The Croatian Herald 19th October 2022

Page 1

ŽELJKO DOGAN

Na proslavi zaštitnika župe 13. studenoga slavit će se i 60. obljetnica blagoslova crkve

Traju pripreme za veliku proslavu zaštitnika župe sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu čija su crkva i dvorišni prostori, zahvaljujući velikodušnosti župlja-

TAVELIĆ

POLA MILIJARDE EURA ZA PROTUZRAČNE SUSTAVE

na, brojnim pokroviteljima te darovima šire hrvatske zajednice Viktorije, temeljito obnovljeni. Proslavu, kojoj će prije svečane svete mise prethoditi procesija, u društvenom će programu svojim nastupom uveličati Folklorna grupa Mladi Hrvati te glazbeni bend Akordi, dakako, sve uz domaću hranu, kolače, pića…

KAD SE VRIJEDNE RUKE…

Krajem godinu stižu sustavi kratkog dometa Mistral 3, a dogodine VL Mica, sustavi srednjeg dometa

NiHrvatska više ne oklijeva u vezi s nabavom modernih sustava za svoju obranu. Tako se osim nabave eskadrile moćnih Rafalea, koji počinju stizati dogodine, sada odlučila i za nove protuzračne sustave.

Također od Francuza, za pola mi-

lijarde eura, kupuju se sustavi kratkog dometa Mistral 3, čije se prve isporuke očekuju već krajem ove godine, te oni srednjeg dometa VL Mica koji se mogu ispaljivati sa zemlje, ali i iz spomenutih zrakoplova.

Riječ je o najmodernijim inačicama tih sustava koji mogu rušiti i dronove i projektile i neprijateljske letjelice. Hrvatska ima obranu u okviru NATO-a, ali stanje u svijetu je takvo da je najbolje sam se za sebe pobrinuti.

Druženja koja ih obogaćuju

Grupe društvene potpore Brimbank, Dandenong, Casey i Whittlesea, koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga, prošlog su tjedna imale niz susreta i aktivnosti. Jedni su se družili na predavanju s policijom Viktorije, drugi su priredili zajednički ručak u znak zahvale dosadašnjoj voditeljici, treći su izrađivali svoj prekrasni nakit…

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 1 'Kralj Tomislav - Sydney 2022' Fešta samo za volontere zajednice Str. 13 OGLASI 1 AUD = n 1 USD = 7,74047 k n 7,54774 k nVJESNIK Hrvatski HKZ SV. NIKOLA
Str. 34 Kada su sve napravili onda su se opustili uz sarmu, roštilj i štrudle od jabuka Vrijedni članovi Hrvatskog kluba "Gippslanda" u Traralgonu prošlog su tjedna zavrnuli rukave i krenuli u akciju dotjerivanja svog kluba. Sve su podrobno uredili. Sada je sve spremno za njihovo sljedeće druženje ili goste koje uvijek velikodušno i toplo dočekaju ovi čuvari naše hrvatske zajednice. Str. 14,23 Str.6
Zašto Vučićeva Srbija tako bezobrazno udara na 'ustašku' Hrvatsku?
Str. 12
WA Croatian Chamber of Commerce Celebrates Wine Festival
KOLUMNA Piše:
Zvonimir Hodak
Evo sad 'pevača' s metrom u ruci da malo 'meri' oko vukovarskih ada Str. 27 Str.24 Proslava u obnovljenoj crkvi u Clifton Hillu Dotjerali su svoj HK 'Gipsland'… 1 EUR = LUKA SUČIĆ (20) Čudo iz Bugojna je izgledni nasljednik kapetana Modrića Str. 8 FINANCIAL TIMES Hrvatska bi mogla izići kao pobjednik iz EU energetske krize Pristižu ubojite francuske rakete Str. 3

Kvarner ugostio turističku elitu

Impresivnom paradom zastava sudionika, njih više od 400 iz 40 država sa svih kontinenata, koje su nosile članice Riječkih mažoretkinja u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, u subotu je započeo četverodnevni kongres udruženja Skal International, jedne od najuglednijih, najsadržajnijih i brojčano najvećih turističkih udruga na svijetu.

Već i samo jutarnje okupljanje ispred kazališta pružalo je nevjerojatnu i u Rijeci nikad viđenu sliku: s obzirom na to da mnogi skalovci na kongrese dolaze odjeveni u odjeću s jasno istaknutim elementima svojih zastava, kao i ogrnuti u njih, bilo je iznimno lijepo vidjeti na jednom mjestu Meksiko, Bahrein, Tajvan, Argentinu, Južnoafričku Republiku, SAD, Nigeriju, Australiju… kao i brojne europske države.

Iznimna čast da bude domaćinom tog značajnoj kongresa pripala je Kvarneru, Rijeci i Opatiji još 2018. godine, no pandemija korona virusa ga je preselila u 2022. godinu. Skal inače okuplja vlasnike lanaca hotela, turističkih agencija, rent-a-car kompanija, naprosto svih onih karika koje oblikuju najvažnije smjerove globalnog turizma.

Burcin Turkkan, predsjednica Skål Internationala, nije krila svoje oduševljenje. „Privilegirani smo činjenicom da organiziramo kongres u tako lijepoj zemlji kao što je Hrvatska. Osjećaj je tim ljepši jer se nakon dvije godine konačno nalazimo uživo. Zahvaljujem i na briljantnoj organizaciji, kao i na iznimno sadržajnom vremenu koje ćemo ovdje provesti, na nama je iskoristiti potencijale koje pruža turizam“, zaključila je Turkkan.

S vidikovca puca pogled na obližnja mjesta i otoke, a za posebno lijepog vremena pogled seže i do Italije

Ovo je slika iz Splita, riječ je o cesti od City Centra prema gradu. Čovjek vozi skuter, a iza ima prikvačena kolica za šoping koja idu lijevo, desno, lijevo, desno... Srećom, nisu se otkvačila. Snimku je objavila Facebook stranica Prometne zgode i nezgode.

Vozači na hrvatskim cestama kao da se natječu tko će izvesti veću glupost. Imali smo nedavno zagrebački BMW i vozača koji je vozio

s otvorenim prtljažnikom, a koji je ‘osigurao’ selotejpom. Splitski mu kolega ozbiljno konkurira u kategoriji ‘biseri s hrvatskih prometnica’.

Što mu je došlo da na skuter prikvači kolica za šoping, vjerojatno se nikad neće saznati.

To bi mogla samo policija, a oni očito imaju i prečih briga. Kao da ovaj motociklist nije mogao na skuter staviti sve ono što je kupio pa je iz supermarketa posudio i kolica. Neodgovorno do kraja.

Premda

su nam stigli jesenski dani, a sezona kupanja i sunčanja polagano jenjava, u Makarskoj ljeto još traje, što je vidljivo po broju stranih turista, ali i domaćih stanovnika koji sunčane dane koriste na plaži.

Osim morskih radosti, Makarani ovih dana odlaze i u berbu grožđa u svoja sela na vrgoračkom području, ali i lagano obilaze maslinike od Tučepa do Gradca jer je sezona berbe maslina u punom jeku.

Makarska je poznata po svojoj ljepoti, kao i po Biokovu koji se proteže iznad samoga grada, te po još jednoj posebnosti – vidikovcu Skywalk u Parku prirode Biokovo. Vidikovac je za posjetitelje otvoren do 1. studenoga pa se kolone vozila svakog dana mogu vidjeti prema ulazu u sam Park prirode.

Ova atrakcija, poznata i kao Nebeska šetnica, izgrađena je na visini od 1228 metara nad morem u obliku potkove, a prepoznatljiva je i po staklenoj podlozi za hodanje. S vidikovca puca pogled na obližnja mjesta i otoke, a za posebno lijepog vremena, nakon što

Iako je jesen, Nebeska šetnica i dalje privlači na tisuće ljudi

čuvena biokovska bura razbistri obzor, pogled seže i do rta Monte Gargano u Italiji. Do Skywalka se može doći bez ikakvih poteškoća jer se ulaznice (60 kuna po osobi) kupuju online, točno se zna kada koji posjetitelj ulazi pa gužvi koje su u početku bile ogromne, više nema ni sada ni ljeti.

Lokacija za romantične trenutke

Skywalk je kao turistička atrakcija prerastao lokalne okvire tako da turisti dolaze svim mogućim vozilima – od osobnih automobila, kombija turističkih agencija do bicikla i motocikla.

Jedinstvena lokacija i prekrasan pogled odlična su

Stolni tenis unatoč Parkinsonu

Pula je ovaj vikend domaćin trećeg Svjetskog prvenstva u stolnom tenisu za ljude s dijagnozom Parkinsona. Pulu je tako posjetilo dvjestotinjak igrača iz dvadesetak država. Parkinsona već 25 godina ima i Martin Žagar (79) iz Koprivnice, kojemu je ovo bilo treće sudjelovanje na SP-u.

„Stolni tenis vježbam dva puta tjedno po sat i pol vremena i to mi je gušt. Nije ga teško igrati, unatoč dijagno-

zi. Jutro mi počinje polusatnim razgibavanjem, a svaki dan hodam pet kilometara. S Parkinsonovom bolešću živim dobro. Naravno, slušam upute liječnika kada je riječ o terapiji“, ispričao je Martin.

Kada je prije četvrt stoljeća saznao za tu tešku dijagnozu, isprva ga je, kaže, šokirala, ali se brzo uspio sabrati. Oboljelima od te teške bolesti Martin je poručio da ne odustaju, već da se prilagode i što više aktiviraju.

kombinacija za posebne trenutke pa je tako na ovom vidikovcu zabilježen velik broj romantičnih trenutaka, primjerice prosidbi. Atrakcija je i odlična za “razbijanje” strahova jer ovdje možete “testirati” svoje granice straha od visine.

Vožnja uskom biokovskom cestom pruža predivan pogled na suru planinu i more, a u pratnji vozila su i pitomi konji, koji od vozača i putnika uvijek dobiju neku poslasticu, od šećera i voća do kruha.

Inače, Skywalk dnevno posjeti 1500 ljudi, a tijekom cijelog ljeta čak 180 tisuća. Turisti se u prosjeku zadržavaju oko 15 minuta te maksimalno iskoriste vrijeme kako bi fotogra�irali prekrasnu panoramu otoka i Makarske rivijere.

UTinjanu, mjestu u središtu Istre, još davno su odlučili su napraviti posvetu njihovoj gastronomskoj posebitosti, mitskom istarskom pršutu. Pokrenuli su ISAP, Internacionani sajam pršuta koji je imao nakanu kako pokazivati svoja dostignuća, tako se i komparirati s drugima, posebno boljima od sebe, pršutarima iz Italije i Španjolske.

Ovog vikenda taj sajam je doživio svoje 14. izdanje.

Okupili su se brojni izlagači, ali i tisuće onih koji su sve to htjeli i probati. ‘Pršut je kao droga – kad kreneš, ne možeš stat’, kažu domaćini.

Nevjerojatno je, ali za druge regije i silno poticajno, s koliko uspjeha Istra od svojih težačkih tradicija stvara supermoderne i poprilično skupe proizvode i nameće trendove, bilo da je riječ o malvaziji, maslinovom ulju, fužima, šparugama, švojima, rakijama ili - pršutu.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.2 VIJESTI ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068 Hrvatski VJESNIK IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK UREDNIŠTVO(Editorial staff): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG KOLUMNISTI (Columnists): Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au DISTRIBUCIJA (Distribution): VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766 CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270 Utemeljen 1983. SKYWALK SAVRŠENA JE JESENSKA IDILA NA BIOKOVU
Otvorenje u pulskoj Areni Malo ‘livo’, pa malo desno Pršut je kao droga, kad kreneš… Sajam pršuta u Tinjanu Skuter s kolicima iz šopinga Savršen pogled na Makarsku rivijeru Skywalk dnevno posjeti 1500 ljudi, otvorena je do 1. studenog Slika iz središta Rijeke sve govori

Hrvatska nabavlja francuske sustave protuzračne obrane

Mi smo nakon pada drona u Zagrebu u ožujku ove godine, protuzračnu obranu postavili kao prioritet, rekao je ministar Banožić

Petnaest

ministara obrane država članica NATO-a potpisali su u četvrtak u Bruxellesu pismo namjere o zajedničkoj nabavi protuzračnih obrambenih sustava, a Hrvatska se zasad nije uključila jer već od ranije o tome bilateralno razgovara s Francuskom, izjavio je ministar obrane Mario Banožić.

Na inicijativu Njemačke, kojoj se pridružilo još 14 članica NATO-a, pokreće se opremanje protuzračne obrane sustavima poput Arrow 3 ili Patriot u okviru zajedničke tzv. Europske inicijative za zaštitu neba. Pismo namjere potpisano je na marginama sastanka obrane država članica NATO-a.

Ministar Banožić je rekao da je i Hrvatska o tome razgovarala s Njemačkom, ali da je pridruživanje odgođeno jer Hrvatska već razgovora o sustavu protuzračne obrane kratkog dometa s Francuskom.

“Mi smo nakon pada drona

Mistral, sustav do 3 kilometra u visinu

Mistral je francuski infracrveni protuzračni obrambeni sustav kratkog dometa koji proizvodi MBDA France. Ovaj prijenosni projektil počeo se razvijati još 1974. godine, a njegova treća verzija razvijena je 2019. godine.

Mistral se može koristiti iz vozila, površinskih brodova i helikoptera, kao i u prijenosnoj konfiguraciji. Kada se koristi u ulozi MANPADS-a, projektil “Mistral” transportira

se u transportno-lansirnom kontejneru zajedno s ispitivačem “prijatelj ili neprijatelj” (IFF), izvorom napajanja i tronošcem s uređajima za nišanjenje.

Njime će zatim upravljati par članova posade kao zapovjednik i strijelac. Postoje i lansirne jedinice koje omogućuju ispaljivanje projektila iz oklopnih vozila, brodova ili helikoptera.

Kako bi se izbjegli mamci iz

helikoptera i aviona, Mistral ima proporcionalnu navigaciju koja koristi žiroskop kao referencu. K

ako bi se dodatno poboljšala sposobnost, tragač Mistrala ima vrlo usko vidno polje za odbijanje mamaca i smetnji.

Cijena nekoliko desetaka milijuna eura. Maksimalni domet ovih raketa je tri kilometara u visinu i 7,5 kilometara u daljinu.

u Zagrebu u ožujku ove godine, protuzračnu obranu postavili kao prioritet, prije svega sustave kratkog dometa i tu smo kroz bilateralne razgovore s Francuskom već osigurali materijalne resurse na razini jedne bitnice, a cilj nam je da za vrlo kratko vrijeme osiguramo pet bitnica”, rekao je Banožić novinarima nakon završetka sastanka ministara obrane NATO-a. “S tim automatski

otvaramo priču i o srednjem i dugom dometu i siguran sam da ćemo tu priču vrlo uspješne završiti. Na to smo se i pozivali u razgovorima s Njemačkom i sada čekamo da vidimo što će točno biti nabavljeno od sustava i koliko ćemo se mi moći uklopiti s ovim našim kratkim i srednjim dometom”, dodao je Banožić. Istaknuo je da je Hrvatska s Francuskom započela bilateralne razgovore još u ožujku, a da se o ovoj njemačkoj inicijativi razgovora posljednjih nekoliko tjedana.

Banožić nije htio iznositi pojedinosti koje sustave Hrvatska nabavlja. “Rekao sam zemlju podrijetla, a s detaljima ne izlazimo u javnost”.

Dodaje da nije kasno za Hrvatsku da se uključi u njemačku inicijativu kada se vidi hoće li ti sustavi dugog dometa biti kompatibilni s dogovorenim sustavima kratkog i srednjeg dometa.

