The Croatian Herald 12th of April 2023

VJESNIK Hrvatski

ŠVEDSKI MEDIJI TVRDE

I Plenković ozbiljan kandidat za glavnog tajnika NATO-a

ŽRTVE KOMUNIZMA

Javni prosvjed Austriji zbog komemoracije

Bleiburške tragedije

70. GODIŠNJICA

Mark Viduka govori o svojim igrama za Melbourne Knightse

Strani radnici preplavili Hrvatsku

Ovaj najvažniji događaj u kalendaru australskih Hrvata je „više od nogometa“

Nogometni klub Adelaide Croatia Raiders i Hrvatski sportski centar u Adelaidu (Južna Australija) s ponosom i uzbuđenjem najavljuju da će biti domaćini ovogodišnjeg Hrvat-

EMMA VISKIĆ (2)

skog nogometnog turnira Australije i Novog Zelanda koji će se održati od 28. rujna do 1. listopada (od četvrtka do nedjelje).

Najavljena su brojna događanja, glazbene zvijezde iz domovine, sve će biti održano u vrhunskim uvjetima, ovaj turnir bit će ujedno i proslava cijele hrvatske zajednice Australije i Novog Zelanda.

AHDU je organizirao izlet u Gippsland za sve grupe društvene potpore; izletnici su uživali u utrkama s jajima, pikadu, boćanju…

Kao autorica, često se pitam što će se potom dogoditi, otkriva Emma

Donosimo 2. dio razgovora koji je naš suradnik Boris Čerina napravio s Emmom Viskić, australskom glazbenicom i

književnicom s hrvatskim genima, tijekom književne večeri u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga. „Najviše pišem noću, zbog tišine, i vrlo često kad pogledam na sat bude tri sata ujutro… nije baš zdrava navika“, rekla je Emma Viskić.

Hrvatski vjernici u katoličkim centrima i zajednicama širom Australije u velikom su broju prisustvovali obredima Velikog tjedna, posebno na Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kada su blagoslovljene i košarice s

hranom. Mnoštvo vesele djece dodatno je razveselio i uskršnji zec koji je sa sobom donio punu košaru s čokoladnim jajima. Bile su tu i tradicionalne igre, tucanje uskršnjim jajima te potraga za njima.

Donosimo i veliku reportažu s okupljanja u Gippslandu gdje je bilo i natjecanje u nošenju jaja u žlici, a onda se uživalo u bogatom ručku i veselom druženju uz harmoniku.

Trenutno u Hrvatskoj živi i radi više od 115 tisuća ljudi iz stranih država, a tijekom ljeta taj broj još će se povećati. Hrvatsko gospodarstvo, posebice turizam, građevinarstvo, ali i uslužne djelatnosti, gotovo da više ne bi mogli normalno funkcionirati bez njih. Provedena anketa govori što Hrvati zapravo misle o njima.

KOLUMNA

Pazite što govorite! Da ne biste prošli kao Marko Jurič…

1,6362 € 1 USD = 1,0889 €

Str. 9

Str 4

Str. 3

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 12, 13, 14, 23, 24

Kardinal Bozanić pozvao vjernike da pomažu drugima

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić predvodio je na Uskrs misno slavlje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu i u propovijedi pozvao vjernike da budu spremni pomoći, osobito prognanicima, te poručio kako je “mir ‘potreban napadnutima i napadačima’’.

“Mir je potreban napadnutima i napadačima, a najviše inicijatorima i zapovjednicima. Budimo i nadalje spremni karitativno pomoći, posebno u prihvaćanju prognanika.

Neka naše nedavno iskustvo rata, stradanja i progonstva pojača našu empatiju i velikodušnost”, rekao je kardinal u propovijedi. Molimo u ovoj euharistiji da nam Bog dade snage činiti dobro i da se ne umorimo u promicanju mira, pravde, međusobnog prihvaćanja, opraštanja i zajedništva, dodao je.

Bozanić je poručio kako s

Uskrslim započinje ‘’velika povijesna bitka između života i smrti, između nade i očaja, između popuštanja pred najgorim i borbe za najbolje – bitka koja neće posustati do konačnog poraza svih sila i razaranja’’. Homiliju je zaključio riječima kako je Uskrs ‘’prijelaz koji ne prolazi’’ te da je ‘’Uskrsli u našem životu uvijek prisutan kad ponavljamo Isusove geste, riječi djela – svaki put kad živimo evanđeoske stavove’’.

Na kraju misnog slavlja kardinal je poručio kako u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca ‹›željno čekamo dan kad ćemo moći ući u Prvostolnicu», izrazivši želju da to bude za polnoćku ove godine. Bozanić je na kraju misnog slavlja pozdravio nazočne predstavnike vlasti, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te brojne ministre.

Kad Slovenka završi u moru…

Pomozite voljenom ukrajinskom narodu na njegovom putu prema miru i prolijte svjetlo Uskrsa na narod Rusije, rekao je

Papa Franjo predvodio je svečanu misu na Uskrs na sunčanom Trgu svetog Petra nakon što ga je u petak hladno vrijeme natjeralo da preskoči misu na otvorenom, što je bila mjera opreza pošto je bio hospitaliziran zbog bronhitisa krajem ožujka.

Nizozemska je donirala tepih od 38.000 cvjetova koji je prekrio trg za najvažniji i najradosniji datum u crkvenom liturgijskom kalendaru - obilježavanje Isusova uskrsnuća od mrtvih. Počasne postrojbe vatikanske Švicarske garde i talijanske karabinjerske policije stajale su mirno u svojim svečanim odorama.

No tradicionalna pompa i sveto pjevanje tada su ustupili mjesto suvremenoj stvarnosti. Papa Franjo se popeo na središnji balkon bazilike svetog Petra kako bi uputio svoju poruku i blagoslov Gradu i svijetu (Urbi et Orbi) i obratio se okupljenima. Vatikan je procijenio da je došlo oko 100.000 ljudi. S istog mjesta gdje se prvi

Papa je pozvao na kraj rata u Ukrajini i svih sukoba u svijetu

put ukazao svijetu kao papa u noći svog izbora 2013. godine, 86-godišnji Franjo govorio je o “tami i mraku u koje se, prečesto, uvlači naš svijet” i molio se Bogu za mir.

- Pomozite voljenom ukrajinskom narodu na njegovom putu prema miru i prolijte svjetlo Uskrsa na narod Rusije - rekao je. Od ruske invazije na Ukra-

Najljepša pisanica - ukrajinska

jinu u veljači prošle godine, papa Franjo je barem dvaput tjedno govorio o Ukrajini i njezinom narodu kao o “mučenicima”, a ruske postupke opisivao kao “agresiju” i “zvjerstva”.

U nedjelju je zamolio Boga da “utješi ranjene i sve one koji su izgubili voljene zbog rata i omogući da se zatvorenici zdravi vrate svojim obiteljima”.

- Otvorite srca cijele međunarodne zajednice kako bi se okončao ovaj rat i svi sukobi i krvoprolića u našem svijetu - rekao je. Kao i svakog Uskrsa, Franjo je pozvao na mir na Bliskom istoku, a njegov je poziv postao hitniji zbog nedavnog nasilja u Jeruzalemu i prekograničnom razmjenom vatre što obuhvaća Izrael, Libanon i Siriju.

Nesvakidašnja

prometna nesreća dogodila se u petak u Trogiru u trajektnom pristaništu za otok Drvenik. Jedna je Slovenka u BMW-u u jednom trenutku udarila u parkiran manji kamion, tzv. tamić, u kojem nije bilo vozača, a nakon udara oba su vozila sletjela u more.

Vozačici su najprije u pomoć pohitali lokalni mladići s obzirom da je upala u plitko more, no na kraju su je iz automobila morali izvući vatrogasci. Prema izjavama

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

očevidaca, vozačica BMW-a bila je pri svijesti dok su je izvlačili, no nakon što je izvučena iz mora, pala je u nesvijest.

Hitna pomoć prevezla ju je na pružanje liječničke pomoći u bolnicu.

Tradicionalna preduskrsma manifestacija “Šarana jaja bojama grada” u subotu je na Trgu slobode okupila udruge nacionalnih manjina grada Osijeka koje su brojnim Osječankama i Osječanima kao i njihovim gostima na Veliku subotu predstavile uskrsne običaje i tradicijsku gastronomiju svojih naroda.

Najljepšu pisanicu ovogodišnje manifestacije izradili su članovi Ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva

Lesja Ukrajinka Osijek, a najljepše ukrašenim štandom proglašen je onaj Matice Slovačke. Prema ocijeni žirija, drugu nagradu osvojila je pisanica Udruge aktivnih umirovljenika Osijek dok je pisanica osječkog KUD-a Slavonija osvojila treću nagradu.

Vještim autorima prekrasnih rukotvorina nagrade je podijelio osječki gradonačelnik Ivan Radić koji je izrazio zadovoljstvo zbog velikog odaziva brojnih sugrađana.

Novo ruho središta Karlobaga

na i posjetitelja. Za uređenje su zaslužni i djelatnici Turističke zajednice koji su se pobrinuli da cijeli centar tog mjesta odiše blagdanskim duhom.

kako

Oba vozila su izvučena iz mora. Nikome nije jasno kako je uopće do ove nesreće došlo, je li vozačica pri dolasku u luku umjesto kočnice pritisnula gas, no najvažnije je da nije bilo teže ozlijeđenih.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

Prve turističke laste u Podvelebitskom dijelu primorja ugodno su se iznenadile kada im je rano jutro donijelo u središtu Karlobaga neke nove, uskrsne vinjete. Turistička zajednica općine Karlobaga povodom Uskrsa odlučila je prigodno ukrasiti centar mjesta kako bi stvorila svečanu atmosferu.

Riva i glavni trg prekriveni su raznobojnim ukrasima koji osvjetljavaju cijeli prostor i privlače pažnju građa-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

Osim ukrasa, Turistička zajednica organizirala je i potragu za uskrsnim jajima tijekom prijepodneva na Veliki petak. Brojni su se pridružili ovoj zabavnoj aktivnosti, a natjecatelji su samo trebali ponijeti svoje košarice za prikupljanje pronađenih uskrsnih jaja.

CIJENA PRIMJERKA

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

Manifestacija u Osijeku

Slovenski BMW u moru

Karlobag ispod Velebita

Papa Franjo održao je svečanu misu na Uskrs na otvorenom

Kardinal Josip Bozanić

GOSPODARSTVO SVE JE VIŠE STRANIH RADNIKA U HRVATSKOJ, STIŽU I IZ AZIJE

Trenutno u Hrvatskoj

živi i radi više od 115

tisuća ljudi iz stranih država, tijekom ljeta taj broj još će se povećati

Prije pet-šest godina nije bilo zamislivo da u Hrvatskoj ima toliko stranih radnika bez kojih hrvatsko gospodarstvo zapravo više ne bi moglo. Najviše od njih ovisi turizam, a u zadnje vrijeme sve više i građevinarstvo. U svega nekoliko mjeseci, primjerice u Zagrebu, Indijci su preuzeli gotovo cijeli sektor dostave hrane i pošiljki. Također su stranci sve češći vozači taksija. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj trenutno živi i radi više od 115 tisuća ljudi iz stranih država.

Tijekom ljeta kad bude vrhunac turističke sezone, bit će ih puno više. U proteklih nekoliko tjedana bila su i dva incidenta kada su tim strancima uz prijetnje �izičkom silom neki mladi ljudi poručivali da se vrate u svoje zemlje. Najveća potpora umirovljenika

Bilo je i izgreda, policija je brzo reagirala i počinitelji su privedeni. No, ako je suditi prema najnovijem istraživanju Promocije plus, većina Hrvata podržava uvoz radne snage. Zanimljivo je kako vrlo visoku potporu dolasku stranaca daju umirovljenici, a dvije trećine ispitanika misli

U Dublinu smještaja gotovo da više i nema, a i stanovi u okolnim mjestima su izuzetno skupi

Rastući troškovi stanovanja izazivaju očaj ljudi diljem EU, a Irska, koja je prije dvije godine premašila pet milijuna stanovnika koliko ih je posljednji put imala davne 1851., suočava se i s nedovoljnim brojem nekretnina, ali i s porastom broja beskućnika.

Hrvatski državljani i dalje

Strani radnici preuzimaju sve više poslova.

Evo, što Hrvati zapravo misle o njima…

sto umirovljenika općenito podržava uvoz stranaca radi zapošljavanja, a promatrano po regijama najviše podrške daju stanovnici središnje i gorske Hrvatske (njih 64,1 posto) kao i Zagrepčani (njih 58,9 posto).

Da se Hrvatska suočava s nedostatkom radnika u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu, navodi više od polovine ispitanika, odnosno njih 50,7 posto. Tu je gorući problem jer Hrvata je sve manje, što je pokazao i popis stanovništva.

da stranci rade naporne, nesigurne i slabo plaćene poslove. Podršku stranim radnicima u Hrvatskoj, prema ovom istraživanju, iskazuje 57 posto ispitanika, dok ih 38 posto ne podržava. Svi birači HSLS-a skloni su uvozu radne snage i samo četvrtina birača Hrvatske stranke umirovljenika.

Kada se to pita birače HDZ-a, onda je 66 posto njihovih birača sklono uvozu stranih radnika, a nešto manje su tome skloni birači

SDP-a (njih 60 posto).

Koji su razlozi podrške?

Zanimljivo je kako 62 po-

Hrvatski paradoks

Hrvatska je u isto vrijeme i iseljenička i useljenička zemlja, što je svojevrstan paradoks. Hrva� idu radi� u strane zemlje zbog većih plaća, dok u Hrvatsku dolaze stranci, sada sve više iz azijskih područja, koji rade

poslove koje Hrva� zapravo ne žele. Ukinute su sve kvote za uvoz stranih radnika. Sada dolaze ovisno o potrebama poslodavaca. Jedino moraju prijavi� boravište u policiji i ne mogu radi� ‘na crno’ jer su kazne dras�čne.

Mnogu su, prije svega mladi, iselili od ulaska u Europsku uniju i zbog tog razloga njih 22,2 posto podržava useljeničku politiku radne snage. Ispitanici navode da je uvoz radnika potreban za gospodarstvo (to smatra njih 15,1 posto), a potom i za isplatu mirovina (to smatra 6,4 posto). “Imamo dovoljno nezaposlenih Hrvata koji trebaju posao”, to je najčešći odgovor (kod njih 46,3 posto).

Što je s onima koji su protiv?

Njih 35,3 posto smatra da treba povećati plaće pa će se iseljeni Hrvati i vratiti. Jedan dio muče demografske promjene i pad broja Hrvata u vlastitoj državi, i takvih je

11 posto. Dok ima i onih koji smatraju da strani radnici nemaju nikakvih prava kod nas pa dok se to ne riješi, ne trebamo ih uvoziti i to misli 4,5 posto ispitanika. Zanimljivo je da se s tvrdnjom da stranci kod nas rade naporne, nesigurne i slabo plaćene poslove slaže više od dvije trećine ispitanika (72,4 posto ispitanika). Ipak, s time se ne slaže njih 19,6 posto. Da ih se naziva pogrdnim imenima na ulici u trgovinama, ka�ićima - uvjerena je četvrtina ispitanih, odnosno njih 25,8 posto. A da to isto im se događa na radnom mjestu – 18 posto. Manje je onih koji tvrde da se stranim radnicima �izički prijeti (to misli njih 13,5 posto). A njih 11 posto kao problem navode i nemogućnost unajmljivanja stanova. Potom da ih se odbija poslužiti, primjerice, u restoranima ili trgovinama (4,7 posto). Njih 4,6 posto navodi i da su �izički napadi česti. Nije da se nisu dogodili, ali policijska statistika ipak demantira da je ova sramotna pojava česta. Svakako - strani radnici su tu, pune hrvatski proračun, doprinose ekonomiji i za njima postoje potrebe. (T. G.)

Prosječna bruto plaća u Zagrebu 1.766 €

Najvišu neto plaću od 1.970 eura (oko 3.000 eura bruto) imaju djelatnici u vađenju nafte i plina

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za siječanj 2023. iznosila je 1.766 eura, što je nominalan rast za 11,9 posto u odnosu na siječanj 2022. godine, podaci su

Irska više nije obećana zemlja, mnogi Hrvati se vraćaju kući

dolaze u tu zemlju, ali manje nego prije, a bilježi se i sve više povrataka. Naši iseljenici danas se rjeđe odlučuju za život u Dublinu i zbog nedostatka smještaja i visokih cijena, pa čak i ako nađu dobar posao u Dublinu žive i do 100 km dalje!

Uz to, došlo je puno Ukrajinaca koji imaju pravo na socijalne stanove pa je problem pronaći bilo kakav stan za cijenu koja nije astronomska. Sve u svemu, Irska više nije obećana zemlja. Postala je preskupa čak i IT-evcima, koji inače iznadprosječno za-

rađuju. Zato se mnogi odlučuju na povratak u Hrvatsku.

Vidljivo je to i broju Hrvata koji dolaze u tu zemlju. Dok je primjerice 2016. njih više od 5 tisuća dobilo radnu dozvolu (tzv. PPS broj), lani je to učinilo njih 1823, a u prva dva mjeseca ove godine izdata su samo 252 PPS broja hrvatskim državljanima.

Najviše Hrvata u Irskoj radi u uslužnim djelatnostima i ugostiteljstvu, a ima ih i u drugim profesijama, i onim najlukrativnijim poput visoke medice i IT sektoru. Mnogi Hrvati koji su tamo došli

govore kako su htjeli malo isprobati život u Irskoj, i sada odlaze.

Dio njih ide u druge zemlje Europske unije, prije svih Njemačku, ali znatan dio se vraća u Hrvatsku. Uostalom, mnogi od njih, kako govore, nikada se nisu ni naviknuli na tamošnju klimu s maglom i kišom i način života koji je posve drukčiji od onog u domovini.

Ključni razlog je ipak u tome što kad se zbroje i oduzmu zarada i troškovi života, ne ostaje dovoljno da bi se isplatilo živjeti u toj zemlji.

Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba

A prosječna mjesečna isplaćena neto plaća (koja ovisi o broju djece, poreznim olakšicama, gradskom prirezu…) po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za siječanj ove godine iznosila je 1.256 eura, što je nominalan rast za 11 posto u odnosu na siječanj lani.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za siječanj na razini Hrvatske koja je iznosila 1.094 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 162 eura. Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za siječanj 2023. isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 1.970 eura, što je bruto iznos od oko 3 tisuće eura.

NSW Youth Advisory Council Applications are now open

Request for applications for Appointment to the NSW Youth Advisory Council. Applications are being sought from children and young people aged between 12-24 years interested in being appointed to the 2024 NSW Youth Advisory Council (YAC).

Applications are sought from children and young people from diverse backgrounds, life experiences and from different locations around the State. Written and video applications are welcome.

The YAC provides a direct avenue of communication between the children and young people of NSW and the NSW Government. YAC members work together with Government and

non-government agencies to better understand and work on issues that affect children and young people in NSW.

The 12 member YAC is established under the Advocate for Children and Young People Act 2014. It provides advice directly to the Minister responsible for Youth and to the NSW Advocate for Children and Young People.

Information and application forms for membership of the YAC are available on the Advocate for Children and Young People’s website at acyp.nsw.gov.au or from the office acyp@acyp.nsw.gov.au or (02) 9248 0970

Closing date for submission of applications is 11:59pm, Sunday 21 May 2023.

Indijci su već preuzeli većinu dostave u Zagrebu

Dublin je postao preskup

NAJAVA DVA ŠVEDSKA LISTA OBJAVILA

Hrvatskog premijera stavlja u poziciju favorita bude li se sljedeći glavni tajnik tražio u ovom dijelu Europe

Glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu 30. rujna ove godine istječe mandat i očekuje se da će ime njegova nasljednika biti poznato do samita NATO-a u litavskoj prije-

Plenković je ozbiljan kandidat za glavnog tajnika NATO-a

stolnici Vilniusu 11. i 12. srpnja.

Zapadni mediji posljednjih tjedana sve češće spekuliraju o kandidatima za Stoltenbergova nasljednika, a u petak su se u nagađanja upustila i dva švedska dnevna lista, socijaldemokratski Aftonbladet i konzervativni Svenska Dagbladet.

Oba lista spominju hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kao ozbiljnog kandidata za novog glavnog tajnika NATO-a. Aftonbladet piše kako se zemlje istočne i srednje Europe već dugo osjećaju zapostavljene u raspodjeli ključnih dužnosti u Europskoj uniji i NATO-u.

Švedski list ističe kako to otvara prostor za aktualnog rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa, estonsku premijersku Kaju Kallas i Andreja Plenkovića.

Međutim, Iohannisu predsjednički mandat istječe tek u studenome 2024. godine, a Kallas se smatra previše neprijateljski nastrojenom prema Rusiji, što Plenkovića stavlja u poziciju favorita bude li se sljedeći glavni tajnik tražio u ovom dijelu Europe. Treba reći da se Plenkovića u švedskoj javnosti i dosad smatralo jednim od lidera Europske pučke stranke i utjecajnom �igurom u Europskoj uniji.

Švedski list ističe kako to

otvara prostor za aktualnog rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa, estonsku premijersku Kaju Kallas i Andreja Plenkovića.

Međutim, Iohannisu predsjednički mandat istječe tek u studenome 2024. godine, a Kallas se smatra previše neprijateljski nastrojenom prema Rusiji, što Plenkovića stavlja u poziciju favorita bude li se sljedeći glavni tajnik tražio u ovom dijelu Europe. Treba reći da se Plenkovića u švedskoj javnosti i dosad smatralo jednim od lidera Europske pučke stranke i utjecajnom �igurom u Europskoj uniji.

Među kandidatkinjama je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Navodno određene adute ima

i aktualna njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. U potrazi za kandidatima švedski mediji stigli su i do dugogodišnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea, Posljednje ime na popisu je španjolski premijer Pedro Sanchez.

Ako dogovor ne bude postignut do ljeta, ističe Aftonbladet, moguće je da se ponovno izvrši pritisak na Stoltenberga da ostane na dužnosti glavnog tajnika još godinu dana. Bivšem norveškom premijeru mandat je istekao prošle godine, ali je zbog ruske invazije na Ukrajinu odlučio prihvatiti ideju da ostane još godinu dana. Bilo je to treće produženje njegova mandata, a sam Stoltenberg je naglasio da će biti posljednje.

Spominjala se i Kolinda, ali…

Zanimljivo je da se prije otprilike godinu dana kao Stoltenbergova nasljednica spominjala bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, da bi nakon intervjua za još jedan švedski dnevni list Dagens Nyheter u ožujku 2022. godine, u kojem je s dosta razumijevanja govorila o ruskom predsjedniku Vladimiru Pu�nu, njena kandidatura naglo zamrla.

Velika je to stvar ne samo za suvlasnike Photomatha, a riječ je o gotovo svim zaposlenicima kompanije, već i za hrvatsko gospodarstvo

Gotovo je. Slijedi zaključivanje dosad najveće startup akvizicije u Hrvatskoj koja se neslužbeno procjenjuje i do vrijednosti od 550 milijuna dolara. Službena vrijednost još nije objavljena.

Europska komisija je prošli tjedan dala zeleno svjetlo Googleu za �inalizaciju preuzimanja Photomatha.

Najpopularnija hrvatska mobilna aplikacija, koju je pokrenuo i koju vodi najpoznatiji hrvatski startup poduzetnik, Damir Sabol, očekuje se da će u kratko vrijeme postati dio Googlea.

Velika je to stvar ne samo za suvlasnike Photomatha, a riječ je o gotovo svim zaposlenicima kompanije, već i za hrvatsko gospodarstvo. Photomath se operativno vodi iz Zagreba, gdje ima svoj R&D centar, a ovom akvizicijom to će u širem smislu biti i R&D centar Googlea, odnosno njegove matice Alphabeta.

To znači da će u Zagrebu biti R&D centar jedne od pet big tech kompanija koje diktiraju globalne tehnološke trendove.

Bezuvjetno odobrenje

- Europska komisija u skladu je s EU Uredbom o spajanjima bezuvjetno odobrila akviziciju Photomatha od strane Googlea zaključivši da ta transakcija neće ugroziti tržišno natjecanje u Europskom gospodarskom prostoru - piše Europska komisija.

Otkriva da je transakciju analizirala ne samo zbog tržišne pozicije Googlea.

Google dobio zeleno preuzimanje hrvat

- Komisija je provela istragu na tržištima online alata za pomoć u izradi domaćih zadaća i učenja predmeta koji uključuju matematiku te na tržištu općih usluga pretraživanja - pojašnjava Komisija.

Dodaje da je na tržištu podučavanja matematike pronašla dovoljno konkurenata.

Posebno je pak zanimljivo zašto je Komisija istraživala i opće usluge pretraživanja u slučaju preuzimanja Photomatha. Iz onoga što je Google najavio Komisiji dade se iščitati da bi najveća tražilica na svijetu mogućnosti Photomatha, među inim, mogla integrirati u Googleovu tražilicu, a mogla bi je koristiti i za promociju Photomatha.

Drugim riječima, Google neće samo kupiti Photomath već s tom aplikacijom ima mnogo veće planove.

Googleova tražilica ili Google Search najposjećenija je stranica na internetu. Dnevno obradi više od 3,5 milijardi upita i drži 92 po-

sto svjetskog tržišta pretraživanja.

Startup iz Silicijske doline - Komisija je utvrdila da integracija Photomatha u

Zaokret u politici prema migrantima,

Dat će sve od sebe da osvoji još jedan mandat i taj će mandat odraditi do kraja, uvjerava iz HDZ-a

Iz hrvatske vlade nisu htjeli komentirati pisanje švedskih medija. „Nema potrebe da to komentiramo.

I prije nekoliko dana neki mediji su objavili tekst s tezom da bi premijer mogao preuzeti neku od dužnosti u Bruxellesu. To se stalno piše, a on je već sedmu godinu hrvatski premijer...“, poručeno je iz Vlade na informacije prema kojoj je premijer Plenković jedan od pet najizglednijih kandidata za Stoltenbergova nasljed-

nika na čelu NATO-a. HDZ-ovac koji je vrlo blizak premijer uvjerava kako nema nikakve šanse da bi Plenković prihvatio bilo koju dužnost u Bruxellesu, a isto tako niti da bi preuzeo dužnost glavnog tajnika NATO-a.

„On će sigurno ići na iduće izbore, dat će sve od sebe da

osvoji još jedan mandat i taj će mandat odraditi do kraja. U to nema nikakve sumnje“, uvjerava spomenuti, visokopoziconirani, HDZ-ovac i ističe kako već sada može reći da je Plenković najuspješniji hrvatski premijer, da je uspješno vodio Hrvatsku unatoč brojnim neočekivanim situacijama.

Vraćaju se ne samo migranti koje policija uhvati na granici, nego i oni koje u dubini hrvatskog teritorija uhvate policijski mobilni timovi

Hrvatska policija počela je potkraj prošloga mjeseca vraćati ilegalne migrante koji su nezakonito prešli granicu te su uhvaćeni na teritoriju Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Ovaj put nije riječ o ilegalnom pushbacku, već ih se, kako tvrde u Ministarstvu unutarnjih poslova, vraća na osnovi zakonske procedure usuglašene s BiH. Prema dostupnim informacijama, 30. i 31. ožujka u BiH je vraćeno

Migran� se vraćaju i iz dubine hrvatskog teritorija 90 ilegalnih migranata.

U MUP-u potvrđuju da ilegalne migrante vraćaju u Bosnu i Hercegovinu nakon što je BiH počela primjenjivati međudržavni sporazum o readmisiji koji su Hrvatska i BiH potpisale još prije šest godina.

