The Croatian Herald 1st February 2023

VJESNIK Hrvatski

NEVJEROJATNI DJEČAK

Za Karla, rođenog s cerebralnom paralizom, „ne mogu“ ne postoji

VESELE PROSLAVE

Str. 8, 12, 13

BAKA MARA (97)

Sama živim u selu i samo čekam da me Bog pozove k sebi

Str. 7

Istra deklasirala Hajduk, Dinamo svladao Lokose

POČETAK NOGOMETNE SEZONE I 70. OBLJETNICA KLUBA

Time iskazuju

zahvalnost zemlji koja je postala njihovom drugom domovinom

Hrvatska zajednica ponosno je i ove godine, u četvrtak 26. siječnja, sudjelovala u proslavi državnog praznika, Dana Australije. Brojni klubovi i društva

te grupe društvene potpore koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga organizirale su prigodna druženja uz tradicionalni roštilj, odmor uz hladno pivo, slatku „Pavlovu“… Hrvatski doseljenici i njihovi potomci na ovaj način iskazuju zahvalnost zemlji koja je postala njihovom drugom domovinom.

PLJUŠTE REAKCIJE

Nezaboravno slavlje

Melbourne Knightsa uz čelništvo Vatrenih

Gledali smo kako rano ustajete i navijate za Vatrene, hvala vam na ljubavi i svim emocijama, poručio im je izbornik Dalić Tx

Svečano je bilo u srijedu, 25. siječnja, u AHD Melbourne u Footscrayju na proslavi početka nove nogometne sezone i velike 70. obljetnice osnivanja Nogometnog kluba Melbourne Knightsa.

veza zajedno s izbornikom Vatrenih Zlatkom Dalićem.

„Mi znamo da ste ustajali u dva, tri, četiri sata ujutro i bili smo ponosni gledajući kako se okupljate i navijate, i upravo to daje nam još veću energiju. Hvala vam na tome, na ljubavi, na svim emocijama“, rekao je Dalić ozarenim gostima.

Nakon najnovijih izjava postao je zvijezda ne samo ruskih, nego i srpskih medija

Nije trebalo dugo čekati nove izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića kojima je izazvao buru. Ispraćajući hrvatske vojnike u Litvu u Petrinji

je opet iznosio prokremaljske stavove u vezi s ruskom agresijom na Ukrajinu. No, sad je otišao i korak dalje. Kazao je kako je „Srbiji oteto Kosovo“, čime je postao prava zvijezda u beogradskim, provučićevskim medijima, iako ih je pritom i uvrijedio kazavši: „Uspoređujete mi opančarske Srbe s Rusima…“.

Uz članove kluba i brojne prijatelje iz hrvatske zajednice, posebnu čast im je svojim prisustvom iskazala i delegacija Hrvatskog nogometnog sa-

Završna svečanost u Clifton Hillu

Objavljeno je i kako će najdarovitija djeca iz Australije biti pozvana na turnire u Hrvatsku. Nadamo se da ćemo na ovaj dobiti neke "nove Šimuniće" koji će se pridružiti hrvatskoj reprezentaciji, rekao je Petar Krpan.

Zaokružena je proslava 60. obljetnice blagoslova crkve u Clifton Hillu. Svečanu sv. misom, u nedjelju 29. siječnja, predvodio je mjesni biskup Terence Curtin koji se u pozdravnom govoru prisjetio i prvog župnika, utemeljitelja ove najstarije katoličke zajednice u Viktoriji, pok. vlč. Josipa Kasića. Nakon sv. mise priređen je svečani ručak u dvorani pokraj crkve.

Svašta mi dođe, a što tek dođe Hrvatima u BiH kad čuju ovakvu 'istorijsku' istinu..

Piše: Zvonimir Hodak

Melbourne Knights Celebrates 70th Anniversary with Special Guest Zlatko Dalić and HNS Delegates in what was a “Vatrena večer”

Str. 32

Str. 8

Str. 9 KOLUMNA

Str.

24

Lude maškare u Crikvenici

Središtem

Crikvenice prohujale su u nedjelju

Dječja i Velika maškarana povorka. Najprije su maškarice prošle gradom, njih oko

1.100 zajedno s roditeljima i odgajateljima, iz dječjih vrtića i osnovnih škola iz Rijeke, Bakra, Novog Vinodolskog, Kraljevice, Triblja, Selca, Jadranova, Dramlja i Crikvenice.

Među brojnim pčelicama, marsovcima, maratoncima, mažoretkinjama, babinim krafnicama i drugim zanimljivim maskama bila su i djeca Dječjeg odjela crikveničke Thalassotherapije (liječenje alergijskih i plućnih bolesti), kao i gostujuće grupe iz Nedelišća i Male Subotice.

Međunarodni karakter Dječjoj maškaranoj povorci podarila su djeca iz Ukrajine, koja su trenutno smještena u hotelu Malin u Malinskoj. Mali Ukrajinci poslali su znakovitu poruku mira, raste-

gnuvši transparent na kojem je pisalo – Peace! Najbrojnija dječja grupa bila je ona Dječjeg vrtića Radost iz Crikvenice, s oko 250 članova.

Velika pak maškarana povorka okupila je oko 1.200 sudionika podijeljenih u 30 maškaranih grupa i udruga s područja Kvarnera. Međunarodni karakter povorci su dale tri grupe iz susjedne Slovenije. Za dobro raspoloženje u prijepodnevnim satima zaslužna je bila grupa Trend, a Koktelsi za ludu i nezaboravna zabavu koja se produžila do dugo u noć.

Kako to nalaže crikvenička maškarana tradicija, glavnu ulogu u maškarama ima svita s meštrom na čelu.

– Atmosfera je fantastična! Super je danas biti ovdje i veseliti se zajedno s nasmijanom dječicom. U cijelom gradu vlada zarazna pozitivna energija koju je nemoguće ne osjetiti, rekao je jedan od posjetitelja.

Audijem uletjela u Lidl

Kupci u kutinskom Lidlu u subotu ujutro vidjeli su neobičan prizor jer se crni Audi kutinskih oznaka prednjim dijelom zaletio u stakleni izlog trgovine te prednjim dijelom u nju “uletio”. Puka je sreća da nitko nije ozlijeđen jer su u tom trenutku kupci bili nešto udaljeni.

Materijalna šteta jedina je posljedica uletavanja Audija u Lidl.

„Bili unutar trgovine kada se čuo lom stakla. Kad smo

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

Koliku on ima snagu i volju, to je svima nama nevjerojatno, a usadili smo mu i vjeru u Boga, koji ga čuva i pomaže mu, kaže njegova majka Andreja

Rođen je tri mjeseca ranije sa samo 37 centimetara, malo duži od šake odraslog čovjeka, i 970 grama težine, s dijagnozom cerebralne paralize. Prema liječnicima, nikada nije trebao prohodati.

No sve je opovrgnuo zahvaljujući svojoj nevjerojatnoj volji, vedrini, neizmjernoj ljubavi svoje obitelji i vjeri u Boga. On je poseban dječak - Karlo Šramek iz Orahovice, danas osmogodišnjak koji ne poznaje riječ “prepreka” ili “ne mogu”. Od rođenja je na operacijama, terapijama i vježbama po cijeloj Hrvatskoj.

- Teško mi je uopće opisati sve što je prošao, a on, kada ga pitate za sve to, samo se nasmije i kaže “idemo dalje”. Koliku on ima snagu i volju, to je svima nama nevjerojatno, a usadili smo mu i vjeru u Boga, koji ga čuva i pomaže mu. Nema večeri da zaspi a da si ne zasvira pjesmu “Krist na žalu”, to mu je himna. Jednostavno, Karlo je naš heroj i svima nama

snaga za život – kaže majka Andreja i dodaje kako Karlo ne želi ni čuti da on nešto ne može kao druga djeca.

- Po svojoj je želji svuda, član Malih vatrogasaca u DVD-u Orahovica, ide u Tinker Labs, igra nogomet, vozi bicikl, trči koliko može, a prošle jeseni kada je krenuo u školu liječnici su nam preporučili da ga oslobodimo tjelesnog, no on je rekao: “Mama, onda ću ja morati sjediti i gledati druge kako rade, a ja ne. Ma ja to mogu.”

Gluhe podučava svirati violinu

Renata Novoselec (38) iz Samobora svoj život posvetila je glazbi, ali violina je instrument koji ju fascinira od malih nogu. Svoje glazbeno umijeće odlučila je podijeliti s gluhom djecom i mladima. Radi s djecom iz centra za gluhonijeme ‘Slava Raškaj’ u Zagrebu.

njezini učenici već skupljaju i nagrade, a među njima je i ona prestižna Bečke akademije.

A kad se samo sjetim jednog od pregleda kada sam ušla s njim u ordinaciju i liječnica me pitala: ‘‘Gdje je Karlo?‘‘, odgovorim: “Pa tu je pokraj mene‘‘, na što je liječnica s nevjericom rekla kako je po nalazima očekivala dijete u invalidskim kolicima, a on je gotovo utrčao u ordinaciju –kaže majka.

Karlo voli svirati gitaru, bisernicu, harmoniku, sve što dohvati, a ponajviše voli pjevati. Uz to je odličan učenik 1.a razreda, ima gotovo sve petice.

Obiteljska ljubav Karlova je posebna snaga, uz njega su uvijek bili, uz oca Darka i majku, stariji brat Denis (22), bake Slavica i Adrijana, a posebno djedovi Stjepan i danas, nažalost, pokojni Jozo. A Karlo o sebi ne govori puno. - Radujem se svakom danu, volim ići u školu, volim trčati i igrati nogomet, a najviše volim svirati i pjevati. Sve ja to mogu, ma ništa nije teško – poručio je Karlo, dječak koji sa svojim životnim stavom može biti inspiracija svakome.

Nakon nekog vremena, Renata je shvatila koliku radost i sreću donosi djeci i mladima koji postižu stvari koje su im oduvijek bile nemoguće. Sad

Žabac sad otvara i outlet bar

došli do blagajne, vidjeli smo da je auto probio staklo i gospođu kako sjedi u automobilu. Ubrzo je došla hitna, a poslije i policija“, rekla je jedna gospođa.

Gotovo svi njezini učenici koriste slušne aparate, ali Renata ih uči svirati bez aparata. Objašnjava da glazbu osjete titrajima zraka u plućima. Također, titraje osjete i preko ključne kosti i ruke, a glazbena senzacija im prožima tijelo. Ponosna sam što sam dio njihovih života, iako je moj put trnovit, kaže Renata.

hitna,

Ispostavilo se da je vozačica koja ima 79 godina vozila do parkirnih mjesta ispred trgovine, ali se nije zaustavila nego je nastavila voziti dalje i preko rubnika udarila u staklo trgovačkog centra. Vozačica je alkotestirana i nije bila pod utjecajem alkohola.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Bar u centru grada s petsto sjedećih mjesta, cijenama upola jeftinijim od konkurencije i živom glazbom svaki dan. Iako zvuči predobro da bi bilo istinito, to je ovogodišnji plan aktivnih supružnika Marija i Maje Žamboki, vlasnika food outleta Žabac.

Oni već šest godina vode svoj lanac trgovina koji posluje na sedam lokacija u Zagrebu. Te trgovine imaju niske cijene jer prodaju robu koja je pred istekom trajanja ili malo

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

oštećena. Ugostiteljski objekti funkcionirali bi na istom principu kao i Žabac trgovine, žele izlaske napraviti pristupačnima svima.

„Kako nabavljamo robu za Žabac, tako nam se nude i povoljna vina, pivo i sokovi. U svakodnevnoj ponudi ne bi imali velik izbor, samo određeno pivo ili vino za taj dan. Ciljamo na centar gdje se kreću mladi - rekao je Mario koji se nada novom poslovnom uspjehu.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

GODIŠNJA

Renata Novoselec

Za Karla, rođenog s cerebralnom paralizom, “ne mogu” ne postoji

Krš i lom u Ku�ni

Mario i Maja Žamboki

Karlo Šramek svaku večer prije spavanja otpjeva ‘Krist na žalu

Od sljedeće godine beskontaktni sustav naplate cestarina

Moći će se izabrati između elektronske naplate cestarine preko ENC uređaja ili kroz očitavanje tablica

Na autocestama u Hrvatskoj će potkraj sljedeće, 2024. godine, biti uveden novi, beskontaktni, sustav naplate cestarina. To znači da neće više biti naplatnih kućica zbog kojih se stvaraju ogromne gužve posebice tijekom ljetne sezone, ali i u vrijeme božićnih i uskršnjih blagdana. Naplata cestarine obavljat će se na dva načina; putem elektroničke naplate cestarine (ENC) ili očitavanjem tablica, ovisno što tko izabere. ENC uređaj mnogi u Hrvatskoj imaju i sada u svom automobilu te prolaze kroz naplatne kućice bez zaustavljanja, ali smanjenom brzinom.

S tim uređajem, koji se puni kao mobitel na bonove, dobije se popust od 21,74 posto. Država na taj način potiče građane da ih što više kupe, kako bi se smanjile gu-

Od cestarina 400 milijuna eura

Novi sustav naplate koncesionarima će omogući� i formiranje različi�h tarifnih modela naplate. Očekuje se da će uves� različite cijene cestarine �jekom dana i noći, �jekom radnog dana i vikenda, �jekom turis�čke sezone i izvan nje, pa i ra-

zličite cijene po regijama. Također će bi� uvedeni popus� vezani uz ekološku vrstu automobila. Valja istaknu� kako je prošle 2022. na hrvatskim autocestama naplaćeno od cestarina najviše dosad, čak 400 milijuna eura.

Uzdanica suorganizator tribine o ulozi hrvatskih intelektualaca u iseljeništvu

Najviše pozornosti izazvala je tema, koja se inače pojavila u iseljeništvu, o pomirbi „sinova ustaša i partizana“

Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkač“ u partnerstvu s udrugom Hrvatska uzdanica organizirala je u četvrtak, 26. siječnja, u Zagrebu okrugli stol na temu „Utjecaj i značaj hrvatskih intelektualaca u iseljeništvu“.

Nakon uvodnih riječi čelnika tih udruga, Ivana Solde i dr. Ivana Radića, uslijedila su zanimljiva izlaganja Vlatka Smiljanića i Jure Trutanića s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvoja Mandića iz Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu i Ante Kožula profesor povijesti.

Najprije su se prisutni na tribini mogli upoznati s ulogom Mirka Daniela Bogdanića, hrvatskog znanstvenika iz druge polovice 19. stoljeća, rođenog u Virovitici, koji je bio jedan od najvažnijih astronoma budimske zvjezdarnice.

Potom je predstavljeni dijelovi iz putopisa književnika Ante Tresića Pavičića „Od Atlantika do Paci�ika“ u kojoj

se govori o životu Hrvata u Sjevernoj Americi krajem 19. i na početku 20. stoljeća koji je u tom periodu bio prilično tegoban.

Nakon toga je predstavljena tema koja je prirodno, izazvala najviše pozornosti, a pojavila se u iseljeništvu, o zagovornicima ideje pomirbe „sinova ustaša i partizana“ kao glavnom preduvjetu stvaranja samostalne hrvatske države. Govorilo se o časopisima i pojedincima koji su tu ideju promovirali.

Na kraju je uslijedilo izlaganje o fra Dominiku Mandiću, povjesničaru sa Širokog Brijega koji je službovao u Vatikanu i na kraju živio u Sjevernoj Americi.

Uz sve njih dat je i prikaz njihovog odnosa prema hrvatskom pitanju, a tijekom tih izlaganja iznesene su i njihova vjerovanja te političke zablude ili kasnija razočaranja.

U raspravi se govorilo i o Australiji, spomenuta je i „Hrvatska ambasada“ u Canberri čiji je prvi otpravnik poslova bio Pavao Dešpoja, a razgovaralo se i o Bugojanskoj skupini, koja je 1972. upala u tadašnju Jugoslaviju s namjerom podizanja ustanka.

Okrugli stol je održan u okviru projekta „ZA-JEDNO.

HR“ koji se �inancira iz Europskog socijalnog fonda.

(M. Barišić)

žve na naplatnim kućicama, međutim, trenutno više od polovice vozača ih nema uz obrazloženje kako rijetko koriste autocestu.

Za one koji će se odlučiti za plaćanje kroz očitavanje tablica, sustav kamera će, osim samih tablica, morati dati podatke o boji vozila, njegovu obujmu, pro�il vozila te procjenu očekivanog

U hrvatskom društvu na ljestvici s 50 bodova je Mauricijus, a bod više imaju Ruanda i Saudijci

Hrvatska je prema indeksu percepcije korupcije u 2022. popravila svoju poziciju za šest mjesta i sada je 57. od 180 država, objavio je u utorak Transparency International.

Ovogodišnji hrvatski indeks je 50, što je tri boda

vremena prolaska između pojedinih nadzornih točaka na autocesti.

Sustavi registriranja ulaska vozila na autocestu ne bi se postavljali na poziciju gdje su danas naplatne kućice, nego na portale nekoliko kilometara u dubini autoceste. To će vozačima koji to nisu učinili omogućiti da se registriraju za prolazak autocestom nakon što uđu na nju.

Na benzinskim crpkama i namjenskim prometnim stazama bit će postavljeni aparati za registraciju putem kreditne kartice. Osim toga, vozači će se moći registrirati i putem aplikacije, web stranice te uređajima za beskontaktno plaćanje koji će biti i u stanicama za tehnički pregled i na benzinskim crpkama gdje će moći kupiti i ENC uređaje.

Nadzor na autocestama obavljat će službe koncesionara, koji će formirati mobilne timove za hvatanje onih koji autocestom žele voziti bez plaćanja.

Budućim novim Zakonom o naplati cestarine koncesio-

PERCEPCIJA KORUPCIJE

nari će najvjerojatnije dobiti ovlasti da zaustave vozača i naplate cestarinu, dakako, s kaznom za one koji to pokušaju izbjeći.

Najviše problema bit će s državljanima zemalja koje nisu u EU ako se pokušaju prošvercati, odnosno s građanima Srbije, Crne Gore i BiH. Ako uspiju pobjeći preko granice, njihovi podaci će biti zabilježeni u sustavu i, kad ponovo budu ulazili u Hrvatsku, bit će zaustavljeni i naplatit će im se kazna.

Državljani zemalja EU koji ne plate cestarinu, dobit će račun s kaznom na kućnu adresu tamo gdje žive. Svi oni pak koji se za plaćanje cestarine budu koristili ENC uređajima moći će upotrebljavati one kojima se danas koriste.

Ali će ih morati registrirati na željenu registarsku pločicu, pa isti ENC uređaj više neće moći upotrebljavati u više automobila kao što se to danas može.

Jedan ENC uređaj koristit će se za cijelu mrežu autocesta. (T. G.)

Hrvatska napredovala, Srbija tek 101., Slovenija nikad lošija, BiH treća najkorumpiranija u Europi

više nego prošle godine.

To joj je i najbolji rezultat od 2015. godine na indeksu percepcije korupcije TI-ja. Od Hrvatske su bolje susjedne Italija i Slovenija koje s 56 bodova dijele 41. mjesto.

Prema indeksu percepcije korupcije, lošije stoje Crna Gora s 45 bodova, Mađarska s 42 boda, a Srbija je pala za pet mjesta i sada je 101. s 36 bodova.

Među hrvatskim susjedima najlošije stoji Bosna i Hercegovina, ima 34 boda i time je treća najgora zemlja na kontinentu (110. mjesto u svijetu), lošije su samo Ukrajina (116. mjesto) i Rusija (137. mjesto). Među članicama Europske unije, Hrvatska je bolja od Mađar-

ske (77. mjesto), Bugarske (72. mjesto) i Rumunjske (63. mjesto).

U hrvatskom društvu na ljestvici s 50 bodova je Mauricijus, a bod više imaju Ruanda i Saudijska Arabija.

Najtransparentnije države u 2022. godini su ponovno Danska, Finska i Novi Zeland. Danska ima jedan bod više nego prošle godine (90), a Finska i Novi Zeland izgubile su bod (87).

Na posljednjem mjestu sa

samo 12 bodova je Somalija. Indeks percepcije korupcije zasnovan je na kombinaciji podataka i analiza međunarodnih institucija koje određuju percepciju korupcije u javnom sektoru očima poslovnih ljudi, analitičara i stručnjaka. Rezultati su predstavljeni na skali od 0 do 100, pri čemu ocjena nula označava visoku korupciju u državi, a ocjena 100 najviša je moguća.

Drugi put prolazna ocjena

Stručnjaci drže pozi�vnim da Hrvatska drugi put otkad je uključena u indeks percepcije korupcije 1998. godine ima prolaznu ocjenu

- 50, no s druge strane, kaže, obeshrabruje da već preko desetljeća nema značajnijih pomaka i ocjene variraju od 46 do 50.

Od kraja 2024. naplatne kućice bi trebale bi� uklonjene s hrvatskih autocesta

Sudionici okruglog stola imali su zanimljiva izlaganja

Iako je ostvaren mali pomak, to nije razlog za zadovoljstvo

PETRINJA MILANOVIĆ NASTAVLJA PO STAROM

ZAGREB PLJUŠTE REAKCIJE NA MILANOVIĆA

Petrov: ‘Što mu to treba?!‘; Grmoja: ‘Neka se resetira!‘; Benčić: ‘Ide na ruku Vučiću!‘

Dok ruski i srbijanski režimski mediji slave, oporba zgrožena nastupom predsjednika Zorana Milanovića.

Kosovo je oteto Srbiji’

Prošli tjedan su ga slavili ruski mediji i Sergej Lavrov, a sada je postao zvijezda na „bližem istoku“, u srpskim medijima

Predsjednik Zoran Milanović održao je u ponedjeljak presicu u Petrinji. Govorio je o ratu u Ukrajini, stanju u Hrvatskoj vojsci i drugim temama. Kazao je da hrvatski vojnici idu u Litvu vježbati te da je ta zemlja članica NATO-a pa “ne bi bilo fer tamo ne otići”.

“Ne možemo i nećemo biti dovedeni da potpuno ovisimo o tuđoj volji na koju nemamo nikakav utjecaj. Vidim da je šef NATO-a u Južnoj Koreji i Japanu. Čovjeka znam 20 godina, mene i moju zemlju tamo ne predstavlja. To nije prostor NATO-a, ali je u susjedstvu Kine. To nema veze s Hrvatskom. Rade se stvari na koje nemamo utjecaja niti nas itko pita, a mogu nas već sutra duboko obvezivati”, počeo je Milanović.

“Potpuno ovisimo o tuđoj volji i planovima. Rade se stvari na koje mi nemamo utjecaja, a mogu nas već sutra jako obvezivati. To nije samo Ukrajina, to treba nadzirati”, nastavio je.

Spomenuo je da je on nabavio haubice, da je ubrzo nakon toga prestao biti premijer te da u međuvremenu nije nabavljeno streljivo.

“Kupili smo BMW, vozimo ga u drugoj brzini, koljemo ga k’o zadnji mesari. Tko je za to odgovoran? Ja nisam. Inače je stanje sa zalihama bijedno. Razina Drugog svjetskog rata. Idu gore s kvalitetnom opremom koju ne mogu koristiti na ozbiljan način jer imamo streljivo samo do 16-17 kilometara”, kazao je.

“Mi nemamo uopće protuoklopa. Sad se ide u neke nabave, dvije godine to nećemo vidjeti. Stanje nije dobro”, rekao je.

“Kako to funkcionira, vidjeli smo kad je onaj leteći bojler preletio Mađarsku

koja ima avione pa nisu skoro ni trepnuli”, rekao je o nabavi borbenih aviona.

“Netko treba odgovarati i za to i za prazna skladišta. Tko je odgovoran? Vlada. Plenković”, kaže Milanović.

“Neki u Europskom parlamentu govore o ‘kidanju Rusije’ – to je mahnito. Mi i Srbi se nismo toliko mrzili. To ludilo, ako mu ne možeš stati na kraj, makni se jer ono prijeđe na tebe. Ja sam se mentalno pripremio na to da ćemo biti dovedeni u status klauna. Takvima nas je učinio HDZ, no ne dam da postanemo cirkuske pudlice, a to pokušavaju neki napraviti od nas”, govori.

“Ja sam protiv da se tamo šalje bilo kakvo ubojito sredstvo. To produljuje rat. Koji je cilj? Raspad Rusije, promjena vlasti? Govori se i o kidanju Rusije. Ovo je manično. Mi i Srbi smo se manje mrzili. Kod nas je bio puno strašniji rat nego u Ukrajini. Protiv toga sam da se šalju

Zoran Milanović na ispraćaju hrvatskog kon�ngenta u Litvu

ubojita sredstva”, rekao je.

Ušao je u polemiku s novinarom Hrstićem s televizije N1. “Vas HDZ ili plaća da ovo radite ili imate osobni quest”, rekao je.

Dotakao se i BiH. “Kojeg vraga Turci rade u BiH? Od Hrvatske pudlice rade Borell, Mogherini i neki mediji”, rekao je o mirovnoj misiji u toj državi u kojoj je odbijeno sudjelovanje Hrvatske.

“Dok ne shvatite da Srbija i Rusija nije isto, da je to nažalost bolna činjenica i opasnost. Anektirali smo Kosovo. Mi i međunarodna zajednica. Uzeto je od Srbije. Ko je to napravio nego mi? Jesmo priznali Kosovo? Nije aneksija, nego otimanje. Kak se to zove? Ekstrakcija. Nije šija, nego vrat. Ovo nije dovođenje u pitanja Kosova, nego cijelog koncepta”, rekao je Milanović.

“Rusija je opasna zemlja. Ništa vi ne razumijete”, nastavio je polemiku s Hrstićem. “Uspoređujete mi Srbe, ove opančare koji su se tu pobunili, sa svjetskom nuklearnom supersilom”, rekao je.

“Ulazimo sve dublje u sukob sa supersilom. Znate kako oni na kraju gube rat? Tako da na kraju koriste nuklearno oružje. Sulude emocije i mržnja Europu vode u nešto s čim se neće moći nositi”, rekao je i dodao kako pokušava otvoriti oči drugima jer “srljamo u rat sa supersilom”.

Predsjednik Republike Zoran Milanović svojim je izjavama još jednom oduševio režimske medije u Rusiji i susjednoj Srbiji, te zgrozio dobar dio hrvatske javnosti i domaće političke scene.

Izjavu predsjednika Republike da je Hrvatska skupa s međunarodnom zajednicom anektirala i otela Kosovo od Srbije u ime SDP-a komentirao je saborski zastupnik Arsen Bauk.

- Doživio sam to kao metaforu kojom je htio osvijestiti činjenicu da četiri članice NATO-a i pet članica EU još nije priznalo Republiku Kosovo jer imaju dvojbe oko načina na koji je stekla neovisnost. Važno je dodati da je predsjednik Milanović jasno rekao da podržava Kosovo. Mi u SDP nemamo tih dvojbi - rekao je Bauk.

Lider Mosta Božo Petrov poručio je nema smisla uspoređivati Kosovo sa situacijom u Ukrajini i pokušati na taj način relativizirati stvari.

- Rusija je agresor na Ukrajinu, Ukrajina je žrtva. Te su stvari jasne. Što to treba predsjedniku države? Smeta mi relativizacija bilo kakve agresije - poručio je Petrov na N1 televiziji.

Njegov kolega Nikola Grmoja pozvao je predsjednika Milanovića da se «vrati na svoje izvorne postavke».

