ISTRAŽIVANJE VARŠAVSKI PODUZETNIČKI INSTITUT ZA 2022. GODINU Hrvatska skočila na ljestvici bogatstva nacija! Po glavi stanovnika troši 1953 dolara mjesečno

Indeks bogatstva nacija WEI-ja ‘uparuje‘ privatno i javno bogatstvo promatranih nacija

Hrvatska se na ljestvici indeksa bogatstva nacija varšavskog Poduzetničkog instituta (WEI) u ocjenjivanju za 2022. popela za četiri mjesta u odnosu na istraživanje WEI-ja za 2021.. Od 38 promatranih zemalja u prošloj godini, WEI je, kao i u izdanju za 2021., najbolje ocjene dao Irskoj, Švicarskoj i SAD-u, a Hrvatsku je pomaknuo s 32. na 28.mjesto. - Najnoviji indeks analizira uvjete u promatranim državama na početku prošle godine, odnosno u trenucima izlaska iz epidemije COVID-a 19. Kada ih usporedimo s indeksom izrađenim prije pandemije, može se vidjeti kako su se gospodarstva država nosila s socio-ekonomskom krizom – napominje se u osvrtu WEI-ja, koji u svome istraživanju analizira članice Organizacije za ekonomsku suradnju (OECD) i članice Europske unije koje nisu u OECD-u, poput Hrvatske. Uspoređujući nalaze o bogatstvu promatranih zemalja prije i nakon COVID-a 19, Institut, među ostalim, ukazuje na smanjenje indeksa kod najbogatijih zapadnih zemalja poput Njemačke (smanjenje indeksa za 2,2 postotna boda), Francuske (minus od 4,2 postotna boda) i Italije koja je ‘oslabila‘ za 0,9 postotnog boda. S druge strane, napomi- nje WEI, tranzicijske države srednje i jugoistočne Europe u promatranome razdoblju popravile su svoj indeks, a među njima i Hrvatska za 3,7 postotnih bodova ili za 6,4 posto.

Indeks bogatstva nacija WEI-ja ‘uparuje‘ privatno i javno bogatstvo promatranih nacija. Javno bogatstvo ocjenjuje se u osam područja, od primjerice, zdravstva i školstva, preko infrastrukture do unutarnje sigurnosti i vojnih potencijala. Privatno bogatstvo, među ostalim, WEI iskazuje kroz razinu godišnje potrošnje građana.

U slučaju Hrvatske u istraživanju se koristi podatak o 23 439 (američkih) dolara godišnje (ili 1953 dolara mjesečno) privatne potrošnje po glavi stanovnika, dok je istovrsni podatak za Irsku, primjerice, 87 869 dolara, a za

Kolumbiju, posljednju na ljestvici Instituta, 11 720 dolara.

Hrvatska je u međugodišnjem ocjenjivanju WEI-ja pretekla Slovačku, Latviju, Mađarsku i Rumunjsku te napravila najveći skok na ljestvici među analiziranim državama.

- Budući da u odnosu na 2020., lani pad bilježi i Velika Britanija, za 4,4 boda ili za 5,1 posto, vidljivo je da je šok od epidemije i popratne politike vlada ostavio toliki trag na zapadnoeuropske zemlje

Hrvatska je u međugodišnjem ocjenjivanju WEI-ja pretekla Slovačku, Latviju, Mađarsku i Rumunjsku te napravila najveći skok na ljestvici među analiziranim državama da im potpuni gospodarski oporavak tek slijedi. Iznimke od spomenutoga su Danska i Švedska, kao i Irska.

No, kao i svake godine, rezultat Irske smatramo speci�ičnim zbog osobitosti irskog nacionalnog dohotka – komentira WEI. Upozoravaju i na dosta značajnu razliku nacionalnog bogatstva između, s jedne strane, SAD-a (116 bodova u ekspertizi WEI), i dijela zapadnoeuropskih zemalja poput Njemačke (92,4), Francuske (78,1) ili Italije koja je u ovome bodovanju ostvarila ‘score‘ od 76,2, s druge strane.

- Sve veći jaz između SAD-a i zapadnoeuropskih zemalja još je jedna epizoda ‘divergencije‘ između dvaju ekonomskih područja. Dok je još u drugoj polovici 1980-ih i ranih 1990-ih, BDP po stanovniku Njemačke i SAD-a u

Zajednička kupnja plina zemalja EU-a

Europska unija (EU) otvorila je ovaj tjedan program zajedničke kupnje plina, s ciljem osiguranja opskrbe prije zime i izbjegavanja ponavljanja prošlogodišnjih rekordno visokih cijena.

Rusija, dosadašnji najveći europski opskrbljivač plinom, smanjila je isporuke zemljama EU-a prošle godine nakon početka invazije na Ukrajinu. Time je Europa zapala u energetsku krizu, pokušavajući pronaći primjerene alternativne izvore.

apsolutnom iznosu bio usporediv a razlika između životnih standarda tih zemalja bila u tek nešto većoj kupovnoj moći američkih građana, danas produktivnost europskih gospodarstava značajno zaostaje za američkim – komentira WEI.