Ovdje nije riječ samo o migrantima koje policija uhvati na granici, nego i o

onima koje u dubini hrvatskog teritorija uhvate policijski mobilni timovi. U MUP-u tvrde da su te mjere dosad polučile vrlo dobre rezultate te je uhvaćeno 30 posto više krijumčara. Vraćanje ilegalnih migranata u Bosnu i Hercegovinu velik je zaokret hrvatskih vlasti u borbi protiv ilegalnih migranata.

‘Nema šanse da Plenković ide u Bruxelles, sigurno ide na izbore’

Središnjica HDZ-a u Zagrebu

Andrej Plenković, predsjednik hrvatske vlade

Kolinda Grabar-Kitarović

Prostori tvrtke u Zagrebu

SE NA 550 MILIJUNA DOLARA

svjetlo iz Bruxellesa za skog startupa - Photomath

povoljno pronaći talente, a kapital traže u SAD-u, gdje je do njega najlakše doći.

Opisujući mogućnosti

Photomatha Europska komisija navodi da nudi i besplatnu i premium uslugu rješavanja matematičkih

zadataka fotogra�iranjem

preko mobitela. Tako omogućuje rješavanje algebarskih zadataka poput korijena, kvocijenata, indeksa i potencija.

- Photomath korisnicima pruža objašnjenja matematičkih problema korak po korak - navodi Europska komisija.

Milijunske investicije

Aplikacija Photomath dosad je preuzeta više od 350 milijuna puta.

Koristi se i na Androidu i na iOS-u.

sad primio 40 milijuna dolara investicija od američkih ulagača. Na popisu investitora su Cherubic Ventures, Goodwater Capital, GSV Ventures, Menlo Ventures i Learn Capital.

Dok službena vrijednost akvizicije nije još objavljena, po onoj neslužbenoj, od 220 do 500 milijuna dolara, ovo bi mogla biti druga najveća akvizicija u Hrvatskoj ikad.

Jedinu uspješniju prodaju dosad je postigla Fortenova prodavši Ledo za 615 mil. eura (655 mil. dolara).

Pomagat će poduzetnicima

Veći dio su ‘osobni transferi’ iseljenika, no rastu i ‘naknade zaposlenima’ onih koji iz Hrvatske rade za strane tvrtke, tzv. rad na daljinu

Iznos novca koji bližnjima

šalju iseljenici iz inozemstva i naknade hrvatskih radnika zaposlenih u stranim kompanijama lani je dosegnuo 5,1 milijardu eura,

Na račune Hrvata iz inozemstva uplaćena čak

što znači da su u odnosu na prethodnu godinu “osobne doznake” uvećane za 880 milijuna eura ili 20,6 posto.

5,1 milijarda eura

�inancijsku situaciju brojnih kućanstava značajno su povećani.

Googleovu tražilicu mu ne bi donijela dodatnu prednost na tržištu, jer matematički upiti na tražilicama čine mali dio svih općih upita za pretraživanje i Photomathove tehničke mogućnosti po tome nisu jedinstvene ili oskudne - piše Komisija.

Istražujući ovu akviziciju Europska komisija je istaknula i da je Photomath kompanija s pravnim sjedištem u SAD-u.

Konkretno, tvrtka Damira Sabola registrirana je u Silicijskoj dolini u gradiću San Mateo. Operativno se pak Photomath vodi i razvija iz Zagreba.

Ovakvu praksu ima mnogo startupa iz Europe, a kod startupa iz Izraela praktički je riječ o pravilu. Startupi razvijaju tehnologiju na domaćem terenu, gdje mogu

Photomath je već dugi niz godina najtraženija mobilna aplikacija za pomoć pri učenju matematike na području SAD-a, a taj status ima i globalno.

Damir Sabol je na nedavnom gostovanju na FER-u otkrio da je Photomath do-

Sabol je na FER-u otkrio i da je jedina stvar oko koje se u Photomathu dvoumio bila cijena. Kad je lansirao aplikaciju razmatrali su da je ponude za dolar ili besplatno. Prevagnulo je besplatno, a onda su gledali kako popularnost aplikacije strelovito raste.

- Interno smo očekivali da ćemo ukupno imati najviše 40 do 100 tisuća korisnika, a već u par dana bili smo na milijun preuzimanja. Da smo aplikaciju naplatili samo dolar, sve bi bilo drugačije.

No, brzo sam postao svjestan koliko je to bila dobra odluka i zato danas imamo 350 milijuna preuzimanjakaže Sabol.

Najuspješniji hrvatski startup poduzetnik već je najavio da ne planira osnivati nove tvrtke.

- Pomagat ću drugim poduzetnicima da postignu što su zamislili - zaključuje Sabol, koji je, među inim, postao član FER-ovog venture buildera Nuqleusa.

hrvatska policija ih vraća u BiH

Naime, tijekom prošle godine policija je migrantima uhvaćenima u ilegalnom ulasku u Hrvatsku izdavala dokument u kojem je pisalo da

u roku od sedam dana moraju napustiti Hrvatsku.

Oni su to koristili da legalno javnim prijevozom dođu do granice, a potom su pješ-

Problem je u Srbiji i BiH

Iz MUP-a previše ne komen�raju optužbe u vezi s migran�ma. Hrvatska je na schengenskoj granici i svoj dio posla u zaš�� granica Europske unije će obavi� u skladu s ovlas�ma i postojećim zakonima. Iz Bruxellesa već dulje vrijeme upozoravaju kako u središte Europe pris�že sve više migranata. U tom kontekstu se spominju Italija, ali i Mađarska, dok se na račun Hrvatske zasada ne čuju primjedbe.

Problem za Hrvatsku je bezvizni režim koje Srbija i BiH imaju s pojedinim bliskois�čnim zemljama. Srbija jer te zemlje uskraćuju priznanje Kosovu, a BiH zbog ‘dobrih odnosa’ s �m državama. Migran� dođu redovnim letovima u Sarajevo ili Beograd i kreću prema hrvatskoj granici. Tako su nedavno u većem broju počeli s�za� i Kubanci koji u Srbiju putuju bez viza jer ta zemlja nije priznala Kosovo.

ke odlazili u Sloveniju te, najčešće, dalje u Italiju.

Vlasti BiH su nakon pritisaka Europske komisije pristale na provedbu sporazuma o readmisiji te su na području Unsko-sanskog kantona određena dva prihvatilišta za migrante vraćene iz Hrvatske.

Pojedinci se prebacuju u tranzitni centar Lipa, a obitelji u prihvatni centar Borići kod Bihaća.

Zbog novog postupanja hrvatske policije prema ilegalnim migrantima oglasila se međunarodna nevladina organizacija Border Violence Monitoring Network koja je već optužila hrvatsku policiju da se prema uhićenim migrantima ponaša nehumano i protuzakonito.

Pritom su najviše porasle “naknade zaposlenima”, dohoci koji se, primjerice, odnose na pomorce, one koji dnevno putuju na posao u susjednu zemlju, te ostale privremene radnike u inozemstvu. U prošloj godini, pokazuju podaci HNB-a, uvećane su za 23,8 posto, na 2,7 milijardi eura.

Istodobno su “osobni transferi” iseljenika iz tradicionalnih odredišta hrvatskih emigranata kao što su Njemačka, Švicarska, SAD i Italija rasli za 17,1 posto, na 2,4 milijarde eura.

Tako snažan rast priljeva novca iz inozemstva na račune građana, prema objašnjenju HNB-a, ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina, “posebno uzmu li se u obzir in�lacijska kretanja u zemlji i inozemstvu”. Ipak, prije se očekivalo da će sa slabljenjem emigracijskog vala kopnjeti i inozemne uplate, ali to se, očito, nije dogodilo.

Kao jedno od mogućih objašnjenja može se čuti da je i dalje dobro stanje na tržištu rada u zemljama u koje su emigranti odlazili. Primjerice, da su zaposleni i u de�icitarnim zanimanjima te da su u uvjetima rastuće in�lacije uspjeli dogovoriti veće povišice.

Dnevne migracije

Brojke ujedno upućuju da sve više Hrvata odlazi raditi u susjedne zemlje. Slovenija je, primjerice, nedavno objavila da je krajem prošle godine imala više od 12.800 stranih prekograničnih radnih migranata, dva i pol puta više nego godinu prije, “a najviše ih je bilo iz susjedne Hrvatske”.

Kao i mnoge druge zemlje koje su u povijesti zabilježile značajne migracijske valove, navode u HNB-u, Hrvatska ima “razmjerno veliki neto priljeva osobnih doznaka”. A s ulaskom u EU značajno su povećani ti prihodi, koji u velikoj mjeri olakšavaju

Dok se od 2001. do 2013. godine iznos osobnih doznaka kretao u rasponu od tri posto do 4,4 posto BDP-a, a u godinama potom u prosjeku bilježi dvoznamenkastu stopu rasta, oko 10,3 posto. Njihov udjel u BDP-u dosegao je 6,8 posto.

No, bilo je i godina u kojima je rast iznosio preko 20 posto, kao što je to slučaj u prošloj godini. Tako visoke stope rasta, objašnjavaju u HNB-u, još su zabilježene u 2015., 2016. i 2021.

Trend rasta priljeva novca iz inozemstva, osobito u slučaju “naknada zaposlenima” mogao i dalje biti snažan. Jedan od razloga tome svakako je ulazak Hrvatske u prostor Schengena, što znači da bi dnevne migracije radnika mogle dodatno porasti.

Rad za strane tvrtke

Također, posljednjih je godina u porastu rad na daljinu,

pa i broj hrvatskih građana koji rade za neku inozemnu kompaniju. Neki iseljenici iz posljednjeg vala vraćaju se u Hrvatsku i nastavljaju raditi, primjerice, za njemačku tvrtku putem ugovora o radu ili tako da osnivaju vlastitu tvrtku/obrt.

Također, mnogi mladi, osobito IT stručnjaci, imaju priliku raditi iz Hrvatske i za strane tvrtke. A da je ta praksa raširena, postalo je očito prošle godine, kada su se “paušalci” u IT sektoru pobunili zbog poziva Porezne uprave da prijave prihode koje ostvaruju u inozemstvu “dobrovoljno, prije zaprimanja službenog poziva”.

Ako rade za strance, a u godini imaju više od 50 posto primitaka od jednog klijenta, moraju platiti porez. K tome, istraživanja pokazuju da čak 70 posto mlađih generacija mijenja posao unutar dvije godine, žele �leksibilnost i opciju rada na daljinu, pa i za strane tvrtke.

Od turizma 2022. preko 13 milijardi eura

Uz osobne doznake, u transakcijama s inozemstvom lani su značajno rasli i turis�čki prihodi. Premašili su 13 milijardi eura i bili su 24,4 posto veći nego u pretpandemijskoj 2019. Takav rezultat, kažu u HNB-u, dijelom je odraz snažnog rasta cijena, dok je broj turis�čkih dolazaka i noćenja ostao malo ispod pretkrizne razine.

Tako je djelomično ublažen manjak u robnoj raz-

mjeni i spriječen još dublji minus na tekućem računu. Dok je godinu prije Hrvatska imala suficit na od 1,8 posto BDP-a, u 2022. se bilježi manjak od 1,6 posto.

Glavni razlog bio je rast deficita u razmjeni roba zbog većeg uvoza znatno skupljih energenata. U ovoj godini u HNB-u očekuju poboljšanje salda na tekućem računu bilance plaćanja zbog daljnjeg rasta prihoda od turizma, ali i sredstava iz fondova EU.

Mnogi iz Hrvatske rade za strane tvrtke

Turizam donosi sve više novca

Damir Sabol rođen je u Čakovcu, diplomirao je 1996. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, živio je kao student skromno, krenuo je u poslovne vode s malim sredstvima i na kraju ostvario golemi uspjeh

Photomath omogućuje rješavanje matema�čkih zadataka fotografiranjem

Još jedan Putinov blef

Ono što sprema za Bjelorusiju nije demonstracija sile, nego slabosti

Božo ČUBELIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Putinova najava gradnje bunkera i razmještanja taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, izjava da Zapad stvara „globalni NATO“ i dr., ponovno je uznemirila mnoge ljude, ne samo na Zapadu. Jurij Švec, politički analitičar, autor knjige „Washington Station: My Life as a KGB Spy in America“, ocijenio je da je opet riječ o blefu, i da taj potez nije demonstracija sile, nego slabosti. Režim nije spreman za najavljenu ukrajinsku protuofenzivu, pa Zapadu opet prijeti nuklearnim, makar i taktičkim, oružjem. A Zapad bi u slučaju da Putin upotrijebi takvo oružje u vrlo kratkom roku konvencionalnim oružjem uništio rusku �lotu u Crnom moru, sve ruske vojne efektive uz granicu s Ukrajinom, a posebnim raketama usmrtio bi i nalogodavca u „bunkeru na Uralu“, ustvrdio je. Ove zloguke najave vraćaju nas nedovršenoj priči o NATO-u.

Bliskoistočna kriza 1955. i tenkovska intervencija

SSSR-a u Mađarskoj 1956. pokazale su i jalovost UN-a i vezane ruke NATO-a. Mađarska revolucija je ugušena - Mađarima nije pomogao ni UN ni NATO - svi su izražavali zabrinutost, ali Mađarska je bila „unutarnja stvar SSSR-a“.

No, opet je bilo jasno da NATO stalno na pameti mora imati sovjetsku ugrozu.

Krajem pedesetih opet jača napetost vezana za Berlin - Hruščov traži da Englezi, Francuzi i Amerikanci napuste Zapadni Berlin - i 1961. gradi se Berlinski zid, a svi se pitaju što će biti dalje… Kad su se Sovjeti povukli, opasnost minula, jedan engleski diplomat piše kako “ne misli da je ikad postojala stvarna opasnost od sovjetskog napada na Zapadnu Njemačku“, ali jest ta „da će Rusi ucjenjivati zapadne države i pod prijetnjom sile dobivati ustupke“.

Nakon nekoliko godina svijet je opet na rubu rataizbija karipska kriza - SSSR hoće postaviti nuklearno oružje na Kubu, Kennedy to ne dopušta i traje trotjedna opasna, teška kriza, nakon koje su svi odahnuli. Jedni su živjeli užas, a drugi su odmah zaključili - nuklearno oružje je sila odvraćanja - tj. bez obzira na to koliko SSSR i SAD mrze jedan drugoga,

međusobno se neće napasti. A potom i u samim članicama NATO-a raste nezadovoljstvo - De Gaulle 1966. izjavljuje da Francuska ne istupa iz Saveza, ali izuzima svoju vojsku iz zapovijedanja - tj. Francuska je dio političke sastavnice NATO-a, a iz vojne istupa („neće nama Amerikanci zapovijedati“.).

Dakle, šezdesete su - svi su protiv NATO-a, borba za mir, Vijetnam, ljevičarski pokreti, hippy pokret, sama ideja rata izaziva mržnju, ne žele NATO itd. – a 1968. sovjetski tenkovi upadaju u Čehoslovačku, srce Europe! I opet

NATO – „ta strašno agresivna organizacija“ - za to nije bio spreman, „nitko ga nije obavijestio da se takvo što sprema“. I nakon nekoliko godina iznova otopljenje odnosa Istok – Zapad, brojni posjeti delegacija, dogovori i sporazumi, Nixon stiže u SSSR, Brežnjev u SAD, Francusku, Austriju itd., kancelar Brandt kleči u Varšavi, počinju i kontakti Istočne i Zapadne Njemačke, pregovori o ograničenju strateškog naoružanja, potpisuje se Helsinški dogovor itd.

I opet pitanje - čemu NATO – odnosi s Istočnim blokom sve su bolji, partnerski.

Samo “jastrebovi” su protiv „popuštanja“ (fr. détente, rus. razrjadka) – upozoravaju - “ne žurite”, a SSSR jača svoje pozicije u Etiopiji, Angoli, Afganistanu...

George F. Kennan, znameniti povjesničar i političar, cinično je primijetio: “NATO je mehanizam za to da bismo izbjegavali političke kompromise, a ne olakšavali ih”.

Taj isti Kennan je još 1947. rekao: “Tornjevi Kremlja bacaju duge sjene. Upravo one utječu na srca i djelatnost političara”.

I 1979. sovjetska vojska upada u Afganistan - kraj detanta - Reagan proglašava SSSR imperijem zla, jača naoružavanje NATO-a i SSSR nastavlja utrku u naoružanju.

No, počinje i perestrojka, i prvo što Gorbačov traži je novi pristup međunarodnim odnosima - sastaje se s Reaganom, sklapaju se sporazumi, pada Berlinski zid, SSSR se raspada itd.

No, nakon NATO-ova bombardiranja SRJ 1998., kojim je spriječio nastavak etničkog čišćenja na Kosovu, uskoro je pao i Miloševićev režim, a režim u Kremlju sve je poprijeko gledao. Putin i društvo već tada su naslutili – nije dobro s tim NATO-om imati posla, bolje ga je držati što dalje od sebe!

Milošević je završio u Haagu, a Putin je na putu koji vodi u isto to mjesto.

‘Što bi od nas bilo i gdje bismo završili da nije bilo naših hrabrih branitelja?’

Hrvatska policija je obavila prve ratne zadaće u Hrvatskoj i dala prve žrtve, što je vjerojatno jedinstven primjer u svijetu, rekao je ministar Božinović

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te prigodnim programom, prilikom kojega su 23-trojici novih pripadnika Antiterorističke jedinice „Lučko” dodijeljeni amblemi, na Plitvicama je u petak obilježena 32. godišnjica pogibije hrvatskog policajca Josipa Jovića.

Vijence za obilježavanje tzv. “Krvavog Uskrsa” položili su predsjednik Republike Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ličko-senjski župan Ernest Petry i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao što su Udruga ratnih pripadnika Antiterorističke jedinice „Lučko ‘90”, Udruga „Tigar ‘90./’91. Rakitje”, Udruga Posebne jedinice policije „Kumrovec ‘90.”, Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata Republike Hrvatske i udruge Prvi hrvatski redarstvenik.

Božinović je rekao da su dečki iz Rakitja, Lučkog i Kumrovca prije 32 godine akcijom sprečavanja neprijatelja u naumu da strateški odsječe sjever i jug Hrvatske pokazali da smo počeli stvarati snage sposobne za najsloženije zadaće.

Ispričao se nakon reagiranja Apostolske nuncijature u Zagrebu jer osumnjičenog svećenika nije uklonio sa župe za vrijeme trajanja istrage

‘Znali smo – počeo je rat’

Prisutnima se obratio Josip Slaćanin, predsjednik Udruge Specijalne jedinice policije “Grom’’ kazavši kako svi znaju što se događalo, počela je pobuna Srba, a jedina oružana sila u to doba je bila hrvatska policija i Antiteroristička jedinica Lučko.

„Motiv? Pa zar treba veći motiv od stvaranja samostalne Republike Hrvatske. To su bili mladi nadobudni 20-godišnjaci puni motiva i elana. Znamo svi što se ovdje dogodilo. Na Krvavi

„To je bila poruka ohrabrenja hrvatskoj javnosti, ali i poruka neprijatelju da zna na kakvu će naići odlučnost hrvatskog čovjeka da brani svoju grudu”, kazao je.

Uskrs smo izgubili jedan dragocjeni život. Josip Jović bio je naš brat, naš specijalac i zbog njega se okupljamo ovdje. Sretni smo i zadovoljni da smo se našli u ovakvom broju“, kazao je.

Odgovorio je i na pitanje jesu li bili svjesni da je nakon tog dana, Krvavog Uskrsa 1991., počeo rat. „Ja bih rekao da smo znali. Svjesni smo bili da su pokrenulo nešto veliko, a to je da je tisuće mladih u slobodnoj Republici Hrvatskoj“, poručio je Slaćanin.

Hrvatska policija je obavila prve ratne zadaće u Hrvatskoj i dala prve žrtve, što je vjerojatno jedinstven primjer u svijetu sudjelovanja policijskih snaga u obrani države u ratu.

“Na tu ulogu hrvatske policije smo itekako ponosni, a obljetnice koristimo ne bismo li mlađim generacijama poslali poruku kako je stvorena hrvatska država, tko ju je branio i tko je danas brani”, poručio je Božinović.

Dodao je kako je od 2017. u specijalnu policiju uloženo 27 milijuna eura. „Svo ulaganje u policiju, opremu i materijalni status čini taj posao atraktivnim”, rekao je ministar. Molitvu je predvodio biskup Jure Bogdan koji se zapitao - što bi od nas bilo i gdje bismo završili da nije bilo hrabrih branitelja.

Nadbiskup

đakovačko-osječki Đuro Hranić ispričao se u subotu žrtvama svećenika Zlatka Rajčevca, njihovim obiteljima, župljanima župe Sotin (mjesto jugoistočno od Vukovara), posebno onima koji su prijavili slučaj kao i hrvatskoj javnosti, jer osumnjičenog nije uklonio sa župe za vrijeme trajanja istrage.

“Ovom izjavom ispričavam se žrtvama svećenika Rajčevca, njihovim obiteljima, župljanima župe Sotin, posebno onima koji su prijavili slučaj, kao i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti što, uz poduzete mjere prema hrvatskim institucijama i nadležnom Dikasteriju Svete Stolice, dotičnoga osumnjičenog župnika nisam uklonio sa župe za vrijeme trajanja istrage”, poručio je Hranić, a prenosi IKA.

Nažalost, kaže, tek je ovih dana, slušajući javno svjedočanstvo jedne žrtve, kao i glas crkvene i opće javnosti, “preispitujući

sebe samoga pred raspetim Gospodinom”, uvidio koliko je velik propust i pogrešku učinio vodeći brigu o svećeniku, a ne videći patnju žrtava i potrebu zaštite koju su od njega tražile.

“Svojim propustima te svojim izjavama na tiskovnoj konferenciji, makar to svojim srcem i stavom ne htijući, zanemario sam stanje i patnje onih koje sam kao pastir Crkve prvi trebao čuvati i štititi. Priznajem to i s osjećajem duboke postiđenosti izričem svoje kajanje”, naglasio je nadbiskup Hranić. Žao mu je, kaže, što nije «s dovoljno pažnje i suosje-

ćanja slušao njihov krik koji vapi upomoć, kao ni vapaj obitelji i drugih osoba koje su im na razne načine nastojale pomoći».

“Iako sam srcem bio uz njih, izostalo je moje javno očitovanje i djelovanje. Želio bih to ispraviti te iskazati suosjećanje, na osobit način sa žrtvom koja je imala hrabrosti ovih dana javno posvjedočiti svoju patnju roditeljima, rodbini i svim ostalima, znanima i neznanima, koji su pretrpjeli bilo koju vrstu zlostavljanja”, kaže u izjavi.

Razumije i da je kod osoba koje su u konkretnom sluča-

„Kao kršćani prosvijetljeni vjerom svjesni smo da svaka žrtva u dimenziji Isusova križa i njegova uskrsnuća ima svoj smisao i da se ništa od toga ne može i neće izgubiti. Čovjek može zaboraviti, krivo vrednovati žrtvu, ali Bog ne zaboravlja”, poručio je Bogdan. ju tražile pomoć i zaštitu sada nestalo povjerenja, no ponizno moli “sve one koji su pretrpjeli zlostavljanje od strane crkvenih osoba da se ne boje slučajeve prijaviti Nadbiskupijskom povjerenstvu za zaštitu maloljetnika, kao i policiji, kako bi se zaustavilo i iskorijenilo ovo teško zlo”, zaključuje u svojoj izjavi nadbiskup đakovačko-osječki. Nadbiskup Hranić održao je 21. ožujka konferenciju za novinare o javnim optužbama za zataškavanje slučaja seksualnog zlostavljanja župnika Rajčevca (što je provodio godinama prema maloljetnim djevojčicama) na kojoj je takve optužbe odbacio. Na to je reagirala Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj ocijenivši kako nadbiskup Hranić nije iskazao potrebnu i preporučenu empatiju prema žrtvama, više vjerujući samoobrani župnika nego prijavi majke jedne od navodnih žrtava.

“Ova Apostolska nuncijatura ponavlja da žrtve moraju biti u središtu, te da bi bilo poželjno razriješiti dužnosti onoga koji je optužen za tako teški zločin, onoliko dugo koliko je potrebno da se činjenice rasvijetle”, poručili su u priopćenju.

Nadbiskup đakovačko osječki mons. Đuro Hranić

Nadbiskup Hranić se ispričao žrtvama župnika iz Sotina

Komemoracija na Plitvicama za ‘Krvavi Uskrs’ 1991. godine

KOMEMORACIJA PISMO POVODOM STAVA AUSTRIJSKE VLASTI OKO BLEIBURGA

Kad nema slobode, vlada tuga, umiru vjetrovi radosti i lahor tâme obavija duše

Pišem Vam ovo pismo, ponukan Vašim stavom o Bleiburgu, i događanjima oko komemoracije stotina tisuća golorukog naroda i razoružane vojske, hrvatskih žrtava na Bleiburgu i posebno bezbrojnim marševima smrti, čija je sudbina bila stravično mučenje i smrt od strane jugokomunista i velikosrpstva, u vremenu mira koji je nastupio završetkom Drugog svjetskog rata (u kojem masakru su, nažalost sudjelovali i hrvatski komunisti).

U dugoj višestoljetnoj povijesti zajedničke nam države Austro-Ugarske, austrijski i ugarski carevi, bili su istovremeno i hrvatski kraljevi.

Hrvatska je bila predziđe kršćanstva (Antemurale christianitatis), gdje smo vas mi Hrvati u četiri navrata obranili, vas kao državu Austriju, ali i kao carsko- kraljevsku vlast u Beču.

Dva puta Vas je spasio Nikola Šubić Zrinjski u naletu ogromne vojske Osmanlija prema Beču, treći put - Nikola Jurišić koji je pod Kisegom zaustavio osmanlijsku vojsku od oko 150.000 tisuća ratnika koji su krenuli na Beč, a četvrti put je carsko-kraljevsku vlast spasio hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski, kad je u Beču buknula protu-carska revolucija usmjerena na rušenja cara i njegove države Austro-Ugarske.

Sve smo to radili u vrijeme kad vas zbog vašeg ponašanja prema nama Hrvatima nismo mogli voljeti, ali smo vam poput najvjernijeg psa i dalje uvijek bili vjerni.

Ubili ste mučeničkom smrću hrvatske političke velikane u Bečkom Novom Mjestu Zrinskog i Frankopana, samo zato što su pokušali tražiti malo više hrvatske autonomije i slobode. Opljačkali ste i oduzeli njihove dvorce i cjelokupnu imovinu, uništili ste njihove obitelji. A opet smo Vam ostali vjerni.

Nakon ubojstva prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegove trudne supruge

So�ije u Sarajevu, išli ste u besmisleni rat, te izazvali svjetski ratni sukob, umjesto da ste objedinili hrvatske zemlje i dali im status ravnopravan s Austrijom i Mađarskom. To bi bila najveća kazna Srbiji! Da ste to učinili ne bi bilo ni Prvog svjetskog rata ni propasti Austro-Ugarske i njihovog carstva. A možda ne bi bilo ni Drugog svjetskog rata.