Jugu Europe se najavljuje hladna zima dok joj prijeti nedostatak energenata

Prognozeri

AccuWeathera kažu da postoje naznake da će oluje ove zime na jugu Europe biti česte

Stručnjaci kažu da će ove zimske sezone na cjelokupne vremenske prilike uvelike utjecati La Niña, oceanski i atmosferski fenomen koji je hladni pandan El Niñu.

Gotovo pola Romkinja rađa u maloljetnoj dobi

Podaci govore da je 17 posto mladih Romkinja nepismeno, a samo petina ih završava srednju školu

Gotovo 50 posto Romkinja u Hrvatskoj rađa u maloljetnoj dobi, a čak 17 posto njih mlađe je od 16 godina, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu, održanom u Osijeku pod nazivom „Kako iz začaranog kruga siromaštva“ u organizaciji Saveza Roma u RH „Kali Sara“.

Suzana Kunac, voditeljica projekta „Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice“, ističe da je 17 posto mladih Romkinja nepismeno, samo petina ih završava srednju školu, a gotovo 80 posto ih ne ulazi na tržište rada.

“Za 27 posto mladih Romkinja u Hrvatskoj razlozi zbog kojih prekidaju školovanje je sklapanje braka i trudnoća, a u 15 posto slučajeva što postaju roditelji”, rekla je Kunac.

Ocijenila da su to poražavajući podatci i kada se usporedi život Roma u Hrvatskoj sa životom u drugim europskim državama.

Istaknula je kako je važno da Romi govore za Rome jer je važno da zajednica podupre mlade žene u daljnjem školovanju. Po popisu iz 2021. u Hrvatskoj je 0,46 posto Roma u ukupnom stanovništvu.

Međutim, isti podaci govore da su Romi jedina rastuća manjima u RH, sada će u nekim mjestima, gdje su prešli trećinu stanovništva, ostvariti pravo na dvojezične natpise.

Postoji “veća vjerojatnost nego inače” da Europa doživi značajno zahlađenje prije Božića, prema novoj dugoročnoj vremenskoj prognozi koju su izradila vodeća međunarodna klimatska tijela. Ovo upozorenje dolazi u trenutku dok europske zemlje intenzivne pune svoja skladišta prirodnog plina, nadajući se da će preživjeti zimsku sezonu grijanja bez pristupa većim ili čak nikakvim količinama plina iz Rusije. Tu je i problem rastućih cijena električne energije.

Meteorolozi AccuWeathera prognozirali su koji će dijelovi kontinenta imati najjaču zimu te koja bi područja mogla biti pošteđena najgorih vremenskih prilika.

Posebno hladna razdoblja mogu značiti neprilike u različitim aspektima europskog gospodarstva. To bi moglo imati dugotrajne učinke na svakodnevni život stanovnika kao i posljedice na turizam i trgovinu koji se mogu proširiti i na globalnu razinu.

Prognozeri AccuWeathera kažu da postoje naznake da će oluje ove zime na jugu Europe biti česte.

Lokacije diljem Portugala, Španjolske, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za poteškoće izazvane kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne

Europe slično su doživjeli i prethodne dvije godine.

To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj i središnjoj Italiji i jugoistočnoj Europi. Više snježnih oborina moglo bi biti duž južnih padina Alpa.

Temperature će ove zime vjerojatno biti blizu normale do malo iznad normale širom južne Europe. Međutim, razdoblja nestabilnog vremena mogu biti popraćena razdobljima hladnijeg vremena.

Spriječimo požare, spasimo živote, zaštitimo baštinu” naziv je međunarodnoga dvodnevnog simpozija koji je u ponedjeljak počeo u Trogiru, a na njemu se razmatraju preventivne mogućnosti za zaštitu kulturne baštine u požarima te dosadašnja iskustva s tim u vezi.

Prvog dana simpozija istaknut je model koji je Grad Trogir osmislio radi spašavanja spomenika kulture i eksponata kulturne baštine, a koji će, kako je najavljeno, sljedeći petak u Trogiru biti predstavljen predstavnicima 40-ak hrvatskih gradova.

“Taj će trogirski model postati primjer i drugim gradovima i on pokazuje da vatrogasci i Grad mogu raditi zajedno da bi se u slučaju požara sačuvala baština“, rečeno je na simpoziju

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 3VIJESTI NAORUŽANJE NEMA SE VIŠE ŠTO ČEKATI, SUSTAVI ZA OBRANU DRŽAVE SU NUŽNI
Projektile MICA sustava koriste i Rafalei koje Hrvatska nabavlja Ministar obrane Mario Banožić Romkinje prekidaju školovanje zbog braka ili trudnoće
Zaštita kulturne baštine od požara
Više snježnih oborina moglo bi biti duž južnih padina Alpa Simpozij je u Trogiru Sustav Mistral se pokazao prilično pouzdanim

Poskupjelo je i stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 13,3 posto

Cijene u Hrvatskoj porasle su čak 12,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Time je in�lacija dosegnula novu najvišu razinu.

Cijene u Hrvatskoj porasle 12,8 %

Na godišnjoj razini najviše su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, za čak 19 posto. Skuplji su i odlasci u restorane, baš kao i boravak u hotelima. Nabavka pokućstva, oprema za kuću kao i redovito održavanje kućanstva skuplje je za gotovo 16 posto.

Poskupjelo je i stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 13,3 posto. Divlja i cijena nafte koja utječe na prijevoz tako

Očekujemo rast do možda 5.8 posto što je nakon 10.2 posto prošle godine vrlo dobro

Na godišnjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fona i Svjetske banke sudjeluje i čelni čovjek Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Za hrvatske medije komentirao je prognoze za globalno i hrvatsko gospodarstvo.

“Očito je da je ekonomija, i globalna i europska pa sada po zadnjim podacima visoko frekventnim i hrvatska, počela usporavati. Na globalnoj razini to usporavanje se vidi već neko vrijeme, u Europi također, u Hrvatskoj je to vrlo recentno, mi to vidimo praktički po podacima od devetog mjeseca sad nadalje.

Hrvatska će imati još uvijek jako dobru godinu. Oče-

Trenutno u RH dominira BA.5 varijanta omikrona, izaziva blaži oblik bolesti

Hrvatska trenutno ima stabilnu epidemiološku situaciju, očekuje se da će broj oboljelih od covida padati i da ove zime nećemo imati problema ako ostane dominantan omikron soj virusa, izjavio je u subotu ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.

Trenutno dominira BA.5 varijanta omikrona i potvrđena je u 97 posto slučajeva zaraze korona virusom u Hrvatskoj. Izaziva blaži oblik bolesti i nemamo puno hospitaliziranih. Ako sve ostane na tome, situacija će ostati slična sadašnjoj, rekao je ravnatelj Hrvatskog

da je poskupjelo za čak 12 posto.

Ako se za neki komad odjeće ili obuće prošle godine izdvajalo 300 kuna - sada to isto košta više od 330 kuna. Skuplji su i odlasci u kino ili kazalište, baš kao i sportske aktivnosti, i to za gotovo devet posto.

Na mjesečnoj razini su najviše porasle cijene odjeće i obuće, i to za čak petinu. Promatraju li se posebne skupine, očekivano najviše

su na godišnjoj razini skočile cijene energije - gotovo 18 posto.

Ovome treba dodati kako je Vlada ograničila rast cijena struje i plina za kućanstva do travnja sljedeće godine, cijene su manje i za poduzetnike ovisno o potrošnji.

Zamrznute su i cijene devet osnovnih prehrambenih proizvoda, a i cijene goriva se drže pod nadzorom, niže su nego kakve bi bile da ih diktira tržište.

RH će imati još uvijek jako dobru godinu

puno nižu stopu rasta gdje vidimo da bi sljedeće godine gospodarstvo moglo rasti svega jedan posto”, rekao je Vujčić.

“Procjene MMF-a su da bi gospodarstvo eurozone moglo rasti samo pola posto i da bi neke zemlje, prvenstveno naši glavni vanjskotrgovački partneri poput Njemačke i Italije, mogle biti u recesiji, znači imati negativne stope rasta.

DAN

Hrvatski vojnici nosili su Francuzi su to preuzeli i

Novi odjevni predmet u Parizu se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate, 1667. godine ustrojena je i posebna pukovnija Royal Cravates

Svake se godine 18. listopada obilježava Dan kravate kada na glavnom zagrebačkom trgu bana Josipa Jelačića Kravat pukovnija izvodi počasnu smjenu straže. Članovi te pukovnije nose odore kakve su hrvatski vojnici nosili pod francuskom zastavom tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.).

Kravata je u početku bila naziv za rubac oko vrata po kojem su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici. Ovaj je „modni“ detalj ubrzo izazvao veliko zanimanje Parižana, pa je mladi francuski kralj Luj XIV. počeo nositi kravatu 1646. te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića.

kravatu. Na prijedlog Academiae Cravaticae 2008. godine Hrvatski sabor proglasio je 18. listopada danom kravate te se

taj dan svake godine svečano obilježava programima diljem Hrvatske. Kako ta institucija već desetljećima radi na pro-

Vezanje kravate na spomenicima

kujemo rast od 5.5 posto do možda 5.8 posto što je nakon 10.2 posto prošle godine vrlo dobro.

Što se Hrvatske tiče, osnovna projekcija je da ćemo imati nisku stopu rasta, ne recesiju. Međutim, ne bi bilo iznenađujuće da i mi uđemo barem u tehničku recesiju, znači dva kvartala uzastopnog negativnog rasta”, dodao

Međutim iduće godine očekujemo da će se ovo usporavanje koje sada vidimo u potpunosti odraziti na ‘Ako se pojavi novi soj virusa, tada sve kreće ispočetka

zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak u emisiji Intervju tjedna Hrvatskog radija.

Upitan za epidemiološke prognoze za jesen i zimu, Capak očekuje da će broj obo-

ljelih padati ako se ne pojavi neki novi soj korona virusa, jer tada, kaže, sve kreće ispočetka.

Bolnički sustav u Hrvatskoj funkcionira normalno, a na infektivnim covid odjelima leži po nekoliko ljudi, rekao je ravnatelj HZJZ-a te dodao da sada imamo deset puta manje oboljelih i umrlih od covida u usporedbi s delta valom prošle godine kada je bilo oko 5000 oboljelih i više od 50 smrti dnevno.

No, broj oboljelih je visok, što ukazuje na daljnju prisutnost virusa u populaciji. Što se cijepljena protiv covida tiče, dnevno se cijepi više od tisuću ljudi, pretežno trećom i četvrtom dozom.

Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate. Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili

Ove su se godine, u utorak prije podne na Trgu bana Josipa Jelačića okupili uz predstavnike Academiae Cravatice, javni dužnosnici, ugledni gosti i prijatelji kravate, i njezini veleposlanici znanstvenik Igor Rudan i književnik Miro Gavran, predstavnici Hrvatskog diplomatskog kluba, mediji kao i brojni građani i posjetitelji.

Tradicionalno, nakon svečanosti smjene straže, za-

povjednik Kravat pukovnije Željko Matejčić uz sudjelovanje izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora, vezao je kravatu na spomenik banu Jelačiću. Potom je nastavljeno vezanje i na 40-ak ostalih spomenika i bista u Zagrebu, na Meštrovićev spomenik Povijest Hrvata na pročelju zgrade Sveučilišta u Zagrebu, spomenik Kralju Tomislavu, prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, i brojnim drugim.

Broj novih dijagnoza raka manji za 10 posto

Istodobno, pozitivan trend pada mortaliteta, započet 2015. godine, nastavlja i dalje

raka testisa, vrata maternice i mozga.

P

reliminarni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ukazuju da je zabilježen pad broja novih dijagnoza raka u 2020. godini od oko 10 posto u odnosu na prethodnu godinu i to u svim županijama osim Istarske te u starijim dobnim skupinama, rekao je Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri HZJZ-u.

Istodobno, podaci o smrtnosti od raka pokazuju da se pozitivan trend pada mortaliteta, započet 2015. godine, nastavlja i dalje, kaže Šekerija.

Najizraženiji pad broja novodijagnosticiranih u 2020. vidljiv je kod raka štitnjače, bubrega, prostate i melanoma kože, dok pad dijagnoza nije zabilježen kod

Najveći pad zabilježen je tijekom proljeća, s vrhuncem u travnju 2020. godine, a potom i tijekom jeseni, s vrhuncem u studenom.

U Hrvatskoj se još čeka na početak implementacije Nacionalnoga strateškog okvira protiv raka, a uskoro će biti dvije godine od njegova donošenja u Hrvatskom saboru.

On predviđa niz mjera za unapređenje prevencije i skrbi za oboljele od raka, zahvaljujući kojima bi se moglo spasiti 5000 života godišnje.

Praćenje ishoda liječenja uz implementaciju mjerenja ishoda koje prijavljuju pacijenti jedini je način za poboljšanje zdravstvenog sustava i spašavanje života. Pacijenti i njihove obitelji više ne mogu čekati, rečeno je.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.4 AKTUALNO
KRAVATE KRAVAT PUKOVNIJA IZVELA JESKUPOĆA PORAST KAO NIKAD DOSAD
Boris Vujčić Krunoslav Capak Prehrambene potrepštine su jako poskupjele Najveći pad zabilježen je u proljeće 2020. godine

u ratu rubac oko vrata, po njima nazvali ‘cravate’

mociji kravate, tako se Dan kravate proslavlja i u brojnim državama i metropolama svijeta što još snažnije potvrđuje da je kravata istodobno hrvatska, europska i svjetska trajna baština.

Tim povodom podsjećamo i na prve punopravne članice, vojnikinje i konjanice Kravat pukovnije. Kakav je to osjećaj ispričale su Anita Vencl i Dorotea Vukalović. Otkrile su da je s njima još jedna djevojka, Neda, no zbog posla je bila u pričuvi.

„Osjećaj je sjajan! Sve ravnopravno radimo. Kako kaže zapovjednik u vojsci smo svi isti. Tako i je“, ispričala je Anita.

Turisti ih naravno obožavaju, a kako i ne bi kad izgledaju tako cool u uniformama, posebno dok jašu na konjima kroz Zagreb.

„Turistima je to zaista privlačno. Možemo čuti poslije pozitivne dojmove i neki su nas poslije i potražili preko društvenih mreža. Mislim da je to izrazito bitno za grad Zagreb

koji je predivan, lijep je, ali kao i u svemu u životu, ljepota nije dovoljna. Iza toga mora stajati neka priča. Mi se trudimo ispričati našu povijest i kulturu i prikazati je, a ljudima to ostaje u pamćenju. To smo primijetili“, rekla je Dorotea.

Kako cure obavljaju stvarno ozbiljan posao, a kad se kaže “ozbiljan” misli se na to da zaista moraju biti posve usredotočene, novinare je zanimalo jesu li se ikada nasmijale u trenutku kad ne bi smjele... Kako to obično biva!

„Ne, jednostavno kad staneš na stražu kao da se mozak prebaci na taj jedan drugi režim i ozbiljan si. Ako netko i kaže neku smiješnu foru, proba te nasmijati, nasmiješ se, ali u sebi“, odgovorile su.

Podsjetimo, Kravat pukovnija, redovite smjene straže u središtu Zagreba počinju na Uskršnji ponedjeljak i održavaju se svakog vikenda do druge polovice listopada! (T.G.)

Nikad, pa ni onda, poručili su iz platforme Možemo, koja vlada Zagrebom, na takve napise

Nikad, pa ni onda, poručili su u nedjelju iz političke platforme Možemo, reagirajući na medijske napise o navodnim pripremama za koaliciju HDZ-a i Možemo, te ustvrdili kako je to samo još jedan spin

Spekulacije o koaliciji Možemo i HDZ-a?

smišljen da pažnju javnosti makne s kriminala u Ini.

