrojiti svi uspjesi hrvatskih nogometnih klubova u Australiji, kao ni veze s domovinom, javne i tajne, sve tamo od ranih 60-ih.

Tako je i popularni Ćiro Blažević po sugestijama "sa strane", a nakon što je preuzeo trenersku palicu u Dinamu 1980., došao "smiriti i iskaliti" Dinamove igrače u Australiji.

I sada o Melbourneu 1981. zbori Ćiro, govoreći kako je bio zadivljen, kao i mnogi igrači s hrvatskim barjacima, hrvatskom dekoracijom i hrvatskim navijanjem prepunih tribina Olympik stadiona u Melbourneu.

Tada Dinamo 1982. nakon 24 godine konačno osvaja prvenstvo. Unatoč tadašnjim

Prema sjećanju o velebnoj dekoraciji tada najpoznatijeg melbournškog stadiona hrvatskim znamenjem i hrvatskog navijačkog pozdrava hrvatskog kluba Dinama1981. uglavnom je to organizirala hrvatska mladež Melbournea i Geelonga, predvođena hrvatskim studentima u kojima su akcije često predvodili braća Bošnjak.

Marijan je sada u Zagrebu, Tomislav hrvatski veleposlanik u Kairu, a prethodno četiri godine veleposlanik u Dohi. Vjerojatno su neki i u Australiji zapazili i prepoznali gospodina s bijelom urednom bradom, koji je ponosno kročio pod hrvatskim znamenom, najvećoj i najduljoj zastavi u Dohi.

Mnogima je moćna hrvatska zastava bila "trn u oku", pa se umiješala i Fifa. Međutim, diplomatskim pregovorima, kako reče glavni organizator, problem je "saniran". Nedvojbeno je u pregovorima sudjelovao i bivši dugogodišnji hrvatski veleposlanik u Dohi.

Bilo je vidno i za pohvalu je, nije se "hrvatski stručnjak za arapska pitanja" na nogometnom nadmetanju "izgubio na tribinama" među šeicima kojih na desetke osobno poznaje, već je kao i prije četrdeset i koju godinu u Melbourneu i sada u Dohi branio hrvatske insignije i pod zastavom s narodom hodio.

Na kraju, ako se, a svi su izgledi da hoće, želja i nada 85 posto hrvatskog pučanstva - domovinskog i izvandomovinskog te golemog broja pripadnika svih nacija u svijetu - ostvari i ovaj hrvatski športski san, tada će o pitanju tajne hrvatskoga uspjeha biti pisane analize i elaborati.

I to ne samo o nogometu, nego o nama kao jednom od najstarijih naroda na ovom europskom području, a u toj znanosti geni su na prvom mjestu.

Od 1. siječnja zapadne granice Hrvatske odlaze u povijest’

Što se tiče istočnih granica (prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori), tu se neće ništa mijenjati jer se schengenski zakon primjenjuje dugi niz godina, objasnio je Božinović

Hrvatska od 1. siječnja ulazi u schengenski prostor, odlučeno je u petak, 9. studenog, u Bruxellesu, dok su Bugarska i Rumunjska i dalje na čekanju. Što to hrvatskim građanima i gospodarstvu znači, i što se zapravo mijenja, govorio je u subotu ministar vanjskih poslova Davor Božinović.

“Vidljive promjene ulaskom Hrvatske u Schengen će se osjetiti samo na našim zapadnim granicama, koje odlaze u povijest. Što se tiče istočnih granica, tu se neće ništa mijenjati jer se schengenski zakon primjenjuje dugi niz godina, a to i je bio jedan od uvjeta koji smo ispunili da bi Hrvatska ušla u Schengen”, rekao je Božinović

Dodao je da se čeka uvođenje dvije vrlo važne grane sustava koji se uvode na razini Europske unije, prije svega zbog sigurnosnih razloga, da bi se kontrolirao ne samo ulazak nego i boravak ljudi koji dolaze na teritorij schengenskih zemalja, a sve to da se ne moraju uvoditi te interne granične kontrole.

“Entry-Exit sustav praktički znači uzimanje biometrije, ali i povezivanje sa schengenskim kalkulatorom. Dakle, netko tko dođe na granicu, a stariji je od 18 i do 70 godina, provuče ga se kroz taj sustav i prati se da ne boravi više od 90 ili 180 dana, koliko mu vrijedi schengenska viza”, dodao je.

Sustav ETIAS pak povećat će unutarnju sigurnost granica ranijom online kontro-

lom putnika bez vize, prije nego što stignu na teritorij EU-a. Božinović je istakao kako imamo vrlo dugu i zemljopisno zahtjevnu granicu prema Bosni i Hercegovini.

“Hrvatska je jedna od manjih država članica, sada ima najdulju vanjsku granicu Europske unije, od 1. siječnja schengensku granicu. Naravno da je to zahtjevno kada vidite i kon�iguraciju terena, ne samo dužinu. Vidimo da je Hrvatska izložena i migrantskim rutama, zbog toga i jesmo uložili značajna sredstva u opremanje granice raznim tehničkim sustavima. Neke smo i sami, da tako kažem, izmislili, odnosno

naši granični policajci su dali određene zahtjeve u smislu nabave termovizijskih mobilnih kamera jer smo imali samo statične”, kazao je ministar.

“Međutim, taj proces usavršavanja i tehničkog opremanja nikad neće stati s obzirom na to da smo mi tu gdje jesmo. Bez EU fondova to ne bi bilo moguće, mi smo povukli do sada oko 220 milijuna eura. Za sljedeće �inancijsko razdoblje je predviđeno 250 milijuna eura. S tim da kod tih 220 mi smo naslijedili nekih 85 milijuna, sve ovo drugo je bilo nešto za što smo se sami izborili unutar Europe”, dodao je.

‘Čuvari vanjskih granica EU’

Ministar je posebno istaknuo kako postajemo čuvari vanjskih granice Europske unije u vrijeme ilegalnih migracija te će RH već u prvoj godini imati dodatnu evaluaciju (provjeru) po svim segmentima.

„To je nešto normalno, to prolaze sve države članice i u tom smislu mi ne očekujemo ništa, osim da samo na-

predujemo i unaprjeđujemo svoju praksu jer činjenica je da je praksa Hrvatske u posljednjih nekoliko godina u bitnome odredila i politiku Europske unije.

Mi smo zemlja koja je i dosad utjecala i sada kao punopravna članica Schengena itekako će se naš utjecaj na europsku politiku pojačati”, kazao je Božinović.

Zračne luke od 26. ožujka

jasnili su iz granične policije.

Granični prijelazi prema Sloveniji i Mađarskoj od 1. siječnja bez graničnih kontrola

Ministar Davor Božinović nakon odluke

O tajni uspjeha hrvatskih nogometaša tek će biti pisane analize i elaborati

Hrvatska zastava u Dohi, najveća i najdulja od svih reprezentacija

Osnovna škola "Holy Family" iz Geelonga priredila je hrvatsko-talijanski dan u sklopu kojega su učenici te škole proveli dan posvećen hrvatskoj i talijanskoj tradiciji, kulturi i običajima. Naime, školu pohađa 176 učenika hrvatskog podrijetla, a hrvatski jezik je integriran u obvezni dio obrazovnog programa te svake godine škola organizira hrvatsko-talijanski dan za sve učenike škole.

Holy Family Primary School, Bell Park, Geelong, je jedina prekomorska škola koja ima nastavu hrvatskoga jezika integriranu u obrazovni program škole od 1978. godine.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske su�inancira program hrvatskoga jezika u školi "Holy Family" u iznosu od 60.000 kuna.

Tema ovogodišnjeg hrvatskoga dana su bili stari hrvatski običaji, a djeca, roditelji i učitelji su uz pomoć vrijednih članova hrvatske zajednice imali prilike naučiti nešto novo.

Dan je započeo pjesmom i plesom iz svih hrvatskih pokrajina, a učenike je pjesmom razveselio Michael Pinjuh, bivši učenik škole Holy Family, a danas poznati harmonikaš i pjevač u hrvatskoj zajednici u Australiji.

Uz brojne druge radionice, tradicionalne hrvatske igre su posebno oduševile svu djecu, a radionicu je vodila Sara Klanfar, učiteljica iz Republike Hrvatske. Naša učiteljica iz Hrvatske je u Viktoriji već četiri godine u sklopu programa kojeg podržavaju škola jezika Victorian School of Languages iz Melbournea i Ministarstvo znanosti i obrazovanja iz Zagreba.

Gospođe Mimi Šimunić i Julie Marinović su - uz pomoć gospođa Lily Radojević, Jadre Kolić i Ivane Dragičević, te Karla Lebana - učenicima i učiteljima pokazale kako se pripremaju najukusnije fritule. Djeca su uživala degustirajući fritule, za koje su dobili i recept.

Dan nije mogao proći bez jednog jako popularnog sporta - nogometa - te su učenici imali radionicu o njemu. Na radionici su igrali nogomet i učili nogometne trikove, ali su naučili i to da je Hrvatska poznata po nogometu te da je dala mnoge svjetski poznate nogometaše.

Radionicu su vodili bivši učenici škole Holy Family Lucas Špehar, Jesse Knežević, Tomi Šimić i Noah Skitnica, svi

Dan posvećen hrvatskoj i talijanskoj tradiciji, kulturi i starim običajima

pod vodstvom učiteljice Laure Špiranović.

Boćanje je radionica koju učenici već poznaju i obožavaju, a vodili su ju gospodin Tim Vagg, Anthony Nguyen, Gabriel Gnječ, Bono Šimić, Anastazija Šimić i gospođica Molly. U radionici su učenici naučili kako boćati, kako igrati popularnu igru koja se igra diljem Hrvatske i Italije.

Na radionicama smo se dotaknuli i važnih likova iz hrvatske dječje književnosti, a na pitanje „Tko je šegrt Hlapić?“ odgovor su dale gospođe Terry Phillips i Marina Jeličić. U radionici su učenici naučili nešto o priči i autorici priče te su na kraju i sami bili postolari koji su trebali kreirati svoje cipele.

Nismo zaboravili ni licitarska srca, simbol hrvatske kulturne baštine. Radionicu je vodila gospođa O’Malley, uz pomoć bivše učenice Tatjane Kralj.

Ove godine prava senzacija u školi bila je Vespa. Učenici su mogli sjesti na Vespu, fotogra�irati se i potom stvoriti umjetničko djelo, uključujući spomenike kulture u Italiji. Radionicu su vodili gospodin i gospođa Manganelli.

Učenici su također imali priliku degustirati talijanski sladoled zvan gelatti i upoznati se s važnom kulturnom ulogom druženja uz kavu u Italiji i Hrvatskoj.

Gospođa Slađana Devčić je obogatila hrvatski dan hrvatskim tradicionalnim plesovima. Djeca su uživala u svakom trenutku s gospođom Devčić, koja im je nastojala uliti tračak svoje ljubavi prema Hrvatskoj i njezinoj kulturi, i na tome je uvelike uspjela.

Uz pomoć gospođe Barnett održana je još jedna zanimljiva radionica - posvećena maškarama i maskama. U njoj su učenici usporedili razlike između maškara u Hrvatskoj i Italiji, a potom su kreirali svoje maske.

Velika atrakcija tijekom hrvatsko-talijanskog dana su bile kravate. U radionici o kravatama svi učenici su najprije naučili zašto je Hrvatska

domovina kravate, a potom su sami kreirali svoje primjerke kravate od papira. Radionicu su vodile gospođice Madisson i Chelsea Daniel.

Učenici su se u radionicama upoznali i s hrvatskim izumiteljima. Ovu radionicu su vodile učiteljica Alicia i bivša učenica Maja Grgić. Učenici su naučili da je prvi padobran dizajnirao i testirao Faust Vrančić, a potom su sami napravili svoj padobran od najlona i jutenog konca na koji su privezali bombončić i testirali svoj izum.

Da dan prođe u zabavnijem i opuštenijem duhu, učenici su školsku odjeću zamijenili nogometnim majicama, kapama, šalovima i dresovima, a svi učitelji su se obukli u skladu s bojama hrvatske i talijanske zastave.

A kakav bi dan bio da nije bilo hrvatskih i talijanskih jela koja su za učitelje pripremile vrijedne mame i bake te učiteljice hrvatskoga i talijanskoga jezika! Hranu su donirale ove obitelji: Weselowski, Wijesuriya, Vasilevski, Čičak, Glagolja, Grgić, Rebis, Šimović, Skoko, Scopacasa, Kovzan, Jurić, Singh, Hau, Henderson, Hobbs, Jeličić, Ljubičić, Embanecido, Ecobido, Duraj, Daglas, Jukić, Deak, Alex, Aguliar, Carević, Mackie, Trupković, Picone, Owen, Haase, Nocevski, Matijević, Uppill, Madjerić, Kump, Attard, Dragičević, Benkotić, Kufner i Preiato. Hvala svim navedenim obiteljima na njihovim donacijama.

Velika hvala i Centru hrvatske zajednice Geelong i Hrvatskom kulturnom društvu Kardinal Alojzije Stepinac Geelong na donaciji hrane za učitelje i članove hrvatske i talijanske zajednice koji su bili voditelji radionica.

Gospođama Kufner i Kralj od srca hvala na pomoći u pripremi i serviranju ručka za sve

Ovaj prekrasan i poseban dan su organizirale učiteljice hrvatskoga i talijanskoga jezika u Osnovnoj školi Holy Family – Grace Daniel i Katica Perinac. Kakav predivan i značajan dan posvećen hrvatskoj i talijanskoj kulturi i tradiciji!

Velika atrakcija bile su kravate, a prava senzacija u školi ove godine bila je Vespa

Pripremila: Katica PERINAC, učiteljica

U lijepom nedjeljnom ugođaju uživalo je oko 200 gostiju i oko pedesetero djece

CRO CARE - dom za njegu starijih osoba i skrb o njima u Geelongu organizirao je u nedjelju, 4. prosinca, uspješni božićni ručak u za tu priliku prekrasno uređenoj dvorani Australsko-hrvatskog društva Melbourne u Footscrayju.

Odlična hrana, raznovrsni program, nagradna tombola… dio su ovog lijepog nedjeljnog ugođaja u kojem je uživalo oko 200 gostiju i oko pedesetero djece.

"Bio je ovo veoma uspješan božićni ručak za naš starački dom u Geelongu. AHD Melbourne pripremio je obilje hrane koju su blagoslovili vlč. Bosiljko Rajić i vlč. Josip Grubišić, na čemu im zahvaljujemo. Zabavljali su nas 'Maleni' - folkloraši 'Hrvatske zore', a bend 'Acord' rasplesao je sve uzvanike.

Sveti Nikola darovao je svu djecu lijepim poklonima. Dječjem veselju nije bilo kraja.

Hvala svim gostima koji su došli i uveličali ovaj naš ručak te još jednom dali nam podršku za daljnji rad našeg prvog staračkog doma u Viktoriji.

Hvala svim gospođama koje su ispekle i donijele kolače, specijalitete u kojima smo svi uživali. Hvala svima koji su poklonili darove za lutriju, kao i za sve dragovoljne priloge. Od srca hvala na svemu" – rekla je Dragica Hedjes u ime Odbora Cro Carea.

'Cro Care' organizirao uspješni božićni ručak u AHD-u Melbourne u Footscrayju

Prekrasne božićne dekoracije

"Maleni" - grupa folkloraša "Hrvatske zore"

"Jesi li bio dobar dečko, Paul?" – djed Božićnjak i Paul Šarić

Djelatnici Cro Care.

Vlč. Grubišić i Mons. Rajić uvijek su velika podrška

Glavni organizatori: Jelica, Sanja, Dragica, Jelka i Sonja

Marin Burela –predsjedavajući Victorian Croatian Aged Care Services (VCACS chair)

Ono što je bio Brazil, to je sada Hrvatska, HRVATSKA!

Kako se navijalo i veselilo povijesnoj pobjedi, pokazuju i ove fotogra�ije kako iz Dohe tako iz hrvatskih klubova širom Australije

Pripremila: Suzana FANTOV

Učetvt�inalu Svjetskog nogometnog prvenstva Qatar 2022., Brazilci su ušli kao apsolutni favoriti no viceprvaci svijeta, pokazali su još jednom da ništa nije gotovo dok – nije gotovo!

Izborivši penale, Dalićevi Vaterni, hrvatska nogometna reprezentacija svijetu se još jednom predstavila

na najbolji način. Srećom ili lutrijom, ali uz zasigurno ostavljene duše i srca na terenu, Hrvati su napravili čudo kojem su priznanje odali svjetski mediji.

A kako se navijalo i veselilo povijesnoj pobjedi, nek vam pokažu i ove fotogra�ije prikupljene iz Hrvatskog kluba Kralj Tomislav u Sydneyu, Bosna kluba St. Mary, Hrvatskog društvenog centra u Zapadnoj Australiji, sa terena u Dohi, na svim onim mjestima gdje su uslišane molitve brojnih Hrvata svih generacija, koji su prošle subote, u 2.00 sata ujutro, ponosno obukli svoje dresove.

Nervira ih Dalić i njegov uspjeh

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Drugi put za redom hrvatska nogometna reprezentacija na Svjetskom je prvenstvu ostvarila rezultat o kojemu govori čitav svijet. Ako je netko nakon Rusije 2018., gdje su Vatreni zauzeli drugo mjesto, i mislio da je to tek jedan bljesak, splet sretnih okolnosti, ovogodišnji nastup u Kataru potvrđuje da je Hrvatska postala prava nogometna velesila. I da pristup Zlatka Dalića, koji uvijek iznova poziva na skromnost, strpljivost i ustrajnost, daje vrhunske rezultate. No, dok Hrvatska u zanosu zdušno bodri svoje Vatrene, ima i onih kojima se takav Dalić, skroman, strpljiv i ustrajan, ne dopada, pa omalovažavaju i relativiziraju uspjeh reprezentacije ili udaraju na izbornika zbog njegovih izjava. Neke je posebno iznervirala izjava koju je Dalić dao nakon velike pobjede nad reprezentacijom Brazila kojom je Hrvatska osigurala plasman među četiri reprezentacije koje će odigrati najveći broj utakmica na prvenstvu i između sebe podijeliti prva četiri mjesta.

U susjednoj Srbiji su ga proglasili ratnohuškačem, optužili ga da vrijeđa žrtve rata, a jedan poznati hrvatski novinar na Facebooku je postavio pitanje: „Smije li pobjeda nogometne reprezentacije Hrvatske biti draga i onima koji nisu etnički Hrvati, branitelji i (katolički) vjernici?„ Što je to tako strašno rekao izbornik Dalić? Evo njegove izjave: "Ovo je baš za hrvatski narod. Ovo nam treba i zaista svaka čast dečkima. Sjajna utakmica od prve do zadnje minute. Izbacili smo najvećeg favorita. Ovo je Hrvatska, ponos, hrabrost, vjera i domoljublje. Ovo nije naš kraj, idemo dalje... Neka uživaju svi Hrvati u cijelom svijetu. Mi možemo puno napraviti. Uživajte i hrvatski branitelji, ovo je bilo za vas!”

Što ima sporno u ovoj izjavi? Koga je Dalić uvrijedio? Kome je što uskratio, zabranio, oduzeo...? Ako netko objavi knjigu i u njoj napomenu da je posvećuje svojoj majci, ili profesoru, ili prvoj ljubavi, nitko neće protumačiti da autor svima drugima zabranjuje čitati knjigu. Razumni ljudi, neovisno o tome koje političke orijen-

Engleski Daily Mirror ovih dana podsjeća da su djeda Luke Modrića 1991. ubili Srbi, a hrvatski politički „higijeničari” zamjeraju Daliću što pobjedu posvećuje hrvatskim braniteljima

tacije bili, u Dalićevoj izjavi ne vide ništa sporno. Tako je Arsen Bauk, SDP-ov saborski zastupnik, rekao: “Neki problematiziraju, ali to je njihova pobjeda, mogu je posvetiti kome hoće."

Sada se već razmišlja o dočeku Vatrenih na Trgu bana Jelačića, u Zagrebu, pa se pojavilo u javnost i pitanje mogućeg nastupa Marka Perkovića Thompsona. (Na dočeku 2018. Perkoviću su usred nastupa isključili struju!) Opet su se, naravno, javili neki tumači političke kulture koji tvrde da njegov nastup u takvoj prigodni nije prihvatljiv. Ali nisu baš u stanju objasniti zašto! Primjerice, novinar Aleksandar Holiga tvrdi da reprezentativci ne bi trebali Thompsona pozivati na svoje proslave. Rekao je da je „to krivo”. „Igrači nisu svjesni da nije u redu pjevati Thompsona, baš kao i 50 posto Hrvata”, rekao je Holiga i ustvrdio da bi to trebalo objasniti nogometašima. No, na izravno pitanje zašto je to krivo, štošta je rekao, ali nije iznio niti jedan konkretan razlog!

Nogomet, kao i sva druga sportska natjecanja, neminovno je povezan s emocijama, ako je riječ o nacionalnoj reprezentaciji, onda te emocije nužno uključuju nacionalni ponos, identitet, podsjećanje na prošlost, sportsku i opću. I posvuda u svijetu je to normalno (engleski Daily Mirror, primjerice, ovih dana podsjeća da su djeda Luke Modrića 1991. ubili Srbi), samo se od Hrvata očekuje da budu „iznad toga”.

Piše: Davor Ivanković

Olupina MiG-a 21 HRZ-a palog kod Voćina još se dimila, a na zaslonima mobitela pojavila se brza pošalica s parafraziranim likom ministra obrane Marija Banožića. TOP-FUN umjesto TOP-GUN. No, nije glava ministra Banožića završila na tijelu Toma Cruisea, nego je, radi preciznosti, izvorno riječ o Večernjakovoj fotki pilota Ivana Selaka, a u pozadini stoji njegov MiG 21. Banožić je postao predmet pošalica i prije nego što je postao Bane, a taj nadimak mu je prije godinu dana zalijepio Zoran Milanović. Bane ovo, Bane ono, no polako, taj mu se nadimak ulovio. I dok se Banetu smiju, hladna računovodstvena analiza pokazuje da je Banožić naje�ikasniji hrvatski ministar obrane u posljednjih 20-ak godina. Jer, po čemu mjeriti uspješnost jednog ministra obrane. Po životopisu i vojnoj prošlosti, izgledu, po simpatičnosti novinarima i medijima? Pa, ne, nego valjda po rezultatima. Prema iznosu novca koji dobiva vojska i koliko je vojsci priskrbio novog i naoružanja uopće.