Kad je Hitler s njemačkom vojskom ulazio u Beč, milijunska masa Austrijanaca dočekala ga uz povike i urlanje Heil Hitler, dižući desne ruke u zrak u znak fašističkog

skoj skupštini, kao glavešina vojnog i tajnog redarstva, veljače 1951. možemo pročitati: ,,Kroz naše zatvore je između 1945. i 1951. prošlo 3.777,776 zatvorenika (ovaj broj je očito namješten pet sedmica zaredom nikad se ne može dobiti, ali nije daleko od stvarnog stanja), dok smo likvidirali 586,000 narodnih

Milovan Đilas je izjavio: Hrvati su morali umrijeti da bi Jugoslavija mogla živjeti „jer takvo zlo kakvo smo mi učinili nad Hrvatima, nije poznato u cijeloj povijesti europske civilizacije. Ti ljudi su mahom bili nevini, nepismeni seljaci, i nikome ništa nisu napravili.“

Javni prosvjed Republici Austriji

pozdrava, još su mu tepaliDol�i, Dol�i! Brojni austrijski mladići obukli su njemačke vojne i SS odore i kao takvi kao pravi nacisti iz Slovenije su istjerivali Slovence. I vi kao takvi nikada, pa ni dan danas, niste se smatrali nacistima, a to pripisujete jednoj maloj mučeničkoj Hrvatskoj. Narodu koji nikada u četrnaest stoljeća svog postojanja nije pod svojim barjakom osvajao tuđe teritorije, i za vrijeme Drugog svjetskog rata branili su svoju zemlju od brutalnih neprijatelja - velikosrpstva i komunizma, ali i od talijanskog fašizma i njemačkog nacizma (to kao hrvatski partizani – nekomunisti!).

A nas Hrvate, najveće mučenike i stradalnike prepustili ste zajedno s Englezima, komunističkim i velikosrpskim noževima, kad je u miru nakon prestanka rata, počevši od Bleiburga pa sve do brojnih marševa smrti mučeničkom smrću ubijen svaki šesti Hrvat. Ubijeno je beskrajno mnoštvo i civila, obitelji s djecom, žena, staraca, bolesnika i ranjenika, a vi nas nazivate – nacističkom ruljom.

Nije nimalo čudno, tako su vikali i za Isusa – Razapni ga, jer da je nevin ne bi bio uhapšen. To je moto vašeg postupanja.

Ples mrtvaca poput u Bleiburgu, zaplesat će i u jednoj Rusiji, Ukrajini, Kini, sjevernoj Koreji, u svim onim drugim državama, gdje su crveni bezbožnici (više divlje zvijeri nego ljudi), posijali bezbrojne masovne grobnice, po ogromnom prostranstvu bivšeg SSSR-a, Kine, Mongolije, Albanije, Mađarske, Jugoslavije, Kube, Kambodže i brojnih drugih država na svijetu. Svi oni imaju svoje male,

velike i vrlo velike višemilijunske Bleiburge. Hoćete li i njihovom pobožnom narodu zabranjivati da se okupljaju na molitvu, da se sjećaju svojih mučenika i njihove tragedije. Hoćete li i njih nazivati nacističkom ruljom.

Uzalud Vam svrstavanje na stranu zla, na stranu ubojica, jer ovo su kosti koje spominje Sv. Ivan apostol u svome biblijskom djelu Otkrivenje ili Apokalipsa. Ako ste demokrati, stanite na stranu žrtava, bez obzira tko je njihov masovni ubojica. Ovdje istovremeno upućujem i veliku zamjerku Katoličkoj crkvi u Austriji, posebno njenim biskupima..

Hoćete li, i za te narode, kad budu pohodili svoje Bleiburge, reći – da su nacistički šljam. Ako je itko u ovoj situaciji nacistički šljam to je austrijska politika. Vidjelo se kako su postupali s vjerničkim miroljubivim narodom na terenu. Policajci koje ste poslali da prave mir – bili su pravi politički divljaci.

Zašto ne kažete Poljacima kad pohode Katynsku šumu, tamo se mole, pale svijeće i

Gospodo Austrijanci, i vi koji sebe nazivate Europejcima, morate znati da mi komemoriramo komunističke i velikosrpske žrtve, a ne možete nas tjerati, zbog lažnog antifašizma u Hrvatskoj, da mi trebamo komemorirati naše strašne ubojice

Hoćete li, i za druge narode, kad budu pohodili svoje Bleiburge, reći – da su nacistički šljam. Ako je itko u ovoj situaciji nacistički šljam to je austrijska politika. Vidjelo se kako su postupali s vjerničkim miroljubivim narodom na terenu. Policajci koje ste poslali da prave mir – bili su pravi politički divljaci

polažu vijence, na kosti svojih mučenika najdražih i najbližih. Hoćete li i njima reći da su nacistička rulja?!

Samo vama, radi pojašnjenja, navest ću nekoliko povijesnih istina koje nisu ni najmanje sporne ni hrvatskoj ni jugoslavenskoj historiogra�iji:

1. U ožujku 1945. godine Tito je uputio svim partijskim komitetima i komesarima vojnih jedinica sljedeću zapovijed: „Ovih dana pružit će se prilika da Komunistička partija Jugoslavije preuzme vlast na teritoriju cijele države. Ta prilika trajat će samo nekoliko dana, a možda i samo nekoliko sati, i ako u to vrijeme ne likvidiramo sve naše neprijatelje ta će se prilika zauvijek izgubiti“. Iz ovog citata možemo vidjeti da se nije spremala nikakva osveta, već da je Tito spremao strateško preuzimanje vlasti zločinom.

2. Nadalje, svim protivnicima svog režima najavio je „da će u novoj komunističkoj državi svjetlost dana gledati samo toliko dugo, koliko traje put do najbliže jame“.

3. General Kosta Nađ u beogradskom tjedniku „Reporter“ od 13. siječnja 1985. kaže: „Sto pedeset hiljada protivnika vlasti palo je u naše ruke i „prirodno“ na kraju smo ih likvidirali. Odmah sam izvestio Tita o ovomu „uspehu.“

4. Milovan Đilas je pak izjavio: Hrvati su morali umrijeti da bi Jugoslavija mogla živjeti „jer takvo zlo kakvo smo mi učinili nad Hrvatima, nije poznato u cijeloj povijesti europske civilizacije. Ti ljudi su mahom bili nevini, nepismeni seljaci, i nikome ništa nisu napravili.“

5. Iz izvještaja Aleksandra Rankovića u Beograd-

neprijatelja, od toga 500 tisuća Hrvata.”

Poznato je da su komunisti u svijetu krivi za 150 milijuna žrtava!

Da, poznato je da su komunisti u svijetu krivi za 150 milijuna žrtava.

Pa što god vi mislili – niti jedan jedini njihov zločinac za to nije kažnjen. A malo, malo pa prave javne parade pod zvijezdama petokrakama, a za to se jedna Austrija ne uzrujava.

Nikada niste imali u vidu da na bleiburškim komemoracijama nastupaju od strane ljevičara plaćeni provokatori, da nose fašističke oznake i ustaške kape. To se isto događa i na velikim nogometnim utakmicama, tako su neprijatelji Hrvatske na nogometnom igralištu Poljud nacrtali ogromnu svastiku ili kukasti križ, a takvih sličnih podmetanja ima bezbroj – samo ne bi li Hrvatsku prikazali kao fašističku državu i vlast.

To podmetanje je vašim biskupima vrlo dobro poznato, pa nam nije jasan njihov postupak o komemoraciji.

Zato, gospodo Austrijanci, i vi koji sebe nazivate Europejcima, morate znati da mi komemoriramo komunističke i velikosrpske žrtve, a ne možete nas tjerati da, zbog lažnog antifašizma u Hrvatskoj, da mi trebamo komemorirati naše strašne ubojice. Hrvatskom narodu je nanesena smrtonosna rana od koje se ni nakon 73 godine nije oporavio. Među žrtvama je bilo manje od 1 posto zločinaca.

“Kad nema slobode, vlada tuga, umiru vjetrovi radosti i lahor tâme obavija duše. Apsolutni suverenitet naroda je najveći stijeg njegove slobode”.

(Codex moralis croaticum)

M. Prpa

Hrva� su se godinama komemorirali svoje žrtve na Bleiburškom polju, sada to više ne mogu

Sa spomen ploče u Bleiburgu sada je uklonjen hrvatski grb

NK Adelaide Croatia

Raiders i Hrvatski sportski centar u Adelaideu domaćini su ovogodišnjeg Hrvatskog nogometnog turnira

Australije i Novog

Zelanda (28. rujna – 1. listopada)

Nogometni klub Adelaide Croatia Raiders i Hrvatski sportski centar u Adelaidu (Južna Australija) s ponosom i uzbuđenjem najavljuju da će biti domaćini ovogodišnjeg Hrvatskog nogometnog turnira Australije i Novog Zelanda koji će se održati od 28. rujna do 1. listopada (od četvrtka do nedjelje).

Ovaj četverodnevni turnir najveći je nogometni turnir u Australiji i očekujemo da će sudjelovati do 60 momčadi, sa šest do osam tisuća navijača, obitelji i prijatelja koji će tijekom ta četiri dana doputovati iz svih krajeva Australije i Novog Zelanda kako bi prisustvovali tom događaju.

Taj je turnir ujedno i mnogo više od samog „nogometa”. To je najveći događaj na kalendaru australskih Hrvata. Tijekom turnira održat će se gala večer u svjetski poznatom "Adelaide Ovalu", nakon obiteljskog dana zabave za djecu, mise na otvorenom, ručka za dame u našem vlastitom masleniku gdje će biti predstavljeni hrvatski proizvodi i vina iz Južne Australije.

Tijekom turnira održat će se i tri paralelna događaja, počevši s četvrtkom navečer kada će nastupiti hrvatski glazbeni sastavi iz svih dijelova Australije uz "iznenađenje ili dva"!

Naš turnir bit će prvi turnir na kojem će se na jednoj lokaciji koristiti devet nogometnih terena, a utakmice u četvrtak i petak igrat će se na sedam terena, pod svjetlima re�lektora.

Nogometni klub Adelaide Croatia Raiders imao je čast da ga FIFA izabere za bazu kineske postave koja će sudjelovati na nadolazećem FIFA Ženskom svjetskom nogometnom prvenstvu.

FIFA je odabrala 14 klubova diljem Australije i mi smo jedan od izabranih klubova.

Baza nogometne postave ujedno je „dom daleko od doma” te uključuje ekskluzivnu uporabu svih prostora.

U sklopu obnove klupskih prostorija uveli smo brzi NBN i mrežu novih WI-FI uređaja, što će značiti da će naši EFTPOS terminali biti iznimno brzi prilikom beskontaktnog plaćanja za bilo koju transakciju na bilo kojoj lokaciji tijekom turnira.

Proslavite s nama - ajde dođite!!!

Također smo mislili i na one koji ne vole plaćati karticama, več gotovinom, te smo za njih osigurali čipove. Nevjerojatna količina vremena i truda uložena je u unaprjeđenje naših prostorija, ali i nogometnih terena koji izgledaju zaista savršeno!

Hrvatski nogometni turnir za nas je ujedno i proslava cijele hrvatske zajednice Australije i Novog Zelanda te najveći događaj hrvatske zajednice izvan same Hrvatske, te se radujemo što ćemo naše Hrvate moći u tolikom broju vidjeti u Adelaideu kasnije tijekom godine.

Iznimno smo zahvalni svim sponzorima koji su se pridružili i pomogli nam u organizaciji ovogodišnjeg turnira koji će se pamtiti. Tijekom idućih mjeseci svima ćemo im posebno zahvaliti.

Veliku hvalu zaslužio je i naš hrvatski gra�ički dizajner koji je proveo nebrojene sate dizajnirajući logo turnira i pripremajući sav marketinški materijal. Neizrecivo hvala Leu Toli koji je dio našeg tima, a njegove radove možete vidjeti na Motiv Brand Design - motiv. com.au.

Ako imate pitanja vezana za turnir, smještaj i ostalo molimo vas da nam se javite izravno putem naše email adrese tournament@crosportscentre.com.au, ili nas pratite na Facebooku, Instragramu ili Twitteru preko poveznice CSTADL2023.

Proslavite s nama - ajde dođite!!!

Očekuje se sudjelovanje i do 60 momčadi!

Utakmice u četvrtak i petak navečer igrat će se na sedam terena, pod svjetlima reflektora

Ovo je prvi turnir na kojem će se na jednoj lokaciji koris�� devet nogometnih terena

EMMA VISKIĆ AUSTRALSKA GLAZBENICA I KNJIŽEVNICA S HRVATSKIM GENIMA (2. DIO)

Najviše pišem noću, zbog tišine, i vrlo često kad pogledam na sat bude tri sata ujutro… nije baš zdrava navika

Razgovarao: Boris ČERINA (Nastavak iz prošlog broja)

Vaša prva knjiga "Resurrection Bay" (Zaljev uskrsnuća) objavljena je 2015. godine i već iduće je postala veliki hit. Jeste li očekivali tako nagli uspjeh?

Nikad nisam mislila da će moja prva knjiga uopće biti objavljena, a kamoli da će doživjeti takav uspjeh; ali sam toliko uživala u procesu pisanja da bih je svejedno napisala bez obzira na to hoće li ili neće biti objavljena.

Koliko vremena je trebalo da napišete prvu knjigu?

Nisam sigurna, ali mislim… oko pet godina. Nisam sigurna zato što je nisam počela pisati i onda napisala do kraja, nego sam započela pa mijenjala, dopunjavala… u to vrijeme sam još uvijek nastupala kao klasični glazbenik. Caleb, glavni lik u mojim romanima, se razvijao puno duže jer on se u nekakvom obliku pojavljuje u mojim pričama koje sam pisala kao dijete. On je dugo vremena sazrijevao u mojoj glavi i konačno ugledao svjetlo dana u tom prvom romanu - "Zaljevu uskrsnuća".

Caleb je glavni lik u sva četiri romana koja ste do sada objavili, a njegovo prezime je Zelić? Zašto ste svom glavnom liku dali to prezime?

Željela sam prezime koje započinje slovom Z jer sam mislila kako će to dobro zvučati. Htjela sam da glavni lik ima hrvatsko prezime, ali ne i hrvatsko ime. Pisanje je kao putovanje na kojem se ljudi razvijaju pa je itekako imalo smisla imati osobu koja je hrvatskog podrijetla, iako je Caleb drukčiji od mene. Caleb je i Zelić i Zelik, i on neće nikoga ispraviti ako krivo izgovori njegovo prezime jer on ne čuje, ali nikada neće priznati da je gluh. On je jako tvrdoglava osoba. Njegova gluhoća i moja nemogućnost komuniciranja s mojim djedom i bakom su dvije jako povezane stvari. Osjetila sam koliko je neugodno bilo mome djedu i baki snaći se u svijetu u kojem ne znaju jezik, kad nije bilo nikoga okolo tko bi za njih prevodio, i s druge strane koliko su sretni bili u svojoj zajednici, među ljudima s kojima su mogli nesmetano razgovarati.

Jeste li zato zagorčali

život svom glavnom liku Calabu, koji je privatni detektiv i gluh?

Zagorčala sam mu život jer

Kao autorica, često se pitam

što će se potom dogoditi…

izolacija, jer sam počela raditi tri dana tjedno u uredu. Ukratko, mogu pisati bilo gdje, gdje je tiho, imam prijateljicu koja piše u ka�ićima ili vlaku, ne znam kako joj to uspijeva. Najviše pišem noću, upravo zbog tišine, i vrlo često kad pogledam na sat bude tri sata ujutro… nije baš zdrava navika, ali tada najbolje radim i teško mi se naviknuti na neko razumnije vrijeme.

Kako znate da će roman biti koji objavite biti uspješan i kako izaberete temu?

nije lako kad ne čuješ i moraš "čitati s usana", ali on se ipak snalazi i uspijeva jer to želi i čini najbolje što može. Postoji puno razloga zašto sam htjela pisati kriminalističke romane, a jedan od njih je zato što imate priču, razlog zašto okrenuti iduću stranicu, jer se pitate hoće li netko poginuti? Caleb je gluh i ne čuje pa mu netko može prići s leđa i ubiti ga. To što sam bila zločesta prema njemu i zakomplicirala mu život ide u korist meni kao autoru, jer na osnovi toga mogu razvijati priču. Caleb se u priči služi australskim znakovnim jezikom s ljudima koje dobro poznaje, a kako bi što bolje razumijela njegov lik i ja sam naučila i još uvijek učim znakovni jezik.

Vratimo se malo nagradama… roman je bio nominiran za književne nagrade u Velikoj Britaniji i Americi, a Crime Time UK ga je proglasio jednim od najboljih kriminalističkih romana desteljeća. U Australiji je roman osvojio "Ned Kelly", nagradu za najbolji roman prvijenac, kao i - između ostalogtri nagrade "Davitt" - za najbolji roman prvijenac, najbolji roman za odrasle i najbolji roman po izboru čitatelja - koje dodjeljuje

udruga "Sisters in crime"

(Sestre u zločinu). Vaš drugi roman "And Fire Came Down", objavljen 2017., osvojio je nagradu "Davitt" za najbolji roman, a treći roman - "Darkness for Light" - 2020. je osvojio nagradu "Davitt" za najbolji roman po izboru čitatelja. Vaš četvrti roman - "Those who perish", objavljen prošle godine, ušao je u izbor za nagradu "Davitt" ove godine. Možete li nam reći nesto više o udruzi "Sestre u zločinu" - i koliko su njene nagrade utjecale na vašu karijeru?

"Sestre u zločinu" je pokret u Americi koji je nastao prije

četrdesetak godina zato što su do tada objavljivani uglavnom kriminalistički romani koje su pisali muški autori. Pokret se nakon toga proširio na Australiju. Prije 30-ak godina postojala su samo dva ženska pisca krimića u Australiji, a sada ih ima jako puno, ni ne znam točan broj, ali jako jako puno. Njihova uloga je bila da se promoviraju i objave romani koje su napisale autorice. U početku bi se na natječaj javilo svega pet, šest autorica romana pa je postojala samo jedna nagrada. Danas se dodjeljuje ukupno šest nagrada, a na natječaje se prijavi oa 130 do 140 autorica romana. Udruga pruža podršku svim autoricama, sastavljena je od jako zanimljivih oso-

ba koje imaju puno znanja. Rade dosta promocija i pričaju o knjigama uživo i preko društvenih mreža. Osvojiti njihovu nagradu je bilo veliko iznenađenje za mene, ali to je de�initivno pozitivno utjecalo na moju karijeru jer sam zbog tih nagrada mogla objaviti i svoju drugu, treću i četvrtu knjigu, što nije tako jednostavno. Svake se godine pojavi određen broj autorica koji objave svoju prvu knjigu i nakon toga se izgube i za njih se više ne čuje. Postoji li neko određeno mjesto u kući u kojem volite pisati ili vrijeme kada pišete?

To je dugo vremena bio moj kauč, ali kad sam zbog toga počela imati problema s vratom preselila sam se u radnu sobu. Najgore mi je bilo za vrijeme COVID izolacije jer sam imala troje ljudi u kući koji su neprekidno bili na Zoomu, dvije kćeri koje su u to vrijeme studirale i supruga koji je nastavnik u osnovnoj školi. Pokušavala sam pisati, ali sve što bih čula su bili njihovi razgovori. Odahnula sam kad je završila

Ne znam uopće hoće li roman biti uspješan ili ne. Temu izaberem na osnovi onog što mene osobno zanima, jer vrlo je teško pogoditi što će se drugima svidjeti. Vrlo često provedem po nekoliko mjeseci razmišljajući o temi idućeg romana i kako ću razviti priču i pišem u isto vrijeme. Onda to sve izbrišem jer se jedan dan probudim s idejom o nečemu novom tako da puno napisanog teksta uopće ne završi u knjizi.

Dio procesa pisanja je na neki način sličan procesu čitanja, jer se kao autorica često pitam "što će se potom dogoditi". I za mene je to svojevrsni misterij, jer obično ne znam tko je ubojica kad počnem pisati roman. Većina pisaca ne zna radnju unaprijed, neki je možda planiraju… netko je to odlično usporedio s vožnjom automobila noću, kad vam svjetla automobila osvjetljavaju tek dio ceste, dovoljno da se ne izgubite, ali ipak ne vidite sve. Uloga pisca nije da čitatelju reče što će misliti, već da postavi likove na pozornicu i omogući čitatelju da sam formira svoje mišljenje, uključujući i to sviđaju li mu se likovi u priči ili ne.

Do sada ste objavili četiri romana o istom glavnom junaku, ali sada radite na nečem posve drukčijem. Znači li to da ste završili, ili barem privremeno završili, s likom Caleba Zelića?

Najtočniji odgovor bi bio da sam privremeno završila s Calebom. Mislim da ću mu se jednog dana vratiti s nekom

novom pričom, ali za sada je to to. Moja nova knjiga je inspirirana pričama mog oca i strica, iako nije obiteljska priča i bavi se događajima i krizom tridesetih i četrdesetih godina prošloga stoljeća u Zapadnoj Australiji, koja je vrlo slična današnjem vremenu. Priča je to o događajima koji su se prenosili s pokoljenja na pokoljenje, o novim migrantima koji su dolazili u Australiju iz Istočne Europe, ali i Grčke, Italije… i njihovoj djeci i unucima koji su ovdje odrasli, koji imaju različito odrastanje i pogled na život u Australiji. Mislim da ljudi kad se odsele i emigriraju iz svoje zemlje izgube puno toga, ali isto tako i dobiju. To pak ovisi o svakom zasebno, gubitak jezika je naprimjer bio veliki gubitak u mojoj obitelji, iako je on bio donekle namjeran. Koliko dugo ćete raditi na novoj knjizi - i je li lakše objaviti knjigu sada kada ste postali ime koje nešto znači u književnom svijetu u Australiji?

De�initvno je bilo lakše objaviti drugu, treću i četvrtu knjigu, puno lakše nego nekome tko još nije ništa objavio. Za zadnje tri knjige sam imala ugovor i vremenski rok u kojem sam ih morala završiti, ali za novu to nemam jer nisam htjela nikakav ugovor. Knjiga je dijelom povijesna i zahtijeva dosta istraživanja, tako da nisam željela nikakvo vremensko ograničenje. Očekujem da ću u ovo vrijeme iduće godine završiti priču, a onda slijedi pregledavanje, ispravci, pregovori s nakladnikom i još puno sitnih detalja prije nego što se knjiga objavi.

Što biste savjetovali nekome tko želi napisati knjigu?

Ako se radi o nekome tko nije puno pisao, moj savjet bi bio započnite s kratkim pričama jer kod pisanja kraćih priča možete imati kompletnu ideju u glavi i napisati ih relativno brzo. Vježbanje i pisanje kratkih priča će vas učiniti boljim piscem jer imate određeni broj likova, ne previše. Ja volim pisati svakog dana, ali ne znam bi li to drugom savjetovala jer se ljudi preplaše od te pomisli. Pisanje je dugačak proces, nešto kao kad se penjete na planinu. Ne smijete razmišljati o vrhu, jer ako gledate vrh vrlo je lako odustati. Dakle, trebate se usredotočiti na svaki korak ispred sebe i nastaviti.

Emma, hvala Vam na ovom razgovoru i želimo Vam puno uspjeha u radu na novom romanu.

Hvala Vama na pozivu u grupu društvene potpore koja djeluje u okviru Australsko-hrvatskih društvenuh usluga. Zaista sam uživala, kao i u ovom razgovoru.

Književni susret u organizaciji AHUD-a

Glavni lik ima hrvatsko prezime, ali ne i hrvatsko ime…

Emma i Boris u razgovoru

Cijene nekretnina rastaču državu

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Strani radnici ili, ako bismo upotrijebili sintagmu koja se svojedobno kod nas često koristila, radnici na privremenom radu sve češće su glavni „junaci” crnih kronika u hrvatskim medijima. U samo dva dana zagrebačka policija uhitila je deset nepalskih državljana zbog počinjenja triju kaznenih djela. Najprije su uhićena dvojica zbog pokušaja ubojstva, potom sedmorica zbog masovne tučnjave na javnom mjestu, a onda još jedan zbog prijave za pokušaj silovanja (koji je bilo povod za masovnu tučnjavu).

To je jedna od izravnih posljedica sve masovnijeg zapošljavanja stranih radnika u hrvatskim tvrtkama, odnosno niskog nataliteta u Hrvatskoj i masovnog iseljavanja Hrvata. Procjene su različite, dijelom ovise i o tome tko ih i s kojim ciljem iznosi, no najčešće se govori da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. do danas zemlju napustilo oko 400 tisuća stanovnika. Budući da je riječ o radnoaktivnom stanovništvu i djeci, masovno iseljavanje ne rezultira samo padom broja stanovnika, nego mijenja starosnu strukturu stanovništva i ima za posljedicu drastičan pad nataliteta, što će dugoročno dovesti do još većeg pada broja stanovnika u Hrvatskoj. Prema službenim podacima, u 2012. Hrvatska je imala gotovo 42.000 rođene djece, što je bilo daleko od brojke koja jamči zamjenu generacija, sada nam je i taj broj rođenih nedostižan - u 2022. godini iznosio je 34.191!

Nekad je glavni razlog za iseljavanje iz Hrvatske bila velika nezaposlenost, tj. višak radne snage. Što zbog iseljavanja, što zbog gospodarskog oporavka Hrvatske, nezaposlenost je padala, no plaće nisu rasle, pa su ljudi i dalje odlazili, više ne zbog toga što ne mogu naći posao, nego zato što ne žele raditi za plaću od koje ne mogu preživjeti. U mnogim sektorima (ali ne

Cijene nekretnina, a posljedično i cijene najma stanova, u Hrvatskoj su toliko porasle da su ljudi koji nemaju vlastiti stan jednostavno prisiljeni tražiti bolje mjesto za život

u svim!) i taj problem se postupno rješava, no iskrsnuo je novi – cijene nekretnina, a posljedično i cijene najma stanova, u nekim dijelovima zemlje, prije svega u Zagrebu i na moru, toliko su porasle da su ljudi koji nemaju vlastiti stan jednostavno prisiljeni tražiti bolje mjesto za život. Prema službenoj statistici, u pojedinim djelatnostima prosječna plaća u Zagrebu jedva prelazi 700 eura, a mjesečni najam dvosobnog stana u Novom Zagrebu, daleko od središta grada, stoji minimalno 500 eura, odnosno između 500 i 1000 eura. Budući da cijena najma ne uključuje režije, ispada da radnici zaposleni u tom sektoru čitavu plaću moraju potrošiti stanovanje.

Prema najnovijim podacima, upravo Hrvatska bilježi najveći rast cijene nekretnina u Europskoj uniji, a hrvatske vlasti, ni one na državnoj razini, kao ni lokalne, ne poduzimaju ništa kako bi mladim ljudima pomogle riješiti stambeno pitanje. Umjesto da ulaže u gradnju stanova za najam, koji bi bili priuštivi svakom zaposlenom građaninu, hrvatska Vlada su�inancira kamate na kredite onima koji se odluči kupiti stan. Time se potpomažu samo dobrostojeći građani, sa stalnim poslom i dobrom plaćom, dok oni koji rade povremene i sezonske poslove, tom mjerom nisu obuhvaćeni. Osim toga, sredstva iz domene socijalne skrbi na ovaj način se ulažu u nečiju privatnu imovinu, što je posve nelogični i nepošteno. I, na koncu, stručnjaci već godinama upozoravaju da taj model potpore dovodi do daljeg rasta cijene nekretnina te one prosječnom građaninu postaju još nedostupnije.

Ukratko, divljanje cijena nekretnina rastače državnu, a vlast ne samo da problem ne rješava, nego svojim mjerama pogoršava stanje

Piše: Davor Ivanković

Zahrvatske novinare, kada su u Hrvatskoj u tijeku akcije i uhićenja, EU tužitelji velike su zvijezde. Jer oni u principu djeluju kada to propuste činiti, ili to čine presporo, kolege iz hrvatskog DORH-a. Zato naši mediji tako zorno prate sve faze postupka, od uhićenja do prebacivanja u pritvor. Istodobno, osumnjičenicima će novinari promptno prorešetati imovinske kartice, sve prethodne afere, zapošljavanja po obiteljskim i stranačkim kriterijima i pripadnostima. Sve te akcije prati političko atribuiranje tipa –HDZ-ov ministar, ravnatelj, HDZ-ov gradonačelnik, pročelnik. Osim kada je u pitanju zadnja od tih afera sumnjivog baratanja EU novcem, ona u Rijeci, gdje je takvo atribuiranje izostalo.