Neki mediji se pitaju “Pripremaju li Možemo i HDZ koaliciju?” Nikad, pa ni onda, objavila je politička platforma Možemo na svom Facebook pro�ilu.

Nakon unutarnjih i vanjskih neprijatelja i lažne vijesti o gradnji stadiona, ovo je samo još jedan spin smišljen da pažnju javnosti makne s kriminala u Ini,

smatra Možemo.

Iz Vlade se na svaki poziv zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića javljaju i pomažu kad god zapne. Nema direktnih napada, a često su izjave blagonaklone. Neki već sumnjaju: “Je li ovo priprema koalicije”, ističu mediji.

“Gradnja stadiona u Zagrebu bit će to još jedan u nizu zajedničkih projekata Vlade i Grada Zagreba, od-

nosno HDZ-ova premijera Andreja Plenkovića i gradonačelnika iz Možemo Tomislava Tomaševića. Otkad je čelnik zeleno-lijeve opcije s ogromnom podrškom građana 2021. došao na vlast u Zagrebu i već na početku mandata najavio novu eru u odnosima s državom, Tomaševićev i Plenkovićev brak iz interesa i više je nego idiličan”, pišu mediji.

‘RAT’

Pitanje je to kojim se u međusobnom obračunu ovih dana učestalo koriste premijer Plenković i HDZ te dio oporbe na čelu s Mostom i Grmojom

Ne staju prozivke na dijelu političke scene oko toga tko je sve među ruskim igračima u Hrvatskoj nakon što je početkom tjedna premijer i predsjednik

HDZ i oporba se optužuju – tko su ruski igrači u hrvatskoj politici

vladajuće stranke Andrej Plenković nakon sastanka šireg Predsjedništva HDZ-a ustvrdio da je oporba istragu o plinskom biznisu u Ini ‹›iskoristila za igrokaz u Saboru bi se stvorila nekakva slika i predtekst za rušenje Vlade”.

“Tu uopće nema nikakve dileme, to je sve orkestrirana operacija i akcija točno jasno vidljivih i prepoznatljivih aktera, samo moramo još vidjeti koliko je ona samo unutarnja, a koliko je i vanjska. To je jedino pitanje o kojem još trebamo malo detaljnije povesti računa, ali i to ćemo ispitati”, rekao je Plenković.

Iste večeri oglasio se Nikola Grmoja iz Mosta, stranke koja je HDZ dvaput dovela na vlast. ‹›Zastrašujuća je ova izjava premijera i najava istrage nad oporbom zbog oporbenog djelovanja››, kazao je između ostalog.

Tko bi mogao biti vanjski faktor, Plenković izrijekom nije kazao, no gotovo je unisona sumnja da je navodno riječ o Rusiji, a na tom tragu već danima traju međusobne prozivke između HDZ-a i dijela oporbe.

HDZ je danas ponovo prozvao članove saborskog Kluba zastupnika Mosta. Prvo su poručili Grmoji da se okružio provokatorima iz Kremlja.

“Mogu Milanovićevi mališani Nino Raspušenko i širitelj ‘Putinova kršćanstva’ Miletić muljati koliko god hoće, panično retuširati vlastite fotogra�ije, no drago nam je što će sada biti makar malo oprezniji dok u prosovjetskom angažmanu budu slijedili svog idola s Pantovčaka”, stoji u objavi.

Ubrzo nakon toga, HDZ je jednu objavu posvetio samo Raspudiću.

“Raskrinkan kao pripadnik sekte koja veliča Putina i Kremlj, Raspušenko se znoji kao prisilno mobilizirani Rus prije slanja u okruženi Herson. Ili kao njegov idol Milanović kad pogne glavu na summitu NATO jer nije uspio razjediniti Zapad u podršci Ukrajini i osudi ruske

agresije”, stoji u objavi.

HDZ je noćas na Facebooku objavio video u kojem navodno razotkrivaju ‘’ruske igrače’’ na hrvatskom terenu.

‘’Grmoja opet infantilno mulja. Pita se tko su ‘ruski igrači’, a pravi se da ih ne vidi pred vlastitim nosom. Tu su, jedan do drugog, Nino Raspušenko, ‘Za Putina i Krst ča-

sni’ Miletić i njihov zajednički idol Milanović, portparol ‘nepobjedive ruske vojske’”, objavio je HDZ.

“MOST-om drmaju ubačeni kremljanski padobranci, a u Grmoje su kratke noge – kako i kaže stara izreka iz doline Neretve’’, dodali su iz HDZ-a objavivši video koji se sastoji od dijelova govora Nine Raspudića, Zorana Milanovića, Nikole Grmoje, Kreše Beljak i Katarine Peović.

Da se oglasi Grmoja, opet nije dugo trebalo čekati.

“Kaže HDZ da muljam jer se pitam tko su ruski igrači. Ne pitam se, znam tko su! Financijski izvještaji HDZ-a pokazuju da je PPD posudio sedam miljuna kuna HDZ-u, a izvještaj njihove Zaklade dokazuje da je Zaklada primila 2,6 miljuna kuna od Oksane Dvinskyh”, napisao je Grmoja na Twitteru. Na prozivke je ubrzo odgovorio i Miletić.

‘’Uvrede na razini krčme koji bi ispalili pod dva i pol promila u četiri ujutro. Nevjerojatno’’, napisao je Miletić na svojoj FB stranici tvrdeći da se njegov tvit s porukom ‘’Rokaj, barba Putine’’ odnosio na borbu Rusije protiv Islamske države.

‘’Posve je jasno da nikada niti jednim slovom nisam opravdavao napad niti jedne države na drugu suverenu državu, a tako nisam nikada pravdao napad Rusije na Ukrajinu”, napisao je.

“Blagonaklono sam pozdravljao vojnu intervenciju Rusije protiv ISILA, protiv zvjerstva Islamske države koja je tada odrubila glavu našem Hrvatu Tomislavu Salopeku, koji su ubijali ljude, razapinjali, odrubljivali glave. I znate što? Pa to je bila sasvim normalna reakcija kada pročitate da neka vojna sila ide napokon riješiti manijake koji kršćanima otkidaju glave i vješaju ih po križevima. Kome nije prihvatljiv takav stav za ime Boga miloga?’’ zapitao je Miletić te nanizao linkove na tekstove u kojima se propituje ruski utjecaj na HDZ.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 5AKTUALNO SMJENU STRAŽE U SRCU ZAGREBA POLEMIKE
NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Mostovci su kao odgovor objavili staru sliku Sergeja Lavrova i Gordana Grlić Radmana HDZ je prozvao Marina Miletića Nino Raspudić je žestoko odgovorio Na HDZ-ovom popisu je i Krešo Beljak Katarina Peović iz Radničke fronte Tomislav Tomašević i Andrej Plenković Ban Jelačić s prepoznatljivom kravatom Anita i Dorotea su prve članice Kravat pukovnije
Tradicionalna svečanost u utorak 18. listopada na Tegu bana Jelačića u Zagrebu

Ovdje je stvorena Hrvatska, koja je nezaustavljivo išla prema svom putu neovisnosti i samostalnosti, poručio je Milanović

OBLJETNICA POGIBIJE GENERAL BOJNIKA ZADRE I PUKOVNIKA HILLA

a Hrvatska jednog od svojih heroja Domovinskog rata.

Prošla su tri desetljeća, ali sjećanje na Blagu Zadru i druge hrvatske heroje ne blijedi. Svima nam je i danas potrebna njegova vizija, patriotizam i snaga, rekao je Janović.

Hodnja Vojne policije duga 307 kilometara

Predsjednik

Republike Zoran Milanović poručio je u nedjelju iz Vukovara kako je general bojnik Blago Zadro za Hrvatsku dao sve te, Hrvatska ga ne zaboravlja, jer Hrvatska ne zaboravlja svoje heroje.

Na obilježavanju 31. obljetnice pogibije general bojnika Blage Zadre i pukovnika Alfreda Hilla, ispred spomen-biste Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti Milanović je kazao da je Zadro postao vojni lider, iako nije imao vojnu školu. “Ne samo zato što je bio hrabar, već zato što je objedinjavao ono što imaju rijetki ljudi, a to je energija koja se pretvara u snagu”, ustvrdio je.

“Ovdje je stvorena Hrvatska, koja je nezaustavljivo išla prema svom putu neovisnosti i samostalnosti, ali da nije bilo Vukovara to bi se dogodilo kasnije, a ne ranije, pod lošijim, a ne boljim okolnostima. I zato je žrtva tih ljudi golema i neopisiva, poručio je predsjednik Milanović.

Istaknuo je kako je Hrvatska postala država “upravo zahvaljujući takvim ljudima, i ta država je instrument za obranu nacionalnih interesa”.

Hrvatska se obranila goloruka, pod embargom, a Hrvatska vojska oslobodila je svoj teritorij, omogućila da se dogodi Daytonski sporazum i da se sjedne za stol, istaknuo je predsjednik Republike Milanović.

Naglasio je i kako Hrvatska pred sobom ima izazovne i zanimljive godine, “u kojima se moramo držati skupa, neke razlike zanemariti, jer do ove zemlje jedino je nama stalo, i nikome drugome”.

Govoreći o odnosima sa susjedima Milanović je istaknuo kako je “za prijateljstvo i toleranciju potrebno dvoje”.

“Ako svake godine idem u Jasenovac, u Grubore i Varivode, ne očekujem da se netko tome klanja, ali da bar korektno namigne hrvatskim žrtvama na Ovčari. To bi bio red, a bez toga reda nema Europe, dobrih odnosa ni razumijevanja”, poručio je.

Izaslanik predsjednika Vlade RH državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Špiro Janović kazao je kako je prije 31. godinu Borovo Naselje izgubilo svoga legendarnog zapovjednika,

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zastupnik Nikola Mažar istaknuo je kako su “na ovome mjestu udareni temelji slobodne i suverene Hrvatske”, a da je Zadro bio jedan od najboljih zapovjednika u Domovinskom ratu.

Zadro nas je naučio da budemo jedni uz i za druge, da zajedno branimo vrijed-

Hodnja od vojarne 'Croatia' u Zagrebu do Memorijalnog groblja u Vukovaru trajala je devet dana

Polaganjem vijenaca na Memorijalnom groblju u Vukovaru u nedjelju je završila devetodnevna hodnja pripadnika Pukovnije Vojne policije koji su od Zagreba do Vu-

‘Hrvatska ne zaboravlja svoje heroje’

‘Volio je svoj rodni Vukovar’

Prvog zapovjednika vojne policije u Vukovara Alfreda Hilla obitelj je zvala nadimkom Miki dok mu je borbeni nadimak bio Atila. Najviše od svega volio je svoju obitelj, ženu Melitu i kći Stašu, i svoj rodni grad. Njegova kći imala je pet i pol godina kad je ostala bez oca koji je u 35. godini junački poginuo u obrani grada heroja. Istog dana kad i jedan drugi junak - Blago Zadro. - Ja sam s mamom bila u Rijeci, a tata se borio u Vukovaru i sjećam se da bi i ja telefonski pričala s njim i uvijek bih ga pitala: Tata, je li

imaš sa sobom bombu, imaš li pištolj, imaš li pušku? Htjela sam biti sigurna da će se obraniti i da mu se neće ništa dogoditi - priča sjećanja na svog oca Staša te ističe kako je njezin otac mogao ostati u Rijeci s njima jer su njegovi roditelji tamo imali kuću, ali nije htio. „Ni u jednom trenutku nije bilo dileme. On je svoj rodni Vukovar volio i nije bilo šanse da ga napusti i da ga ne brani“, rekla je Staša Hill Mađarević (32), koja je danas liječnica, trenutno je na zadnjoj godini specijalizacije i majka je dva sina.

Porfirijev dolazak ‘korak u krivom smjeru’

Na upit da komentira dolazak patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija u Vukovar gdje je blagoslovio obnovljenu crkvu i svećenički dom što je financirala hrvatska vlada, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava je re-

kao kako dolazak bilo kojeg predstavnika SPC-a u Vukovar, nakon što je ta crkva sebi dozvolila da odlikuje ratnog zločinca Vojislava Šešelja, znači “korak u krivom smjeru”.

“To je definitvno crta koju ja osobno, a vjerujem niti veliki broj Hrvata ne može prijeći, ali o tome su trebali voditi računa ljudi, koji su trebali biti puno produhovljeniji i mudriji. Na žalost, umjesto vjere, ljubavi, i ekumenizma, ponovno smo u realizaciji SPC-a doživjeli istinsku nepatvorenu refleksiju srpske hegemonije”, rekao je Penava.

nosti doma, obitelji i domovine, i zato njegujući uspomenu na njega, njegujemo uspomenu na sve one koji su slijedili njegov put, rekao je Mažar.

Obilježavanje je nastavljeno mimohodom do mjesta pogibije Blage Zadre, a predsjednik Milanović je tijekom boravka u Vukovaru posjetio novoobnovljenu zgradu Radničkog doma u Borovu Naselju.

U crkvi Gospe Fatimske služena je sveta misa zadušnica za Zadru i sve poginule, ubijene i nestale branitelje Vukovara u Domovinskom ratu.

Trpinjsku cestu učinio ‘grobljem tenkova’

Na Trpinjskoj cesti su u jesen 1991. godine, “svi konci bili u rukama” Blage Zadre. Te godine on je Trpinjsku cestu učinio “grobljem tenkova”. Nije bilo straha, kazali su suborci, samo velika želja da se obrani taj dio grada. Znao je da ako taj dio grada “padne”, “gorjet” će cijeli grad.

Trpinjska cesta ključno je mjesto obrane Vukovara. Upravo obranom te ceste koja je ujedno postala groblje tenkova JNA zapovijedao je Blago Zadro, koji je poznat po glasovitoj izjavi “Sine, pancirku ne nose moji vojnici, pa neću ni ja”. Upravo ova izjava dovoljno govori o Blagi Zadri.

Članovi Blagine obitelji, prijatelji, suborci, predsjednik Republike Zoran Milanović, a i ostali predstavnici državnog vrha došli su se u Vukovar pokloniti legendarnom zapovjedniku general-bojniku Blagi Zadri. Na vukovarskom Memorijalnom groblju odana mu je počast, a upravo na Trpinjskoj cesti održan je komemorativni program.

Vukovar je u Domovin-

skom ratu dao mnogo heroja, a Blago Zadro je bio najbolji od najboljih. Zbog odvažnosti i hrabrosti među svojim suborcima postao je jedna od najpoštovanijih ikona iz Domovinskog rata.

Poginuo je 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge pogođen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.

Tijelo Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u vukovarsku bolnicu. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.

Nakon što su njegovi posmrtni ostatci ekshumirani u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju, pokopan je na vukovarskom Novom groblju 16. listopada 1998. godine.

kovara prehodali 307 kilometara u čast i spomen poginulim pripadnicima Vojne policije i svim poginulim braniteljima.

Na hodnju su krenuli 8. listopada iz vojarne "1. gardijske brigade Tigrovi - Croatia" u Zagrebu, a na cilj u Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata u Vukovaru došli su u nedjelju u prijepodnevnim satima, priopćilo je Ministarstvo obrane.

Među sudionicima hodnje bilo je pripadnika koji su sudjelovali u Domovinskom ratu od samih početaka, ali i onih koji su rođeni nakon njegova završetka.

Hodnja je bila podijeljena na devet dionica, a na završetku svake, sudionici su odali počast paljenjem svijeća na spomenike hrvatskih branitelja.

Iako umorni, sudionici su ponosni na ostvareni zacrtani cilj te ističu kako je žrtva koju su uložili tek mali dio u odnosu na žrtvu koju su podnijeli poginuli hrvatski branitelji.

Uz stožernog narednika Maria Kufnera, jedan od idejnih začetnika hodnje je i nadnarednik Krešimir Bakula.