Srpski mediji u ekstazi

Provučićevski mediji u Srbiji su u ekstazi. Zoran Milanović, nakon ruskih prokremaljskih medija, postao je odjednom i ljubimac medija koji inače današnju Hrvatsku nazivaju “ustaškom” i uspoređuju sa zločinačkom NDH. “Bravo, brate Srbine, čes�tam”, “Zoki � si naš”, “Zoki Srbenda”, “Milanoviću, Srbine, opraštamo

Sandra Benčić

Reakcija iz Ukrajine

tvoju ružnu prošlost”, “Bravo, Zoki, katolički Srbine”, “Krv nije voda”, “Ne mogu da vjerujem”, “Jest delija, svaka mu čast”, “Jednom i on da je u pravu”, “Sada Hrvatska i Slovenija neka povuku priznanje Kosova”, “Strah od Rusa sve rješava”, ali ima i jedan koji je Poli�ka izvukla u naslov “Zoki, trepni tri puta ako su te oteli”.

Komen�rao je poruke Gabrijele Žalac i Josipe Rimac u kojima se spominje AP.

O tome treba li se Plenković izjasni� o toj aferi, rekao je: “Naravno, pa koliko je vremena već prošlo.” Pa je dalje komen�rao Žalac i Rimac.

“Kninska Madame de Pompadour Žozefin Rimac (Josipa Rimac) i ova druga, Gabika (Gabrijela Žalac), to su cure kalibrirane za veliki domet, a uhva�li su ih kao zadnje opančarke i to sad izlazi van.

To su lopine. I visokopozicionirane, njihove veze s ovom malom koja je o�šla kod Ursule su duboke. Ljudi su krali kao velike. I sad u tom razgovoru te HDZ-ovke spominju AP-a. Ako nije Ante Pavelić, onda je Andrej Plenković. Dotakao se i ministra obrane. „Šta je više s �m postupkom? Šta je s Banožićem i muljažom oko prostora gdje je država oštećena za više milijuna kuna”, rekao je Milanović.

- Milanović je na početku ruske invazije na Ukrajinu pozivao Plenkovića da se Hrvatska kao mala zemlja ne treba gurati u prve redove i prednjačiti u ovom sukobu. Sada pozivam predsjednika Milanovića da se resetira na te svoje početne postavke. Slažem se s onime što je govorio Plenkoviću, ali bi bilo pametno da i on čini to što savjetuje premijeru.

Svojim zapaljivim izjavama predsjednik Milanović se na određeni način petlja u ovaj sukob, a Rusija onda koristi njegove izjave u svoje propagandne svrhe - kaže Grmoja.

Pošto je Hrvatska, kao i velika većina zapadnih demokracija i članica Europske unije još daleke 2008. priznala neovisnost Kosova, te je s tom državom unazad svih tih petnaest godina imala dobre diplomatske odno-

"Izjavom da Krim više nikada neće bi� Ukrajina hrvatski predsjednik Zoran Milanović doveo je u pitanje teritorijalni integritet Ukrajine i to smatramo neprihvatljivim", napisao je danas na Facebooku glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.

"Pitam se bi li Zoran Milanović mogao posta� predsjednik svoje zemlje s takvom retorikom devedese�h godina dok se Hrvatska borila da sačuva svoju državnost? Bi li njegovi glasači pristali zatvori� oči pred okupacijom dijela svoje zemlje? Sumnjam", napisao je Nikolenko.

se - pa i u vrijeme kada je Milanović bio premijer - izjava predsjednika države zgrozila je dio oporbenih stranaka. - Naravno da se mi ne slažemo s tom izjavom. Hrvatska je priznala neovisnost Kosova još 2008. godine

nakon čega su se svi naši premijeri i predsjednici, uključujući i Milanovića, prema Kosovu odnosili kao prema ravnopravnoj, suverenoj i međunarodno priznatoj državi. Na kraju krajeva, s Kosovom imamo dobre diplomatske odnose i ne vidim bilo kakvu potrebu da se takvim izjavama ta suradnja narušava. Drugo, u trenutku ovakve globalne nesigurnosti uzrokovane napadom Rusije na Ukrajinu nikako nije dobro na bilo koji način - javnim govorom ili, ne daj bože, stvarnim akcijama - davati prostor i mogućnost za mijenjanje utvrđenih i priznatih granica na Balkanu. To ne može biti dobro i to nije odgovorno prema održavanju mira u našem susjedstvu, a što je naš prioritet broj jedan. To nije odgovorno ni prema regiji u kojoj mi kao članica EU imamo dvostruku odgovornost: za održavanje mira, ali i za integraciju svih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije u sastav Europske unije. To su hrvatski vanjskopolitički interesi i prioriteti koji ne smiju biti ugroženi izjavama bilo kojeg našeg političara ili državnog dužnosnika koji ima određenu političku moć - poručila je Sandra Benčić, saborska zastupnica Možemo!. Izjave kakve je jučer odaslao predsjednik Milanović, kaže, idu na ruku samo “likovima poput Aleksandra Vučića i Milorada Dodika”.

‘Uspoređujete mi Srbe opančare s Rusima.

”Ako AP nije Ante Pavelić, onda je Andrej Plenković”

Božo Petrov i Nikola Grmoja

Milanović sad nije samo zvijezda u ruskim medijima, nego i u srpskim. Uglavnom, veseli..., rekao je Plenković o Milanovićevim izjavama

Premijer Andrej Plenković oglasio se u ponedjeljak nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a. Uvodno je pred novinarima govorio o čemu se razgovaralo, a onda je odgovarao na pitanja novinara te je prvo komentirao prepisku Gabrijele Žalac i Josipe Rimac, a u kojima se pozivaju i na “AP”.

je AP? Po onome što sam vidio, mogao bih biti ja...’

- Tko je AP?, pitali su ga novinari.

- Može biti svatko, Associated Press, Anthony Perkins... Zanimljivo je da se više priča čiji su inicijali, nego što je on rekao. Po onome što sam vidio, mogao bi biti ja. Ali mogli ste vidjeti i da te dvije sugovornice nisu baš zadovoljni odgovorima dotičnog AP-a. Prema tome, ako nije Anthony Perkins, onda je netko vama poznatiji, rekao je Plenković.

Upitan zašto nije javno rekao da je projekt prezentiran u Vladi, Plenković je kazao:

- Ne vidim da je to nešto neuobičajeno u odnosu na sve brojne sastanke koji se odvijaju u Vladi. To je bio jedan od sastanaka na zahtjev tadašnje ministre. To je bilo vrijeme kada smo bili 5 ili 6 mjeseci na vlasti, apsorpcija europskih fondova je bila na 9 posto i u tom kontekstu nadležna ministrica je predložila susret o jednoj bazi podataka koja bi mogla biti koristan alat za apsorpciju sredstava iz fondova, rekao je Plenković.

Novinari su ga pitali i zašto je toliko hvalio Gabrijelu Žalac, na što je on odgovorio da je bila stručna i da i dalje misli da se razumije u Fondove.

- I za mene ima nekih potpuno novih elemenata u ovim transkriptima, nije bitno koji su, nije na meni da komentiram proces, ali su me iznenadili, rekao je Plenković.

Novinari su ga podsjetili i da se u porukama između Žalac i Rimac govori o tome da će se dogovoriti s Plenkovićem da se uzme softver.

- Ne, jedini relevantan događaj je taj iz 2017. kad nam je taj gospodin predstavio softver. Ništa nakon toga nije bilo. Ne sjećam se tog sastanka, to je jedan od brojnih sastanaka u Vladi prije jako puno godina. To je sve skupa

EU TUŽITELJI OVO JE NEVJEROJATNA PREPISKA

‘Neka misle da smo glupe, mi

ćemo raditi kurvanjski posao‘

Europski tužitelji tvrde da je Žalac pretplatila softver, platila ga je 1.73 milijuna eura, dok vještaci tvrde da je realna cijena 360 tisuća eura

nebitno. Nisam se bavio tom temom više. I to je bilo to, rekao je Plenković.

- To što ona govori je jedno, a realnost je drugo. Plenković je optužio oporbu da kreira lažne teme poput priče o policajcima koji su se drogirali na jednoj intervenciji, kritiziranja Zakona o pomorskom dobru… A zatim ih je opet prozvao da svojim akcijama pokušava “prikriti sramotu da nisu podržali Ukrajinu”.

- Opozicija, da bi pokrila svoju sramotu oko glasanja o pomoći Ukrajini, njihov poglavica Milanović danas ide korak dalje. To je hrvatska opozicija predvođena poglavicom na Pantovčakom. Tako se pokriva i smeće u Zagrebu. Ajmo nabaciti sve teme i napadati HDZ samo da se ne govori o njihovim neuspjesima...

Novinari su ga pitali i je li ga Josipa Rimac upoznavala s Vjetroelektranama, na što

je Plenković rekao kako je možda jednom spomenula, ali da ju je on uputio na resornog ministra.

Plenković je rekao i da bi tema trebala biti što je AP odgovorio Žalac i Rimac, a ne tko je AP.

No novinari su ga podsjetili da taj softver na kraju zbilja jest kupljen.

- Ne vidim da je ovdje problem sadržaja, nego cijene, rekao je Plenković.

Novinari su ga pitali i za komentar na izjavu predsjednika Zorana Milanovića o tome da je Kosovo oteto Srbiji i da Krim više nikad neće biti dio Ukrajine.

- Iz gliba, u blato, u živi pijesak... Nije problem što ja mislim, nego što misle ljudi koji su mu dali povjerenje, što misli šef SDP-a koji misli da nema problema u njegovim istupima, problem je Domovinskog pokreta i Mosta koji su najveći Hrvati i najispravniji, ni njima to nije problematično... Normalan stav bi bio da reagiraju na Milanovićeve izjave.

Plenković se ponovno vratio Milanoviću i njegovoj izjavi o otimanju Kosova.

- Kosovo nitko nije anektirao, nije ga pripojio drugoj državi. Ekstrakcija, ne znam za taj pojam u međunarodnom pravu. Ono što je važno, Kosovo je neovisna država, koju je Hrvatska prisutna i s kojom imamo suradnju. Milanović sad nije samo zvijezda u ruskim medijima, nego i u srpskim. Uglavnom, veseli..., zaključio je Plenković.

Zajednica utemeljitelja HDZ-a

Zajednica utemeljitelja

HDZ-a napala je Milanovića i zbog njegova komentara o tome tko je AP.

“Poruke Gabrijele Žalac i Josipe Rimac u kojima se spominje Andrej Plenković tumači u maniri zadnjeg

Europsko tužiteljstvo (EPPO) nedavno je podiglo optužnicu protiv bivše ministrice EU fondova i regionalnog razvoja u vladi Andreja Plenkovića, Gabrijele Žalac, zbog sumnje da je oštetila državni proračun i proračun EU kupnjom softvera po mnogo većoj cijeni od realne Mediji navode kako su sada uz nju optuženi konzultant Mladen Šimunac, vlasnik tvrtke Ampelos Marko Jukić te donedavni ravnatelj Središnje agencije za �inanciranje i ugovaranje (SAFU) Tomislav Petric. Sumnja se da je Žalac preuveličala vrijednost softvera kako bi Šimunac i Jukić na tome mogli zaraditi.

Plaćeno je oko 1.73 milijuna eura, odnosno 12.99 milijuna kuna, dok su vještaci utvrdili da je realna cijena iznosila otprilike 360.000 eura odnosno 2,7 milijuna kuna.

Među dokazima su se ponovo našle i poruke koje je Gabrijela Žalac razmjenjivala s Josipom Rimac, nekadašnjom HDZ-ovom državnom tajnicom s kojom je bila izuzetno bliska. Istražitelji su u mobitelu Josipe Rimac pronašli Whatsapp grupu u kojoj su se dopisivale o softveru.

U tom njoj u razgovoru dvije HDZ-ovke spominju podršku osobe AP, a i sama Rimac daje izravnu podršku Žalac. “Srećiceeee. Samo hrabro. Vidim da su i ovi u javnoj nabavi išli kontra. Ako ti tamo nešto treba samo me zovi. Za tebe sve”.

U razgovoru o softveru koji je uslijedio par dana kasnije, Gabrijela Žalac poručuje: “Ali gle... Ovo će bit po mom. Što prije”.

„Sutra ćemo dogovoriti s AP, i složimo mi kontru”, nastavlja Rimac. “Već je on odmah rekao… Ali ja sam ljuta što je on dozvolio ovo. J….e Josipa. Bezveze”, odgovara Žalac.

“Hvala ti Josipa!” odgovara joj Žalac.

“Srećo šta god treba tu sam!!! ... Pokazat ćemo im...”

Žalac: Koji su to smradexi! Treba im pokazat sa smiješkom na licu. A pravit se glupave.

Rimac: Da, da.. sve to Josipa prošla a i još prolazim. dhelom.

Žalac: Zabavljam se..Glupi su..Jer misle da smo mi..

Rimac: Pojma oni nemaju Žalac: Ne. A misle da su Bogovi!

Josipa Rimac potom pojašnjava što je prolazila u Ministarstvu uprave kod tadašnjeg ministra Lovre Kuščevića:

“Tako ti je Lovro mene dočekao... bacio me u zadnji ured na dnu hodnika izvan kabineta.. ali nakon misec dana kad je shvatio da mu mogu odradit više nego svi savjetnici i kabinet.. sad kao on bi da biram ured.. ja kažem meni tamo super.. Ej.. znanje mi ne može uzet niti jedan a ni mrežu poznanstava.”

Žalac: Svi su gadovi..E upravo to.

Rimac: Pitao me AP kako me je Lovre dočeka ja kažem sve ok to nije tvoja briga.

Žalac potom komentira kolege: Dok omi smisle mi gotove..dođi kod mene! Je**le bi im sve od reda...Ajooooj..Ju..I ju ju.. A �ine.

Rimac: Ne bi AP pustio sad rošade.

Žalac: Pustio bi on pustio.

oni mogli kombinirat procese kao mi u državi bi bilo blagostanje.. Oni ne mogu radit više od jedne radnje. Ni nju ne rade kvalitetno.

Žalac: Baš...Hahahahahahahah... Pa ni tu jednu (smajlovi)

Rimac: Sve liši je**či. Žalac: Ufff.. U zdrav mozak...

I tada slijedi poruka u kojoj piše da će ono biti po njezinom.

Rimac: Nek oni samo misle da su moćni. Nema predaje!!!

Žalac: Treba njima niz dlaku Gladiti... I radit kurvanjski posao.

Rimac: Kad misle da si nemoćan tad si najjači.

Žalac: Neka misle da su moćni.

Potom joj Rimac sugerira: Sutra dogovori sa AP i složimo mi kontru.

Žalac: Već je on odmah rekao... Ali sam ljuta što je dozvolio ovo.. Je**te Josipa... Bezveze.

Rimac: Ne možeš sama nekad trebaš nekog za razgovor za složit kockica.

Žalac: Pa naravno. Ali jbg.

Rimac: Ja i Mirjana se godinama nadopunjujemo mnogima samo trn u oku.

Žalac: Govorim danima.. I džabe.

Rimac: Ali imamo mrežu za pokrit sva područja.

Žalac: Apsolutno... I lagano se svetit svima.. Za sva s**nja.. Dugogodišnja.

opančara, želi ih kalibrira� ne bi li ,,nabacio» volej Nikoli Grmoji i svojim drugovima u Saboru, medu kojima su i nedorasli Penavini ,,domovinci” kojima je Milanović odavno jedini svje�onik i vodilja.” stoji u priopćenju.

“...Ali gle.. Ovo će biti po mom...Što prije”, ističu tužitelji poruku Gabrijele Žalac poslanu Josipi Rimac.

Ona joj je prethodno napisala: “Srećiceeee.. Samo hrabro. Vidim da su i ovi u javnoj nabavi išli kontra...ako ti tamo nešto treba samo me zovi. Za tebe sve...pusaaa..”

Rimac: Ali i ovako smo ubojite. Kad se vrneš idemo na večeru da posložimo sve pa će oni vidjet.

Žalac: Jesmo da..Svakako...

Znaš šta

Rimac: Šta?

Žalac: Volim što izgledam glupa njima. Naprosto obožavam.. Obavezno se vidimo.

Rimac: Ahaaa... A kad bi

U porukama su se osvrnule i na predsjednika DKOM-a Gorana Matešića, pa tako Rimac piše: Da sam znala za ovo nebi prošla žalba ja bi Matešića rješila... I uvik sam svima rješavala.

Žalac: E jbg sad.

Rimac na koncu zaključuje: A imamo posla.. Ispravit ćemo i ovo...bit će to još slađa pobjeda.

‘Tko

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković

Mario Kapulica

Gabriela Žalac i Josipa Rimac

NEVJEROJATNO NAKON PUNE 32 GODINE OTKRIVEN UBOJICA HRVATA IZ PETRINJE

Vidić je dobio 20 godina zatvora pravomoćno za okrutno ubojstvo Stjepana Komesa, a sudilo mu se u odsutnosti. U Ohiju je uhićen jer je lagao o svojoj umiješanosti u rat prilikom prijave boravišta

Ratni zločinac Jugoslav Vidić uhićen je u četvrtak u Ohiju. Optužili su ga zbog imigracijske prijevare, odnosno da je lagao američkim imigracijskim i policijskim službenicima o svojoj vojnoj službi i umiješanosti u politički i etnički motivirani napad na civile u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.

Vidić (55), koji je živio u Parma Heightsu, navodno je dao više lažnih izjava u svojoj uspješnoj molbi za status zakonitog stalnog boravka, uključujući lažnu izjavu da je njegova jedina vojna služba bila u JNA od 1988. do 1989. godine. Izostavio je da je služio u vojsci Krajine i njezinim prethodnicama od 1991. do 1995.

Optužnica navodi da je Vidić lažno izjavio da nikada nije bio optužen za kršenje zakona iako je 1998. godine u odsutnosti osuđen za ratni zločin u Hrvatskoj te je lažno rekao da nikada nije sudjelovao u ubojstvu osobe zbog nacionalnog podrijetla ili političkog uvjerenja.

Vidić je na suđenju u odsutnosti dobio 20 godina zatvora pravomoćno za okrutno ubojstvo Stjepana Komesa. U krugu tvornice ‘Gavrilović’ 16. rujna 1991. godine ubijeno je troje muškaraca, a Vidića se tereti da je tog dana u oklopnom

U SAD-u uhitili srpskog ratnog zločinca. Čovjeku odsjekao ruku kojom se rukovao s Tuđmanom

vozilu ušao u krug tvornice u kojoj je i radio.

Sin ubijenog

Proteklih 30 godina često sam razmišljao o tom čovjeku koji mi je ubio oca. Mentalno zdrava osoba takve stvari ne može učini�. Vjerujem da će Jugoslav Vidić bi� izručen Hrvatskoj, iskreno se nadam, smireno je rekao Tomislav Komes, sin ubijenog Stjepana Komesa.

Pune 32 godine nakon što je njegov otac ubijen, Tomislav Komes, sin Stjepana Komesa, je uspio locira� ubojicu. U potrazi je koris�o sve - od ins�tucija, interneta do kontakata s Hrva�ma u Americi. A ključna informacija je s�gla putem društvenih mreža.

“Ne znam tko mi se javio,

TOMO CRVENKOVIĆ

(29.11.1931. – 31.01.2023.)

Tužnog srca javljamo obitelji, poznanicima i prijateljima da nas je 31. siječnja 2023. napustio naš dragi Tomo Crvenković.

Misa zadušnica služit će će u crkvi sv. Nikole

Tavelića (69. Hodgkinson St. Clifton Hill) u ponedjeljak, 13. veljače, u 10 sati.

Nakon toga, u 12 sati, bit će pogreb u Fawkner Memorial Parku (1187, Sydney Rd., Fawkner).

Iza njega ostaje ožalošćena obitelj: voljena supruga

Ruža, sin Zoran i Slavica s obitelji, sin Danilo i Mirica s obitelji, kći Kristina i Ivica s obitelji, te osmero unučadi i devetero praunučadi, obitelj i prijatelji u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.

Počivao u miru Božjem.

Tomislav Komes

javila mi se anonimna osoba s izmišljenog profila, dostavila sve podatke o počinitelju. Osoba je izrijekom rekla, na moj upit, koji je mo�v njegov, jedna vrlo kratka rečenicastrah. Radi se o osobi koja je imala kontakte s Jugoslavom Vidićem i koja je osje�la strah u njegovoj prisutnos�”, navodi sin ubijenog Komesa.

O svom ocu je rekao. “Tata je bio veseljak. Volio je pjesmu, dobro društvo i bio je vrlo brižan otac”, navodi.

“Nismo mi još došli do kraja puta, treba bi� strpljiv, objek�van, ne dopus�� da nas emocije ponesu”, zaključio je Tomislav Komes.

Postrojio je radnike Hrvate i iz grupe izdvojio Stjepana Komesa. Prepoznao ga je sa snimke HRT-a koja ga je snimila u slučajnom, srdačnom rukovanju s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom na petrinjskom trgu.

Vidić je Komesu pružio ruku i uz riječi: “Evo ustaše koji je pred restoranom pozdravio glavnog ustašu Tuđmana”, bajunetom razrezao žile desne ruke. Tijelo nesretnoga Komesa tada su bacili na oklopnjak i odbacili na petrinjskoj obilaznici.

Vidić je emigrirao u Sjedinjene Države kao izbjeglica 1999. Njegov zahtjev da postane zakoniti stalni stanovnik odobren je 2005. Vidić je također optužen da je lagao agentima za provođenje zakona 2017. kada su ga ispitivali o njegovom zahtjevu za imigraciju.

Američki mediji u petak pišu i o optužbama da je Vidić u Americi seksualno uznemiravao žene koje su s njim radile u

trgovini. Kasnije je proizvodio i prodavao kobasice, ali bez potrebnih inspekcija.

Vidić se tereti za jednu točku posjedovanja zelene karte koja je pribavljena materijalno lažnim izjavama i jednu točku za davanje lažnih izjava federalnom agentu. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu maksimalna kazna od 10 godina zatvora za prvu optužbu i maksimalnu kaznu od pet godina zatvora za drugu.

Oglasio se i ministar branitelja Tomo Medved. “Mi smo tražili od SAD-a njegovo izručenje. Poruka je svima njima - nemaju mirnoga sna. Svi oni koji su počinili zlo u Domovinskom ratu, svi koji su počinili ratne zločine, ne mogu mirno spavati”, rekao je Medved.

Proteklih 30 godina često sam razmišljao o tom čovjeku koji mi je ubio oca. Mentalno zdrava osoba takve stvari ne može učiniti. Vjerujem da će Jugoslav Vidić biti izručen Hrvatskoj, iskreno se nadam, smireno je rekao Stjepanov sin Tomislav Komes.

Prodaje se „otok ljubavi“ za 10 milijuna eura

Otok u obliku srca koji ima cca 142.000 m2 od kojih je na prodaju dio s nešto više od 30.000 m2 i to 500 metara od obale

Uhrvatskim medijima osvanuo je oglas za prodaju dijela otoka Galešnjaka, poznatog i kao “otok ljubavi”. Cijena je 10 milijuna eura (ili kako bismo nekad rekli, oko 75 milijuna kuna).

- Otok u obliku srca koji ima cca 142.000 m2 od kojih je na prodaju dio s nešto više od 30.000 m2 koji je u jednom komadu i rasprostranjuje se na više od 500 metara obale! S ovom nekretninom možete napraviti stvarno nešto jedinstveno, pogotovo kad su vam stalno parkirani gosti s jahtama poput Beyonce i Jay Z-ja (Beyonce je čak jednom prilikom slavila svoj rođendan tu), Jeffa Bezosa, Michaela Jordana itd. - stoji u oglasu. Kao jedna od opcija spomi-

nje se i otvaranje Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. “Poljoprivredno gospodarstvo koje se može osnovati na površini od tri hektara. Uz to se može napraviti 400 metara kvadratnih nadzemne građevine i 1000 metara kvadratnih podzemne. To je izvrsna mogućnost za poljoprivredni elitni turizam s vilom i/ili restoranom te velikim skladištem za masline, vino i ostalo bilje...”, napominje se u oglasu.

- Točno je, tri hektara otoka je oglašeno na prodaju. Interes je za sada razmjerno velik, a

najozbiljniji interes pokazali su neki investicijski fondovi, potvrdio je Silvestro Kardum, predstavnik prodavatelja.

- Nemam agenciju za nekretnine, ja vlasnicima samo pomažem u prodaji. Radi se o četiri spojene parcele nekoliko vlasnika ukupne površine oko 32-33 tisuća četvornih metara. Na tom zemljištu je makija, a nekada su bile masline. Svi papiri o vlasništvu su uredni i vlasnici su uknjiženi. Vlasnici su inače iz Mrljana na otoku Pašmanu. Vlasnici ostalog dijela otoka nisu bili zainteresirani za prodaju - dodaje Silve-

star koji vjeruje da će uspjeti prodati dio najpopularnijeg hrvatskog otoka.

- Prema postojećem zakonu na takvoj je površini moguće uz OPG za uzgoj maslina ili vinove loze podići vilu ili restoran površine 400 kvadratnih metara te još 1000 kvadrata podrumskog prostora. Dakle, investicija se sigurno može isplatiti - naglašava.

Na oglasnim stranicama navodi se da se parcele koje se prodaju nalaze oko 500 metara od obale.

Otok Galešnjak u Pašmanskom kanalu jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih otočića, a Brightside ga je jednom uvrstio i na svoj popis 20 svjetskih čuda. Znanstvenici s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru 2019. su otkrili da su na njemu prije više od 7000 godina živjeli ljudi.

Ovome treba dodati da dakle jedan od vlasnika prodaje samo svoje parcele na tom otoku, dok ostali ne.

sam locirao ubojicu: ‘Nadam se da će ga SAD izruči�’

Stjepan Komes rukuje se s predsjednikom Franjom Tuđmanom u Petrinji

Vidić (lijevo) je radio u mesnici

Nevjerojatan izgled otoka Galešnjaka u Pašmanskom kanalu

ŽUMBERAK JEDINA STANOVNICA SELA TIHOČAJA

Sama kuham, još sam na nogama, pa to mogu. A što ću?! Kad je zima, ne izlazim nikamo da ne padnem negdje, govori Mara Gvozdanović

Pa gdje ste mene našli ovdje? Kako ste došli po ovom snijegu? Jao... Ajde, uđite, uđite na toplo, uđite, tim nas je riječima dočekala Mara Gvozdanović (97), jedina stanovnica žumberačkog sela

Tihočaj (Žumberak je zapadno od Samobora i Jastrebarskog, oko sat vožnje automobilom od Zagreba). Doći do Mare nije nimalo jednostavno, ali su ceste bile donekle prohodne.

Ralice su radile punom parom, ali je snijega napadalo oko pola metra. Iako je Mara jedina u selu, ralice su počistile ulice cijelog sela. U Tihočaju je samo devet kuća, nekoliko mačaka te vrlo vitalna i lucidna Mara. Na prošlom popisu stanovništva, 2011., imala je, kako kaže, čak tri susjeda.