čito stoga što tu nema HDZ-a, nego je riječ o SDP-ovcima i ljudima naslonjenim na poslovanje sa SDP-ovim vlastima, koje drže vlast u Rijeci, kako se to u polušali voli reći, “od 1945.”. Upada u oči kako nikome od protagonista nije spomenuta ta političko-pripadnička atribucija “SDP-ov”. Kada se uzimaju izjave gradonačelnika čiji su ljudi upleteni i uhićeni, dakle riječkog

gradonačelnika Marka Filipovića, ni uz njegovo ime ne navodi se ono uobičajeno “SDP-ov” gradonačelnik. Niti se uz ime poduzetnika Đure Horvata spominje da je na izborima 2020. bio donator SDP-a (i zanimljivo, Domovinskog pokreta). To je sada nebitno. Što zapravo i jest nebitno, jer su važna njihova djela, odnosno nedjela ako se tako dokaže, a ne stranačka pripadnost.

To što sada ovdje vlada taj čudni novinar-

Kad se uhićuje HDZ-ovce, to je u naslovima, a kad se u središtu skandal nađu SDP-ovci, kao u slučaju sumnjivog baratanja EU novcem u Rijeci, takvo atribuiranje izostaje

ski pijetet oko političke pripadnosti uhićenih, međutim, baš bode oči. Jer, kada se uhićuje HDZ-ovce, to je u naslovima. Ovdje, dakle, vlada novinarska omerta, podignut je zid šutnje i izostala je politička prozivka i objava političkih veza s vladajućom strankom u Rijeci. Naprotiv, u nekim medijima na djelu je i namjerna manipulacija pa će neki izjavu mjerodavnog ministra Šime Erlića nasloviti s “HDZ-ov ministar o novim uhićenjima zbog EU fondova...”.

Čista kreacija tzv. Pavlovljeva re�leksa radi preusmjeravanja gađenja javnosti prema HDZ-u, a ne SDP-u. Jači je tu aktivizam nego žurnalizam. No, kako god to mediji prikazivali ili skrivali, činjenica jest da ljepljivi prsti nemaju stranačku iskaznicu, nego to dolazi s pozicijom vlasti i prilikom koju ona pruža. (Večernji list)

Clintonovo ukrajinsko pokajanje

Piše: Višnja Starešina

Bill Clinton je ispovjedio svoje grijehe ovih dana. Gostujući u Irskoj, bivši je američki predsjednik u razgovoru za irsku nacionalnu televiziju izrazio žaljenje i kajanje što je pomogao nagovoriti tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Leonida Kravčuka da 1994. godine Ukrajina odustane od prava na nuklearno oružje bivšeg Sovjetskog Saveza u korist Rusije. Dakako da su Clintonovo javno pokajanje odmah prenijeli ukrajinski mediji.

U vrijeme kada Ukrajina već eto više od godinu dana nastoji obraniti svoju slobodu ratom protiv ruskih osvajača, a iz ruskog se ratnog vrha sve češće čuje spomen nuklearnog oružja, Clintonove riječi upućene iz Irske melem su za ukrajinsku dušu.

I u nas je medijski zabilježeno Clintonovo javno ukrajinsko pokajanje. Kako i ne bi kad i mi još pamtimo jedan od njegovih “grijeha” iz devedesetih – kada je ono ujesen 1995. Amerika zaustavila HV i HVO pred Banjom Lukom. Mnogi znalci politike, ratovanja i međunarodnih odnosa u nas i u svijetu kasnije su to ocjenjivali kao veliku pogrešku, argumentirajući kako je trebalo pustiti hrvatsku vojsku da osvoji već ispražnjenu Banju Luku, izbije na Savu i srpski osvajački rat završi nedvosmislenim srpskim vojnim porazom. Ali što uopće znače ovakva žaljenja i pokajanja post festum?

Koja je njihova današnja težina? I koliko su drukčije odluke tada bile politički realne i uopće moguće?

Ne treba biti veliki politički mudrac da bi se vidjelo kako je ekskluzivno vlasništvo

Rusije nad sovjetskim nuklearnim potencijalom supstancijalno pomoglo Vladimiru Putinu u razvoju i provedbi projekta “ruskog svijeta”, poglavito u podčinjavanju Ukrajine, na čijem se teritoriju i nalazi(o) velik dio vojnih nuklearnih potencijala. Kao što je i zaustavljanje hrvatske vojske pred Banjom Lukom 1995. sačuvalo Republiku Srpsku. No da bi se razumjela priroda tzv. Budimpeštanskih memoranduma iz 1994. godine kojim su, uz jamstva SAD-a i UK-a, Ukrajina i Kazahstan predali (Jeljcinovoj)

Rusiji nadzor nad vojnim nuklearnim potencijalima na svome teritoriju, valja se vratiti u politički i geopolitički kontekst iz onog vremena.

Tada je glavno pitanje svjetskog poretka i svjetskog mira bilo kako osigurati mirnu tranziciju raspada Sovjetskog Saveza i iznad svega, kako osigurati nadzor nad njegovim nuklearnim vojnim potencijalima. Rusija je u tom procesu međunarodno potvrdila status glavnog nasljednika i skrbnika Sovjetskog Saveza, naslijedivši između ostalog i sovjetsku stolicu u Vijeću sigurnosti u UN-u i nadzor nad nuklearnim potencijalima. Ali, danas zaboravljamo da su to tada bile i politički realne odluke.

Zadržimo se na Ukrajini. Tadašnji ukrajinski predsjednik Leonid Kravčuk, s kojim su dogovarani Budimpeštanski memorandumi, stigao je na čelo “nezavisne” Ukrajine iz Agitpropa Sovjetskog Saveza i on sam je zastupao ideju da Ukrajina treba predati svoje nuklearno oružje Rusiji. Pitanje je je li to činio samo zato što je to želio ili i zato što je dobro poznavao Moskvu iznutra.

Naslijedio ga je također proruski predsjednik Leonid Kučma. Ukratko, stoljećima politički devastirana Ukrajina, čija je elita sustavno uništavana najgrubljim političkim inženjeringom, najprije carske Rusije, a potom komunističkog Sovjetskog Saveza, kapilarno vezana uz Moskvu, tada nije imala kapaciteta za istinsku neovisnost. Niti bi joj Rusija to dopustila.

Na drugoj strani, cijeli svijet je tada bio nemoćan zaustaviti ratni stroj Slobodana Miloševića i, u globalnim razmjerima minorne Srbije. NATO je imao kapacitet, ali nije imao mandat za djelovanje, a niti političku suglasnost Rusije koja je mogla nadomjestiti nedostatak mandata.

Bill Clinton u to je vrijeme bio novi predsjednik SAD-a. I taj naoko naivni hedonist postao je sjajni prezenter američke globalne ekspanzije. U vrijeme kada je Clinton postao pokrovitelj tada politički realnih Budimpeštanskih memoranduma o ruskom nadzoru na sovjetskim nuklearnim potencijalom, Rusija je uz tek poneka deklarativna protivljenja prepustila SAD-u da uz pomoć NATO-a završi rat i riješi proces raspada bivše Jugoslavije. A nekako paralelno, preko Partnerstva za mir, odškrinuta su vrata NATO-a europskim državama iz bivšeg sovjetskog komunističkog bloka. Clintonovo pokajanje zbog Budimpeštanskih memoranduma dogodilo se u trenutku kada je Finska postala članica NATO-a, a Ukrajini su izrijekom otvorena vrata.

A većina europskih država već se odavno oslobodila ruskog tutorstva i ušla pod NATO kišobran. Zato baš ne vjerujem u iskrenost Clintonova pokajanja. Više ga doživljavam kao potporu i ohrabrenje Ukrajini, koja danas ima kapacitet izboriti svoju slobodu i neovisnost od Rusije, s vojskom obučavanom na Zapadu, predsjednikom koji ne dolazi iz ruskog moskovskog Agitpropa, već iz “Plesa sa zvijezdama”, s obnovljenom nacionalnom elitom i presudnom zapadnom potporom.

I da, skupo to plaća. Kao što je i Hrvatska svoju slobodu skupo platila. I da, morat će se prilagođavati globalnim geopolitičkim interesima. Kao što se i Hrvatska morala. Ali u konačnici, nije li bolje zaustaviti vojsku pred Banjom Lukom 1995., nego vratiti se preko Haaga u Jugoslaviju deset godina kasnije? Jer i to je bila realno moguća opcija. Isto vrijedi i za Ukrajinu i Budimpeštanske memorandume. (Slo0bodna Dalmacija)

Za SDP-ovce drugi novinarski standardi

Vjerovati u Isusa Krista, Uskrsnuloga, znači vjerovati u život; ne samo u život poslije smrti, nego upravo prvotno u ovaj život ovdje i sada

Tekst: fra Petar LJUBIČIĆ

Uskrs je stvaran događaj, pravi susret s uskrsnulim Kristom. Stoga naše slavljenje Uskrsa nije samo sjećanje na povijesni događaj. Još manje je samo osjećajno doživljavanje uskrsnih običaja: pjesama, folklora. Naše kršćansko slavljenje Uskrsa jest životni dodir s uskrsnulim, uvijek živim Kristom. Da bi se s Uskrslim susreli potrebna nam je živa, osvjedočena i čvrsta vjera. Vjera u Spasitelja Isusa, Kralja mira, koji je pobijedio svako zlo i smrt i uskrsnuo da bismo mi imali život vječni. Živa i djelotvorna vjera pomaže nam u životu nadvladati sve poteškoće i kušnje i da budemo svjedoci Isusove pobjede nad grobom, grijehom i Zlim. Na mjestu je pitanje: Kakva je moja vjera u Uskrsloga. Jesam li istinski svjedok Isusove pobjede tamo gdje radim i živim?!

Naše slavljenje Uskrsa jest životna uklopljenost u Kristovo uskrsnuće. Mi se svaki put na euharistijskom slavlju svete mise susrećemo s uskrsnulim živim Kristom. On nam je to i obećao da će biti s nama kad god se u njegovo ime sastajemo. On i nama danas kao nekoć apostolima govori, kad im se je uskrsnuo živ pokazao u dvorani Zadnje večere. Znamo što je rekao apostolu Tomi, kad ga je pozvao da dodirne njegove rane. Živi, uskrsnuli Isus i nama govori kao i apostolima: “Mir vama!” On, Uskrsnuli želi unijeti svoj mir u naša srca, naše duše, u naše obitelji i u cijeli svijet. Svima nam je dobro poznato da su nemir, potištenost i nezadovoljstvo, nevolja i zlo našeg vremena. Isus se ukazuje svojim apostolima i oni su vrlo veseli. On ponavlja svoje riječi: "Mir vama!" i nastavlja: "Kao što je mene poslao Otac i ja šaljem vas." Predaje im vlast i šalje ih da naviještaju veselu vijest evanđelja. Zatim je dahnuo u njih i rekao im: “Primite Duha Svetoga. Kojima oprostite grijehe, opraštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.” Ovim riječima Krist nam je ostavio najdragocjeniji uskrsni dar – sv. ispovijed. Uskrsna je poruka, poruka života. Vjerovati u Isusa Krista, Uskrsnuloga, znači vjerovati u život; ne samo u život poslije smrti, nego upravo prvotno u ovaj život ovdje i sada. Svi mi

Neka duboka i trajna radost bude plod i našeg susreta s uskrsnulim Kristom!

želimo živjeti. A što je pravi život to možemo tek naslućivati, kad doznajemo za život Krista uskrsnuloga. Bog koji je Isusa Krista uskrisio od mrtvih, bio je s njim i u svim trenucima života. Isti je Bog i s nama, ne tek na kraju, nego neprestano u našoj svakodnevici. On je uz nas u svim našim slabostima i krhkostima. Uvijek je spreman ispuniti naš život svojom istinom, pravdom i ljubavlju. Uskrsnućem svoga Sina pružio nam je dokaz i dao razlog da živimo, otkrio nam je perspektivu svojega spasiteljskog plana. Plod susreta apostola s uskrsnulim Kristom bila je njihova radost: “Obradovaše se učenici vidjevši Gospodina.” Neka duboka radost i trajna bude plod i našeg susreta s uskrsnulim Kristom! Neka plod našega susreta s uskrsnulim Kristom u euharistijskom slavlju bude duboka, uskrsna radost namjesto žalosti i tuge; smirena sigurnost namjesto straha i nemira; živa, čvrsta vjera u uskrsloga Krista umjesto sumnja, dvoumice i kolebanja! Plod susreta apostola s uskrsnulim Kristom bilo je njihovo neustrašivo svjedočenje za Krista, njihovo naviještanje evanđelja, njihovo širenje Božjeg kraljevstva. Neka to bude plod i našega susreta s uskrslim Kristom u misnom slavlju, da i druge ljude, s kojima se susrećemo, učinimo dionicima uskrsne radosti.

Dok se Isus na uskrsno jutro prvi put ukazivao apostolima svi su oni bili zajedno, osim nesretnoga Jude i nevjernoga Tome.

Kad su apostoli pronašli

Tomu, uvjeravali su gu da su vidjeli uskrslog Gospodina. Kazaše mu: “Vidjeli smo Gospodina!” Toma ostaje zaprepašćujuće iskren i – nevjeran. – “Kolege, ubijte me, ali ne vjerujem. Uzmite mi to za zlo, ali ja ne bih bio ja, osoba, kad bih drukčije govorio. Ja ne želim biti iznimka, nego želim biti osobnost. Svi me osudite, ali ja nisam kadar vjerovati. Dosta sam izvaran u životu. Od sada samo očima vjerujem. Samo što rukama dohvatim i prstima opipam, samo to umom i srcem prihvaćam. Ja sam spreman, da me posve otpišete iz apostolskog zbora, ali ja bih lagao kad bih drukčije govorio. Priznam da sam tvrdoglav, sumjivac, skeptik, nevjernik, ali to je činjenica, a ne moja huja i hirovitost. Stoga, dok ne stavim svoje prste u mjesto Isusovih čavala, dok ne vidim uskrsloga

Isusa svojim rođenim očima, dok ne stavim ruku u njegov bok, koji je proboden na Kalvariji, ja ne mogu vjerovati. Ne mogu pa ne mogu. Ja mogu poći s vama, ali dok se pozitivno ne uvjerim, ne pristajem. Sve je za mene varka i obmana dok se �izički ne osvjedočim.”

Toma je uporan: “Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg od čavala i ne stavim svoju ruku u njegova rebra neću vjerovati!”. Toma ne vjeruje u Krista i njegovo uskrsnuće. Zna da je Isus mrtav, a mrtvi na temelju sveopćeg iskustva ne vraćaju se u život. Ovako smo i mi u opasnosti misliti. Tako su razmišljali Atenjani na Areopagu. Toma je imao sigurno svjedočanstvo apostola, učenika iz Emausa, Marije iz Magdale, ostalih žena, posebno Petra. Koja korist. Toma ne vjeruje ni Kristu ni apostolima. Vjeruje samo sebi i svojim očima. I nakon osam dana apostoli su bili skupa, a među njima i Toma. Isus dolazi ponovno k njima. Baš u pravi trenutak. Znao je Isus da Toma ne vjeruje. On zna koliko i kako mi vjerujemo. Odmah upravlja riječ Tomi: Priđi bliže i pogledaj

Uskrsli Krist nas poziva da povjerujemo u njegovo usksnuće, da odlučno i spremno kažemo: “Tvoj život, Kriste, bit će moj život!” Poziva nas da ga nasljedujemo, da naš život bude vjerna slika njegova života, da na njegovoj nauci i na njegovu primjeru formiramo svoje misli, svoje nazore, svoje osjećaje, svoje nade.

Blagopokojni papa Ivan Pavao II. proglasio je za cijeli katolički svijet, drugu nedjelju poslije Uskrsa Nedjeljom Božanskoga Milosrđa.

„Naime, po časnoj sestri svetoj Faustini Kowalskoj Isus je objavio svoju želju da se na prvu nedjelju poslije Uskrsa slavi svetkovina Božanskoga Milosrđa. Isus, u svojoj poruci, obećava da će svi koji toga dana prime svetu pričest (dakako, poslije dobre svete ispovijedi) primiti potpun oprost.

losrđe, šire njegovu slavu i ohrabruju druge duše da se pouzdaju u moje Milosrđe, neće doživjeti užasa na svome smrtnom času. Moje će ih Milosrđe štititi u posljednjoj borbi”. Isus još obećava da će kada se moli Krunica Božanskoga Milosrđa kod umirućega, taj primiti obećani oprost, da će se ublažiti Božja srdžba i neiscrpivo milosrđe obuzeti tu dušu.

mi ruke, stavi svoju ruku u rebra moja i ne budi nevjeran, nego vjeran. Toma će na to: “Gospodin moj i Bog moj!” Isus mu reče: “Budući da si me vidio, povjerovao si. Blago onima koji će vjerovati, a da nisu vidjeli!”

Ovaj „blago“ upravljen je i svima nama, svima vama koji čitate ove retke. Koje li radosti i sreće za svakoga od nas. Dobro reče Grgur I., papa: „Tomina je sumnja više pomogla našoj vjeri, nego vjera vjernih učenika!“ Uskrsli, živi Krist je ovdje među nama i svakome od nas kao i Tomi upravlja riječ: “Ne budi nevjeran nego vjeran. Blaženi koji ne vide, a vjeruju”.

To je milost otpuštanja zasluženih vremenitih kazna za grijehe, a ne otpuštanje same krivnje. Isus obećava da će toga dana izliti more milosti na one duše koje se približe izvoru Milosrđa i da će toga dana otvoriti sve slavine kroz koje teku Božje milosti. Isus dalje govori kako mnoge duše propadaju, unatoč njegovoj pregorkoj muci, i zato im pruža posljednje utočište spasenja. A to je svetkovina Božanskoga Milosrđa.

Isus je sestri Faustini dao i molitvu za ublaženje njegove srdžbe, a to je Krunica Božanskoga Milosrđa; i obećao je ovo: “Tko god bude molio Krunicu Božanskoga Milosrđa, doživjet će na svom smrtnom času moje veliko Milosrđe. Svećenici će ga pružati grješnicima, kao posljednje sidro spasa. Ako je netko i najokorjeliji grješnik – ako samo jednom izmoli tu krunicu, dobit će milost moga beskrajnog Milosrđa.

Neshvatljive milosti podijelit ću onima koji daruju povjerenje mome Milosrđu.

Sve duše koje časte moje Mi-

Isus preko sestre Faustine potiče: „Neka se sve duše s velikim povjerenjem približavaju moru Milosrđa. Grješnici će doživjeti opravdanje, a pravednici učvršćivanje u dobru”. I dalje joj kaže Isus: “Reci mojim svećenicima da će se okorjeli grješnici raskajati po njiho-vim riječima kada budu govorili o mome neiscrpivom Milosrđu. Onim svećenicima koji žive i proslavljaju moje Milosrđe, dat ću posebnu moć, pomazat ću njihove riječi i srca ću dirnuti onima kojima oni govore”. Jedne večeri sestra Faustina ugledala je u svojoj ćeliji Gospodina Isusa u bijeloj odjeći. On joj je rekao da naslika sliku prema onome što je vidjela, s potpisom: Isuse, uzdam u Tebe! I neka se preko te slike iskazuje pouzdanje u Božje Milosrđe, kroz molitvu i djela milosrđa prema bližnjima. Uz tu je sliku Isus dao obećanje: „Obećajem da duša koja časti ovu sliku neće propasti. Štoviše, kuće, mjesta i gradove gdje se bude častila ova slika, ja ću poštedjeti i obraniti”. Sveti otac Ivan Pavao II. rekao je na Trgu svetoga Petra u Rimu, 30. travnja 2000., pri proglašenju svetom sestre Faustine Kowalske: „A ti, Faustina, Božji dare našemu vremenu, dare Poljske cijeloj Crkvi, pomozi nam da shvatimo dubinu Božanskoga milosrđa, da ga živo doživljavamo i svojoj ga braći svjedočimo. Krist te je izabrao da cijelome svijetu navijestiš njegovo nedokučivo Milosrđe.”

Utrka s jajima, pikado, boćanje…, a on

Prekrasno vrijeme omogućilo je organiziranje različitih aktivnosti pa su se tako članovi grupa takmičili u nošenju jaja u žlici, pikadu, bacanju obruča i boćanju

Pripremila: Suzana FANTOV

Australsko-hrvatske društvene usluge organizirale su prošlog tjedna, 5. travnja, izlet u Gippsland za sve grupe društvene potpore koje djeluju pri ovoj organizaciji. Izletnici su posjetili tamošnju hrvatsku zajednicu u Hrvatskom klubu Gippslandu, u kojem su ih dočekali srdačni domaćini. - Prekrasno vrijeme omogućilo je organiziranje različitih aktivnosti pa su se tako članovi grupa takmičili u nošenju jaja u žlici, pikadu, bacanju obruča i boćanju. Nakon igre uslijedio je obilat i kvalitetan ručak, a potom se zasviralo i zapjevalo. Zahvaljujemo domaćinima na izuzetnom gostoprimstvu, sve je bilo za čistu peticu, a kako je to izgledalo pogledajte u paleti priloženih fotogra�ija. Grupe su se u ranim večernjim satima sretno vratile svojim kućama - istaknuli su sretni izletnici i njihovi voditelji u svojoj zahvali.

Iskrenu zahvalu uputili su i domaćini, Upravni odbor Hrvatskog kluba Gippslanda, koji su s veseljem dočekali svoje goste u svojoj maloj, no snažnoj zajednici koja kroz sve svoje aktivnosti čuva i ponosno pronosi hrvatsko ime u ovom dijelu Viktorije.

Dan za pamćenje!

Pripreme za ručak

Nezaobilazna harmonika

Druženje u zelenilu ispred Hrvatskog kluba Gippslanda

Utrka s jajima u žlicama

Prigrlimo Isusa koji pati i umire na križu kako bi dočekali uskrsnuće

Ante Padovanskog - Geelong: pros�ranje svećenika čitavom dužinom �jela na Veliki petak znak je najdubljega sagnuća pred tajnom smr�, ali i vjere u Isusovo otkupljenje i naše 'uzdignuće'

HKC

Iako su se potvrdile brojne najave prognostičara o najhladnijem Uskrsu u posljednjih 80 godina, uskrsno jutro donijelo je radost i svjetlo koje je zasjalo Kristovim uskrsnućem

Pripremila: Suzana FANTOV

Cvjetnicom je prošle nedjelje započeo Veliki tjedan – vrijeme koje se izvana čini kao tjedan tuge žalosti, a iznutra je tjedan koji svojim hodom prema pobjedi, ljubavi koja se rađa u rasplamsanom Uskrsu, donosi snažan optimizam, nadu.

Hrvatski katolički centri i zajednice u Australiji euharistijskim su slavljima obredima obilježili Veliki tjedan, počevši od Velikog četvrtka - Misom večere Gospodnje kojom je započelo Vazmeno trodnevlje.

Na otajstven se način proslavilo i obnovilo ustanovljenje euharistije i svećeničkog reda.

U nekim od hrvatskih katoličkih centara tijekom Mise večere Gospodnje župnik je oprao noge dvanaestorici muškaraca, u spomen na Isusov čin na Posljednjoj večeri s dvanaestoricom apostola.

Na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti, kršćani diljem svijeta, pa tako i hrvatski vjernici u Australiji, sjećali su se Isusove teške nasilne osude, muke na koncu same smrti.

Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa

nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu samoga sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. U poslijepodnevnim satima, kada je Isus izdahnuo na križu, brojni hrvatski vjernici su se okupili u crkvama na slavljenju obreda Velikog petka: čitanju Muke, poklonu i ljubljenju križa te sv. pričesti. Velika subota, 8. travnja, bila je dan tišine i molitve. Gdje je to bilo moguće, priredilo se uprizorenje Isusova groba kraj kojeg se puk mogao zadržati kako bi u molitvi postu razmišljao o Isusovoj muci, smrti silasku u podzemlje. Posebno uređeni Božji grob dio je tradicije Crkve koja u svojoj tradiciji čuva veliko blago.

Tako je za Veliku subotu karakteristično Vazmeno bdjenje kada su se vjernici okupili oko ognja kojeg su kasnije svećenici blagoslovili. Tim plamenom upalila se uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista.

Upravo tim bdjenjem vjernici su započeli slaviti Uskrs.

Krist je na sebe uzeo svu bol, sve nepravde sve grijehe svijeta koji su se slili u njegovo srce. No, u nedjelju, 9. travnja, iako su se potvrdile brojne najave prognostičara o najhladnijem Uskrsu u posljednjih 80 godina, uskrsno jutro donijelo je radost i svjetlo koje je zasjalo Kristovim uskrsnućem.

Donijelo je toplinu neugasive nade vječnog života za sve one koji idu Isusovim putem, a na koji nas je sve pozvao.

Prve čes�tke za Uskrs nakon Vazmenog bdijenja, HKC Summer Hill

Velika subota, HKC Summer Hill HKC Springvale, Veliki četvrtak

Veliki četvrtak, HKC sv. Ante, Summer Hill

Veliki četvrtak, HKC sv. Ante, Summer Hill Pučke pobožnos� - nošenje hrane na blagoslov

Vazmeno bdjenje u HKC-u sv. Ante Padovanskog - Geelong

Veliki četvrtak, HKC sv. Ante, Summer Hill: pranje nogu 'apostolima' - primjer kršćanima da se znaju ponizi�, posvjedoči� ljubav bi� spremni na služenje

Veliki četvrtak, HKC sv. Ante, Summer Hill

sv.

HKC sv. Ante Padovanskog - Geelong, obredi Velikog petka

Velika subota, dan �šine i molitve - HKZ Cli�on Hill

Uskrsnu kako je rekao! - HKZ Cli�on Hill

Uskrsno svjetlo – HKZ Cli�on Hill

HKZ Cli�on Hill: nedjeljnja sv. misa – Uskrs

HKZ Cli�on Hill, uskrsna nedjelja

HKZ Cli�on Hill, Veliki petak

HKC Springvale, Veliki petak

HKC Duha Svetoga - Springvale: Drvo križa (križ) je za kršćane, prema liturgiji, 'drvo slavno' koje podsjeća na Isusovu muku i smrt; Isusov i naš raspoznajni znak odnosno znak vrhunske Božje ljubavi

HKC sv. Ante Padovanskog - Geelong: obredi Velikog petka – ljubljenje Križa

Isusov grob, HKZ Cli�on Hill

Croatian Emigrants Sent Record 5.1 Billion Euros to Relatives in 2022 - 20% Surge

Despite expectations of a decrease in foreign payments due to weakening emigration waves, Croatian emigrants sent a record-breaking 5.1 billion euros to their relatives living in the country in 2022, an increase of 880 million euros or 20.6 percent compared to the previous year. This rise in “personal remittances” was largely due to a surge in “employee compensation,” including the income of seafarers, daily commuters to neighboring countries, and other

temporary workers abroad, which saw an increase of 23.8 percent, reaching 2.7 billion euros.

Emigrants in traditional destinations such as Germany, Switzerland, the USA, and Italy also contributed to the rise in “personal transfers,” with a 17.1 percent increase, reaching 2.4 billion euros. The good employment conditions in the countries where emigrants are based, including better salaries in de�icit occupations and a growing trend of Croats seeking work

in neighboring countries, are some of the reasons for this unexpected trend.

According to the Croatian National Bank (CNB), the country has a relatively large net in�low of personal remittances compared to other nations with signi�icant migration histories, with their share in GDP reaching 6.8 percent in recent years. The CNB expects this trend to continue, especially with Croatia’s entry into the Schengen area, which is likely to increase daily migration of workers.