"General Blago Zadro i bojnik Alfred Hill, koji su poginuli na današnji dan 1991. godine, bili su karizmatični vođe u najtežim danima Domovinskog rata koji su hrabrili, poticali, davali nadu, čak i u trenucima kada nade više i nije bilo. Te su vrline u ono vrijeme u Vukovaru bile važnije nego li samo zapovijedanje. Sjećanje na njih dvojicu su uvijek svježa", poručila je nakon završene hodnje stožerna narednica Antonija Pavičić.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 7SJEĆANJE VUKOVAR 31.
Ivan Penava Položeni su vijenci na grobove general bojnika Blage Zadre i pukovnike Alfrede Hilla Alfred Hill Brojni su se došli pokloniti vukovarskim herojima

2,27 milijardi eura iz EU socijalnog fonda

Europska komisija je proš li tjedan usvojila hrvatski 2,27 milijardi eura vrijedan Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. godi ne koji će se financirati iz Eu ropskog socijalnog fonda plus (ESF+), a usmjeren je na bolje uvjete za radnike, djecu, stari je i osobe s invaliditetom, ali i poslodavce.

Evo kako je ukupna svota raspoređena po najvažnijim ciljevima: 717 milijuna eura za ulaganja u tržište rada, za pošljavanje i nove vještine za zaposlene i nezaposlene, 697 milijuna eura za obrazovanje i cjeloživotno učenje te 687 mi lijuna eura za socijalno uključi vanje najranjivijih.

To bi trebalo doprinijeti smanjenju broja onih koji su u riziku od siromaštva te “omo gućavanje samostalnog i do stojanstvenog života ranjivim skupinama u društvu”.

Inače, da podsjetimo, hrvat

ENERGENTI UGLEDNI ‘FINANCIAL TIMES’ ANALIZIRA POZICIJU ‘LIJEPE NAŠE’

Zagreb priprema korake da popuni praznine koje je za cijelu regiju izazvao ruski energetski rez, a pritom se zemlja fokusira na zelenu energiju, piše Financial Times

Hrvatska bi mogla izići kao pobjednik iz trenutne europske energetske krize

Najviše novca će otići za zapošljavanje i nove vještine, socijalno uključivanje najranjivijih, kredite za male po duzetnike… ski nacionalni cilj u Akcijskom planu europskog stupa s tisuća osoba do 2030. godine, od čega 40 tisuća djece.

Što se tiče tržišta rada i za pošljavanja, Hrvatska je posta vila cilj da dostigne 75 posto zaposlenosti populacije izme đu 20 i 65 godina (sada je na oko 68 posto, što je ispod pro sjeka EU-a). Iz Ministarstva rada objašnjavaju stoga da će od 717 milijuna eura najviše biti usmjereno u mjere aktivne politike tržišta rada, kao što je samozapošljavanje, potpore za zapošljavanje i pripravništvo, u iznosu 410 milijuna eura, od čega 153 milijuna eura za mlade.

Mikro i mali poduzetnici te društveni poduzetnici mogu računati na 50 milijuna eura kroz tzv. financijske instru mente kako bi se mogli razvi jati. Zašto je to potrebno? Male zajmove do 25 tisuća eura komercijalne banke smatra ju velikim administrativnim opterećenjem, a “prinosi po njima ne nadoknađuju banka ma u dovoljnoj mjeri troškove obrade takvih zahtjeva”, stoji u službenom objašnjenju u Pro gramu.

Za društveno poduzetništvo je predviđeno i posebnih 12 milijuna eura bespovratnih potpora jer je ocijenjeno da nam je sustav za tu vrstu podu zetništva nerazvijen.

Rat

u Ukrajini je poka zao koliko je EU ovi sna o ruskim fosilnim gorivima, ali naftovod koji je začet kao jugoslavenski ri val sovjetskoj infrastrukturi mogao bi pomoći Hrvatskoj da izađe kao pobjednik iz europske energetske krize”, zanimljiva je rečenica ko jom počinje u ponedjeljak objavljeni tekst u Financial Timesu o Hrvatskoj koji pot pisuje Martin Dunai iz Bu dimpešte.

Tome tonu valja pridodati i podnaslov koji tumači da Zagreb priprema korake da popuni praznine koje je za cijelu regiju izazvao ruski energetski rez, a pritom se zemlja fokusira na zelenu energiju.

Kako objašnjavaju takav ton, koji obično slušamo iz ministarskih usta?

S jedne strane kažu da bi Hrvatska mogla udvostručiti kapacitet naftovoda Janafa na dva milijuna tona mjeseč no, što bi bio spas za članice EU-a kao što su Mađarska, Slovačka i Slovenija kao i za Srbiju i BiH, koje imaju ter minale i rafinerije povezane na Janafov naftovod i nastoje smanjiti ovisnost o ruskom plinu.

Napominju također da Hr vatska namjerava povećati kapacitet uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) sa sadašnjih 2,9 milijardi pro stornih metara godišnje na 6,1 milijardu prostornih metara godišnje, dok će joj istodobno “veliki investicij ski ciklus u vjetroelektrane i sunčane elektrane omogu ćiti da postane neto energet ski izvoznik”, kako FT navodi ocjenu analitičara.

Hrvatska kao energetska ulazna točka

Taj optimistični scenarij, koji bi se tek trebao dogoditi jer trenutno Hrvatska jako zaostaje u razvoju obnov ljivih izvora energije, FT-u objašnjava Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geo loško-naftnom fakultetu u Zagrebu.

Kaže kako Hrvatska ima dobru priliku da postane energetska ulazna točka za brojne susjedne zemlje u središnjoj Europi u sadaš njoj energetskoj geopolitič koj situaciji i teškoćama s uvozom energije iz Rusije.

U tekstu se podsjeća da je Hrvatska počela s diversifi kacijom energetskih izvora puno prije ruske invazije na Ukrajinu, uvozeći rastuće

količine nafte iz Azerbajdža na i Kazahstana dok je isto dobno reducirala uvoz nafte iz Rusije na četvrtinu svojeg ukupnog uvoza 2020. godi ne, što je najniža razina od 2003. godine.

LNG terminal na Krku je pak ojačao neovisnost o ru skom plinu (koji je, prema podacima MMF-a koje FT navodi, činio manje od jedan posto ukupne energetske po trošnje Hrvatske 2020. godi ne), a uvoz ukapljenog pri rodnog plina, i to uglavnom iz SAD-a, zamijenio je rusku opskrbu.

FT ne obrazlaže dalje te tvrdnje, niti iznosi količine koje se uvoze te gdje i kako završavaju, a ne spominje

niti domaću proizvodnju. Na vodi, međutim, da bi Zagreb mogao profitirati od toga da postaje veći opskrbljivač svojih susjeda koji nastoje diverzificirati uvoz, naplaću jući veće iznose za naknadu transporta nafte i plina.

Janaf povisio cijene?

Opisujući mađarska na stojanja, novinar kaže da ta zemlja jača svoje energetske veze prema jugu te da bi Ja nafov naftovod mogao po moći Budimpešti da smanji ovisnost o ruskoj nafti.

Molove rafinerije u blizini Budimpešte i Bratislave su, naime, ovisne o naftovodu Družba koji dovodi rusku naftu preko Ukrajine, a to je sada ugroženo što zbog EU

sankcija što zbog mogućih ratnih oštećenja ili odluke Moskve da zaustavi dotok nafte, podsjeća FT.

EU je, inače, isključila iz sankcija koje stupaju na sna gu u prosincu naftu koja se doprema naftovodima, a Mol planira modernizirati svo je rafinerije (investicija od oko 500 milijuna eura), kako bi mogle prerađivati lakšu, ne-rusku naftu.

U tekstu nema spomena o Ininoj riječkoj rafineriji niti njenim kapacitetima ili ulozi.

Kaže se, međutim, da Ja nafov naftovod može tran sportirati milijun tona nafte mjesečno te da će s dodat nim investicijama udvostru čiti kapacitet što bi moglo pokriti potrebe rafinerija u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Citiraju odgovor koji su dobili iz Janafa koji kaže da takva odluka tek treba biti donijeta u skladu s politika ma EU-a i hrvatske vlade, a da je Janaf spreman djelovati brzo.

Novinar se poziva i na ne imenovani izvor koji mu je rekao da je Janaf već pove ćao cijene transporta nafte koju dovodi susjedima, ali iz Janafa to nisu potvrdili od nosno specificirali.

Hrvatska zakasnila?

Navodi se tvrdnja premije ra Andreja Plenkovića da će

zahvaljujući udvostručenja kapaciteta LNG terminala Hrvatska imati ulogu regi onalnog energetskog huba, ali potom i objašnjava kako je Hrvatska već mogla ima ti znatno veću ulogu da nije jedno desetljeće odgađala gradnju krčkog terminala i smanjila mu kapacitet, kako podsjeća stručnjak za ener getiku András Simonyi iz Atlantic Council.

On tvrdi da je Hrvatska zakasnila jer će Amerikanci povećati proizvodnju LNG-a, te će plina (koji se smatra tranzicijskim gorivom dok obnovljivi izvori ne preuz mu teren) u Europi biti, ali ne i infrastrukture za uvoz LNG-a. “Nitko neće čekati Hrvatsku koja je mogla pre uzimati puno više plina da je imala veće ambicije”, komen tirao je.

Odmjereni pristup

S druge strane, takav hr vatski odmjereni pristup mogao bi se ipak isplatiti, piše FT. Navodi Dražena Jak šića, direktora zagrebačkog Instituta Hrvoje Požar, koji govori o snažnom interesu investitora za nove projekte obnovljivih izvora energije koji bi mogli znatno povećati hrvatske trenutne kapacite te u proizvodnji čiste elek trične energije koji su na oko 1 GW.

Savjetnik predsjednika države Julije Domac pak do daje da hrvatska vlada cilja na širenje kapaciteta proi zvodnje energije iz sunca na 7GW (sa sadašnjih 160 MW) te udvostručenje kapaciteta vjetroelektrana sa sadašnjih 1GW, te radi na unapređe nju regulative te prijenosne mreže.

Sve to bi trebalo voditi tome da Hrvatska izbaci iz upotrebe elektrane na ugljen do 2033. godine te da ima i višak struje za izvoz, kako je Domac rekao FT-u.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.8 ISKORACI
Jadranski naftovod (Janaf) u Omišlju na otoku Krku Solarna elektrana na otoku Visu Terminal za ukapljeni plin (LNG) također na Krku

MIGRACIJE OPET KREĆU U VELIKOM BROJU PREMA ZAPADU

Migranti pokušali čamcem preko Save u Hrvatsku, prevrnuli se pa ih policija brzom akcijom spasila

Dvije osobe afroazijskog podrijetla su pale u Savu, jedna je isplivala na obalu BiH, a drugu su naši policajci izvukli

Dvojica migranata koji su gumenim čamcem pokušali iz Bosne i Hercegovine prijeći rijeku Savu i doći u Hrvatsku umalo su nastradali jer im se čamac prevrnuo.

Kako je u subotu izvijestila Policijska uprava brodsko-posavska, policijski službenici Postaje granične policije Stara Gradiška došli su u petak prije podne sati do saznanja da je na rijeci Savi kod Davora došlo do prevrtanja gumenog čamca zbog čega su dvije osobe pale u rijeku.

“Odmah po dojavi, policijski službenici su službenim plovilom u vrlo kratkom vremenu od svega pet minuta došli do mjesta prevrtanja čamca. Dolaskom su uočene dvije osobe afroazijskog podrijetla.

Jedna osoba je izlazila iz rijeke na suprotnoj obali u Bosni i Hercegovini, dok se

druga pridržavala za gumeni čamac te su ju izvukli iz rijeke, nakon čega je osoba zbrinuta”, priopćila je policija.

“Ovim činom policijski službenici su još jednom pokazali svoju humanost i hrabrost, obzirom da ovo nije prvi slučaj spašavanja migranata iz nabujale rijeke Save te su se i ovaj put iskazali kao profesionalci kojima je na prvome mjestu zaštita života i tijela građana”, ističu iz policije.

Ovo je samo jedan od slučajeva koji se svakodnevno događaju u Hrvatskoj. Jedno vrijeme je bilo zatišje, a sada migranti, čini se, opet kreću prema Zapadu. Sada im je najčešća ruta preko Hrvatske, jer u Srbiju ili u BiH mogu doći zbog tamošnjeg viznom režima koji im to lako omogućava.

Hrvatska od 1. siječnja sljedeće godine stupa u schengenski prostor, dakle, ukidaju se granični prijelazi prema ostalim zemljama Europske unije, i hrvatska granica prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postaje vanjska granica EU.

Zbog toga hrvatska policija ima pune ruke posle. Zbog

Opasna ruta preko karlovačkog područja

Dok je Sava iako nabujala ipak mirna, migranti puno češće stradavaju želeći proći kroz Hrvatsku tamo gdje je ‘najtanja’, dakle, na karlovačkom prostoru. No, tamo ih čekaju brze rijeke koje su pogotovo u jesen i proljeće nabujale i vrlo opasne. Zabilježeno je puno slučajeva

sustava odvraćanja (tzv. pushback) prema migrantima stalno je izvrgnuta kritikama i pritiscima raznih udruga te političkih skupina koje podržavaju dolazak migranata u EU.

Hrvatske policajce optužuju za uporabu pretjerane sile, međutim, službeni Zagreb upozorava kako samo postupaju po pravilima koja vrijede i na drugim vanjskih granicama EU.

Unatoč tim kritikama, većina europskih čelnika jako cijeni napore koji ulažu hrvatski policajci kako bi očuvali mir i red na svojim istočnim granicama te spriječili da se u Hrvatsku odnosno EU ulazi mimo obilježenih graničnih prijelaza.

Neprestano je kršio zakon, trajno mu oduzeli Porsche i strpali ga u zatvor

Mladić je uporno činio prometne prekršaje, na kraju su mu oduzeli i vozačku i automobil i na 45 dana spremili ga u zatvor

Čini se kako su se i policija i sudovi odlučili stati na kraj divljanju obijesnih mladića koji u skupim automobilima koji su im dali njihovi roditelji siju kaos, a nerijetko i smrt na cestama.

Gotovo nema vikenda bez zapisa u crnoj kronici kako su neki mladići vozeći nenormalnim brzinama izazvali prometnu nesreću pod utjecajem alkohola pa i droga, nažalost, često i sa smrtnim posljedicama.

Stoga je odluka donesena pošli tjedan na Općinskom sudu u Čakovcu presedan. Donesena je, naime, presuda kojom je 28-godišnjaku traj-

no oduzet osobni automobil marke Porsche Cayenne.

Riječ je o recidivistu u počinjenju prometnih prekršaja koji je već dva puta osuđivan. Isto tako, muškarcu je oduzeta vozačka dozvola B kategorije na 12 mjeseci.

Dvadesetosmogodišnji vozač iza sebe ima cijeli niz prometnih prekršaja. Od upravljanja vozilom tijekom izrečene zabrane, preko prekoračenja brzine, sve do izazivanja prometne nesreće i bijega s mjesta počinjenja, a da pritom nije ostavio podatke.

Policajci su mladića zaustavili tijekom redovnog nadzora i u vrlo kratkom roku shvatili da vozi bez dozvole, ali i da je prikupio ukupno 12 negativnih bodova u periodu od dvije godine.

Osim što mu je trajno oduzet automobil vrijedan oko 750 tisuća kuna koji je sada postao vlasništvo, izrečena mu je i kazna zatvora u trajanju od 46 dana i uvjetno 6 mjeseci.

Neslužbeno se doznaje kako je mladić član jedne izuzetno imućne poduzetničke obitelji iz Čakovca.

smrtnog stradavanja migranata kada su ih pokušali prijeći na putu prema Sloveniji. Tako su hrvatski policajci u studenom prošle godine uskočili u hladnu Kupu i izvukli skupinu migranata među kojima je osim muškaraca bilo i žena i djece, i tako ih spasili od utapanja.