A po tom kriteriju, Bane je, bome, prvi. Jer u njegovu je mandatu vojni proračun HV-a prvi put prešao iznos od milijardu eura godišnje, u njegovu mandatu ugovorena je, kupljena i stiže borbena eskadrila francuskih Rafalea, protuavionske rakete Mistral, ugovaraju se PZO rakete srednjeg dometa MICA, stiže 80 oklopnjaka Bradley, došla su četiri američka helikoptera Black Howk, ugovara se nabava još njih osam, a u dugoročni plan razvoja konačno su uvrštene dvije lake korvete za HRM. Sve te nabave vrijede više od 2 milijarde eura. I po tome se s Banetom ne može mjeriti ni jedan njegov prethodnik.

Njegovi prethodnici, pak, u startu nisu

Naje�ikasniji ministar obrane

imali lagan posao, naprotiv, bila je to najteža ministarska pozicija u svakoj vladi. Zato što su sve vlade do ove Andreja Plenkovića ili same odlučile biti vojno neambiciozne ili su smatrale da na vojsku ne treba trošiti, a trend je ionako bio zakidati vojsku. Do 2012. jedine vojne nabave bili su oklopni transporteri Patria i nabava kamiona s pripadajućom aferom u kojoj su nesretnog ministra Rončevića, kako se pokazalo, nevinog godinama razvlačili.

Dolaskom Vlade Zorana Milanovića, Ministarstvo preuzima bivši ratnik Ante Kotromanović, a nasljeđuje ga opet ratnik Damir Krstičević. Milanović nije ni tada imao razumijevanja za potrebe vojske, naprotiv, uspješno je srušio Kotromanoviću vojni proračun na manje od 4 milijarde kuna (realizacija 3,8 milijardi), pa je on čak prijetio ostavkom.

Kotromanović će ostati zapamćen kao ministar koji je priskrbio američku donaciju od

16 izviđačko-borbenih helikoptera Kiowa Warriors, kupnju odličnih njemačkih samohodnih panzerhaubica, PzH 2000, te po ugovaranju proizvodnje serije od pet obalno-ophodnih brodova. Ono što je loše napravio bilo je slanje MiG-ova 21 na očajni remont u Ukrajinu, što nije prošlo bez presude za korupciju nekima od aktera iz MORH-a. Skinuo je vojsci prekovremene sate, time smanjio ionako male plaće i započeo povlačenje HV-a iz gradova.

Krstičević je, pak, svojim dolaskom razgalio srca vojske, vratio im dodatke i povećao plaće, a i osvojio javnost. Bio je srčan, požrtvovan, sjetimo se samo njegova sudjelovanja u gašenju požara u Splitu. Ostavština mu je povratak vojske u gradove od strateškog interesa, Sinj, Varaždin, Vukovar, Pulu i Ploče. Želio je da HRZ napokon dobije bolje borbene zrakoplove i godinu i pol mandata utrošio na nabavu stoljeća te naposljetku ugovorio s Izraelcima kupnju 500 milijuna dolara vrijedne eskadrile rabljenih F-16 Baraka. Tu su ga mnogi dočekali na nož i trudili se upropastiti taj posao, a imao je puno oponenata i unutar MORH-a. Nakon što su Amerikanci blokirali deal s Izraelcima posao je propao i Krstičević se više nije mogao od toga oporaviti. Kada su u samo nekoliko mjeseci uslijedile pogibije čak četiri pilota HRZ-a, Krstičević je “izgorio” do kraja i dao ostavku.

Ministra obrane mjeri se po nabavama i proračunu. U mandatu Marija Banožića proračun je prešao milijardu eura, a nabave 2 milijarde eura

Što

Plenkoviću, Zlatku Daliću i njihovim igračima na ove tri velike vijesti, koje nisu banalne, niti samorazumljive, iza kojih u sva tri slučaja stoji dobitna kombinacija plana, rada i prilike.

Da bi se razumjelo i vrednovalo što za Hrvatsku znači ulazak u Schengen, važno je podsjetiti se na početne pozicije.

I tako je prije dvije i pol godine na njegovo mjesto stupio za vojsku anonimni Banožić. U početku ostvario je čak dosta dobru komunikaciju s Milanovićem, no potom je sve puklo kad se pokazalo da Milanoviću ne pada na pamet premijeru Plenkoviću i njegovu ministru obrane dopustiti ono što su on sam kao premijer i njegov ministar Kotromanović radili vrhovnoj zapovjednici Kolindi Grabar-Kitarović. E sad, je l’ se Banožiću posrećilo što ima premijera koji je i prije Ukrajine shvatio da HV mora dobiti moderno naoružanje, ili se on sam izborio i povećao ambicije u Vladi, svejedno je, jer na kraju pamtit će se da su u Banetovu mandatu ostvarene povijesno najveće vojne nabave. (Večernji list)

– Ostali.

Na

Vijeća ministara unutarnjih poslova EU-a de�initivno je potvrđen ulazak Hrvatske u Schengen od prvog siječnja sljedeće godine, što će zajedno s ulaskom u eurozonu označiti završetak naše (formalne) europske integracije. U Washingtonu su napokon SAD i Hrvatska potpisali Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koja se “kuhala, hladila i podgrijavala” još od poratnog razdoblja druge polovine devedesetih godina prošlog stoljeća.

To je, uz nedavno ukidanje ulaznih viza za hrvatske građane, znak da se otvaraju vrata oporavku bilateralnih odnosa Hrvatske s vodećom silom zapadnog svijeta, a koji su u posljednjih desetak godina prilično zahladnjeli, i to zahvaljujući ponajviše hrvatskim vladama u tom razdoblju. I posljednje, ali ne i najmanje važno: hrvatska nogometna reprezentacija po drugi put se plasirala u samu završnicu Svjetskog nogometnog prvenstva, Najprije zaista iskreno čestitam Andreju

Primjerice, prisjetiti se kako se prije trideset godina iz međunarodno priznate Hrvatske, ali s četvrtinom teritorija pod srpskom okupacijom, poslovno putovalo u Bruxelles. Najprije vam je tvrtka u kojoj radite morala izdati potvrdu: da ste zaposleni, da putujete službeno i da oni snose troškove.

Zatim ste morali u red ispred tada zajedničkoga konzulata država Beneluxa (Nizozemske, Belgije, Luksemburga). Ako povjeruju vašim papirima, oni će vam izdati jednokratnu vizu – na tri dana, pet dana ili sedam dana. Sve dulje od toga bilo je gotovo nemoguće – što ćete vi u Bruxellesu dulje od tjedan dana? Nakon toga, najbolja je opcija bila poći avionom do Amsterdama jer izravnih letova za Bruxelles, dakako, nije bilo. Po dolasku na Schiphol na kontroli putovnica, dakako, idete u onaj veliki najveći i najsporiji red gdje piše

Još prije dvadeset godina bili smo (i umalo ostali) u “vlaku” za Europsku uniju. A što danas znači praviti se nesvrstan ili biti istočno svrstan – vidite kod Srbije

Kad napokon stignete pred dežurnog policajca, počinje odmjeravanje, kao da u ručnoj torbici nosite kalašnjikov, ispitivanje kamo idete, zašto idete, gdje odsjedate, kad se vraćate… Propituju vas, dakako, dulje od ostalih “ostalih” jer dolazite iz ratne zone. Potom na vlak pa još dva i pol sata do Bruxellesa. U hotelu morate unaprijed platiti sobu za cijeli boravak, gotovinom dakako, jer naše kartice ne primaju. I još položiti gotovine u vrijednosti kojih petstotinjak eura za eventualne dodatne troškove koje ćete napraviti u ta tri dana.

A onda brzo natrag, prije nego što vam istekne viza. To što od sljedeće godine od Zagreba do Bruxellesa (i dalje) putujemo bez granica, za Hrvatsku nije samo olakšanje putovanja ljudi i roba, već je to iznad svega civilizacijski iskorak i potpuni povratak u Europu.

Istina, EU je u međuvremenu izgubio mnogo od tadašnjeg blještavila. Bruxelleski Grand Place je u ono doba bio uistinu najljepše uređeni adventski trg u Europi. Ali i manje blještava Europska unija, sa svim problemima koje ima i koje će imati, civilizacijski je neusporediva s našim istočnim susjedstvom. Uostalom, pogledajte Srbiju. Još prije dvadeset godina bili smo (i umalo ostali) u istom “vlaku” za EU.

A što danas znači praviti se nesvrstan ili biti istočno svrstan – vidite kod Srbije. (Slobodna Dalmacija)

sastanku

Blažene Drinske mučenice - svjedočansvo vjere do smrti

Kada su im četnici počeli trgati odijela, uz povike „Isuse, spasi nas!“ skočile su kroz prozor, zadobivši teške ozljede. Nekoliko trenutaka kasnije bile su usmrćene noževima i sljedećeg dana bačene u Drinu

Usamostanu Marijin dom na Palama, u Bosni i Hercegovini nedaleko od Sarajeva, postojala je zajednica od pet sestara Družbe Kćeri Božje ljubavi, koje su umrle na glasu mučeništva za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Imena sestara su: poglavarica samostana s. M. Jula Ivanišević (Hrvatica), s. M. Berchmana Leidenix (Austrijanka), s. M. Krizina Bojanc (Slovenka), s. M. Antonija Fabjan (Slovenka) i s. M. Bernadeta Banja (Mađarica rođena u Hrvatskoj).

Samostan, u početku zamišljen kao mjesto odmora i oporavka sestara Družbe, s vremenom je prozvan „Gostinjcem siromaha“ zbog djela ljubavi prema svima potrebnima, uključujući i pravoslavce, koji su kod njih tražili hranu i utjehu.

Kada je započeo rat, sestre su nastavile svjedočiti kršćansku ljubav, vjerne karizmi svoje Družbe: pomagale su siromasima, prosjacima i izbjeglicama, njegovale su bolesnike, hranile su djecu, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Kada su se ratne okolnosti pogoršale, više puta im se preporučilo da bježe i ostave Pale, no one su odlučile ostati s narodom, izražavajući spremnost žrtvovati se za mir u svijetu, a osobito u Bosni. Unatoč opasnostima, nastavile su živjeti s povjerenjem u Božju providnost, vjerujući da Bog zna najbolje što je za njih dobro, sve do dana njihova uhićenja i odvođenja.

Dana 11. prosinca 1941. grupa četnika, srpskih gerilaca, odvela je svih pet sestara u pravcu Goražda. Prisilili su ih na četverodnevno pješačenje po planinskim stazama Romanije, po hladnoći i snijegu, bez prikladne odjeće, uz ispitivanja, prijetnje i vrijeđanja.

I u takvim okolnostima sestre su pokazivale mir i nutarnju sabranost, i gotovo su cijelim putem šutjele i tiho molile.

Sestru Berchmanu, sedamdesetšestogodišnju staricu, iscrpljenu od napornog puta, odvojili su od sestara i zadržali u Sjetlini.

Ostale četiri sestre dovedene su u Goražde i smještene na drugi kat vojarne koja se nalazila uz rijeku Drinu. U noći istoga dana, 15. prosinca, četnici su upali u prostoriju sestara s nakanom da ih siluju.

Tražili su od njih da se odreknu redovničkog načina života i prestanu služiti Vatikanu, uz obećanje života, zaposlenja, pa čak i odlikovanja. Na prijetnju smrti sestre su ponovno odlučno odbile njihove ponude te su izrazile spremnost radije umrijeti nego izdati Boga i svoje redovničko posvećenje.

Kada su im počeli trgati odijela, uz povike „Isuse, spasi nas!“ skočile su kroz prozor, zadobivši teške ozljede. Nekoliko trenutaka kasnije bile su usmrćene noževima i sljedećeg dana bačene u Drinu.

Jedan ranjeni vojnik, koji je ležao u jarku kraj rijeke, vidio

je kako je svaka sestra, prije nego što je bila izbodena nožem, učinila znak križa.

Sestri Berchmani, koja je ostala kao zarobljenica u Sjetlini, bilo je rečeno da treba poći k svojim sestrama, koje su već bile ubijene. I ona je ubijena 23. prosinca u sjetlinskoj šumi.

Glas o mučeništvu ovih pet sestara, poznatih kao Drinske mučenice, nadaleko se proširio od samih početaka. Te su sestre svoju vjernost Bogu i zavjetima potvrdile vlastitom krvlju.

(IZVOR: Služba čitanja - drugo čitanje iz Pozicije o mučeništvu (Informatio [izd. 2008], Opći uvod, str. 5-7)

Razmišljanje uz spomendan: prema gori blaženstava

Živjele su tiho i skromno, radile su za Boga i siromahe, čineći svakome bez iznimke dobro – zapisano je na spomen sličici sestara – s. Antonije, s. Berchmane, s. Bernadete, s. Jule i s. Krizine – tiskanoj vjerojatno 1942. u Sarajevu.

Bolno je pitanje bi li njihova svetost bila prepoznata da nisu tako okrutno stradale? Da su samo živjele tiho i skromno, radile za Boga i siromahe, čineći svakome bez iznimke dobro…?

„Živi, živi, jedino on te slavi…“ – klicao je svojedobno Izaija, a u svoje vrijeme Pavao u Poslanici Rimljanima poticao: „Smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu i Kristu Isusu!“

Njihove riječi zbore nam i danas. Ispituju i nas danas.

Jer tko zna tko je živ, a tko mrtav? Tko ako ne Bog? On je svepodržavatelj života. Njegova je volja život. I da u svom životu budemo živi. S

obje strane vječnosti. Da budemo živi u životu svakoga koga susrećemo, svakoga tko se na naše ime, na naš trag ikad namjeri.

Život je čudo. A svetost njegova punina. Njegova neponovljiva punina. Da punog srca živimo svoju jedinstvenost, da punog srca prihvatimo i podržimo jedinstvenost onih koji su nam na bilo koji način darovani i povjereni, da se nikada ne odijelimo od Boga – ima li išta vrjednije od toga?

Čudo svetosti udomljuje nas u našoj jedinstvenosti. I vodi neslućenim putovima. Tko se – i ne znajući, ponajčešće nedovoljno svjesno – odluči za svetost, odlučuje se živjeti volju Božju. Sve prihvaćati od Boga. Sve dijeliti s njim. I pritom ne pristajati ni na kakav izgovor, pogotovo ne na to da Bog i za što posluži kao izgovor.

Čudo svetosti zahtjevno je. Ono nam otkriva koliko su naši životi otkani Božjom ljubavlju. Utkani jedni u druge. Otkriva nam da nas nema bez drugih. Bez drugih i drukčijih. Sestre Antonija, Berchmana, Bernadeta, Jula i Krizina ostavile su svoj trag i u nevidljivosti i u uočenosti. I mi smo baštinici njihova mučeništva. Baštinici svetosti.

(IZVOR: Stjepan LICE, Postojane u vjernosti, Zagreb, 2010., str. 37-39)

Pokazuju da u svakoj etapi života mjerilo razlučivanja

Svaka od Drinskih mučenica imala je posve različit životni put. Bog je svaku od njih drukčije vodio da bi ih svih petero doveo u istu družbu, u isti grad, u istu kuću, i na kraju u istu situaciju u posljednjim danima njihova života.

Različite dobi, različitih nacionalnosti, različitih osobnosti, ali svaka je od njih umjela razlikovati Isusov glas od drugih glasova i slijediti Isusa kada im se nudilo mnogo drugih putova i rješenja.

Sestra Berchmana je s jedanaest godina ostala bez oca, a majka ju je, ne mogavši se brinuti za nju i za njezinu mlađu sestru, dala u dom kod sestara Kćeri Božje ljubavi u Beču. Napuštenost i ostavljenost od strane roditelja veoma su bolna iskustva koja mogu uroditi mnogočim.

Često urode gubitkom povjerenja i nemogućnošću stvaranja zdravih odnosa. No gubitak koji je mogao uroditi raznim pogubnim posljedicama pretvorio se za s. Berchmanu u novo otkriće povjerenja u Boga i opredjeljenjem za pripadnost Isusu.

Sestra Krizina tek s trideset i šest godina dolazi u samostan. Ne znamo zašto tako kasno –možda se nije mogla odlučiti, ili nije bila sigurna ima li zvanje, ili je bila sigurna, ali zbog životnih okolnosti nije ranije mogla odgovoriti Isusu na poziv.

No kad je odgovorila, ustrajala je unatoč tome što je život u samostanu bio velika promjena za zrelu osobu koja je dugo živjela u svijetu. Sestra Krizina nas uči da odluka nekada može sazreti kasno, ali i da je se mora donijeti ako se ne želi promašiti život.

Sestru Julu njezina majka nije odmah pustila u samostan, iako je izrazila da ima zvanje. Tek nakon dvije godine, dok bolesna majka nije umrla, s. Jula je mogla poći putem na koji ju je Isus razgovjetno zvao.

treba biti Bog

Drugi ljudi mogu otežavati naš put prema Isusu, ali ga ne mogu zapriječiti niti zaustaviti.

Sestra Jula nas uči biti strpljivima u situacijama kada se netko ispriječi između nas i Isusa i kada se čini da nema izlaza.

Sestra Antonija s četiri godine ostaje bez oca, s jedanaest bez majke. Rodbina je između sebe razdijelila osmero braće i sestara. Antoniju je uzela jedna tetka. Život koji je počeo s toliko gubitaka, odvajanja i nestabilnosti nije bilo lako usmjeriti i ustabiliti.

No iz toga je mudro spoznala da jedini siguran oslonac i neizgubiv temelj može biti samo Bog. Teški gubici mogu nas dovesti do spasonosnih spoznaja i pomoći nam razlikovati istinsko blago od onoga prolaznoga.

Sestra Bernadeta je, za razliku od ostalih mučenica, imala smireno djetinjstvo i roditelje koji su je podržavali u odluci za duhovni poziv. Njezina je poteškoća bila druge naravi: bila je niskog stasa. Neki ljudi pate ako nisu zadovoljni svojim izgledom. Sestra Bernadeta je zauzela ispravan stav.

Ona nas poučava da veličinu čovjeka ne čini visina, niti da ga malenim čini manjak centimetara. Bilo da smo svojim izgledom zadovoljni i na njega ponosni bilo da bismo se najradije sakrili od drugih, on nas ne smije toliko zarobiti i zapriječiti nas u hodu naprijed. Uostalom, Bog ne gleda kao što gleda čovjek.

Drinske nas mučenice uče da nas životne okolnosti određuju onoliko koliko im mi dopustimo. Ako ih proživljavamo s Bogom, on će biti taj koji će voditi, oblikovati i usmjeravati naš život, a neće ulogu vođe i presudnog utjecaja preuzeti okolnosti niti drugi ljudi.

(IZVOR: DRINSKE MUČENICE - Informativni bilten Vicepostulature, br. 20, veljača (XI) 2019., str. 11-13)

Blažena s. M. Jula Ivanišević

Blažena s. M. Berchmana Leidenix

Blažena s. M. Berchmana Leidenix

Blažena s. M. Antonija Fabjan

Blažena s. M. Bernadeta Banja

Mali Božićni sajam u Clifton Hillu, svima na

Na prodajnim štandovima bili su razni božićni ukrasi, vina i likeri, voće, cvijeće, knjige, vjerski predmeti i drugo. Ugodnu atmosferu dodatno je obogatila glazba sa zvučnika iz kojih su se čule i hrvatske navijačke pjesme u čast naših Vatrenih

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Na treću nedjelju došašća - koja se od davnine naziva i Radosna nedjelja (Dominica gaudete) - u HKZ-u sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu 11. je prosinca tijekom svete mise zapaljena treća adventska svijeća, a nakon mise održan je mali Božićni sajam.

Tijekom propovijedi vlč. Bosiljka Rajića okupljeni vjernici podsjetili su se značenja kršćanske radosti, unutarnje radosti koja je u srcu koje je pohodio Gospodin, koje je izliječio Gospodin; u srcu koje je, uz Božju pomoć, upoznalo pravi put kojim mu je ići.

Vrijeme došašća je pokorničko, ali i slavljeničko, ono je vrijeme radosti i priprema za Božić. S vremenom je došašće postalo spoj pokorničkih sadržaja i vremena radosti i iščekivanja. Tako i ova nedjelja navješćuje radost koja je pred nama - Bog je pohodio svijet u Isusu Kristu.

U Bibliji se o radosti govori na više od trista mjesta. Mnogi vjernici podcjenjuju značaj radosti, često ne razumijevajući što ona točno jest. Radost ne znači da se

uvijek smiješimo i da smo uvijek sretni. Ona ne ovisi o okolnostima svakodnevice i zapravo je najuočljivija kad nam je najteže. Za kršćanina radost ima temelj u životu, smrti i uskrsnuću Isusa Krista.

Tijekom došašća radosno iščekujemo Isusovo rođenje upravo zato što znamo tko je to djetešce i što će ono učiniti za nas. To je dijete naše spasenje.

A radost u zajedničkom druženju podijelili su i svi oni koji su nakon misnog slavlja pristigli na mali Božićni sajam, koji je ove godine održan u dvorani pokraj crkve.

Na prodajnim štandovima bili su razni božićni ukrasi, vina i likeri, voće, cvijeće, knjige, vjerski predmeti i drugo. Svi posjetitelji na dar su dobili paketić božićne pšenice koja se sije na dan sv. Lucije - 13. prosinca.

Na sajmu su se, između ostalih, predstavili Tanya Lozina - u ime tvrtke "Pero's Wines", Vladimir Jakopanetz - autor brojnih knjiga, Boris Čerina i Maja Miletićpredstavnici Australsko-hrvatskih društvenih usluga na krasno pripremljenom informativnom, gđa Milka s raznovrsnim ručno izrađenim predmetima i domaćim proizvodima, Suzana Fantov

Tijekom došašća radosno iščekujemo Isusovo rođenje upravo zato što znamo tko je to djetešce i što će ono učiniti za nas. To je dijete naše spasenje.

Raznovrsna ponuda gđe Milke

Kalendari, čestitke, svijeće… Julijan za župnim štandom

Tanya uz izvrsna vina i likere tvrtke "Pero's Wines"

Nek' vam božićna pšenica bogato naraste!

Pjesma crkvenog zbora

Maca, Milan i Ankica – ekipa koja je organizirala i pripremila štand s hranom

Pogled s kora na nedavno prekrasno obnovljenu crkvu

Božićna bojanka na stolnjaku!

Ugodno u hladu velikog hrasta.

Alexander, vrijedni liturgičar, i pomoćno osoblje!

Vladimir Jakopanetz, autor brojnih knjiga

Hrvatska u srcu - Snježana, prvi glas crkvenoga zbora

dar pšenica k oja se sije na dan sv. Lucije

sa svojim kreativnim umjetničkim božićnim radovima, te Julijan Rajić koji je dobrovoljno radio na župnom štandu s vjerskim predmetima. Ugodnu atmosferu dodatno je obogatila glazba sa zvučnika iz kojih su se, nakon božićnih pjesama, čule i hrvatske navijačke pjesme u čast naših Vatrenih.