Moreover, remote work is on the rise, with more Croatian citizens working for foreign companies or returning to Croatia to work for these companies through an employment contract or by establishing their own company. Research shows that younger generations value �lexibility and remote work options, with 70 percent of younger Croatians changing jobs within two years and the majority preferring to work remotely even for foreign

Iam writing this letter to you, prompted by your position on Bleiburg and the events surrounding the commemoration of hundreds of thousands of unarmed people and disarmed Croatian victims of Bleiburg, as well as countless death marches, whose fate was the horri�ic torture and death at the hands of the Yugoslav communists and Greater Serbian forces during the peace that ensued at the end of World War II. Unfortunately, Croatian Communists also participated in this massacre. In the long centuries-old history of our shared state of Austria-Hungary, Austrian and Hungarian emperors were also Croatian kings. Croatia was the bulwark of Christianity (Antemurale christianitatis), where we Croats defended you, not only as the state of Austria but also as the imperial and royal authority in Vienna, four times.

Nikola Šubić Zrinski saved you twice from the onslaught of the huge Ottoman army towards Vienna. The third time, Nikola Jurišić stopped the Ottoman army of approximately 150,000 warriors who were heading towards Vienna under Kiseg, and the fourth time, Croatian Ban Josip Jelačić Bužimski saved the imperial and royal authority when an anti-imperial revolution broke out in Vienna aimed at toppling the Emperor and his Austro-Hungarian state.

We did all of this at a time when we Croats could not love you because of your behavior towards us, but we remained loyal to you like the most faithful dog. You martyred the Croatian political giants Zrinski and Frankopan with a painful death in Vienna’s New City just because they tried to seek a little more Croatian autonomy and freedom. You looted and con�iscated their castles and entire property and destroyed their families. And yet, we remained loyal to you.

After the assassination of Archduke Franz Ferdinand and his pregnant wife So�ia in Sarajevo, you went into a senseless war, provoking a global war con�lict instead of consolidating the Croatian lands and giving them equal status with Austria and Hungary. That would have been the greatest punishment for Serbia! Had you done that, there would have been neither the First World War nor the fall of Austria-Hungary and its empire. And

maybe there would have been no Second World War.

When Hitler and the German army entered Vienna, a million-strong mass of Austrians welcomed him with shouts and screams of “Heil Hitler,” raising their right hands in a fascist salute, still calling him “Dol�i, Dol�i!” Many Austrian young men donned German military and SS uniforms and, as true Nazis, drove out the Slovenes from Slovenia. And yet, you never considered yourselves to be Nazis, not even today, but you attribute that label to a small martyr Croatian people. A people who, in fourteen centuries of their existence, have never conquered foreign territories under their own banner and, during the Second World War, defended their country against brutal enemies - Greater Serbian forces and communism, as well as Italian fascism and German Nazism (as Croatian partisans - non-Communists!).

“To the Croats, the greatest martyrs and victims, you have handed over together with the English, communist, and Greater Serbian knives, when in peace after the end of the war, starting from Bleiburg and all the way to numerous death marches, every sixth Croat was killed by a martyr’s death. An in�inite number of civilians, families with children, women, elderly, sick and wounded were killed, and you call us - Nazi scum. It is not at all surprising, just like they shouted for Jesus - Crucify him, because if he was innocent, he would not have been arrested. That is the motto of your actions. The Dance of Death, like in Bleiburg, will dance in Russia, Ukraine, China, North Korea, in all those other countries where the godless Reds (more like wild beasts than humans) have sown countless mass graves, throughout the vast expanse of the former USSR, China, Mongolia, Albania, Hungary, Yugoslavia, Cuba, Cambodia and many other countries in the world. They all have their small, large, and very large multi-million Bleiburgs. Will you also prohibit their pious people from gathering for prayer, from remembering their martyrs and their tragedy? Will you also call them Nazi scum? In vain, you classify yourself on the side of evil, on the side of murderers, because these are the bones that St. John the Apostle mentions in his biblical work Revelation or Apocalypse. If you are democrats, stand on the side of the victims, regardless

of who their mass murderer is. Here, I also make a great objection to the Catholic Church in Austria, especially to its bishops... Will you also say to those peoples when they visit their Bleiburgs, that they are Nazi scum? If anyone in this situation is Nazi scum, it is Austrian politics. It was seen how they treated the peaceful faithful people in the �ield. The police of�icers you sent to make peace - were true political savages. Why don’t you tell the Poles when they visit the Katyn Forest, where they pray, light candles and lay wreaths on the bones of their beloved and closest martyrs? Will you also call them Nazi scum?!”

For clari�ication, I will state several historical truths that are not at all disputed by Croatian or Yugoslav historiography:

1. In March 1945, Tito sent the following order to all party committees and military unit commissars: “In these days, there will be an opportunity for the Communist Party of Yugoslavia to take power over the entire state. This opportunity will last only a few days, and maybe only a few hours, and if we do not liquidate all our enemies during that time, this opportunity will be lost forever.” From this quote, we can see that there was no preparation for revenge, but rather that Tito was preparing for a strategic takeover of power by committing a crime.

2. Furthermore, he announced to all opponents of his regime “that in the new communist state, the light of day will be seen only as long as it takes to reach the nearest pit.”

3. General Kosta Nađ, in the Belgrade weekly “Reporter” of January 13, 1985, said: “One hundred and �ifty thousand opponents of the regime fell into our hands, and “naturally” we liquidated them in the end. I immediately informed Tito about this “success.”

4. Milovan Đilas, on the other hand, said: “Croats had to die so that Yugoslavia could live, because the evil we in�licted on the Croats is not known in the entire history of European civilization. These people were mostly innocent, illiterate peasants, and they did nothing to anyone.”

5. From Aleksandar Ranković’s report to the Belgrade Assembly in February 1951, as the head of military and secret police, we can read: “Between 1945 and 1951, 3,777,776 prisoners passed through our prisons (this number is obviously rigged, �ive

Public pro republic of

M. Prpa (Codex moralis croaticum Croatian Moral Code)

weeks in a row, it can never be obtained), while we liquidated 586,000 enemies of the people, of whom 500 thousand were Croats.”

It is known that communists worldwide are responsible for 150 million victims!

Yes, it is known that communists worldwide are responsible for 150 million victims.

Whatever you may think - not a single one of their criminals has been punished for it. And every now and then they have public parades under the �ive-pointed star, and Austria doesn’t get upset about it. You have never

considered that provocateurs paid by leftists perform at the Bleiburg commemorations, wearing fascist symbols and Ustasha caps. The same thing happens at big football matches, where enemies of Croatia draw a huge swastika or crooked cross on the football pitch in Poljud, and there are countless similar provocationsjust to portray Croatia as a fascist country and government. Your bishops are well aware of this provocation, so we do not understand their actions regarding the commemoration. Therefore, Austrian gentlemen, and you who call yourselves

Europeans, you must know that we commemorate communist and Great Serbian victims, and you cannot force us to commemorate our terrible killers because of false anti-fascism in Croatia. The Croatian people have suffered a deadly wound from which they have not recovered even after 73 years. Less than 0.1% of the victims were criminals.

“When there is no freedom, sadness rules, the winds of joy die, and the breeze of darkness envelops souls. The absolute sovereignty of the people is the greatest �lag of their freedom.”

test to the Austria

Come Celebrate with us - Ajde dođite!!!

2023 Adelaide Tourney Update

Stela KRIVIČIĆ – CST23

Director

The Adelaide Croatia Raiders Soccer Club, alongside the Croatian Sports Centre SA are so proud and excited to host the annual Australian and New Zealand Croatian Soccer Tournament from Thursday September 28th – Sunday October 1st, 2023. The four day tournament is the largest soccer tournament in Australia, and we are anticipating up to 60 teams to participate and six – eight thousand supporters, family and friends to attend the event over 4 days travelling in from all around Australia and New Zealand.

The tournament is about so much more than just ‘soccer’ - it’s the biggest event on the Australian Croatian events calendar. It will feature a Gala Evening at the world famous Adelaide Oval, a Family Fun Day for children, an open air mass, a Ladies’ Luncheon under our own olive grove showcasing South Australian Croatian produce and wines. It will also include three evening events starting from Thursday night featuring Croatian bands from around Australia and maybe even a surprise or two! Our tournament will be the �irst tournament ever where there will be nine pitches all in one location and soccer games will be played under lights on Thursday and Friday nights on seven of these pitches.

Adelaide Croatia Raiders Soccer Club were privileged to be chosen by FIFA as a Team Base Camp for the China Team who will be

Happy 70th Anniversary Melbourne Knights from Croatia

Robert GOJEVIĆ

How did your move to Melbourne Knights come about?

Ever since I remember, I was involved with the club as a supporter and then as a junior/youth player. At the time was captaining the Youth team, the Knights celebrated their most successful years. After a pretty serious stress fracture in my foot had put me on the sidelines for a year, played for St. Albans Dinamo together with Mark Šilić. A successful season there led to a return to Melbourne Knights.

Do you remember your �irst appearance?

My second goal was away at South Melbourne (a 1-3 loss), an individual run and shot from outside the box. The third was memorable as it was against Perth Glory (a 2-2 draw) in front of a large crowd at Perth Oval. I sprinted half the ground into the box to meet a Mark Šilić cross. Finally, I recall scoring from a volley from outside the box in a night Cup game vs Carlton that went right in the top corner.

Who were your coaches whilst you played for Melbourne Knights?

Mirko Bazić, Vid Horvat, Josip Biškić and Vlado Vaniš

Which club did you enjoy playing against the most?

South Melbourne as the atmosphere was always great. There is nothing better than a local derby.

Who was the most talented player you played with at Melbourne Knights?

Amongst many talented players I’d say Mark Viduka and Mark Šilić

Which trophies did Melbourne Knights win whilst you played for the club?

Whilst I was with the Youth team the Club won everything, a truly golden generation.

When did you play your

last game for Melbourne Knights and against which club?

During the 2000/1 season against Eastern Pride.

From 1 to 10, how would you rate your time at Melbourne Knights and why?

It was my childhood dream to play for the club and I achieved my goal. I experienced all the high’s and low’s you could possibly experience as a young player trying to break into the senior squad.

My senior playing days were not very successful for the club but overall I would have to give my experience an 8/10.

DEFENCE/MIDFIELD – 1982-1985, 1988)

(NSL 48 games, 6 goals; State League 45 games, 6 goals; Ampol Cup 15 games, 2 goals; State League Cup 4 games, 1 goal; NSL Cup 8 games; Dockerty Cup 10+ games.

participating in the upcoming FIFA Women’s World Cup. FIFA chose 14 clubs from around Australia, and we were one of the clubs.

A Team Base Camp is the “home away from home” for teams and includes exclusive use of our facilities. As part of the facilities upgrade, we installed high speed NBN and an extensive network of brand new Wi-Fi transmitters which will mean our EFTPOS terminals will be extremely fast when using ‘tap and go’ for any transaction you make - at any location for the duration of the tournament. We will also cater for those who can’t tap and go and prefer cash, there will be tokens available. An incredible amount of time and effort has been spent on upgrading our facilities including our pitches; which are looking ‘pitch perfect!’

We see the Croatian Soccer Tournament as a celebration of the entire Croatian community in Australia and New Zealand and the biggest Croatian community

event outside of Croatia, and we are looking forward to seeing so many of our fellow Croats in Adelaide later this year. We are extremely grateful of all the sponsors who have come onboard so far to help us make this year’s tournament one to remember. In the coming months we will acknowledge them. A big shout out to our Croatian graphic designer who has spent countless hours already designing our tournament logo and preparing our marketing material. We are extremely thankful to have Leo Tolo as part of our team, check out his work at –Motiv Brand Design - motiv. com.au

If you have any queries in relation to the tournament, accommodation, or general enquiries, please contact us directly via our dedicated email - tournament@ crosportscentre.com.au or ‘Follow us’ on Facebook, Instagram or Twitter, just search for: CSTADL2023 Come Celebrate with usAjde dodite!!!

My �irst appearance for the seniors was as a 16 year old substitute in a Dockerty Cup match against Port Melbourne (5-0) at Olympic Park. My �irst NSL appearance was in 1993/4 as a substitute against Morwell Falcons at Somers Street. I played in the curtain raiser with the Youth team and Mirko Bazić asked for 3 players to sit on the bench in the senior game. I came on at half time and played as a striker, we were losing 0-4 and I scored a tap in from Josip Biškić’s assist. We lost 3-4.

Your most memorable game for Melbourne Knights?

Against South Melbourne in front of the largest recorded crowd at Somers Street. The reason for the massive crowd was the guest appearance of former Liverpool and England international Peter Beardsley. Unfortunately, we lost the game 0-4.

Your most memorable goal scored for Melbourne Knights?

All my goals were memorable as there were only a couple so I will have to mention them all. The �irst was that already mentioned goal against Morwell.

PAUL MAGDIĆ (DEFENDER/MIDFIELDER – 1991/2, 1993/4, 1998-2001)

NSL 46 games 3 goals, Dockerty Cup 2 games

Robert GOJEVIĆ

How did you end up playing for Melbourne Croatia?

Through Mr. Željko Sabo, I received an offer to play for Melbourne Croatia. At the time, I was playing for BSK in Slavonski Brod, and I accepted the offer right away, while also convincing Josip Biškić to accept as well.

Do you remember your �irst game?

I entered the game alongside Biškić against Frankston City (1-1) in an away State League match at the beginning of the 1982 season.

What was your favourite game for Melbourne Croatia?

De�initely the 1985 Dockerty Cup �inal against Preston Makedonija at Olympic Park, when we won 2-0.

What is your favourite goal that you scored for Melbourne Croatia?

It wasn’t exactly for Melbourne Croatia, but the bicycle kick goal scored for Croatia against England in the 1984 Nation’s Cup �inal was my favourite. I also remember the goal against Preston Makedonija in the 1984 National League and the headed goal in the Buffalo Gold Cup �inal against Heidelberg United.

Who were your coaches while playing for Melbourne Croatia?

McArthur, Zemunik, Kiš, Gardiner, Cumming, Hennessey, Vržina, Kapetanović, Ble-

iburg, Wallace - of all of them, John Gardiner was the best in my opinion.

Which club did you most enjoy playing against?

Preston Makedonija, and I also did well against two Brisbane clubs - City and Lions.

Who was your best teammate while playing for Melbourne Croatia?

We came to the club together, but I really think Josip Biškić was the best. I also remember our goalkeeper Peter Blasby and forward David Brogan.

What trophies were won while you played for Melbourne Croatia?

State League Cup in 1983 (against Green Gully 4-0), and two Dockerty Cups - 1983 (against Box Hill 4-0) and 1985 (against Preston Makedonija 2-0).

When and against whom did you play your last game for Melbourne Croatia?

If we don’t count the only game I played in 1988 against JUST (0-0), then my last game was actually the victory in the 1985 Dockerty Cup �inal against Preston Makedonija. On a scale of 1 to 10, how do you rate your time at Melbourne Croatia?

10! The three proudest parts of my life are my family, my participation in the Croatian War of Independence as a lieutenant (I was in the Croatian Army from 1991-1996, wounded) and playing for Melbourne Croatia in the 1980s.

Dandy City Records Back to Back Wins with Convincing 4-0 Victory over Langwarrin

Zoran Juraj SABLJAK

Photos Dražen JURINA

After a series of disappointing results, Dandy City has �inally started to �ind their form, securing back-toback wins with a convincing 4-0 victory over Langwarrin. In a wild and wet match last Saturday, Dandy City showed their fans what they were capable of by defeating one of the top teams in the league.

The match got off to an explosive start for Dandy City, with Damian Iaconis scoring a goal in the 3rd minute of the game. Despite Langwarrin’s best efforts, Dandy held onto their lead, and the score line remained 1-0 at halftime.

In the second half, Dandy City continued to dominate, with Iaconis scoring his second goal of the night in the 51st minute. Brady Quinn then put the game out of reach for Langwarrin with a goal in the 71st minute, before Nicholas Hamakiotis sealed the deal with a brilliant goal from a freekick in the 92nd minute.

With this victory, Dandy City has moved up to 7th place on the ladder and amazingly is only �ive points away from the top spot. This is a signi�icant improvement from their previous performances and has given fans hope for the rest of the season.

Dandy City will be looking to continue their winning form when they face Brunswick Juventus this Friday night. The match will kick off at 8:30 PM at the CB Smith Reserve. With Brunswick languishing towards the bottom of the ladder, Dandy City will be hoping to secure another victory and climb even higher up the table.

Sydney United 58 earned a hard-fought 1-0 win over Blacktown City in the National Premier Leagues NSW Men’s on Easter Saturday at the Sydney United Sports Centre, thanks to a late goal from Patrick Antelmi. Despite Blacktown City dominating the game in the �irst 20 minutes, it was United 58 who walked away with all three points in what was a thrilling end-to-end encounter.

Blacktown City started the game on the front foot, with Travis Major hitting the upright in the opening minute of the match. The visitors continued to pile on the pressure, with Adam Berry forcing a smart save from United 58’s keeper, Danijel Nizić. However, United 58 always looked dangerous on the counter, with Antelmi using his pace to create opportunities for the home team.

Grant Lynch had a chance to put Blacktown City ahead in the 18th minute when he received a free-kick on the edge of the area, but he blasted his shot over the bar. The visitors had several other chances to take the lead in the �irst half, but they were unable to �ind the back of the net.

United 58 came out �iring in the second half and almost took the lead through a swirling shot-cum-cross that almost caught Blacktown City’s goalkeeper, Tristan Prendergast, out. However, it was Blacktown City who continued to dominate the game, with Lynch pulling yet another tremendous save out of Nizić.

Despite Blacktown City’s dominance, it was United 58 who broke the deadlock in the 72nd minute when Antelmi smashed home a rebound from a Matthew Bilić shot that Prendergast had saved. The home team looked to kill off the match in the closing moments, with Blacktown City pushing for an equaliser but leaving gaps at the back for United 58 to exploit.

Nizić starred in a Man of the Match performance, making several crucial saves, including a point-blank

Sydney United 58 Secure a 1-0 Win Over Blacktown

header from Blacktown City substitute Charles Mendy in the 83rd minute. The save proved to be the �inal telling moment of the game, as United 58 held on to secure a valuable three points.

The result sees United 58 move up to �ifth on the ladder, while Blacktown City remain in sixth position. This Sunday the 16th of April United will travel to Albert Butler Memorial Park where they will face Wollongong Wolves. Kick-off for this game is scheduled for 15:00.

Melbourne Knights Celebrate 70th Anniversary with Victory in Derby Against Warriors

Melbourne Knights mar-

ked their 70th anniversary with a 3-2 victory over North Geelong Warriors in a festival-like atmosphere. The game resembled more of a carnival than a football match with live music, singing, plenty of food, and kids rides to keep the fans entertained.

The Knights were determined to bounce back after a 3-0 loss to Avondale FC a week earlier, and they did so in style. Corey Sewell scored the �irst goal of the match to give the hosts an early lead. In the 40th minute, Ciaran Bramwell doubled the Knights’ lead with a neat �inish following a series of one-touch passes.

The Knights took their 2-0 lead into the halftime break and quickly added to their tally in the 54th minute through a wonderful curling shot to give the hosts a 3-0 lead. The Warriors did have some joy in the 66th minute, albeit through an unfortunate own goal from the boot of Joe Franjić to make it 3-1.

The Knights suffered a late scare in the last minute of added time when Luke Živčić scored to make it 3-2, but the �inal whistle was blown seconds after the restart, securing the victory for the home side.

It was a be�itting victory for the Knights to mark their 70th anniversary, and the fans left the ground with smiles on their faces. For the Warriors, it was their seventh straight league defeat, and

Dinamo Suffers Third Consecutive Loss Against Sharks

Rob Cruse Photography

Dinamo St Albans’ poor start to the 2023 season continued as they suffered their third consecutive loss against Port Melbourne Sharks last Saturday. Despite their best efforts, Dinamo were unable to overcome Port Melbourne’s strong defence, eventually losing the match 2-1.

they have a lot of work to do to turn their fortunes around.

The Knights will be looking to build on this victory in their next game, which is an away match against Moreland City CB Smith Reserve on Saturday, April 15th, with kick-off at 15:00. The Warriors, on the other hand, will face Dandy Thunder at home on the same day and at the same time.

Port scored the �irst goal late in the �irst half, giving them a crucial lead going into the break.

Dinamo tried to mount a comeback in the second half, but Port doubled their lead in the 53rd minute, making it even more dif�icult for the

visitors to make a comeback. Dinamo captain Michael Grgić scored a goal in the 63rd minute, providing some hope for the team, but it was not enough to change the outcome of the game. The loss leaves Dinamo St Albans in 11th position on the ladder, with just one win for the season so far. Despite the disappointing result, Dinamo St Albans will have to regroup quickly as they prepare to face Altona Magic in another away game at Paisley Park this Friday night April 14th. The match is scheduled to kick off at 20:30, and Dinamo will be looking to secure a much-needed win to turn their season around.

Zoran Juraj SABLJAK

Zoran Juraj SABLJAK

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

U tradicionalnoj igri, tucanju uskršnjim jajima, okušali su se oni najtjecateljskog duha koji se već godinama posebno pripremaju za tu uskršnju igru

Pripremila: Suzana FANTOV

Nakon sv. mise u HKZ-u Clifton Hill na kojoj su u nedjelju blagoslovljene košarice s hranom i kojom je svečano proslavljen Uskrs, mnoštvo vesele djece dodatno je razveselio i uskršnji zec koji je sa sobom donio punu košaru s čokoladnim jajima!

Tako je tradicionalna potraga za uskršnjim jajima ove godine ipak priređena u drugom obliku, trebalo je samo pronaći – zeca!

Zbog lošeg vremena - velike kiše i ledenog vjetrasvečana sv. misa služena je

Ovo jaje iz ljubavi se daje!

u natkrivenom dijelu ispred župnog ureda Hrvatske katoličke zajednice.

U tradicionalnoj igri, tucanju uskršnjima jajima, okušali su se oni najtjecateljskog duha koji se već godinama posebno pripremaju za ovu uskršnju igru.

Razgovarajući s nekima od iskusnih natjecatelja, doznali smo kako i u ovoj igri postoje "mali trikovi", koje i vama otkrivamo: čvrstoću jaja možete testirati tako da ga tapnete zubima. Kvalitetno jaje izazvat će lagan, visoki zvuk, dok će slabije zvučati prigušeno. Kad tucate, nastojte da vam protivnik pogodi palac!

Nekada u ovoj igri bude i "sitnih prijevara", no prošle nedjelje sve je bilo fair-play: vlasnici pisanica razbijenih ljuski jednako su se veselili kao i oni koji su proglašeni pobjednicima!

BIH IMA NAJVEĆU STOPU NEZAPOSLENOSTI U EUROPI

Apsurd bh. današnjice je da BiH prednjači po stopi nezaposlenosti u Europi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstva

Prema ekonomskim prognozama MMF-a za 2023. godinu, BiH ima najveću stopu nezaposlenosti, iznad 17 posto. Slijede Sjeverna Makedonija (15 posto) i Španjolska (12,7 posto). Ove stope nezaposlenosti više su nego dvostruko veće od projekcija za razvijene ekonomije u Europi.

Na globalnoj razini Južna

Afrika imat će najveću stopu nezaposlenosti u svijetu 2023. godine, koja se procjenjuje na 35,6 posto.

Podatak za BiH ne bi bio čudan da gotovo na svakom poslovnom objektu ne stoji natpis “tražimo radnika” i da se na entitetskim zavodima za zapošljavanje ne nalazi 350.000 nezaposlenih osoba te da BiH nije počela uvoziti radnu snagu. U FBiH je na evidenciji 285.000 nezaposlenih, a u RS-u 64.000. Apsurd bh. današnjice je da BiH prednjači po stopi nezaposlenosti u Europi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstva.

Sa službenim pokazateljima u BiH očito nešto ne štima. - Ti podaci na zavodu su �iktivni. Ne mogu jamčiti da 50 posto radnika nije prijavljeno zbog bene�icija, zdrav-

Nedavno objavljeni podaci govore kako je prosječna plaća u BiH 619 eura, dok je, primjerice, u Hrvatskoj 1094 eura, Srbiji 700 eura, a u Sloveniji gotovo 1400 eura

Snajnižom prosječnom plaćom i najvišim cijenama osnovnih životnih namirnica BiH je, kada su u pitanju zemlje regije, najnepovoljnija za život, a stanovništvo ove zemlje ima najmanju

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Najvažnija stvar

Na burzama senalazi 350.000 nezaposlenih, a nema tko raditi

stvenog osiguranja i socijalnog davanja. Imate podatak da radnici borave u Njemačkoj, Hrvatskoj, a vode se kao da su nezaposleni u BiH i kad tražite radnika, nema ih dovoljan broj - kazao je za BHRT Suad Ećo iz Udruge poslodavaca FBiH. Sličnog mišljenja je i njegov kolega iz drugog entiteta.

- Mislim da nije stvar da ne žele raditi, već rade na drugom mjestu, u sivoj zoni, privatno ili u poljoprivredi, a na zavod dolaze samo da bi dobili socijalna davanja od države. Sigurno se nekoliko tisuća traži, ali to nije jednostavan postupak, dok sve papire završite, dok ih primite, uhodate... - kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a. Nažalost,

ključni čimbenik pada broja nezaposlenih koji često možemo čuti od predstavnika institucija i političara, nažalost, nije njihovo zapošljavanje, nego njihovo iseljavanje.

Odlaze oni koji mogu, žele i spremni su raditi, na zavodima ostaju oni koji nisu konkurenti na tržištu rada ili su nekvali�icirani, prekvali�icirani za potrebe tržišta ili iz nekih razloga ne žele zasnovati radni odnos.

Ekonomist Faruk Hadžić smatra da je situacija jako zabrinjavajuća te da je nužna hitna reakcija vlasti glede reforme tržišta rada. - Imamo paradoksalnu situaciju, a to je da na evidencijama službi za zapošljavanje imamo veliki broj nezaposlenih osoba, a da opet poslodavci traže

uvoz više od 30.000 radnika jer određene pro�ile ne mogu naći na evidencijama. Gotovo je nemoguće da FBiH ima više od 284.000 nezaposlenih na evidencijama. Jedan od razloga zbog čega imamo veliki broj registriranih nezaposlenih osoba, a u praksi nemamo ni približno isti broj, jest korištenje usluge zdravstvenog osiguranja osoba koje su na evidencijama nezaposlenih osoba. Jedan od prijedloga koji treba aktivno zagovarati, a potrudit ću se da budem jedan od takvih, jest da se svim građanima omogući da imaju obvezno osnovno zdravstveno osiguranje, ali da se onda razdvoji tko su aktivni tražitelji posla i da znamo stvarnu razinu nezaposlenosti - ističe.

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH i član Povjerenstva za nadzor nad Obavještajno sigurnosnom agencijom (OSA) kaže:

„Zaboravili su neki da je došlo do promjene na čelu OSA-e, da je sada direktor Almir Džuvo, a mogu misliti kakva salva optužbi bi bila da je još Osmica! OSA je morala imati informacije u roku od dva sata jer je jednostavno utvrditi porijeklo takvih poruka, ne samo u ovom slučaju već i u sličnim ranije.