Članovi umirovljeničkog kluba Croatije Melbourne su ožalošćeni viješću da je blago u Gospodinu, u 71. godini života, preminuo dugogošinji predsjednik Croatije Melbourne.

Pokojni Anđelko ostavlja ožalošćenu i tugujuću obitelj, rodbinu i prijatelje.

Naša iskrena sućut.

Molimo se da mu Svevišnji bude milosrdan, podari njegovoj duši pokoj vječni i da mu svjetlost vječna svijetli u vijeke vjekova.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 9KRONIKA
OSMRTNICA 11.30 SATI SVETA 1MISA 1 30 SATI SVETA MISA *** SVEČANO OTVORENJE OBNOVLJENE CRKVE **** ** SVEČANO OBNOVLJENE CRKVE *** RUČAK I ZABAVNI RPROGRAM UČAK I ZABAVNI PROGRAM GRUPA AKORD | F .G. MLADI GHRVA RUPA AKORD | F G MLADI HRVA IZLOŽBA POVIJESTI ICENTRA ZLOŽBA POVIJESTI CENTRA 69 HODGKINSON ST CLIFTON HILL, V POVODOM PROSLAVE NAŠEG ZAŠTITNIKA PI OVODOM PROSLAVE NAŠEG ZAŠTITNIKA I 60. OBLJETNICE HRVATSKOG KA K TOLIČKOG ZAJ A 6EDNICE 0 OBLJETNICE HRVATSKOG KATOLIČKOG ZAJEDNICE CLIFTON CHILL LIFTON HILL S v . N i k o l a T a v e l i c NEDJELJA 13. 11. N2022. EDJELJA 13. 11. 2022. TI I
Mladić(28) iz Čakovca je iz jedne izuzetno imućne poduzetničke obitelji
Hrvatski specijalac spasio se dječaka iz Kupe Policija je spasila migranta, njihov prevrnuti čamac

Hrvatska pobjednica energetske krize!?

Svaki dan se iznova uvjeravamo da je energetika presudno važna komponenta aktualnih političkih preslagivanja u svijetu, a u Europi osobito. Hrvatska srećom u toj priči ne stoji loše, premda su u nedavnoj prošlosti povučeni i neki katastrofalni potezi, od kojih neke tek treba rasvijetliti i utvrdili tko je za njih i u kojoj mjeri odgovoran.

Europa je u ratu. Istina, izravno se sukob vodi između Rusije i Ukrajine, no u njemu više ili manje aktivno sudjeluju sve europske zemlje. Neke Ukrajini šalju vojnu pomoć, sada najavljuju i obučavanje ukrajinskih vojnika, neke pomažu na humanitarnom planu, a neke su „samo” energetska žrtva najozbiljnijeg, najvećeg i najopasnijeg oružanog sukoba na tlu Europe od okončanja Drugog svjetskog rata.

Zahvaljujući LNG terminalu na Krku, koji omogućava uvoz prirodnog plina brodovima, te Jadranskom naftovodu, Hrvatska je u boljem položaju od većine europskih zemalja, a osobito je u boljem položaju od onih država, među kojima je najznačajnija Njemačka, koje su svoju energetsku politiku temeljile na ruskom plinu. To je činjenica na koju je ovih dana ukazao u ugledni Financial Times, ističući da bi naftovod mogao „pomoći Hrvatskoj da izađe kao pobjednica iz europske energetske krize".

Hrvatska bi, piše dalje Financial Times, mogla udvostručiti kapacitet naftovoda Janafa na dva milijuna tona mjesečno, što bi bio spas za članice EU-a kao što su Mađarska, Slovačka i Slovenija kao i za Srbiju i BiH. FT prenosi i mišljenje analitičara koji kaže da Hrvatska namjerava povećati kapacitet uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) sa sadašnjih 2,9 milijardi na 6,1 milijardu prostornih metara godišnje, dok će joj istodobno "veliki investicijski ciklus u vjetroelektrane i sunčane elektrane omogućiti da postane neto energetski izvoznik".

No, toj lijepoj strani hrvatske energetske priče treba dodati i onu drugu, manje lijepu. Treba,

Ugledni Financial Times ovih dana piše da Jadranski naftovod mogao „pomoći Hrvatskoj da izađe kao pobjednica iz europske energetske krize"

prije svega, podsjetiti da je Hrvatsku uzdrmala velika, više od milijardu kuna teška, afera preprodaje plina iz Ine, da oporba u Hrvatskom saboru propituje moguću odgovornost aktualne vlade za zatvaranje Inine ra�inerije u Sisku te da je u jeku te političke bore stigla vijest da Ina na pet mjeseci zatvara ra�ineriju u Rijeci. Ina, navodno, ima zalihe benzina koje mogu potrajati na veljače, a nakon toga cjelokupne hrvatske potrebe podmirivat će se iz uvoza. Kroz to vrijeme generirat će se gubici, nitko ne zna koliki, budući da je tržište energenata nestabilno. Pa mnogi pitaju je li sad pravi trenutak za zatvaranje ra�inerije.

Da bi se priča o energetskoj poziciji Hrvatske zaokružila, još valja podsjetiti i na nesretnu prodaju Ine mađarskom Molu i prepuštanje upravljačkih prava toj kompaniji. Bilo je najava i obećanja da će Hrvatska otkupiti Inu od Mola, no sva je prilika da od toga neće biti ništa iz jednostavnog razloga što Mađari „zlatnu koku” ne žele prodati. Trenutačnu situaciju najbolje je opisati citirajući hrvatskog ekonomista Borisa Podobnika: „Mađari su nas preveslali!” Rezultat toga je da naftu iz hrvatskih nalazišta izvozimo u Mađarsku, a onda nam je prerađenu Mađari prodaju po, kako kaže Podobnik, „suludim cijenama”.

Ipak, sveukupno gledano, energetska priča je kompleksa, ima više krakova, a utješna je činjenica da je Hrvatska zadnjih godina ipak povukla uglavnom dobre poteze, što otvara nadu u energetsku budućnost kako je oslikava Financial Times – da će Hrvatska izaći ka pobjednica iz

Kad god netko s najviše razine upućuje poruke pomirenja i praštanja, uvijek treba takve poruke pozdraviti. Bilo da one dolaze s političkog ili vjerskog vrha, od ključnih državnih i društvenih ili vjerskih institucija, kao i od viđenih pojedinaca intelektualaca. Jer takvi ljudi i takve organizacije imaju posebnu odgovornost prema društvu i narodu.

Stoga treba pozdraviti i riječi srpskog patrijarha Por�irija koje je uputio iz Vukovara. Na stranu to što je u Vukovar došao na obljetnicu pogibije vukovarskog heroja Blage Zadre. Naravno da će uslijediti i negativne reakcije. Organizatorima to ide “na dušu”. Ako se već htjelo ne dizati dodatno tenzije u Vukovaru, onda se trebao odabrati neki drugi datum. Por�irije je prvi na tome trebao inzistirati. Jer njegov posjet nosi niz konotacija, ne samo vjerskih, i on toga treba biti svjestan. No što je tu je.

Por�irije je iz vukovarske pravoslavne crkve odaslao lijepe poruke. Recimo, mi smo “na ovim prostorima” slični, imamo mnogo toga zajedničkog, usmjereni smo jedni na druge, treba moliti i za žrtve Hrvata katolika, svi smo isti pred Bogom, treba praštati,

Dva lica patrijarha Por�irija

treba izgrađivati povjerenje... Evo, stanimo baš na izgrađivanju povjerenja na nekoliko posljednjih primjera. Por�irije kaže da treba misliti i na žrtve Hrvata katolika. Kako to onda jedan od njegovih vladika odlikuje ratnog zločinca Vojislava Šešelja, pravomoćno osuđenog u Haagu? Kakvo je to građenje povjerenja ako tvoja crkva odlikuje tipa koji je osuđen za zločine nad Hrvatima? Kako to onda misliti na žrtve Hrvata? Por�irije ni jednom gestom nije na to reagirao, nije otklonio, nije se distancirao, a kamoli da je taj čin osudio i da je Šešelju oduzeo neprimjereno dodijeljeno odlikovanje. To sigurno nije u pravcu pomirenja i izgradnje povjerenja.

Upravo suprotno, ostaje crv sumnje da su riječi jedno, a djela drugo, da je �iga u džepu. Zatim, nedavno su Vučić i Dodik otvarali radove na autocesti koja će povezati Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, odnosno po njima Republiku Srpsku. Otvaranje radova na dijelu autoceste između Beograda i Banje Luke srpski dužnosnici i predstavnici Srpske pravoslavne crkve iskoristili su za promoviranje teza o srpskom jedinstvu i koketirali s promjenama granica. Por�irije je tom prilikom istaknuo da su granice promjenljiva kategorija. “Svi znamo da su se kroz povijest granice država mjesta obitavanja našeg naroda mijenjale, a nismo si-

Por�irije kaže da treba misliti i na žrtve Hrvata katolika. Kako to onda jedan od njegovih vladika odlikuje ratnog zločinca Vojislava Šešelja, pravomoćno osuđenog u Haagu?

gurni da u povijesti u kojoj je sve relativno, neće se mijenjati i ubuduće”, rekao je srpski patrijarh. Kako se Por�irije može zalagati za mir i za povjerenje ako istodobno ovako javno govori? Je li on svjestan svojih riječi?

Je li mu jasno da svaka promjena granica na Balkanu, ali i općenito, uglavnom znači uvod u novi rat?! Zar nam treba novi rat da bi Srbi bili u istoj državi? Pa to je ista ona Miloševićeva teza, to je bio glavni okidač za srpsku agresiju na Hrvatsku i BiH. Kakav si ti to vjerski poglavar ako zazivaš nove ratove? Idemo dalje.

Evo nam i Jasenovca. Ako je Por�iriju do pomirenja, do istine, zašto SPC i dalje jaše na jugoslavenskoj, pa onda i na velikosrpskoj mitomaniji o 750.000 ubijenih Srba u Jasenovcu?

I za kraj, iz prve ruke znam da su Por�irija još kao zagrebačko-ljubljanskog mitropolita pitali zašto se SPC upleo u postupak kanonizacije Alojzija Stepinca, zašto je to trebalo, zašto se SPC upleće u interne stvari Katoličke crkve? On na to nije dao neki izravan odgovor, više ono kao slijeganje ramenima, kao, pa i ja sam tako mislio, ali što se može. Sad kao patrijarh mogao je sve presjeći i objaviti da se SPC iz svega povlači, da ne želi ulaziti u postupke druge crkve. Jer sve oko čega SPC barata oko Stepinca opet je ona stara fabricirana jugoslavenska laž koja je i velikosrpska, četnička. Por�irije ni tu nije napravio nikakav korak. Štoviše, počeo je dodatno cjepidlačiti oko nekih Stepinčevih pisama. I tako, korak po korak, njegov poziv na izgradnju povjerenja u praksi baš ne drži vodu! (Večernji list)

Borrell ratnu taktiku učio iz vica!

Posegne li Putin za nuklearnim oružjem, ruska će vojska biti uništena” zaprijetio je u četvrtak Josep Borrell. Ako se pitate koji Borrell, da, to je onaj Borrell trenutačni visoki predstavnik EU-a za vanjske i sigurnosne poslove, dakle svojevrsni europski pa tako i moj, naš, vaš šef od vanjskih, obavještajnih i obrambenih poslova.

A kad tako gromoglasno oružjem Putinu prijeti šef od europskih vanjskih i obrambenih poslova odmah mi napamet padaju dva moguća razloga. Ili je nedavno bio na Hreliću (poznata zagrebačka pijaca iliti plac za sve i svašta op.a.) i “na crno” kupio nešto što mu se učinilo kao nuklearna bojeva glava? Ili je učio ratnu taktiku iz onog prastarog vica o zeki koji brusi nokte… Znate onaj: sjedi zeko na rubu šume, brusi nokte i mahnito škrguće zubima. Dođe lisica pa začuđeno pita: “Što to radiš zeko?”. “Brusim nokte da zakoljem medu”, prijeteći će zeko. Dođe vuk pa pita: “ Što to radiš, zeko?” “Brusim nokte da zakoljem medu”. Pročulo se među životinjama da zeko luduje pa dođe do njega medo i kaže: “Evo me, zeko. U čemu je problem? Što to radiš?” “Brusim nokte i pričam piz..rije”, skrušeno će zeko.

Izgleda da je naš europski šef od obrambenih poslova ipak ratnu taktiku i psihologiju učio od zeke. Jer zaprijetio je odlučnim europskim oružanim odgovorom samo u slučaju ruskog nuklearnog napada, kada je

već i zeki postalo jasno da Putin u Ukrajini ne namjerava upotrijebiti nuklearno oružje, već pribjegava razarajućim napadima odmazde na ukrajinske gradove i energetske sustave. I učinio je to u trenutku kada već svaki zeko vidi da se rusko-ukrajinski rat nalazi na prekretnici, da ga Putin gubi i kada istinski zapadni akteri tog sukoba (SAD, UK, NATO) šalju snažne poruke (i ne samo poruke) potpore Ukrajini. A uoči 20. kongresa Komunističke partije Kine već se pozicioniraju prema najvećem globalnom suparništvu, onome između SAD-a, kao vodeće sile Zapada, i Kine.

Naglašavajući kako smo (misli na EU)

Europski veleposlanici imali potpuno krive procjene o ruskom napadu na Ukrajinu i ukrajinskoj spremnosti da mu se odupre

dugo osiguravali prosperitet na račun sigurnosti, Borrell poučava svoje veleposlanike da u današnjem svijetu “neizvjesnost je pravilo”, “ovim tempom, crni labudovi postat će većina. Neće više biti bijelih labudova”. Podsjeća ih kako su imali potpuno krive procjene o ruskom napadu na Ukrajinu i ukrajinskoj spremnosti da mu se odupre, da su ih Amerikanci mjesecima upozoravali da će Rusi napasti, a oni nisu željeli vjerovati: “Dobro se sjećam kad me je nazvao Tony Blinken (državni tajnik SAD-a) da mi kaže ‘to će se dogoditi ovog vikenda’. I zaista, dva dana kasnije, u pet ujutro, počelo je bombardiranje Kijeva”. Da bi doskočili tim “crnim labudovima” koji ih stalno prate, Borrell traži od svoje diplomatske vojske marljivije i ažurnije komuniciranje. ”Ja bih trebao biti najbolje informirana osoba na svijetu. Ja sam ministar vanjskih poslova Europe. Ponašajte se onako kako biste se ponašali da ste u nekom veleposlanstvu: pošaljite telegram, depešu, e-mail. Molim vas reagirajte odmah”, zatražio je “vojskovođa” Borrell, žaleći se da o zbivanjima u svijetu prije i više čita u medijima nego od svojih veleposlanika, da ne prenose njegove blogove, ne retweetaju njegove tweetove (na koje je jako ponosan) i ne prevode ih na jezike država u kojima službuju, da ne rade ništa na promociji EU-a. Osobito neodrživim smatra što je europski standard žurnog postupanja europskih veleposlanika – nekoliko mjeseci. A on sam, čekao je redovitu godišnju konferenciju veleposlanika – da im sve to kaže. Treba pričekati sljedećih godinu dana da vidimo hoće li europski veleposlanici ažurnije prenositi Borrellove blogove po svijetu. No već sad možemo vidjeti što to Europu čini otužno smiješnom u globalnom geopolitičkom resetu u svijetu “crnih labudova”. (Slobodna Dalmacija)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.10 STAJALIŠTA
Piše: Zvonimir Despot

Zajednica nije monolitni sustav otporan na promjene. Nije moguće predvidjeti kako će život u zajednici rasti i razvijati se. Ulazak u zajednicu nosi sa sobom neka očekivanja od zajednice. Neka očekivanja će biti ispunjena. U nekom trenutku moguće je duboko i trajno razočaranje zajednicom. Nerijetko se razočaranje događa zbog gubitka svijesti da je uvijek riječ o živim ljudima, njihovim nadanjima, osjećajima, planovima. Trajna je napast za zajednicu pretvaranje u uniformni sustav međuljudskih odnosa gdje ili nije dopušteno ili se ne smije razmišljati izvan sustava.