Uz piće dobrodošlice, kavu i čaj, ponuđena su i svježa jela s roštilja, s pravom nazvna "Milan's BBQ" po izvrsnom kuharu Milanu Skukanu koji je i ovog puta, zajedno s Macom i Ankicom, koja je donirala kolače, pripremio izvrsne porcije, ali i odličnu sirnicu!

Božićno drvce i dječji kutak u kojem su se oni najmlađi mogli zabaviti razveselio je pristiglu dječicu. I dok se u hladu velikoga hrasta moglo sjesti i družiti, prošlo je ugodno vrijeme zajedništva i radosti tijekom ove radosne nedjelje došašća.

Za sve one koji planiraju doći na "polnoćku" - sv. misu koja počinje u 22 sata, na Badnju večer, planira se i druženje na koje su svi pozvani - prije same sv. mise u prostoru dječjeg igrališta koje je rasvijetljeno božićnim lampicama. Ovdje će se pjevati božićne pjesme s kojima će se nastaviti u crkvi kada će se radosno iščekivati Isusovo rođenje.

DORA

ŠATALIĆ

Dragi prijatelji, teškog srca javljamo našoj hrvatskoj zajednici da nas je 9. prosinca 2022. napustila naša draga majka, Dora Šatalić, u svojoj 86. godini života.

Nakon što se njezino zdravlje pogoršalo posljednjih godina, njezin bistar i zdrav um nažalost nije mogao pratiti njezino zdravlje.

Mnogi ljudi u zajednici sjećat će se naše majke iz vremena kada je podučavala folklor u Clifton Hillu, "Kardinal Stepincu" u Geelongu i FG-u "Lijerica" u "Hrvatskom domu Footscrayju" dana koji će im posebno ostati u sjećanju, kao i meni osobno jer sam bila jedna od mladih plesačica.

Mama je radila i u Hrvatskom tjedniku sredinom i koncem 70-ih godina.

Iskreno se nadam da su njezin rad i posvećenost radu ostavili pozitivan trag na sve one koji su je poznavali.

Moja namjera je održati posljednji ispraćaj u malom, privatnom obiteljskom okruženju, prema njezinim željama. Najljepša hvala.

Latica Beatrice Šatalić

Posebnu pozornost privukao je set "11 Vatrenih"ukrasa za bor

Modrić, Sosa, Perišić

Originalni i unikatni ukrasi "Memory gift in the box", S. Fantov

Maja (AHDU) s brojnim informacijama i promotivnim materijalom

Vlč. Velimir Maglica u društvu župljana

Antun je bio zadužen za hladna pića i srdačnu dobrodošlicu

Kumpanija: heroji i romantičari plesa s mačevima

Frano Donjerković izvodi "Kupmaniju", tradicionalni ples s mačevima koji se slavi u Blatu u Veloj Luci. Kao mladić Frano se pridružio Viteškom društvu "Kumpaniji", utemeljenom kao ansambl 1927., koje je ujedno ponos Blata.

Ansambl izvodi tradicionalne plesove običaje kojima predstavlja viteške konfrontacije između vojski, a vrhunac mu je ples s mačevima koji se izvodi uz prijeteće bubnjeve i strašan zvuk gajdi.

Ples „Kumpanija” ili „ples s mačevima” slavi uspjeh lokalne vojske koja je zaštitila selo i luku od gusara i neuspješnih osvajača u vrijeme kada oni nisu imali tradicionalne obrambene utvrde poput zidina kao što je to bio slučaj u mnogim obalnim gradovima u Hrvatskoj. Ples se izvodi intenzivno uz glasni dvoboj mačevima. Plesači „Kumpanije” moraju imati znatnu spretnost, talent i izdržljivost.

Vitezovi se dijele u dvije klase: (barjaktar, captain, kapural, srzetin, buzdonahar) te različite dijelove plesa (spuz, mostra, tanac, itd). Osim iskri koje lete s mačeva, posebno atraktivna uloga je ona koju ima „al�ir” (barjaktar) njegov veliki hrvatski standardni ples koji završava plesom s

lokalnim damama pod nazivom „tanac”.

Ples s mačevima „Kumpanija” održava se na trgu (plokata) pred crkvom Svih svetih. Glavna izvedba održava se 28. travnja svake godine kada se obilježva Dan Blata, koji je ujedno i

„Kumpanija” također često nastupa diljem Hrvatske i Europe te ju se može vidjeti na vrhuncu turističke sezone kao redovnu atrakciju.

Tun pristani, Kapetane! Mirjana Mrkela (priča) i Niko Barun (ilustracije)

te je na obale Australije stigao 1986.

Napustiti svoj dom, obitelj i zajednicu bilo je bolno i tužno iskustvo i sjećanja na mladost, obitelj rodno mjesto pratila su ga cijelog život u Australiji.

Hrvatska je uvijek bila njegov dom, čak i kada je izgradio život u Australiji. On živi radi

posebice na putu između Dubrovnika Venecije.

Blato je nekada bilo najveće selo u zemlji, koje se moglo pohvaliti s više od 12.000 stanovnika sredinom 1920-ih nakon gospodarskog uspona.

Frano Donjerković prisjeća se živo priča o teškoćama odlasku iz svog djetinjstva. Sjeća se događaja koji je značajno utjecao na Blato, jednog poslijepodneva nedugo nakon rata oko 1200 stanovnika otišlo je iz sela u potrazi za boljim životom. Danas je broj stanovnika Blata znatno niži, a procjenjuje se da oko tri puta više nekadašnjih stanovnika Blata živi posvuda u svijetu, mnogi od njih u Australiji.

U Franinom životu mnogo je stvari koje su tipične za isku-

cijenjeni, angažirani, vodeći član hrvatske zajednice, ali i šire australske zajednice.

On je predsjednik Hrvatskog društvenog kluba Zlinje/ Blato, lokalne organizacije iz Melbournea koja širi kulturu i identitet osoba podrijetlom iz Zlinja i Blata, koja je 2021. obilježila trideset godina postojanja. Njegova strast prema ribarenju rekreativnoj vožnji brodovima dovela ga je u klub Hobson Bay Sport and Game Fishing Club u kojem danas ima ulogu potpredsjednika.

Korčula je poznata po mnogo toga, danas ona cvate kao utočište za turiste. Poznata kao otok Marka Pola, rodno mjesto tog neustrašivog putnika i vrsnog pripovjedača. Franino putovanje odvelo ga

je dalje na jug, skroz na drugu stranu svijeta, u Australiju gdje priča priče o svom domu, obitelji i zajednici kroz umjetničke inačice minijaturnih čamaca, brodova, zgrada, a sve to iz sjećanja.

Korčula je jedan od najvećih otoka okruženih kristalno bistrim plavetnilom Jadranskog mora. To je predivan zeleni otok, život na njemu pratimo unatrag desetaka tisuća godina.

Njen status odnosno temeljni ustav donesen je 1214. njime se defniraju ograničenja vlasti kroz Skupštinu građana i de�iniraju se uloge Kneza, Velikog vijeća, Malog vijeća, Kurije te se osigurava pružanje komunalnih sanitarnih usluga. Ovaj status je „jedin-

bila toliko gusto pošumljena.

Korčulu su opisivali kao veličanstvenu čarobnu, jedan od otoka na koji bi mnogi rado došli kao brodolomci znajući da to ne bi trajalo dugo zbog strateške lokacije Korčule i okolnih otoka koji se nalaze prilično blizu južne hrvatske obale.

Javna knjižnica u Blatu i Viteško društvo Kumpanija, Blato, 2019. objavili su knjigu o plesu s mačevima koju je napisala Mirjana Mikela i ilustrirao Niko Barun. Knji-

ga je objavljena na hrvatskom engleskom jeziku, a sadrži brojne detalje o priči svake faze plesa, uključujući 36 predivno ilustriranih stranica pod naslovom „Tun

pristani, Kapetane!” Informacije o mogućnosti kupnje ilustrirane knjige možete dobiti putem e-mail adrese knjižnice Blatoknjiznica.blato@gmail.com.

u Melbourneu, oženio je Marien te ima kćer Danielu i sina Anthonyja.

Korčula je divno mjesto umjetnika, klesara, stolara, kovača, brodograditelja, kipara i poljoprivrednika, vinogradara i maslinara te ribara.

Oni su prije svega mornari; svi znaju kako ploviti brodom, no u Blatu većina zna i kako izgraditi brod.

Korčula ima jednu od najboljih vaterpolskih momčadi na svijetu brojne sportaše koji su nastupili na Olimpijskim igrama. Korčula je imala važnu ulogu za brodograditeljstvo i pomorska pitanja u povijesti Hrvatske zbog svog strateškog zemljopisnog položaja te poduzetnosti svojeg stanovništva.

Velike pomorske sile Europe htjele su kontrolirati uski kanal između Korčule i poluotoka Pelješca,

stvo iseljenika, od potrage za slobodom i gospodarskim napretkom do podizanja obitelji u mjestu gdje je sve strano nerazumljivo, na potpuno novom jeziku i načinu govora, u ambijentu posve drugih kulturnih navika. Ali ovo nije spriječilo Franu da postane

stvena normativna križaljka” srednjovjekovnih instutucija, posebnih sloboda i slojevitih pravnih nadležnosti te predstavlja autentični ustav. Stariji je i od Dubrovačkog statuta (1272.) i Poljičkog statuta (1440.), od dvaju polisa Republika koje su slovile kao središta slobode na Jadranu.

Strabo, taj neustrašivi putnik rođen u 64. pr. Kr. bio je prvi koji je razlikovao Korčulu i Krf, a oba otoka dobili su naziv Korkyra u staroj Grčkoj.

Strabo je dodao riječ „melaina” (tamnocrno) i stvorio naziv Korkyra Melaina kojim je nazivao Korčulu jer je ona

Naziv Blato stiže od plodnog tla u nizini koja povezuje ovo selo s Vela Lukom. Iako doslovni prijevod nije točan, blato na starom hrvatskom opisuje veliku količinu vode.

Selo je svoje ime dobilo prema jezeru koje je nekada postojalo između samog sela i Vela Luke. Ovo jezero isušeno je početkom 20. stoljeća tunelom dugim četiri kilometra koji je vodu odveo u more.

Selo se kupa u odsjaju duginih boja na utvrđenim kamenim strukturama i uskim ulicama.

došli kao brodolomci znajući prilično blizu južne hrvatske blato na starom hrvatskom nim kamenim struktuse prostire s jedje prijeći te se uz

Aleja lipa „Zlinje” posađena je tako da se prostire s jedne strane sela na drugu. Ona dijeli Blato u dva dijela, no lako ju je prijeći te se uz nju može naći i ostalo zimzeleno raslinje, lavanda i ružmarin čija kombinacija daje ugodan miomiris.

Sve ovo uz bor, čempres hrast črniku koji lokalno stanovništvo koristi za brodogradnju tisućljećima, Korčulu čine posebno aromatičnim, raslinjem bogatim otokom na Jadranu.

Frano

Franine

i

njegove minijature

Franina

Frano

svoje

kuće

30

u

studiju, koji također služi kao garaža. Svoja djela izrađuje isključivo prema sjećanju, u radu ne koristi nikakve planove, crteže ili fotogra�ije. Svi prizori nalaze se isključivo u njegovu sjećanju, utkani su u njegovo iskustvo sjećanje na djetinjstvo te odrastanje u čarobnom, poduzetnom idiličnom selu Blatu.

Frano se sjeća ugodnog i primamljivog zvuka zvona u Blatu. Zvonik je izgrađen u 18. stoljeću, a njegovi lukovi u zidovima ukazuju na to da je nekada korišten u obrambene svrhe. Župna crkva ima prostranu loggiu odnosno trg. Crkva gospe Čarskog polja ima rimski pod, a njeni počeci sežu do četvrtog stoljeća. Ostaci rimskog poljoprivrednog imanja (Junianum) drugi artefakti datiraju do pretpovijesnih, ilirskih vremena.

Frano je izlagao u galeriji Joel. Njegova izložba 2022. nazvana je „Moj dom u Hrvatskoj” te 2018. „Stvaranja”. U prošlosti je također je izlagao u centrima hrvatske zajednice te planira više izložba postaviti u budućnosti. Fotografija: Louis Joel Arts & Community Centre.

Franin obiteljski dom u kojem njegova obitelj boravi generacijama, otkako je sagrađen. Kao treća kuća koja je ikada izgrađena u Blatu, ima metar debele zidove, a odupirala se naletima vremena i nepogodama tijekom stoljeća.

Ribarske brodice, čamci i teretni brodovi izrađeni su po Franinom sjećanju. Brodovi su nazvani po prezimenima obitelji. Najveći brod izrađivao je godinu dana.

obitelj stručna je u spravljanju vina. Prvo njegovo kreativno djelo nadahnuto sjećanjima Hrvatske je vinska preša koju je kupio njegov djed. Ovo je prva Franina kreacija po sjećanju.

kreacije djelići su zarobljenog vremena i iskustva koje se nalazi u njegovom sjećanju. Njegov dom u Blatu bio je treća kuća ikada izgrađena u selu, s metar širokim zidovima koji se nisu mnogo promijenili otkako je postavljen kamen temeljac.

stvara

brodove,

i druge predmete već

godina

svom

dan slavlja Svete Vincence, te 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe.

Our Proud and Brave Vatreni Exit World Cup as Argentina Roars to Final

Croatia’s dream and hope to make back-toback �inals in the FIFA World Cup ended on Tuesday with the Vatreni bowing out following a 3-0 loss to Argentina. Despite the loss Croatia stands proud as a nation of less than 4 million who have achieved more success than most countries could ever dream of, notching up three semi-�inals in the World Cup since winning its independence in 1991. Only Brazil and France have achieved more.

It was in the end Lionel Messi who tore apart Croatia’s defence and booked Argentina’s place in the Qatar World Cup decider next Sunday.

Argentina struck twice in �ive �irst-half minutes to blow their World Cup semi-�inal against Croatia wide open, before Messi set up a third goal in the 69th minute with a sublime run that left defenders hopeless.

An unstoppable Lionel Messi penalty handed Argentina the lead in the 34th minute of their �inal-four match in Qatar.

Then striker Julian Alvarez, who earned the penalty from some poor Croatia defending, again took advantage of some calamitous defending to poke home the second, having been unleashed on the half-way line by Messi. The third goal also came thorough some Messi magic as he weaved his way into the box spotting Alvarez who slotted the ball home for his second and to make it 3-0.

Sadly Luka Modrić exited what is most certainly his last World Cup appearance, however we did say that at the last World Cup in Russia.

Once despite the loss Croatians the world over will singing the praises of our brave Vatreni who we will always cheer, support and love win, lose or draw.

Putting CROATIAN PATRIOTISM and PASSION into PERSPECTIVE!

Steve RAVIĆ Photo by Ves Majestic

Surviving centuries of invasions and occupying tyrannic regimes, our beautiful homeland Croatia currently has a population of only 3.8 million as a result of being scattered all over the world in the millions due to a turbulent history of being bound by subjugation, until Croatia �inally reclaimed independence in 1991.

That is why patriotism and love for nation is such an integral part of our characteristic as a people. For a country with a population of 3.8 million to defeat and eliminate the world’s number 1 team Brazil clearly demonstrates what one can do with a burning heart and sheer determination no matter how big the challenge. Brazil has a population of 212 million and over 7 million registered football players which is almost double Croatia’s entire population, but that did not intimidate Croatia.

Croatian lands have for centuries been the frontline in defending western Europe from invasion and legend has it that Croatians defeated Kahn’s Mongols (Tatars) in the 1230s who had already conquered Russia in the 1220s. After being defeated by Croatians, the Tatars retreated never to return again.

It was the renowned Siege of Szigetvár in 1566 where Croatians and Hungarians were outnumbered ten to one against the Ottomans.

Heroic Croatian warrior Viceroy Zrinski also famous for the salute ‘Za Dom’ (For The Homeland) lost his life in fronting the battle that also ultimately resulted in the death of the Ottoman Sultan Suleiman forcing the retreat of the Ottomans and preventing the invasion of western Europe.

It was the 1917 occupation of Croatia by imperialistic and subsequent communist Yugoslavia that was the biggest threat to our very existence. Croatians were subjected to persecution and mass killings by a Yugoslav regime that was determine to eradicate our history and culture.

We were on the brink of extinction in�licted by a dictatorship that committed genocide and suffering which also lead to a large percentage of the Croatian population being forced to migrate all over the world to escape the horri�ic tyranny.

Like many, my parents �led communism to �ind peace and freedom in Australia so that they could provide a beautiful life for us and for

which we are eternally grateful. I am a very proud and devoted Australian, but I will never dare to abandon my Croatian heritage.

Although we were small in number and segregated with our backs to the wall, it was the passion and love for our homeland fused with our desire for Croatia to be free that lead to Croatians from all over the world uniting with Croatians still living under the Yugoslav dictatorship, in making a buoyant collective effort to reclaim sovereignty. Although communism collapsed in Europe, communist Yugoslavia refused to recognise Croatian independence and declared war against the Croatian people.

Croatia was resilient and bravely defeated one of the biggest totalitarian armies in the world.

That is the turmoil we as a people faced throughout our history having to defend our own exceptionally beautiful homeland. We are happy and thankful to all those throughout history that have given their lives for sovereignty and afforded us the opportunity to exist.

It should be no surprise when the FIFA World Cup unveils the world’s biggest stage every four years that Croatians see this to be a platform to exhibit our boundless passion and unre-

lenting love ‘for the homeland’ (Za Dom). In unison with the ecstatic patriotism of the Croatian supporters, the Croatian national team competes to show the world that we may be small in number, but we exist and we will not be intimidated in battle.

Croatia does not compete just to make up the numbers, Croatia competes to be a serious contender for the championship. We may be the smallest country competing at the World Cup, but Croatia has beaten the best and continues to beat the best. Third place in 1998, Runners-up in 2018 and the Croatian heart of �ire (srce vatreno) is back to make yet another statement in 2022.

Croatia is back to win the respect and hearts of the world and go that one step further. All the best to our great manager Zlatko Dalić, the ultimate captain courageous Luka Modrić and the entire Croatian national football team. My heart beats only for one football nation and that is Croatia. Only Croatia invokes that lump in my throat and brings me to tears of pride.

After the battles are left on the green football �ields of the World Cup and all is said and done, Croatians welcome you, Croatians welcome the world to visit Croatia and to explore and enjoy the unique beauties of our now peaceful homeland and the homeland of our ancestors.

#majestic�ilm #steveravic #croatia #vatreni #srcevatreno #heartof�ire #dalic #modric #worldcup2022 #billich #croatianpride

How is it possible for our small nation to be such a powerhouse in the world game and why are we Croatians so patriotic?

Steve Ravić pictured with the Croatian ‘Historic Tournament’ painting by Charles Billich

Geelong’s Holy Family Primary School Celebrates Croatian and Italian Day

Holy Family Primary School in Bell Park, Geelong , Australia celebrated a Croatian-Italian day where the students of this school spent a day dedicated to Croatian and Italian traditions, culture and customs.

Holy Family Primary School, Bell Park Geelong is the only mainstream school abroad that has the Croatian Language integrated into the curriculum since 1978. The school has 176 students of Croatian descent. The Croatian Language is taught from Prep class to Year 6.

The Central State Of�ice for Croats Abroad of the Republic of Croatia co-�inances the Croatian Language program at Holy Family Primary School contributing HRK 60,000. Every year the school organises a Croatian-Italian day for all students of the school.

The Croatian and Italian customs were the theme of this Croatian-Italian day, where children, parents and teachers, with the help of valuable members of the Croatian and Italian communities, had the opportunity to learn something new.

The day began with songs and dances from all the regions of Croatia. The students were entertained by Mr. Michael Pinjuh, a former student of Holy Family Primary School, and today a well-known accordion player and singer in the Croatian community in Australia.

Miss Sara Klanfar engaged the students with traditional Croatian games. Miss Sara Klanfar, a teacher from the Republic of Croatia has been in Victoria for four years as part of the “Teacher Assistant Program” at the Victorian School of Languages in Melbourne.

Fritule were prepared by Mrs. Mimi Šimunić and Mrs. Julie Marinović. Students were showed how to make the fritule and enjoyed tasting them. The students were also given the recipe so that their families can make this delicious sweet.

Of course, the day could not pass without a popular soccer activity, where the students learnt that Croatia and Italy are well known in soccer and that each nation has produced many world-famous football players.

Bocce is always a popular workshop and the children learnt how to play this sport which is popular both in Croatia and Italy.

Who is Hlapić? This question was answered by Mrs. Terry Phillips and Mrs. Marina Jeličić. The students learnt who Hlapić was, who wrote the story, and then they had to be shoemakers themselves

and create their own shoes.

We haven’t forgotten the “licitar” hearts either, a symbol of Croatian cultural heritage.

Ties were an attraction. All students �irst learned why Croatia is the homeland of TIES, and then designed their own ties.

The students also learnt about the Croatian inventors.

They learnt that the �irst parachute was designed and tested by Faust Vrančić. The students were challenged to create their own parachute using nylon and jute thread to which they tied a piece of candy and tested their invention.

The Vespa was a sensation, the children could sit on a Vespa, be photographed and then create an art work included this scooter visiting popular cultural monuments of Italy. Students also purchased and tasted Gelati.

Another popular activity was learning the cultural importance of coffee in Italy and Croatia. The students viewed coffee making process using a percolator and džezva . This was followed by an art activity.

The day certainly could not begin without all the children coming to school dressed in Croatian and Italian spirit.

So that football shirts, caps, scarves and jerseys replaced school uniforms.

And how would the day be if there were no Croatian and Italian dishes prepared for the teachers by the hard-working mothers and grandmothers and Croatian and Italian language teachers?

The food was donated by these families: Weselowski,Wijesuriya,Vasilevski,Čičak, Glagolja, Grgic, Rebis, Šimović, Skoko, Scopacasa, Kovzan, Jurić, Singh, Hau, Henderson, Hobbs, Jeličić, Ljubičić, Embanecido, Ecobido, Duraj, Daglas, Jukić, Deak, Alex, Aguliar, Carević, Mackie,Trupković, Picone,Owen, Haase, Nocevski, Matijević, Uppill, Madjerić, Kump, Attard, Dragičević, Benkotić, Kufner i Preiato.

Thank you to all these families, because this would not be possible without generous people like you.

Many thanks to the Croatian Community Centre

Geelong and the Croatian Cultural Association Kardinal Alojzije Stepinac Geelong for donating food for the teachers and all the members of the Croatian and Italian community who were workshop leaders.

To all the activity leaders who came to school and spent a whole day teaching children about the traditions of Croatia and Italy a big Thank you. They are: Miss Madisson and Chelsea Daniel, Mr. and Mrs. Manganelli, Lucas Špehar, Jesse Knežević, Karl Leban, Tomi Šimić, Noah Skotnica, Mrs. Lily Radojević, Ms. Jadra Kolić, Mrs. Ivana Dragičević, Mrs. Kufner and Mrs. Kralj, The day was organized by Grace Daniel and Katica Perinac, teachers of Croatian and Italian at Holy Family Primary School.