Prijetnje Nikšiću i Konakoviću služe da se obavještajnim metodama satanizira SDA i politika koja je prepreka nekim međunarodnim faktorima da se OHR i institucija Visokog predstavnika u BiH zamijeni tihim protektoratom Srbije i Hrvatske nad BiH i modelom regionalne kancelarije za stabilnost u BiH koju bi činili Hrvatska, Srbija i Turska. Znamo da su i od jednog međunarodnog predstavnika dolazile izjave iz kojih se moglo naslutiti koje su države ‘dobrodošle’ da se miješaju u BiH pitanja, ali se to dalo naslutiti i iz narativa i izjava Milanovića. Plan je da se nakon prijetnji smrću Nikšiću i Konakoviću, 5. aprila iste poruke upute Schmidtu i ambasadorima USA, Britanije i Njemačke, a vjerojatno i prijetnjama za teroristički napad na središte OHR-a. Ta priprema je već izvršena nizom dojava o postavljenim bombama u sarajevskim školama. Sve bi to bilo argumentirano porukama s jučerašnjih protesta ispred OHR-a ‘Schmidt odlazi’. Ovim mojim istupom bi trebao biti preduprijeđen taj plan o smrtnim prijetnjama Schmidtu ili terorističkim napadom ili prijetnju sjedištu OHR-a. Zato pozivam SDA da zatraži smjenu odgovornih u OSA-i zbog neadekvatnog postupanja u slučaju pribavljanja obavještajnih podataka o osobama ili izvorima koji su planirali ove prijetnje te da se zatraži vještačenje turske i njemačke obavještajne službe oko prijetnji Konakoviću i Nikšiću. Očito je da je plan od Bošnjaka napraviti teroriste po modelu kakav su primjenjivale obavještajne službe Tuđmana, Miloševića, Bobana i Karadžića, ali da se i dalje produbljuje jaz između bosanskog političkog bloka do te mjere da se međusobno prijetnjama smrću nikad više ne uspostavi jedna politička snaga na očuvanju BiH. Ne nasjedajte na to, i čuvajmo korektne političke odnose s obje strane. Čuvajmo BiH, vlast će biti i proći, a tragovi ostanu negdje duboko urezani“

Šemso Mehmedović? Kao prvo, treba znati da je početkom rata u BiH, u Tešnju, kao hediju (dar) od mudžahedina dobio četiri odsječene srpske glave, o čemu postoje svjedoci. A sada, raščlanimo njegovu izjavu i pogledajmo što to uistinu želi Šemso Mehmedović. Kakve to on konstrukcije pravi? Tvrdi da SDA treba ODMAH zatražiti smjenu šefa OSA-e. Nakon što je SDA izgubila zloglasnog Osmicu on i SDA bi da opet na to mjesto postave svog čovjeka.

Međutim, odao se da iza ovih prijetnji i planiranih koje navodi, stoji najvjerojatnije sam on, odnosno vrh SDA, a kladio bih se da taj pakleni plan vodi do samog Bakira Izetbegovića. Kaže, neki su zaboravili da je došlo do smjene na čelu OSA-e. Dakle, ti koji su uputili prijetnje Nikšiću i Konakoviću zaboravili su da ih više neće štititi Osmica jer je smijenjen. Čim se još odao? Kako to on zna da peti travnja trebaju uslijediti prijetnje smrću Schmidtu? Prijetnje američkom, britanskom i njemačkom veleposlanstvu?

Možda je odjednom postao „Vidovita Marta“? Kako zna da je planiran teroristički napad na OHR? Daljnja njegova „mudra“ razlaganja potpuno razgolićuju motive i nakane. Za sve krivi Tuđmana, Miloševića, Karadžića, Bobana, te najnovije Milanovića. Njih navodi jer dobro zna kakav narativ je radikalna bošnjačko-muslimanska politika stvorila kod Bošnjaka-muslimana, jer zna da će se malo koji Bošnjak-musliman na spomen tih imena zapitati je li to istina. Dalje, njegova „predviđanja“ da će skrb nad BiH preuzeti Hrvatska, Srbija i Turska, samo je za nijansu modi�icirana izjava Sejde Komšića o tri nacionalizma, jer da je naveo Albaniju umjesto Turske kao trećeg skrbnika nitko mu ne bi povjerovao.

Što je ponukalo Mehmedovića na ovo priopćenje?

Zašto je kupovna moć u BiH najlošija u regiji?

kupovnu moć. Svakodnevno raste broj onih koji si ne mogu priuštiti ni osnovno za život.

Nedavno objavljeni podaci govore kako je prosječna plaća u BiH 619 eura, dok je, primjerice, u Hrvatskoj 1094 eura, Srbiji 700 eura, a u Sloveniji gotovo 1400 eura. Kada je riječ o životnim troškovima, oni su odavno premašili iznos prosječne plaće. Tako sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za veljaču ove godine iznosi blizu 3000 KM, odnosno 2902,80 KM (1488 eura). Pokrivenost sindikalne

potrošačke košarice prosječnom plaćom je 40,65 posto, a pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom u BiH je tek 20,53 posto.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u BiH u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života

četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku košaricu čine sljedeće kategorije:

prehrana – 43,54 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,60 posto, higijena i održavanje zdravlja – 8,14 posto, obrazovanje i kultura – 10,68 posto, odjeća i obuća – 12,40 posto, prijevoz – 4,75 posto te održavanje kućanstva – 6,89 posto.

Osim visine plaće, na nizak životni standard utječu cijene koje u BiH posljednjih godinu dana gotovo svakodnevno rastu, posebice nekih artikala, i to ponajviše zbog činjenice da domaća proizvodnja gotovo i ne postoji. Vlada Federacije BiH kroz paket svojih mjera

pokušala je ublažiti udar na stanovništvo. U skladu sa svojim mogućnostima olakšice su donijele i županijske vlade, kao i jedinice lokalne samouprave. Unatoč tome, in�lacija u BiH je viša od 17 posto, a cijene nekih artikala su se udvostručile. Ono što je izostalo je reakcija državne razine. ž Iako točni podaci ne postoje, procjene govore da oko 700.000 ljudi u BiH živi na rubu siromaštva. O ozbiljnosti ovog problema alarmiraju i podaci iz javnih kuhinja u kojima se svakodnevno priprema čak 8000 obroka.

SDA, on sam, i Bakir Izetbegović prepali su se osvete Amerike, Engleske, Njemačke i sad se povlače. Vide da su svojim prijetnjama, posebno izrečenim na prosvjedima u Sarajevu gdje su se čuli bojni pokliče za poziv na rat, poput onih „Allahu ekber“, da bi se scenarij koji su smislili mogao oteti njihovoj kontroli i sada uzmiču. Osim što se povlače žele iskoristiti to povlačenje dodajući kao krivce, sad samo Hrvatsku i Srbiju žele reći kako su oni, iz SDA, za mirno rješenje, kako su oni za graDžansku Bosnu u kojoj bi moglo živjeti i nešto malo Srba i Hrvata, ali samo kao pravoslavci i katolici! Kako ovo povlačenje ne bi bilo preočito javlja se ultraradikalni Reuf Bajrović, govoreći: „Borba protiv Christiana Schmidta i njegovih nalogodavaca je apsolutno najvažnija stvar u javnom životu BiH.” „Ne postoji realno opravdanje za šutnju dijela javnosti koji neće da se zamjera Trojci ili stranim donatorima”, kaže Reuf Bajrović. Ovom izjavom o Trojci, Bajrović zapravo podržava zahtjev za njihovim ubojstvom.

Stanje bošnjačke, esdeaovske svijesti najbolje je objasnio novinar Ajdin Latić: „Amerika i zapad žele podijeliti BiH, ovo je krstaški rat protiv muslimana u BiH itd. Ova antizapadna histerija koja se sada provodi po sijelima na iftarima, napadi na Schmidta, pričama koje šire protiv Amerike i zapada ideolozi SDA poput Avdića, Reufa Bajrovića, i ostali najbolji je put za nestanak BiH.”

Oni bi trebali znati tko je primio prognane Bošnjake, da su Amerika i zapad prvi pružili pomoć BiH te da nema Amerike i Visokog predstavnika BiH bi se raspala za 24 sata.

Dostupnost prekida trudnoće u sklopu reproduktivnog zdravlja

Zdravstveni stručnjaci prikazali su kakva je stvarnost australskih zakona o prekidu trudnoće i koliko su te usluge dostupne onima kojima je potreban prekid trudnoće.

ZA BIVŠE PARLAMENTARNE

ZASTUPNIKE VIKTORIJE

Hrabri plan potpore

Zastupnike u parlamentu

Viktorije koji izgube na izborima ili daju ostavku mogla bi očekivati pozamašna isplata sukladno novom radikalnom prijedlogu prema kojem bi se bivšim političarima platilo gotovo 300.000 dolara dok traže novi posao.

Hrabri prijedlog prema kojem bi bivši zastupnici u parlamentu Viktorije dobili plaću tijekom 18 mjeseci dok traže novi posao mogao bi porezne obveznike stajati milijune dolara.

Prema prijedlogu Sveučilišta Deakin podnesenom Viktorijskom sudu za novčane naknade, preporučuje se dati bolju potporu bivšim zastupnicima u parlamentu tijekom odlaska iz javnog života. Istraživački tim Sveučilišta Deakin u svom je istraživanju „o prelasku u život nakon parlamenta” koje su naručili bivši parlamentarni zastupnici našao da političari imaju problema s pronalaskom posla nakon što napuste javnu službu.

Tako se pred sudom našla preporuka prema kojoj bi, na temelju prosječne plaće parlamentarnog zastupnika od 96.000 dolara, šest mjesečnih plaća bilo isplaćeno odmah te dodatne dvije rate iste svote ako osoba nakon pola godine ne pronađe novi posao. Ukupno gledano, sukladno tom prijedlogu, bivši zastupnici u parlamentu mogli bi tijekom 18 mjeseci dobiti do 288.000 dolara.

Pronađe li bivši zastupnik posao u tom razdoblju on bi bio dužan o tome obavijestiti parlament kako bi se obustavila spomenuta isplata.

Prema podacima modeliranja Sveučilišta Deakin, da imamo visok broj odlazećih zastupnika na bilo kojim izborima, odnosno njih 52, trošak za porebne obvezni-

ke mogao bi narasti i više od 4 miljuna dolara koliko se isplaćuje radi „odvojenog

života”.

Međutim, bude li najmanje

20% njih šest mjeseci čekalo novi posao, trošak bi iznosio

4.29 miljuna dolara. Sveučilište je modeliranjem usporedilo i ove šestomjesečne isplate sa zaradom prosječnih radnika koje bi iznosile

2.08 milijuna dolara, no to nije bio temelj spomenutog podneska sudu.

Već postoji sustav �inancijske potpore radi odvojenog života koji se isplaćuje samo onima koji ovise o parlamentarnom zastupniku koji umre za vrijeme obavljanja svoje dužnosti; zastupnika koji se ne kandidira na novim izborima ili na drugi način prestane biti zastupnik pod uvjetom da nije bilo kriminalnog ponašanja.

U drugom podnesku sudu, predvodnica Zelenih Samantha Rantam pozvala je sud da ograniči potencijalna povećanja plaće na 1.5%. U svom podnesku izjavila je da Zeleni smatraju kako zastpnici u parlamentu već imaju „velikodušnu osnovnu plaću” te da bi ih povećanje od 1.5% držalo u skladu s onime što je prikladno za javnu službu.

„Povećanje plaće ne veće od 1.5% prikladno je i dosljedno s trenutnom politikom o plaćama vlade Viktorije i okvira za pregovore s poduzećima”, navodi se u njenom podnesku. no i nejednako da zastupnici u parlamentu dobiju povećanje plaće koje je veće od onoga koje se daje u vladi i drugim sektorima za djelatnike u javnim službama.”

Sud za �inancijske naknade prihvaćat će prijedloge do kraja mjeseca prije negoli donese odluku o plaćama zastupnika u parlamentu.

Zakon o prekidu trudnoće u Zapadnoj Australiji među najstrožima je u zemlji, no sada državna vlada nastoji revidirati ovu zastarjelu legislativu. Istraga o ovoj temi otkrila je stvarno stanje dostupnosti usluga prekida trudnoće australskim građanima. Saslušanje u Senatu o univerzalnom pristupu reproduktivnom zdravlju održano je u Perthu.

Bilo je to prvo takvo saslušanje koje je organizirala australska vlada kojoj je cilj dovesti zemlju na istu razinu kao što ju imaju druge prekooceanske zemlje koje imaju snažnu nacionalnu legislativu kada je riječ o prekidu trudnoće.

Doktorica Samara McNeil, predsjednica organizacija za prevenciju nasilja u Australiji izjavila je da su aktualni zakoni o prekidu trudnoće nedovoljno �leksibilni kako bi služili zajednici. „Smatram da moramo povećati dostupnost prekida trudnoće jer će ovo izravno osnažiti zdravlje i sigurnosti ljudi diljem Australije”, rekla je dr. McNeil. „Vidjela sam brojne pacijente koji se muče s pokrivanjem troška prekida trudnoće i s njime povezanih troškova putovanja i smještaja. Vjerujem da bi sve troškove povezane s prekidom trudnoće trebalo pokriti zdravstveno osiguranje, uključujući trošak osobe koja je tu kao potpora.”

Trošak prekida trudoće u Australiji ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući pružatelja usluga, radi li se o medicinskom ili kirurškom zahvatu te razdoblju gestacije. Troškovi koje valja pokriti unaprijed iznose od 300 do čak 1000 dolara. Popusti koje daje Medicare obično mogu pokriti oko 50% ukupnih troškova.

Dr. McNeil je izjavila kako moramo napraviti više kako bi mlađi liječnici i zdravstveni djelatnici imali bolji pristup edukaciji kada je riječ o prekidu trudnoće. „Trošak pružanja usluge prekida trudnoće je složen i zahtijeva suradnju Ministarstva zdravstva Commonwelatha te država i teritorija kako bi se pružilo maksimalno �inanciranje u zdravstvu”, izjavila je.

„Vjerujem da valja uložiti u poboljšanje dostupnosti kirurške skrbi kod prekida trudnoće, edukacije u području prekida trudnoće i

lokacija za edukaciju. Nakon 18 mjeseci provedenih u Centru za tercijarnu medicinsku skrb imala sam zaista minimalne mogućnosti kako bih razvila svoje vještine koje bi potom mogla ponuditi u ruralnim i udaljenim zajednicama. Resursi za obrazovanje trebali bi biti dostupni ili obvezni pri početku rada u zdravstvenom sustavu kao što su radionice o pojašnjenju vrijednosti kojima bi se smanjile svjesne ili nesvjesne prepreke vezane za dostunost skrbi.”

Priziv savjesti legalno je pravo liječnika ili zdravstvenog djelatnika koji na temelju toga može odbiti provesti prekid trudnoće ili asistirati u tome.

Istraživanje koje je 2020. provelo Društvo porodništva i ginekologije Australije i Novog Zelanda (ANZOJG) pokazalo je da se 13.7% ispitanika koji rade u medicinskom okruženju potpuno protivi prekidu trudnoće na temelju vjere ili priziva savjesti.

Hunter Gurevich iz organizacija Transfolk Zapadne Australije rekao je da se osobe transrodne orijentacije ili različitog rodnog opredjeljenja često suočavaju s dodatnim preprekama kada je riječ o dostupu usluga prekida trudnoće.

„Transrodne osobe često su isključene iz ginekološke skrbi”, navodi Gurevich. „Ovo isključenje može biti eksplicitno primjerice kada pružatelj zdravstvenih usluga odbije pružiti usluge zaštite reproduktivnog zdravlja osobi transrodne orijentacije ili osobi različitog rodnog opredjeljenja radi nedostatka adekvatnog obrazovanja ili treninga, do aktivne transfobije koja također može biti neizravna kao primjerice kada zdrav-

stveni materijali predstavljaju samo cisrodne žene kada je riječ o pregledu reproduktivnog zdravlja.

„Zaista u uvjetima poslovanja spomenutog odbora govori se u prilog Nacionalnoj strategiji ženskog zdravlja kada se kaže da nisu samo žene te kojima je potreban pristup ovoj skrbi.”

Gurevich je potom izjavio kako ovaj nedostatak uključenja može dovesti do lošijih zdravstvenih ishoda za transrodne osobe i necisrodne žene kojima je potreban prekid trudnoće.

„Ovaj rizik od isključenja može dovesti do toga da transrodne osobe ne stupaju u kontakt sa zdravstvenim stručnjacima kada je riječ o reproduktivnom ili spolnom zdravlju sve dok ne bude potrebna hitnija ili složenija skrb”, rekao je. „Prognoza može biti još lošija u kritičnim aspektima za opće ili mentalno zdravlje budući da su manjinske zajednice već ionako dosta pretrpjele radi stigme i nesnošljivosti.”

Istraga koju su pokrenuli Zeleni 2022. ima za cilj istražiti prioritete koje je postavila Nacionalna strategija ženskog zdravlja. Među njima se nalazi i „univerzalni pristup informacijama o spolnom i reproduktivnom zdravlju, liječenju i uslugama koje nude mogućnosti ženama kako bi ojačale njihov izbor i kontrolu nad donošenjem odluka o njihovim tijelima.”

Larissa Waters, senatorica iz Queenslanda koja je pokrenula prijedlog za provedbu istrage izjavila je da pristup sigurnom i legalnom prekidu trudnoće često u Australiji nalikuje „poštanskoj lutriji”.

Idući sastanak vezan za ovu istragu održat će se 11. svibnja.

JUŽNA AUSTRALIJA

Još dva slučaja meningokoka grupe B

Tri osobe tijekom dva dana imale su pozitivan test na invazivnu meningokoknu bolest grupe B, uključujući i 11-omjesečno dijete.

Ministarstvo Južne Australije izdalo je zdravstveno upozorenje nakon što su još dvije osobe imale pozitivan test na meningokok grupe B svega dan nakon što je hospitalizirano djetešce u ruralnom dijelu Južne Australije. Desetogodišnja djevojčica, također iz ruralnog dijela Južne Australije, te 31-godišnja žena iz šireg gradskog područja Adelaidea također se nalaze u bolnici te su u stabilnom stanju. Identi�icirano je nekoliko bliskih kontakata te je za osam osoba određena terapija antibioticima.

Ova vijest objavljena je dan nakon što je Ministarstvo zdravstva Južne Australije objavilo da je 11-omjesečno dijete dijagnosticirano s invazivnom meningokoknom bolešću te da je hospitalizirano gdje se i dalje nalazi te da je njegovo stanje stabilno. Ministarstvo zdravstva Južne Australije potvrdilo je da je kontaktiralo sve osobe koje su imale kontat s djetetom od čeka su četiri odmah upućene na terapiju antibiotikom.

Do sada je u državi prijavljeno pet slučajeva invazivne meningokokne bolesti grupe B od početka godine u usporedbi s dva slučaja u istom razdoblju prošle godine. U Južnoj Australiji utvrđeno je 14 slučajeva ove bolesti, od čega ih je 12 bilo izazvano uzročnikom seroskupine B. Simptomi bolesti uključuju vrućicu, ukočen vrat, povraćanje, glavobolju i osjetljivost na svjetlo (fotofobija).

Na koži se također može pojaviti osip s karakterističnim ljubičastim ili crvenim mrljama koji se potom širi te počinje nalikovati modricama. Oboljeli također mogu biti smeteni i u šoku, a djecu može biti teško probuditi te ona odbijaju jelo i lako su razdražljiva.

Ministarstvo zdravstva Južne Australije moli građane da se zaštite adekvatnim cijepljenjem koje je dio programa cijepljenja koje �inancira država.

ISTRAGA SENATA

Mole se i cijepljeni da pripaze na moguću pojavu simtpoma.

Pazite što govorite! Da ne biste prošli kao Marko Jurič…

Sretna smo država. Bez ozbiljnih problema. To nam potvrđuju i naše poučne i mudre poslovice. Sva sublimirana mudrost naših naroda i narodnosti govori sve o nama. Ponos izbija iz mene kad netko digne kažiprst, nakašlje se i pouči društvo: "Bolje je živjeti sto godina kao bogat, nego tjedan dana kao siromah…". Tronut sam i ganut kad nas netko rezolutno uvjerava: "da je bolje biti bogat i zdrav nego siromašan i bolestan".

To su mudrosti koje ostaju trajno s nama, koje nas formiraju… Ima svijetlih primjera i u stranaca: "Tko ne jede rižu - ostaje gladan", mislio je Ho-Chi

Min. Zato je i dobio Nobelovu nagradu s Henryjem Kissingerom. Mudra je i ona kineska narodna poslovica: "Onaj tko postavlja pitanja je budala pet minuta, a onaj tko pitanja ne postavlja, ostaje budala zauvijek".

Zašto me danas spopala ova provala "mudrosti" i to baš u uskrsno vrijeme? Naime, dva dana je imenovanje novog trenera Dinama medijski okupiralo Lijepu našu. "Biš-ća" Bišćan! Ma koja recesija, koje cijene, uskršnje košarice, svi samo divane o novom treneru. Nitko nije ostao "budala zauvijek" pa da nema svoje mišljenje o toj prevažnoj temi našeg nogometa. Svi se pitaju, svi se križaju, neki i s tri prsta… Ante Gugo, u stilu Milene Dravić "ah, taj fest pašću u nesvest", razmišlja kakav je to čovjek Bišćan koji izjavljuje da mu je važnije biti trener Dinama nego selektor U-21 selekcije. Ante pruža punu podršku Anti Čačiću uz poznatu parolu "dabogda sve izgubio". Čemu žurba? Đava odnija prišu. Bit će vremena za zaključke i procjene. Igor Bišćan je tvrd momak. Ako treba �izička snaga, ako pamet i uspješnost, on to sve ima. Nije kmečav, ne cvili. To što je iz Dinama prodan u Liverpool govori pozitivno o njemu kao igraču. Bio član ekipe kad je Liverpool osvojio Ligu prvaka. K'o trener je do sada bio čisti "prosjek".

Kao takav "prosjek" uveo je kvartovsku ekipu Rudeša od prve u prvu ligu. U susjednoj (nesvrstanoj) Sloveniji osvojio je kup i prvenstvo, a u (europski svrstanoj) Hrvatskoj s Rijekom kup i drugo mjesto u ligi. S mladom U-21 selekcijom, koja će uskoro morati promijeniti ime, plasirao se na Europsko prvenstvo… Po vječnim hrvatskim kritičarima, uz sve što je do sada postigao, Bišćan bi trebao pričekati bar još 10-20 godina da postupno napreduje i tada bi po njima možda zaslužio da preuzme Dinamo. Međutim, on ide "grlom u jagode". A njegova dojučerašnja selekcija U-21 morat će, nakon izmjene Prekršajnog zakona, promijeniti ime - selekcija YU-21. Drugovi, zar smo se za to borili od 1941. do kolovoza 1995. g?

Dok ovo pišem, Livaja je već zabio. Čestitke! Jedan čovjek - momčad!! Sve je išarano NDH-zijom Pred nama je uzbudljiv kraj borbe sjevera i juga. U Američkom građanskom ratu od 1861-1865. g. pobijedio je sjever. Kad se napokon klupko rasprede u HNL-u, a strasti slegnu, dočekat će nas novi novelirani Prekršajni zakon. Samo dobro situirani Hrvateki moći će sebi priuštiti pozdrav ZDS. Reda mora biti. Gdje se god okreneš sve trešti od ZDS-a, sve je išarano NDH-zijom. Diljem zemlje rasprodane su dvorane i Arena u kojima odzvanjaju "Evo zore, evo dana",

slavi se Jurua i Bobana, a Thompson i njegove "Čavoglave" krešte u Pulskoj areni… Nije problem crvena zvijezda i kokarde već je problem znakovlje HOS-a, legendarne postrojbe pobjedničke Hrvatske vojske. Za pozdrav

ZDS kao sastavni dio Thompsonovih "Čavoglava" postoji pravomoćna presuda Visokog prekršajnog suda o njenoj zakonskoj i društvenoj opravdanosti, jer je dio ratnog pozdrava jedinica HOS -a. Ma sad sam pretjerao… Izvinjavam vam se, drugovi! Skoro sam zaboravio da je Domovinski rat

biti proglašen svecem, mora mu se pripisati barem jedno čudo. Recimo, da mu Srbi, Židovi i svi drugi kojima je pomagao u doba rata, ljudski zahvale. No takva se čuda se u praksi rijetko događaju. Uglavnom, hajka na hrvatske svećenike temelji se na lovačkim pričama…

Proteste oko Đakova protiv katoličkih svećenika nadzire i konjički policijski odred pod geslom: "I mi konje za frku imamo".

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Još pred sto godina postojala je Hrvatska pravoslavna crkva, a danas ne smije. Ali tada nije bilo našeg Pupija… Bravo Pupi! Davno si već trebao biti proglašen za Hrvata godine

bio u biti "antifašistički rat" protiv svih koji su narušavali "bratstvo i jedinstvo" naših naroda itd. itd… I tako moji Hrvateki, od ratnih pobjednika završiše kao "sakupljači perja". Vikni ZDS i pripremi 5000 'evra'. Tko može, tko voli, nek' izvoli!

Ravnoteža se nametnula sama od sebe. Ulice čekaju Milku Planinc, a Tuđmana se više ni ne spominje, osim na saborima HDZ-a. Koga boli glava za Franju Tuđmana i što je on govorio…

Ovako je sve počelo. Pećinski čovjek pita svoju ženu: "Hoćemo li voditi ljubav?". "Ne!", odbrusi ona. "Zašto ne?", pita zbunjeno čovjek. "Nemam volje!", procijedi žena. Pećinski čovjek je udari toljagom po glavi pa je opet upita: "No, hoćemo li sada voditi ljubav?".

"Ne!", povika žena. "Zašto sad ne?", pita čovjek. "Boli me glava!", zaključi žena. Ako ćemo ovaj vic pogledati u malo širem kontekstu zaključak bi glasio: Hrvatsku nikada ne boli glava!

Lov na Trumpa Bolje se zamjeriti fašistima, ljudožderima i ma�iji nego liberalima. Počeli su lov na Trumpa. Velika i mala porota, otisci prstiju, policija na ulicama New Yorka… Liberalna i slobodarski SAD je došao, kartaški rečeno, na štih. Trumpov krimen je zaista neoprostiv. Zamislite, imao je "odnos" s prostitutkom i platio joj navodno da šuti o tome u medijima. Liberalna Amerika je zgrožena. Nema više heroja. Zadnji je bio Bill Clinton i romantična ljubav zvana Monica Lewinsky. Popularno nazvana "pušačka priča" iz Bijele kuće. Tada je nacija bila ponosna na svog Billa. I to s pravom! Kao i na Johna F. Kennedya i Marilyn Monroe. Za sve njih platit će sada žilavi republikanac Donald Trump. On nije pastoralni demokrat nego vulgarni republikanac. No potez vrlih demokrata postao je kontra produktivan. Ovim nervoznim činom i povlačenjem Trumpa po sudovima, on je po anketama utrostručio svoju prednost u odnosu na senatora DeSantisa, svog protukandidata za Bijelu kuću. Trump k'o Trump, sruše ga na pod, a on s poda uzvraća udarce.

Prisjetih se knjige Roberta Torrea, zagrebačkog psihijatra: "Ima li života prije smrti?". Nakon uvođenja eura i ovih poskupljenja odgovor je jasan.

Do novih izbora još će dosta Save proteći uzvodno, ali se polako pozicioniraju "naši i njihovi". Goranka Jureško osvijetlila je u Jutarnjem "njihove": "Vječiti politički talenti kreću u izborno zbunjivanje, prodajući nepostojeće vrline i krijući mane!". To je u načelu točno, ali u furioznom �inišu naša je Goranka izdvojila svoje "favorite" - ši-

bensko-kninskog župana Marka Jelića i "vječnog političkog talenta" Damira Vanđelića. Ovaj zadnji joj "ide na živce". Posprdno ga zove "Ja" jer svaku rečenicu počinje s "Ja". Možda se razočarala i ide joj na živac jer je pomislila da to "JA" znači Jugoslavenska Armija, a ne da je to samoreklama. "Ja pošten, domoljuban, dobar, pametan…". Goranka se prisjeća kad je Vanđelić, kao šef Fonda za obnovu Zagreba, prošao po modelu "kako došo - tako o'š'o". Dakle, Vanđelića nikada u životu nisam ni vidio uživo niti sam o njemu pisao. Znam samo da je bio dragovoljac Domovinskog rata, da je bio zarobljen i da su ga "naše manjine" u kninskom zatvoru debelo mlatile i mučile. I to je sve. S takvom biogra�ijom Vanđelić ide Goranki i Jutarnjem "na živce". A Goranki i njenoj 6. Ličkoj puno toga ide na živce. Puno toga i ne ide. Recimo, veseli ih što će Milka Planinc dobiti ulicu ili park, što će se vratiti trg osobi koja je 1972. g. bubnula da će Sava prije poteći uzvodno nego li će Hrvatska postati država. I dobro je Goranka zaključila: "Tko preživi 2024. pričat će". Koliko je samo takvih koji su bili u ratu, zarobljeni i mučeni, a sada su na margini društva jer idu ljevičarima na "živac"?! A Vanđelić bi mogao dobro proći na idućim izborima pod uvjetom da ne prizna na kojoj se strani borio.