Odnos prema zajednici u koju se ulazi nerijetko počinje s ljubavlju prema njoj. Kasnije će ljubav prestati u svojoj emotivnoj formi i pretvorit će se u trajniji i stabilniji odnos poštovanja i zahvalnosti. Brak je jedan od primjera zajednice gdje početna ljubav s vremenom biva zamijenjena odnosom međusobne zahvalnosti, poštovanja i razumijevanja. Živeći u zajednici čovjek htio ili ne htio susreće dvije vrste promjena. One koje se događaju njemu i one koje se događaju zajednici. Ponekad se oboje istovremeno mijenjaju. Ponekad se promijeni zajednica, pa tek čovjek. Ili obrnuto.

Očekivanja s kojima smo došli u zajednicu ne ostvare se uvijek onako kako smo zamislili. Iako zajednica može imati ustaljeni način života, propisana pravila i norme, uredbe, ono što je čini istovremeno i privlačnom, ali i nepredvidljivom su oni koji čine zajednicu. Živi ljudi sa svojim karakterima i osobnostima.

Odnos pojedinca prema zajednici redovito prolazi kroz tri osjećaja: ljubav, poštovanje, zahvalnost. Sve dok postoji barem jedan od ova tri trenutka međusobnog odnosa može se reći kako je međusobni odnos dobar, iako ne mora biti savršen ili tako intenzivan kao na početku.

Postoji i odnos prema zajednici koji rezultira njezinim odbacivanjem, prijezirom i mržnjom prema njoj. Naravno postoji teško opisiv broj razloga i motiva zbog čega se odnos prema zajednici iz ljubavi pretvori u neprijateljstvo prema njoj, od kojih su neki i opravdani i utemeljeni, dok su neki plod čovjekove nezahvalnosti i nemogućnosti da uvidi i ono dobro koje je stekao preko i kroz zajednicu i život u njoj. Između ova dva puta odnosa između čovjeka i zajednice smješta se i feno-

Što je kršćanstvo zajednice?

vidualne zahtjeve, slobode i prava. I ne spašava nas previše što se nazivamo kršćanima i potvrđujemo ako ništa formalno svoju pripadnost Crkvi kao zajednici vjernika.

NAŠE VJERE

Svojim riječima znao je rasplakati i tvrdokorne vojnike i razbojnike

men kršćanstva zajednice koji se manifestira i kao ljubav, ali i kao mržnja prema vjerničkoj kršćanskoj zajednici kojoj se pripada, ili joj se nekad pripadalo.

Što je kršćanstvo zajednice? Ono je nastojanje pojedinca da u prirodnim promjenama koje zahvaćaju i njega i zajednicu pokuša ostvariti nekakav odnos ljubavi, poštovanja i zahvalnosti prema njoj. Kad sva tri elementa nedostaju, stav prema zajednici će se razvijati u svom negativnom aspektu kao odbacivanje, prijezir i mržnja.

Čovjeku se zna dogoditi da izgubi ono što možemo nazvati dobro pamćenje i dobro sjećanje na zajednicu, kada u svom odnosu prema zajednici više ne uključuje one prošle trenutke i iskustva u kojima je zajednica igrala pozitivnu

ulogu u njegovom životu.

Primjetno je kako je Crkva u zadnjih nekoliko godina i desetljeća iskusila jednu vrstu kolektivnog zaborava pozitivnog i dobrog koji se dogodio i događa njenim članovima, samim kršćanima. Ima tu i opravdane kritike upućene Crkvi, ali i neopravdanih i neutemeljenih kritika koje nisu uvijek usklađene sa stvarnošću i istinom o Crkvi kao zajednici.

Teško je pratiti i doći do ispravnog zaključka kako nam se dogodi da do kraja zaboravimo i ono dobro doživljeno i proživljeno u zajednici. Što god navodili kao razlog ili uzrok, razvidno je kako nas je sve više koji smo izrazito kritički raspoloženi prema bilo kojem obliku zajednice i sve smo više usmjereni na naše pojedinačne, privatne, indi-

Poteškoće sa zajednicom počinju već s našim postmodernim sveprisutnim stavom u našem zahtjevu da zajednica treba sve učiniti za nas, jer mi smo kao pojedinci ispred njenih zahtjeva i uvjeta. Odatle nam već u početku postaje teško ispunjavati ponekad minimum zahtjeva koje zajednica stavlja pred nas. Previše individualnog hedonizma i komfora nas s vremenom pretvara u one koji svaku zajednicu i život u svakoj zajednici vide kao neprijateljstvo prema nama.

S ovim stavom počinje prvi osjećaj kršćanstva zajednice, onaj negativni, a to je odbacivanje. Sve dok zajednica ne ispuni sva moja osobna očekivanja i zahtjeve ona ne može biti prihvaćena, dapače ne smije biti nesavršena i slaba. Na taj način gubimo osjećaj za stvarnost zajednice, njezine nedostatke i slabosti, i ne preispitujemo sami sebe samokritički, ne uviđamo naše osobne propuste i mane.

Odbacujemo zajednicu na temelju onoga što u njezinom oku vidimo trun, ali ne i brvno u svom oku. Vrlo brzo nastupa i prijezir prema zajednici jer se u nama samima radikalizira taj stav i sve manje vidimo vlastite nedostatke ili ih ne vidimo uopće, dok zajednica postaje glavni i temeljni krivac, odnosno mikroskopski tražimo trun u oku zajednice, a brvno u našem oku od kojega skoro i ne vidimo ne primjećujemo. I onda nastupa mržnja prema zajednici.

U nedostatku osobnog samokritičkog preispitivanja zajednica je žrtveni jarac za sve naše neuspjehe, nezadovoljstva, frustracije, neostvarene snove, bilo da je u pitanju zajednica ili osoba koja je u njoj personi�icirana, od biskupa, preko redovničkog poglavara ili poglavarice, pa do oca i majke ili osobe koja zajednicu predstavlja.

Sveti Pavao od Križa (Paolo della Croce), talijanski je mističar i osnivač pasionista. Sin bogatog trgovca, rodio se 3. siječnja 1694. kao Paolo Francesco Danei u talijanskom gradu Ovadi (Pijemont). Pobožni mladić, osjetio je 1713. nakon jednog nadahnuća, za vrijeme klanjanja pred Presvetim, potrebu za potpunom promjenom u svojem životu.

Postao je ustrajni pokornik, noću je bdio i bičevao se, danju molio i postio. Prožet Kristovom mukom kao najsnažnijim znakom Njegove ljubavi, a istovremeno otvorenim vratima za sjedinjenje s Njim, odjenuo je crnu pustinjačku tuniku i osnovao 1720. Družbu bosonogih klerika Presvetog Križa i Muke Gospodina Našega Isusa Krista (pasionisti). Papa Benedikt XIII. odobrio je 1727. djelovanje Družbe, a tom prilikom zaredio Paola i njegovog brata Giovannija Battistu za svećenike.

Pučki misionar, vrsni pro-

povjednik, svojim je riječima znao rasplakati i tvrdokorne vojnike i razbojnike. Svečane zavjete položio je 1747. i uzeo ime Pavao od Križa. Njegovi duhovni sinovi i sljedbenici cijenili su ga kao istinskog oca i učitelja i do kraja života birali ga za generalnog poglavara. U suradnji s časnom majkom Croci�issom Costantini osnovao je 1771. i žensku granu svoga reda. Preminuo je 18. listopada 1775. u Rimu. Papa Pio IX. proglasio ga je blaženim 1852., a svetim 1867.

Zaštitnik je svoga rodnog grada Ovade. Družba pasionista broji danas više od dvije tisuće muških i ženskih članova, koji djeluju u 59 zemalja na pet kontinenata. Nose crnu tuniku, na kojoj se nalazi srce s usađenim križem i natpis „Muka Isusa Krista“. Pasionisti u svojem djelovanju imaju dva primarna cilja, misionarski rad i kontemplativni život, te na neki način predstavljaju spoj isusovačke dinamike i trapističke re�leksije.

U društvu Marije do Isusa

Mjesec listopad je posebno posvećen Majci Božjoj i pobožnosti krunice – molitvi koja je vrlo često neshvaćena ili krivo shvaćena, pa je mnogi smatraju i dosadnom i besmislenom i zastarjelom… A sve to samo zato što je ne poznajemo.

Krunica je ustvari meditacija i mnogi sveti ljudi - poznati i nepoznati kroz povijest Crkve - došli su do vrhunaca mistike i kontemplacije upravo po molitvi krunice. Kažu da bi rječnikom glazbe izgovaranje Zdravo Marije u krunici bio ritam, a razmišljanje o Isu-

sovu životu bile bi riječi i melodija. Krunica angažira u molitvi čitavog čovjeka –po razmatranju otajstava aktivira duh, maštu, inteligenciju, po trajnom kontaktu s Marijom angažira nas emotivno, po ponavljanju riječi i prebiranju zrnaca angažira nas na neki način i �izički…

Cilj svih pobožnosti je da vjernik unaprijedi svoju vjeru i odanost Bogu. Odluči se ovog mjeseca listopada na molitvu Gospine krunice po kojoj se želimo približiti Isusu i bolje i dublje ga upoznati.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 11VJERSKI KUTAK RAZMIŠLJANJE KROZ FILOZOFSKU PRIZMU O VAŽNIM PITANJIMA
Očekivanja s kojima smo došli u zajednicu ne ostvare se uvijek onako kako smo zamislili
LISTOPADSKA POBOŽNOST
SVETI PAVAO OD KRIŽA - 19. LISTOPAD

Dotjerali su svoj HK

a onda se opustili uz sarmu, roštilj i štrudlu od jabuka

Pripremila: Suzana FANTOV

Vrijedni članovi Hrvatskog kluba "Gippslanda" u Traralgonu prošlog su tjedna zavrnuli rukave i krenuli u akciju dotjerivanja svog kluba.

Od košenja trave, uređivanja travnjaka, čišćenja prozora i klupskih prostorija, uređivanja mjesta za roštiljanje… sve do kuhinje, bara, ormara i ormarića! Sve je zabljesnulo novom svježinom, spremno za njihovo sljedeće druženje ili goste koje uvijek velikodušno i toplo dočekaju ovi čuvari naše hrvatske zajednice u Gippslandu.

“Hvala Baji na odličnoj sarmi, Žarku na pripremljenom roštilju, i našem novom masterchefu ‘Johnu’ koji je napravio izvrsne štrudle od jabuka!”, svima je zahvalila Jadranka Bilić, tajnica "Gippslanda".

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.12 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE TRARALGON KAD SE VRIJEDNE RUKE SLOŽE, ONDA SVE ZABLJESNE U NOVOM SJAJU
Sada je sve spremno za njihovo sljedeće druženje ili goste koje uvijek velikodušno i toplo dočekaju ovi čuvari naše hrvatske zajednice
'Gippsland',

Zahvala najjačem 'kotaču' zajednice - volonterima

Ponovno se okupili na "svojoj fešti" zahvale svima koji su na bilo koji način doprinijeli ostvarivanju uspjeha na ovogodišnjem Hrvatskom nogometnom turniru

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Facebook stranica - Croatian Soccer Tournament - King Tom Sydney

na te kao aktivnosti koje njima samima donose osobno zadovoljstvo, kao aktivnosti pomaganja pri svojem klubu, sportskom centru, katoličkom centru, organizaciji i drugdje.

Doprinoseći tako svojim radom, volonteri ostvaruju osjećaj jedinstva, zadovoljstvo nakon obavljenog posla i mogućnost društvene interakcije, dok ostvarivanje njihovog rada doprinosi široj zajednici počevši od one u kojoj djeluju.

Vrijednosti

jedne zajednice mogu se njegovati ako postoji potreba da se one ispune volonterskim radom.

Stoga je volonterstvo najvažniji čimbenik za izgradnju zajednice, njezin napredak i njezinu budućnost.

To se posebno odnosi na zajednice koje žive i djeluju u multikulturalnoj zemlji kao što je to hrvatska zajednica u Australiji. Volonteri ulažu svoje djelovanje kao aktivnosti koje su prisutne u prostoru slobodnog vreme-

Upravo takvo zadovoljstvo ostvarili su i brojni volonteri na nedavno održanom Hrvatskom nogometnom turniru u Sydneyju koji su se, nakon što se sve "sleglo" –dani raspremanja, sabiranja dojmova i odmora kojeg su svi zaslužili – ponovno okupili na "svojoj fešti" zahvale svima koji su na bilo koji način doprinijeli ostvarivanju uspjeha na ovogodišnjem Hrvatskom nogometnom turniru, kojeg su oni bili srdačni domaćini.

13HRVATSKI VJESNIK srijeda 19. listopada 2022. IZ HRVATSKE ZAJEDNICE OKUPLJANJE HRVATSKI NOGOMETNI TURNIR 'KRALJ TOMISLAV - SYDNEY 2022'

Velika proslava zaštitnika župe u obnovljenoj crkvi u Clifton Hillu

obloga koje će sada zamijeniti novi tepih, nove podne obloge, ma koje će biti postavljene uređene klupe.

Ispitivanje stanja zidova sa sobom je donijelo još dodatnih zahvata – zidove nije bilo dovoljno samo oličiti u novu boju već ih je trebalo iz temelja sanirati. Od velike važnosti bila je procjena električara koji je zbog dotrajalosti elektro instalacija, zbog sigurnosti koja je potrebna kada je riječ o stotinama kablova, žica, grijanja, hlađenja, svjetala… imao veliki zadatak pred sobom.

kupljena

obnove rastao

dan jer je već dotrajala unutrašnjost zahtijevala sve veće zahvate.

dana

Najavljena proslava za 13. studenoga 2022. - svečano misno slavlje a onda društveni program u dvorištu dvorani ove katoličke zajednice Clifton Hilla - bit će na ponos svih vjernika, župljana i prijatelja ove župe koji su zajedno sa svojim vrijednim župnikom, mons. Bosiljkom Rajićem, uspjeli ostvariti planirano – dostojanstveno obnoviti svoje mjesto za susrete s Bogom.

Sve je započelo iznošenjem klupa skidanjem tepiha kako bi se utvrdila "dijagnoza" stanja podnih

Uvedene su nove instalacije grijanja, hlađenja, crkveno ozvučenje, a ugrađena je video instalacija za praćenje tekstova na zidnim ekranima. Tu je još i raskošno novo osvjetljenje crkve, a onda, kada je riječ o dnevnoj svjetlosti, tu je i devet prozora koji su bili vrlo oštećeni tijekom vremena; dva prozora na zidu iza oltara ponovno su otvorena i ostakljena.