What a fantastic day dedicated to Croatian and Italian culture and tradition!

Mrs. Slađana Devčić enriched the Croatian and Italian day with Croatian traditional dances. The children were thought steps to a traditional Croatian dance

Interview with Canberra Croatia’s

Mladen LEKO Interview and Photos

An inaugural member of the �irst Women’s team to play for Canberra Croatia FC in 2010, Captain Grace Gill retired from football at the end of the 2022 ACT NPLW Season, having amassed 158 appearances and scoring on 95 occasions for the Club. In a highly decorated career, Grace made one appearance for the Matilda’s at the tender age of 18, played for Canberra United in the W-League for 8 seasons from 2008-2016 and also spent a year playing football professionally with FC Slovácko Ženy in the Czech Women’s First League. Grace has captained Canberra Croatia FC, been awarded the clubs MVP and selected in the ACT NPLW team of the year multiple times, collecting 3 Premierships and 2 League Championships along the way.

Always gracious, eloquently spoken and a natural born leader, Grace has etched her name in the history books as a true legend of Canberra Croatia Football Club and the Croatian Herald’s Canberra correspondent, Mladen Leko, had the honour of talking to Grace as she brought her playing days to an end.

ML : Looking back through your incredibly successful football career, it does not read like the likely path a young girl hailing from the AFL-dominated stronghold of Darwin would take. How did you discover football and where did you �irst take to the pitch?

GG : I �irst started playing football in the late 1990s. My friends at primary school played in the school team so I quickly caught on and fell in love with the game.

ML: After your initial steps in junior football, when did you discover that you had a real talent for football and how did your football career progress so rapidly?

GG : I don’t think I ever had a moment of realisation as such - I just enjoyed playing, being around my friends and from there, progressed through to the ACT teams and talent identi�ication squads. It was probably when I was brought into the ACT Academy of Sport program as a much younger player, surrounded by older girls who had already played for the Matildas, that my football career blossomed, but also when I was selected as a 16 year old to travel to the FIFA U20 World Cup in Russia.

ML: You had barely turned 18 and you found yo-

urself running onto Hong Kong Stadium to represent the Matilda’s in the Beijing Olympic qualifying match against Hong Kong? Can you describe that experience?

GG: The experience was pretty amazing. It was a unique way to earn my Matildas cap, as we were traveling as a youth squad but played the game against the Hong Kong senior team.

ML: How did you end up in Canberra and start your W-League career with Canberra United?

GG : My family moved from Darwin to Canberra in the late 90s for my Mum’s work. When I started playing for Canberra United 10 years later in 2008, I never left the club. I always felt very proud to be a one club player and loved my time with CU.

ML : Given that you had a contract with Canberra United, how did you manage to get involved with �ledgling Women’s programme at Canberra Croatia in 2010? And how would you describe your initial experience?

GG: During the time I played with CU, we were still on amateur contracts. The collective bargaining agreement (CBA) only came into effect after my time with the club, so while I played with CU I also worked full time. I came to Canberra Croatia FC at a time when there was a rule that only 3 CU players were allowed at each NPLW club across Canberra. Along with another couple of CU players, we found our way to Canberra Croatia, and I never looked back.

ML : In 2013 you got the opportunity to play professionally for a year in the Czech Women’s First League with FC Slovácko Ženy. How did that opportunity arise and what did you take away from that year living abroad and how did that shape your career?

GG : Jitka Klimkova was our head coach at Canberra United for the 2012 and 2013 seasons. Hailing from the Czech Republic, Jitka had previously coached at FC Slovácko. I knew I wanted to play abroad and experience football on the other side of the world, so this seemed like an opportunity I couldn’t turn down. The experience itself was incredibly challenging - freezing conditions, very little English spoken and in a small town toward the southern border of the Czech Republic - I was well and truly out of my comfort zone. That said, I wouldn’t change it. The time in the Czech Republic tested my resilience

but was an incredibly enriching experience.

ML: You returned back to Canberra United in 2014 and played two more seasons in the W-League, before playing out the remainder of your career with Canberra Croatia FC. What brought you back to Canberra Croatia FC?

GG : In the same way I only ever played for Canberra United, I felt and still feel a deep loyalty to Canberra Croatia. The club supported me and had a wonderful core group of players who stuck together through the tough early days - a couple of girls who are still playing for CCFC today.

ML: That kind of Club loyalty is rarely seen nowadays and given your stints and workload in the W-League and the Czech Women’s First League, it is quite remarkable that you managed to play 158 matches for Canberra Croatia FC. What’s the secret behind your longevity and success?

GG : My body certainly feels the accumulation of every single one of those games. But in terms of longevity,

later in my career, I became very well attuned to my body and what it needed - when to train, when to deload and when to not train at all. For me, load management meant I could continue to play games without overdoing it. I always have the greatest respect for players who continue to play far longer than I have - taking care of your body and mind is the most important part.

ML: You captained the Club to the 2022 ACT NPLW League Champions for the third consecutive season, having amassed 17 wins, three draws and only the one loss, whilst scoring 99 goals and only conceding 17 goals. A satisfying way to end your career?

GG : De�initely a satisfying way to end my career. I had been saying for a couple of years that I would �inish upthe 2020 season was the �irst time I genuinely meant it, but due to a COVID affected year and only 10 games played, I felt there was un�inished business. In 2021, the same thought crossed my mind - that it would be my last year. La-

Canberra Croatia FC Captain Grace Gill claims third consecutive ACT NPLW League Champions title.

Grace Gill addresses guests at her recent farewell reception

Club Legend and Captain Grace Gill

ter in the season and tracking well toward another Championship, COVID again reared its head and cut the year short. We were still awarded the Championship based on our points, but once again it felt like there was un�inished business. At the start of 2022, I decided that the year would de�initely be my last - whether we won, lost, or had another season cut short. The most important part for me was to feel as though I’d leave the Club in a better place than when I arrived and with great depth and junior development leading into our Senior squads. I feel con�ident and assured that the group of players, the coaching staff and the support the women’s program now has, is in great stead. While I do feel sad to �inish up, I also feel a great sense of accomplishment on what I achieved with Canberra Croatia during my time at the Club.

ML: And then there was the 2022 Finals series. Two incredible games in the Qualifying Final and the Preliminary Final that both went to extra time and somehow the results did not go your way and you did not get the fairy tale �inish of a Grand Final appearance to end your career. Did that leave you thinking about maybe going around one more time in 2023?

GG : It de�initely made me consider ‘what if’? But ultimately, I had made my decision months earlier and because of that, felt at peace with it.

ML: In the past decade and more, your name has become synonymous in the Capital Football community with humility, loyalty, honesty, competitiveness and leadership, both on and off the �ield. To that end, the Canberra Croatia FC has immortalised your contribution to the Club by bestowing the Grace Gill Award each year to a girl from the NPL Girls programme. This year you were on hand at the NPL Juniors Presentation Night to present the Award to young Tahli Milin, the granddaughter of one of the Foundation Members and the �irst Captain of Canberra Croatia Football Club, Stanko Milin. What does this award mean to you?

GG: This award always feels so special to present. But also a little surreal! It’s very humbling and moving that the Club created the award in my honour. And to recognise a young player who instils these same values always feels so special. It’s also been so encouraging to see that all recipients of the award so far have continued

on with the Club and gone on to play with the senior squad.

ML : You have previously talked about your philosophy and approach to your football and your commitment to the Club. Could you expand some more on these values?

GG: The older I’ve gotten and longer I’ve played, the more I’ve realised what feels important about football. Making the best environment for the group we have, encouraging young players to have con�idence and self belief, and ultimately for me, the biggest accomplishment is to leave the club in a better space than I found it. I think if every single player can contribute toward this in some small way, then Canberra Croatia’s Women’s Programme will always be in good hands.

ML : You have previously held roles in football administration with Capital Football, mentoring younger players and more recently we have also seen you in the media providing expert commentary. What does the future hold for Grace Gill?

GG: For now, my focus is working as a pundit and commentator across the A-League Men and Women’s competitions, as well as our national teams in the Matildas and Socceroos. I’ve really enjoyed staying connected with the game and the girls I previously played with or against in the former W-League. As for the future - that’s a great question. I never imagined in my wildest dreams that the last 5 years would have played out the way they have, let alone the next. Nonetheless, I feel hopeful

and con�ident for Canberra Croatia and for the next generation of footballers - being part of a team is one of the greatest experiences they will share.

ML: Grace, thank you for your time. I would like to take this opportunity to once again congratulate you on a wonderful career, thank you for your fantastic service and leadership at Canberra Croatia Football Club, where you have been a true role model and inspiration both on and off the pitch, and �inally I would like to wish you all the very best for your future, whatever that may hold for you, and hope that we will still get to see you regularly around the Club and at Canberra Croatia FC football matches for many years to come.

GG : Thank you. Doviđenja!

Tara Rushton, Andy Harper and Grace Gill

Grace Gill with interviewer Mladen Leko

Grace Gill with CUA Team Mates

Grace Gill with sisters Hannah and Grace

As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location.

Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.

“We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan.

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

'Božićni ručak' i proslava za kraj jedne lijepe zajedničke godine

Bilo je veselo, sadržajno, plesno, zabavno, razigrano, šaljivo, dobro organizirano, slatko i, po riječima mnogih, "nezaboravno", rekli su okupljeni o "božićnom ručku" koji je prošlog tjedna priređen u dvorani HKC-a Springvale, u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga, za sve članove grupa društvene potpore i korisnike paketa kućne skrbi.

"Prvi put nakon 2019. godine smo organizirali božićni ručak i proslavu za sve članove naših grupa društvene potpore i korisnike usluga paketa kućne skrbi u HKC-u Duha Svetoga u Springvaleu. U ime ravnateljice Franci Buljat sve prisutne je u ime organizacije AHDU pozdravila Višnja Prpić, operativna menadžerica, zaželjevši im dobrodošlicu i sretne božićne blagdane.

Svi stolovi su bili ukrašeni božićnim ukrasima na kojima su vrijedni članovi naših grupa društvene potpore, zajedno s voditeljima grupa, radili proteklih mjesec dana.

Nakon toga je započeo prigodni Božićni program koji se sastojao od informacija o značenju Božića, recitacija i božićnih pjesama koji je osmislio Vladimir Jakopanetz, a izveli su ga članovi naših grupa. Za dekoraciju sale i organizaciju proslave pobri-

nula se Melanie Denačić, a za uvježbavanje zbora, sastavljenog od članova grupa, Senada i Bety.

Usto smo imali i nagradne igre. Glavnu nagradu u igri 'Pogodi koliko je bombona u tegli' je osvojila Marina Sabioni. Članovima su na kraju kao nagrade podijeljene božićne kutije s ukrasima koje su sami izradili, a pojavio se i Djed Božićnjak, koji je nesebično podijelio cijelu vreću bombona" - o događaju nam je rekao Boris Čerina - menadžer AHDU-a.

A evo što su nam rekli i sami članovi grupa:

Ivan Gašpar: Ne mogu vjerovati da ste ovo tako dobro organizirali, stvarno je nezaboravno.

Mara Gojević: Hvala organi-

zatorima,

sno.

ovo je bilo prekra-

Marija Dleski: Svi smo uživali u programu. Hrana i sve ostalo je bilo super.

Anton Dušković: Hvala vam što ste me pozvali, ovo je nešto prelijepo.

Stotine fotogra�ija objavljeno je na njihovoj službenoj Facebook stranici (Australian Croatian Community Services), stoga neka barem dio fotogra�ija objavljenih ovdje govori "više od tisuću riječi" o ovoj prekrasnoj proslavi uoči Božića i kraja jedne, za mnoge ipak malo bolje godine.

Uz želje da sljedeća, 2023. godina bude ispunjena zdravljem, ljubavlju i ovako dragim prijateljima i suradnicima, pridružujemo se čestitkama za Božić i novu 2023. godinu!

Donosimo dio atmosfere s ove prekrasne proslave s fotogra�ijama koje govore ‘više od tisuću riječi’

Pripremila: Suzana FANTOV

Dok na balkanskoj ruti broj migranata dramatično raste, u Italiju stiže tek trećina nekadašnjeg broja, a broj onih koji u EU ulaze kroz Španjolsku je zanemariv

Nedavno je Granična policija Bosne i Hercegovine spasila 33 državljanina Afganistana zarobljena na rijeci Drini koja je prijetila potopiti ih zbog porasta vodostaja.

Koristeći posebnu opremu pripadnici Granične policije i Civilne zaštite iz Zvornika su ih sve spasili, a šestorica su tek imala manjih zdravstvenih problema. To je tek jedna od više desetaka priča koje svjedoče o drastičnom povećanju broja migranata “balkanskom rutom”.

Europska služba za migracije objavila je kako je zapadni Balkan postao najaktivnija ilegalna ruta prema Europskoj uniji sa zabilježenih 22.318 slučajeva u listopadu, što predstavlja porast od čak 159% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istodobno, tri puta manje migranata stiglo je u istom mjesecu u Italiju, a zanemariv broj kroz Španjolsku odnosno Tursku.

Burundi, Indija...

„Mjesečarimo u migracijsku krizu. Ilegalni prelasci granice najintenzivniji su od 2016., a prihvatni centri u sjevernoj Europi su puni. Ako ne riješimo probleme na vanjskim granicama, u opasnosti je i otvoreni Schengen. Moramo odmah usvojiti pakt o migracijama”, upozorio je i vođa Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Manfred Weber. Iz Granične policije BiH navode kako se posebno primijeti povećani priljev migranata u posljednja tri mjeseca.

„Početkom ove godine migracijski pritisak bio je manjeg intenziteta u odnosu na prethodnu godinu, međutim, podaci o ne-

Problem neizravne otplate vanjskog duga FBiH rezultira umanjenjem prihoda općina i gradova u FBiH između 40 i 50 milijuna KM na godišnjoj razini

Kako očuvati �inancijsku stabilnost općina i gradova, riješiti pitanje neizravne otplate vanjskog duga, što lokalnoj samoupravi predstavlja problem na koji upozorava Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine aktivno radi. Problem neizravne otplate vanjskog duga FBiH rezultira umanjenjem prihoda općina i gradova u FBiH između 40 i 50 milijuna KM na godišnjoj razini.

Halko Basarić, viši suradnik za �inancije Saveza općina i gradova Federacije BiH, za Večernji list ističe kako je Savez intenzivno angažiran u proteklom razdoblju u cilju očuvanja �inancijske pozicije jedinica lokalne samouprave u FBiH, a to se, prije svega, odnosi na sudjelovanje Saveza u radnoj skupini za izradu metodologije pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u FBiH koji je imenovala Vlada Federacije.

U tom je kontekstu uputio na

BALKANSKA RUTA!

Za 159 posto porastao broj migranata, Hrvatska upozorava na BiH i Srbiju

zakonitim migracijama tijekom posljednja tri mjeseca upućuju na određeno povećanje migracijskog pritiska na području BiH u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, navela je za Večernjak glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican Bošković.

Prema njezinim riječima, od početka godine pripadnici Granične policije BiH odvratili su više od 5400 osoba od pokušaja nezakonitog prelaska državne granice, s tim da ih je najviše odvraćeno upravo u posljednja tri mjeseca - kolovozu, rujnu i listopadu.

„Zabilježen je određen pad broja državljana Pakistana koji su u prethodnim godinama bili pri samom vrhu, a porast broja državljana Burundija, Indije, Kube. Najveći broj nezakonitih migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, tj. u graničnom pojasu. Učestali su i pokušaji krijumčarenja te skrivanja migranata u teretnim motor-

nim vozilima, gdje se skrivaju u prikolice teretnih vozila, cisterne i podvozje samih vozila. Ti slučajevi su najčešće evidentirani na područjima postrojbi granične policije Orašje, Brod, Šamac, Gradiška, kao i Zvornik”, rekla je glasnogovornica Granične policije BiH. Problematično je to što se ponovno aktivira zapadnobalkanska ruta, kojom je prije pet godina više od milijun izbjeglica došlo u EU iako je bila formalno zatvorena.

Još se mnogi pokušavaju dokopati Europe u bijegu pred ratovima, prirodnim katastrofama i neimaštinom. Na ovaj problem upozorio je i ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović nakon susreta s kolegama iz zemalja članica Europske unije. Božinović očekuje da će EU izaći s akcijskim planom za zapadnobalkansku rutu početkom prosinca.

Ako se EU ne postavi zajednički prema pitanju migracija i ako

se ne donesu odgovarajući dokumenti, ponajprije novi pakt o migracijama i azilu, Božinović smatra da bi kriza mogla eskalirati. Europska komisija je sredinom studenoga objavila akcijski plan za srednjomediteransku rutu s nizom mjera čiji je cilj smanjiti broj ilegalnih prelazaka preko Sredozemlja i pojačati solidarnost među državama članicama. Božinović je rekao da se Zagreb zauzima za to da se svi migranti registriraju, ne samo na vanjskim granicama EU nego da u to treba uključiti i susjedne zemlje iz regije. Po njegovu mišljenju, jedan od većih razloga zašto je došlo do porasta migrantskog pritiska na zapadnobalkanskoj ruti je “liberalizacija viznog režima u Srbiji i BiH”.

Porast broja ilegalnih migranata događa se u trenutku kada Hrvatska očekuje postati dio schengenskog prostora, što bi onda moglo dodatno postrožiti uvjete na granicama.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Prst u oko

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Osmorka i HDZ, na sastanku u Konjicu, dogovorili su koalicijsku vlast, čak i neka kadrovska rješenja. Premijer Federacije BiH bit će Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, a predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, kandidatkinja HDZ-a. Ono na što nisu na tom dogovoru obratili pozornost jest činjenica da još uvijek Osmorka nije osigurala bošnjačku većinu u Domu naroda Parlamenta Federacije. Nadali su se kako SDA, odnosno Bakir Izetbegović neće uspjeti minirati uspostavu nove vlasti.

No, da bi netko bio predsjedavajući Vijeća Ministara svoju suglasnost daje Predsjedništvo BiH. Srpkinja, Željka Cvijanović dat’ će svoj glas predstavnici HDZ-a, ali, gle apsurda, navodni hrvatski član Predsjedništva Drage Naše, Željko Sejdo Komšić sasvim sigurno neće. Njeno imenovanje zavisit će od glasa Bošnjaka u Predsjedništvu Denisa Bećirovića. Po svemu sudeći po prvi put će se dogoditi da dva bošnjačka člana Sejdo i Denis neće glasovati isto! Nakon toga Osmorka je razgovarala i sa SNSD-om, odnosno Dodikom. No, taj sastanak nije po volji Sabine Čudić, predsjednice Glavnog odbora “Naše stranke”. Ona bi da se vlast napravi bez Srba, odnosno SNSD-a, ali se na njenu žalost, poslije neuspjeha na izborima, oporba u RS raspala. Nakon što je SDA dobila kontrolni paket u Domu naroda Parlamenta FBiH izjavila je: “SDA može izabrati svog potpredsjednika, ali je obvezna potpisati formiranje naše Vlade i vlasti”. Ono što nije objasnila jest koja je to, čija je to “naša vlast. Je li to vlast samo Osmorke ili je mislila da je vlast samo njene Naše stranke”, ili je možda mislila da je SDA obvezna potpisati vlast Osmorke i HDZ BiH, ili je pak mislila na “našu bošnjačko-muslimansku vlast”?

I dok govori o vlasti potpisanoj između Osmorke i HDZ BiH kaže kako će vršiti stalan pritisak da Marinko Ćavara (HDZ BiH), dakle partner u vlasti, ne ostane ni na kakvoj funkciji. Njena borba protiv Ćavare je, kako kaže: “Glas protiv brzine podilaženja koalicijskom partneru”. Ostaje nejasno, kako to ona misli da će i da može funkcionirati koalicijska vlast ako se jedna od stranaka u toj vlasti bori protiv kadra kojega predlaže koalicijski partner?

Vjeruje u partnerstvo i vlast Osmorke i HDZ BiH, ali nije uvjerena da će tu biti i njena Naša stranka. Osim toga nije propustila priliku kritizirati Christiana Schmidta, tvrdeći kako je njegovo interveniranje i Izborni zakon, nametanje promjena Izbornoga zakona, opasna igra. Pravi razlozi Sabine Čudić su njeno mišljenje da je BiH država samo Bošnjaka, a da su Hrvati i Srbi tu nužno zlo, pravi razlog je njen radikalizam.

Kad već spomenuh radikalizam, Bisera Turković u posjet je pozvala iranskog ministra vanjskih poslova. U vrijeme kada svijet osuđuje nasilje prema ženama u Iranu, ovo je čak 14. posjet iranskih dužnosnika BiH. Očito je da Bisera Turković i Bakir Izetbegović, koji su se s njim sastali, vode neku svoju privatnu ili stranačku vanjsku politiku, a nikako službenu politiku države BiH. No, najbolju ocjenu ovoga političkog gafa dao je Senad Pećanin: “’Ko nas je kleo nije dangubio”! Zahvaljujući Bakirovoj ministrici Turković, BiH je jedna od rijetkih država koja ugošćuje ministra iranskog, zločinačkog režima; režima koji krvnički ubija građane željne slobode i koji je saveznik u ruskom zločinu nad Ukrajinom: „Čestitam, idioti”, poručio je Senad Pećanin.

Općine i gradovi ostaju bez novca zbog otplate vanjskog duga

tri ključna problema općinskih i gradskih �inancija - pitanje neizravne otplate vanjskog duga od jedinica lokalne samouprave, prijenos dodatnih nadležnosti općinama i gradovima bez alociranja adekvatnih izvora �inanciranja te adekvatno �inanciranje �iskalno ugroženih općina kako bi kvalitetno i učinkovito mogle pružiti javne usluge. Podsjećamo, iz Saveza već dulje traže novi model raspodjele sredstva od neizravnih poreza kojima bi se povećao ukupan iznos koji bi išao u proračune jedinica lokalne samouprave, a razlog je, ističu, što generiraju svega 2,9% ukupnog vanjskog duga FBiH,

a istodobno neizravno vraćaju dug i drugih razina vlasti. Basarić ističe da Savez kontinuirano upozorava i na problem neizravne otplate vanjskog duga FBiH od općina i gradova u FBiH, što rezultira, naglasio je, umanjenjem prihoda od 40 do 50 milijuna KM na godišnjoj razini. „Ovakav mehanizam otplate vanjskog duga i raspodjele prihoda de�iniran je zakonskim rješenjima na razini BiH i Federacije BiH, što je rješenje kojima se općine i gradovi dovode u neravnopravan položaj u smislu raspodjele prihoda poslije izdvajanja vanjskog duga”, tvrdi Basarić.