- To vam je tako kad živite dugo. Moji susjedi su umrli, a njihova djeca otišla su u gradove ili izvan zemlje. A što će drugo?! Ovdje nemaju što raditi, jedino da se bave poljoprivredom, ali to u današnje vrijeme ljudi baš ne vole raditi. Mi smo se prije samo time bavili. Joj, kad se sjetim koliko smo se naradili. Mi smo bili težaci, sve smo sami stvarali, imali smo težak život. Nisam mislila da će me Bog pustiti toliko dugo da živim, ali što se može?! Bez njegova poziva ne mogu sama ići. Sjedim ovdje i čekam kad će mi doći - govori Mara dok sa stola miče tanjure što su ostali od ručka. Za taj je dan pripremila kotlete.

- Sama kuham, još sam na nogama, pa to mogu. A što ću drugo raditi?! Kad je zima i kad je vani toliko snijega, ne izlazim nikamo da ne padnem negdje.

Pa tko će me vidjeti? Nema nikoga ovdje. Tako sam cijeli dan u kući. Idem spavati kad završi

Mara (97): ‘Sama živim u selu i čekam da me Bog pozove k sebi

ZAPISI O RATU U UKRAJINI

Propao plan razbijanja Ukrajine na dva dijela

Oleksandr Palij, ukrajinski povjesničar, u pet je točaka razjasnio razloge zašto je kremljovski mit o raskolu među Ukrajincima - račun bez krčmara

Božo ČUBELIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Mara Gvozdanović ne izlazi po snijegu vani da ne bi pala čovjek ovamo za svoj posao. Odgovara mu priroda ovdje, a meni je dobro jer zato dolaze ti ljudi, pa nešto popijemo i

‘Potjera’, to volim gledati. Ali nema sna za mene. Cijelu noć razmišljam što sam sve prošla u životu. Ja vam ne razmišljam više o budućnosti, to za mene više ne postoji, samo o prošlosti - kaže Mara, koja zadnjih godina slabije čuje i vidi. Pitamo je boji li se ovdje biti sama.

- Ma kakvi, što ću se bojati? Ja novca nemam, nemam penzije, a i stara sam. Što će meni biti, što bi meni uzeli? U selo jedino dolazi moj unuk, koji mi donosi vodu, jer ovdje nemamo vodovod, i ostale potrepštine. On dolazi svaki vikend iz Jaske, on se brine za mene. A ovamo dolazi i veterinar, koji se brine za goveda koja je doveo jedan

Dođite mi, ali brzo, kaže baka Mara

porazgovaramo - govori Mara, koja je rođena na Žumberku, a poslije je živjela u Srijemu, potom se vratila ovamo te sa suprugom kupila kuću.

On je preminuo, kaže, prije pet godina, a umrli su joj i sin te kći. Neko je vrijeme živjela kod snahe, koja je bolesna, pa se Mara vratila svojoj kući. Kad nema snijega, Mara zna malo prošetati po selu, a ima i svoj vrt, koji sama obrađuje, ali, kaže nam, koljena je sve manje služe.

- Prije sam išla pješke u Zagreb kod svojih sestara, uzela bih komad kruha i vodu te hodala do njih. Sad ne mogu. Imala sam četiri sestre i četiri brata. Jedan mi je brat živ i sestre, ali su one stare, jedna dođe nekad pa nam bude lijepo, ali bude kratko. Imam i drugog unuka, ali on je u Njemačkojrekla je Mara dok je stavljala drva u peć.

Tad je novinarsku ekipu ponudila rakijom koju je dobila od unuka, ali su je morali odbiti jer ih je čekao dug put makadamom do Zagreba.

- Dođite mi opet, ali brzo. Ne znam kad će stići poziv od Boga - rekla je Mara dok im je mahala na ulaznim vratima.

Ćiro teškim korakom šetao središtem Zagreba

Legendarni trener hodao je uz pomoć sina: ‘Moram stati svakih pet metara...‘

“Drž‘ se legendo”, dobacivali su prolaznici Ćiri Blaževiću, vidjevši ga na ulici kako šeta sa sinom Miroslavom. Legendarni trener Dinama i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije uzvraćao bi im šturim osmijehom i povremenim mahanjem ruke. Poput Ivana Pavla II.

Nekolicina je novinara (iz razdoblja generacije “vatrenih”) poželjela s Ćirom popiti kavu i evocirati uspomene na neka prošla vremena...

- Žao mi je, sine. Više i ne izlazim van. Jedino još idem na infuziju. Braco me vodi, ali

brzo se umaram. Moram se odmoriti svakih pet metarasnuždeno je konstatirao Ćiro. Znači, 9. veljače nećemo “plesati po stolovima”...

- Vama je samo do zajebancije. A ja se borim, iako znam da nemam nikakve šanse. Nisam

niti siguran hoću li dočekati 9. veljače. Ili 10. Ali, drago mi je što mislite na mene. Sve vas ljubim...

Dakle, 9. veljače Ćirin je rođendan. No, u svim dokumentima upisan mu je datum - 10. veljače.

- Moj je otac Mato krenuo da me prijavi kod matičara, ali je zaglavio u birtiji, pa je doš‘o tek sutradan. Tako je ispalo da sam jedan dan mlađi - često je znao pojašnjavati Ćiro.

A koji od spomenutih datuma Ćiro slavi? Najčešće - oba. Vjerujemo da će tako biti i ove godine...

Ćiro se već godinama bori s rakom prostate, koji se u zadnje vrijeme proširio. Imao je nekoliko operacije i brojne kemoterapije.

je vrlo važna sastavnica etniciteta. U Rusiji to nije tako - što je današnjim Rusima zajedničko s Karelima, Kalmikima, Tuvincima, Jakutima, itd.

Kod Ukrajinaca sve je pak obratno – na cijelom prostoru Ukrajine iste sastavnice – slavenska i skitsko-slavenska.

Jedna od najvažnijih uloga Moskve u ratu protiv Ukrajine bio je vezan uz računicu da će se Ukrajinci raskoliti na „zapadnjake“ i „ostale“ (rusofono stanovništvo), što će stvoriti i nepremostiv jaz i razbiti državu na Istočnu i Zapadnu.

Na Dan ukrajinske sobornosti - tj. državnog i nacionalnog jedinstva - Oleksandr Palij, ukrajinski povjesničar - u nekoliko je točaka razjasnio zašto je taj mit – račun bez krčmara.

Palij je najprije ustvrdio da su Ukrajinci jedan od najsrodnijih naroda Europe, a Ukrajina jedna od njenih najsrodnijih država. Spomenuo je razlike koje dijele sjeverne i južne Talijane - Sicilijance, Toskance, Milaneze itd., njemačke Bavarce i Saksonce, Francuze s juga i sjevera Francuske...

Još veće razlike postoje u Rusiji - pogledajte lica gradonačelnika Moskve Sobjanina, ministra obrane Šojgua, samog Putina – i shvatit ćete koliko je Rusija raznorodna i raznoporodna.

Postoje i znatne razlike među Ukrajincima – puno njih govori na ruskom, a kažu da im je ukrajinski rodni, materinski jezik, većina je pravoslavna, ali znatan je i dio grkokatolika itd. - pa zašto se nije oplodio taj ulog na raskol među njima?

Oslanjajući se na povijesne činjenice, Palij je iznio svoje viđenje nekih od glavnih razloga zašto se to nije dogodilo.

Prvi je teritorijalni – Ukrajina ima vrlo dugu državnost na svom današnjem ozemlju, njen današnji teritorij de facto pokriva sve ili veliku većinu teritorija državnih tvorevina koje su tu stvorene kroz dvije i pol tisuće godina.

Prva takva bila je Skitija (lat. Scythia). Velika skitska država prostirala se – od Dona do Dunava – a isto kasnije vrijedi i za Sarmatiju – savez četiriju plemena.

Iste regije koje je pokrivao Antski savez plemena, područje od Dona do Dunava, pokrivala je i Kijevska Rus'. Stoga je, drži Palij, teritorij Ukrajine dobro skrojen – bez obzira na moćni Dnjepar – desna i lijeva obala uvijek su međusobno surađivale.

Drugi razlog – usko vezan s prvim - je zajedničko podrijetlo praktično svih Ukrajinaca – što

Slavenski hidronimi - nazivi rijeka – prostiru se od poljskog Krakowa do Kijiva – nigdje na drugim teritorijima takvo što ne postoji. Dakle, pradomovina Slavena je na tom teritoriju. Slaveni se, od 3. stoljeća, u valovima kreću po Dnjestru i Crnomorju - i naseljavaju to područje. Isto tako, samo s koncentracijom na jug Ukrajine, šire se skitsko-sarmatska plemena - tj. počevši od Velikog skitskog kraljevstva sve do 13. stoljeća, do prestanka postojanja Alana tj. Sarmata.

Sada smo već kod trećeg razloga – onog o jeziku. Dijalekti ukrajinskog jezika ne dijele se na zapadno-ukrajinske i istočno-ukrajinske, nego imaju posve drugo podrijetlo te se dijele na sjeverne i južne – suglasno smjerovima migracija slavenskog stanovništva i slavenizacije cijelog teritorija Ukrajine. Izvorni jezik - najdrevniji govor nije se širio sa zapada ka istoku, nego sa sjevera prema jugu.

Na ruskom jeziku opći velik broj Ukrajinaca, sad već manje jer većina njih prelazi na ukrajinski, točnije vraćaju se materinjem jeziku. No, činjenica da puno Ukrajinaca razgovara na ruskom stvarala je iluziju kod samih Rusa i kod ljudi na Zapadu da su oni – Rusi!

No, Irci koji razgovaraju na engleskom nisu time postali Englezi! Ali najvažnije je to da je rusi�ikacija krajnje zakašnjeli, nedavni proces koji ne mjerimo stoljećima, čak ni desetljećima! jer su bake apsolutne većine rusofonih Ukrajinaca govorile na ukrajinskom jeziku. Dakle, naučiti ukrajinski, vratiti se govoru na ukrajinskom, za tu većinu je isto što i ići u goste kod svoje bake.

I još jedan razlog – koji je vrlo važan – je tzv. kulturni kod. Očito je, istaknuo je Palij, da postoji golemi kulturni jaz između Ukrajinaca i Rusa… puno veći no u odnosu na Poljake, Slovake, itd.

Ta je kulturna distanca „urođena“ i gotovo i ne ovisi o stupnju rusi�ikacije, proizlazi iz povijesti. Ukrajina je država sa zemljoradnjom starom najmanje 7000 godina. A Rusi, koji sebe zovu Velikorusi, prvenstveno su potomci nomada sjeverne Euroazije - tj. Merja i drugih ugro-�inskih naroda koji su prije bili nomadi.

Topla i uredna unutrašnjost bakine kuće

Ćiro sa sinom Miroslavom na Trgu bana Jelačića

Svako malo morao se odmori�

DRUŽENJE NAKON DVIJE GODINE PONOVNO ODRŽAN TRADICIONALNI PIKNIK

Lijepa proslava Dana Australije s

hrvatskom zajednicom Ballarata!

Gosti su stigli iz Melbournea, Geelonga i okolnih mjesta na veselo okupljanje - piknik koji su u ovoj maloj, ali snažnoj hrvatskoj zajednici poduprli

AHD Melbourne, AHD Geelong, NK Melbourne Croatia i Hrvatska stranka prava

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Zlatko KOZLEVČAR

Članovi Australsko-hrvatskog društva "Stjepan Radić" u Ballaratu, na čelu s predsjednikom Gojkom Škontrom, dočekali su u nedjelju, 29. siječnja, brojne goste koji su pristigli na proslavu Dana Australije.

Ovaj inače tradicionalni piknik nije bio organiziran posljednje dvije godine zbog restrikcija uzrokovane COVID virusom no vidjeti stotine kako pristižu autobusom i svojim osobnim automobilima, bio je zaista lijep osjećaj.

Gosti su došli iz Melbourena, Geelonga i okolnih mjesta na veselo okupljanje, piknik koji u ovoj maloj ali snažnoj hrvatskoj zajednici podupiru AHDMelbourne, AHD Geelong, NK Melbourne Croatia i Hrvatska stranka prava koji su između ostalog, za ovaj dan ponudili i svoje volontere kako bi događaj bio što uspješniji. Pikniku su se odazvale i pripadnice iz političkih okruga - Michaela Settle (Legaslative Assembly, ALP) i Catherine King (Ministrica infrastrukture, transport i regionalni razvoj Australije).

Grupa Akord zabavaljala je okupljene goste koje je prethodno toplom dobrodošlicom pozdravio predsjednik AHD-a "Stjepan Radić" Škontra i zahvalio im na dolasku i podršci koju su im na ovaj način pružli.

Izvrsna pečenja s ražnja - janjetina, svinjetina i dr.oduševila su sve okupljeneuz zajedničko druženje uživali su i u tim tradicionalnim specijalitetima.

AHD Ballarat, uz Vladinu potporu koju je nedavno dobio, proveo je dosta vremena renovirajući svoje objekte za boćanje - koji su sada među najboljima u državi!

Zadovoljni izletnici, baš kao i zahvalni domaćini, vesele se što je ovaj godišnji događaj ponovno vraćen u kalendar društvenih zbivanja u hrvatskoj zajednici Viktorije.

PROSLAVA 'BLAGO SIROMASIMA DUHOM, NJIHOVO JE KRALJEVSTVO NEBESKO'

U pozdravnom

obraćanju vjernicima

biskup Curtin prisjetio se i prvog župnika, utemeljitelja ove najstarije katoličke zajednice u Viktoriji, pok. vlč. Josipa Kasića

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Hrvatska katolička zajednica sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu svečanom je sv. misom, služenom u nedjelju 29. siječnja, zaokružila proslavu 60. obljetnice blagoslova crkve. Misno slavlje predvodio je mjesni biskup Terence Curtin, uz koncelebraciju župnika mons. Bosiljka Rajića, vlč. Velimira Maglice i mladog svećenika, ekonoma Bogoslovije Vrhbosanske nadbiskupije, vlč. Josipa Papka.

U pozdravnom obraćanju vjernicima biskup Curtis prisjetio se i prvog župnika, utemeljitelja ove najstarije katoličke zajednice u Viktoriji, pok. vlč. Josipa Kasića.

"U ono vrijeme nije bilo predstavništva za Hrvate, nije postojao hrvatski konzulat, nije bilo ničeg… Vlč. Kasić bio je sve za Hrvate, a njegova vrata bila su otvorena i za sve druge. Radio je kako bi pomogao na bilo koji način, dajući ljudima snagu i hrabrost. Iza svega stoji vaša vjera. Svećeniku vjera daje snagu koju mi svećenici onda dajemo vama" - poručio je biskup Curtis, koji je potom i srdačno čestitao rođendan vlč. Velimiru Maglici, rekavši kako "moramo biti ponosni i sretni da imamo i svog australsko-hrvatskog svećenika".

Liturgija ove 4. nedjelje kroz godinu pozivala je na razmišljanje o blaženstvima. Isus očituje Božju volju da privede sve ljude k sreći. Ta je poruka bila već prisutna u propovijedanju prorokâ: Bog je blizu siromasima i potlačenima i oslobađa ih od njihovih tlačitelja.

Ali u ovoj svojoj propovijedi Isus slijedi poseban put: započinje s riječju "blaženi", što znači "sretni", a u nastavku navodi uvjet za postizanje toga i zaključuje jednim obećanjem. Motiv blaženstva odnosno sreće nije u ispunjenosti postavljenog uvjeta – na primjer "biti siromah duhom" ili "biti ponižen" ili "biti progonjen" – nego u obećanju koje slijedi, a koje treba prihvatiti s vjerom kao Božji dar.

S vjerom u Boga pristigli su i brojni hrvatski doseljenici – progonjeni ili odlučni da potraže neki bolji život od onog u kojem su bili ponižavani, povukao je usporedbu biskup Terence u svojoj propovijedi. Odlazeći iz svog rodnog kraja, napušta-

Svečana završnica 60. obljetnice blagoslova crkve u Clifton Hillu

jući svoje domove i krenuvši u neizvjesno zbog nepravde i nevolje nisu zaboravili Boga.

Ne može se biti blaženim bez obraćenja, bez sposobnosti da cijenimo i živimo Božje darove.

"Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!" - dio je poruke iz sv. evanđelja kojeg je prekrasnim glasom otpjevao vlč. Papak. Okupljene vjernike vlč. Papak s nekoliko je informacija upoznao i sa situacijom u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu za odgoj budućih svećenika, gdje ih trenutno ima deset.

Zahvalio im je na toploj dobrodošlici i svoj pomoći koju je hrvatska zajednica

ukazala, ali i za molitve za sve buduće naraštaje svećenika.

Papinski blagoslov povodom 60. obljetnice blagoslova crkve sv. Nikole Tavelića, na njegovo veliko iznenađenje, mons. Bosiljku Rajiću udijelio je biskup Curtin. Svoju velikodušnu donaciju crkvi uručili su i pripadnici Bratstva vitezova sv. Petra i Pavla. Na kraju sv. mise prikazan je kratki video uradak - sažetak prošlogodišnjih događanja kojima je obilježena ova velika obljetnica.

Nakon sv. mise priređen je svečani ručak u dvorani pokraj crkve, a prihod od ručka namijenjen je za pomoć Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u

Vlč. Josip Papak, ekonom Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu

Sarajevu.

Novouređena crkva, odiše velikim brojem njezinih vjernika

Mladi ministran� na pročelju procesije

Procesijska zastava koja se nosila i prije 60 godina!

Papinski blagoslov uručen mons. Rajiću

Zajednička fotografija s članovima Bratstva vitezova sv. Petra i Pavla

Snježana Buljan – misna čitanja prožeta duhovnim izričajem

Vlč. Velimir Maglica u obraćanju uzvanicima koji su ga iznenadili rođendanskom pjesmom

Sretan rođendan, vlč. Velimire!

Milan i Maca pripremili su izvrstan švedski stol

Izbrisali Hrvate i Srbe!

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Nevjerojatna je količina neznanja koju građani Republike Hrvatske pokazuju o susjednoj Bosni i Hercegovini. I to ne samo „obični” građani, nego i oni s visokom naobrazbom, čija profesija podrazumijeva poznavanje povijesti BiH, pa i informiranost o aktualnim zbivanjima u toj zemlji.

Pokazao je to slučaj (ne može se reći skandal jer je sve prošlo potiho) udžbenika za četvrti razred osnovne škole iz kojeg đaci uče da su stanovnici Bosne i Hercegovine Bošnjakinje i Bošnjaci. Hrvatice i Hrvati te Srpkinje i Srbi, pripadnici ostalih dvaju konstitutivnih naroda, ne spominju se!

Sporni se udžbenik, prema pisanju medija, koristi se u 80 posto hrvatskih škola, u uporabi je od školske 2021./2022. godine, dakle godinu i pol, a tek je sada netko primijetio kakva glupost (da ne upotrijebimo kakav teži izraz) se u njemu nalazi. Napisale su ga četiri visokoobrazovane učiteljice, rukopis su pročitali (navodno) stručni recenzenti, prošao je lekturu i korekturu, njime se služi oko 2000 učiteljica i učitelja, uvid u njega ima i barem 100.000 roditelja, skrbnika, baka, djedova, osobnih asistenata... I nitko nije primijetio problem! Sve dok se učenik jedne zagrebačke osnovne škole, čiji otac je rođen u BiH, nije požalio roditeljima da ga je učiteljica, kad je na pitanje tko su stanovnici BiH odgovorio točno, „ispravila” u skladu s onim što piše u udžbeniku. „Ovo je žalosno. Iskreno, razočaran sam tom, slobodno mogu reći, provokacijom. Čak i površni poznavatelji prilika znaju da u Bosni i Hercegovini žive Hr-

Učiteljice, autorice udžbenika za IV. razred i recenzent tog udžbenika ne znaju o susjednoj zemlji ni toliko koliko bi trebao znati prosječno informiran građanin!

vati, Srbi i Bošnjaci, a ne samo Bošnjaci”, izjavio je dječakov otac za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista.

No, najzanimljiviji dio priče tek dolazi! Kad je problem uočen, učiteljica Željka Zagorac, jedna od autorica udžbenika, i Tvrtko Pleić, recenzent udžbenika, u izjavi za HTV su ustvrdili da nikakav propust nije napravljen! Koautorica je ustvrdila da u spornom zadatku treba za svaku susjednu državu „izvesti ime stanovnika te države iz imena države”. „Ako imamo Sloveniju djeca pišu Slovenac i Slovenka”, rekla je Zagorac, pa bi onda, po njenom mišljenju za stanovnike BiH djeca trebala pisati Bošnjakinja i Bošnjak. I još je naglasila da kurikulum (nekad se to zvalo plan i program) „ne traži poučavanje o društvenim uređenjima već kurikulum traži ishode u kojima ćemo usvojiti i primijeniti znanje o pisanju stanovnika država koji su izvedeni iz imena tih država”. Ona, dakle, nakon svega nije shvatila da su stanovnici Bosne i Hercegovine Bosanke i Bosanci te Hercegovke i Hercegovci, a da su Bošnjakinje i Bošnjaci pripadnice/i jednog od triju konstitutivnih naroda. Ali ni to da imena tih naroda nisu de�inirana društvenim uređenjem, nego su činjenica koju su kreatori društvenog uređenja morali uvažiti. Recenzent Tvrtko Pleić je pak ustvrdio da je „cijela ova vijest izašla izvan konteksta i konteksta udžbenika, udžbeničke serije i njegove koncepcije i kurikuluma”. Što je zapravo htio reći teško je shvatiti, no više je nego očito da ni on ne vidi u čemu je problem. A izdavač udžbenika je ipak, uz napomenu da nisu željeli nikoga uvrijediti ili naučiti učenike „krivim činjenicama”, objavio da će u sljedećem izdanju udžbenika pogreška biti ispravljena.

Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Učiteljice, autorice udžbenika i recenzent tog udžbenika ne znaju o susjednoj zemlji ni toliko koliko bi trebao znati prosječno informiran građanin!

Zvonimir Despot

Političke funkcije često su sinekure, ne bira se po menadžerskoj kvaliteti, nego po pripadnosti i podobnosti. I zato je obnova stajala, a Zagreb se punio smećem Dobili su izbore i sad, izgleda, ne znaju što će s tom vlašću. Što im se i zašto dogodilo? Najupečatljiviji podatak o tom savezu, Možemo, golema je količina novca koja se kroz tu mrežu vrtjela prije osvajanja vlasti. To je ekipa koja je sustavno aktivistički školovana i koja je podupirana i izvana kroz razne forme. Njihova je zadaća bila da u Hrvatskoj dođu na vlast. I kada su zauzeli Zagreb, pokazalo se da ih nitko nije trenirao, a niti su oni znali kako upravljati kada dođeš na vlast. Kaos u Zagrebu upravo razobličuje takav model, gdje su naši momci i djevojke naučili aktivistički posao, no nisu istodobno naučili raditi i to se sada pokazuje kao istočni grijeh takvih politika.

Oni su birani emocijama birača koji su željeli promjenu pod svaku cijenu. Sada se vidi da ekipi manjka neko poduzetničko iskustvo i da bez tih znanja i vještina od teoretiziranja i ideologiziranja u praksi ne možeš očekivati apsolutno ništa. Naprotiv, kad u politiku ulaziš kao čovjek koji je bio poduzetnik, koji je sam morao zarađivati, kad strepiš svakog mjeseca hoćeš li moći isplatiti plaću sebi i radnicima, pa popušiš i propadneš, opet se digneš pa naučiš koliko je ta kuna, i euro, zapravo velika, onda ćeš znati i što raditi kada pobijediš na izborima. Naravno, ne može se kod nas zakonom zabraniti ljudima koji nikad

samostalno u životu nisu radili i zaradili da se kandidiraju na izborima. A birači imaju slobodu birati svakog, bilo kakvog, pa i nikakvog. Pa Možemo postane ne možemo. Premda je taj fenomen ekstremno prisutan kod Možemo, to nije samo njihov fenomen. Pokazalo se i u letećim izmjenama ministara u vladajućem HDZ-u kako ni oni kao najveći nemaju baš kadrove koji znaju uskočiti u sedlo i dobro upravljati. Probalo se i s izvanstranačkim kadrovima, no i oni su sami odustajali unutar godine dana, sjetimo se Damira Vanđelića ili Ivana Paladine. To je za Hrvatsku već užasan problem, koji bi se mož-

Uvrijeme kada se svijet trese i mijenja, otputovala je Silvija Luks. U takvim vremenima Silvija je uvijek bila na putu. Da je mogla birati odredište danas bi vjerojatno izvještavala iz sobe do kabineta Volodimira Zelenskog. Podsjetili su nas da je bila jedno od najprepoznatljivijih lica jugoslavenskih i hrvatskih malih ekrana, zvijezda nekadašnjeg vanjskopolitičkog novinarstva, No Silvija je bila puno više od “zaštitnog lica”. Ona je bila hodajuća televizija s globalnim radijusom kretanja, u vremenima kada je kretanje svijetom još bilo avantura. Silvija je unosila svjetske trendove i dašak glamura u statične i sive domaće televizijske forme.

Nije bilo po mjeri domaćeg “sela” da se ona u kabinetu francuskog predsjednika doima kao da je u svome dnevnom boravku, da u razgovoru s Richardom Burtonom uspijeva na trenutak zasjeniti Elisabeth Taylor, da se izvještavajući o afričkim oslobodilačkim pokretima uklopi među njih kao da se znaju desetljećima, a s pravnikom Robertom Badinterom razgovara kao da su njegove knjige pisali zajedno…

U njezinu “selu” kriterije su diktirali kolege bolje pozicionirani na partijskim (kasnije stranačkim) top listama, koji su svoje “velike” do-

Premda je taj fenomen ekstremno prisutan kod Možemo, to nije samo njihov fenomen. Pokazale su to leteće izmjene ministara vladajućeg HDZ-a

da smanjio kada bi upravljači, ministri imali nekoliko puta veće plaće, menadžerske, a ne da se glumata s nekakvom “primjerenom” socijalom. U strankama će se uvijek naći zainteresiranih za te funkcije, koji će raditi za dvije tisuće eura. I taj problem počiva na našem mentalitetu, koji podsvjesno ili svjesno podrazumijeva situaciju da ti, kada dođeš na funkciju, ne treba velika plaća jer ćeš se “snaći”. Značajno dizanje plaća onih koji su na važnim funkcijama bio bi dobar oblik prevencije korupcije. Ovako, igrokaz se nastavlja, dođu izbori i onda se često pokaže da od ovakvih upravljača i političara gori mogu biti samo hrvatski birači. Tako se i u slučaju Tomislava Tomaševića pokazuje da nema vojsku s kojom može ratovati. Njemu se dogodilo da je upao u pokoreni grad, neprijateljsku sredinu, a umjesto sa sto menadžera, stigao je na vlast s njih nula. Događaji u Čistoći dokazuju da je u Holdingu situacija predrevolucionarna i šanse Tomaševića da u sljedeće dvije i pol godine mandata popravi situaciju nisu velike. U kaljenju dobrih upravljača postoji nekoliko modela. Čini se da je naje�ikasniji američki, gdje ne možeš stupiti u politiku ako nisi nešto u životu radio, ako si sam ne možeš �inancirati kampanju, jer ti je neće platiti stranka, dakle, moraš moći barem u početku zaraditi svoj novac. Ili biti vješt i pronaći sponzore koji smatraju da u tebe vrijedi uložiti. U europskim demokracijama, na žalost, prevladava model sličan onom u Hrvatskoj, gdje stranke regrutiraju mlade koji često napreduju bez sudara s konkurentom, nego ih gura hijerarhija. U gospodarstvu ne može biti dobre tvrtke s lošim menadžerom. Dakle, birač bi se trebao zapitati kojeg bi od kandidata zaposlio i dao mu da upravlja njegovom tvrtkom. Na žalost, i u Hrvatskoj i u EU političke funkcije često su sinekure, ne bira se po kvaliteti, nego po pripadnosti i podobnosti. I to je temeljni problem, bez obzira na ideologiju. I zato je obnova stajala, a Zagreb se punio smećem. (Večernji list)

Silvija je uvijek bila iz Hrvatske

pisničke karijere uglavnom gradili prepisujući i kompilirajući vijesti s telefaxa, potom s interneta. A na adrese na koje je Silvija ulazila kao da ide doma, mogli su stići najdalje do – porte.