Uz preinake u samom oltarnom prostoru, sakristiji, prostoru nekadašnje zatvorene ispovjedaonice, restauraciju kipova, sakralnih slika, svijećnjaka, saniranjr stropa dr., pribrajaju se svakodnevni poslovi čišćenja, izbacivanja građevinskog smeća, odrađen je zaista golem dio posla koji bi trebao biti završen do blagdana prvoga hrvatskog mučenika sv. Nokole Tavelića u najstarijoj hrvatskoj katoličkoj misiji u Australiji. rolazeći kroz arhive od vremena kada je crkva blagoslovljena, 30.

prosinca 1962., od vremena kada je "cijela hrvatska zajednica Vitkorije slavila jer je dobila ne samo vjerski nego nacionalni Centar", kako je zapisao pok. Vlč. Josip Kasić, uvidjeli smo koliko je "i novca i vremena žrtvovano dok su crkva, crkvena dvorana, škola i župni stan preuređeni osposobljeni za svrhu vjerskog, kulturnog, nacionalnog društvenog života" u njegovo vrijeme. Dolaskom mons. Bosiljka Rajića ova vjerska zajednica, koja je vapila za duhovnom materijalnom obnovom, započela je snažno ostvarivati svoj naum. Uz svesrdnu po-

li objekti u sklopu Centra u vrlo kratkom vremenu doživjeli su velike preinake.

Podsjetimo kako je u cijelosti obnovljen nekadašnji neugledni sanitarni čvor na mjestu nekadašnje prostorije koja je u posljednje vrijeme služila kao skladište; župni stan od kojeg je jedna prostorija preuređena za potrebe hrvatske nastave koja se sada odvija u dvije učionice bilježi porast broja učenika; stara dvorana, potpuno restaurirana, sada je otmjena prostorija za sve potrebe slavlja, okupljanja, održavanja plesnih proba Folklorne grupe Mladi Hrvati, a poput "kapele" služila je - i još uvijek služi - za sve misne obrede zbog radova u crkvi koji su u tijeku.

Uz malo boćarsko igralište, uređeni prostor nekadašnjih ureda Hrvatskog vjesnika, realizirana je i ideja o dječjem igralištu uz koje je i popločeni dio travnjaka koji se može koristiti i kao parkiralište. Ovaj višenamjenski prostor posebno je razveselio dječicu koja se sada

mogu igrati na sigurnome.

Ovaj materijalni dio obnove koji je ostvaren zajedno i uz Božju pomoć pokrovitelja, velikodušnost župljana, članova šire hrvatske zajednice Viktorije koji su svojim akcijama podržali i pomogli prikupljanje �inancijskih sredstava za pomoć pri obnovi, trebao bi biti i značajan korak u duhovnom rastu.

Uz članove starijeg naraštaja od kojih su mnogi svjedočili ove brojne godine, čija se obljetnica slavi ove godine, trebaju one koji će ih naslijediti ne samo u održavanju crkve, organiziranju fešti, nego u crkvenim klupama gdje se sluša sv. misa na hrvatskome jeziku.

Potrebno je osigurati povratak mladih obitelji, djece… mladosti koja će osnažiti dosadašnji vjerski život kojem, i ne samo u ovoj katoličkoj zajednici, ako ne dođe do nekih značajnijih promjena, nažalost, ne predstoje brojne obljetnice. to su realne činjenice.

"Ovom obnovom crkve pokazujemo poštovanje prema onima koji su bili prije nas, koji su dali sve od sebe da imamo mjesto gdje se možemo osjećati slobodnima u ispovijedanju svoje vjere čuvanju kulturne baštine hrvatskoga naroda. Toliko su toga žrtvovali, a na nama je da ne zaboravimo odakle smo došli, da čuvamo našu zajednicu za budućnost mlađem naraštaju i za budućnost našega prvog Hrvatskog katoličkog centra pod Južnim križem na Clifton

Hillu" - ponavljamo riječi mons. Rajića, koji od srca svima zahvaljuje na svakoj pomoći i podršci.

U sklopu priprema za veliku proslavu nastoji se organizirati čim veći broj ljudi koji bi u njoj sudjelovalistoga ako ste voljni volontirati možete im se javiti porukom na društvenim platformama, ili zapisati se kao volonter u župnom uredu ili na ulazu u dvoranu.

Želja je da u svečanoj procesiji sudjeluju mladi ministranti te je svake nedjelje, prije nedjeljne sv. mise u 10 sati, u hrvatskoj školi kraj dvorane organiziran susret djece koja žele biti ministranti. Ako bude odaziva, djeca bi mogla ministrirati na svim svečanim misnim slavljima, prinositi darove na oltar… a evo, već prvo veće misno slavlje bit će upravo ovo za proslavu blagdana sv. Nikole Tavelića.

U društvenom programu najavljeni su nastupi Foklorne grupe Mladi Hrvati i glazbenog benda Akordi, održat će mala izložba o povijesti crkve, okupljeni će uživati uz domaću hranu, kolače, pića… Svi su dobrodošli!

Želite li i vi pomoći obnovu crkve sv. Nikole Tavelića, učinite to prema svojim mogućnostima: �inancijska sredstva mogu se uplatiti na bankovni račun, kako slijedi:

Account Name: St Nikola Tavelic Catholic Church

BSB: 083-495

No: 86-347-0286

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.14 15 23IZ HRVATSKE ZAJEDNICE IZ HRVATSKE ZAJEDNICE SVEČANOST UZ 60. OBLJETNICU HRVATSKE KATOLIČKE ZAJEDNICE SV. NIKOLE TAVELIĆA, NAJSTARIJE HRVATSKE MISIJE U AUSTRALIJI, KOJA 13. STUDENOGA SLAVI SVOG NEBESKOG ZAŠTITNIKA U društvenom programu najavljeni su nastupi Folklorne grupe Mladi Hrvati i glazbenog benda Akordi, održat će mala izložba o povijesti crkve, okupljeni će uživati uz domaću hranu, kolače, pića… Svi su dobrodošli! Tekst fotogra�ija: Suzana FANTOV Ugodini u kojoj Hrvatska katolička zajednica sv. Nikole Tavelića Clifton Hilla slavi 60. obljetnicu postojanja proslava njezina nebeskog zaštitnika bit će posebno zabilježena. Naime, nakon što su u ožujku započeli veliki radovi na obnovi unutrašnjosti ove gotičke crkve koja je
u rujnu 1962., projekt
je iz
u
Acct
Novo dječje igralište Kupljena od metodista
u
rujnu
1962. godine moć župljana, koji se rado odazovu svom dušobrižniku, dotrajaza
Prozori vrata na crkvi su obnovljeni, a dva prozora ponovno su u funkciji! Raskošna svjetla krasit će cijeli prostor crkve Prije nekoliko godina postavljeni su i novi križevi koji su zamijenili već stare opasno nakrivljene križeve Vlč. Bosiljko (s Krstom) brine se za duše svojih
župljana,
ali sebi uvijek nađe
i
dodatnog posla! Više nego dotrajale instalacije 60. godišnjica blagoslova prve hrvatske
katoličke crkve u Hrvata Australije Vlč. Rajić
kraj srušenog neuglednog sanitarnog čvora
Boćalište kraj starog močvarnog travnjaka Prostor nekadašnjih ureda Hrvatskog vjesnika Izvlačenje teških klupa Sanacija zidova, podova, stropa, kipova, oltarnih stepenica… i još mnogo toga što će se uskoro moći vidjeti Nekadašnja stara dvorana Lijepo uređena dvorana služi kao ‘kapela’ Posljednji radovi u unutrašnjosti crkve odvijali su se još u vrijeme pok. vlč. Kasića Mjeseci rada na skelama Skidanje podnih obloga, tepiha… U sklopu obilježavanja 60. godišnjice, 30. srpnja 2022., služena je sv. misa na starohrvatskom jeziku koju je predslavio vlč. Velimir Maglica Dvorana kapaciteta 120 ljudi pogodna je za sve vrste društvenih okupljanja

WA Croatian Chamber of Commerce

Festival

15THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 19th of October 2022 Volume 26. No. 1184 Wednesday 19th of October 2022
Celebrates Wine

New Football Stadium In Osijek Nears Completion

Croatian football club NK Osijek’s new stadium which is currently being built at Pampas in Osijek is nearing completion. On Thursday the club’s main sponsor, Hungarian businessman Lőrinc Mészáros, took a tour of the new stadium with club of�icials.

Seating has started to go up in the stadium which will have a capacity of 12,900, and able to be extended to 15,000.

Soon the stadium will be

completely covered, all that remains is to connect the southwest and northwest corners with the roof structure, which will immediately make the football arena in Osijek unique in Croatia as the �irst all-covered stadium in the country.

What follows after that is the laying of the base for the pitch. Boxes in the West Stand will include, saunas, and jacuzzis, whilst the adjoining camp will have seven heated pitches and enterta-

inment facilities for players.

The stadium and camp are costing around 40 million euros to build. The Croatian Football Federation has supported the project to the tune of 1 million euros and has said that the national team will play at the stadium which is being built in line with ‘European and world trends’. Whilst there is nothing of�icial yet, the stadium and camp are expected to be completed by the end of the 2022 or early 2023.

Croatia Named Country With 7th Lowest Divorce Rate In The World

New research reveals that Croatia has the 7th lowest divorce rate in the OECD.

The study, compiled by confused.com analysed Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD) data by country to reveal the countries with the lowest divorce rates across the world with Croatia in 7th place with a divorce rate of just 1.3 per 1,000 people.

Malta is where couples are most likely to stay together where the divorce rate is just 0.5 per 1,000 people.

Divorce was only legalised in Malta in 2011, and rates are at their lowest since. There was an initial boom in 2012 when there were 1.1 divorces per 1,000 people, but this steadily declined and is now 0.5. That’s around 3.5 times lower than in the UK.

There are 2 countries tied in second place, the �irst of which is the Republic of Ireland, with a divorce rate of 0.7 per 1,000 people. One of the possible reasons for this is that couples must prove that they’ve been living apart for 4 years before getting divorced. This obviously makes it harder for couples to get divorced, which could mean they’re less likely to do so.

Also with a divorce rate of 0.7 per 1,000 people is Mexico. While the divorce rate in Mexico remains low, it has been increasing over

Arecord number of Croatian citizens returned to Croatia last year, according to data on population migration in Croatia for 2021 published by the Croatia Central Bureau of Statistics.

Unfavourable economic conditions and the inability to �ind permanent employment in their professions led a big wave of emigration after Croatia joined the EU back in 2013, but in 2021, more Croatians than ever decided to return back home.

In 2021, 10,622 Croatian citizens moved back to Croatia, continuing a trend in the pre-pandemic years when 7,911 returned in 2017, 8,619 in 2018 and 9,882 in 2019.

Whilst over 10,000 returned, a total of 25,950 Croatians emigrated from Croatia last year.

In total, 35,912 people moved to live in Croatia in 2021, whilst 40,424 people left. There was a negative net migration rate in Croatia last year of -4,512. From the total number of Croatian

the last 2 decades or so. The rate increased from 0.4 per 1,000 people in 1993 to 1.3 in 2019, before dropping to 0.7 in 2020. This change in 2020 is likely to have been in�luenced by the coronavirus pandemic.

The country with the most marriages is Cyprus, with 8.9 marriages per 1,000 people. Croatia ranked 20th with 3.8 marriages per 1,000 people.

Countries with the lowest divorce rates:

1. Malta – rate 0.5 divorces per 1,000 people

2. Republic of Ireland –

rate 0.7 divorces per 1,000 people

2. Mexico – rate 0.7 divorces per 1,000 people

4. Slovenia – rate 0.8 divorces per 1,000 people

5. Italy – rate 1.1 divorces per 1,000 people

6. Romania – rate 1.2 divorces per 1,000 people

7. Bulgaria – rate 1.3 divorces per 1,000 people

7. Croatia – rate 1.3 divorces per 1,000 people

9. Poland – rate 1.4 divorces per 1,000 people

10. Hungary – rate 1.5 divorces per 1,000 people

Record Number Of Croatians Return To Croatia & Where They Came From

16 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 19th of October 2022NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 21st of AugustFEATURE16 16 EXCLUSIVE REPORTNEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 25th of SeptemberNews 69 HODGKINSON ST CLIFTON H S v . N i k o l a T a v e l i c 11 30AM HOLY 1MASS 1 30AM HOLY MASS ***GRAND RE OPENING OF *CHURCH*** **GRAND RE OPENING CHURCH*** LUNCH & LENTERTAINMENT UNCH & ENTERTAINMENT GRUPA GAKORD RUPA AKORD | F G MLADI |HRVATI F .G. MLADI HRVATI 60TH ANNIVERSARY 6EXHIBIT 0TH ANNIVERSARY EXHIBIT SUNDAY 13TH NOV. S2022 UNDAY 13TH NOV. 2022 CELEBRATE THE FEAST DAY COF ELEBRATE THE FEAST DAY OF OUR OPATRON UR PATRON SAINT SAINT & & 60TH 6ANNIVERSARY 0TH ANNIVERSARY OF OTHE F THE CROATIAN CATHOLIC CENTRE CLIFTON CHILL ROATIAN CATHOLIC CENTRE CLIFTON HILL
citizens who moved back to Croatia last year, the most arrived from Germany. Where most Croatians returned to Croatia from in 2021 Germany – 4,225 Bosnia and Herzegovina –1,786 Austria – 586 Serbia – 577 Ireland – 413 Switzerland – 377 USA – 280 Italy – 264 Canada – 233 Australia/Oceania – 202 Slovenia – 161 UK – 160 Asia – 148 South America – 60
17THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 19th of October 2022 CROATIAN COMMUNITYNEW GENERATION Wednesday 21st of August 2019 CROATIANNEWSCOMMUNITY & VIEWS 17EXCLUSIVE REPORT6th of February 2019 NEWS25th of September 2019 ADVERTISEMENT

The Western Australian

Croatian Chamber of Commerce was proud to hold its 2022 Croatian Wine Festival at Mandoon Estate, Western Australia. This event was a celebration of Croatian heritage wine makers within Western Australia with over 40 families contributing to the wine industry. Showcased with wine tasting and exhibitors as Nikola estate, Kosovich wines, Mann vineyards, Yagmich Estate, Auric Barrels – Slavonian Oak and Gomboc Galleries.

It was an honour to have the Croatian Ambassador to Australia attend with Zoran Šangut the consul of the republic of Croatia in Western Australia and Ivor Condic. Also the Hon Alannah MacTiernan MLC - Minister for Regional Development; Agriculture and Food; Hydrogen Industry and Member for the South West Region. Ljiljanna Ravlich – Past MLC and Minister for Education in Western Australia, inaugural and life member of the Western Australia Croatian Chamber of Commerce and Eric Ripper – Past Deputy Premier and Treasurer of WA. Also attended Dr David Honey MLA The Liberal member for Cottesloe and Leader of the WA Liberal Party and Councillor of WA Local government – City of Stirling - Tony Krstičević.

Immigrant families came to Western Australia over 145 years ago settling here to create amazing vineyards and to produce amazing wine. We were so proud to have some of the leaders that have won bronze, silver and gold medals across many wine judged events in Western Australia with us at this inaugural event.

We had many topics to discuss about wine in Western Australia, the Swan Valley, across Australia and in Croatia. With VinArt a leading wine judge organisation in Zagreb and the European union – judging over 120 wines within Croatia and overseas –promoting “wine culture”.

All within this year that also marks the celebration of the 32nd anniversary of Croatian Statehood Day, as well as celebrating the 30th anniversary of Australia recognizing Croatia and setting up diplomatic relations. We had a wine panel discussion with: Anthea Mann from Mann Vineyards; Graeme Jukich from Nikola Estate; and John Kosovich from Kosovich Wines.

Also presentations were given with Ron Gomboc, from Gomboc Galleries our world class sculptor and Auric Barrels – Slavonian Oak product barrels with Francika Je-

lavič Roberts. Dennis Yagmich – Life member of the Western Australian Croatian Chamber of Commerce and our team lead for this event, with amazing work by Sally Yagmich.