Treća tematska cjelina na čijem

se rješenju aktivno radi odnosi se na pojedine male općine u Federaciji BiH koje se susreću s izazovima u pružanju javnih usluga, a slijedom situacije da jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH, bez obzira na to je li riječ o gradu ili općini i neovisno o veličini jedinice lokalne samouprave, djeluju u istom pravnom okviru i u smislu prihoda i u smislu danih im rashodovnih nadležnosti.

Decentralizirani sustav uprave podrazumijeva, naveo je, da se javna dobra isporučuju na razini na kojoj je to najučinkovitije i u tom smislu lokalna razina ima znatne nadležnosti kroz koje građani zadovoljavaju potrebu za javnim uslugama.

Posljednji u nizu gafova radikalne bošnjačko-muslimanske politike u BiH može se činiti kao defetizam ministrice vanjskih poslova, kao njeno neznanje, međutim, situacija je potpuno obrnuta i posljedice ove politike mogle bi izazvati mnogo ozbiljnije probleme, ne samo BiH nego i šire. Naime, za one koji bi pomislili da se radi o diletantizmu manistrice Turković treba znati sljedeće: Sven Alkalaj, predstavnik BiH pri UN-u objasnio je kako je njegov nedavni napad u Vijeću sigurnosti na Schmidta bio po instrukcijama ministarstva vanjskih poslova i ministrice Turković, a poznavateljima prilika u BiH jasno je da je to bilo po instrukcijama Sejde Komšića i Bakira Izetbegovića.

Dalje, BiH je jedina europska zemlja koja nije glasovala za osudu kršenja ljudskih prava u Iranu i na koncu Bisera Turkovićka i Bakir Izetbegović primaju u posjet iranskog ministra vanjskih poslova, koji taj posjet koristi kao još jednu priliku da napadne Ameriku. Ako je poznato da Iran pomaže Rusiju u ratu s Ukrajinom, što su ova tri navedena postupka nego guranje prsta u oko Americi. Ako Bakir Izetbegović i Sejdo Komšić misle da će tako Amerikance uplašiti, jer se, eto BiH ima kome okrenuti, Iranu i islamskim zemljama, grdno se varaju. Rezultat njihova turanja prsta u oko Americi bit će taj da će ih nestati s političke scene.

Istovremeno ministrica izvodi neki, performans, pokrivanjem glave, pitajući tko to ima nešto protiv da se osoba odijeva kako želi, pri tom, kao, zaboravljajući da je Mahsa Amini ubijena baš zato što nije imala pravo odjenuti se kako želi, odnosno skinuti hidžab. Nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) Schmidt je između ostaloga kazao: “PIC je ohrabren napretkom u formiranju nove vlasti i njenih institucija poslije izbora”. (Vlast još uvijek nije formirana i veliko je pitanje kada će, op. a.). “Nakon dugo vremena letargije ovdje se nešto počinje događati (valjda želi kazati kako je to zbog njega, op. a.), nadam se da su vremena blokada iza nas...”

A Dodik je više nego jasan: Ako dobijemo jamstva da će se deblokirati procesi “Buk Bijela”, “Aerodrom Trebinje”, “Plinovod”, (preko Drine, nap. a) ako ne dobijemo ta jamstva tražit ćemo druge partnere. A tek kad Bakir zakomplicira s uspostavom vlasti u FBiH!

Australci žive od plaće do plaće ili bez novca

Sydney uvodi probni program „ljubičaste zastave”

Oni koji se u Sydneyju žele zabaviti u „sigurnim” prostorima imat će četiri nove zone, po vlastitom izboru, najavila je vlada Novog Južnog Walesa, a u sklopu tog plana provest će se probni program „akreditacija ljubičaste zastave”.

koji bi se trebao uvoditi tijekom iduće godine.

„U sklopu programa određene lokacije bit će ocijenjene sukladno de�iniranim kriterijima za dobivanje statusa ljubičaste zastave, uključujući pristup javnom prijevozu, prikladnu uličnu rasvjetu i zabavu”, navodi agencija.

SIGURNE ZONE ZABAVE

A

ustralci se suočavaju s beskućništvom zbog tehničkog problema usluge Centrelink, utvrđeno je istragom.

Courier-Mail pokrenuo je kampanju kojom moli premijerku Annastaciju Palaszczuk da održi hitni sastanak s ciljem rješavanja krize stanovanja u Queenslandu. Australci koji se bore sa siromaštvom vjerojatno neće moći imati pristup uslugama kao što je Centerlink i to zbog tehnološkog jaza, rezultat je istrage koju je proveo Senat.

Zagovornici borbe protiv siromaštva i pružanja socijalnih usluga podijelili su svoja iskustva s odborom za probleme u zajednici federalne vlade u Brisbaneu.

Izvršni direktor organizacija Basic Rights Queensland

Sam Tracy rekao je da su vladini resursi koji se temelje na tehnologiji potencijalno najveće prepreke za brojne ljude koji nastoje dobiti pristup uslugama vlade.

Tracy je rekao da brojni ljudi koji trebaju potporu vladinih agencija kao što je Centrelink ne posjeduju adekvatnu digitalnu pismenost kako bi pristupili spomenutim uslugama. „Ovim sustavima teško je pristupiti i obrazovanim ljudima koji razumiju kako treba koristiti tehnologiju”, naveo je. „Trebaju postojati mogućnosti za ljude, vlada brojnim ljudima nije otvorila vrata u regionalnim područjima, ali i ljudima u gradovima koji imaju problema s digitalnom pismenošću.”

Odbor je saslušao dokaze

o tome da su usluge Centerlinka tijekom pandemije bile bolje usmjerene i da je korisnicima bilo lakše dobiti pristup potrebnim uslugama.

Nacionalni kontakt Mreže protiv siromaštva u Queenslandu Jayden Oxton-White rekao je da je sadašnji sutav „namjerno težak” za korisnike. Rekao je da su se usluge koje su tijekom pandemije bile usmjerenije vratile na predpandemijsko razdoblje i da se ljudi ponovno susreću s „ditigalnim jazom”. „Ovo je pokazalo koliko okrutan sustav može biti prema onima koji o njemu ovise”, rekao je.

Izvršna direktorica nevladine organizacije YSF Catherine Bartolo izjavila je da je tijekom ovog razdoblja kada je bilo povećana pomoć osobama koje su koristile Centerlink mnogo ljudi „prvi put” imalo dosta novca kako bi kupilo hranu i svakodnevne potrepštine. Gospođa Bartolo je izjavila da se broj onih koji su koristili usluge YSF-a smanjio za 60% tijekom vrhunca restrikcija radi COVID-a budući da su im se u tom razdoblju povećala primanja kroz potpore vlade. Izjavila je da je ovo omougućilo organizaciji YSF usmjeriti se na druga područja, uključujući na povećanje digitalne pismenosti među svojim korisnicima.

„Coronavirus ukazao je na digitalni jaz te smo mi imali priliku osigurati ljudima kompjutere i to im je omogućilo da o njima više nauče”, izjavila je Bartolo. „Postoji prepreka za one koji su siromašni i ne mogu platiti pristup Internetu.”

Najavio ga je prvi povjerenik za gospodarstvo Michael Rodrigues, a taj sustav akreditacije trebao bi poboljšati „povjerenje javnosti vezano za lokacije za izlazak”. „U Sydneyju imamo toliko mnogo odličnih lokacija za noćni život, a ljubičasta zastava promovirat će brojne fantastične stvari koje su u ponudi”, izjavio je. „Pilot program će dodatno poboljšati revitalizaciju noćnog života u Sydneyju.”

Ovaj sustav može se usporediti sa sustavom zastava koje se dodjeljuju plažama, gospodin Rodrigues rekao je da će ova zastava označavati „sigurne” lokacije za noćne izlaske. Popularne lokacije za noćne izlaske u okrugu YCK u Sydneyju, u Paramatti u ulici Church St., u Lakembi

u Haldon St. te u Marrickwilleu u Illwarra Rd. spominju se kao one koje bi trebale dobiti ovu akreditaciju. U svojoj izjavi, Investment NSW navodi da će navedena četiri područja biti procijenjena s obzirom na sigurnost i poštivanje propisa uoči provedbe novog sustava akreditacije

Ova inicijativa započeta je 2012. u Ujedinjenom Kraljevstvu, a njome se nastojalo odati priznanje gradskim centrima koji su uveli standarde i politike za upravljanje noćnim gospodarstvom. Sydney će biti prvi grad u Australiji koji će isprobati ovu međunarodnu akreditaciju te će se u tome pridružiti područjima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i na Novom Zelandu.

Oštro kritizirao vladu Novog Južnog Walesa

Premijer Zapadne Australije Mark McGowan ponovno je iznimno oštro kritizirao svoje kolege u Novom Južnom Walesu u sklopu neslaganja oko PDV-a uoči nadolazećih državnih izbora, nazivajući pritom vladu „katastrofom” i „ludnicom”. Na pitanje o nedavnim komentarima premijera Novog Južnog Walesa Dominica Perotteta o reviziji prihoda od PDV-a, i njegovoj kritici zdravstvenog sustava Zapadne Australije, McGowan se bez oklijevanja obrušio na njega. „Očekuju ga izbori pa se trudi pažnju odvratiti od vlade Novog Južnog Walesa

Program recikliranja u partnerstvu s trgovačkim lancima Coles i Woolworths uhvaćen je u skladištenju tisuća tona mekane plastike. Program recikliranja mekane plastike pod nazivom REDcycle, koji je privremeno obustavljen, skladištio je oko 3000 tona mekane plastike u šest skladišta u Melbourneu, pronašla je Uprava za zaštitu okoliša (Environmental Protection Authority - EPA).

Bacanje mekane plastike predstavlja rizik vezan za požare, navodi glavni izvršni direktor EPA Lee Miezis, dužnosnici rade na tome da se smanji opasnost koju ovaj otpad predstavlja po lokalne zajednice i tvrtke. „Naši djelatnici pregledavaju sve lokacije

PREMIJER ZAPADNE AUSTRALIJE

proračun, uništili su �inancije, brojni dijelovi njihove države u katastrofalnom su stanju. Vlada Novog Južnog Walesa je jednostavno katastrofalna. Tijekom ovog mandata vidjeli smo četiri premijera i nekoliko korupcijskih skandala, oni pomalo nalikuju na katastrofu.”

Kada je riječ o PDV-u, koji je tema prijepora Zapadne Australije i većine ostatka nacije već godinama, McGowan je napomenuo da je formula koju je donio tadašnji državni rizničar Scott Morrison 2018. pravedna. „Novi Južni Wales dobije više nego što uloži, a mi dobijemo samo 75 centi za svaki

uloženi dolar”, rekao je premijer. "Kako nešto takvo može biti nepravedno prema Novom Južnom Walesu misterij je svakome tko ima imalo mozga."

Premijer Anthony Albanese do sada je odbacivao pozive nekih država da reformira sustav PDV-a, no g. McGowan navodi kako je uvjeren da će se vlada „držati svoje namjere”.

„Oni očito razumiju važnost Zapadne Australije i pravednosti postojećeg režima”, rekao je. „Jasno je da ako postoji bilo kakva mogućnost promjena koja bi naškodila državi, imali bismo veliki problem sa Zapadnoj Australijom.”

COLES I WOOLWORTHS

Uhvaćeni u sve većem REDcycle

skandalu

i nastavit će naporno raditi, koristeći naše strože ovlasti u sklopu važećih pravila, sve dok ne budemo sigurni da smo pronašli svaku ovakvu lokaciju u Viktoriji”, rekao je.

„Nećemo dopustiti neprihvatljive rizike po zajednice Viktorije glede onečišćenja ili otpada.” Smatra se da je pronađena plastika stigla izvan Viktorije.

Program REDcycle privre-

meno je obustavljen prošlog mjeseca kada je rečeno da više nema kapaciteta za zbrinjavanje prikupljenog materijala, a nakon što je otkriveno skladištenje plastike. Tvrtka je izjavila da je prikupila 5.4 milijarde komada plastike od kada je počela postavljati spremnike za reciklažu u trgovinama Coles i Woolworths kako bi kupci u njih mogli vratiti mekanu plastiku. Dužnosnici EPA u Melbourneu su pronašli još jedno skladište pod kontrolom programa REDcycle u kojem se također skladištila plastika.

EPA navodi da je inicijalno otkriće ovakvih skladišta dovelo do istrage i akcija protiv ove tvrtke te da su spomenute aktivnosti dovele do otkrića još šest ovakvih skladišta.

Žene obrtnici otkrile grubo kršenje radnih prava

Žene obrtnice otkrile su šokantnu istinu o svojoj industriji otkrivajući da im često nije dostupna jedna potrebna stvar na lokacijama na kojima rade.

Uporaba funkcionalnog toaleta trebala bi biti osnovo ljudsko pravo na svakom radnom mjestu, no za brojne obrtnike ovo se smatra luksuzom. U anketi među tisućama obrtnika

diljem Australije utvrđeno je da primjerice svaka peta žena nije imala pristup toaletu na radnom mjestu.

U anketi Sindikata električara o potrebnoj infrastrukturi, koja je provedena na 2656 potpuno ispunjenih uputnika, utvrđeno je da je oko 10% manja vjerojatnost da će žene imati pristup trajno dostupnom toaletu u uspore-

di muškim kolegama. Gotovo polovica ispitanika izjavila je da je govorila o problemu neprikladnih toaleta u usporedbi s manje od 30% muškaraca. Šokantno je da su toaletni papir, sapun i čista voda često smatrani luksuzom. Anketa je otkrila da oko četvrtina radnika nije imala pristup toaletnom papiru, a svaki peti nije uvijek imao tekuću vodu.

„Pristup higijeni, pouzdanim i adekvatnim toaletima na radnom mjestu trebalo bi biti osnovno očekivanje i nešto o čemu 2022. ne bismo trebali razmišljati”, naveo je nacionalni tajnik Michael Wright. „Radnici u uredima očekuju ove osnovne standarde, ali za žene na gradilištima i dalje nema jamstva upotrebljivog toaleta. Na naci-

onalnoj razini nedostaje nam električara i trebaju nam više nego ikada kako se Australija okreće obnovljivoj energiji. Kako možemo očekivati da ćemo povećati njihov broj ako diskriminiramo polovicu potencijalne radne snage. Ne možemo si priuštiti da isključimo jedan spol radnika ako namjeravamo izgraditi Australiju sutrašnjice.”

koja je potpuno poludjela”, rekao je McGowan. „Predugo su na vlasti i u toliko su područja zakazali, premašili su planirani

Tito nije ni sanjao da će izgubiti od 'Nogometne Države Hrvatske', a ni onaj drugi Tito da Sava može poteći uzvodno

Pesimisti najavljuju da je armagedon na horizontu. Prevedeno, scenarij za “kraj svijeta” tu je pred nama! “Teroristi” svih zemalja su se ujedinili. Zašto baš sada, pitaju se umna pera u Jutarnjem i Večernjaku. Sad kad se “parade ponosa” spremaju gostovati u Imotskom, Lici, na otocima, sad kad je “zeleni džihad” vodeća ideologija u Europi.

Zašto baš sada, pitaju se umna pera u Jutarnjem i Večernjaku. Sad kad se “parade ponosa” spremaju gostovati u Imotskom, Lici, na otocima, sad kad je “zeleni džihad” vodeća ideologija u Europi. Večernjakova stručnjakinja za “teror svih vrsta” se pita: “Opasnost od terorizma u Hrvatskoj kao stvarna prijetnja ili opasni politički spin?” Pravi rašomon! Šibenčanin Dražen Koštan sliči joj na pripadnika ruske vojne kompanije Wagner. Jel’ to znači – terorist? Navodi ona i egzaktne primjere. Danijel Bezuk koji si je navodno sam oduzeo život nakon što je zapucao na Markovu trgu.

Iz “visokih izvora”, koji u praksi često znaju presušiti, saznaje o poveznici dotičnih s “mastermindom” Markom Franciškovićem. Kaže: “On je svojevrsni guru radikalne desnice u Hrvatskoj… jer je na antikovid protestu javno poticao na terorizam”.

Dobro “infomisana” novinarka na kraju izvlači logičan zaključak iz svojih ranijih premisa, pa kaže: “…koji (Francišković op.a.) je nedavno pušten na slobodu nakon što mu, što je posebno zanimljivo, ni nakon skoro godinu dana iza rešetaka nije potvrđena optužnica”.

Ne samo da nije potvrđena optužnica nego u godinu dana nije bio saslušan ni jedan jedini svjedok. Usput, optužnice koje sadrže konkretne dokaze za izvršenje kaznenih djela brzo se potvrđuju, gotovo rutinski, i šalju na raspravu pred prvostupanjski sud. S druge strane, optužnice pune raznih presumpcija, nedokazivih tvrdnji, maglovitih pretpostavki bez konkretnih dokaza razvlače se mjesecima s ciljem što duljeg pritvaranja osumnjičenika i dodatnog vremena za prikupljanje dokaza.

Optužnice koje nestaju preko noći

danas više nitko ne utvrđuje niti zna. Je li itko ikada vidio optužnicu za to kazneno djelo i na kojem sudu se optuženome sudi? Nitko ne pita što je s “povratnikom“ i je li ozlijeđeni radnik ozdravio. Opet rašomon.

Međutim, da je vrag odnio šalu dokazuje i najnoviji slučaj u srcu EU, u Njemačkoj. Tri tisuće do zuba naoružanih policajaca poslalo je u “apsanu” 53 potencijalna terorista mada su oni zapravo bili pučisti. Na čelu opasne pučističke skupine nalazio se je Heinrich XIII. princ Reuss, čovo star 71. godinu. Baš je našao idealno vrijeme za državni udar, obnovu monarhije, oživljavanje dvora, dvorjana, princeza, konjušara. Starček očito živi u neprežaljenoj romantičnoj povijesti.

Njemačka se digla odmah na noge, a Putin i Ukrajina su nakratko pali u drugi plan. Navodno su “desničarski ekstremisti” planirali upasti u Bundestag i uhititi sve po redu, čak i Josipa Juratovića, našeg stručnjaka za getribe koji je baš planirao otvoriti novu izložbu o liku i djelu druga Tita. Još jedan lik koji živi u svojoj romantičnoj prošlosti. “O tempora, o mores”, kako je to rekao stari antifašist Ciceron. Nijemcima je napokon postalo jasno kako nije pametno zadržati istu narav kad izgubiš snagu. No, EU će i ubuduće na takve terorističke pokušaje spremno uzvratiti udarac. Gay parade će se održavati pet puta tjedno, a rudnici ugljena postati će “zelene oaze”. Kako odvojiti transatlantizam od transrodnosti? Dakle, Europa je toliko zaglibila da bi se neki polako vratili u stara, preživjela vremena.

Zbog opasnosti državnog udara u Njemačkoj, stavljeni su u stanje pripravnosti svi rodovi vojske – muški, ženski i srednji rod.

Hrvatsku, ali uspio je samo jedan. Tako imamo milijun selektora, ali samo je jedan uspio dva puta doći do polu�inala svjetskog prvenstva – Zlatko Dalić. Hrvatski tjednik objavljuje na naslovnici da smo postali “Nogometna Država Hrvatska”. U prošli petak je pala i četvrta najmnogoljudnija zemlja na svijetu – Brazil. Bilo je teško, ponekad i komatozno, ali pobijedili smo ih!!! Idemo dalje. Kad je Dalić pobjedu posvetio braniteljima, nekima je tlak skočio na tristo.

Izvjesni Ivica Ivanišević je objavio kako je Dalić slučajno postao izbornikom i da smo slučajno pobijedili kao “miljenici sreće”. Njemu i svima onima koji žive za “dabogda sve izgubili” moja iskrena sućut. Pati baby, pati! Uz ostale komšije tuguje i brazilski izbornik Tito. Tito nije ni sanjao da će izgubiti od “Nogometne Države Hrvatske” kao što ni onaj drugi Tito nije vjerovao da Sava može poteći uzvodno. Narod se iskreno veseli i ta radost, nakon svih nedaća koje nas biju, ulijeva povjerenje da smo neslomljivi.

bi to izbor između kolonoskopije i gastroskopije.

Evo još primjera kako jugo�ili i mrzitelji Hrvatske s grčem u trbuhu prate uspjehe naše hrvatske repke.

‘Tomić toliko obožava Hrvatsku da se želi što prije vratiti kući’ Recimo, Ante Tomić toliko obožava Hrvatsku da se želi što prije vratiti kući. Tamo su mu njegovi ljubimci bliže. Naš Ante posebno pazi na jezik kojim se služe Dalić i igrači. Čini mu se da tu vlada “velika zbrka”. Tako Ante umuje: “Meni je ipak jedna riječ

uniji, skraćeno EU. Sve se mijenja samo slovo ”U” ostaje.

No, hajmo malo vidjeti fejs humor. Pita navodno Messi Neymara “S kim igrate danas?” “Ma s nekim hrvatima”. “A, znam! Mi s njima igramo u drugi utorak!” Drugi: “Navijači u kockastim dresovima ‘divljaju’ i tvrde da samo ‘pi*kice’ igraju 90 minuta. Mi svaki put po 120”.

Danas me nazvao frend iz Rio de Janeira. Kaže kako je od sutra za Hrvate kila kave 500 kuna. Dobro, u eurima će to biti ipak znatno manje. E, to će pogoditi najviše naše domaće jugo�ile i orijunaše jer će skuplje platiti olajavanje po ka�ićima Dalića i ekipe te uspjeh Hrvatske.

vrhunac užasa: poniznost. Kad govori o poniznosti, selektor Dalić osobito je svečan i pompozan”. U svojoj kolumni “Klasa optimist” Ante pokazuje svu raskoš svog antitalenta. Okomio se suptilni jezikoslovac, kojem je hrvatski jezik ušao u vene u Podo�icirskoj akademiji JNA, na izraz – poniznost. On koji je nedavno s prijateljima na graničnom prijelazu prema Srbiji ponizno čkomio i mučao. Ponizan k’o miš u mišolovki kad su ih “njihovi” malo maltretisali… E, moj Ante… I Isus je na brdu Corcovado iznad Rio de Janeira obukao hrvatski kockasti dres. Je*i ga! Znamo da je ovo vrijeme “bakara“ situacije za orijunu, jugo-nostalgičare, komunjare… Loše kao puni mjesec za vampire. Kamo se god okreneš, a ono crveno-bijele kockice. Hrvatska zabije gol, a oni svi ustaše pa pjevaju “Oj hrvatska mati…” i deru se “Hrvatska, Hrvatska!”.

Waldo Emerson je jednom napisao: “Je li se ikada dogodilo da vrijeme nije bilo teško i da je novaca bilo – dovoljno?”