Silviju sam upoznala relativno kasno, u vrijeme kada je njezina novinarska karijera bila u završnoj fazi. Ali upoznala sam je i dovoljno rano da bih vidjela kako je doživljavaju kada iziđe iz granica svojeg mentalnog “sela”, primjerice u Francuskoj koju je i smatrala svojom duhovnom domovinom. Malo je reći da ju je kamera voljela.

I u završnoj fazi svoje novinarske karijere Silvija je u svojoj tekici imala nekoliko onih svemogućih telefonskih brojeva starih prijatelja ili bivših ljubavi, koji će je u Francuskoj izbornoj noći uvesti u stožer pobjednika, a ona će sama naći načina da se pozicionira s desna pobjedniku, dok “veliki” hrvatski dopisnici ne stignu dalje od – ulice.

Iako se nikada nije sramila svoje jugoslavenske profesionalne prošlosti, od utemeljenja hrvatske države, nakon što bi prešla granicu, Silvija je uvijek bila iz Hrvatske, nikada iz bivše Jugoslavije ili s ovih naših prostora. Ali, u njezinu “selu” voljeli su joj lijepiti etiketu bivše “jutelovke”. A Silvija je u svome domu, na istaknutom mjestu držala Tuđmanova sabrana djela u vremenima detuđmanizacije kada su ih i njegovi najbliži suradnici sklonili negdje na tavan. Za

U svome domu, na istaknutom mjestu držalaje Tuđmanova sabrana djela u vremenima detuđmanizacije, kad su ih i njegovi najbliži suradnici sklonili negdje na tavan

razliku od većine, ona ih je i pročitala. Svojim idejama i putovanjima nerijetko je testirala živce svojih šefova. Tako je sredinom sedamdesetih nazvala tadašnjeg šefa Mirka Bolfeka s novinarskog zadatka u Zambiji – da bi ona iznajmila avion jer mora stići na revoluciju u Angoli. Avion nije dobila, ali je do Angole stigla. Džipom, oko 2000 kilometara afričkim putevima. No priči tu nije kraj.

Kada je u posjet novoj komunističkoj Angoli stiglo tada prijateljsko jugoslavensko izaslanstvo, uz predsjednika Agostinha Neta dočekala ih je – Silvija. Četrdeset godina poslije zajednička prijateljica Marija išla je sa Silvijom na zasjedanje frankofonih novinara u Kamerun. Dakako da je Silvija opet bila glavna. Ali morala je i nešto snimiti. Marija je zabezeknuto gledala kako Silvija, tek što su se upoznali, uvjerava direktora nacionalne televizije da joj dade besplatno kameru, da snimi dokumentarac o Kamerunu. No ni tu priči nije kraj: dobila je dvije kamere.

Na kraju je izula direktora, nagovorila ga da zavrne nogavice i zajedno s njom gaca po moru, pred svojim kamerama, a za potrebe njezine reportaže.

Prisjećajući se uz njezin odar na zagrebačkom krematoriju svoja dva razgovora sa Silvijom u posljednjih mjesec dana, vlč. Borna Puškarić ispričao je kako ga je nazvala prošli utorak da ga izvijesti: “Župniče, ja odlazim”. Iako je znao koliko je izmučena višemjesečnom borbom s karcinomom, ali je znao i koliko je Silvija od puta, vlč. Borna ju je zatečeno upitao: “Kamo idete Silvija? Odgovor je bio: ” Župniče, vi dobro znate kamo ja idem”. Otputovala je u nedjelju. Zbogom Silvija. Otputovala je jedna epoha. (Slobodna Dalmacija)

Trenirani da ruše, a sada upravljaju

Piše: Višnja Starešina

Piše:

U Hramu se zatekao starac Šimun, koji je Isusa uzeo na ruke i prepoznao ga kao Mesiju

Blagdanom se slavi događaj iz Isusova djetinjstva, kada su, prema Mojsijevu zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u Hram u Jeruzalemu da ga obredno prikažu Bogu

''Kad je prošlo vrijeme njihova čišćenja, prema Mojsijevu zakonu, donesoše Isusa u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu, kako je pisano u Zakonu Gospodnjem: 'Svako muško novorođenče neka se posveti Gospodinu!' i dadnu za žrtvu, kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem, 'par grlica ili dva golubića''' (Lk 2,22-24).

Bog je preko Mojsija svom izabranom narodu dao propis da 41. dan svećenici u Hramu moraju blagosloviti porodilju, a zauzvrat, roditelji djeteta dužni su janje mlađe od godinu dana ili mladu golubicu. Tomu se propisu pokorila i Blažena Djevica Marija. S djetetom Isusom polazi u Hram u pratnji Josipovoj.

Evanđelist, sveti Luka, spominje kao žrtvu par grlica. Isusovo prikazanje u Hramu prorekao je u Starom zavjetu prorok Malahija: ''I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite'' (Mal 3,1). Nitko nije slutio da će to sjajno proročanstvo biti ispunjeno tako skromno, jednostavno i nenapadno. I to je stil Isusova skrovita života, stil poniznosti i skromnosti. Isus postaje Svjetlo svijeta i Grad na gori koji svijetli cijelu vječnost.

U Hramu se zatekao starac Šimun, koji je Isusa uzeo na ruke, prepoznao ga kao Mesiju i rekao: ''Sad možeš,

Marijina aktivna uloga

Ponizno služeći Isusovu prikazanju u Hramu, služila je djelu spasenja

Slaveći blagdan Gospodinovog prikazanja u Hramu, valja nam razmišljati ne samo o Gospodinu koji je prikazan, već i o Marijinoj aktivnoj ulozi koju je ona imala u tom činu. Na koji će način, naime, Gospodin biti prikazan u Hramu, ovisilo je u dobroj mjeri o njoj i o Josipu. Jer njih dvoje su u svojoj revnosti prema Bogu donijeli Isusa iz Betlehema u Jeruzalem kako bi ga prikazali, te kako bi se i tim činom ispunio Zakon Gospodnji u svim neophodnim odredbama koje su se u tom trenutku tražile.

Zagovornica posvećenika

Kad je Marija donijela Isusa u Hram, a starac ga Šimun primio u naručje, rekao je za njega da je postavljen na propast i na uzdignuće mnogima u Izraelu, i za znak osporavan. A koliko god je on znak osporavan, �me je postavljen za jasan znak svima koji žele čita� Božje znakove, te otkri� u posve� Bogu smisao vlas�toga života i poziva. Tko to ne želi uoči�, osporavat će Isusa, ali će sebi �me nanije� veliku štetu, jer će život potroši� na druge sadržaje, umjesto da živi za ono što je bitno i od presudne važnos�.

Ako je Isus bio znak osporavan, onda je i Marija postala isto takvim osporavanim znakom. Znakovita je jer je nosila onoga koji je veliki Božji znak ljudima i narodima. Ali i ona je ostala osporavana od svih onih koji se suprotstavljaju Isusu i njegovu programu posvećenja koji je on donio za ljudski rod. Ali onaj tko se drži Marije ima s lakoćom najbolji smjerokaz i prejasno svjetlo koje mu obasjava pravi smjer duha kojim je ići prema konačnome cilju. Zato Marija svijetli i sjaji i Crkvi našega vremena da se vra� izvorima. Samo živeći za iskonski Božji plan možemo pronaći svjetlost i radost, mir i sreću, a Marija služi ostvarenju te duhovne jasnoće. Koliko prihvaćamo Mariju, toliko se Bogu posvećujemo, jer ona nam nosi u naručju Boga. Jednako tako vrijedi i obrnuto: koliko prihvaćamo Mariju, toliko pokazujemo da idemo putem posvećenja.

Danas se, na žalost, u

nama pronalazi tako malo oduševljenja za posvetu Bogu, to jest za Bogu posvećen život. Kao da su mladi ljudi u strahu da će im Bog nešto oduze� ako mu se odazovu, ako ih pozove bliže. Najveća i najvažnija stvar u životu je oduševljeno opredjeljenje za Boga, to jest za potpunu posvetu njemu. Nema žurnije stvari koju treba u Crkvi promica� i obnavlja� od toga, što Marija svojim primjerom i čini kao zagovornica posvećenika i promicateljica posvećenja.

Posveta je is�nski smisao života svakoga krštenika, kao što je to velika radost za one koji se posvećuju.

Danas je pred Crkvom veliki izazov i osjeća se svojevrsno kolebanje mnogih.

Tolikima se čini u ovom materijalis�čkom ozračju kako je najveći problem za Crkvu tehničke naravi, pa se ide logikom traženja strukturalnih i tehničkih rješenja kakva nudi svijet. Ako se Crkva opredijeli ići �m putem, onda je previdjela ono bitno što svjedoči Marija i čin prikazanja Isusa u Hramu. Marija pred svim izazovima i željama za spasenjem koje je imala nije posezala za brzim rješenjima, već je sve činila da u sebi i oko sebe pripremi teren dostojan Gospodina, to jest da se svijet okrene k Gospodinu i posvećenju života. Zato je i blagdan Prikazanja Gospodinova put koji nam i Marija naznačuje, jer nas vodi da se i sami prikazujemo i tako posvećujemo Gospodinu, nakon čega nema straha za budućnost Crkve i čovječanstva.

Gospodine, otpustiti slugu svojega da, prema riječi tvojoj, ide u miru, jer mi oči vidješe spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda, svjetlo da rasvijetli pogane i slavu naroda tvoga Izraela.'' Mariji je prorekao da će mnogo patiti: ''Tebi će samoj mač probosti dušu''. Proročica Ana također je bila u Hramu, gdje je noću i danju služila Bogu postom i molitvom. Počela je hvaliti Boga i govoriti o Djetetu svima koji su očekivali otkupljenje Jeruzalema.

Na ovaj blagdan u crkvama se blagoslivljaju svijeće koje će se koristiti u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama.

U Dalmaciji se ovaj blagdan naziva Kandelorum, a u Slavoniji Svitlomarinje. Prikazanja Gospodinova u Hramu spominjemo se u četvrtom otajstvu radosne krunice, a posvećene su mu mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Đurđanci kod Đakova, Beli na Cresu, Nevest kod Unešića, Dol kod Postira na Braču, Smokvica na Korčuli)

No, nije Marija prikazala svoga Sina samo iz pukog formalizma ili potreba da izvrši odredbe, već sve što je činila, ona je činila sa sviješću da stoji pred živim Bogom kojemu služi, te je smisao svega što je činila pronalazila upravo u živome zajedništvu s njime. Kao ona koja zna što znači biti prikazan u Hramu, što znači biti Bogu posvećen na njegovu svetome mjestu, ona nosi svoga Sina najprije kako bi izvršila smisao odredbe, a ne samo izvanjsku normu. Ona je svjesna da svako biće Bogu pripada, te bi svima trebala biti nasušna potreba izraziti svoju pripadnost i povezanost s Bogom njemu se prikazujući.

Marija stoga dolazi u Hram kao ona koja služi da se ostvari susret s Bogom, kao što se i dogodilo. Premda je njezin Sin bio posvećen puninom dara Duha Svetoga jer

je bio i Božji Sin, te mu nije trebalo toga čina, on je bio i njezin Sin, pa je trebala i ona pokazati posvemašnje predanje u volju Božju i predati ga ispunjenju Očeva plana, kako je već to Otac naumio u svom vječnom naumu, pa i učinio. Doista, Isus je i s jedne i s druge strane trebao biti prikazan i predan da se ispuni Božji plan. Nije bilo dovoljno da ga je Otac poslao na svijet, već je bilo neophodno da na svijetu živi u svetom ozračju, te da ga i Marija koja ga je prihvatila u svoje krilo potpuno vrati na službu vječnih Božjih nauma. Prikazujući svoga Sina u Hramu, Marija ne čini drugo već slijedi gestu koju je već prije učinio Otac nebeski, što je doista dragocjeno otkriće.

Isto tako valja znati, Marija je u činu Isusova prikazanja obnavljala i svoje osobno prikazanje, te ga na još sadržajniji način obnovila. Jer sve što čini, ona čini u zajedništvu sa svojim Sinom i nema sumnje da je još jednom svoju sudbinu pridružila njegovoj i na izuzetan način se još jednom potpuno stavila Bogu na raspolaganje, kao što je i njega stavljala na službu za spas ljudskoga roda. A to što je činila, Marija je činila s oduševljenjem i radošću. Štoviše, bila joj je čast da se može Bogu posvetiti u tako uskom zajedništvu sa svojim Sinom koji je trebao biti magnet koji privlači ljude da se posvećuju Bogu. Tako je ona, ponizno sluažeći njegovu prikazanju u Hramu, služila djelu spasenja kojim je on pokazivao put svima koji su tražili zajedništvo s Bogom i u Bogu.

‘Ta vidješe oči moje spasenje tvoje koje si pripravio pred licem svih naroda’

DRUŽENJE VESELE PROSLAVE GRUPA DRUŠTVENE POTPORE BRIMBANK, MARIBYRN

Kad slike govore više od ri

ječi: sretan nam Dan Australije!

Ovaj državni praznik još uvijek za većinu sa sobom donosi radost neradnog dana, priliku za druženje, tradicionalno roštiljanje, odmor uz hladno pivo, slatku ‘Pavlovu’…

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Australian Croatian Community Services

Australija je u četvrtak, 26. siječnja, proslavila svoj državni praznik - Australia Day - koji je u posljednje vrijeme vezan i uz brojna negodovanja i osporavanja, ali koji još uvijek za većinu Australaca sa sobom donosi radost neradnog dana, priliku za druženje, tradicionalno roštiljanje, odmor uz hladno pivo i slatku "Pavlovu", a kod doseljenika, poput hrvatskih doseljenika i njihovih potomaka, zahvalnost zemlji koja im je postala drugom domovinom.

Evo i galerije fotogra�ija koje svjedoče kako su grupe društvene potpore koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga - Brimbank, Maribyrnong, Hume i Whittlesea - uz obilje veselja i kroz zajedničko druženje proslavile državni praznik - Dan Australije.

FOOTSCRAY POČETAK NOGOMETNE SEZONE I 70.

U novu sezonu s porukama i čestitkama izbornika vatrenog srca

Mi znamo da ste ustajali u 2,… 4 sata ujutro i bili smo ponosno gledajući kako se okupljate, navijate, i upravo to daje nam još veću energiju, hvala vam na tome, na ljubavi na svim emocijama. – rekao je Dalić ozarenim gostima

Tekst i fotogra�ija: Suzana FANTOV

lanovi Nogometnog

kluba Melborune

Knightsa obilježili su u srijedu, 25. siječnja, početak nove nogometne sezone i proslavili veliku, 70. obljetnice osnivanja kluba. Proslava je priređena u dvorani AHD-a Melbourne u Footscrayju, a članovima kluba pridružili su se brojni članovi hrvatske zajednice, prijatelji i pokrovitelji kluba.

Posebnu pak čast iskazala im je gostujuća delegacija Hrvatskog nogometnog saveza zajedno s izbornikom nogometne reprezentacije, Zlatkom Dalićem.

David Davutović, voditelj svečanog programa ponosno je pozdravio sve prisutne, rekavši kako je "i on, kao cijeli njegov naraštaj australskih Hrvata - dijete 'Croatije'".

Veliki pljesak bio je posebno upućen posebnim gostima koji su se svojim dolaskom nakon samo mjesec dana od još jednog vrhunskog nogometnog Svjetskog prvenstva pridružili proslavi ove obljetnice, nakon što su u svom radnom posjetu hrvatskoj zajednici Sydneyja

Melbournea održali vrlo značajna natjecanja u nogometnim kampovima na kojima se okupio veliki broj vrijedne hrvatske nogometne mladeži.

To su predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza

Marijan Kustić, HNS-ov tehnički direktor Stipe Pletikosa, glavni instruktor Petar Krpan, legenda hrvatskog nogometa koja je svoju karijeru započela u Melbourne Knightsima Josip Šimunić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić i predsjednik Komisije za dijasporu Ante Kulušić.

Svečanom otvorenju nogometne sezone pridružili su se i predsjednik Australskog nogometnog saveza

Chris Nikou, ministrica Natalie Suleyman (MP St. Albans) i dr. Daniel Mulino (MP Fraser) - koji se veoma zalažu za pomoć članovima ove hrvatske zajednice.

Pavo Jusup, predsjednik

NK Melbourne Knightsa u

svom je pozdravnom govoru naglasio značaj kampa koji je HNS ustrojio ovdje u Melbourneu, a čiji se posjet podudara s velikom obljetnicom "svih sinova kluba od 1953. koji kroz sport ne samo da čuvaju hrvatski identitet i šire hrvatsko ime, nego čuvaju svoju povijest, stvaraju u sadašnjosti i osiguravaju temelje za budućnost".

"Mnogi su gledali na Melbourne Croatiju kao na reprezentaciju prije reprezentacije - i kada nismo imali Hrvatsku imali smo Croatiju. Nije slučajno da nas hrvatska reprezentacija već dugi niz godina u svijetu predstavlja u najboljem svijetlu, jer sve to počinje od vodstva na svim razinama. Kada je sve na svom mjestu, kada postoji vjera u Boga funkcionira se kao u obitelji, onda mu nitko nije ravan. (…) Zlatno razdoblje hrvatskog nogometa nećemo zaboraviti, stoga izborniče - vječna vam slava hvala", naglasio je, uz ostalo, gosp. Jusup. U svoje ime i u ime AHD-a Melbourne u Footscrayju goste je pozdravio i njegov predsjednik Ante Jurič, istaknuvši važnost zajedništva za zajednicu u kojoj se svi trebaju međusobno podržavati.

"Podržite sve naše klubove, podržite vašu zajednicu, jer to je za našu djecu, za naše unuke… 'Hrvatska iznad svega' – naši preci su radili tako i tomu i nas učili - i zato nastavimo i dalje" - istaknuo je Jurič prije početka prvog seta razgovora s nekim nogometašima i predsjednikom Australskog nogometnog saveza u kojima se ukratko osvrnuli na trenutno stanje i problematiku na nogometnoj sceni.

Tijekom same svečane večere održana je i aukcija potpisanih reprezentativnih nogometnih dresova, koja je na kraju samog događaja završila veoma uspješno – velikodušnost i podrška koju su pokazali brojni uzvanici rezultirala je prikupljenim iznosom većim od AU$ 190.000!

"Zajedništvo, međusobna podrška, jedinstvo" – temeljna je poruka Marijana Kustića, predsjednika HNS-a koji je na početku svog obraćanja domaćinima zahvalio na iskazanoj dobrodošlici:

"Vjera i obitelj naš je slogan u HNS-u - mi smo jedina reprezentacija koja je prije utakmica s Brazilom i Marokom organizirala misu u hotelu za svoje igrače. Time potvrđujemo svoju vjeru, ostvarujemo zajedništvo

i, na koncu, tu je rezultat. Malo je ljudi vjerovalo kako ćemo proći Brazil, no uz snagu zajedništva i podršku koju smo imali mogli smo to i ostvariti.

Da li će se pojaviti neki novi Šimunić? Važno je da se zna odakle ste, gdje su vam vaši korijeni, da se svi zajedno poštujemo, a sportski kampovi neka postanu tradicija koju ćemo ponavljati iz godine u godinu. Kampovi u Sydneyju Melbourneu privukli su preko 250 djece i sretni smo da smo mogli biti s vama te se nadamo da ćemo se i u budućnosti svi zajedno veseliti rezultatima nogometne reprezentacije" - poručio je Kustić.

U drugom setu panela na pozornicu su gromoglasnim pljeskom dočekani Dalić, Krpan, Pletikosa Šimunić. Izbornik je Melbourne Knightsima čestitao 70. obljetnicu, kao i svima onima koji stoje uz njih podržavaju klub. Zahvalio je na svim emocijama i podršci koja se daje hrvatskoj reprezentaciji u čije igrače njihovu kvalitetu vjeruje, kao što vjeruje da hrvatska reprezentacija na sljedećem prvenstvu puta ide po – zlato.

"Sretni smo veoma ponosni na ono što smo ostvarili. Srebro u ruci – svi su mislili bit će teško to ponoviti nitko nije očekivao da mi to možemo ponoviti – ući u polu�inale uzeti broncu. Možda smo mogli više, možda je trebalo više sreće… no da mi je netko na početku ponudio treće mjesto odmah bi to potpisao - jer došli smo s novim igračima, ali i kao mala zemlja s velikim snovima.

Učinili smo sve Hrvate ponosnima - i ako Bog da to ćemo ponovno učiniti" - rekao je izbornik Dalić te iznova naglasio kako su najvažnije smjernice - vjera, domoljublje, hrabrost i zajedništvo kojim se vodi hrvatska reprezentacija, koja tako postaje "mjesto okupljanja svih Hrvata". "Mi ne možemo bez navijača, bez vas. Znamo da ste ustajali u dva, tri, četiri sata ujutro - i bili smo ponosno gledajući kako se okupljate i navijate, i upravo to daje nam još veću energiju - a nema većeg motiva nego kad obučeš hrvatski dres. Hvala vam na tome, na ljubavi, na svim emocijama" - rekao je Dalić ozarenim gostima koji su upijali svaku njegovu riječ, baš kao što su vjerno pratili sve utakmice naših Vatrenih.

Melbourne Knights Celebrate Visit of HNS “Vatreni” Delegat

The beginning of the new 2023 NPL football season coincided with the 70th anniversary of the Melbourne Knights’ founding, which was celebrated last Wednesday, January 25th, 2023, at AHD Melbourne in Footscray.

Melbourne Knights’ former greats, current members and committee were joined by many members of the Croatian community, friends, and supporters of the club, however the evening was topped of with a special honour by the visiting delegation of the Croatian Football Federation along with the coach of the national football team, Zlatko Dalić.

The host and MC for of the evening, David Davutović, proudly greeted all present saying that he, like all of his generation of Australian Croats, is a ‘child of ‘Croacije’.’

The special guests were greeted with resounding applause at the event. During their visit to the Croatian community, they led inspiring football camps for young players. The delegation was comprised of Marijan Kustić, President of the Croatian Football Federation; Stipe Pletikosa, Technical Director of the Croatian Football Federation;

Petar Krpan, Head Coach; Josip Šimunić, a former Melbourne Knights player known for his legendary status; Zlatko Dalić, Coach; and Ante Kulušić, President of the Diaspora Commission. Their dedication to promoting Croatian football was greatly appreciated.

The evening was also attended by the Chairman of the Football Federation Australia, Chris Nikou, and the Minister Natalie Suleyman (MP St Albans) and Dr. Daniel Mulino (MP Fraser) who are very committed to helping members of this Croatian community.

In his welcoming speech, the President of Melbourne Knights FC emphasised the importance of the camp that the Croatian Football Federation carried out here in Melbourne, whose visit coincided with the 70th anniversary ‘of all sons of the club’ since 1953 who through sport not only preserve Croatian identity and spread the Croatian name, but preserve their history, and ensure foundations for the future.’

Many have looked at Melbourne Croatia as a representation before the representation and when we didn’t have Croatia, we had (Melbourne) Croatia. It’s not a coincidence that the Croatian national team has been representing us in the best light for many

Suzana FANTOV Story and Pictures

70th Anniversary with Official es Including Coach Zlatko Dalić

years because it all starts from leadership at all levels. When everything is in its place, when there is faith in God and it functions as a family, then no one is equal to it. We will not forget the golden era of Croatian football, and therefore, Coach, eternal glory and thank you.”, said Pave Jusup in his welcome speech.

On behalf of AHD Melbourne in Footscray, the guests were greeted by President Ante Jurič, highlighting the necessary unity that is needed for a community where everyone should support each other.

“Put your support behind our clubs and your community, for the sake of future generations,” said Ante Jurič. “Let’s carry on the legacy of ‘Croatia above all’, as our ancestors did before us.”

Jurič addressed the importance of supporting the football community before the start of a panel discussion, which included football players and the Chairman of the Football Federation Australia. The panel delved into the current state and issues of the football scene.

Later, Ante Jurič conducted a highly successful annual pre-season “auction” of football players. The guests’ generosity was on full display as they collectively raised over

$190,000, showcasing their support for the football community.

Unity, supporting each other, unity – is the fundamental message of Marijan Kustić, the president of the HNS, who at the beginning of his speech thanked everyone for their warm welcome:

“Faith and family”, is our slogan in the HNS - we are the only team that before the match with Brazil and Morocco organised a mass in the hotel for our players. By doing this, we con�irm our faith, we achieve unity, and, in the end, the result is there. Few people believed that we would beat Brazil, but with the strength of unity, and the support we had, we were able to achieve it. Will there be any new Šimunićs...? - It’s important to know where you come from, where your roots are; for us all to respect each other and for sports camps to become a tradition that we will repeat from year to year. The camps in Sydney and Melbourne attracted over 250 children and we are happy to have been able to be with you and we hope that in the future we will all together celebrate the results of the national soccer team.”, added Kustić.

…continued pages 18 & 19.

MC for the evening was David Davutović

President of Melbourne Knights Pave Jusup addresses guests at last Wednesday’s 70th Anniversary of Melbourne Knights- Melbourne Croa�a.

Long �me Melbourne Knights supporters and contributors (from L-R) Jadran Delić, Ante Karlušić, Nedeljko Vrselja, Anton Karaula and John Šetka

It was a full house at the Dom last Wednesday as the Croa�an Community came out to celebrate Melbourne Knights’ 70th Anniversary.

Celebrating 70th Anniversary of Melbourne Knights with Vatreni Delegation

…continued from pages 16 & 17

Suzana FANTOV story and photos

In the second panel, Dalić, Krpan, Pletikosa and Šimunić were greeted with thunderous applause. The coach congratulated the 70th anniversary of Melbourne Knights and all those who stand with them and support them. He thanked everyonefor all the sentiments, well wishes and support given to the Croatian national team, in whose players and quality he believes, as he believes that this time the Croatian national team is going for - gold.

“We are thrilled and incredibly proud of our accomplishments. Holding silver - many believed it would be challenging to replicate and few believed we could achieve it again - reaching the semi-�inals and claiming bronze. We may have had the potential to do more, possibly with a bit more luck... but if someone had offered us 3rd place at the start, we would have eagerly accepted it as we came with new players but, arrived as a small country with grand aspirations. We have made all Croats proud and God willing, we will do it again.”, said the coach Dalić emphasising again the most important guidelines which are faith, patriotism, courage

and unity by which the Croatian national team is led and thus becomes ‘the gathering place for all Croats.’

We can’t do it without the fans, without you. We know that you have been getting up at 2, 4 in the morning and we were proudly watching you gather, cheer, and that gives us even more energy and there is no greater motivation than when you put on the Croatian jersey. Thank you for that, for the love, for all the emotions.said Dalić to the radiant guests who were absorbing every word of his just as they had faithfully followed all the games of our Vatreni.