Institut skreće pozornost i na razinu javne potrošnje u promatranim državama, kao i na kvalitetu javnih usluga koje građani tih država dobivaju za novac koji uplaćuju u proračun.

Zanimljivo je da WEI, koji svoj indeks bogatstva nacija ne preporuča kao najbolji ili najprecizniji već skromno napominje kako je drugačiji od sličnih indeksa, kao primjere država s najboljim omjerom razine javne potrošnje i kvalitete javnih usluga dobivenih iz narasle potrošnje, navodi Švicarsku i Hrvatsku.

Nautika postaje presudna za hrvatski turizam

Hrvatska trenutno zauzima čak 40 posto ukupnog svjetskog charter tržišta i ima jednu od najvećih charter �lota u svijetu od 4.500 plovila

Svake godine tisuće jahti i brodica plove Jadranskim morem i uživaju u čarobnim uvalama od proljeća do kasne jeseni.

Nautika se ubrzano razvija zahvaljujući našoj iznimno atraktivnoj i razvedenoj obali s više od tisuću otoka, dobrim uvjetima za jedrenje tijekom velikog dijela godine, odličnoj turističkoj infrastrukturi te dugoj tradiciji nautičkog turizma, navodi se u Analizi turističkog prometa Hrvatske turističke zajednice.

Kada se tome pridoda privlačna povijesna i kulturna baština te bogata gastronomska ponuda, ne iznenađuje što nautičari Hrvatsku svake godine vide kao neza- obilaznu destinaciju. Tijekom posljednjeg desetljeća nautički turizam u Hrvatskoj istaknuo se kao globalno relevantan te nas pozicionirao kao jednu od top europskih i svjetskih destinacija za nautičare, ističe HTZ.

Hrvatska trenutno zauzima čak 40 posto ukupnog svjetskog charter tržišta i ima jednu od najvećih charter �lota u svijetu od 4.500 plovila. Od toga se oko 70 posto nalazi se u splitskom akvatoriju, a raspolažemo s preko 70 marina i ukupno 17.000 vezova.

U nautičkom charteru prošle je godine ostvareno više od 3.6 milijuna noćenja, što je 1 posto više nego 2021. godine, ali i 2 posto više nego rekordne 2019. godine, prenosi HTZ.

Odlični rezultati ne iznenađuju kada se uzme u obzir da se Hrvatska može pohvaliti jednom od najnaprednijih pomorskih infrastruktura u cijelom svijetu, a u nautičkoj se sezoni može uživati gotovo cijelu godinu.

Prošla je godina bila rekordna za nautički turizam, što je za Hrvatsku izuzetno važno i iz perspektive da nautičari troše više od prosječnih turista, čak 200 eura dnevno.

Hrvatska nautika se ozbiljnije počela razvijati 80-ih godina, dok je nagli procvat uslijedio nakon 2000. godine i to razvojem internet rezervacija i online bookinga.

Osim što smo svjetski prvaci po pitanju infrastrukture, dodatnu prednost daje nam 1.200 otoka, 6.000 km obale i blizina europskog tržišta. Važnu ulogu ima i cestovna povezanosti te prirodni resursi, a posebna je čar naše predivne, razvedene obale s otocima koji se nalaze blizu jedan drugome.

Cilj plana zajedničke kupnje plina EU-a je pomoći u ponovnom punjenju skladišta i zaštititi zemlje od potencijalnih daljnjih šokova u opskrbi.

Tvrtke imaju rok do 2. svibnja za registraciju količine plina koju žele kupiti kroz pro-

Cilj je sigurnost opskrbe i izbjegavanja prošlogodišnjih rekordno visokih cijena gram. Mogu zatražiti plinovodni ili ukapljeni prirodni plin (LNG).

EU-ova platforma će potom prikupljati ponude globalnih dobavljača, a potom će dobavljači i kupci pregovarati o ugovorima, ali EU neće biti uključen u te komercijalne razgovore.

Zemlje Europske unije dužne su napuniti plinska skladišta do 90 posto do studenoga.

Cilj programa je kupnja dovoljnih količina plina za podmirenje 15 posto te obveze. No, ovakav način kupnje se ne može koristiti za kupnju ruskog plina.

Tvrtke koje sudjeluju nisu obvezne kupovati ni prodavati plin putem platforme.

Dužnosnici EU-a rekli su da se dosad registriralo oko 80 tvrtki, iako nije poznato koliko ih je naručilo.

Cilj zajedničke sheme je poboljšati pristup plinu manjim kupcima i pomoći im da osiguraju bolje uvjete kupnje. Pogodnost je ta da kupci mogu podnijeti zahtjeve za relativno male količine i udružiti se kako bi zadovoljili minimalnu količinu narudžbe.

Neki dužnosnici EU-a rekli su da su određene velike energetske tvrtke izrazile nevoljkost da sudjeluju, sumnjajući da će im shema ponuditi niže cijene, jer već mogu pregovarati o vlastitim poslovima s plinom.