Već sad se veselim dočeku nogometaša u Hrvatskoj. Davor Karačić misli da će Grad Zagreb organizirati veliki koncert Hladnog piva, Bajage, Dubioze kolektiv… Rade bi mogao pjevati šansone o bratstvu i jedinstvu. Uvjeren sam kako će ove gradske vlasti sigurno opet dati Dolenčiću da režira doček… Narod i navijači to jedva čekaju. I ja s njima!

Norman Davies, britanski povjesničar, napisao je: “U svim prilikama, ljudi koji umanjuju utjecaj manjih naroda trebaju se prisjetiti da nas Hrvati sve drže za vrat”.

Ulazak u Schengen Napokon ulazimo u Schengen! Netko od političara je rekao kako ni jedna zemlja nije morala ispuniti toliko uvjeta kao Hrvatska da bi ušla u taj prostor. Klasika! Drago mi je da će nas sada ne samo članstvo u EU, NATO-u, uvođenje eura nego napose Schengen još više udaljiti od komšija.

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

A ima i zgodnih i zanimljivih “optužnica”, onih koje preko noći nestanu. Za njih zna i novinarka Večernjeg, ali tu joj zakazuje “memorija pamćenja”. Naime, nekako u isto vrijeme kad se dogodio pohod Danijela Bezuka na Banske dvore, negdje oko Ivanić grada su radnici Elektre popravljali nešto na dalekovodu. Naišao je jedan “nervozni povratnik” i bacio bombu na njih. Jedan radnik je teško ozlijeđen, drugi lakše itd. Je li to možda bio terorizam, ili samo internacionalizam, nacionalizam, fašizam…? To

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

Vlast u Kini ima milijardu ljudi koji i nisu baš uvijek s njom presretni. Usprkos tomu, vlast je stabilna i “omiljena”. Vlast pak u Indoneziji donijela je zakon po kojem će se izvanbračni seksualni odnosi kažnjavati zatvorom. Svi su navodno time oduševljeni. Osobito muški supružnici, studenti i omladina. Stara ruska poslovica otprilike glasi: “Sonce, voda i anjonizam, osvežajet organjizam”. Sad će to vrijediti i u Indoneziji. O moralnoj čistoći Indonežana brine njihova vlada.

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

Ipak, napose opčinjava veselje i sreća na licima Ante Tomića, Vedrane Rudan, Borisa Dežulovića, Jurice Pavičića, Miljenka Jergovića i drugarica iz 6. ličke kao i ostalih “liberalnih demokrata”. Kod mene izaziva grižnju savjesti. Ne znam zašto? Čitam na fejsu poruke komšija u srpskim portalima. Zajednički nazivnik svih tih poruka je “imali ste sreće”. Nisam siguran. Da smo imali sreće ne bi nam vi bili susjedi!

Kaže naš drugi dragi jugo�il Stanković na Hrvatskoj televiziji u emisiji Nedjeljom u 2: “Pitat ćete se što je s onom Lukinom izjavom da mu je hrvatska reprezentacija svetinja. Tko vam je kriv što vjerujete u to. Tko vam je kriv što vjerujete u frazu da su nogometaši naši najbolji ambasadori. Oni su, kao i svi mi, najbolji ambasadori sami sebe…. To što vi imate dojam da netko na travnjaku gine za vas, moguće da je to vaš problem.

JOHN STONEMART MEMORIALS

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

Sad je i mladima u Indoneziji postalo jasno da što kasnije umru dulje će živjeti.

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

Tuđman – politički Zlatko Dalić

Na današnji dan 10. prosinca 1999.g. umro je dr. Franjo Tuđman. Bio je državnik, povjesničar, akademik, prvi predsjednik neovisne države Hrvatske. Za Hrvate je bio –politički Zlatko Dalić. Stotine naših političara pokušalo je stvoriti državu

Zamislite samo kako je sad “našem” Sandi Blagoniću koji je, onako mudar kakvim ga je Bog već stvorio, istresao iz sebe svu mučninu rekavši: “Navijam, ne gledajući jedino kad igra Hrvatska, za njene protivnike. Malo me što tako rastužuje kao pogled na razdragano i sretne Hrvate… što u meni izaziva mizantropsku egzistencijalnu mučninu”. Stresem se na samu pomisao da se, apstraktno govoreći, moram odlučiti između Vedrane Rudan i Sandi Blagonića. Bio

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807

Priznajte sebi da vjerujete u zubić vile…” Plasman u polu�inale dokazao je da upravo Stanković vjeruje u zubić vile…

Najbolji odgovor svim ovakvim jugo�ilima je pjesmica na fejsu koja kruži uokolo: “Pitaju nas svi: ‘Od kuda ste vi?’; ‘Iz zemlje nogometaša, gdje se pjeva Lijepa naša…’; Naša srca krasi snaga! Duša nam je čista, draga!; Nek’ se svijet ne čudi, kakvi smo to ljudi!; Pa mi smo Hrvati, od Boga smo dati!”

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

‘Samo slovo U ostaje’ Živjeli smo u Austro-ugarskoj, skraćeno AU, zatim u Jugoslaviji, skraćeno YU, a sad smo u Europskoj

JOHN STONEMART MEMORIALS

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

SPRINGVALE:

I dok se oni ne prestaju baviti svojom tužnom prošlošću i vjeruju da ih je vračara začarala kad su ispali sa Svjetskog nogometnog prvenstva, mi postajemo sve integriraniji dio modernog zapadnog svijeta. Nije taj svijet u mnogo čemu idealan, nipošto, ali diferencira nas sve očitije od balkanske krčme u kojoj se naše komšije ne mogu prestati opijati svojom povijesnom i novostvorenom mitologijom. Tako npr.: akademik Jovan Deretić na srpskoj TV objavljuje: “A što se tiče obeležja i tragova, mi možemo da pratimo poreklo Srba od 8. mileniuma pre Hrista, pa do sadašnjih dana”… “Što znači Germani, na srpskom jeziku? Grmalj, Germ je grmelj… To su German”… “kad su Turci došli u Malu Aziju, većina stanovništva tamo su bili Srbi”, “I Isus je po majci bio Srbin!”…itd. itd.

Naši komšije zaista mogu povjerovati u bilo što, ali samo ako je potpuno nevjerojatno.

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

Narod se iskreno veseli i ta radost, nakon svih nedaća koje nas biju, ulijeva povjerenje da smo neslomljivi

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

SUDOKU

KAKO SE IGRA SUDOKUPotrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu

odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

Kokos bajadera

4. Pecite svaku koru 10-ak minuta na 180 ° C.

Krema:

1. Šećer, kakao i brašno dobro razmutite u malo mlijeka te dodajte zagrijanom ostatku mlijeka.

se ohladi dodati rum.

4. Podijeliti tijesto u 5 jednakih dijelova. Svaki dio razvaljati, u veličini pleha, premazati nadjevom te srolati.

Ako ste ljubitelj slastica s kokosom, kokos bajadera jee pravi recept za vas.

Sastojci: - 150 ml kokosovog mlijeka - 170 g šećera + vanilija, - 250 g maslaca, - 200 g kokosa, - 400 g mlijeka u prahu, - 250 g žele bombona), - 2 lista oblatne

Priprema: Mlijeko, maslac i šećer prokuhati i u toplo umiješati mlijeko u prahu i kokos. Žele bombone narezati na malecke kockice i umiješati u masu (po želji ubaciti i čokoladne bombončiće, ako imate čelične živce za rezanje bajadere).

Smjesu rasporediti na list oblatne, dobro potisnuti žlicom, i poklopiti drugim listom oblatne. Opteretiti nekom velikom kuharicom ili enciklopedijom na pola sata do sat vremena

Mađarica

2. Sve zajedno ukuhajte uz stalno miješanje. Skuhanu smjesu ostavite da se ohladi.

3. Maslac sobne temperature pjenasto izradite sa šećerom i rumom.

4. U ohlađenu smjesu dodajte umućeni maslac te spojite u kremu.

5. Slažite kore na prevrnuti lim za pečenje, kremom premažite svaku koru i opteretite kolač do idućeg dana.

Glazura:

1. Čokoladu i margarin lagano rastopite na pari i dodajte nekoliko kapi ulja.

2. Kolač prelijte glazurom od čokolade i ostavite da se dobro stegne.

Domaća orehnjača

5. Peći 40 minuta na temperature od 200° C, odnosno toliko dok orehnjača do dobije zlatno žutu boju.

Od ove količine sastojaka dobit ćete obilnu količinu orehnjače: pet štruca, za što je potreban duboki pleh dimenzija 35 x 40cm.

Vanilin keksići

U zdjeli mikserom izradite maslac ili margarin sa šećerom i vanilin šećerom. Dodajte rum pa jaje i dobro izradite. Zatim dodajte brašno koje ste pomješali sa praškom za pecivo. Promješajte da se sve lijepo sjedini. Dodajte nasjeckanu čokoladu ali nju umješajte žlicom. Oblikovati rukama kuglice veličine oraha i stavljati na lim za pečenje na koji ste stavili papir za pečenje. Kuglice slagati u razmacima. Peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 200C dok ne budu gotovo. Peći 15 minuta. Poslužite ih tople ili hladne kako želite, ali sigurno će brzo nestati.

Foto vanili

Tjesto:

- 1 jaje

- 150 g šećera - 250 g maslaca - 400 g brašna - 2 vanilin šećera Čokoladno punjenje: - 100 g čokolade za kuhanje - 2 dl slatkog vrhnja

Priprema:

Neodoljivog okusa i mirisa, ovako pripremljena tradicionalna zagorska orehnjača dugo će ostati svježa, neće se isušiti, te će se i nakon nekoliko dana topiti u ustima.

Tko još ne voli mekanu i sočnu mađaricu koja se topi u ustima? Ovaj klasični recept omogućit će vam da bez problema napravite omiljenu slasticu od tankih domaćih kora i čokoladne kreme.

Sastojci: Kore: - 60 dag glatkog brašna - 2 jaja - 20 dag šećera - 5 dag svinjske masti - 2 dl kiselog vrhnja - 1 prašak za pecivo

Krema: - 1 l mlijeka - 5 žlica brašna - 3 žlice kakaa - 15 dag šećera - 25 dag maslaca - 10 dag šećera - 3 žlice ruma

Glazura: - 10 dag čokolade - 8 dag margarina - nekoliko kapi ulja

Priprema:

Tijesto:

1. Prosijte brašno s praškom za pecivo te pomiješajte sa šećerom.

2. Dodajte jaja, mast i vrhnje te umijesite glatko tijesto.

3. Tijesto podijelite na 5 dijelova, razvaljajte kore i ispecite ih na obrnutoj strani lima za pečenje.

Sastojci: Tijesto: - 25 dag margarina - 2 jaja - 2,5 dl mlijeka - 4 žlice mljevenog šećera - 35 dag oštrog brašna - 40 dag glatkog brašna - 1 kocka svježeg kvasca - malo soli - 1 vrećica vanili šećera

Smjesa - 60 dag oraha - 30 dag šećera - 1,5 dl mlijeka - Limunova korica - 3 žlice ruma - 2 vrećice vanili šećera

Priprema:

1. Umijesiti tijesto od navedenih sastojaka na sljedeći način. U malo toplog mlijeka izmrviti kvasac i dodati žlicu šećera te pustiti kratko da se kvasac podigne. U međuvremenu prosijati obje vrste brašna, dodati omekšali margarin ili maslac, šećer, vanili šećer, sol, jaja, kvasac i preostalo mlijeko. Izraditi tijesto sve dok ne dobijemo homogenu masu.

2. Ostaviti tijesto da se odmori pola sata.

Smjesa

3. Pomiješati mljevene orahe, šećer, vanili šećer, izribanu limunovu koricu te smjesu preliti kipućim mlijekom. Dobro izmiješati te kad

U posudi umijesite tijesto od jaja, obje vrste šećera,maslaca i brašna. Oblikovati kuglu te staviti u vrećicu za duboko i odložiti na sat vremena u hladnjak. Tijesto podijeliti u nekoliko komada iste veličine te razvaljati na pobrašnjenoj površini. Pomoću kalupića izrezati oblike te ih posložiti na unaprijed pobrašnjen lim ili na masni papir. Peći 10-15 min na 180 °C, ovisno o jačini pečnice. Vodite računa da imate isti broj s rupom i bez rupe. Kad se keksići ohlade pune se, tj. spajaju, kremom od čokolade ili pekmezom.

Za čokoladno punjenje treba na laganoj vatri rastopiti čokoladu i slatko vrhnje te pustiti da se dobro ohladi. Nakon toga dobro izmiksati i čokolada za punjenje je spremna.

Jednostavni keksići s čokoladom

Bakini božićni keksići

Ovo su zaista predivni božićni keksići, svi koji su ih probali oduševljeni su njima. Koliko su lijepi izgledom, toliko su i ukusni, a i vrlo su praktični zato što se mogu dugo držati u limenoj kutiji. Ma, baš pravi božićni keksići!

Sastojci: - 200 g glatkog brašna - 200 g omekšalog maslaca -150 g šećera - 1 jaje - 2 žumanjka - 2 vanilin šećera - 2-3 žlice ruma - 170 g mljevenih badema - prstohvat soli - 2 bjelanjka - 100 g mljevenih badema

Za dekoraciju: 100 g čokolade za kuhanje 40 g maslaca

Šale

Priprema:

…PETAK

Sretnu se dvije plavuše. Kaže jedna: “Božić ove godine pada na petak!” Na to će druga: “Znam, samo se nadam da nije 13.”

KNJIGA

Baka unuci: “Ove godine si od mene možeš zaželjeti jednu lijepu knjigu.”

Kaže unuka: “Odlično, želim si tvoju štednu knjižicu.”

Prigodni vicevi o Djedu Božićnjaku, Božiću, poklonima, roditeljima, djeci i neizbježnim plavušama…

Za punjenje možete koristiti čokoladu za kuhanje, ali i bilo koju drugu čokoladu.

Sastojci:

- 200 g brašna

- 85 g maslaca

- 75 g šećera

- 1 vanilin šećer

- 1 jaje

- 1/2 žličice praška za pecivo

- 160 g sjeckane čokolade

- 4 žličice ruma

Priprema:

Omekšali masalac, jaje i žumanjke izmiskasti pjenasto. Dodati šećer, vanilin šećer, koricu od limuna i mljevene bademe te sve sjediniti. Na kraju polagano dodati prosijano brašno i rum. Miješati dok se sve dobro ne sjedini pa staviti u hladnjak na sat vremena. Od tijesta pravimo male kuglice veličine ‘raffaela’. Ako se smjesa kojim slučajem jako lijepi za ruke, dodajte još malo mljevenih badema.Svaku kuglicu uvaljate lagano u bjelanjak pa u mljevene bademe. Slažemo ih na lim obložen papirom za pečenje. Na svakoj kuglici lagano napraviti rupicu. Stavimo peći u pećnicu prethodno zagrijanu na 180 °C i pečemo otprilike 15min. Nakon sto izvadimo keksice iz pećnice, stavimo ih sa strane da se ohlade. Na pari otopimo čokoladu, dodamo maslac i dobro promješamo. Žličicom ili vrećicom u svaku rupicu na keksiću istisnemo malo čokolade. Ostavimo da se čokolada stisne.

KRAVATE

Svi su pokloni otvoreni, a očajna žena se izdere na muža: “Stvarno te ne razumijem. Već ti godinama poklanjam karirane kravate i sad ti se odjednom više ne sviđaju?!”

OTAC

Kaže otac nakon još jednog Božića: “Sada znam zašto sam kao dijete više volio Božić. Nisam morao plaćati poklone.”

BOŽIĆNICA

Tri muškarca razgovaraju o svojim božićnicama. Kaže prvi: “Radim u banci. Od božićnice ću si kupiti auto, a s ostatkom idem na putovanje.”

Kaže drugi: “Radim za Mercedes. Od božićnice ću si proširiti bazen, a s ostatkom idem na put oko svijeta.”

Kaže treći: “Radim u školi. Od božićnice ću si kupiti pulover.” Svi ga začuđeno pogledaju i pitaju: “A što ćeš

NERVOZA

“Jako sam zabrinut za ženu. Otišla je u grad, a vani je pravo nevrijeme, snijeg pada kao lud”, povjerava se jedan prijatelj drugom.

“Ma ne brini, ući će u neki dućan i čekati da se vrijeme smiri”, smiruje ga prijatelj. “Pa toga se i bojim”, odgovara zabrinuti muž.

PISMO

Poštanski službenici otvaraju pismo za Djeda Božićnjaka: “Dragi Djede, imam 10 godina i živim u domu. Druga djeca uvijek dobivaju lijepe poklone, a na mene nitko ne misli. Želim si nalivpero, bilježnicu i ravnalo.”

Službenici odlučuju skupiti novac i ispuniti želju jadnom djetetu, ali uspijevaju kupiti samo nalivpero i bilježnicu. Nakon tri tjedna u poštu stiže novo pismo dječaka: “Dragi Djede. Hvala ti na poklonima. Jako sam se razveselio. Ravnalo nažalost nije stiglo. Vjerojatno su ga ukrale budale iz pošte.”

VJEROVANJE

Pošten odvjetnik, marljiv političar i Djed Božićnjak pronalaze novčanicu od 100 eura. Tko će je zadržati?

- Djed Božićnjak jer ostali ne postoje.

s ostatkom?” “Pa... nadam se da će mi ostatak mama nadodati”, odgovara učitelj.

Tjedni horoskop

Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim reagiranjem ili sa sitnicama. Suzdržite se od komentara i usredotočite na ono što je dobro i ono što je važno. Tako ćete se oboje osjećati bolje i biti mirniji. Na dnevni red opet će se vratiti neke teme iz prošlosti ili ćete morati surađivati s ljudima koji vam baš nisu sjeli. No što je, tu je. Treba ostati sabran i profesionalno odraditi svoj dio posla.

Sretni brojevi: 1, 6, 8, 9, 11, 21

Pojavit će se potreba za zaštitom u privatnom. Ipak, ne gnjavite partnera da vas stalno drži kao kap vode na dlanu, jer može postati naporno. Prihvatite da je i ovako dobro, a više proanalizirajte sebe. Vidjet ćete da ste sami dovoljno jaki. Još će biti dosta borbe, ali već se naziru i neke pobjede. Vaš fokus interesa sad će se prebaciti na viša znanja. Mnogi će gledati da usavrše svoju stručnost. Oni koji uče bit će na dobitku.

Sretni brojevi: 4, 6, 13, 24, 31, 33

PRIPREMA JE POLA POSLA

U ljubavnom životu bit ćete usredotočeni na svakodnevicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete manje zahtjevni nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na običnim mjestima i bez pritiska da je moraju naći. To će biti opuštajuće. Sve ćete se bolje povezivati s ljudima iz struke. Neki će dobiti priličnu količinu informacija kroz koje će proširiti svoja znanja.

Sretni brojevi: 2, 6, 13, 23, 44, 45

Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati. Barem za ugodan razgovor uz kavu. Neki će potrošiti više od planiranog kako bi impresionirali dragu im osobu. Ipak, kad sve zbroje, bit će zadovoljni. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru, vi ćete raditi lakše. Odnosi s kolegama također će postati bolji.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 24, 34, 45

U vašim osobnim odnosima ovih će dana vladati opuštenost i ugodno ozračje . Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Ponešto neka bude i po vašem. Nastavit ćete tihu diplomatsku suradnju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. Tako će se izmjenjivati dva načina rada: jedan tiši, a drugi dinamičniji.

Sretni brojevi: 7, 13, 34, 38, 44, 46

Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. No bit će i provokacija. Stoga ne skačite na svaki izazov koji vam možda u prvi tren nije ugodan. Idite polako ali sigurno. Vaše zasluge pomalo izlaze na vidjelo, a na vama je da se još malo strpite dok se ne pokažu sasvim jasno. Ne forsirajte svoje stavove čak i ako ste u pravu. Pametnije je pričekati da i drugima zasvijetli.

Sretni brojevi: 2, 4, 6, 8, 21, 33

Djevica

U vašim osobnim odnosima svi će izazovi biti usmjereni na temu tolerancije, a upravo će ovladavanje istom biti ono što će vas odvesti korak prema naprijed. Ovo su dani kad ćete imate priliku vježbati uvažavanje jedno drugoga. Neki će, htjeli ne htjeli, biti u iskušenju da podlegnu vlastitoj pohlepi. Proanalizirajte ono što imate i ako uvidite da vam je to dostatno za normalan život, ne tražite više od toga.

Sretni brojevi: 12, 13, 24, 35, 37, 44

Netko od vaših suradnika mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti što učiniti, da li se otvoriti za moguću vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u vezama bit će vrlo društven par. Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Učenici i studenti bit će uspješni. Oni koji rade svaki će dan imati na pameti sve više odličnih ideja.

Sretni brojevi: 9, 16, 21, 23, 34, 45

Uglavnom ćete igrati na kartu zavođenja, erotike i seksa. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu. Ako pokušate malo više razgovarati s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje i kaos. Zato šutite i jednostavno volite. Vaši poslovi sada kreću jednim novim pravcem koji možda nije bio očekivan. Neki će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će im goditi.

Sretni brojevi: 3, 6, 7, 18, 21, 33

Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i neobičnim temama i bavljenjima. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Oni koji su još sami tražit će osobu iz svojih snova. Djelovanje iz sjene činit će vam se najbolja varijanta rada. Zato ćete sve činiti mirno, bez previše atrakcija. Uživat ćete u sitnicama.

Sretni brojevi: 1, 2, 23, 25, 32 44

Sve ćete se više baviti svojim društvom, premda nećete zanemariti ni voljenu osobu. Ipak, što se emocija tiče, proradit će vaša društvena faza. Mnogi neće razlikovati tko je tko jer će cijelu ekipu doživljavati kao jednu cjelinu. Pazite. Neki će umišljati da mogu više nego što zaista mogu. Otuda će se suočiti s određenim frustracijama. Važno je biti realan i postaviti ciljeve na zreo način. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugdje.

Sretni brojevi: 1, 3, 21, 29, 31, 39

Ribe

Ovih dana ljubav bi mogli naći na putovanju ili krećući se van uobičajenih ruta. Za neke bi to mogla biti i ljubav iz snova. Ipak, ne žurite, jer ako sve počne prenaglo, tako bi se moglo i razvodniti. Idite polakše, pa će sve biti stabilnije. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade. Otuda će proisteći i nova motivacija, te svježe ideje. Vaša discipliniranost i energija bit će zarazni.

Sretni brojevi: 5, 7, 9, 13, 25, 35, 44

Popis stvari koje trebate raditi kako bi imali

Božić bez stresa!

Osjećate li se spremno za Božić i opušteno pri pomisli na nadolazeće blagdane? Najbolji način da se zaštitite od pretjeranog božićnog stresa je priprema

Ako ste jedna od onih osoba koja sve radi u zadnji tren pa se previše stresirate jer mislite da sve nećete stići, vrijeme je da zavirite u popis stvari koje biste trebali napraviti prije Božića za mir u kući.