“There are a lot of talented football players who still need to work hard, believe in themselves, and if they want to succeed, they will eventually achieve it. Nothing is easy and what is easy is not worth it, so with hard work, desire, and faith, anyone can achieve what they want. “, said Josip Šimunić commenting on his impressions from the football camps held in Sydney and Melbourne.

Have we found the next Šimunić, Didulicu...? - the host Davutović asked Petar Krpan, the main instructor of the Croatian Football Federation: “I think we have. We will see through further activities because we will not stop at this one gathering. We will invite the most talented children to tournaments that we organise in Cro-

atia where they will be able to play against the best children in Croatia. We hope that in this way, through camps, we will get a new Joe who will join the Croatian national team, new national team players from our diaspora. Let’s remember how much the diaspora has risen in a few years through youth national teams - in each one there is a player from the diaspora.”, said Petra Krpan who thanked the Sydney and Melbourne communities for organising, the entire team that participated in this project.

“It is an honour and a pride to be with you. I feel the connection of all Croats in Australia which makes me even more proud and happy to be a Croat and a part of that community.”, said Stipe Pletikosa about the success of the national football team, highlighting the many football factors that affect a good result as well as the very important psychological and emotional ones.

“We have all been very connected to each other for many years. Many appearances in the national team speak to our loyalty, the relationship that is inspiring and leads us in one direction that we all want to go in, and at the end there are the results that we have achieved. Since ‘98, besides Germany and France, no one has more medals than us since we have our own country,” Pletikosa said.

“Coach Dalić spoke about the great contributions of his staff, the team doctors, trainers... about his team who comes together with great joy in which a great atmosphere prevails and because of that we don’t have any problems, incidents; we have trust, mutual respect, unity’ - Dalić emphasised.

In life, it’s hardest to be simple and normal and we always invent something new and be different... I perform the way it should be and the Croatian national team is an example of the importance of good relationships and respect for order. Luka Modrić, can be an example for us on how to respect order. - said Zlatko Dalić, who became the coach a little over �ive years ago.”

The success they achieved in 2022 is a great motivation for Dalić to continue to lead the Croatian national football team because, as he says - ‘there is still energy when you see how people behaved, when you see how we are received here among Croatian Australians, I have no right to leave because there is still gold to be won, God willing.’

Following a seven-year stay in the Middle East, Dalić returned to Croatia and encourages others to do the same, considering it an act of heroism and nothing negative. Despite receiving attractive offers following

Russia, Dalić chose to stay in the homeland and emphasised the importance of returning and contributing to its development as there is no better country than Croatia. Dalić expressed his joy in observing Croatia’s progress and acknowledges that no amount of money can replace the feeling of triumph and achievement.

President Pave Jusup honoured Dalić by presenting him with an honorary membership of the Melbourne Knights as the Number One ticket holder for season 2023. Dalić was clearly moved by the gesture and spoke with emotion, once again reiterating how it’s exactly little things like this that give him inspiration and pride that no amount of money can buy.

Croatian tennis player Donna Vekić was warmly welcomed, even though she was unable to qualify for the semi-�inals of the �irst Grand Slam tournament of the season, the Australian Open.

After another successful auction of signed football jerseys, there was a group photo session with Coach Dalić, which lasted for a while... and why wouldn’t it? It’s not every day you meet a great man who exudes humility and kindness, who, together with our Vatreni, promotes the Croatian name that we are all proud of, in the best light.

President of HNS Marijan Kus�ć addresses guests at the 70th Anniversary of Melbourne Knights

President of Melbourne Knights Pave Jusup addressing guests at the season launch and 70th anniversary last Wednesday evening.

Paul and Tonka Šarić with Zlatko Dalić

President of Melbourne Knights Pave Jusup announcing Zlatko Dalić as the Number One �cket holder for season 2023.

Zlatko Dalić was a hit with guests and children, spending over an hour signing jerseys, balls and other Croa�an sports memorabilia.

MC David Davutović and Ante Jurič conduc�ng player auc�on at the Melbourne Knights 70th Anniversary and season launch.

Mira and Josip Petružalek with coach of the “Vatreni” Zlatko Dalić

Zoran Juraj SABLJAK

Photos Zlatko KOZLEVČAR

Australia Day, celebrated annually on January 26, is a day of festivities and joy for all Australians. This year, the Australian-Croatian community of Ballarat took the opportunity to celebrate in style by holding a picnic on the 29th of January 2023. The picnic, which was organised by AHD Ballarat, a Croatian community organisation, attracted hundreds of attendees from the local Ballarat community, as well as from Melbourne, Geelong, and surrounding areas. The annual picnic was a long-awaited event, having been cancelled for the past two years due to restrictions related to the COVID-19 pandemic. The return of the picnic was met with great excitement, and it was a day to remember for the community, who came together to celebrate their culture and heritage.

The picnic was held under beautiful sunny skies and was not too hot, making it the perfect day for outdoor activities and celebrations. The event was strongly supported by AHD Melbourne, AHD Geelong, Melbourne Croatia, and Hrvatska Stranka Prava, who provided workers and volunteers on the day to help with the smooth running of the event.

The event was attended by representatives from political circles - Michaela Settle (Legislative Assembly, ALP) and Catherine King (Minister for Infrastructure, Transport, and Regional Development of Australia).

The local crowd was entertained by Grupa Akord, a Croatian music group, while AHD Ballarat club President, Mr. Škontra, addressed the attendees, thanking them for their support. The fantastic lamb, pork, and beef spit lunch was a highlight of the day and was enjoyed by everyone who attended.

The recent renovation of the bocce facilities by AHD Ballarat with the support of a government grant has made their facilities some of the best in the state. The community was proud to see the results of their hard work and the community’s dedication to preserving their culture and traditions.

In summary, the picnic held by AHD Ballarat on the 29th of January 2023 was a fantastic day for all who attended. The event brought together the local community, as well as attendees from Melbourne, Geelong, and surrounding areas, to celebrate Australia Day and their Croatian heritage. The beautiful weather, the fantastic food, and the entertainment provided by Grupa “Akord” all combined to make it a day to remember. The picnic is another exciting event to add to the annual community calendar, and it is a testament to the strength and resilience of the Croatian community in Ballarat.

AHD Ballarat Holds Ann

ual Australia Day Picnic

“We

First

the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Nadamo se da ćemo na ovakav način, kroz kampove, dobiti nekog novog 'Josipa' koji će se pridružiti hrvatskoj reprezentaciji, rekao je Petar Krpan

(Nastavak s 23. stranice)

Na početku nove nogometne sezone i proslavi 70. obljetnice Melbourne Knightsa, u srijedu 25. siječnja, uzvanicima okupljenim u dvorani

AHD-a Melbourne u Footscrayju obratio se i Josip Šimunić, legendarni hrvatski reprezentativac koji je svoj nogometnu put počeo u Australiji.

"Jako je puno talentiranih nogometaša koji trebaju i dalje puno raditi, vjerovati u sebe, i ako žele uspjeti oni će to i ostvariti kad-tad. Nije ništa lako - i što je lako ne vrijedi - i zato uz težak rad, želju i vjeru svatko može doći do onog što želi" – poručio je Šimunić svim mladim igračima u osvrtu na dojmove natjecanja u kampovima u Sydneyju i Melbourneu.

Jesmo li našli sljedećeg Šimunića, Didulicu…? – upitao je voditelj Davutović Petra Krpana, glavnog instruktora

HNS-a: "Mislim da jesmo. Vidjet ćemo kroz daljnje aktivnosti, jer nećemo stati samo na ovom okupljanju. Najdarovitiju djecu pozvat ćemo na turnire koje organiziramo u Hrvatskoj, gdje će moći igrati protiv najboljih igrača dječjeg uzrasta u Hrvatskoj.

Nadamo se da ćemo na ovakav način, kroz kampove, dobiti nekog novog 'Josipa' koji će se pridružiti hrvatskoj reprezentaciji, nove reprezentativce iz naše dijaspore.

Podsjetimo se koliko se dijaspora podigla kroz par godina kroz mlade reprezentacije – u svakoj ima po igrač iz dijaspore" – kazao je, uz ostalo, Petar Krpan te je zajednici Sydneyja i Melbournea te cijelom timu koji je sudjelovao u ovom projektu zahvalio na organizaciji događanja.

"Čast mi je i ponos biti s vama. Osjećam povezanost svih Hrvata u Australiji, što me čini dodatno ponosnim i sretnim što sam Hrvat i dio te zajednice" - naglasio je Stipe Pletikosa, a glede uspjeha nogometne reprezentacije

Najdarovitija djeca iz Australije bit

će pozvana na turnire u Hrvatsku

sobno poštivanje, slogu"istaknuo je Dalić.

"U životu je najteže biti jednostavan i normalan - i uvijek nešto izmišljamo, pametujemo… Nastupam onako kako bi trebalo biti i hrvatska reprezentacija primjer je važnosti dobrih odnosa i poštivanja reda.

Luka Modrić može nam biti primjer kako se poštuje red" – poručio je Dalić, koji je za izbornika izabran prije nešto više od pet godina.

Uspjeh koji su ostvarili 2022. veliki je motiv da i nadalje bude voditelj hrvatske nogometne reprezentacije jer, kao što sam kaže, "još uvijek ima energije kad vidi kako su se ljudi ponašali, kad vidi kako je dočekan i ovdje u među autralskim Hrvatima, te nema pravo otići jer tu je još i zlato koje treba osvojiti, ako Bog da".

Nakon što je sedam godina boravio na Bliskom istoku, vratio se u domovinu te svima koji to mogu savjetuje isto - jer "povratak u Hrvatsku je herojstvo, i ne znači ništa loše".

kazao je da na dobar rezultat utječu brojni nogometni faktori, ali i vrlo važni, emocionalni. "Mi smo svi jako povezani između sebe dugi niz godina. Brojni nastupi u reprezentaciji govore o privrženosti, o odnosu koji je inspirativan i vodi nas u jednom smjeru u kojem svi želimo da ide - i na kraju tu su rezultati kojie smo ostvarili. Od '98., osim Njemačake i Francuske, nitko nema više medalja od nas, otkako imamo svoju domovinu" – rekao je Pletikosa.

O velikim zaslugama njegova stožera, tima liječnika, trenera… govorio je izbornik Zlatko Dalić. Kazao je da njegova ekipa s velikim veseljem dolazi na okupljanja i u njoj vlada sjajna atmosfera. "Zbog toga nemamo nikakvih problema, incidenata; imamo povjerenje, među-

"Nakon Rusije dobivao sam velike ponude, no kako sam sam govorio o domovini, poslao bih krivu poruku da sam otišao. Moja preporuka je vratiti se da i dalje ju graditi, da nam je bolja - jer nema ljepše zemlje od Hrvatske. Moja sreća bila je vidjeti kako je tih mjesec dana živjela Hrvatska, i nema tog novca koji može platiti taj osjećaj pobjede, osjećaj uspjeha, baš kao i večeras ovdje" - rekao je Dalić. Na kraju večeri predsjednik Jusup izborniku je dodijelio počasno članstvo NK Melbourne Knightsa (N1 ticket holder).

S velikim oduševljenjem dočekana je i hrvatska tenisačica Donna Vekić, koja se tog dana nije uspjela plasirati u polu�inale Australian Opena, prvog grand slam turnira sezone.

Nakon još jedne uspješne aukcije potpisanih nogometnih dresova uslijedilo je zajedničko fotogra�iranje s omiljenim izbornikom, koje je potrajalo… a kako i ne bi! Ne susrećete svakog dana velikog čovjeka koji odiše skromnošću i ljubaznošću, koji zajedno s našim Vatrenima u najboljem svjetlu pronosi hrvatsko ime kojim se svi zajedno ponosimo.

Kao naš najznačajniji vanjskotrgovinski

partner, Hrvatska

kupnjom proizvoda

izravno sudjeluje u ekonomskom razvoju

brojnih lokalnih zajednica

Podatak prema kojemu

je Republika Hrvatska

država broj jedan po vrijednosti uvoza proizvoda iz Bosne i Hercegovine, čime na najizravniji način doprinosi rastu bosanskohercegovačkog gospodarstva, poznavatelje ekonomskih prilika nije pretjerano iznenadio.

Hrvatska, kao naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner, zemlja je s najtješnjim gospodarskim vezama s BiH, država koja kupnjom proizvoda sudjeluje u ekonomskom razvoju brojnih lokalnih zajednica, a kada se tomu doda i razina investicija koje se realiziraju iz Hrvatske, dolazi se do zaključka kako je riječ o državi koja i više nego opravdava sintagmu “dobrosusjedski odnosi”.

Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, u izjavi za Večernji list ističe kako je Republika Hrvatska ključni vanjskotrgovinski partner Bosni i Hercegovini, a isto tako je i ključni zagovaratelj europskog puta BiH, uz naglasak kako je upravo gospodarstvo to koje podupire napredak zemlje prema članstvu u EU, dodavši i kako su ekonomske integracije važan segment europskih integracija.

Večernji list imao je uvid u podatke, uz dokumente Agencije za unaprjeđenje stranih investicija

Mostar prvi u BiH gradi solarnu elektranu za vlastite potrebe

Grad Mostar je prvi u Bosni i Hercegovini pokrenuo izgradnju solarne elektrane za vlastite potrebe, objavio je gradonačelnik

Mostara Mario Kordić na službenim internetskim stranicama.

“Naime, temeljem analize potencijala u odnosu na broj sunčanih sati i promjene u cijenama električne energije na globalnoj razini donijeli smo odluku o izgradnji solarne elektrane od 5X12 =60 megavata (MW)”, navodi se u objavi.

U odnosu na potrebe grada, kada je u pitanju sustav javne rasvjete i ostale potrošnje, gradonačelnik dodaje kako je procjena da će ovaj proizvodni kapacitet značajno smanjiti trošak električne energije.

“Trenutno smo u procesu ishodovanja svih potrebnih dozvola kako bi još u ovoj godini počeli izgradnju solarne elektrane”, naveo je gradonačelnik Mostara.

NAJZNAČAJNIJI PARTNER

Hrvatska najviše

uvozi iz BiH i u nju ulaže milijarde maraka

u Bosni i Hercegovini, o analizi izravnih stranih investicija, a iz kojih je vidljivo da je Republika Hrvatska bila prva država po iznosima investicija u BiH 2016., 2017., a onda ponovno 2020.

Kada se pak zbroje ukupne izravne strane investicije, iz izvješća Centralne banke BiH vidljivo je kako je na kraju 2021. godine stanje izravnih stranih investicija iznosilo 16,28 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja poduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja izravnih investicija i dalje se odnosi na Austriju (2,88 milijardi KM) ili 17,7% ukupnog stanja investicija, dok se na drugom mjestu nalazi Hrvatska (2,72 milijarde KM) ili 16,7%. Gospodarska suradnja samo je jedan oblik produktivnih,

Kompanija „PASS“ iz Bijeljine, koja proizvodi savitljive cijevi za autoindustriju, do kraja godine proizvodit će i dijelove za čuvene električne automobile kompanije „Tesla“

Dok mladi masovno odlaze iz zemlje, posljednju nadu za ostanak ulijeva otvaranje novih radnih mjesta. U protivnom prijeti nam budućnost “zemlje staraca”. Na sreću, još ima pozitivnih priča. Takva nam upravo stiže iz Bijeljine, gdje američka kompanija „Tesla“, u vlasništvu Elona Muska, do kraja godine dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Tu informaciju za BHRT potvrdili su u poduzeću „PASS“ koje se bavi proizvodnjom dijelova za autoindustriju.

Kompanija „PASS“ iz Bijeljine, koja proizvodi savitljive cijevi za autoindustriju, do kraja godine proizvodit će i dijelove za čuvene električne automobile kompanije „Tesla“, kažu iz ove tvrtke, koja je u većinskom vlasništvu njemačke kompanije Pass automotive east.

Rado Maletić, ravnatelj tvrtke „PASS“, Bijeljina kaže kako se pregovori vode na veliko.

“Nadam se da će krajem

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Miševi napuštaju brod

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

25. siječnja utemeljeno je Vijeće ministara u Dragoj Našoj. Treba napomenuti kako VM nije vlada u smislu vlada u drugim državama svijeta stoga što ovlasti VM-a i vlade nisu ni približno jednake jer tako piše u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH.

korjenitih odnosa dviju država; politički kut također zaslužuje posebnu pozornost, a poglavito u kontekstu europskog puta BiH, odnosno potrebe stabilizacije društveno-političkih odnosa u zemlji. Republika Hrvatska najaktivniji je odvjetnik BiH i ključni zagovaratelj te predvodnik inicijative da BiH bude u fokusu vanjske politike Europske unije, a što je posebno došlo do izražaja sada u svjetlu novih geopolitičkih odnosa na istoku Europe. Dobivanje statusa kandidata može se smatrati jednim dijelom i pobjedom vanjske politike Republike Hrvatske koja je od samoga početka lobirala za što tješnje veze BiH i EU, a očekivanja su kako će upravo Hrvatska biti ključni saveznik BiH jednom kada krene početak službenog pregovaračkog procesa.

Poglavito to vrijedi kroz razmjenu vrijednih iskustava koja je Republika Hrvatska stekla na svojem putu do punopravnog članstva u EU. Važnost gospodarske i političke suradnje dviju država dodatno će doći do izražaja kako BiH bude ispunjavala obveze na europskom putu, a zbog kojih će joj se otvarati i više mogućnosti kada je riječ o učinkovitijem korištenju sredstava iz europskih fondova. I na tom polju Hrvatska se pojavljuje kao važan partner koji se već dokazao provedbom niza projekata iz područja prekogranične suradnje. Naravno, Hrvatska značajna sredstva šalje i za brojne projekte od interesa za hrvatski narod u BiH, a putem kojih poboljšanje gospodarskog i infrastrukturnog stanja osjete svi žitelji Bosne i Hercegovine.

Nova radna mjesta: Tesla do kraja godine stiže u BiH!

godine doći famozni Tesla. Radimo crijeva za protok tlaka, zraka, ulja, goriva. Mi smo većinska njemačka tvrtka proslijedit će nam prozvodnju i vrstu proizvoda koje mi radimo i držimo monopol za autoindustriju“, kaže Maletić.

Kao razloge za dolazak američkog giganta u Bosnu i Hercegovinu Maletić navodi jeftinu radnu snagu i visoke kvalitete. U PASS-u se već proizvode dijelovi za brojne svjetske kompanije.

“Kada otvorite haubu od automobila sve što vidite u motoru, sve se to proizvodi kod nas u Passu. Imamo preko 300 proizvoda renomiranih pori-

Uspostavu i takve vlasti pozdravili su iz američkog veleposlanstva, naglasivši kako će ono imati potporu SAD-a sve dok bude radilo u duhu euroatlantskih integracija, što će reći dok budu radili na putu BiH ka EU i NATO-u. I tu nastaje problem jer je poznato kako RS neće ni čuti za ulazak BiH u NATO. Slične pozdrave uputili su i iz izaslanstva EU u BiH. Nakon uspostave VM slijedi i popuna veleposlaničkih mjesta. Svoj prijedlog veleposlanika dao je, prije svih, bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović. Njegov prijedlog izazvao je niz različitih komentara, a jedan od onih najgrubljih je komentar „Dnevnog avaza“, najtiražnijeg bošnjačkog lista. Ovaj njegov prijedlog uzburkao je i onako klimavu političku situaciju u Dragoj Našoj. Može li u ovoj državi išta funkcionirati, a da nije povezano s osobnim interesima i političkim ambicijama pojedinaca? Posebnu žuč izazvao je prijedlog da veleposlanik pri UN-u bude Zlatko Lagumdžija, za kojega i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić i dopredsjednik Vojin Mijatović tvrde da nije prijedlog njihove stranke. Zasluga Damira Arnauta, koji bi trebao biti novi veleposlanik u Njemačkoj, valjda je ta što je opskurni preletač. Osim što je Bećirović svojim prijedlogom veleposlanika pogazio ranija obećanja i dogovore, naljutio je i matičnu stranku SDP te lidere „Osmorke, a posebno partnera u vlasti Milorada Dodika, koji Lagumdžiju (s pravom, nap. a. ) smatra radikalnijim i od Bakira Izetbegovića i SDA. Ovdje još treba dodati da je Bećirović za veleposlanika u Belgiji predložio i ultraradikalnog islamistu Erola Avdovića, dugogodišnjeg dopisnika TV BiH iz New Yorka. Bošnjački-muslimanski mediji, čiji je mentalni sklop okupiran uspostavom neke „naše države Bosne“ (Hercegovinu ne spominju, ali se to kod njih, kako kažu, podrazumijeva) koja bi, tako oni misle, trebala biti samo bošnjačka-muslimanska izvijestili su o „Saslušanju“ viskog predstavnika Christiana Schmidta pred europskim parlamentarcima. Neki od portala, oni koji su oprezniji, riječ saslušanje stavili su pod znake navoda, drugi, pak, kao skoro potpuno propali list „Oslobođenje“ bez navodnika, s jasnom aluzijom da je Schmidt kriv, jer uglavnom se saslušava neki krivac. Ono što je indikativno u tom njihovom tekstu o „saslušanju“ visokog predstavnika je to da je tekst pun uopćenih fraza - naš izvor kaže, neki izvori kažu, neki od europarlamentaraca su oštro kritizirali Schmidta, odnosno njegovo nametanje izmjena Izbornoga zakona, nigdje ni jednog imena i prezimena onih koji su, kako oni tvrde, „oštro“ kritizirali Schmidta. Zapravo „Oslobođenje“ se nije ni za pedalj odmaklo od vremena Titina sustava u kojemu bi se na partijskom sastanku okrivili „neki drugovi koji nisu na partijskoj liniji“. Ono što bi ti radikalni bošnjačko-muslimanski krugovi trebali znati, sustavnim kritiziranjem visokog predstavnika, EU, Amerike i Zapada sebi zabijaju autogol. Dženana Čišija, ministrica �inancija u vladi Zeničko-dobojskog kantona, „zamolila“ je sve djelatnike da od sada sve akte i ostalo pišu na bosanskom jeziku. To što ovim potezom krši Ustav BiH, njegov prvi članak u kojemu između ostaloga piše, službeni jezici u BiH su bosanski, srpski i hrvatski, za nju nije bitno jer za DF Sejde Komšića, čija je ona članica, Ustav ne važi. Oni takvim načinom žele uspostaviti „građansku“ BiH. Možete si zamisliti kakva bi to građanska država bila. Osim Vijeća ministara utemeljen je i Dom naroda Parlamenta BiH. Ono što će izazvati niz problema u funkcioniranju nove vlasti jest činjenica da SDA ima tri zastupnika plus jedan iz Stranke za BiH, što je samo radikalni dio SDA.

zvođača, radimo za Audi, Folksvagen, BMV.”, kaže Miodrag Đurković, smjenovođa u tvrtki “PASS”, Bijeljina.

Trenutno zapošljavaju više od tisuću radnika, a očekuju da će novi poslovi donijeti i nova radna mjesta.

Radnica tvrtke „PASS“ Milica Rudan kaže kako ona radi na poslovima montaže dijelova za auta.

“Svaki posao ima svoju težinu, ali u biti kad se snađete onda je sve mnogo lakše“, navodi Rudan.

U bijeljinskoj tvornici uvjereni su da će pregovori njemačkih partnera sa “Teslom” uroditi plodom.

A sada vijest koja nije ni za rubriku „Ljudi moji je li to moguće”, ali mogla bi biti za rubriku „Jesu li neki ljudi u Hrvatskoj normalni”. U udžbeniku za četvrti razred iz predmeta Priroda i društvo djeca uče da u BiH žive samo Bošnjaci i Bošnjakinje! Ni spomena o druga dva konstitutivna naroda izrijekom navedena u Ustavu BiH. Izdavač udžbenika je „Pro�il Kletta“ iz Zagreba, udžbenik se zove „Nina i Tino“, a potpisuje ga grupa autora: Arijana Piškulić Marjanović, Jasminka Pizzitola, Lidija Prpić i Željka Zagorac. Zbilja, jesu li ovo četvero autora i oni koji su odobrili ovakav udžbenik normalni? Pokrenuta procedura za brisanje ovoga udžbenika nije nikakva utjeha. Iskreno, čudilo bi me da se u Hrvatskoj ne jave neki dušobrižnici koji bi u medijima digli dreku zašto se jedan takav udžbenik izbacuje.

Kad brod tone prvi bježe miševi, kad neki politički lider počne padati protiv njega svoj glas dižu oni koji su mu bili najbliži, ili „uvlakači“ kako ih narod zove. Tako se javio i Šemsudin Mehmedović, osoba koja je od mudžahedina kao hediju (dar) dobila četiri srpske odsječene glave u Tešnju na početku rata, a prema tvrdnji Dževada Galijaševića, certi�iciranog eksperta za borbu protiv terorizma. Za „Avaz“ je Šemsudin Mehmedović kazao kako je narod poslao poruku Bakiru Izetbegoviću, odnosno on misli da Izetbegović više ne treba biti predsjednik SDA. Tvrdi da SDA nema snage da se iznutra kritički postavi prema porukama naroda nakon ovih izbora, a najveći krivac za to je predsjednik Izetbegović. Na pitanje glede prijetnji „buntom naroda“ sarkastično je odgovorio: „Ja bih volio vidjeti koji bi narod izašao iza Edina Ramića. Točka!“. Da vas podsjetim, Ramić je onaj što je za Novu godinu htio zabraniti dolazak Djeda Mraza, urešavanje grada i dodjelu paketića djeci. Kad stranački brod tone, uvlakači prvi napuštaju vođu.

UPOZORENJA

Seksualno iskorištavanju adolescenata

Policija apelira na roditelje da razgovaraju sa svojom djecom o �inancijskoj seksualnoj eksploataciji nakon što je primijećen porast ovakvih slučajeva tijekom školskih praznika.

Ponekad može biti zaista teško ispričati što se događa, no ako ste vidjeli znakove koji ukazuju na iskorištavanje djece evo kako intervenirati.

Policija je upozorila na porast �inancijskog seksualnog iskorištavanja djece u Australiji putem Interneta pokušavajući prekinuti kulturu šutnje. Australska federalna policija navodi da je u prosincu primijećen 60-postotni porast izvješća o tome kako prekooceanske zločinačke organizacije ciljaju na mlade Australce tražeći žrtve. Prema statistikama Australskog centra za suzbijanje eksploatacije djece (ACCE), seksualno iskorištavanje prvenstveno je usmjereno na dječake, 90% prijava dolazi od muškaraca.

Australska federalna policija pokrenula je kampanju za povećanje svijesti o ovoj temi budući da se sumnja da se brojne žrtve ne žele javiti zbog srama i nelagode. „Svjedočimo kako strane zločinačke organizacije ciljaju na sve prijatelje žrtve”, navodi pomoćnica načelnika policije Hilda Sirec. „Zločinci koji se koriste ovom vrstom �inancijskog seksualnog iskorištavanja prisiljavaju žrtvu na slanje svojih seksualiziranih slika i video snimaka, a zločinac se obično pretvara da je i sam adolescent. Zločinac potom počne prijetiti da će podijeliti seksualizirani sadržaj s drugima ako žrtva ne plati.”

Pomoćnica načelnika policije Sirec izjavila je da se policija trudi obrazovati mlade koji postanu žrtve ovakvog internetskog seksualnog nasilja da neće imati problema ako se jave policiji. Austral-

Zagovornici legalizacije marihuane održali su konferenciju u glavnom gradu Minnesote u utorak 3. siječnja, prvog dana zasjedanja zakonodavnog tijela te države.