Na redu je akcija EU-tužiteljstva. Nova uhićenja u Rijeci i Međimurju zbog zloupotrebe novca iz EU-a. Jedan od osumnjičenih se pokajao zbog krađe nekih 500.000 eura koji mu se stavljaju na teret. Javljaju se i drugi građani koji bi se rado pokajali i za puno manji iznos.

Nezgodna vijest za razvoj turizma. Uz ceste prema moru nema WC-kabina, ali zato u svakom grmu čuči mina. Ante Tomić podsjeća na Chucka Norrisa. Mlati sve oko sebe. Navodno se sprema preskočiti Dunav po dužini. Čim ponovno dođe u Beograd. S visine od skoro dva metra lansirao je sjajnu analizu koja glasi: "Poremećenim osobama je poziv svećenika odličan izbor. Što god napravili, biskupi i katolička štampa naći će neku lijepu riječ za njih". Naravno, "poremećeni" su samo katolički svećenici. "Sveštena lica" i "popovi" su senzibilni i puni brige za ono što se na Dinari sjaji. Pridružio se našem Anti i Zoran Šprajc. To su likovi koji cijene papu Franju, ali katolicizam i njegovo svećenstvo ne podnose. Tko je tu poremećen, veliko je pitanje. Na njega postoje različiti odgovori još od vremena Jakova Blaževića i suđenja Stepincu. Da bi Stepinac mogao

Jurič je, za razliku od Tomića i Šprajca, zapamtio izvještaj

SOA-e

Zanimljivi pravosudni triler u Zagrebu doživio je novinar Marko Jurič. Davno je Sigurnosno-obavještajna agencije izašla u javnost s priopćenjem u kojem se upozorava na snažan porast četništva u Lijepoj našoj. Marko Jurič je, za razliku od Tomića i Šprajca, to pročitao i zapamtio. U jednoj emisiji je i obradio tu temu na način koji je zgrozio liberalno orijunašku-medijsku falangu.

Aludirajući na pjevanje pjesama o četničkom popu Đujiću od strane našeg dragog Por�irija, Marko Jurič je "popušio" deset mjeseci uvjetne kazne zatvora zbog "govora mržnje". Govor "ljubavi", koji nam šalju Šprajc i Ante Tomić, Marko Jurič tek treba savladati i primijeniti u praksi. Kako bi lijepo i sugestivno i s puno ljubavi rekao naš Zoran: "Gospodo svećenici, biskupi, nadbiskupi… "jeb**e svoje žene i svoje kolege, je**te sami sebe… ". Stari strahovi, stare mržnje i svemoćna SPC. U Hrvatskoj svoje crkve imaju budisti, scijentolozi, ali nema šanse da hrvatski poltroni dozvole Hrvatsku pravoslavnu crkvu. Jok! Ministarstvo uprave i pravosuđa ne priznaje odluku Visokog upravnog suda po kojoj hrvatski pravoslavci imaju pravo registrirati HPC. Još pred sto godina postojala je Hrvatska pravoslavna crkva, a danas ne smije. Ali tada nije bilo našeg Pupija… Bravo Pupi! Davno si već trebao biti proglašen za Hrvata godine.

Sjećam se svojedobno nagrađenog �ilma Vinka Brešana "Svjedoci", koji je nagrađen u Puli i kojim su bili oduševljeni Jurica Pavičić, Ante Tomić, Vedrana Rudan… Tema je bila ubojstvo jedne srpske obitelji u Osijeku za vrijeme Domovinskog rata. Film je odmah, nakon pobjede u Puli, dobio pozive da sudjeluje na brojnim festivalima u inozemstvu.

U Valjevu, Čačku, Gornjem Milanovcu, Zaječaru, Aranđelovcu, Nišu, Aleksincu, Pančevu, Zemnu, Kragujevcu, Prokuplju… "Zainteresovana" su bila i druga belosvetska mesta. Koliko je hrvatskih obitelji ubijeno u Domovinskom ratu i koliko je �ilmova snimljeno o tome? NI jedan!!! Što se �ilmske umjetnosti tiče, tu su naše komšije sto svjetlosnih godina ispred nas. Sjetite se samo sjajnog Šijanovog �ilma "Tko to tamo peva…". Vukovar je naš "Alamo", ali tko će ga snimiti. Brešan? Pa da prođe kao Marko Jurič… Najavljeno poskupljenje vode daje naslutiti da ćemo u opće siromaštvo ući i vodenim putem. No da sve ne bi bilo tako crno i zeznuto, došao je najveći kršćanski blagdan Uskrs. Iako nas vrijeme baš ne služi, nadam se da ćete ga proslaviti kao da kod nas nema in�lacije cijena. Neka vam je svima blagoslovljen i radostan Uskrs!

hrvatskih sudaca oglasila se priopćenjem o BMW sutkinje Vlaste Šimenić Kovač koji je u nedjelju ujutro na Uskrs izgorio u požaru. Riječ je o sutkinji koja je proteklih nekoliko godina vodila niz u javnosti vrlo eksponiranih sudskih postupaka, a na vijest o njenom automobilu koji je izgorio kaže da nije iznenađena.

Udruga

„Sudim 22 godine i kroz to vrijeme naravno da se uvijek jednoj strani zamjeriš i uvijek postoji neka takva mogućnost. Međutim, opet ću reći, ja takvih saznanja nemam, ni posrednih niti neposrednih. Činjenica je da sam u šoku. Jer probuditi se na Uskršnje jutro i vidjeti da ti gori auto i čuješ eksplozije ispod prozora zaista je šokantno, rekla je Šimenić Kovač.

Dodala je, s obzirom na događanja koja su se zadnje vrijeme provlačila po medijima, da su suci korumpirani, da suci nisu dobri, smatra da određene anomalije koje postoje, postoje svagdje, u svakom segmentu društva i da zbog toga stvari ne treba generalizirati. „Većina nas radi pošteno i odgovorno svoj posao“, poručila je.

Sutkinja je rekla da nije iznenađena, a Udruga hrvatskih sudaca osudila je taj incident

Policajci provode očevid

Suci su osudili taj incident. “Najoštrije osuđujemo zločin počinjen prema sutkinji Županijskog suda u Osijeku Vlasti Šimenić Kovač, zbog sudačkog poziva koji obnaša. Sutkinja Vlasta Šimenić Kovač profesionalno, pošteno i časno dugi niz godina obnaša sudačku dužnost u Kaznenom odjelu Županijskog suda u Osijeku. Svi koji djeluju u javnom medijskom prostoru morali bi biti svjesni posljedica svojih izjava kada govore o sucima“, poručili su.

Dodaju kako sutkinji Šimenić Kovač pružaju kolegijalnu potporu. „Vjerujemo da će počinitelji zločina brzo biti procesuirani i odgovarati za svoj zločin”, stoji u priopćenju kojeg potpisuje Damir Kontrec, sudac Vrhovnog suda RH.

Obavljenim očevidom utvrđeno je da je požar izazvan ljudskom radnjom, a policijski službenici provode kriminalističko istraživanje kako bi se utvrdile sve okolnosti ovoga događaja. “Automobil je bio kompletno u plamenu. Detalje ne znamo, nije na nama da to utvrđujemo“, kazali su osječki vatrogasci

RECEPTI SAVJETI ZA BOLJE REZULTATE

Džem od šljiva

Sastojci

2 kg šljiva

1,5 kg šećera

2 mahune vanilije

2 dcl ruma

Priprema

Kuhanje

Priprema: Šljive dobro oprati, prepoloviti izvaditi koštice, staviti na lim za pečenje kolača, posuti šećerom, staviti vaniliju i staviti u pećnicu zagrijanu na 180°C. Džem se peče u pećnici oko dva do dva i pol sata uz povremeno miješanje. 15-ak minuta pred kraj pečenja dodati rum i temeljito promiješati i vratiti u pećnicu i početi sa sterilizacijom staklenki.

Staklenke i limene zatvarače prokuhati u vreloj vodi. Kad se džem izvadi iz pećnice, smanjiti temperaturu na 50°C, u nju staviti prokuhane staklenke da se dobro osuše.

Kad se staklenke osuše, u njih ulijevati topli džem i ostaviti u pećnicu zagrijanu na 50°C nekoliko sati, pa ugasiti pećnicu i pustiti da se marmelada ohladi u pećnici (najbolje preko noći). Sutradan staklenke zatvoriti poklopcima.

U ovaj recept nije potrebno dodavati konzervans, jer će se ovako pripremljeni džem, u smočnici na hladnom i tamnom potrajati preko zime.

Ovakav starinski način pripreme je praktičan, jer se ne mora stajati uz džem cijelo vrijeme i miješati tijekom kuhanja, već je dovoljno nekoliko puta promiješati za vrijeme pečenja u pećnici.

Knedle sa šljivama

Priprema: Krumpir se kuha u ljusci, oguli što topliji, protisne kroz prešu u veliku zdjelu. Doda se brašno.

Količina brašna varira ovisno o kvaliteti krumpira (ako je mlad, bit će vodenastiji pa će trebati više brašna, a stari je suši i zahtijeva manje brašna).

Također, može se dio brašna (otprilike 1/5) zamijeniti grizom. U krumpir i brašno dodaje se malo ulja, soli i jedno jaje i rukom se mijesi tijesto dok se sve fino ne izmiješa. Nije potrebno previše mijesiti, da tijesto ne bude prežilavo.

Odvajati komade tijesta, na dlanu ih oblikovati u tijesto debljine cca pola centimetra i time omatati šljive.

Umjesto šljiva, mogu se koristiti i marelice. Kad se svlada vještina pravljenja knedli, umjesto voća, može se koristiti i džem u odabiru željenog okusa. Od ove količine krumpira dobit ćete dvadesetak knedli.

Kisela repa

kuhanoj repi. Ako nemate zobene pahuljice, na kraju se jelo može zgusnuti i s jednom žlicom brašna kojom se ravnomjerno pospe repa, sve izmiješa pa 2 do 3 do tri minute prokuha.

Uz prilog repi serviraju se žganci, restani krumpir ili pire krumpir

Lazanje

Za mljeveno meso bolonjez

1/2 kg miješanog mljevenog mesa (svinjetina i govedina, ili puretina i svinjetina)

2 glavice luka

3 žlice maslinovo ulje list lovora

2 grančice bosiljka

2 češnja češnjaka

1 žličica crvene paprike sol i papar po ukusu

200 ml pirea od rajčice malo vode za podlijevanje

parmezana i malo sveže naribanog muškatnog oraščića.

Zagrijati vodu do vrenja pa dodati žlicu soli i maslinovog ulja.

Pripremiti dodatnu zdjelu s hladnom vodom. Kuhati tijesto za lazanje prema uputstvu proizvođača, ali paziti da tijesto bude “al dente”, odnosno da se tijesto za lazanje ne prekuha.

Izvaditi tijesto iz vode i kratko iz uroniti u hladnu vodu kako bi se prekinuo proces kuhanja. Kuhano tijesto poslagati na čistu kuhinjsku krpu kako bi se ocijedio višak tekućine.

Pećnicu zagrijati na 175 C

Pleh namastiti maslacem, pa dno premazati tankim slojem bešamela i pokriti tijestom, premazati trećinom bolonjez umaka, preko toga potkriti trećinom bešamela. Postupak ponoviti još dva puta, a na završni sloj bešamela pokriti parmezanom.

Peći 20-30 minuta.

Lasagne su gotove kad se sir zapeče i postane blago smeđe boje.

Izvaditi iz pećnice, ostaviti desetak minuta da se ohladi pa poslužiti.

Riža

Sastojci

1 kg krumpira

1 jaje malo ulja malo soli

cca 200 gr oštrog brašna

Sastojci 1/2 kg kisele repe

35 dkg svinjske vratine bez kosti

1 glavica luka

1 žličica crvene paprike nekoliko zrnaca papra

5 žlica zobenih pahuljica ili žlica brašna

Priprema

Na malo ulja popržiti sitno narezani luk dok se ne zastakli.

Dodati na veće kockice narezanu vratinu, vrlo malo posoliti, kratko popržiti dok sva vratina ne pobijeli (10 do 15 minuta), naliti vodu da pokrije meso (otprilike 1/2 do 3/4 litre vode) i dodati papar pa kuhati na laganoj vatri 30 do 45 minuta vode (ovisno o mesu).

Kad je meso skoro kuhano dodati kiselu repu i kuhati još 30-ak minuta. Na kraju zagustiti sa zobenim pahuljicama koje smo ranije namočili u malo vode. 5 žlica zobenih staviti u posudicu i preliti toplom vodom tako da voda pokrije zobene pahuljice.

Zobene pahuljice treba ovako pripremiti kad vratinu prelijemo vodom, tako da se moče otprilike 45 minuta kada ćemo ih dodati

Zagrijati ulje na srednje jakoj vatri pa dodati na kockice narezani luk. Kad se luk zastakli, dodati sitno nasjeckani češnjak. Dodati mljeveno meso pa pirjati sve dok meso ne postane smeđe. Posoliti, popariti, dodati crvenu papriku, bosiljak i lovor.

Sve dobro izmiješati pa dodati rajčicu, smanjiti vatru na najslabiju, poklopiti i kuhati na tihoj vatri otprilike sat vremena.

Povremeno promiješati i ako je potrebno dodati malo vode.

Za bešamel

50 g maslaca

55 g brašna

1 l mlijeka

60 g parmezana sol

muškatni oraščić

Rastopiti maslac u loncu na slaboj vatri. Kad se maslac rastopi, maknuti lonac s vatre i po malo dodavati brašno. Stalno miješati maslac kad se dodaje brašno kako se ne bi napravile grudice.

Kad se doda svo brašno, malo po malo dodavati mlijeko, i opet svo vrijeme miješati da se ne naprave grudice.

Vratiti lonac na slabu vatru i miješati drvenom kuhačom sve dok ne zavije i smjesa ne postane gušća. Kad se dovoljno ugusti, ugasiti vatru i dodati malo soli,

Prilikom kuhanja riže i korištenja kuhače za miješanje, može se slobodno zaključiti da je manje više. Drugim riječima, nemojte ometati proces kuhanja riže miješanjem jer to potiče otpuštanje škroba i lomi zrna.

Dobit ćete gnjecavi prilog, a to ne želite. S druge strane, ako radite rižoto, miješanje je dobrodošlo jer će poboljšati stvaranje kremaste teksture. Uvijek pazite na dobar omjer vode, a to je 1 šalica vode za svakih pola šalice riže.

Pustite da se riža kuha „sama“ na laganoj vatri, obično bijeloj treba oko 25 minuta, a smeđoj 45 minuta. Suprotno mnogim mišljenjima i navikama, kad stavljate kuhati tjesteninu u vodu, stavite sol ali nemojte dodavati ulje.

Kiflice od mrkve

vaditi i ocijediti špagete iz posude, a zanimljivo je da ima i rupu u sredini pomoću koje se lakše određuje količina za kuhanje. Jedna rupa označava dostatnu količinu, odnosno porciju za jednu osobu.

Drobilica za češnjak uvijek dobro dođe u kuhinji. Mnogi prije stavljanja u drobilicu češnje ogule od kore, ali taj korak možete slobodno preskočiti i uvjeriti se da će kroz drobilicu svejedno izaći samo jestivi, usitnjeni sadržaj češnja koji trebate, dok će kora ostati neprotisnuta.

Pire krumpir uz pomoć miksera - možda je brzo, ali nije dobro

Iako je primarna ideja bila spriječiti lijepljenje tjestenine, činjenica je da s uljem tjestenina postaje teža i ono ostaje na njoj pa se kasnije ne veže dobro uz umak. Također, nemojte baciti vodu u kojoj ste kuhali tjesteninu jer je puna škroba, a to je dobro za pripremu umaka. Dobit ćete finu glatku teksturu s kojom će se tjestenina lakše povezati.

Kako koristiti kuhinjska pomagala

Sastojci:

300 g mrkve

300 g masti

600 g brašna

1 limun

1/2 praška za pecivo Marmelada/džem po želji

Priprema:

Mrkvu očistiti i samljeti na mašini za meso ili izribati na sitnoj strani ribeža, dodati mast, sok i koru od limuna, brašno i prašak za pecivo, od svih sastojaka zamijesiti tijesto, podijeliti na loptice i svaku lopticu tanko razvaljati isjeći na osmine, puniti marmeladom ili džemom po želji i zarolati od većeg ka manjem, kiflice peći u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva dok ne porumene, vruće uvaljati u šećer u prahu.

Umjesto masti se može koristiti biljna mast ili mar

garin ili pola masti-pola margarina.

Oni koji misle uštedjeti na prljavom suđu i koriste isti nož za sve namirnice griješe. Lakše i brže radi se i kuha kad se opremite pravim kuhinjskim priborom.

Za meso je potrebno imati veliki nož, a za povrće mali. Manji je dobar i za rezanje pečene peradi, dok za kruh trebate poseban nož sa zupcima.

Naravno, sirevi imaju svoj posebni nož, a korištenje praktičnih kuhinjskih pomagala olakšat će vam posao.

Među njima je i žlica za špagete s kojom ćete lakše

Mnogi vole pire krumpir pripremati uz pomoć miksera. Iako razni aparati u kuhinji imaju uštedu vremena kao glavnu prednost, pire krumpir biste ipak trebali raditi uz pomoć ručne drobilice želite li izbjeći gumastu teksturu i zadržati kremastu. A da biste dobili savršeno pečeni krumpir, najprije ga do pola skuhajte pa prebacite u pećnicu kako biste ga ispekli i poboljšali hrskavost.

Znamo da se meso ne može pripremati odmah nakon što se izvadi iz zamrzivača. Naime, čak i da se uspije ispeći izvana, iznutra ostane sirovo. Najbolje ga je večer prije preseliti u hladnjak. Nije preporučljivo meso topiti na sobnoj temperaturi jer se tako mogu brže stvoriti bakterije i meso se može pokvariti. Ako ste zaboravili preseliti meso u hladnjak, radije ga otopite u mikrovalnoj pećnici.

Što se tiče samog pečenja, meso nemojte stavljati na tavu prije nego što se dobro ugrijala. Ako stavite meso na hladnu tavu, riskirate da bude suho. Također, nakon što je pečeno, meso ne treba odmah rezati. Neka odmori nekoliko minuta i temperatura odradi svoje, odnosno dodatno doprinese njegovoj sočnosti.

i domaćeg šlaga sigurno se ponekad pitate zašto nije čvršći. Želite li savršeno istučene bjelanjke ili šlag, isplati se pričekati malo dok se metlice miksera hlade u zamrzivaču zajedno s posudom u kojoj ćete miksati.

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izostati. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu. Skromnost i neka vrsta stidljivosti koji dolaze od vas mnogima će biti primjer u ova krizna vremena.

Sretni brojevi: 11, 20, 21, 29, 33, 35

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi s neobaveznom kavom. Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovoriti kako bi došli do boljih poslovnih rezultata. Pred vama je mala borba u kojoj trebate biti borac.

Sretni brojevi: 7, 27, 29, 32, 39, 44

23. rujna do 22. listopada

Vaše strasti će porasti, a vi postati zavodljiviji. Voljena osoba će to dočekati sa zadovoljstvom. Istovremeno će ojačati i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom, jer ćete željeti postići sve. Polako. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti.

Sretni brojevi: 10, 12, 21, 23, 33, 44

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Ovih dana zaista će zasjati svijetlo na vašem ljubavnom nebu. Bit ćete ugodno iznenađeni koliko i kako vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Riješit ćete sve veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte. Shvatite gdje vam je mjesto i tako se ponašajte.

Sretni brojevi: 8, 11, 21, 23, 34, 45

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastaviti. Najbolje će se zapravo osjećati oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Ipak, biti sam također nije lako. Mirujte, ne očekujte ništa posebno i bit će dobro. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno.

Sretni brojevi: 8, 9, 12, 23, 29, 33

Zašto jedemo jaja za Uskrs?

Pripremila: Suzana Fantov

Nutricionisti i znanstvenici donedavno su upozoravali da u prehrani ne valja pretjerivati s jajima, no takve preporuke su se drastično promijenile, a između ostaloga, konzumacija jaja se preporučuje jer je za zdravlje vrlo korisno jesti jedno jaje dnevno Zaključci dugogodišnjih istraživanja ukazivali su da jaja nisu dobra zbog kolesterola. Povezivalo ih se sa srčanim udarom, visokim krvnim tlakom i debljanjem koji oštećuju srce, arterije i krvotok te povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti i demencije. No sve su to stručnjaci znanstveno opovrgli i zato je danas unos jaja povezan je s boljim rezultatima na neuropsihološkim testovima.

genetsku predispoziciju. Jedno jaje ima šest grama visokokvalitetnih proteina i antioksidanse lutein i zeaksantin, koji se nalaze u žumanjku, kao i vitamin E, D i A. Nedavno istraživanje otkrilo je da samo jedno jaje dnevno smanjuje rizik od moždanog udara za čak 12 posto.

Mnogi se pitaju zašto jedemo jaja za Uskrs. Jaja se smatraju simbolom ponovnog života. Prva jaja međusobno su darivali Egipćani, Perzijci, Grci i Rimljani zbog njihove simbolike života. Jaje je i jedan od simbola periodičke obnove prirode: običaj bojenja uskrsnih jaja.

21. studenoga do 22. prosinca

Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave koja ćete vi rado prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Iako će vaši nadređeni pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik.Problem je u tome što obje strane žele dominirati, a u hijerarhijskom poslovanju to ne prolazi.

Sretni brojevi: 9, 19, 21, 29, 33, 35

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Ako ste još sami, ovih dana ćete težiti samo dobroj zabavi. Bit ćete željni opuštanja i slobode. Veselje je dobro, no bitno je da u startu drugoj strani priznate kakve su vam namjere. Tako ćete oboje biti zadovoljni. Koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte Vezani će isto biti bolje. Vaš trud bit će prepoznat, vi ćete dobiti na cijeni.

Sretni brojevi: 5, 8, 13, 25, 34, 45

Lav

22. prosinca do 20. siječnja

Ljubav će biti bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu, nego radije pričekajte. Malo po malo i doći ćete na svoje. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate pustiti neka ide kako ide ili da borbe za angažman budu takve da zapravo ostvarite Pirovu pobjedu.

Sretni brojevi: 1, 6, 12, 23, 33, 44

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Nikako da dođete na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za vaša intimistička preispitivanja, pa se okrenite sebi. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav. Bit će u pravu. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Napori su i dalje tu. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Budite strpljivi i taktični.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 33, 36, 43

Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeniti i razumjeti vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav. Riješite se svojih velikih sumnji koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko. Nemojte sami sebi stvarati prepreke. Sad ćete saznati što je trebalo, informacije će stići. Nakon toga možete raditi kvalitetnije. Rješenja su blizu.

Sretni brojevi: 2, 7, 13, 34, 35, 44

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Kad se o ljubavi radi, ovih dana osjećat ćete se poput ribe u vodi. Otvorenost drugih prema vama, ali i obratno, učinit će da će brzina kojom ćete djelovati ponekad biti zapanjujuća. Možete vidjeti daleke rezultate, ali vaši suradnici su kratkovidni. Ipak, neke informacije će se početi pojavljivati ovih dana. Možda to neće biti ništa senzacionalno, ali vi ćete u tome prepoznavati činjenicu da ste posao usmjerili kamo treba.

Sretni brojevi: 8, 13, 18, 21, 23, 33

Vaš ljubavni život bit će i dalje bogat, a vi ćete postajati sve smireniji. Strasti će biti tiše, no zadovoljstvo neće izostati. Bit će potrebno usporiti radi druge strane.

Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. Izgleda da ćete biti u pravu. Samci će uspješno zavoditi.

Pustite druge da se izraze, a ako treba, premda vam to bilo čudno, i da vas vode. U ovom trenutku jednostavno ne možete učiniti ništa na svoju ruku.

Sretni brojevi: 8, 11, 21, 23, 34, 44

Ta saznanja sugeriraju da prehrana bogata kolesterolom ili česta konzumacija jaja ne povećavaju rizik od demencije, čak ni kod osoba koje imaju

Očito je da jaje simbolizira ponovno rođenje i obnavljanje, ali prema najstarijim svjedočanstvima, jaje je, u počecima, zametak ili prvotna stvarnost. Njegova kružna funkcija proizašla je iz njegove prve uloge. Glinena jaja otkrivena u grobnicama, na primjer, u Rusiji i Švedskoj, protumačena su kao znamene besmrtnosti i simbol uskrsnuća.

Čokoladna uskrsna jaja dobra su za zdravlje

Čokoladnauskrsna jaja dobra su za zdravlje, ističe se u njemačkoj medicinskoj studiji koja pokazuje da komadić čokolade svakoga dana, a poželjno je da to bude čokolada s visokim udjelom kakaa, pomaže u smanjenju arterijskog tlaka i rizika od srčanih bolesti

Kako bi dokazali blagotvorno djelovanje čokolade stručnjaci su tijekom više od deset godina medicinski pratili 19.357 odraslih osoba u dobi od 35 do 65 godina, vodeći računa o njihovu načinu života.

Oni koji su jeli više čokolade (u prosjeku 7,5 grama na dan ili jednu kocku ploče od 100 grama) imali su niži krvni tlak i 39 posto manji rizik od srčanog ili moždanog udara u odnosu na one koji su je jeli manje (1,7 grama na dan).

Taj blagotvorni učinak na tlak i zdravlje srca pripisuje se �lavonolima iz kakaa kojima je bogatija čokolada s visokim udjelom kakaa, premda su po-

trebna daljnja istraživanja, ističu autori. No premda je čokolada dobra i za podizanje raspoloženja, prije nego posegnete za njom, morate znati da ‘ploča od 100 grama čokolade sadrži u prosjeku 500 kalorija’, upozorava Frank Ruschitzka iz Europskog kardiološkog društva sa sjedištem u Švicarskoj. Studiju je objavio European Heart Journal na svojoj internetskoj stranici.

Neobični običaji širom svijeta

UFilipinima uskršnja tradicija nalaže samokažnjavanje kao spomen na Isusovu muku – tamo se bičuju te pribijaju na križ kako bi podijelili Isusovu patnju. U Španjolskoj je tradicionalna Uskrsna povorka koja hoda u procesiji po većim gradovima.

Tako se obilježava križni put, a neobična su odijela onih u povorci, koji izgledom podsjećaju na pripadnike ozloglašenog Ku Klux Klana.

Kinezi za Uskrs jaja pripremaju na neobičan način – kuhanjem u urinu, najčešće dječjem. To im navodno daje odličnu aromu. U Latinskoj Americi tradicionalan je lov na pisanice, a djeca su najčešći sudionici igri.

Ljudi u Argentini se okupljaju na gradskim ulicama te spontano pjevaju pjesme. U Meksiku se spaljuje lik Jude koji je izdao Isusa, a u Češkoj i Slovačkoj postoji tradicija bičevanja žena, no ne radi se o pravim bičevima. Time im se navodno daruje dobro zdravlje i plodnost.