Osjećate li se spremno za Božić i opušteno pri pomisli na nadolazeće blagdane? Ili čupate kosu, gledate kako se svi na internetu pripremaju za veliki dan dok vi još pokušavate shvatiti kako je već Božić kad smo tek nedavno imali Uskrs? Stvari mogu početi biti pomalo napete kad krenemo u najužurbanijih par tjedana u godini, pogotovo ako vam je prva godina da ste domaćin i ne znate kako sve pripremiti na vrijeme. Ali, stres vam svakako ne bi trebao pokvariti veliki dan.

Najbolji način da se zaštitite od pretjeranog božićnog stresa je priprema. U nastavku slijedi popis stvari koje trebate učiniti za Božić bez stresa tako da ćete moći uživati u čaroliji Božića i kraju 2022. godine.

1. Napravite zalihu hrane

Pregledajte hladnjak, zamrzivač i ormariće te vidite što sve imate tamo, tako da napravite mjesta za potrebnu božićnu hranu i ne kupujte duplikate. Tada možete planirati obrok za božićni dan i dane oko njega. Svakako ćete se oduševiti svom nevjerojatnom hranom koju ćete jesti, pa uživajte u procesu. Ako već niste, razmislite o narudžbi puretine i rezervaciji božićne dostave hrane za dan prije.

2. Organizirajte svoj auto

Provjerite je li vaš automobil u dobrom stanju ako putujete. Jesu li gume u redu, gorivo, ulje i voda, tekućina za brisače i slično. Posljednje što želite je da na Božić ne možete doći tamo gdje trebate biti.

3. Dogovorite se za isporuku darova kako bi ovaj neobični Božić bio poseban Razmislite o onima koje nećete moći vidjeti zbog ograničenja i isplanirajte nešto posebno za njih - primjerice posebnu dostavu domaćih poslastica, deserata i ostale tradicionalne božićne hrane.

4. Napišite i pošaljite svoje božićne čestitke Ne odgađajte - odmah napišite i pošaljite božićne čestitke kako ne biste imali onaj užasni trenutak na Božić kad shvatite da ste zaboravili pisati nekim daljim, ali dragim članovima obitelji.

5. Isplanirajte svoju odjeću Planirajte svoju božićnu odjeću sada kako biste uštedjeli na vremenu i izbjegli stres. Kupite novu garderobu i uskladite out�ite kako ne bi gubili vrijeme na to u zadnji tren.

6. Zahvalite vozačima dostave Uoči Božića pokažite zahvalnost vozačima za dostavu i drugima koji su vrijedno radili ove godine. Neki mali paketići slatkiša na pragu ili boca nečeg lijepog sjajan su način da im zahvalite.

7. Rezervirajte događaj na otvorenom Mnogo će stvari ove godine biti drugačije, ali svejedno Božić možemo učiniti posebnim. Posjet Djedu Božićnjaku zasigurno će podići božićno raspoloženje, pa rezervirajte posjet za svoju djecu ako već niste.

8. Započnite kuhanje ranije

Skuhajte kolutove kobasica, nadjeve i slično kako biste uštedjeli na vremenu. Na Božić ih jednostavno ubacite u pećnicu da se zagriju. Također je dobra ideja pripremiti krumpir i povrće dan ranije kako biste uštedjeli vrijeme na ljuštenju i sjeckanju. Spremite ih u posudu s vodom u hladnjak i uštedjet ćete sate na dan Božića.

9. Krenite s izradom

Napravite božićni vijenac ili vijenac s predmetima iz vrta ili šume. Poklonite ga starijem susjedu ili iskoristite kod kuće.

10. Isplanirajte svoj božićni �ilmski maraton Razmislite o tome što želite gledati tijekom blagdana i ugodno se smjestite pod deku. Pazite samo da ne pretpostavite da se �ilm nalazi na Net�lixu. Iskoristite ovo vrijeme da dvaput provjerite gdje ćete gledati svaki �ilm s popisa kako biste izbjegli razočaranje tog dana.

11. Opskrbite se zalihama

Posljednje što želite da se dogodi u božićno vrijeme je da ostanete bez ljepljive trake. Provjerite imate li dovoljno zaliha stvari kao što su selotejp, aluminijska folija, baterije i ostalih potrepština.

12. Izradite svoj budžet

Izbjegavajte stres s novcem na Božić tako što ćete točno utvrditi na što ste potrošili i koliko je potrebno za sve vaše poklone, hranu, ukrase i ostalo. Kad ste to sredili, sada je najbolje vrijeme da napravite i proračun za sljedeći Božić. Uzmite pola sata da napišete na što ste potrošili novac i razradite svoj proračun za 2023. godinu.

Black okitilaje božićno drvce neobičnim dekoracijama, a među njima su se našle i dvije fotogra�ije naših reprezentativacaLuke

Kate Beckinsale trenutačno boravi u Zagrebu zbog snimanja �ilma Canary Black, a na svom je Instagram pro�ilu objavila fotku božićnog drvca koje je sve samo ne obično.

Ekipa koja radi na setu odlučila je stvoriti pravu blagdansku atmosferu pa je okitila božićno drvce neobičnim dekoracijama, a među njima su se našle i dvije

fotogra�ije naših reprezentativaca, Luke Modrića i Dominika Livakovića. Osim fotki Vatrenih, tu su se našle i nečije bokserice, medicinska rukavica i covid-test.

“Divna Lada napravila nam je božićno drvce u paklu, a onda je naša snalažljiva ekipa dodala neke osobne stvari. Netko nema donje rublje i to je plemenita žrtva”, napisala je glumica koja je veselo pozirala uz fotku neobičnog božićnog drvca.

Podsjetimo, glumica je navijala za našu reprezentaciju u utakmici protiv Japana, a nedavno je uživala u klizanju s prijateljicom na zagrebačkom Adventu.

Četvrtak, 15. prosinca 12:08 PM Dnevnik 2 01:01 PM Dr. Beck 01:42 PM Eko zona 02:07 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:14 PM Kod nas doma 02:59 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Hrvatska za 5: Maligne bolesti i onkofertilitet

04:20 PM Bilješke o jeziku: Iz jezika u jezik 04:47 PM Baština u objektivu: Skriveni šibenski “vrtli” 04:52 PM Luda kuća, hum. serija 05:24 PM U svom �ilmu: Vedrana Ljubić 06:14 PM Romano Bolković - 1 na 1: Dr.sc. Kristijan Krkač 07:04 PM Do ponora i natrag, �ilm

Petak, 16. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Glas domovine 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Navrh jezika: Grad 04:10 PM Druga strana 04:35 PM Baština u objektivu: Slavonske staklane 04:47 PM Dolina sunca, serija 05:31 PM Hrvati u BiH 05:56 PM Kultura s nogu 06:21 PM Zaborav, dokumentarni �ilm 06:51 PM Prometej 07:16 PM Vidovečki gibanik, emisija pučke i predajne kulture 07:46 PM Jedno djelo

Subota, 17. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Loza, serija 01:53 PM Manjinski mozaik 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Bitka za Vukovar - Bolnica, dokumentarna serija 03:00 PM Globalna Hrvatska HTV 03:40 PM Pero Kvesić - Lisac u kokošinjcu, dokumentarni �ilm 04:10 PM turizam.hrt 04:35 PM Bonton: Na recepciji 04:45 PM Sve će biti dobro, serija 05:29 PM Gibonni - Mirakul

Nedjelja, 18. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Veterani mira 01:38 PM Idemo na put s Goranom Milićem: Sjeverna Amerika - Kanada 02:03 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:10 PM Što je Iva snimila, �ilm 03:45 PM Lijepom našom: Tovarnik 04:47 PM Sve će biti dobro, serija 05:37 PM Renesansa u Dalmaciji, serija 06:40 PM Potrošački kod

07:05 PM Sveučilišna Hrvatska 07:35 PM Najbolji dan: Mara 07:47 PM Juhuhu: Tko se boji doktora? 07:50 PM Mediteranska salata

Ponedjeljak, 19. prosinca

12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Nedjeljom u 2 01:58 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:06 PM Plodovi zemlje

02:56 PM Što je Iva snimila, �ilm 04:29 PM Abeceda zdravlja: Babinje 04:47 PM Zadar: More 05:17 PM Mir i dobro 05:42 PM Samo lagano 06:12 PM Božićni koncert u palači

HAZU

07:27 PM Posljednji drveni ribari, dokumentarna serija

07:52 PM Puls: reportaža

Utorak, 20. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Treća dob 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Božić velikih želja 03:30 PM Vrtlarica

04:00 PM Stipe u gostima, hum. serija 04:30 PM Vitalac - Brač, dok. reportaža 04:47 PM Rimski forum u Zadru 04:55 PM Na rubu znanosti 05:45 PM Lijepom našom: Tovarnik 07:00 PM Hrvatsko proljeće: Čisti računi, dokumentarna serija

Srijeda, 21. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Znanstveni krugovi 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Božić velikih želja 03:55 PM Zlatna liga 04:27 PM Božićni koncert Zbora HRT-a 05:32 PM Izvan formata

06:02 PM (Re)kreativac: Softball

06:27 PM Lijepa naša Europo: Hrvati u Češkoj, dokumentarni �ilm

06:52 PM Anđeli, dokumentarni �ilm

07:22 PM Najbolji dan: Adam i Adrijan

07:34 PM Juhuhu: Papučice

07:37 PM Obojena tjestenina

Vidovečki gibanik, emisija pučke i predajne kulture HTV, petak, 16. prosinca, 07:16 PM

Ekipa koja radi na setu �ilma Canary

Modrića i Dominika Livakovića

Intervju s legendom Canberra Croatije, kapetanicom

Iako se osjećam tužno jer je stigao kraj, osjećam i veliko zadovoljstvo oko toga što sam sve postigla tijekom boravka u klubu Canberra Croatiji

Intervju i foto: Mladen LEKO

Članica prve ženske postave koja je igrala za NK Canberra Croatiju 2021., kapetanica Grace Gill povukla se iz aktivnog nogometa krajem sezone 2022.

ACT NPLW nakon 158 nastupa i 95 postignutih golova za klub. Tijekom izrazito uspješne karijere Grace je igrala i za Matilde, u dobi od 18 godina, igrala je za Canberra United u ženskoj ligi tijekom osam sezone - od 2008. do 2016., te je provela godinu dana profesionalno igrajući nogomet za NK Slovácko Ženy u prvoj češkoj ligi. Grace je bila kapetanica Canberra Croatije, primila je nagrade kluba za najbolju igračicu i nekoliko je puta izrabrana za igračicu godine

ACT NPLW, u svojoj karijeri osvojila je ukupno tri naslova Premiershipa te dva naslova prvaka lige.

Uvijek ljubazna i rječita, rođeni vođa, Grace je utkala svoje ime u povijest kao prava legenda Nogometnog kluba Canberra Croatije. Dopisnik Hrvatskog vjesnika Mladen Leko imao je čast razgovarati s Grace u trenutku kada je obilježila kraj igračke karijere.

ML: Gledajući unatrag na nevjerojatno uspješnu nogometnu karijeru, nije se baš činilo vjerojatnim da bi djevojka iz Darwina u kojem dominira AFL krenula ovim putem. Kako si otkrila nogomet i gdje si prvi put stupila na travnjak?

GG: Nogomet sam počela igrati krajem 1990-ih. Moji prijatelji u osnovnoj školi igrali su za školsku momčad pa sam se i ja pridružila i zaljubila se u tu igru.

ML: Nakon prvih koraka u juniorskom nogometu, kada si otkrila da imaš talent za nogomet, kako je tvoja nogometna karijera tako brzo napredovala?

GG: Ne sjećam se da sam ikada imala trenutak u kojem sam to shvatila, jednostavno sam uživala u igri, uživala sam biti s prijateljima i otuda je sve krenulo preko ACT momčadi i postava za probir talenata. Vjerojatno je moja nogometna karijera procvala u trenutku kada sam se kao mlada djevojka našla u sportskom programu ACT Akademije kao mnogo mlađa od svojih suigračica koje su već igrale za Matilde, no karijera mi je krenula naprijed i onog trenutka kada sam

kao 16-godišnjakinja bila izabrana putovati na FIFA Svjetski kup U20 u Rusiji.

ML: Jedva si napunila 18, a već si se našla na stadionu Hong Kong i predstavljala si Matilde u Pekingu na kvali�ikacijama za Olimpijadu u utakmici protiv Hong Konga. Možeš li nam opisati to iskustvo?

GG: To iskustvo bilo je prilično nevjerojatno. Bio je to jedinstveni način kako zaslužiti status u Matildama, putovali smo kao mlada postava, ali igrali smo protiv seniorske postave Hong Konga.

ML: Kako si završila u Canberri i počela svoju karijeru ženskog nogometa u Canberra Unitedu?

GG: Moja obitelj preselila se iz Darwina u Canberru kasnih 90-ih radi posla moje majke. Deset godina kasnije, 2008. sam počela igrati za Canberra United i nikada nisam otišla. Uvijek sam bila ponosna biti igrač ovog kluba i zaista sam uživala igrajući za CU.

ML: S obirom da si imala ugovor s Canberra Unitedom, kako si uspijevala uključiti se u novi ženski program u Canberra Croatiji 2010.? I kako bi opisala to početno iskustvo?

GG: Tijekom razdoblja kada sma igrala za Canberra United, imali smo i dalje amaterske ugovore. Kolektivni ugovor stupio je na snagu nakon mog vremena u klubu pa dok sam igrala za CU također sam radila puno radno vrijeme. U NK Canberra Croatiju stigla sam u vrijeme kada je vrijedilo pravilo da samo tri igračice CU-a smiju igrati u svakom NPLW klubu u Canberri. Uz još nekoliko igračica CU-a, pronašla sam način kako igrati za Canberra Croatiju i nikada se nisam osvrtala unatrag.

ML: Imala si priliku 2013. igrati profesionalno za češki prvoligaški klub - NK Slovácko Ženy. Kako se stvorila ta prilika i što si naučila nakon godinu dana života u inozemstvu te kako je to oblikovalo tvoju karijeru?

GG: Jitka Klimkova bila je naša trenerica u Canberra Unitedu u sezoni 2012. i 2013. Kako je bila iz Češke Repulike, Jitka je tamo ranije bila trenerica u FC Slovácko Ženy. Znala sam da želim igrati u inozemstvu i iskusiti nogomet na drugom kraju svijeta, stoga se ovo činilo dobrom prilikom koju nisam htjela odbiti. To iskustvo samo po sebi bilo je nevjerojatno izazovno, hladni vremenski uvjeti, vrlo malo govornog engleskog i mali grad na južnoj granici Češke Republike, zaista sam izašla izvan svojih granica. Kada

sam to jednom napravila nisam više mogla natrag. Vrijeme provedeno u Češkoj testiralo je moje granice otpornosti i izdržljivosti, ali bilo je to jedno nevjerojatno bogato iskustvo.

ML: Vratila si se natrag u Canberra United 2014. i odigrala još dvije sezone

u W ligi prije negoli si je ostatak karijere provela u NK Canberra Croatiji. Što te dovelo natrag u Canberra Croatiju?

GG: Na isti način kako sam uvijek igrala samo za Canberra United, osjećala sam i dalje duboku pripadnost prema Canberra Croatiji.

Klub me podržavao i imao je predivnu grupu igračica koje su se držale skupa prvih dana, nekoliko djevojaka koje i danas igraju za CC FC.

ML: Ovakva lojalnost prema klubu danas se rijetko može vidjeti a s obzirom na tvoje obveze i količinu posla u W ligi i u češkoj prvoj ligi, zaista je nevjerojatno da si uspjela odigrati čak 158 utakmica za NK Canberra Croatiju. Koja se tajna krije iza te dugovječnosti i tvog uspjeha?

GG: Moje tijelo svakako osjeća nakupinu svih tih utakmica. No što se tiče dugovječnosti, kasnije u tijeku karijere dobro sam se saživjela sa svojim tijelom i shvatila sam što mu je potrebno, kada trebam trenirati, kada odmoriti se i kada uopće ne trenirati. Za mene je upravljanje teretom značilo da mogu nastaviti igrati utakmice a da ne pretjeram. Uvijek sam imala najveće moguće poštovanje prema igračima koji nastave igrati dulje nego što sam to napravila ja, brinuti se za svoje tijelo i um najvažniji je zadatak.

ML: Bila si kapetanica kluba na 2022 ACT NPLW prvenstvu lige treći put zaredom, ostvarili ste 17 pobjeda, tri neriješena rezultata, jedan poraz, a postigli 99 te primili samo 17 golova. Je li ovo zadovoljavajući način za završiti karijeru?

GG: Ovo je de�initivno zadovoljavajući način za završiti karijeru. Već nekoliko

godina govorim da bi trebala prestati igrati i sezona 2020. bila je ta kada sam to iskreno mislila, no radi COVID-a koji je utjecao na tu godinu kada je odigrano samo deset utakmica osjećala sam se kao da imam nedovršenog posla. Tada se 2021. javila ista misao, da će to biti moja zadnja godina. Kasnije tijekom sezone, kako smo se kretali dobro prema još jednom naslovu prvenstva, COVID je ponovno pokazao zube i skratio godinu. Ipak smo osvojili prvenstvo na temelju osvojenih bodova, ali opet sam imala osjećaj kao da imam nedovršenog posla. Početkom 2022. odlučila sam da će ova godina de�initivno biti posljednja, bez obzira pobijedimo li ili izgubimo ili još jedna sezona bude skraćena. Najvažniji dio za mene bio je osjećati se da ostavljam klub u boljem položaju nego kada sam stigla s dobrom dubinom razvoja novih igračica koje će završiti u seniorima. Osjećam da će grupa igračica i trenera, uz potporu koju ženski nogomet ima danas, uspjeti u svemu tome. Iako se osjećam tužno jer je stigao kraj, osjećam i veliko postignuće oko toga što sam sve postigla tijekom boravka u Canberra Croatiji.

ML: Potom je uslijedilo Finale 2022. - dvije nevjerojatne utakmice kvali�ikacijskog �inala i preliminarno �inale, obje su ušle u produžetke i nekako vam rezultati nisu bili naklonjeni i nije se dogodila bajka o osvojenom Velikom �inalu na kraju karijere. Je li to možda donijelo misli o ostanku i u 2023.?

GG: Radi toga sam de�initivno razmišljala o tome, no na kraju donijela sam odluku nekoliko mjeseci ranije i zbog toga sam bila mirna u vezi nje.

ML: U proteklih deset godina i dulje tvoje je ime postalo sinonim za poniznost, lojalnost, poštenje, natjecateljski duh i vodstvo, kako na travnjaku tako i izvan njega. Radi toga je Nogometni klub Canberra Croatia odlučio ovjekovječiti tvoj doprinos klubu osnivanjem Nagrade Grace Gill koja se svake godine dodjeljuje djevojci iz NPL programa za djevojke. Ove godine bila si prisutna na juniorskoj prezentacijskoj večeri NPL-a i predala si nagradu mladoj Tahli Milin, unuci jednog od osnivača i prvog kapetana Canberra Croatije, Stanka Milina. Što ti znači ta nagrada?

GG: Uvijek je poseban osjećaj predati ovu nagradu i ujedno tako nestvaran. Zaista osjećam poniznost

Grece Gill je utkala svoje ime u povijest kao prava legenda Nogometnog kluba Canberra Croatije

Kapetanica Canberra Croatije Grace Gill osvaja treći zaredom naslov prvaka lige ACT NPLW

Grace Gill

kada vidim da je klub odlučio dodijeliti nagradu s mojim imenom. Odati priznanje tako mladoj igračici koja ima iste vrijednosti zaista je poseban osjećaj. Također je ohrabrujuće vidjeti da su svi primatelji nagrade do sada nastavili igrati u klubu i sada igraju za seniorsku postavu.

ML: Ranije si govorila o svojoj �ilozo�iji, pristupu nogometu i obvezi prema klubu. Možeš li reći nešto više o tim vrijednostima?

GG: Što sam postajala starija i dulje igrala sve sam više shvaćala što je toliko važno u nogometu. Ostvariti najbolju moguću okolinu za grupu koju imamo, ohrabriti mlade igrače da imaju samopouzdanja i vjeruju u sebe, a na kraju za mene najveće postignuće i jest vidjeti da klub napuštam u trenutku kada on stoji bolje negoli je stajalo kada sam stigla. Mislim da svaki igrač može doprinijeti tomu na mali način, a uspijemo li u tome tada će ženski program Canberra Croatije uvijek biti u dobrim rukama.

ML: Prije si imala dužnosti u administraciji u Capital Football kao mentor mlađim igračicama i nedavno smo te vidjeli kao stručnjakinju u medijima kako daješ stručni komentar utakmica. Što budućnost priprema Grace Gill?

GG: Za sada se želim usmjeriti na rad kao komentatorica u muškoj A ligi i ženskim natjecanjima, kao i u utakmicama naših reprezentacija - Matildama i Socceroos. Zaista sam uživala i dalje biti povezana s ovom igrom i djevojkama s kojima ili protiv kojih sam ranije igrala u bivšoj W ligi. Što se tiče budućnosti, to je dobro pitanje. Nikada ni u snovima nisam pomišljala da bi se u proteklih pet godina moglo dogoditi sve ono što se dogodilo, a kamoli da znam što donosi idućih pet. Bez obzira na to, nadam se i imam povjerenja da će Canberra Croatia i njezin novi naraštaj nogometaša osjetiti da je pripadnost momčadi jedno od najvećih iskustava koje mogu podijeliti.

ML: Grace, hvala ti na izdvojenom vremenu. Ovim putem još jednom ti želim čestitati na predivnoj karijeri, hvala ti na izvanrednoj službi i vodstvu u Nogometnom klubu Canberra Croatiji u kojem si bila pravi uzor i nadahnuće na travnjaku i izvan njega. Na kraju želim ti sve najbolje u budućnosti, bez obzira na to što ti ona donijela, nadam se da ćemo te i dalje redovito viđati u klubu i na utakmicama Canberra Croatije još dugi niz godina!

GG: Hvala. Doviđenja!

ZA VATRENE I NA DRUGOM KRAJU SVIJETA

Vrlo emotivnu večer je imala 87-godišnja Catalina Kniss, Hrvatica koja cijeli svoj život živi u gradiću Cipollettiju. Poželjela je da Hrvatska prođe Brazil, pa da se u polu�inalu Svjetskog prvenstva susretne s Argentinom

Veličanstvena i teška pobjeda Vatrenih nad Japanom nije proslavljena samo na stadionu u Dohi i u Hrvatskoj, već i u argentinskom gradiću Cipollettiju. Ondje je 87-godišnja Catalina Kniss prijelomne trenutke utakmice proživljavala s hrvatskom zastavom u rukama.