Zagovornici legalizacije kanabisa u rekreativne svrhe vrše pritisak za ozakonjenje tijekom ovog mandata u kojem demokrati kontroliraju Donji dom i Senat. Legalizacija kanabisa mogla bi donijeti 28 milijardi dolara prihoda, navodi Parlamentarni ured za proračun (PBO) te time omogućiti vladi da poveća naknadu za nezaposlene za 80 dolara tjedno.

ska federalna policija izdala je najnovije upozorenje uoči početka škole navodeći kako se sumnja da je ovakvo iskorištavanje djece mnogo proširenije negoli se prvotno izvijestilo.

Pomoćnica načelnika policije Sirec navodi kako bi policija željela da mladi otvoreno razagovaraju s prijateljima, roditeljima, skrbnicima i profesorima o �inancijskom seksualnom iskorištavanju.

Policija navodi da seksualno iskorištavanje djece putem Interneta može uzrokovati strah i traumu, da je povezano sa samoozljeđivanjem te žele da žrtve znaju da se slobodno mogu javiti policiji.

„Neke od žrtava ne žele se javiti i prijaviti iskorištavanje te čak poriču da se išta takvo dogodilo ako ih se identi�icira i kontaktira, jer se boje srama ili nelagode”, navodi Sirec. „Ako je Vaše dijete bilo žrtva ovakve prijevare, molimo Vas da ga uvjerite da to nije njihova greška i da mu je kroz ACCE i naše druge partnere dostupna pomoć.”

Žrtve seksualnog iskorištavanja mogu prijaviti zločin ACCE-u Internetom na stranicama www.accce.gov.au/ report.

Svi koji imaju saznanja o dijeljenju seksualnih slika na Internetu mogu ovo prijaviti na stranicama eSafety.gov. au/report.

Trebate razgovarati s nekim?

Ne morate biti sami. Molimo potražite pomoć putem sljedećih linija:

Lifeline: 13 11 14 or lifeline.org.au

Beyond Blue: 1300 22 4636 ili beyondblue.org.au

Beyond Blue služba za potporu za pitanja o coronavirusu: 1800 512 348 ili coronavirus.beyondblue.org.au

Kids Helpline: 1800 55 1800 ili kidshelpline.com.au

Headspace: 1800 650 890 ili headspace.org.au

Deseci milijardi dolara prihoda i povećanje naknade za nezaposlene

LEGALIZACIJA CANNABISA I ZELENI

Zeleni su od PBO-a za proračun zatražili procjenu prihoda koji bi mogli stići od legalizacije kanabisa, put kojim je pošla i Kanada gdje odrasli marihuanu mogu kupiti u trgovinama koje vodi država i kod privatnih licenciranih prodavača. U Kanadi je i dalje zločin uzgajati kod kuće više od četiri biljke, pušiti u javnosti, nositi uza se više od 30 grama i prodavati marihuanu osobama mlađim od 18 godina.

Sukladno planu Zelenih u Australiji bi bilo dopušteno uzgajati šest biljaka, no zločin bi i dalje bio prodavati marihuanu maloljetnicima.

Brojke koje je PBO dostavio Zelenima pokazuju da bi legalizacija kanabisa donijela više od 28 milijardi dolara prihoda u prvom desetljeću nakon legalizacije.

Senator Zelenih David Shoebridge, glasnogovornik ove stranke za pravna pitanja, rekao je da bi se novac koji bi se ovime dobio mogao koristiti za podizanje isplate kroz programe JobSeeker i Youth Allowance za 80 dolara za razdoblje od dva tjedna. Alternativno, ovim

bi se novcem moglo izgraditi dodatnih 88.000 državnih stanova tijekom idućih deset godina, čime bi 250.000 ljudi imalo dom.

„Znamo da bi legalizacija marihuane smanjila štetu budući da bi se time ljude držalo izvan sustava kaznenog prava, izvješća pokazuju da će ovo ujedno donijeti i desetke milijardi dolara javnih prihoda”, rekao je Shoebridge. „Prihodima od legalizacije kanabisa možemo izgraditi nove državne stanove 250.000 ljudi ili podići potporu koju građani dobivaju za razdoblje od dva tjedna kroz programe kao što su JobSeeker. Ovo je prilika za velika ulaganja u socijalni sustav.”

Iako se i dalje pretpostavlja da će zakon o drogama ostati problem u državi, Zeleni su savjetovali da se kanabis legalizira na temelju federalnih ovlasti. Put do legalizacije kanabisa, prema Zelenima, vodi kroz ovlasti Commonwealtha za regulaciju prava na raznovrsnost bilja sukladno 51. članku Ustava. „Legalni kanabis imao bi smisla u gospodarskom

i socijalnom smislu. Kada legaliziramo kanabis organiziranom kriminalu oduzet ćemo miljarde dolara, a taj ćemo novac moći utrošiti na škole, stanove, bolnice i socijalnu potporu”, rekao je Shoebridge.

Zeleni vjeruju da bi ovo Australiju moglo učiniti turističkim središtem za one koji puše kanabis, do 10% od prodaje moglo bi doći od turista. Prihodi bi stizali od PDV-a na prodaju uz porez na tvrtke i 15% poreza na prodaju kanabisa. Međutim, ako se primijeni porezna stopa na prodaju kanabisa od 25%, prihodi bi tijekom deset godina narasli na 36 milijardi dolara.

Sukladno ovom planu, Austaralija bi legalizirala proizvodnju i uporabu kanabisa za rekreacijske svrhe kroz oštro regulirani model i aktiviranje Australske nacionalne agencije za kanabis (CANA).

Ova agencija nadzirala bi legalizaciju i regulaciju uporabe kanabisa u rekreacijske svrhe, djelovala bi kao jedina veleprodajna veza između proizvođača i maloprodaj-

nih punktova te bi određivala veleprodajne cijene kanabisa - koja bi se u početku temeljila na uličnoj cijeni kanabisa u Australiji te bi se potom mijenjala sukladno situaciji na tržištu. Ova agencija bila bi odgovorna i za izdavanje licenci za proizvodnju i prodaju privatnim maloprodajnim punktovima. Od prodaje kanabisa u rekreacijske svrhe naplaćivao bi se PDV - dodatni porez od 25%.

Australska federalna policija (AFP) zadržala bi sada postojeće resurse za kanabis za borbu protiv crnog tržišta i povezanih zločina nakon legalizacije, iako su Zeleni naveli da je većina resursa usmjerenih na kanabis u sklopu provedbe zakona u nadležnosti država.

„Financijske procjene govore da bi se 10 posto kanabisa u sklopu ovog programa prodalo turistima te da ovdje ima potencijala za rast. Ovo zeleno zlato moglo bi postati žila kucavica za brojna regionalna područja koja se trenutno bore za stvaranje održive lokalne industrije”, rekao je Shoebridge.

Najavljena reforma obiteljskog sudstva

Albaneseova vlada na dnevni red stavila je reformu obiteljskih sudova najavivši nacrt zakona kojim bi se zaštitili oni uključeni u produljene postupke.

Razvod, insolvencija i problemi s državljanstvom teme su radi kojih se možete naći na sudu, no nisu svi sudovi jednaki. Albaneseova vlada otkrila je svoj plan reforme Zakona o obitelji navodeći potrebu da se riješe sudske odgode i zaštiti one koji se nalaze u riziku od obiteljskog nasilja. Vlada će u ponedjeljak predstaviti nacrt zakona za koji navodi da će obiteljske sudove učiniti sigurnijima za djecu i obitelji koje se razvode. Navodi se da u planu nije samo još jedna istraga te da će ovo rezultirati uvođenjem zakona tijekom godine. Nacrt zakona uključuje preporuke koje su donijele istrage Australske komisije za reformu zakonodavstva

ALBANESEOVA VLADA

iz 2019. te istraga Zajedničke posebne parlamentarne komisije iz 2021.

Vlada navodi da pokušava izaći na kraj s dugim sudskim postupcima, odgodama sudskog gonjenja i neprikladnim uslugama potpore.

„Ove odavno potrebne predložene reforme zamijenit će često zbunjujuće zakone vezane uz dogovore oko roditeljstva jednostavnijim okvirom usmjerenim na djecu koji će voditi roditelje koji se mogu složiti oko vlasitih dogovora za skrb oko djece

nakon razvoda”, navodi se u vladinoj izjavi. „Ovim zakonima usmjerit će se i postupci za sudove koji odlučuju u manjem dijelu sudskih postupaka oko roditeljstva u slučajevima gdje nije postignut dogovor.”

Nacrt zakona koji je objavio državni odvjetnik Mark Dreyfus zamijenio je niz varijabli koje se uzimaju u obzir kada se donose odluke na obiteljskim sudovima uz šest faktora o „najvećem interesu za” kada se donose odluke o dijeljenju roditeljstva.

Također će se zahtijevati da se nezavisni odvjetnik za djecu sastane izravno s djecom, a sud će imati proširene ovlasti kako bi se stranke zaštitile tijekom duljih sudskih postupaka. Prema g. Dreyfusu, vlada će proširiti i de�iniciju člana obitelji kako bi se uključili obiteljski koncepti koji postoje u zajednicama Aboridžina i stanovnika otočja tjesnaca Torres. Vlada će u ponedjeljak objaviti konzultacijsko izvješće uz Nacrt zakona, a rok za Prijedlog zakona bio bi 27. veljače. „U devet godina dok je bivša vlada bila na vlasti provedeno je barem desetak revizija obiteljskog zakona i doneseno je stotinjak preporuka koje su jednostavno ignorirane”, rekla je vlada. „Albaneseova vlada djelovat će ove godine i ozakonit će jednostavniju i sigurniju inačicu Obiteljskog zakona za obitelji i njihovu djecu.”

Svašta

mi dođe, a što tek dođe Hrvatima u BiH kad čuju ovakvu 'istorijsku' istinu...

Beli Zagreb grad se opet jednom proslavio. Ovaj puta je već danima zatrpan smećem. Metropola s najvećim prirezom pokazuje se svima s najviše smeća na ulicama.

Direktor "Čistoće", kupljen u Osijeku, na službenom je putu u Londonu, itd. Baš ga boli briga. Uostalom, on je ionako u Zagrebu samo na privremenom boravku. No, u toj hizofrenoj situaciji napokon su se digli na noge radnici Čistoće i poručili "drugovima" rukovoditeljima "NE MOŽETE!". I u roku odmah radnicima su suspendirani otkazi po šifri "sve se može kad se hoće". Možda odgovorni za ovu novu vrstu nereda i gradske sramote dobiju jednom i Nobela… za mir i toleranciju.

Na kraju krajeva, mi smo država koja ima tri nobelovca. Između ostalih tu je i Ivo Andrić. Njega Srbi doduše smatraju svojim nobelovcem, što je i prirodno. Otac i majka, Antun i Katarina, bili su mu Hrvati, katolici, a on navodno Srbin, onaj s "dna kace". Izrael ima više od 100 nobelovaca. Neobični su ti kriteriji za dobivanje Nobela.

Evo primjera. Broj Hrvata pobijenih u Drugom svjetskom ratu je oko 1.084.000. Od toga 2/3 je izgubilo glavu nakon što je rat službeno 8. svibnja 1945. g. završio. Zar i to nije za Nobelovu nagradu?

'Prije bi Nobela dobio Veselin Šljivančanin za klanje na Ovčari'

Ili recimo, broj Hrvata koji su branili Siget bio je osamsto pedeset protiv sto i osamdeset tisuća Turaka. Broj Hrvata koji su branili Gvozdansko je bio sedamdeset nasuprot 421 tisuću Turaka. Nisu li i to brojke za još jednog Nobela? Nadalje, Berlin je u Drugom Svjetskom ratu pao 8. svibnja 1945. g, a Odžak 26. svibnja. Broj Hrvata koji su branili Odžak od 40.000 do zuba naoružanih partizana iznosio je 1172. branitelja. Bili su to borci koji su produžili Drugi svjetski rat za 18 dana.

Potom je 1816 branitelja branilo je Vukovar od četnika i JNA puna tri mjeseca. Vukovar - Hrvatski Alamo. I opet ništa od Nobela. Prije bi ga dobio Veselin Šljivančanin za klanje na Ovčari. Za to veliko "postignuće" naš Veselin je dobio na prvom stupnju u Haagu četiri i pol godine zatvora. Tek je žalbeni sud pokvario Veselinu veselje i nesuđenom "nobelovcu" digao kaznu na sedamnaest godina. I tako Nobel devalvira iz godine u godinu. Na to upozorava "istoričarka" Jovanka Jonić: "Ima ljudi koji se ne plaše da kažu ili napišu istinu". Naime, Jovanka komentira ogromnu "istorijsku istinu" izvjesnog Zorana Jugovića koji iznosi:

"Zašto nisu atomske bombe bacili na Tokio ili Osaku? Pa zato što su u Hirošimi i Nagasakiju bili pravoslavni Japanci! I taj se podatak krije, ali je istinit 100 posto". Evo i naše komšije su zakinute za barem jednog Nobela. Onog za glupost. E, ima puno relevantnih kandidata za takav Nobel. Šteta što se ne dodjeljuje. Možda bi i mi osvojili pokoji…

Đoletov stari misli na NATO-ovo 'bombardovanje'...

Gledam zgodne slike iz Melbournea gdje se upravo odvija Australian Open i tenisu. Skupio se veliki broj ljubitelja tenisa i urliču Rusija-Srbija. Otac Novaka Đokovića pozira sa slovom "Z". Đoletov

ćale objašnjava: "Moja je obitelj proživjela horor rata". Malo sam iznenađen.

Nisam znao da je ćale ratovao u Hrvatskoj ili BiH. Naime, rat se samo tamo odvijao. A onda mi je odjednom sinulo. Đoletov stari misli na NATO-ovo "bombardovanje". U tom "luđačkom" napadu na nesvrstanu Srbiju, koji je trajao sedamdeset i osam sati, poginuo je slovima i brojkama jedan Srbin, i to, koliko se sjećam, vlastitom pogreškom. Svaki napad NATO-a bio je unaprijed najavljen s točnom najavom što će biti cilj. U četiri godine rata u Hrvatskoj "mirotvorci" iz Australije su ubijali, palili, tjerali ljude u minska polja, silovali, rušili, sve bez najave, sve dok ih nismo vojno protjerali s okupiranih područja, a oni k'o zečevi poskakali na traktore i odmaglili kući u "veliku Srbiju". I sad žive svoj "srpski svet" zanoseći se slovom "Z".

Kažu da kad prijeđeš pedesetu to ima svoje mane i vrline. Ne vidiš slova izbliza, ali budale prepoznaš na daljinu. Đoletov stari očito još nije prešao pedesetu…

Ognjen Kraus je rođen legendarne 1945. g. u Zagrebu. Javio se ovih dana pun gorčine. Kaže: "Imovina Židova koju su pokrale ustaše još nije vraćena nasljednicima Židova. To je "civilizacijski sramotno". Nije li to prilično neistinito i dvolično od druga Krausa? Ustaše koji su slučajno preživjeli nakon Drugog svjetskog rata, završavali bi u zatvorima, a onim ubijenima oduzeta je bila sva imovina, bilo ona židovska ili vlastita. Zagreb i teritorij Hrvatske "oslobodile" su neke "legendarne partizanske brigade" čiji su pripadnici "zauzeli" židovske i druge stanove i kuće te u njima živjeli do smrti, čak i danas u njima žive njihovi nasljednici. Neki od "novo useljenih" stanara živjeli su godinama nakon rata u stanovima višekatnica u centru Zagreba sa svojim "kućnim ljubimcima" u vidu svinja, pilića, patki itd. Autogol kroz noge

Stoga nam sada drug Kraus prodaje patke o "zlobnom" režimu koji ne želi Židovima vratiti njihovu imovinu koju su im oduzele ustaše. Jesu, ali odmah nakon rata prisvojili su je komunisti. To drug Kraus zaboravlja. Njihove nasljednike bi danas trebalo iseliti, a to nije baš popularno. Kroz cijelo razdoblje rigidnog jugo-komunizma ta imovina je bila "narodna". Komunisti su je koristili, trgovali s njom, a naši Židovi i drug Kraus su tada samo mučali i čkomili. Sad se u samostalnoj Hrvatskoj sjetio da se radi o "civilizacijskoj sramoti". Prozirno je za to okrivljavati ustaše i hrvatsku vlast sada, kad se šutjelo o onima ranije. Valjda je to neka polovična hrabrost. Sjećam se jednog Krausa iz 1945. g. koji je bio sudac ili "tužilac", komunista, tada

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

velikog učitelja naših naroda i narodnosti - druga Tita. Poznatog u povijesti kao jednog od desetak najvećih zločinaca na kugli zemaljskoj. Sastavio se žiri koji nije mogao "falit" ni u snu. Dubravka Vrgoč, Dragomir Majhen, Čedo Prodanović, Igor Vikić, Hrvoje Klasić, Tomislav Brlek i kao predsjednica Jagna Pogačnik. Da bi "reč rekel". K'o nekad fudbalska reprezentacija Jugoslavije. Možda bi cjepidlake kao

što sam ja ubacile u taj žiri još recimo Boru Dežulovića, Antu Tomića i Krešimira Beljaka čija se autobiogra�ija pod naslovom "Šokre" navodno uskoro tiska.

Kad Zagorci idu u mirovinu, oni znaju kako ublažiti šok umirovljenja: "Nek' se mi najemo kak pravi muži špeka, čvarki i krvavice, a pokle nek' doktori odštopavaju arterije, zato su išli vu školu…".

gospodar života i smrti u Jugi, ali o povratu židovske imovine nije prozborio ni slova… Krenula je napokon zdravstvena reforma. Molierovu "Umišljenom bolesniku" ministar Beroš zaprijetio je revizijom - bolovanja.

Pro�il Klett d.o.o., izdavač iz Zagreba, fascinira svojim pro�ilom. Što bi bilo u redu samo da taj izdavač ne izdaje školske udžbenike. Uvjereni su da je lakše izdati domovinu nego udžbenik "Nina i Tino" koji potpisuje grupa autora. Dok se hrvatska politika i društvo kilavi kako izaći na kraj s Komšićem, Republikom Srpskom, Bošnjacima, kako sačuvati pravo da u BiH žive tri konstitutivna naroda od kojih su Hrvati 'ko bajagi' jedan, naš Pro�il Klett d.o.o. nas, pomoću svojih autora i recenzenata, uvjerava da tamo žive samo Bošnjaci i Bošnjakinje.

To vjeruju autori Arijana Piškulić-Marijanović, Jasminka Pizzotola, Lidija Prpić, Željka Zagorec… Dođe mi da započnem Klett-i, a što tek dođe Hrvatima koji žive u BiH kad čuju ovakvu "istorijsku" istinu. Stvarno je sramotno i izdajnički obrazovati mlade naraštaje sadržajem ovakvih autora koje još poltronski podržava i naše bradato Ministarstvo obrazovanja koje je dopustilo da se ovaj pam�let od udžbenika nađe na školskim klupama. Sve me ovo zajedno podsjeća na onog kanadskog golmana Borjana kojeg su naši "izbušili" na Svjetskom nogometnom prvenstvu, a koji je izjavio da on nije rođen u Hrvatskoj nego u "Srpskoj Dalmaciji". Nepismenom golmanu se može progledati kroz prste jer je on i tako naučen primati golove "kroz uši".

Ali Arijani, Jasminki i Lidiji ne. To je autogol koji su primile kroz noge!

Oscar Wilde je još davno napisao: "Neki su toliko opsjednuti obrazovanjem i odgojem drugih da nemaju vremena ni za vlastito obrazovanje".

O jugo-eliti

Napokon jedna dobra vijest iz kulture koja će razveseliti sve "krležijance" u Lepoj njihovoj. Miljenko Jergović je osvojio nagradu Fric. Oni koji su možda zaboravili, Fric je bio nadimak Miroslava Krleže, velikog pisca i još većeg prijatelja

Predsjednica Jagna Pogačnik, zaštitnica i mentorica Jergovića i Ante Tomića, napokon je dobila što je htjela. Zapisnik s vijećanja ovjerio je odvjetnik Čedo Prodanović i tako smo dobili novog Frica. Novi Fric, po uzoru na starog, jednom se uputio direkt u Beograd.

Iznenadila ga je i oduševila "prestolnica". Upoznao se s "trodimenzionalnim" Dražom Mihajlovićem, zanimljivim četnikom, a onda se u jednom trenutku depre sjetio hrvatske "lešine s Mirogoja". Imate pravo tri puta pogađati jel' se to možda odnosilo na Franju Tuđmana.

Tako je naš Mama Leone popušio svoj sarajevski Marlboro, pa dobivši 10.000 "evra" i skulpturu žiroskopa, naslijedio Damira Karakaša i Juricu Pavičića.

Osobno mislim da je došao red i na Antu Tomića da dobije Frica. Sva ta jugo-elita zaista je i zaslužila da između sebe dijeli "evre" i žiroskope. Još kad Žare Puhovski napiše knjigu pjesama o hrvatskim zločinima tijekom Oluje…

E, moj Dostojevski, lako je tebi bilo u ono vrijeme napisati Idiota. Danas to izgleda više kao popis stanovništva. Možda nam se Bog smiluje zapanjen našom glupošću

Što ako jednog dana Republika Srpska proglasi nezavisnost? Pitaju se to momci iz Hrvatskog tjednika. Mislim da nas tada ni Buda Lončar neće spasiti. On bi to mogao samo onako kako nas je spašavao devedesetih godina. Tada će nam zaista trebati mozak od sto konjskih snaga. Pitaju se naši momci što ako nastane opći pokolj u Europi? Još od antičkih vremena znano je da nema slave u pokolju. Mislim da će nam tada zatrebati netko mudar i sposoban kao što je bio slavni antički državnik Periklo. Hoće li mali narod kao što su Hrvati u relativno, povijesno gledano, kratkom vremenu opet naći svog Perikla kao što je to bio Tuđman devedesetih? Možda nam se Bog smiluje zapanjen našom glupošću kako ne znamo cijeniti državu koju smo jedva nakon stoljeća izborili. Mali narodi i velike ideje. Vjerujem da će se to dogoditi.

"Naši" smatraju da je olakšavajuća okolnost što diljem Europe ne žive

JOHN STONEMART MEMORIALS

samo Bošnjaci i Bošnjakinje. Ljudi koji temeljito poznaju povijest već danas slute što se sprema. Zna i Milanović. Bojim se samo da Hrvati po svoj prilici ne nađu neki veliki stol i čučnu ispod njega čekajući dok se veliki pošoraju. S druge strane, na fejsu mi netko šalje pomalo poltronski savjet. Kažu mi "šuti!". Baš nisam sklon šutnji. Možda ipak ponekad. Kažu "ma pusti!". I tako dok ti šutiš i popuštaš, glupani progovaraju, a idioti djeluju. Svojom šutnjom i popuštanjem sudjeluješ u idiotizaciji države i budućnosti. Tako je to tamo gdje glupi ne znaju da su glupi jer im to nema tko reći… Kažu na fejsu kako Andrej Plenković doživljava svjetski jedinstven uspon. Od premijera koji najviše obećava do premijera komu najviše obećavaju… Umirovljenicima samo tri riječiIsuse, volim te Zabavljamo se tražeći tamo neki je**ni brod koji još i nije naš. Uvrijeđeni smo što ga nismo bolje čuvali. Možda ga je trebalo staviti u neku od naših marina. Gdje su nestale naše milijarde, to nitko ne traži. I dok se mi zabavljamo nestalom jahtom nekog ruskog moćnika, zbog čijeg nestanka su sigurno neki dobro omastili brk, mirovine većine ljudi su nikakve, napose kad se iskažu u novoj valuti – eurima. Oni iz HNB-a i Vlade, koji su nas uvjeravali kako ništa neće poskupjeti kad se uvede euro, sada ne govore ni riječi njihovom o povećanju. Možda bi Vlada mogla predložiti kompromisno rješenje: umjesto povećanja penzija, penzićima dopustiti da uzmu slobodne dane! Nakon tolikih godina rada, odricanja, krpanja i otplata kredita umirovljenicima ostaju samo tri riječi: "Isuse, volim te!". Te iste tri riječi izgovorio je pok. papa Benedikt XVI prije smrti. Taj će Papa sigurno ostati zabilježen u povijesti, ne samo po ove tri riječi nego prvenstveno po svom ponti�ikatu i doprinosu teološkoj misli Katoličke Crkve. Međutim, naši penzići će možda ostati zabilježeni tek negdje u fusnoti povijesti kao ljudi koji su pošteno radeći i doprinoseći društvu cijeli svoj životni vijek, proživjeli starost u neimaštini, oskudici i ogorčenju.

Međutim, kad Zagorci idu u mirovinu, oni znaju kako ublažiti šok umirovljenja: "Nek' se mi najemo kak pravi muži špeka, čvarki i krvavice, a pokle nek' doktori odštopavaju arterije, zato su išli vu školu…". Kaj je, je…

Malo sjete i tuge...

Kad te ni mirovina više ne može zadržati u ovom zemaljskom raju, dolazi vrijeme odlaska. Igor Karač zna kako to izgleda:

"Otiš'o je otac moj polako, Otiš'o je stazom što vijuga. Pratile ga neke stare pjesme Sve do rijeke kojom teče tuga. Otiš'o je pijetli kad se bude, Kao da u šetnju nekud kreće. Otiš'o je s mirisima jutra, Dal' je znao da se vratiti neće…".

Malo sjete i tuge uz ovu zlobnu i tvrdu kolumnu neće naškoditi…

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807

BOX HILL: 580 STATION ST

RECEPTI

Sedmo nebo

Sastojci

Biskvit

- 4 žutanjaka

- 6 bjelanjaka

- 180 g šećera

- 100 g oraha

- 1 vanilin šećer

- 1 list oblatne

Krema

- 2 žumanjka

- 200 g maslaca

- 150 g šećera u prahu

- 4-5 žlica jake kave

Za ukrašavanje:

- 2 žlice mljevenih oraha

Priprema

Žumanjke i šećer pjenasto izmiješati, dodati mljevene orahe pa umiješati čvrsti snijeg od bjelanjaka.

Lim za pečenje premazati maslacem, na dno stavite oblatnu i na nju rasporediti smjesu za biskvit, pa peći na pećnici zagrijanoj na 150 °C 20 minuta. Za kremu maslac i šećer pjenasto izmiješati, dodati jedan po jedan žumanjak i postepeno umiješajte hladnu kavu. Na ohlađeni biskvit premazati kremu. Kremu ukrasiti krupno ljevenim orasima ili još bolje (ako imate) narezanim bademima.

Orah kocke

ti da se ohladi. Za nadjev pomiješati šećera u prahu s mljevenim orasima i preliti vrućim mlijekom, dodati žlicu ruma i na kraju umiješati maslac. Slagati red biskvita, red kreme. Završiti s kremom koja se može ukrasiti s malo mljevenih oraha ili naribanom čokoladom za kuhanje. Po istom receptu može se napraviti i torta. Tada će se smjesa za biskvit peći u okrugom kalupu za tortu koji se dobro namasti maslacem i pobrašni. Nakon 20 minuta zabosti čačkalicu u sredinu kolača pa ako se na čačkalicu ne uhvati tijesto, znači da je pečen, a ako se na čačkalicu uhvatilo tijesto, peći još 5-10 minuta.