U Mađarskoj se žene na uskrsni ponedjeljak na ulicama zalijeva vodom iz kanti, dok one hodaju u tradicionalnim nošnjama dok Norvežani ovaj blagdan ne povezuju s religijom, već kriminalističkim žanrom. Običaj je da se u Velikom tjednu čitaju i gledaju krimići, pa se taj tjedan često naziva i Uskrsni zločin, a čak i TV prikazuje premijere novih krimića.

Let 3 predstavio zlatni traktor s kojim kreće u osvajanje Eurosonga

05:34 PM Mediteranska salata

05:46 PM Juhuhu pjesmica: Tko se boji doktora?

05:48 PM Zvijezde, dok. reportaža

Ponedjeljak, 17. travnja

10:11 AM Dnevnik 2

11:04 AM Nedjeljom u 2

11:59 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:07 PM Plodovi zemlje

12:57 PM Pola sata od svega - Žumberak, dokumentarna serija

01:27 PM Pjevajte nešto ljubavno, hrvatski �ilm

03:17 PM Abeceda zdravlja: Aneurizma ogranaka abdominalne aorte

03:35 PM Pula: More

04:05 PM Mir i dobro

04:30 PM Samo lagano

05:00 PM 42. Samoborska glazbena jesen, otvorenje

Nakon dugog očekivanja kako će izgledati putovanje naših predstavnika na Eurosong, Let3 konačno je pokazao svoje novo vozilo - zlatni traktor! Moglo se to i naslutiti prema tekstu pjesme, ali zlatna boja traktora sigurno daje naslutiti hrvatska očekivanja.

Nakon što su osvojili pola Europe svojim upečatljivim marketingom i smislom za satiru, Let 3 pokazao je kako planira do Liverpoola. U zlatnom traktoru provozali su se Mrle i Prlja i najavili da nas očekuje još jedan show za pamćenje! Dečki iz riječkog benda već su oduševili nastupom u Poljskoj, a do glavnog nastupa dijeli ih nešto više od mjesec dana.

„Mamu ŠČ! nikad nismo otpjevali na

engleskom jer nema smisla. Naš jezik je najljepši. Ja jako volim te riječi s puno š i puno č”, objasnio je autor pjesama Damir Martinović Mrle u intervjuu i demantirao mogućnost da će pjesmu pjevati na engleskom jeziku.

Od ove hrvatske predstavnice na ovogodišnjem natjecanju očekuje se puno: svijetom vlada ŠČ euforija, a i kladionice nam idu u korist, no Eurosong je poznat po iznenađenjima pa i takvo što nije nemoguće.

U prvoj polu�inalnoj večeri s našim će predstavnicima snage odmjeriti predstavnici sljedećih zemalja: Norveška, Malta, Srbija, Latvija, Portugal, Irska, Švicarska, Izrael, Moldavija, Švedska, Azerbajdžan, Češka, Nizozemska te Finska.

12:09

Utorak, 18. travnja

10:11 AM Dnevnik 2

11:04 AM Dr. Beck

11:39 AM Treća dob (HZJ)

12:04 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:12 PM Kod nas doma

12:57 PM Otvoreno

01:27 PM Vrtlarica: Vrtlarstvo bez kopanja

01:57 PM Glas naroda, hum. serija

02:27 PM Pileći ražnjići, dokumentarna reportaža

02:40 PM Baština u objektivu: Groblje na Marjanu

02:45 PM Na rubu znanosti

03:35 PM Lijepom našom: Slavonski Brod

04:40 PM Puls: Mir, dok. reportaža

04:46 PM Profesije osobno, dok. serija

05:36 PM Sedam vrhova, okumentarna serija

Srijeda, 19. travnja

10:11 AM Dnevnik 2

11:04 AM Dr. Beck

11:39 AM Znanstveni krugovi

12:04 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:12 PM Kod nas doma

12:57 PM Otvoreno

01:27 PM Zlatna liga

01:52 PM Razgovor s razlogom

02:30 PM Tedi Spalato u KD “Vatroslav Lisinski”

03:30 PM Izvan formata

04:00 PM (Re)kreativac: Plivanje

04:25 PM Otkrivamo Hrvatsku: Lovran

04:50 PM Jomhašoa: Dan sjećanja na žrtve Holokausta

05:40 PM Labirint: Slučaj Kosinj

06:06 PM Boksač, dokumentarna reportaža

Sydney United 58 svladao Blacktown s 1-0

Sydney United 58 ostvario je teško izborenu pobjedu s 1-0 protiv Blacktown

Cityja u muškoj Nacionalnoj premier ligi Novog Južnog Walesa u subotu uoči Uskrsa u Sportskom centru Sydney Uniteda zahvaljujući kasnom golu Patricka Antelmija. Unatoč činjenici što je Blacktown dominirao utakmicom prvih 20 minuta, United 58. ipak je na kraju otišao sa sva tri boda nakon zaista uzbudljive utakmice.

Blacktown City počeo je utakmicu napadajući, Travis Major pogodio je vratnicu u prvoj minuti utakmice. Gosti su nastavili vršiti pritisak, Adam Berry prisilio je vratar Uniteda 58 Danijela Nizića na lukavu obranu.

Međutim, United 58 i sam je uvijek bio opasan iz protunapada tako da je Antelmi zadavši tempo utakmice stvorio prilike za gol domaćih.

Grant Lynch imao je priliku dovesti Blacktown City u vodstvo u 18. minuti kada je s ruba kaznenog prostora izveo slobodan udarac, no lopta je otišla iznad prečke. Gosti su imali još nekoliko prilika za vodstvo u prvom poluvremenu, no nisu uspjeli pogoditi mrežu.

United 58 u drugom je poluvremenu krenuo svim snagama i umalo poveo nakon dodavanja i silovitog udarca na gol koji je zamalo prevario vratara Blacktown Cityja Tristana Prendergasta. Međutim, Blacktown City nastavlja dominirati utakmi-

com, Lynch je Nizića ponovno natjerao na nevjerojatnu obranu.

Unatoč dominaciji Blacktown Cityja, United 58 konačno postiže gol u 72. minuti kada Antelmi u mrežu upućuje loptu nakon pokušaja Matthewa Bilića koji brani Prednergast. Domaći

su nastojali smiriti igru pred kraj utakmice, no Blacktown City vršio je pritisak nastojeći postići izjednačujući gol i ostavljajući u svojim redovima rupe koje je United 58 nastojao iskoristiti.

Nizić je u ovoj utakmici zaista zaslužio naslov igrača utakmice, ostvario je nekoliko ključnih obrana uključujući i obranu nakon udarca glavom iz blizine zamjene Blacktown Cityja Charlesa Mendyja u 83. minuti. Ova obrana bila je ključni trenutak utakmice koji je Unitedu 58 mogućio zadržati vrijedna tri boda.

Zahvaljujući ovom rezultatu United 58 popeo se na peto mjesto ljestvice, a Blacktown City ostaje na šestom. U nedjelju, 16. travnja, United putuje na Albert Butler Memorial Park gdje će igrati protiv Wollongong Wolvesa. Susret počinje u 15 sati.

Fotogra�ije: Dražen JURINA

Nakon niza razočaravajućih rezultata, Dandy City konačno je našao svoju formu osiguravši uzastopnu pobjedu uvjerljivo potukavši Langwarrin s 4-0. U napetoj utakmici na natopljenom terenu prošle subote Dandy City pokazao je svojim navijačima za što je sposoban pobijedivši jednu od najboljih momčadi lige.

Utakmica je od samog početka bila eksplozivna za Dandy City, Damian Iaconis postigao je gol već u 3. minuti. Unatoč najboljim nastojanjima Langwarrina, Dandy je zadržao vodstvo te je na poluvremenu na semaforu i dalje stajalo 1-0 za Dandy.

U drugom poluvremenu

Dandy City nastavlja dominaciju, Iaconis postiže svoj drugi gol te večeri u 52. minuti. Brady Quinn zapečatio je vodstvo golom u 71. minuti, a Nicholas Hamakiotis zapečatio je u 92. minuti pobjedu svoje momčadi briljantnim golom nakon izvođenja slobodnog udarca.

Ova pobjeda Dandy City dovela je na sedmo mjesto ljestvice te se sada nalazi nevjerojatnih pet bodova zvodeće momčadi. Ovo je značajan napredak u odnosu na ranije rezultate, što je među navijače unijelo nadu kada je riječ o očekivanjima za ostatak sezone.

Dandy City nastojat će nastaviti svoj pobjednički niz u utakmici protiv Brunswick Juventusa ovog petka navečer, u 20:30 na CB Smith Reserveu. Budući da Brunswick pada prema dnu ljestvice, Dandy se nada osigurati još jednu pobjedu i tako se još više uspeti na ljestvici.

Zoran Juraj SABLJAK

Melbourne Knightsi proslavili 70. obljetnicu pobjedom u derbiju protiv Warriorsa

Melbourne Knightsi obilježili su 70. obljetnicu pobjedom s 3-2 protiv North Geelong Warriorsa u atmosferi nalik kakvom festivalu. Utakmica je više sličila karnevalu negoli nogometnoj utakmici, bilo je žive glazbe, pjesme, obilja hrane i vožnji za djecu koje su zabavljali prisutne navijače.

Knightsi su imali namjeru vratiti se među pobjednike nakon poraza s 3-0 protiv Avondale FC-a prošlog tjedna, a to su učinili sa stilom. Prvi gol utakmice dao je Corey Sewell za rano vodstvo domaćina. U 40. minuti Ciaran Bramwell udvostručuje vodstvo Knightsa odličnom završnicom nakon niza odličnih dodavanja.

Knightsti su na poluvrijeme otišli s vodstvom 2-0 i ubrzo nakon početka drugog poluvremena, već u 54. minuti, dodali su još jedan gol predivnim pogotkom za vodstvo domaćina od 3-0.

Warriorsi su ipak imali i nešto sreće kada je u 66. minuti nesretnim autogolom Joe Franjić tresao mrežu za 3-1. Knightsi su u posljednjoj minuti sudačke nadoknade doživjeli šok kada je Luke Živčić postigao gol za 3-2, no posljednji sučev zvižduk prolomio se odmah nakon ponovnog nastavka igre zapečativši tako pobjedu domaćih.

Bila je to pobjeda koja je prikladno došla Knightsima u znak proslave njihove 70.

obljetnice pa su navijači tribine napustili s osmijehom na licima. Za Warriorse je ovo bio sedmi poraz zaredom te ih očekuje mnogo posla žele li okrenuti tijek sezone.

Knightsi će nastojati nastaviti pobjednički niz u idućoj utakmici koju igraju na CB Smith Reserveu protiv Moreland Cityja, 15. travnja u 15 sati. Warriorsi toga dana u isto vrijeme igraju protiv Dandy Thundera na domaćem terenu.

Slab

start Dinama St Albansa sezone 2023. nastavio se trećim uzastopnim porazom protiv Port Melbourne Sharksa prošle subote. Unatoč najboljim nastojanjima, Dinamo nije uspio svladati snažnu obranu Port Melbournea te je na kraju izgubio s 2-1.

Port je postigao gol kasno tijekom prvog poluvremena i tako osigurao važnu prednost prije poluvremena. Dinamo se u drugom poluvremenu pokušao vratiti u igru, no Port udvostručuje vodstvo u 53. minuti te tako gostima još više otežava mogućnost povratka u igru.

Dinamov kapetan Michael Grgić postigao je gol u 63. minuti unijevši tako nešto nade u svoje redove, no to nije bilo dovoljno kako bi promijenio ishod utakmice. Ovim porazom Dinamo St Albans nalazi se na 11. mjestu ljestvice sa svega jednom pobjedom ove sezone.

Unatoč ovom razočaravajućem rezultatu, Dinamo St Albans morat će se brzo reorganizirati i pripremiti za gostujući susret protiv Altona Magica na Paisley Parku ovog petka navečer, 14. travnja.

Utakmica se igra u 20:30, a Dinamo će nastojati osigurati nužno mu potrebnu pobjedu kako bi okrenuo dosadašnji tijek sezone.

Zoran Juraj SABLJAK

Zoran Juraj SABLJAK Rob Cruse Photography

Sharksi donijeli Dinamu treći poraz zaredom

PROSLAVA 70. GODIŠNJICA CROATIJE IZ MELBOURNEA

Prisjećamo se igrača koji su bili dio kluba kroz 70 godina…

Robert GOJEVIĆ

1. Kako je došlo do Vašeg prelaska u Melbourne Knightse?

Igrao sam u juniorskoj postavi Melbourne Croatije od 1982. do 1992. i tada sam imao stipendiju AIS-a tijekom dvije godine. Igrali smo u Ligi mladih Novog Južnog Walesa. Moj prvi kontakt s Melbourne CSC bio je kada me Ken Murphy pozvao na putovanje u predsezoni na Fiji 1992. Branko Čulina tada je bio trener u dijelu sezone 1992/1993. Pozvao me k sebi i pitao jesam li zainteresiran igrati za Melbourne CSC i bio sam sretan da se mogu vratiti u svoj klub.

2. Sjećate li se svog prvog nastupa?

Bilo je to na domaćem terenu protiv West Adelaide Sharksa, ušao sam kao zamjena 10 minuta prije kraja utakmice. Pobijedili smo s 2-0.

3. Koju utakmicu za Melbourne Knights najviše pamtite?

To je de�initivno pobjeda s 3-2 protiv South Melbournea u polu�inalu 1995. Pobijediti s 10 igrača u kišnim uvjetima većinu utakmice protiv tradicionalnih konkurenata bio je fantastičan osjećaj. Postići hattrick također je bilo lijepo. Sve pobjede protiv South Melbournea pamtim.

4. Koji ćete gol postignut za Melbourne Knightse najviše pamtiti?

Moji prvi golovi za Melbourne CSC za pobjedu od 4-0 protiv Prestona svakako su za pamćenje kao što su i dva gola u pobjedi s 3-2 protiv Marconija (Josip Biškić morao je rano napustiti utakmicu).

5. Tko su bili treneri dok ste igrali za Melbourne Knightse?

Branko Čulina bio je moj prvi trener, bio je zaista temeljit trener koji je živio za tu igru. Moj drugi trener u Melbourne Knightsima bio je pokojni Mirko Bazić, on je bio posve drugačiji trener bio nam je svima poput oca.

6. Protiv kojeg kluba ste naradije igrali?

Protiv South Melbournea,

radi tradicionalne konkurencije, ali i zbog atmosfere i činjenice da su u to vrijeme bili vrlo dobra momčad.

7. Tko je bio najtalentiraniji igrač s kojim ste igrali u Melbourne Knights?

U cijeloj skupini velikih igrača, mislim da su se isticali Steve Horvat, Krešimir Marušić i Mark Šilić.

8. Koje trofeje je Melbourne Knights osvojio dok ste Vi igrali za ovaj klub?

Naslov prvaka Nacionalne lige, Kup nacije (pobjeda nad Heidelberg Unitedom s 6-0) u sezoni 1994/95.

9. Kada ste odigrali posljednju utakmicu za Melbourne Knightse i protiv kojeg kluba?

Bilo je to Veliko �inale NSL-a protiv Adelaide Cityja u Adelaideu 1995. Nekoliko mjeseci kasnije bio sam u avionu na putu za Hrvatsku kako bih igrao u Dinamu Zagreb.

10. Na skali od 1 do 10, kako biste ocijenili vrijeme provedeo u Melbourne Knightsima, i zašto?

Nedvojbeno 10, bilo je to vrlo uspješno vrijeme za klub ali i za mene osobno. Moći igrati za klub za koji sam navijao bila je velika čast. Proslava nakon pobjede nad Adelaide Cityjem u Velikom �inalu bila je nevjerojatna. Vidjeti sreću na licu mog oca nešto je što ću pamtiti do kraja života.

MARK VIDUKA (NAPADAČ – 1992.-1995.)

NSL 49 utakmica 41 gol, NSL Cup 5+ utakmica 7 golova, Dockerty Cup 1+utakmica

Robert GOJEVIĆ

STJEPAN BENIĆ (VEZA – 1972.)

State League 5+ utakmica 1 gol, Ampol i Inter City kup 5+ utakmica

1. Kako je došlo do Vašeg igranja za Melbourne Croatiju?

Čitao sam u SN-u 1971. godine da je Croatia iz Melbournea tražila igrače te sam posredstvom Ante Pavlovića i Zorislava Srebrića stupio u kontakt s predstavnicima Croatije koji su došli u Zagreb. Pogledali su moju utakmicu za Karlovac protiv Splita (4-0) i dogovorili smo suradnju.

2. Sjećate li se Vaše prve utakmice?

Bila je to utakmica Ampol kupa protiv Ringwood Citya (1-0), bio sam impresioniran stadionom (Olympic Park) i hrvatskim ugođajem na utakmici.

3. Koja je bila Vaša najdraža utakmica za Melbourne Croatiju?

Finale Ampol kupa 1972. protiv JUST-a (2-1 pobjeda). Odlična atmosfera, napeta. Bilo je 1-1 nakon 90 min i onda je McIntyre zabio nakon što sam ja pogodio stativu.

4. Koji je Vaš najdraži pogodak kojeg ste zabili za Melbourne Croatiju?

Protiv Keilor Austrije sam zabio svoj jedini pogodak te sezone u 3-1 pobjedi.

5. Tko su Vam bili treneri dok ste igrali za Melbourne Croatiju?

Tony Vržina je bio trener veći dio sezone. Onda je par utakmica vodio Duje Zemunik, da bi na kraju došao odličan Mijo Kiš.

6. Protiv kojeg ste kluba najviše uživali igrati?

Svakako protiv JUST-a zbog atmosfere. Te smo utakmice igrali sa srcem i dušom.

7. Tko Vam je bio najbolji suigrač dok ste igrali za Melbourne Croatiju?

Jim Mackay i Billy Vojtek, koji su bili australski reprezentativci. Mirko Kovaček je bio odličan vratar, a vrijedi spomenuti i Ibru Hadiavdića te Jima Kondariosa.

8. Koji su trofeji osvojeni

Pred novim trenerom Dinama je ogroman posao. Svi očekuju naslov prvaka koji je jako blizu, ali pravi posao tek počinje

Petar JUKIĆ

(Za

Hrvatski VJESNIK)

Igor Bišćan imenovan je novim trenerom Dinama nakon što je Ante Čačić izgubio u polu�inalu kupa od Šibenika. Ta utakmica nastavila se na vrlo loš niz rezultata u prvenstvu gdje je Dinamo imao samo jednu pobjedu u četiri kola, a u šest utakmica zaredom nije dao više od jednog gola unutar 90 minuta igre.

Bitnije od rezultata, trend igre i odnosi sa svlačionicom bili su sve lošiji, a posebno je zabrinjavajuća činjenica da je maksimalno skratio rotaciju i klupu te da kao sportski direktor nije doveo u klub prijeko potrebna i nužna pojačanja.

U javnost je uskoro isplivalo i to kako je pred cijelom momčadi izvrijeđao Petra Bočkaja i Gabrijela Rukavinu, a mladi Dinamov dragulj odlučio je izaći u medije s tim da je Čačić prekršio sva obećanja koja mu je dao po pitanju minutaže.

dok ste igrali za Melbourne Croatiju?

Ampol kup protiv JUST-a 1972. godine, a u �inalu Inter City kupa izgubili smo od St. George Budapesta iz Sydneyja.

9. Kada ste i protiv koga igrali Vašu zadnju utakmicu za Melbourne Croatiju?

‘Ona’ utakmica protiv Hakoahe u 19. kolu, na Olympic Parku. Smatram kako je sudac loše sudio utakmicu, na našu štetu. Već je jednom našem igraču dao crveni karton (Hugh Gunn) pa je nakon jednog mog prekršaja rukama pokazao da će još jedan takav faul biti za crveni karton, pokazujući prstom prema svlačionici. Navijači su mislili da je dodijelio drugi crveni karton pa je krenuo upad naših navijača u teren.

10. Od 1 do 10, kako ocjenjujete Vaše vrijeme u Melbourne Croatiji?

9 – nije 10 iz jednostavnog razloga što je prekratko trajalo. Odlični suigrači, prijatelji, navijači. Drage uspomene.

Osim toga, sada već bivši trener Dinama je Mislavu Oršiću i Luki Ivanušecu u facu rekao da “nisu ništa posebno”, što je izazvalo revolt dobrog dijela svlačionice. U međuvremenu, Hajduk je s -12 došao na “samo” -7 i pojavila se bojazan da bi naslov mogao doći u pitanje. U tom trenutku je nova uprava odlučila povući prvi konkretan potez.

Tu se posebno iskazao Dario Šimić koji je u manje od 24 sata morao donijeti odluku. On je već neko vrijeme htio dovesti Bišćana, ali sad je morao u vrlo kratkom periodu uvjeriti izbornika U-21 reprezentacije da se ostavi tog posla i preuzme Plave, a onda je u tu viziju morao uvjeriti i ostatak uprave. Bišćan je dočekan s velikim oduševljenjem od strane navijača. Kranjčevićeva je bila krcata na Bišćanovom debiju. To ne bi trebala biti vijest za klub Dinamove veličine, ali takav je scenarij sve donedavno bilo jako teško

MOŽE NOVI TRENER DINAMA?

Dinamo pobjegao Hajduku na +9!

Osijek je nastavio s užasnom, a Rijeka s odličnom formom. Varaždin je golom u sudačkoj nadoknadi zadržao nade u Europu

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Slaven Belupo i Varaždin odigrali su 1:1. Domaći su bili bolji, a poveli su u 12. minuti kada Zelenika skida jedan udarac, ali Crnac je prvi na odbijenoj lopti. Gosti su se tad probudili, a to im se isplatilo u 96. minuti kada je Domjanić iz gužve donio bod gostima.

Sudbina se zna poigra�

Bišćan se od igračke karijere opros�o 2012. godine u travnju, a u mirovinu ga je a neki način ispra�o baš čovjek kojeg je on sad opros�o od trenerske karijere - Ante Čačić.

Naime, Čačić je tada Bišćana izbacio iz momčadi i oduzeo mu kapetansku traku. Priče su tada išle u dva smje-

zamisliti. Važnosti susreta bili su svjesni i Boysi te su objavili poseban poziv na utakmicu.

Bitnija od brojki bila je energija. Tribine su disale kao jedno i vodile Plave do preokreta i pobjede iako Dinamo ponovo nije igrao dobro. Teško se sjetiti kada je Sjever (u ovom slučaju na istočnoj tribini) toliko puta pozvao “civilne” tribine na zajedničke pjesme.

Sve do jedne su bile vrhunski prihvaćene. Svi dosadašnji pokazatelji govore da bi Bišćan mogao imati podršku kakvu su imali samo Josip Kuže i Nenad Bjelica. U Kranjčevićevoj je dobio velike ovacije s obje tribine, jače čak i od igrača.

“Što reći... Za početak, sretan sam da sam opet ovdje, jako sam uzbuđen. Zna se što Dinamo znači i koju težinu nosi, a ja sam, naravno, s njim povezan otkad znam za sebe. Biti igrač Dinama je velika čast, a ova uloga nosi veću odgovornost. Biti trener Dinama je potpuno drukčija stvar, velika čast i velika odgovornost. Vjerujem u sebe, u stožer, u momčad i u klub i da ćemo svi zajedno biti uspješni, a zna se što to znači u Dinamu”, rekao je Bišćan na svom predstav-

ra, jedna je bila da Bišćan nije bio zadovoljan Čačićevim treninzima, a druga koju je kasnije lansirao Čačić bila je da je Bišćan namjerno odglumio ozljedu prije tadašnjeg derbija s Hajdukom. Eto, kako se sudbina okreće.... Jedanaest godina kasnije, Bišćan mijenja Čačića na mjestu Dinamovog trenera

ljanju i nastavio: „Hajduk je najbliži i sigurno da nije dobro da su dobili dodatni vjetar u leđa i nije im pametno pružiti drugu šansu. Napravit će sve da je iskoriste. Svjesni smo da i dalje imamo veliku prednost, ali ne smijemo se time zavaravati. Moramo se više koncentrirati na to da podignemo igru i da ne damo Hajduku šansu da se potpuno vrati.”

U međuvremenu, promijenio se i kompletan stručni stožer. Novi kondicijski trener je Vedran Naglić, a prvi Bišćanovi pomoćnici bit će Renato Pilipović i Ante Tomić.

Pred novim trenerom Dinama je ogroman posao. Svi očekuju naslov prvaka koji je jako blizu, ali pravi posao tek počinje. Treba vratiti povjerenje većeg dijela ekipe, a onda i provesti selekciju uoči početka iduće sezone te sagraditi momčad koja može donijeti uspjeh u Europi.

U tom kontekstu, ključno pitanje je tko će biti novi sportski direktor u Dinamu. Spominjalo se da će to biti Stjepan Tomas, ali barem zasad ta je pozicija neupražnjena. Odluka tko će doći na tu poziciju bit će i Dinamov najvažniji transfer ove sezone.

Hajduk je remizirao kod kuće s Istrom (2:2). Već u drugoj minuti Livaja je sjajno uposlio Mlakara za vodstvo. Onda je uslijedio šok u kojem su gosti dali dva gola za manje od minute. Prvo je Hujber u 20. minuti postigao pogodak udarcem vanjskom s 25 metara. U idućem napadu Bakrar je pobjegao u kontri, sačuvao loptu protiv dva braniča i zakucao loptu pod gredu.

Ipak, u nadoknadi prvog dijela Mlakar je najviši na skoku za novi gol. U prvom napadu drugog dijela, Borevković je na bizaran način izgubio loptu i napravio prekršaj za drugi žuti karton. Hajduk je s igračem manje bio bolji, a u 80. minuti i Marešić je pocrvenio kod gostiju. Obje ekipe imale su šanse, ali rezultat se nije mijenjao. Gorica je svladala Osijek s 2:0. Gosti su promašili odlične šanse preko Caktaša i Miereza, a domaćin je poveo u 73. minuti kad je Fućak pucao izvana, a lopta se od Žapera odbila u gol. Deset minuta kasnije Fućak je natrčao na odbijenu loptu i postavio konačan rezultat.

Dinamo je na Bišćanovom debiju pobijedio Lokomotivu u gostima (1:2). Plavi su bili neprepoznatljivi u prvom dijelu i Aliyu je nakon kornera u 35. minuti zabio za vodstvo Lokosa. U 50. minuti Ivanušec je sjajno prošao pored dva igrača i zakucao pod gredu za 1:1. U 79. je Menalo jednu odbijenu loptu poslije prekida zabio u mrežu za preokret. Do kraja susreta je VAR poništio gol domaćima.

Rijeka je pobijedila Šibenik s 1:0. Trenutak odluke dogodio se u 48. minuti kada je Frigan na sjajnu asistenciju Jankovića dao jedini gol na utakmici i sjajne akcije.

‘Ovo nam jako puno znači’

Strijelac pobjedničkog pogotka Dinama pro�v Lokomo�ve Luka Menalo bio je presretan. „Atmosfera je bila predivna cijelu utakmicu, primili smo gol iz prve poluprilike, ali na kraju smo se uspjeli vra�� i potpuno zasluženo slavi�, rekao je.

Kazao je da ova pobjeda jako puno znači za momčad.

TABLICA

„Nemate pojma koliko nam ovo znači, jako puno, kao da nam je pao neki teret s leđa, taj pri�sak koji smo cijelo vrijeme nosili. Ovo nam može bi� samo jedan podstrek. Odlučujući pogodak? Nema ljepšeg osjećaja na svijetu“, zaključio je Menalo

Velika pobjeda Modrih na Bišćanovom debiju

Igor Bišćan pred velikim izazovom

Bišćan ima podršku kakvu su imali Kuže i Bjelica…

Luka Menalo