– Kakvu mi je samo sreću pružila Hrvatska! Bilo je jako teško, ali pobjeda je ostvarena, i to je najljepše od svega. Nazdravit ću uz malo vina, a onda neka dođe Brazil (to su Vatreni prošli, op.a.). Ne bojim se, rekla je za lokalne novine LM Neuquén.

Rulet jedanaesteraca bio je buran za Catalinu. Svaki Livakovićev obranjeni jedanaesterac je izazvao jake emocije kod ove vatrene navijačice koja će za tjedan dana napuniti 87 godina.

Priznaje da nije vjerovala da će Hrvatska igrati u �inalu Svjetskog prvenstva. Jed-

lovara. U Argentinu je otišla sa svega godinu i pol dana, zajedno s roditeljima, a otad se nije vraćala u domovinu. Prema procjeni Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske u Argentini živi najbrojnija hrvatska zajednica u Južnoj Americi s oko 300.000 Hrvata.

Rulet jedanaesteraca bio je buran za Catalinu. Svaki Livakovićev obranjeni jedanaesterac je izazvao jake emocije kod ove vatrene navijačice koja će za tjedan dana napuniti 87 godina.

Catalina (87) burno slavila pobjedu u Argentini; Kakvu mi je samo sreću pružila moja Hrvatska!

no je bilo 2018., a Vatreni trebaju preskočiti još dvije stepenice da to ponove i ove godine.

– Nisam vjerovala da ću dočekati jedno �inale s Hrvatskom kao što je bilo ono 2018. godine protiv Francuske. Sada bi bilo lijepo da opet budemo ondje, ističe gospođa Kata, kako ju ondje zovu.

Ona je rođena u mjestu Velika Mlinska, pored Bje-

Hrvatska je postala nogometna elita!

Tri pojavljivanja Hrvatske u polu�inalu Svjetskih prvenstava od 1991. nadmašuju svojim učinkom tek Brazil, Njemačka i Nizozemska, piše Marca

Marca, španjolski dnevni sportski list, predstavila je svojim čitateljima reprezentaciju Hrvatske, “jedinu momčad iz bivšeg komunističkog bloka koja se, od osamostaljenja 1991., s tri polu�inala na svjetskim prvenstvima, prometnula u nogometnu elitu”.

Podsjećajući na nogometni put Hrvatske od njene samostalnosti, ali i priznanja FIFA-e, Marca navodi da je Hrvatska nastupila na šest od mogućih sedam svjetskih prvenstava. Od tih šest natjecanja, u 50 posto slučajeva plasirala se među posljednja četiri. U Francuskoj 1998. je bila treća, u Rusiji prije četiri godine druga, a u utorak će protiv Argentine tražiti prolazak u �inale Svjetskog prvenstva u Kataru.

Samo Njemačka, nitko drugi

Marca potom taj učinak uspoređuje s učincima najjačih europskih reprezentacija

pa zaključuju da je uspješnija na svojih prvih šest svjetskih prvenstava bila tek Njemačka s četiri ulaska u polu�inale. Italija je to napravila dvaput, Španjolska, Francuska, Engleska i Portugal tek jednom u prvih šest pokušaja.

“Hrvati su jedini narod koji je izašao iz raspada država koje su kružile oko Sovjetskog Saveza, a koji se prometnuo u elitu svjetskog nogometa”, ističe se i podsjeća da je Hrvatska nastupila na šest od sedam mogućih europskih prvenstava. “Srbi nisu uspjeli...”

“Nijedna od preostale 24 reprezentacije koja su danas u UEFA-i, a koje su bile dio Željezne zavjese, nije niti blizu uspjeha koje je ostvarila Hrvatska. S druge strane granice, Srbi nisu uspjeli izvesti uspješan miks prirodnog talenta s natjecateljskom oštrinom koji je Hrvatsku učinio timom kojeg se svi ostali plaše”, navodi Marca.

Potom se podsjeća da je Srbija od raspada Jugoslavije samo jednom iz pet pokušaja prošla grupnu fazu na svjetskim prvenstvima, a da je Bugarska predvođena Hristom Stoičkovim samo jed-

nom, 1994. godine na SP-u u Sjedinjenim Američkim Državama, uspjela ući među četiri, “što je Hrvatska nadmašila još 2018. plasmanom u �inale”.

Tri pojavljivanja Hrvatske u polu�inalu Svjetskih prvenstava od 1991. nadmašuju svojim učinkom tek Brazil, Njemačka i Nizozemska.

Oni su u istom razdoblju četiri puta bili u polu�inalima. Usporedbe radi, Hrvatska broji oko četiri milijuna ljudi, Brazil 214 milijuna, Njemačka više od 83 milijuna, a Nizozemska 17.5 milijuna.

Catalina je, držeći repliku pokala Svjetskog prvenstva, rekla da bi htjela da se Hrvatska i Argentina sretnu u polu�inalu i da tu utakmicu pogleda s unucima i praunucima. Ističe da će im srce u tom slučaju biti podijeljeno.

– No, to je nogomet. Potrebno ga je živjeti s veseljem, pa neka pobijedi bolji. A bude li to Hrvatska bit će još ljepše”, zaključuje.

izgubiti

orveška nije bila na Svjetskom prvenstvu u ovom stoljeću. Irska nije uspjela od 2002. U obje države živi milijun ljudi više nego u Hrvatskoj. Čak je i Grčka, s više no dvostruko većim brojem stanovnika i reprezentacijom koja je osvojila Europsko prvenstvo 2004., bila na samo tri od proteklih osam Svjetskih prvenstava.

N

Hrvatska, nasuprot tome, ne samo da je postala stalni sudionik ovih događaja, već se pojavila kao istinska, momčad sposobna - kao što je bila ona iz 1998. - ne samo odigrati jedno impresivno natjecanje kao u Rusiji 2018., već se vratiti četiri godine kasnije, s drukčijim skupom igrača, i to sve ponoviti – piše New York Times.

"Gotovo svaki mladi igrač u Hrvatskoj provodi vrijeme u početku karijere u jednom od dva velika kluba, zagrebačkom Dinamu i splitskom Hajduku, što znači da nove igrače u reprezentaciji uglavnom dočekuju poznata lica. U reprezentaciji stalno ističu riječ ‘obitelj‘, ali to je puno više od puke marketinške priče.

I to je to. Hrvatska - momčad koja odbija izgubiti!"

Catalina Kniss otišla je iz Hrvatske s roditeljima sa svega godinu i pol dana i nikad se nije vraćala

Vatreni su čudo, piše svjetski mediji

ŠPANJOLCI SE DIVE

Baka Catalina s jednim od svojim potomaka

Hrvatska, momčad koja odbija

THE NEW YORK TIMES

Najveća pobjeda u povijesti hrvatskog nogometa!

Nakon 90 minuta bilo je 0:0. Onda je u prvom produžetku zabio Neymar za vodstvo Brazila. Tri minute prije isteka 120 minuta izjednačio je Petković. A onda je Livaković je obranio prvi penal…

Uprvom poluvremenu je baš sve funkcioniralo.

U fazi obrane je Hrvatska bila nevjerojatno kompaktna u srednjem bloku, a Dejan Lovren i Joško Gvardiol su vrlo agresivno iskakali na Richarlisona ili Neymara kad bi se spuštali između linija i nisu dozvolili suparniku da dođe u pozicijsku prednost.

U sredini se branila u vrlo uskoj formaciji, zakrčila je progresiju Brazila kroz sredinu i tjerala ga je da ulazak u zadnju trećinu traži dijagonalama na svoja krila. Kad tamo imate Viniciusa i Raphinhu, ta taktika nije nimalo suluda, ali Juranoviću i Sosi su suigrači vrlo brzo stizali u pomoć i poduplavali bokove.

U fazi napada Hrvatska nije kreirala puno, ali je bila apsolutno ravnopravna Brazilu u sredini terena. Tercet Brozović-Kovačić-Modrić, koji mnogi nazivaju najboljim veznim redom na svijetu, u potpunosti se uspio nametnuti kroz duže periode igre. Pisali smo prije utakmice kako Hr-

Hrvatska je stara jedva tri desetljeća. Kao momčad, oni su veliki pobjednici međunarodnog nogometa, piše Independent

Hrvatska je drugi put za redom, a treći put od 1998. godine u polu�inalu Svjetskog prvenstva. Kao država, u sadašnjoj političkoj cjelini,

vatskoj treba pravi Modrić. On se i pojavio, ali teško je nakon ovakve utakmice izdvojiti samo jednog igrača.

Kramarić, koji nije imao puno šanse da nešto napravi pred golom, odlično je radio bez lopte i odigrao je malo atipičnu ulogu sidruna, što bi trebala biti Petkovićeva uloga. Nije ulazio u kontakt s brazilskim stoperima, ali se vrlo dobro kretao bez lopte i bio je sigurna mantinela kada je hrvatska vezna linija poku-

šavala izaći i probiti brazilske linije.

Svi ostali su odradili točno ono što se od njih tražilo. Lovren je bio sjajan u ulozi stopera-korektora, Gvardiol je zadržao svoju razinu, a Modrić i Kovačić su bili vidno raspoloženi u duelu i sjajno su zadržavali loptu kada je bilo najteže.

Ipak, ako se treba posebno naglasiti doprinos jednog igrača, to je Josip Juranović. Često osporavani bek Celtica odigrao je ne samo najbolju

partiju svog života nego i jednu od najboljih utakmica koju pamtimo od nekog reprezentativnog beka.

Brazilci su mu ostavili malo više prostora nego suigračima, ali je sjajnim kretnjama bez lopte i anticipacijom uvijek primao loptu tamo gdje ima najviše prostora, a s njom je u nogama bio neustrašiv i nekoliko puta je sam loptu donio duboko u suparničku polovicu.

Hrvatska je dvaput bila u

krizi, jednom na početku drugog poluvremena i još jednom u produžecima, kada je Brazil najjače pritisnuo. Livaković je i prije penala spasio Hrvatsku onim što najbolje radi, a to su ulazak u noge igraču na udarcu i re�leksna reakcija.

Posebno je impresivno bilo kako se Hrvatska rekuperirala nakon uraganskog početka Brazila u drugom dijelu. Umjesto povlačenja u krilo golmanu, oko 55. minute je odigrala najdužu sekvencu posjeda na

susretu, kada je loptu kontrolirala skoro minutu i pol te još jednom nije dozvolila Brazilu da ju slomi pritiskom.

Znalo se uoči susreta da Hrvatska mora odigrati skoro pa savršenu utakmicu kako bi imala šanse i točno se to dogodilo. Suparnik je stvorio više šansi, ali znalo se da će Livaković morati obraniti nekoliko ključnih lopti. Sve ono od čega su oči boljele u utakmicama protiv Maroka i Japana, odvlačenje ritma u blato i spor ritam, sad je imalo smisla i išlo je na ruku Hrvatskoj.

Iako je Dalić prije dva dana rekao kako je potrebno gledati istini u oči i znati da imamo napadače iz Dinama i Hajduka, sada je jedan dinamovac asistirao, drugi je zabio, a treći je još jednom bio odličan u raspucavanju.

Podsjetimo, prije utakmice je rekao: “Vidjet ćemo što i kako ćemo protiv Brazila. Nemamo broj 1, nemamo napadača Atletica i Juventusa, sad su tu napadači Hajduka i Dinama. Nemojmo živjeti u oblacima.”

To samo pokazuje koliko bogat i dubok kadar Hrvatska ima i koliko unutarnjih rezervi nije uvijek optimalno koristila. Protiv Brazila je ostvarila najveću pobjedu u svojoj povijesti i samo potvrdila ono što se odavno zna - da je istinska svjetska nogometna velesila.

Ludnica u Hrvatskoj nakon što su Vatreni srušili

‘Karaoke’

Igrače su po dolasku u hotel dočekali konfetama, a seizmogra�i su u Zagrebu zabilježili slab signal podrhtavanja tla od navijačke euforije

Hrvatska je stara jedva tri desetljeća. Kao momčad, oni su veliki pobjednici međunarodnog nogometa - bio je ulomak iz Independentova teksta o našoj reprezentaciji.

Engleski medij osvrnuo se u članku pod naslovom “Čuveni hrvatski dres pretvara dobre igrače u velikane Svjetskog prvenstva u Kataru” na senzacionalan uspjeh Vatrenih koji nastavljaju oduševljavati javnost diljem svijeta.

Izbornik Zlatko Dalić ušao je među odabranu skupinu od četiri izbornika s Luizom Felipeom Scolarijem, Joachimom Löwom i Didierom Desc-

hampsom koji je došao do uzastopnih polu�inala Svjetskog prvenstva u 21. stoljeću.

Independent je dao analizu momčadi naših igrača, osvrnuli su se na klubove u kojima igraju pa su tako napisali - Livaković koji je obranio ukupno četiri penala u dva raspucavanja protiv Japana odnosno Brazila igra za zagrebački Dinamo.

Isto kao i Petković koji je zabio pogodak izjednačenja i Oršić koji mu je asistirao. Josip Juranović, koji je izdominirao u dvoboju s Realovim Viniciusom Juniorom, igra za Celtic.

Nikola Vlašić, koji je zabijao u uzastopnim raspucavanjima

s bijele točke, nalazi se u Torinu na posudbi iz West Hama u čijem je dresu prošle sezone u 19 nastupa postigao samo jedan pogodak.

Sve su to dobri klubovi, ali ne i europske supersile. Naravno, tu su najbolji veznjaci svijeta, Luka Modrić, Mateo Kovačić, Marcelo Brozović.

U napadu je Ivan Perišić dok se u obrani krije najveći dijamant europskog nogometa i uskoro najskuplji branič na svijetu, Joško Gvardiol. Obucite hrvatski dres na bilo kojeg igrača i on će pružiti najbolju partiju - zaključio je britanski medij.

Hrvatska

nogometna reprezentacija srušila je moćni Brazil nakon lutrije penala te osigurala plasman u polu�inale Svjetskog prvenstva u Kataru. ‘Vatreni’ su se nakon povijesne pobjede zaputili prema hotelu Hilton u Dohi gdje borave tijekom prvenstva. Po dolasku ih je dočekala sjajna atmosfera te su sa zaposlenicima hotela i članovima stručnog stožera slavili prolazak u polu�inale.

U hotelu ih je dočekala i direktorica Hiltona, a svi prisutni mobitelima su snimali aktualnog viceprvaka kako bi ovjekovječili ovaj povijesni trenutak za hrvatsku naciju.

Hrvatski reprezentativci u dobrom su raspoloženju uživali u dočeku povodom kojeg su za njih priredili i konfete, a brojni su mahali hrvatskim zastavicama.

Izbornik Zlatko Dalić nije mogao sakriti osmijeh od

uha do uha, a predsjednik HNS-a Marijan Kustić također je uživao u ovom posebnom trenutku. A u Hrvatskoj je proključalo u svim gradovima. U Zagrebu je tisuće ljudi izišlo na ulice, središte grada je bilo zakrčeno automobilima s istaknutim hrvatskim zastavama.

Seizmogra�i su čak zabilježili slab signal iako nije bilo potresa. Za sve je kriva ‘pozitivna energija’. Naime,

toliko je bilo napeto tijekom utakmice između Hrvatske i Brazila da su i podaci seizmografa od navijačke euforije zabilježili podrhtavanje tla.

Zanimljivo je da je sve to zabilježeno u 18:29 i između 18:40 i 18:46. Je li moguće da je to baš u vrijeme u kojem je Petković dao gol, a Livaković obranio penale?!Slična situacija je bila i u ostalim hrvatskim gradovima, kao i u BiH gdje Hrvati žive. Ludnica.

Hrvatska je prošla dalje nakon jedanaesteraca.

‘Hrvati, učinili ste nenormalno normalnim, a taj vaš čuveni dres pretvara dobre igrače u velikane’

Gorjelo

Bakljada u Splitu

TO SE NE MOŽE OPISATI

INDEPENDENT OTKRIVA

Slavlje Brune Petkovića nakon pogotka Brazilu

Ludnica nakon prolaska Hrvatske

KATAR HRABRO SU SE BORILI, ALI OVAJ PUT NIJE IŠLO

Hrvatska je izgubila od Argentine 0:3. Vatrene je pokosio dvojbeno dosuđen kazneni udarac, ali ni dotad u hrvatskoj igri nije bilo mirnoće

Hrvatska nogometna reprezentacija poražena je s 0-3 (0-2) od Argentine u polu�inalu SP-a u Lusailu, te će se u subotu boriti za broncu s poraženim iz dvoboja Maroko-Francuska.

Argentinci su poveli golom Messija iz jedanaesterca u 34. minuti, a u 39. minuti nakon brzog protunapada na 2-0 povećao je Julian Alvarez. U 69. minuti Messi je asistirao Alvarezu za konačnih 3-0.

Hrvatska neće vidjeti �inale SP-a, Argentina je bila bolja, organiziranija, spretnija i bolno učinkovita u kažnjavanju pogrešaka i mlakih reakcija.

A pogrešaka i mlakosti je kod vatrenih bilo večeras kao u svih pet dosadašnjih susreta zajedno. Triput je hrvatska obrana ostavila nečuvanoga Juliana Alvareza i triput su Argentinci zabili.

Ispravno bi bilo reći da je Hrvatsku pokosio dvojbeno dosuđen kazneni udarac, ali ni dotad u hrvatskoj igri nije bilo odlučnosti, trčanja i rizika, ali ni mirnoće.

Prvih pola sata utakmice sve se svelo na oprez i čekanje grešaka, a Argentinci su je dočekali prvi i to je praktički bio nokaut i kraj. Time su Argentinci uzvratili, i to istim rezultatom, za poraz sa prošlog SP-a u Rusiji.

U drugom dijelu Dalić uvodi Vlašića i Oršića umjesto Pašalića i Sose, a vrlo brzo i Petković umjesto Brozovića. Uslijedila je napadačka igra Hrvatske, no prvu šansu u nastavku ima-

Vatreni glavu gore, vi ste naši junaci i naš ponos!

‘Nemam dečkima što zamjeriti, idemo po broncu’

Utakmicu je odmah po završetku komentirao Zlatko Dalić. “Čestitam Argentini na plasmanu u finale. Ne mogu ništa zamjeriti svojim dečkima. Imali smo kontrolu prvih pola sata. Nekad te sreća pomazi, nekad ti se vrati na drugi način. Koliko sam shvatio, dečki su se

bunili protiv kornera. Iz te smo akcije primili gol. No izgubili smo utakmicu i nemam što zamjeriti. Moramo se spremiti za utakmicu koja nas čeka. Mi smo stvarali dobre situacije, no nismo bili konkretni. Nedostajao nam je pravi, istinski napadač”, rekao je Dalić

li su Argentinci, kada u 58. minuti Livaković brani šut Messija s pet metara iskosa.

U 62. minuti prva šansa za Vatrene, no Lovren nije uspio doći do lopte. U 69. minuti Messi je iskoristio mlakost Gvardiola, prošao je po desnoj strani i ubacio za opet potpuno nečuvanog Alvareza, koji opet vara hrvatskog vratara. Uslijedili su nekontrolirani šutevi Perišića i Oršića, a MacAllister promašuje izglednu priliku u 83. minutu.

U 85. minuti nakon udaraca s kuta Majera Perišić prebacuje, no Lovren i Livaja ne stižu ubaciti loptu u mrežu. Majer je pokušao do počasnoga gola u 89. minuti, ali Hrvatskoj večeras ništa nije išlo od ruke.

‘Mastermind’ Vatrenih i ponosni bosanski Hrvat

Tek je treći izbornik, nakon Scolarija i Löwa, koji je u 21. stoljeću jednu reprezentaciju uveo u polu�inale na dva uzastopna mundijala

Zlatko Dalić tek je treći izbornik, nakon Luiza Felipea Scolarija i Joachima Löwa, koji je u 21. stoljeću jednu reprezentaciju uveo u polu�inale na dva uzastopna mundijala. Tim je povodom američki Sporting News objavio pro�il hrvatskog izbornika, kojeg je nazvao “mastermindom iza hrvatskog pohoda na Svjetskom prvenstvu”.

“Za naciju s malo više od tri milijuna ljudi i za izborni-

ka koji, iako mu je 56 godina, nikad nije vodio neki ugledni klub, Hrvatska i Zlatko Dalić nevjerojatno su uspješni na svjetskim prvenstvima”, piše Sporting News i hrvatsku reprezentaciju naziva “babaro-

gom FIFA-inih turnira” koja je sada izbacila Brazil i nakon dva uzastopna raspucavanja ušla u polu�inale.

Veći dio teksta svodi se na biografske podatke i ističe kako je Dalić rođen u Bosni

dok je bila dio Jugoslavije, ali da je iz obitelji ponosnih bosanskih Hrvata i da ima hrvatsko državljanstvo. Spominje njegove uspjehe s klubovima - albanski superkup s Dinamom iz Tirane, saudijski kup s Al Hilalom i nekoliko trofeja s Al Ainom u UAE-u.

Bosnich u deliriju u studiju

Mark Bosnich (50) australska je legenda Premiershipa i Aston Ville, koja je branila još za Manchester United i Chelsea. Za spomenute klubove sakupio je 255 nastupa, a gol Australije branio je 22 puta.

Bivši vratar je po ocu Hrvat s Blata na Korčuli, a karijeru je počeo u Sydney Croatiji, pa je jasno za koga navija kao stručni komentator australskog SBS-a tijekom Svjetskog prvenstva. To se vidjelo posebno nakon dramatične pobjede Hrvatske nad Brazilom u četvrt�inalu.

Nakon što je Marquinhos u raspucavanju pogodio stativu, što je značilo da Hrvatska prolazi, Bosnich je u deliriju trčao po studiju i urlao od sreće “O, moj Bože!”.

Zbog toga je došao na metu kritičara koji se pitaju bi li tako slavio i pobjedu Australije.

Ipak, u osvrtima ispod objavljene snimke na društvenim mrežama bilo je

SBS-a

puno više pozitivnih komentara... Bosnich očito nije jedini koji je u studiju australske televizije navijao za Hrvatsku jer na snimci se vidi da jedan od snimatelja nosi dres na kvadratiće.

TO SE NE MOŽE OPISATI

Zadnji dio članka govori o Dalićevoj taktici i trenerskom stilu, o formaciji 4-3-3 i ulogama Modrića i ostalih veznjaka u njoj, pa zaključuje: “Hrvatska je poznata po pragmatičnoj igri, koji mnogi kritiziraju kao predefenzivnu. Oslanjanje na penale i/ili produžetke, kao što su činili u svakoj pobjedi u nokaut-utakmicama SP-a pod Dalićem, visoko je rizičan pristup, ali kod njega pali.”

Razdragani Mark Bosnich

Hrvatski izbornik Zlatko Dalić

Hrvatski nogometaši su pokušavali, ali nešto je nedostajalo