Fine kiflice

sitno narezanog

- 2 češnja češnjaka, sitno narezanog

- 2 žlice ribanog parmezana

- 1 zemička ili kriška starog kruha, namočena u vodu i iscjeđena

- 1 jaje

- 1 žlica prešina, sitno narezanog

- 1/2 žličice soli i svježe mljeveni papar

- 1 dcl ulja

i još:

- 1.5 kg krumpira narezanoga na tanke ploške

- 1,5 dcl piva

- 1.5 dcl vode

- 2 glavice luka narezanoga na sitna rebarca - sol

- papar,

- grančica ruzmarina

- 1 list lovora

Sastojci:

600 g brašna

-1/2 žličica suhog kvasca

- 1 žličica šećera

- 1 žličica soli

- 1 jaje

- 100 ml ulja

- 80 g masti/maslaca

- 250 ml mlijeka Sastojci za premazivanje i posipanje:

- 1 jaje

- 1 žličica ulja

- krupna morska sol i razne sjemenke: ćurekot, sezam, kim,...

Priprema:

Sastojci:

Za biskvit:

- 25 dag mljevenih oraha

- 4 jaja

- 20 dag šećera u prahu

- 15 dag maslaca

- 4 dag brašna

- 1 žlica ruma

- 5 žlica mlijeka

Za nadjev:

- 10 dag šećera u prahu

- 15 dag mljevenih oraha

- 5 žlica mlijeka

- 1 žlica ruma

- 15 dag maslaca

Priprema:

Za biskvit pjenasto umutiti žumanjke sa šećerom, dodati mljevene orahe, pa naizmjenično dodavati brašno i snijeg od bjelanjaka.

Na plitki lim za pečenje staviti masni papir, uliti smjesu i peći na 180 °C 20 minuta.

Kad je biskvit pečen izvaditi ga iz lima i odstraniti papir pa biskvit prerezati na 3 jednaka dijela i pusti-

Napraviti pjenicu: u pola šalice mlakog mlijeka razmutiti kvasac, 1 žličicu brašna i šećer. Držati na toplom da naraste.

Tijesto zamijesiti od preostalog brašna, pjenice od kvasca, masti i ostalih sastojaka. Umijesiti ga dobro. (dovršiti mikserom sa spiralnim nastavcima) te ga ostaviti odmarati oko sat vremena.

Od nadošlog tijesta oblikovati male kuglice (22-23 g), svaku rastanjiti u obliku elipse i zaviti u ki�licu. Poredati ki�lice u suh lim (ili ga obložiti papirom za pečenje), svaku ki�licu premazati umućenim jajem u koje ste dodali žličicu ulja) te ih posipati ili krupnom morskom soli ili sjemenkama po izboru.

Peći ih u pećnici zagrijanoj na 200 °C sve dok ne porumene.

Mornarski složenac

Sastojci: 400 g mljevenog mesa (junetine ili miješanog ili puretine)

- 1 glavica luka/kapule,

Ponavljanje ja majka mudrosti, a ono će vam biti od velike koristi ako želite usavršiti svoje kuharske vještine. No na tome putu pomoći će vam i ovi kuharski trikovi:

Držite crveni luk u hladnjaku: lakše ćete ga isjeckati i manje će vam suziti oči.

Želite li ispeći kremastija jaja na kajganu dodajte im mrvicu vrhnja za kuhanje.

Zamrznite ljetno bobičasto voće na sljedeći način: rasporedite ga po protvanu za pečenje i tako stavite u led. Nakon zamrzavanja premjestite ga u vrećice za pohranu. Umjesto stopljenih gruda imat ćete odvojene plodove.

Ne znate prepoznati al dente špagete? Pažljivo izvadite jedan rezanac iz kipuće vode, pustite da voda istekne iz njega pa ga bacite na okomito postavljen keramički tanjur. Ako ostane zalijepljen – vrijeme je za gašenje štednjaka! Ako pak sklizne s površine nastavite kuhati.

Preko dizanog tijesta stavite mokru krpu, pa se ono neće skoriti i tako upropastiti pečenje kruha, peciva i drugih pekarskih slastica.

KUHARSKI TRIKOVI

20 savjeta za kuhanje koji će vam olakšati život

straniti ljuske, ako ju cijelu uronite u kipuću vodu na jednu minutu, pa onda nastavite uobičajenim putem.

Dodajte prstohvat soli u kipuću vodu prije nego što stavite kuhati jaja i tako spriječite eventualno pucanje opne. (Jaja nemojte ‘bacati’ u vodu, već ih nježno položite u kipuću vodu uz pomoć žlice.)

Krišku jabuke položite na

Priprema:

Sve sastojke za polpete (šnicle) staviti u zdjelu i dobro ih umijesiti. Praviti polpete i pržiti ih u vrućem ulju. Kada su dobili koricu s obje strane izvaditi ih i ostaviti na toplome, na istom ulju popržiti luk, malo ga posoliti, poklopiti tavu i ostaviti na tihoj vatri da luk omekša.

U vatrostalnu posudu na dno rasporediti luk, preko njega krumpir, posoliti ga i popapriti.

Po površini složiti ispržene polpete, listiće ružmarina i lovorov list.. Sve zaliti pivom i vodom, prekriti aluminijskom folijom.

Peći u pećnici zagrijanoj na 220 °C oko 45 minuta. Poslužiti uz neku sezonsku salatu.

Ulje za prženje dodajte na prethodno zagrijanu tavu, i tako spriječite lijepljenje namirnica za dno.

Želite izvući svu vlagu iz neke namirnice, a ne želite kupovati profesionalni dehidrator? Stavite je u pećnicu na najnižu moguću temperaturu, a vrata pećnice ostavite odiškrinuta uz pomoć drvene kuhače.

Za desert vam treba samo pola jabuke? Polovinu koju ne planirate iskoristiti pošpricajte limunovim sokom i tako spriječite tamnjenje ploda.

Namažite zaleđeno meso s malo octa, kako bi ubrzali proces odmrzavanja, ali i omekšali meso prije termičke obrade.

Produljite svježinu i spriječite prijevremeno kvarenje mlijeka na sljedeći način: ubacite prstohvat soli u mlijeko nakon što prvi put otvorite bocu.

Glazuru ćete lakše ravnomjerno razmazati preko torte ako nož nakratko namočite u toploj vodi, a onda se bacite na ukrašavanje.

Domaći sladoled brže će se zalediti u aluminijskoj posudi.

STRUJA

Došla Fata kući s posla i vidi Muju kako po nečem čeprka, pa ga upita:

- Što ti je bolan Mujo, što to radiš?

- Joj Fato, pa vidiš da radim novu stolicu za tebe.

- Joj, divno! Jedva čekam, kad će biti gotovo?

- Evo sad, samo da je prikopčam u struju.

Stvrdnjuje li vam se sadržaj soljenke? Stavite u posudicu par zrna nekuhane riže koji će popiti svu vlagu.

U juhu ste stavili previše soli? U juhu stavite sirovi krumpir i pustite da se kuha dok ne ‘popije’ sav višak ovog začina.

Salatu ćete ravnomjernije začiniti ako sve sastojke dresinga prvotno promiješajte u staklenoj zdjelici s poklopcem, a tek onda prelijete preko povrća.

Svježoj ribi ćete lakše od-

stvrdnutu grudu smeđeg šećera jer će ju ona ‘opustiti’. Ne ostavljajte začine u blizini štednjaka jer gube svoj okus na vlažnim, svijetlim i toplim mjestima.

Ne podnosite miris i okus dinstanog češnjaka? Ispecite ga u ljusci u pećnici, pa onda kremastu strukturu dodajte umacima, mesu i drugim jelima.

Savjeti za ispravno pranje odjeće

Provjerili ste upute za pranje, grupirali ste zajedno sličnu odjeću, sada provjerite perilicu! Nek vam postane praksa u bubnju provjeriti zaostale komade odjeće nakon svakog pranja, ali i prije svakog pranja. Ako živite sami i imate svoju perilicu dovoljno je i samo nakon pranja, no ako nije taj slučaj kod vas, imajte na umu da je neki drugi ukućanin ubacio neki komad u perlicu ili korisnik self service usluge ostavio za sobom. Jedna mala crvena majica koja se uvijek prala na 30 stupnjeva može obojati jako puno plahti koje se peru na 70 stupnjeva.

Svu odjeću je bolje preokrenuti kako se trljanjem jedna o drugu ne bi oštetila i kako bi duže održala dobar izgled.

Za crnu odjeću koristiti namjenske tekuće deterdžente

Pogotovo na crnoj i tamnoj robi praškasti deterdženti mogu ostaviti trag koji se može primijetiti ako nije dobar program odabran, nije se dobro ispralo zbog prenatrpanosti ili se roba jednostavno zapetljala. Namjenski tekući deterdženti uklanjaju taj problem plus održavaju postojanost boje dulje vremena.

Za delikatnu odjeću kao što su čipkasti materijali, tkanine s perlicama ili šljokicama, te tanke svilene stvari su najbolja opcija mrežaste vrećice za pranje rublja koje možete jeftino kupiti na mnogim mjestima.

Danas većina sredstava

pere kvalitetno te često dezin�icira i na nižim temperaturama tako da nije nužno da sve bude oprano na minimalno 60 stupnjeva.

Patentni zatvarači hlača, naročito traperica gdje se često ugrađuju metalni, a ne plastični, mogu s vremenom oštetiti druge tkanine, naročito ako je tkanje takvo da se lako izvuče.

Smanjite okretaje centrifuge

Iako naizgled bezazlena radnja, centrifugalna sila u modernim perilicama može biti izrazito jaka, što neke tkanine može oštetiti, pogotovo ako su zbog pretrpanosti perilice ostale prislonjene za neki �iksni dio poput stakla.

Jako je bitno da pratite upute proizvođača i perilicu punite sukladno naznačenoj težini. Osim što se odjeća u prenatrpanoj perilici lošije opere zbog veće težine, te ima puno manje prostora za slobodno kretanje, tkanine se također brže troše.

Ako ste u mogućnosti uvijek sušite prirodno jer se tkanine oštećuju manje nego u mehaničkom procesu gdje se silama trenja truse jedna o drugu. Naravno da smo ponekad u žurbi i moramo osušiti neke komade prije, ali probajte onda samo njih baciti u sušilicu te na manju temperaturu, a ostalo što vam nije hitno stavite na sušilo što nas dovodi i do zadnjeg pravila… Sunce može značajno oštetiti neke tkanine i boje te se uvijek preporučuje (ako je moguće) sušiti odjeću u hladu.

Vic tjednaa

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto biti bolje. Iako će vaši nadređeni pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik. Problem je u tome što obje strane žele dominirati.

Sretni brojevi: 2, 4, 5, 6, 32, 33

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Ljubav će biti bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu, nego radije pričekajte. Malo po malo i doći ćete na svoje. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate pustiti neka ide kako ide ili da borbe za angažman budu takve da zapravo ostvarite Pirovu pobjedu. Prihvatite izazove..

Sretni brojevi: 1, 3, 12, 23, 34, 44

23. rujna do 22. listopada

Vaše strasti će porasti, a vi postati zavodljiviji. Voljena osoba će to dočekati sa zadovoljstvom. Istovremeno će ojačati i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom, jer ćete željeti postići sve. Polako. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Sretni brojevi: 10, 21, 23, 25, 33, 43

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Ako ste još sami, ovih dana ćete težiti samo dobroj zabavi. Bit ćete željni opuštanja i slobode. Veselje je dobro, no bitno je da u startu drugoj strani priznate kakve su vam namjere. Tako ćete oboje biti zadovoljni. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte.

Sretni brojevi: 10, 11, 21, 23, 34, 44

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeniti i razumjeti vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav. Budite strpljivi i taktični. Riješite se svojih velikih sumnji koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko. Nemojte sami sebi stvarati prepreke. Sad ćete saznati što je trebalo, informacije će stići.

Sretni brojevi: 7, 8, 11, 21, 23, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Nikako da dođete na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za vaša intimistička preispitivanja, pa se okrenite sebi. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav. Bit će u pravu. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 34, 45

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Vaš ljubavni život bit će i dalje bogat, a vi ćete postajati sve smireniji.Strasti će biti tiše, no zadovoljstvo neće izostati. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. Izgleda da ćete biti u pravu. Samci će uspješno zavoditi. Pustite druge da se izraze, a ako treba, premda vam to bilo čudno, i da vas vode. U ovom trenutku jednostavno ne možete učiniti ništa na svoju ruku.

Sretni brojevi: 7, 9, 11, 21, 33, 34

22. prosinca do 20. siječnja

Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastaviti. Najbolje će se zapravo osjećati oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Ipak, biti sam također nije lako. Mirujte, ne očekujte ništa posebno. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno.

Sretni brojevi: 19, 22, 23, 34, 36, 40

Lav Vodenjak

Ovih dana zaista će zasjati svijetlo na vašem ljubavnom nebu. Bit ćete ugodno iznenađeni koliko i kako vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom Riješit ćete sve veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte. U sebi nosite onu svjetlost kojom ćete probuditi mnoge oko sebe.

Sretni brojevi: 1, 10, 11, 21, 23, 33

Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi s neobaveznom kavom. Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovoriti kako bi došli do boljih poslovnih rezultata. Pred vama je mala borba u kojoj trebate biti borac.

Sretni brojevi: 18, 19, 21, 23, 33, 45

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Kad se o ljubavi radi, ovih dana osjećat ćete se poput ribe u vodi. Otvorenost drugih prema vama, ali i obratno, učinit će da će brzina kojom ćete djelovati ponekad biti zapanjujuća. Možete vidjeti daleke rezultate, ali vaši suradnici su kratkovidni. Ipak, neke informacije će se početi pojavljivati ovih dana. Možda to neće biti ništa senzacionalno, ali vi ćete u tome prepoznavati činjenicu da ste posao usmjerili kamo treba.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 33, 34, 44

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti.

Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izostati. Vaš trud bit će prepoznat, vi ćete dobiti na cijeni. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu. Skromnost i neka vrsta stidljivosti koji dolaze od vas mnogima će biti primjer u ova krizna vremena.

Sretni brojevi: 6, 7, 18, 21, 22, 32

‘’Nerve �lossing’’ ili ‘’nerve gliding’’, u slobodnom prijevodu ‘čišćenje živca’, odnosno ‘klizanje živca’ oblik je lagane tjelovježbe koja isteže nadražene živce, posebice kod išijasa i sindroma karpalnog tunela. Ako se vježbe izvode ispravno, tehnikom ‘nerve �lossing’ može se znatno smanjiti bol i povećati raspon pokreta.

Nerve �lossing ili čišćenje živca najučinkovitije je kada se kombinira s drugim oblicima terapija i liječenja. Ako još nemate dijagnozu, preporuka je obratiti se liječniku kako biste znali o čemu je točno riječ. Na temelju glavnog uzroka bolnog živca liječnik vam može preporučiti najbolju terapiju ili kombinaciju postupaka liječenja.

Važno je napomenuti da, kada se izvode, vježbe za čišćenje živca ne bi smjele bili bolne. Počnete li osjećati bol, prestanite s vježbom. Tijekom izvođenja pokušajte opustiti mišiće te vodite računa o disanju - pokušajte postići da su vam udisaji dugi i duboki. Krenite polako i radite samo nekoliko ponavljanja dok vam se tijelo ne adaptira (za neke vježbe tri ponavljanja bit će dovoljna za početak).

Ishijadični živac je veliki, odnosno glavni živac koji se pruža od donjeg dijela kralježnice te po čitavoj dužini noge. Do išijasa dolazi kada su korijeni ishijadičnog živca komprimirani.

Išijas može uzrokovati: obamrlost, trnce, slabost, oštru bol u donjem dijelu leđa, stražnjici, nogama i stopalima. Istraživanja su pokazala da kombiniranje tehnike čišćenja živaca s klasičnom �izikalnom terapijom može učinkovito ublažiti išijas, a također može povećati raspon pokreta u kukovima.

Isprobajte idućih pet vježbi za išijas:

1. Koljeno prema prsima

Legnite na leđa s ravnim jastučićem ispod glave. Savinite koljena tako da su vam stopala u ravnini s kukovima. Primite jedno koljeno objema rukama i privucite ga prsima. Zadržite 20 do 30 sekundi. Vratite se u početni položaj. Ponovite vježbu s drugom nogom. Ponovite još tri puta, naizmjence s lijevom pa desnom nogom.

2. Istezanje tetive koljena

Stanite uspravno i podignite jednu nogu na stepenicu ili drugu stabilnu površinu. Držite nogu uspravno s prstima podignutima prema gore. Nagnite se prema naprijed držeći nogu ravnom. Zadržite 20 do 30 sekundi. Vratite se u početni položaj. Ponovite vježbu s drugom nogom. Ponovite još

tri puta, naizmjence s lijevom pa desnom nogom. Kombiniranje tehnike čišćenja živca s klasičnom �izikalnom terapijom može učinkovito ublažiti išijas

3. Mobilizirajuće istezanje

Legnite na leđa s ravnim jastučićem ispod glave. Savinite koljena tako da su vam stopala u ravnini s kukovima. Uvucite bradu. Približite jedno koljeno prsima držeći ga iza objema rukama. Polako ispružite nogu te ostanite u tom položaju 20 do 30 sekundi. Pokušajte ne pritisnuti donji dio leđa u pod. Vratite se u početni položaj. Ponovite vježbu s drugom nogom. Ponovite još tri puta, naizmjence s lijevom pa desnom nogom.

4. Istezanje leđa

Legnite na trbuh sa savijenim laktovima i dlanovima ravno na podu. Odgurnite se rukama i savinite leđa. Kukove držite na podu, a vrat ravan. Osjetit ćete istezanje u trbušnim mišićima. Ostanite u tom položaju pet do deset sekundi. Vratite se u početni položaj. Ponovite osam do deset puta.

5. Istezanje gluteusa

Legnite na leđa s ravnim jastučićem ispod glave. Savinite lijevu nogu u koljenu, a desno stopalo stavite na lijevo bedro. Rukama povucite lijevo bedro prema sebi. Kralježnicu i kukove držite ravnima. Osjetit ćete istezanje u desnoj polovici stražnjice.Zadržite položaj 20 do 30 sekundi. Ponovite s desnom nogom. Ponovite vježbu još tri puta, naizmjence s lijevom pa desnom nogom.

Do sindroma karpalnog tunela dolazi kada je medijalni živac u zapešću nadražen ili komprimiran. Obično se javlja kod ljudi koji često ponavljaju iste pokrete ruku ili prstiju. Tehnika čišćenja živaca najbolje će djelovati kada se radi uz klasičnu �izikalnu terapiju. Prije nego što počnete s vježbama, pronađite čvrstu stolicu. Sjednite s ispravljenim leđima i vratom. S rukama sa strane, savijte lakat pod pravim kutom. Palac bi trebao biti okrenut prema gore. Zatim, zadržite svaki od idućih šest položaja svakom rukom pet do deset sekundi:

Stisnite šaku svim prstima.

Držite zapešće ravno. Ispružite prste držeći ih jedan uz drugi, a palac sa strane kažiprsta. Savijte zapešće i prste unatrag. Okrenite ruku tako da vam dlan bude okrenut prema gore. Savijte zglob unatrag, ostavljajući prostor između kažiprsta i palca. Ako možete, još malo istegnite zapešće. Zadržite ovaj položaj dok drugom rukom istovremeno gurate palac još malo prema van.

“ČIŠĆENJE ŽIVACA”

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Tehnika koja pomaže kod išijasa i sindroma karpalnog tunela

‘Pobjeda vam je zagarantirana’

je malo ostalo do poznatog glazbenog natjecanja Dora, hrvatskog izbora za pjesmu Eurovizije. Riječka grupa Let 3 već je u velikim pripremama, a predstaviti će se pjesmom “Mama ŠČ”. Frontmen Damir Martinović Mrle (61) podijelio je na svom TikToku video u kojem ekipa vježba koreogra�iju.

“Pleši ruljo”, napisao je u opis, a kukovima je njihao u plavim svjetlećim potpeticama noseći rozi pernati šal. Prikazanu koreogra�iju za ekipu je osmislila plesna umjetnica Martina Hrlić Rogić.

“Molim cijelu ekipu u štikle za Doru!”, “Brzo ste došli do savršenstva, kud žurite?”, “Vi ste carevi”, “Pobjeda nam je zagarantirana”, obožavatelji su ih podržali u komentarima.

“Vojska” plesača stupala je uz ritam novog rock and roll uratka. Lako pamtljivi refren o ‘mami koja je kupila traktor i ljubi morona‘ u samo jedan dan od objavljivanja pjesama za ovogodišnje natjecanje osvojio je publiku. Na YouTubeu je “Mama ŠČ” poslušana u prošla dva tjedna više od 200 tisuća puta.

Tko se boji doktora?

07:27 PM Šareni lonac: Mesne okruglice

07:39 PM Juhuhu pjesmica: Vodice u bočice

07:41 PM Puls: Tamna strana turizma, dokumentarna reportaža

07:51 PM #ORMAR: Kravata, dokumentarna reportaža

Ponedjeljak, 06. veljače

12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Nomadi novog doba, dokumentarna reportaža

01:14 PM Nedjeljom u 2

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Kako je obranjena Hrvatska, dokumentarna serija

03:07 PM Majka asfalta, hrvatski �ilm

04:55 PM Abeceda zdravlja: Ruptura meniska

05:13 PM Ravničarske rijeke, dokumentarna serija

05:43 PM Buga, dok.reportaža

05:48 PM Mir i dobro

06:13 PM Samo lagano

06:43 PM Miro Ungar koncert 65

godina

07:48 PM Pera - Vrbovec, dokumentarna reportaža

07:53 PM Buga, dok.reportaža

Utorak, 07. veljače

12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Dr. Beck

01:44 PM Treća dob

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Kod nas doma

03:02 PM Otvoreno

03:32 PM Vrtlarica

04:02 PM Stipe u gostima, hum. serija

04:32 PM Tašket - Vrbovec, reportaža

04:45 PM Baština: Tvrđava sv. Nikole

04:50 PM Na rubu znanosti

05:40 PM Lijepom našom: Lipik

06:45 PM Maslenica, dokumentarni �ilm

07:30 PM Sedam vrhova: Nepal - tamo

gdje bogovi još uvijek žive

Srijeda, 08. veljače

12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Ususret Dori

01:59 PM Znanstveni krugovi

02:24 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:32 PM Kod nas doma

03:17 PM Otvoreno

03:47 PM Zlatna liga

04:12 PM Razgovor s razlogom

04:42 PM Boje, dok. reportaža

04:54 PM Jazz orkestar HRT-a, Sudar

Percussion i ansambl Lado

06:09 PM Izvan formata

06:39 PM Hrvati u Rumunjskoj

07:05 PM Oblak u službi zakona, serija

07:45 PM Najbolji dan: Mara

ANA JERKOVIĆ

(24.3.1939. – 30.1.2023.)

Tužnog srca javljamo rodbini i prijateljima da je 30.01.2023. godine blago u Gospodinu preminula naša draga Ana Jerkovic (rođ. Idzan), rođena 24.03.1939. godine.

Sveta misa zadušnica služit će se u ponedjeljak

6.2.2023. u 10 sati u crkvi Svete obitelji, Bell Park, a sprovod će biti na groblju Eastern Cemetery.

Ožalošćeni: suprug Mato, sinovi Milan i Ivan s obiteljima, kćeri Rosie i Marija s obiteljima, te mnogobrojna robina i prijatelji.

Počivala u miru Božjem

U Dinamu se ne osjećam kao da sam dobrodošao

Više me cijene u Arsenalu, iako su uspjesi koje sam postigao u Londonu zanemarivi u odnosu na one s Dinamom

Eduardo Da Silva dao je veliki intervju za SportKlub. Govorio je o igračkim danima, utrci za naslov u Premier ligi, ali i o svom bivšem klubu Dinamu: «Stigao sam u Hrvatsku prije mjesec dana, posjetiti prijatelje, uvijek mi je lijepo doći ovdje», rekao je Eduardo.

Bivši hrvatski reprezentativac komentirao je Antu Čačića, današnjeg šefa struke u Dinamu: “Bio je dobar, on mi je bio prvi trener u Hrvatskoj. Cijenim ga i ne mogu ga zaboraviti. Nismo više u kontaktu. Zadnji put smo se sreli kada je došao u Kijev zamoliti me da se vratim u reprezentaciju pred Euro 2016. Nisam pristao na to jer je moja odluka da se umirovim od reprezentacije bila konačna nakon SP-a 2014. iz

Lino Červar je taj koji mora ispitati mogućnosti i kandidate, zatim mora usaglasiti stavove i onda javnosti iznijeti odluku

Početkom sljedećeg tjedna pojavit će se “bijeli dim” iznad prostorija Hrvatskog rukometnog saveza u Metalčevoj, na balkon koji gleda na Trg Krešimira Ćosića će izaći “protođakon Kardinalskog zbora” Lino Červar i izreći će ono očekivano: “Habemus papam”imamo papu. Njegov “urbi et orbi”; “gradu i svijetu” tog će dana poručiti tko je novi/stari

Hrvatska sljedeći tjedan dobiva novog izbornika?

izbornik hrvatske rukometne reprezentacije.

Ima već nekoliko dana od završetka nastupa naših rukometaša na SP u Švedskoj i Poljskoj na kojem je opet ostvareno loše i (ne)utješno deveto mjesto, nastavio se niz nezadovoljavajućih plasmana nakon SP u Egiptu, EP u Mađarskoj i neodlaska na olimpijski turnir u Tokiju. Jedno je sasvim jasno - nešto treba mijenjati. Kako je u pravilu trener (izbornik) onaj koji potpisuje većinski dio krivice, javnost je manje-više suglasna s pretpostavkom da je Hrvoje Horvat bivši.

Telefon je nekoliko puta ostajao nijem na pozive, a to nije baš slučaj kad je riječ o uvijek korektnom Lini Červaru i sve je dalo za naslutiti da je on u velikom poslu. Kao koordinator za muški rukomet Lino je taj koji mora ispitati mogućnosti i kandidate, zatim mora usaglasiti stavove i onda javnosti iznijeti odluku. Tko će nastaviti tamo gdje je Horvat stao?

- Radi se, razgovaramo,

održavamo sastanke, razmišljamo koje je i tko je najbolje rješenje. Posao je ozbiljan i ozbiljno mu moramo prići iako je vremena malo i pred nama su skorašnje kvali�ikacije za EP u Njemačkoj sljedeće godine. Vremena ima malo, ali ga ima dovoljno za onoga tko zna što radi - kratko je referirao Červar po pitanju koje mori brojne hrvatske ljubitelje rukometa.

Je li vrijeme za Gorana Perkovca, možda za Ivicu Obr-

osobnih razloga.”

Govorio je i o Niki Kovaču, koji ga nije htio uvesti protiv

Brazila na Svjetskom prvenstvu 2014: “Ne zamjeram i ne volim se vraćati na to. Jedino mi nije jasno zašto Kovač nije iskoristio treću zamjenu jer smo bili u situaciji da gubimo utakmicu. Nije mi ta odluka jasna, no on je bio izbornik i vjerujem da je on najbolje znao što napraviti.”

O odnosima s Dinamom i Zdravkom Mamićem je rekao: “Rekao bih da me više cijene u Arsenalu, iako su uspjesi koje sam postigao u Londonu zanemarivi u odnosu na one s Dinamom.

Cijene me više jer sam imao određene privatne probleme u Zagrebu s jednom osobom koja je svima dobro poznata.

Kada sam 2009. stigao u Zagreb, dobio sam ponudu da pogledam utakmicu Dinama s tribina. Tada se na stadionu nisam osjećao dobrodošlo, s obzirom na te privatne probleme koje sam spomenuo.

To je bio zadnji put da sam bio na Maksimiru.”

Filip Glavaš

Hrvat u najboljoj postavi Svjetskog prvenstva

Danska je pobijedila Francusku 34:29 i treći put zaredom postala prvak svijeta. IHF je nakon �inala izabrao najbolju momčad turnira, a za najkorisnijeg igrača turnira izabran je Mathias Gidsel.

Nijedan hrvatski rukometaš nije našao mjesto u udarnoj postavi prema IHF-u jer je Hrvatska završila Svjetsko prvenstvo u drugom krugu.

Ipak, Rasmus Boysen,

danski rukometni stručnjak i komentator TV2 televizije, izabrao je svoju najbolju momčad. U nju je uvrstio hrvatskog krilnog igrača Filipa Glavaša, koji je odigrao vrhunski turnir:

“Mislim da �inalni krug Svjetskog prvenstva nije bio sjajan za krilne igrače, ali Glavaš je sjajno naslijedio Ivana Čupića. Bio je izuzetno pouzdan”, objasnio je Boysen.

punom parom, no ono jedno ime još se nije iskristaliziralo - zaključio je Lino.

Naravno, Červar kaže da je već obavio preliminarne konzultacije s potencijalnim kandidatima, u svakodnevnom je kontaktu sa suradnicima, koji mu u procesu donošenja konačne odluke pomažu svojim sugestijama.

Lino možda već i zna, možda je već u sebi donio odluku, no ispoštovat će proces do kraja.

- Ne, nema odluke do sljedećeg tjedna. Ne brzamo ni u čemu jer izbor mora biti idealan.

vana? Vraća li se Slavko Goluža ili možda nekim čudom Horvat dobiva još jednu priliku? Bez obzira na osobne a�initete i poglede na problem, a u Hrvata ima izbornika koliko i stanovnika, na konačnu odluku mora se pričekati još nekoliko dana. Odgovorne u HRS-u, među njima i Linu, čeka radni vikend.

- Odluka koju donesemo mora biti dobro odvagana. Svi koji su uključeni u proces donošenja ovakvih odluka rade

Trenutak je takav, izbor zaista mora biti najbolji. U suprotnom, hrvatski će rukomet nastaviti sad već utabanom stazom rasprodaje teško stečenog ugleda. U tom smislu - vremena je stvarno malo, ali je još važnije imati ljude koji znaju što rade. Červar je kao izbornik puno puta pokazao da je pravi čovjek na pravom mjestu. Je li to slučaj i sada, pokazat će vrijeme, pokazat će to prije svega rezultati.

Bivši Hajdukovac otpisan u Laziju

Toma Bašić, 26-godišnji hrvatski nogometaš, napustit će Lazio u ovom prijelaznom roku. Talijanski mediji javljaju da je Bašić otpisan u rimskom klubu.

Bašićev ugovor s Lazijem vrijedi do 2026. godine, a Transfermarkt njegovu vrijednost procjenjuje na sedam milijuna eura.

Talijani pišu da će ga Lazio ovog tjedna poslati na posudbu, najvjerojatnije u

Salernitanu. Ove sezone ima malu minutažu, skupio je samo 368 minuta u talijanskom prvenstvu.

Bašić je karijeru započeo u Dubravi pa preko Zagreba došao do juniora Hajduka, u kojem se zadržao četiri godine.

Bordeaux ga je doveo 2018. za 3.8 milijuna eura, da bi tri godine kasnije za sedam milijuna eura otišao u Lazio.

Je li možda vrijeme za Ivicu Obrvana?

Toma Bašić

Eduardo Da Silva

Hrvatski rukomet treba kvalitetna osvježenja i na trenerskoj klupi

Hrvatska nakon 15 godina ima postolje! Fenomenalna Zrinka treća, a Leona peta

Skijašicu na postolju, naime, nismo imali od studenog 2007., kada je Ana Jelušić osvojila treće mjesto u kanadskoj

Panorami

Hrvatska skijašica Zrinka Ljutić zauzela je treće mjesto u slalomu kojeg su u nedjelju skijašice vozile za Svjetski kup u Špindlerovom mlinu, Leona Popović je bila peta, a pobjeda je pripala Nijemici Leni Duerr s vremenom 1:30.91.

Hrvatska, dakle, nakon dugih 15 godina slavi postolje! Skijašicu na postolju, naime, nismo imali od studenog 2007., kada je Ana Jelušić osvojila treće mjesto u kanadskoj Panorami.

Ljutić, koja je imala startni broj 17. bila je treća i u prvoj vožnji, a na kraju je imala 49 stotinke zaostatka za Njemicom koja je pobijedila s vremenom 1:30.91. Druga je bila Amerikanka Mikaela Shiffrin sa šest stotinki zaostatka za Duerr.

Popović je za pobjednicom zaostala 84 stotinki (1:31.75). Za Ljutić je ovo prvo postolje u karijeri. Do sada joj je najbolji rezultat u Svjetskom kupu bilo peto mjesto u Courchevalu prošle godine. I Popović je današnjim petim mjestom ostvarila najbolji rezultat karijere. Dva puta prošle godine - u Leviju i u Schladmingu je bila šesta. U poretku skijašica u slalomu Shiffrin ima 785 bodova, druga je Švicarka Wendy Holdener sa 530, a treća Petra Vlhova s istim broje bodova. Popović je sedma sa 237 bodova, a Ljutić je deseta sa 190 bodova.

I u ukupnom poretku je prva Shiffrin sa 1697 bodova, druga je Vlhova sa 966 bodova, a treća Švicarka Lara Gut Behrami sa 906 bodova. Popović je 28. i ima 237 bodova, a Ljutić je 33. sa 208 bodova.

Bio je ovo još jedan čudesan dan za hrvatsko skijanje i hrvatski sport. Kad su svi mislili da će jedino obitelj Kostelić, koja je nadilazila granice normalnog u sportu, priuštiti hrvatskoj pobjede i postolja na najvišoj razini svjetskog skijanja, pojavila se jedna Ana Jelušić koja je ušla u miks s najboljim slalomašicama, pa se nedugo nakon toga pojavio Natko Zrnčić-Dim s postoljima u Svjetskom kupu i medaljama na velikim natjecanjima u kombinaciji.

Nakon što su Kostelići de�initivno napustili kompetetivno skijanje, mnogi su govorili da nema šanse da će Hrvatska ikad ‘prismrditi’ po-

stolju u svjetskom skijanju, i to su nerijetko govorili i naši, domaći ljudi. Ipak smo mi država s, u najboljem slučaju, jednom do dvije funkcionalne i uistinu reprezentativne skijaške staze u državi, i to samo za jednu disciplinu. Hrvati su, naravno, pobjeđivali u svim disciplinama u svjetskom skijanju.

I bez obzira na to što u državi namamo veleslalomsku stazu koja bi zadovoljavala uvjete Svjetskog kupa, Filip Zubčić je uspio ući u druš-

tvo skijaških velikana poput Kristoffersena, Pinturaulta i Odermatta (Norveška, Francuska, Švicarska, sve redom zemlje sa stotinama veleslalomskih staza) protiv kojih je u utrkama uspio doći do tri pobjede i ukupno devet plasmana na postolje, te je jednom bio i u napetoj borbi za veleslalomski Mali kristalni globus.

Što se događa s našim ženskim skijanjem, pitali su se mnogi nakon toga. Oni koji su duboko ukorijenjeni

Zrinka Lju�ć prvi je put na postolju

Šarić postavio osobni

rekord

sezone. Dobre utakmice

Bogdanovića i Zupca

Svihrvatski košarkaši u

NBA ligi u subotu su zaigrali. Prvi je na teren kročio Bojan Bogdanović, koji je u poraz Detroit Pistonsa od Houston Rocketsa (117:114) za 37 minuta na parketu ugradio 18 poena, tri asistencije i dva skoka. Mučio ga je šut pa je pogodio tek šest od 17 pokušaja iz igre i jedan od šest ispaljenih šuteva za tri poena.

Ivica Zubac je u vrlo sličnoj minutaži sudjelovao u

pobjedi Los Angeles Clippersa nad Atlanta Hawksima 120:113. Hrvatski centar je, poput Bogdanovića, ubacio 18 koševa (šut 6/9) te dodao i šest skokova te tri asistencije.

Phoenix Sunsi su nakon produžetka svladali San Antonio Spurse 128:118. Dario Šarić dobio je 23 minute u pobjedničkoj momčadi te je postigao tek dva poena, ali i uhvatio 13 skokova, što mu je rekord sezone.

u hrvatsko žensko skijanje znali su da Leona Popović ima fizičke predispozicije te talent, ali najvažnije, i radnu etiku i karakter koji ne odustaje.

Čekala je dugo u Svjetskom kupu na neke važnije rezultate, doživjela nekoliko strašnih ozljeda, rehabilitacija, ponovnih ozljeda, ponovnih povrataka i svi su u reprezentaciji znali da će za tako ustrajnu djevojku rezultati jednog dana doći. I evo, Leona je sad u najboljih sedam djevojaka svjetskog slaloma i čini se da će 25-godišnjakinja vrlo brzo uhvatiti svoje prvo postolje.

A svoje prvo postolje je, već s 19 godina i 3 dana, ostvarila čudesna Zrinka Ljutić koja u svojoj prvoj punoj pravoj sezoni u Svjetskom kupu pokazuje fenomenalan talent. Zrinka je još tamo negdje od 12. godine u očima mnogih etiketirana kao “nova Janica”, ali Zrinka je u potpuno novom skijaškom svijetu, u znatno većoj i jačoj konkurenciji uspjela uz cijeli taj pritisak poprilično bezbolno napraviti tranziciju među najbolje djevojke na svijetu.

Vekić prepolovila svoj renking

Zahvaljujući plasmanu u četvrt�inale Australian Opena, Donna Vekić od ovog tjedna najbolje je rangirana hrvatska tenisačica. U odnosu na ljestvicu od prije dva tjedna napredovala je 31 mjesto i sada zauzima 33. poziciju WTA ljestvice. To joj je najbolji plasman od travnja 2021., kada je bila 31. na svijetu.

Petra Martić se popela jedno mjesto i sada je 36. tenisačica svijeta, ali izgubila je status najbolje Hrvatice. Ana

Konjuh je pala 18. mjesta, do 142. pozicije, a Petra Marčinko se popela pet mjesta i sada zauzima 182. poziciju.

Tara Wurth je pala sa 186. na 190. mjesto.

Prvo mjesto i dalje drži Poljakinja Iga Swiatek, druga je osvajačica Australian Opena Bjeloruskinja Arina Sabalenka, a na treće je mjesto s drugog pala Tunižanka Ons Jabeur. Finalistica Australian Opena Kazahstanka Elena Ribakina popela se s 25. na desetu poziciju.

Leona Popović, uspjeh karijere

Trećim mjestom u Špindleruvom Mlinu (gdje je bila najmlađa od svih skijašica) je dokazala da one čudesne vožnje iz Flachaua i Levija nisu bili samo bljeskovi. Zrinku ćemo vrlo brzo gledati kao redovitog osvajača postolja u Svjetskom kupu, jednostavno je toliko dobra skijašica.

Fantas�čna Zrinka ima samo 19 godina

Ivica Zubac

Donna Vekić

Gvardio je 31., Brozović 68., a Livaković 71. na listi Guardiana

Ugledni britanski The Guardian svake godine napravio vlastitu listu najboljih svjetskih nogometaša, tako su uradili i za 2022, godinu, a tri naša reprezentativca pronašla su svoje mjesto. Popis još nije konačan, ostaje za vidjeti tko se smjestio u najboljih 10 igrača na planeti, a Livaković, Brozović i Gvardiol imenovani su među 90 imena. Joško Gvardiol zauzeo je odlično 31. mjesto, Marcelo Brozović 68. mjesto, a Do- Nikada nećemo zaboravi� Livakovićeve obrane

Trojica vatrenih u prestižnom izboru 100 najboljih svjetskih nogometaša

minik Livaković je 71. na listi Guardiana. Ostaje za vidjeti što će biti s Lukom Modrićem, postoji mogućnost kako će hrvatski kapetan ući u najuži izbor, odnosno među TOP 10 nogometaša.

„Ako želite jednu statističku kategoriju koja opisuje Brozovića, ona je došla na kraju hrvatskog remija s Japanom u Kataru. Pretrčao je 16.7 kilometara, više od bilo kojeg igrača na svjetskim prvenstvima. Prethodni rekorder? Također Brozović, sa 16.3 km u polu�inalu SP-a protiv Engleske. Njegov neumorni rad bio je ključan faktor na putu Hrvatske do trećeg mjesta te u domaćim uspjesima Intera“, piše Guar-

dian za Brozovića.

„Gvardiol je očito bio najbolji branič na Svjetskom prvenstvu i velik dio iznenađujućeg trećeg mjesta Hrvatske na turniru. Dalićeva momčad poznata je po iskustvu, no njezin mladi stoper, koji je proslavio 21. rođendan ovog tjedna, ukazuje na svijetlu budućnost. Nakon što se godinama žalilo za nedostatkom vrhunskih stopera, novu generaciju predvodi Gvardiol. Snažan je i pribran u obrani s četvoricom ili trojicom, više je nego sposoban odigrati i lijevog beka. Njegov klub RB Leipzig sjedi na rudniku zlata. Gvardiol je novi na ovoj listi, no na njoj će sigurno boraviti godina-

ANALIZA KAKO SU BIJELI

PALI U PULI

Šamar realnosti Lekinom Hajduku

Bijeli imaju pravo na mnogo manje grešaka ako žele održati korak s Dinamom, koji je možda već otišao predaleko

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

duboko u suparničkoj zoni.

ma“, komentar je o Gvardiolu.

I konačno, Livaković: “Malo bi tko uoči SP-a odabrao Livakovića za jednog od junaka Hrvatske. Vratar Dinama imao je teške trenutke nakon Eura, borio se s formom i ozljedom, Dalić ga je ispustio iz momčadi u važnim kvali�ikacijskim utakmicama. Ponude za njega nisu dolazile, što je utjecalo na njegovo samopouzdanje, no u Kataru je pokazao svoju najbolju verziju. Skupio je 25 obrana, više od svih vratara na turniru, te je nosio Hrvatsku do polu�inala. Posebno je impresivan bio prilikom jedanaesteraca protiv Japana, kao i s 11 obrana u četvrt�inalu s Brazilom.”

Brekalo potpisao za Fiorentinu

Zarađivat će dva milijuna eura po sezoni za sljedeće tri i pol godine

Josip Brekalo novi je igrač Fiorentine, što je potvrdio i sam igrača objavom na Instagramu. Talijani će Wolfsburgu za igrača, kojemu na ljeto istječe ugovor, isplatiti oko milijun i pol eura odštete, a Brekalo će zarađivati dva milijuna eura po sezoni za sljedeće tri i pol godine. Brekalo je već obavio liječnički pregled u Firenci.

- Ovo je korak naprijed u mojoj karijeri, a Firenca je najljepši grad u Italiji. Fiorentina je oduvijek bila moj prvi izbor među španjolskim

i talijanskim opcijama - rekao je Brekalo. Fiorentina je već prije par dana na Twitteru obja-

vila neobičan post iz kojeg se moglo zaključiti da je Brekalo njezin novi igrač. Objavljena je šahovska ploča u bojama hrvatskog dresa s kraljem u boji Fiorentine, a u desnom donjem kutu nazire se grb HNS-a, odnosno dres hrvatske reprezentacije. Fiorentina će biti drugi Brekalov klub u Serie A. Wolfsburg ga je u ljeto 2021. posudio Torinu, za koji je odigrao 33 utakmice i zabio sedam golova uz dvije asistencije, a jedan gol zabio je upravo Violama. Niko Kovač ga je ove zime otpisao, bio je u kombinacijama i za povratak u Dinamo, ali ga Ante Čačić nije želio pa se vratio u Serie A.

Bijeli su na gostovanju u Istri kod Pule izgubili s 3:0 čime je Dinamo otišao na sedam bodova razlike uz utakmicu manje. Hajduk je uoči početka drugog dijela sezone imao uhvatljiv zaostatak za Plavima, a doveo je trenutno jednog od najboljih domaćih trenera koji ima sjajne rezultate na višem nivou. Zbog toga, kao i krize koju Dinamo proživljava na svim razinama, ionako veliki apetit dodatno se otvorio. Utakmica na Drosini bila je šamar realnosti.

Iako je šesta na tablici i “ne igra ni za što”, Istra nije ekipa za podcjenjivanje. Po pitanju otvaranja napada i distribucije u prve dvije trećine terena igra jedan od najboljih nogometa u ligi i opasan je protivnik za bilo koga.

Utakmicu je dobila sjajnom konverzijom šansi (pomoglo je i to što je Sentić, kao i protiv Šibenika, napravio ogromnu grešku u branjenju prve stative), ali ključan potez bio je u fazi obrane. Hajduk pod Lekom igra s tri stopera. Umjesto da se brani u formaciji s dva napadača, Istra je u bloku držala samo Ercega centralno, dok su mu Vuk i Mahmoud igrali iza leđa.

To im je omogućilo da vrlo brzo iskaču na Hajdukove stopere i ne dozvole im da loptu prenesu u iduću fazu napada i kvalitetno organiziraju posjed. Često se u analizi utakmica čuje da su napadači ostali izolirani u igri, ali Istra je ovdje izolirala stopere Hajduka i u potpunosti pokvarila ritam Hajdukovih napada.

Nije pomoglo ni to što nije bilo Awaziema koji je najkompletniji stoper Hajduka, ali bez kvalitetnog izlaska iz zadnje linije Hajduk se jako mučio. Gledali smo puno dugih lopti, a njegovi najbolji igrači ostajali su utopljeni

Hajduk je i protiv Šibenika, druge najgore momčadi lige, odigrao lošu utakmicu. Međutim, uvjeti za igru su tad bili užasni i svi zaključci s tog susreta moraju se uzeti s dozom skepse. Utakmica u Puli je potvrdila probleme koje Hajduk ima pod vodstvom novog trenera.

Znalo se da će dolaskom Leke Hajduk prijeći na 3-52 i varijacije na tu formaciju. Zasad su linije kretanja neuigrane i Hajduk teško donosi loptu do Livaje u ključne zone. Osim toga, ima i očit problem u obrani.

Protiv Istre je na desnom beku zaigrao Emir Sahiti, vjerojatno zbog užasne partije Mikanovića u fazi napada protiv Šibenika. Često se nalazio u 1 na 1 situaciji defenzivno, što je i očekivano u ovoj formaciji, ali je Vuk tu odnio uvjerljivu pobjedu i nekoliko puta je lagano kreirao višak.

Stoperi koji bi trebali stići u pomoć su bili skupljeni u sredini jer je Istra naprijed

dolazila s ogromnim brojem igrača, a napadači su se pozicionirali tako da vežu stopere uz sebe i ne dozvole im iskakanja na bok. Koliko god Hajduk bio loš, ne treba treneru Garciji uzeti ni pedalj zasluga. Čovjek radi fantastičan posao u Puli.

Otkad je stigao na Poljud, Leko je u gotovo svakom intervjuu naglašavao potrebu za pojačanjima. To nije traženje alibija, nego je to Hajdukova stvarnost. Previše puta se u posljednje dvije godine pokazalo kako Hajduk izgleda kada mu dva najbolja igrača, Krovinović i Livaja, nisu dovoljno na lopti ili nisu na lopti u pravim zonama.

Ako uprava neće poslušati Leku po tom pitanju, onda neće ispuniti obećanja o lovu na titulu. Vjerojatno ni jedan jaki HNL klub u povijesti nije bio toliko ovisan o pojedincu koliko Hajduk o Livaji. I ne treba mu stalno dovoditi pomoćno osoblje, nego nekoga tko može klasom napraviti razliku i iskoristiti činjenicu da su suparničke obrane kreirane tako da uguše bijelu desetku.

Bilo je i nekih dobrih naznaka u Hajdukovoj igri. Presing je na momente izgledao dobro i gotovo sve dobre situacije u završnici Hajduk je imao nakon visoko oduzete lopte, a bio je opasan i u prekidima. Ipak, bilo je to premalo. Bijeli imaju pravo na mnogo manje grešaka ako žele održati korak s Dinamom, koji je možda već otišao predaleko.

Ante Erceg

Teška večer za Bijele u Puli

Ovako su u Firenci najavili dolazak Brekala

NOGOMET VELIKO IZNENAĐENJE U PULI, OSIJEK RUTINSKI

Istra je razbila Hajduk s čak 0:3 na Drosini, dok su Modri pobijedili Lokomotivu 2:1

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo je u 18. kolu Hrvatske nogometne lige pobjedom nad Lokomotivom otišao na sedam bodova prednosti u odnosu na Hajduk. Osijek i Rijeka su slavili i održali korak.

Varaždin je pak pobijedio Slaven Belupo 1:0. Uz povremene bljeskove, utakmica se riješila tek u 89. minuti kada su gosti neoprezno skrivili penal koji je u tri boda pretvorio Tonio Teklić.

Šibenik je u drami kod kuće izgubio od Rijeke (1:2).

Već u četvrtoj minuti gosti dolaze u vodstvo kada

Ampem precizno gađa Frigana koji zabija glavom. Već u idućem napadu je 1:1 nakon penala. Delić je pucao, Labrović obranio, ali šibenski napadač iz odbijanca zabija za izjednačenje.

U 12. minuti je domaćima isključen Knežević zbog grubog starta. Rijeka nije igrala dobro, ali je u 87. minuti Obregon sjajnom reakcijom ispred gola donio sva tri boda gostima.

Dinamo je pobijedio Lokomotivu 2:1. Plavi su dominirali, a goste je načeo Ristovski u 35. minuti kada je glavom pospremio loptu u mrežu nakon što je ona udarila u vratnicu gostiju četvrti put na susretu.

Na 2:0 povisio je Baturina u 58. na asistenciju Špikića. Dinamo se onda ugasio, a Lokomotiva preuzela utakmicu.

U 65. minuti Pivarić je smanjio, u 83. Mišić dobio crveni, ali tri boda su ostala na Maksimiru.

Osijek je rutinirano riješio Goricu (2:0). U 15. minuti Mierez je glavom pogodio

Halilović odlazi iz Rijeke?

Nakon što je Jakirović poručio nekoć jednom od najvećih hrvatskih talenata da na njega ne računa, 27-godišnji Halilović je pred odlaskom iz Rijeke, a grčki mediji pišu da je blizu dogovora sa solunskim Arisom.

Prema pisanju grčkog portala Gazzetta, Halilović je vrlo blizu potpisa za petoplasiranu momčad grčkog prvenstva koja traži ofenzivce, pa se tako ‘’hrvatski Messi’’ nametnuo kao jedna od glavnih meta.

Halilović ima ugovor s Rijekom do 2024. godine, no uprava momčadi s Rujevice neće mu praviti probleme pri even-

Istra deklasirala

Hajduk, Dinamo svladao Lokose

Nakon debakla u Puli, trener Hajduka Ivan Leko je bio realan: ‘’Ovaj poraz boli. Svima nama je teško, ali u sportu se gubi i pobjeđuje. Moramo se okrenu� radu da pokušamo bi� bolji, iskoris�� ovaj moment boli da ga nikad ne zaboravimo. Mi ćemo

se vra��, ali treba bi� velik i ne traži� isprike na bezvezne stvari. Puno toga nam je falilo u svemu. Jako je teško, tu ljubav i podršku koju mi osjećamo.. Volio bih da je ovo samo incident na putu.”

za vodstvo, a domaćin je dominirao. Pobjedu je potvrdio Špoljarić u 63. minuti.

Istra je razbila Hajduk u Puli (3:0). Bivše Hajdučko srce Ante Erceg zabilo je za vodstvo u 29. minuti kada je na krivoj nozi uhvatilo Sentića koji je loše pokrivao prvi kut gola Bijelih. Na kraju prvog dijela gostima su poništena dva pogotka u razmaku od pet minuta zbog milimetarskog zaleđa.

U 54. minuti Galilea povisuje rezultat nakon što je ostao sam samcat poslije kornera, a Hajduk se tu raspao.

Treći gol zabio je opet Erceg deset minuta kasnije nakon što je Hujber lijepo probio desnu stranu i ubacio nisku loptu.

Hrvatska s Nizozemskom za završnicu Lige nacija

Igra se 14. lipnja u Rotterdamu, nizozemski mediji podsjećaju na poraz u borbi za broncu 1998.

Hrvatska nogometna reprezentacija u polufinalu završnog turnira Lige nacija igrat će protiv domaćina Nizozemske 14. lipnja u Rotterdamu, odlučeno je na ždrijebu održanom u Nyonu. U drugom polu�inalu 15. lipnja u Enschedeu sastat će se Španjolska i Italija.

Pobjednici polu�inalnih susreta igrat će u �inalu u Rotterdamu 18. lipnja, a poraženi igrat će za treće mjesto tako-

đer 18. lipnja u Enschedeu. Wesley Sneijder pohvalio je Hrvatsku i rekao kako možemo do trofeja u prestižnom natjecanju...

„Nakon što sam vidio kako igra, mislim da Hrvatska može osvojiti trofej Lige nacija“, rekao je bivši nogo-

metaš Intera i Nizozemske. U polu�inalu su četiri jake reprezentacije s puno povijesti, Hrvatska je bila sjajna na svjetskom prvenstvu u Kataru, Španjolska i Nizozemska imaju nove izbornike i zanima nas kako će se oni snaći, pišu nizozemski mediji.

„Dalićevoj prvoj zvijezdi Luki Modriću ovo će biti debi u polufinalu ovog turnira, ali Hrvatska je već pobjeđivala Nizozemsku na visokoj razini, uzeli su nam broncu na SP-u u okršaju 98. unatoč golu Zendena“, navodi rado čitani De Telegraaf.

Podsjećaju i kako će novom treneru Nizozemske Koemanu okršaj s Hrvatima biti prvi veliki ispit iako će u ožujku igrati protiv svjetskih viceprvaka Francuza u kvali�ikacijama za europsko prvenstvo 2024. godine - javlja Algemen Dagblad koji Vatrene vidi kao veću prijetnju nego moćnu Francusku, aktualnog doprvaka svijeta.

tualnom odlasku. U slučaju da Halilović potpiše za Aris, bit će mu to čak 12. klub u karijeri.

Rekord na Aldu Drosini

Istra 1961 je na svom pro�ilu na Facebooku potvrdila da je njenu pobjedu protiv Hajduka uživo pratilo 4785 gledatelja na Aldu Drosini te dodala da je u pitanju “rekord posjećenosti prvoligaških utakmica” ovog kluba.

“Želimo ovim putem zahvaliti navijačima i svim posjetiteljima na dolasku i podršci, no isto tako i na pridržavanju protokola, dolaženju na vrijeme te odličnoj atmosferi bez incidenata. Bravo i hvala vam!!!

‘Ovaj poraz boli’

Luka Modrić predvodit će Vatrene

Alen Halilović

Veliko sla vlje Istre

Ivan Leko