Also present were leaders and members of the Croatian community and sports organisations: Laura and Jure Denona – Gwelup Croatia and Hrvatski Dom – Croatia House, Dean Zlendic - Western Knights Soccer Club, WA Croatian Community Centre - Anthony Sumich, Zrinka Vlasic – Hrvatska Folklorna Groupa Zagreb Anthony Radich and Darlene Gianoli from The Lado Croatian Folkloric Ensemble of Western Australia Phil Walleystack from the Indigenous Arts Foundation and First Australians Cyber Security whom we are so proud to work with across many of our past events and to present our Welcome to Country, all hosted at this amazing ve-

Western Australian Croatian Chamber of Commerce Hosts Croatian Wine Festival

nue – Mandoon Estate with an extraordinary culinary experience – long table lunch with Allan Erceg’s team. We were privileged to have outstanding entertainment by Vjeran Duplančić, who also performed our Australian and Croatian national anthems.

The major announcement was the WA Croatian Chamber of Commerce 2022 “Master of Wine” Award to John Kosovich from Kosovich Wines. Kosovich Wines has been in Western Australia for just over 100 years. This was followed by our Folklore groups Hrvatska Folklorna Grupa Zagreb - Perth Western Australia and The Lado Croatian Folkloric Ensemble of Western Australia outstanding performances.

A big mention to amazing �loral gifts and arrangement by Be Botanics – our leading Western Australian �loral and interior stylist services provider, Jasmin Jukic Biagioni.

Following on from this Croatian wine festival we are organising a wine tour across Croatia in July 2023 with dreamtime events. Contact the chamber for more information. “It was all Perthect”, said, Luke Jurčević president of the Western Australian Croatian Chamber of Commerce, who is also one of three elected members from Australia to the Council of the Government of the Republic of Croatia for Croat

19THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 19th of October 2022THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 19th of October 202218 FEATURE CROATIAN COMMUNITY18 NEWS & VIEWS 19NEWS & VIEWS18 19EXCLUSIVE REPORT EXCLUSIVE REPORTTHE NEW GENERATION │ 6th of February 2019EXCLUSIVE INTERVIEW – MARIN ČILIĆ 19CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY
Luke JURČEVIĆ (President of the Western Australian Croatian Chamber of Commerce)2 Luke Jurčević (President of the Western Australian Croatian Chamber of Commerce)

WHAT IS A DERMAL CLINICIAN?

Ever wondered what the difference between a Dermal Clinician, Dermatologist or Beauty Therapist is? Within this article, I’ll explain the differences, however, keep in mind, the primary focus will be the role of a Dermal clinician within the beauty and medical industries.

The world of skin is continuously evolving, and I’m delighted to educate the community about how Dermal clinicians can use their expertise across the health sector and not just beauty.

Often people confuse the difference between Beauty Therapists, Dermal Clinicians, and Dermatologists.

Beauty therapist courses include certi�icates and traineeships, where they are trained to perform in areas such as face and body treatments, nail technology and massage therapy.

Whilst Dermal Clinicians have a bachelor’s degree in skin health and science. We provide non-invasive treatments for hair, skin, and nails, however, cannot pres-

using ethical and evidence-based research. Effective and safe procedures are performed through laser and light-based therapies, resurfacing or lymphatic procedures. Clinical training also takes place for pre and post-operative care; for cosmetic, plastic, and reconstructive procedures.

Career opportunities include working independently or collaboratively with Cosmetics, Plastics and Dermatology practices, Dermal Therapy Clinics, training in medical aesthetic companies, education, Oncology or

Dermal Clinicians; and the role they play within the beauty and medical industries

cribe medication. On the other hand, Dermatologists are highly trained and study for around 10 years to diagnose and treat skin conditions and disorders.

They specialise in medical, cosmetic, and surgical procedures, often performing biopsies, laser therapies, cosmetic injections, and other skin treatments.

Dermatologists have the ability to prescribe medication and perform more invasive procedures.

WHAT DERMAL CLINICIANS LEARN WHILST STUDYING

Our integumentary system is comprised of the largest organ, acting as a barrier to the outside environment and is our �irst line of defence. Components such as skin, hair, nails, glands or nerves can be affected in many skin conditions and diseases.

Other body systems which can be affected by the skin include the vascular, lymphatic, and endocrine

systems, and these all can impact on skin health. This is where a Dermal Clinician’s extensive knowledge in biology, anatomy and physiology, and chemistry are important, so we can provide treatments, manage, and educate on a range of different conditions.

A dermal clinician’s education consists of an Advanced Diploma or a University bachelor’s degree. During the course, units covered include skin management, laser principles and safety, nutrition, legal and ethical dermal practices, wound biology, laser physics, dermoscopy and cosmetic chemistry to name a few.

As well as this, many skills units are undertaken each year to apply theory to practice.

OUR SCOPE OF WORK

We specialise in non-surgical treatments, and provide a holistic approach to skin health, working with paediatric, adult and geriatric clients.

We are trained to treat (but not limited to):

-Dermatological conditions such as rosacea, ecze-

ma, psoriasis, acne, blemishes or sun damage

-Ageing skin, �ine lines, skin texture or tone

-Blood vessels (e.g., telangiectasia or spider veins), vascular disorders such as venous insuf�iciency

-Scar management, stretch marks

-Pigmentation such as melasma, solar lentigos, dyschromia

-Skin lesions, acute and chronic wounds

-Lipoedema, localised fat deposits

-Lymphoedema, oedema management

-Diabetics, cancer patients

-Unwanted or excessive hair growth, or hair loss

-Tattoo removal

Dermal clinicians are very accessible, as a referral from a doctor is usually not needed.

Clearance from your GP or Dermatologist may be needed for some cases such as yearly skin checks.

HOW WE PUT OUR SKILLS INTO PRACTICE

Practical placements deliver hands on experience working with real clients

alongside other allied health professionals to name a few.

TREATMENT MODALITIES

Modalities include Laser (multiple wavelengths depending on the treatment), LED (photo dynamic therapy), radio frequency, microdermabrasion, skin needling, and chemical peels. Other treatments include Manual lymphatic drainage (MLD) massage, kinesio taping and wound dressings.

A consultation is the �irst step in getting your treatment plan and management strategy in place. Skin assessments using tools such as Magi Lamps, Woods lamps or a Dermatoscope enable a clinician to identify and evaluate conditions.

We aim to provide treatments to optimise skin function, where we use an intervention ladder-based approach to manage psychological, physical, or social/lifestyle factors. Your speci�ic needs are determined and addressed in a time and cost-ef�icient manner to provide a positive treatment outcome.

This approach also enables us to identify further patient needs, and if we need to work collaboratively with other allied health professionals such as Nutritionists, Endocrinologists, Physiotherapists or refer to a Dermatologist.

Dermal Science is an evolving industry combining the worlds of medicine and beauty. It’s an industry that is yet to be properly discovered by the general public as it is out staged by beauty therapists who lack the in-depth knowledge of skin biology.

This differentiation is signi�icant to the industry, as scienti�ic knowledge of skin is the key to improving and continuously learning how to manage and improve skin concerns and conditions.

20 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 19th of October 20222020 HEALTH FEATURE

Upcoming Split Technology Park Just One Part of Large Project

The up and coming Split Technology Park is just one part of a massive project in Croatia’s second largest city The construction of the central building of the Split Technology Park (Split-Dracevac) will cost almost 165 million kuna, of which around 105 million kuna will be co-�inanced by grants from the European Development Fund within the Competitiveness and Cohesion Ope-

rational Programme 20142020.

Split Mayor Ivica Puljak explained the sequence of project’s implementation, saying that the central building of the Split Technology Park is the �irst part of the project, followed by an even more ambitious second part, which will be realised in cooperation with private partners. The Director of the Directorate for Regional

7 Croatian Companies Among The 100 Largest Companies In Southeast Europe

Seven Croatian companies are among the hundred largest companies in Southeast Europe, according to the SEE TOP 100 ranking published last week by SeeNews.

INA, the largest Croatian company, came in at number 8 on the list, with a turnover of EUR 3.05 billion in 2021, which is 60% more than a year earlier. The other Croatian companies to make the top 100 were Prvo Plinarsko Društvo, Konzum Plus, Hrvatska Elektroprivreda, Lidl Hrvatska, Crodux Derivati Dva and Hrvatski Telekom.

The SEE TOP 100 is an annual ranking of the largest companies in Southeast Europe by total revenue for the �iscal year ending December 31, 2021. The publication also contains rankings of the largest banks and insurance companies in the region.

The hundred largest companies in Southeast Europe ended 2021 with a total revenue of 153.8 billion euros, 28% more than the total revenue of the companies in the ranking a year earlier and signi�icantly exceeding the amount of 129.3 billion euros from 2019, shows the ranking list.

The increase in their pro�its was even more signi�icant – by 83% to 6.4 billion euros. The oil and gas industry emerged as the strongest in terms of revenue and pro�its, replacing the 2020 winner — the wholesale and retail sector.

Oil and gas companies in the SEE TOP 100, which a year earlier saw their total revenue fall by a quarter as a result of the economic downturn, travel bans and low commodity prices, increased their total revenue by 54% in 2021, while their pro�its are more than doubled. Twenty-one oil and gas companies entered the ranking list.

After a seven-year hiatus, Romania’s largest oil and gas producer OMV Petrom returned to the top of the list, displacing carmaker Dacia. OMV Petrom recorded a 60% increase in sales to EUR 6.0 billion, far ahead of second-placed Automobile Dacia with EUR 4.4 billion.

In terms of pro�it, it is in second place with EUR 546.3 million.

In terms of pro�its, the leader is the Romanian electricity producer Hidroelectrica. The company ended 2021 with a pro�it of 614 million euros and a return on income of 45% thanks to the increase in electricity sales.

The company is preparing for an initial public offering next year, which is expected to be the largest in Romania’s history.

SEE TOP 100 ranks the largest companies in Southeast Europe by total revenue for the �iscal year ending December 31, 2021. Figures for 2021, as well as comparable data for 2020, come from the annual non-consolidated reports for 2021.

Property prices in the Croatian city of Split have been rising for some time and it is almost impossible to �ind an apartment in the city for under 3,000 euros per square metre.

For example, a square metre in the most expensive district of Split, Meje, costs almost 6,900 euros. Split real estate agency owner Ivica Vulić said in an interview and whether such prices can be maintained.

“Real estate prices rise according to the law of supply and demand”, explains Ivica Vulić, before adding. “Split is speci�ic, there is not much room for expansion, demand is high and that is why prices are rising. All new developments, after obtaining the construction permit are already sold, they are even sold without a de�ined price because the owners do not know what will happen in a year or two while the building is built.

Considering that the demand is so high, the prices have been increasing by 20 percent annually for the last couple of years, maybe more. Split is also interesting for local buyers, returnees, athletes, entrepreneurs, that’s why the prices are so high in elite locations like Meje.

Development in the Ministry of Regional Development and European Union (EU) Funds, Ivan Bota, pointed out that the central building of the Split Technology Park is a very good example of integrated investment, and it is the largest single project implemented by the City of Split in this �inancial perspective.

The net area which spans a massive 17.5 thousand

square metres will accommodate 5.9 thousand square metres of of�ice space, 460 square metres of co-working space, 697 square metres of incubation of�ices and 858 square metres of conference space in total. The work on the construction site in Dracevic is being carried out by the company Strabag, which has carried out multiple similar projects in Croatia and beyond.

Property Prices Exploding In Split: “Increasing 20 Percent Each Year”

Foreigners also invest. This situation with COVID has encouraged people to invest money in real estate because the interest rates in banks are minimal, sometimes negative, so the best investment is in real estate.”

Vulić believes that citizens buy more because of the low interest rates for savings

in banks, so they think it is more worthwhile to invest in real estate.When asked whether people should wait with purchasing or not, Vulić answered.

“If this situation continues, what you buy today for �ive, you will buy for six next year. Considering the prices of square meters of

apartments, if you buy an apartment at a price of 3,000 euros per square metre and calculate that you will pay it off through rent, it is logical that the owners will raise the rent prices,” said Vulić adding that we cannot know when and how real estate prices will settle down in Split.

21THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 19th of October 2022 SPORT21 SPORT BUSINESS

extremely proud

the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan.

As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

22 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 19th of October 2022ADVERTISEMENT TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au VJESNIK Hrvatski The Croatian Herald ZAGREB CROATIAN BOOKSHOP BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS) CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight
MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop
2, 193
Middleborough Road, Box Hill South.
“We are
to be

Tjedan predavanja, dobrih želja i prekrasnog nakita!

Grupe društvene potpore Brimbank, Dandenong, Casey i Whittlesea imale su niz susreta i aktivnosti koje su obogatile njihov svakodnevni život

Pripremila: Suzana FANTOV

Grupa za društvenu potporu Brimbank imala je prošlog tjedna dan pun događaja – prenosimo sa službene Facebook stranice Australsko-hrvatskih društvenih usluga u okviru kojih djeluju vrijedne i uvijek aktivne grupe.

Grupu su posjetili predstavnici policije Viktorije koji su održali zanimljiv razgovor i odgovorili na sva pitanja koja je grupa imala u vezi sigurnosti. Također, veselo društvo uživalo je u pjevanju uz klavijature.

U hotelu Hallam organiziran je zajednički ručak za sve članove grupa društvene potpore Dandenong i Casey.

Uz obilje dobrih želja, sjećanja, smijeha i suza, grupe su se ovom prigodom oprostile od svoje dosadašnje voditeljice Rade Barišić.

- Zahvaljujemo Radi na svemu što je napravila za obje grupe u protekle dvije i pol godine i želimo joj puno uspjeha i sve najbolje u daljnjem životu i radu. Jako ćeš nam nedostajati - poručili su svi članovi grupa.

A članice društvene potpore Whittlesea bile su vrlo vrijedne radeći jednu od svojih omiljenih aktivnosti - izradu prekrasnog nakita! Njihovi rezultati govore kako su odradile odličan posao!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE OKUPLJANJA U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

REALIZACIJA VELIKIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA

Program javnih investicija Federacije BiH 2022.2024. godine sadrži 132 projekata: 61 projekt u provedbi, 67 kandidiranih i 4 projekta sa statusom “odobren”

Ukriznom vremenu, koje svoj danak uzima u iznimnom porastu cijena svih vrsta proizvoda, pa tako i repromaterijala i energenata, vlasti unutar BiH pokušavaju pronaći model koji će jamčiti održavanje utvrđene dinamike realizacije velikih infrastrukturnih projekata, a na tom putu od strateškog je značaja podrška koju BiH dobiva od �inancijskih institucija Europske unije.

A da se u tomu uspijeva, svjedoče i izjave federalnog ministra prometa i veza, Denisa Lasića koji je kazao kako su ovoj godini planirali raspisati natječaje za još pet dionica, uz naglasak kako su ih do sada već objavili za četiri dionice, i to Medakovo - Ozimice, tunel Prenj, Mostar sjever - Mostar jug i Kvanj - Buna. Ostala je još jedna, i to na sjeveru - Ozimice - Poprikuše i za nju će se objaviti natječaj do kraja godine.

Plan federalnih vlasti je sjeverni dio koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završiti do kraja 2025. godine, čime će biti puštena u promet nova 63 kilometra autoceste. Na jugu su natječaji u tijeku i bit će do

Osim što je veliko je olakšanje za umirovljenike u BiH, uvođenjem elektroničke razmjene spriječene su i mogućnosti malverzacija koje nisu rijetkost

projekti

kraja godine ugovorene dionice te raspisani natječaji za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjevera jer su te dionice u fazi projektiranja. Ove godine bit će okončane procedure izbora izvođača i početak radova za novih 17,7 kilometara autoceste. Ovaj investicijski ciklus vrijedan je 318 milijuna KM. Riječ je o dionicama Putnikovo Brdo - Medakovo (8,5 km) i Mostar jug - Kvanj (9,2 km).

Završetak izgradnje koridora Vc prioritetni je infrastrukturni projekt za BiH, a tako i za Europsku uniju, kao dio plana ekonomskih investicija za zapadni Balkan, potvrdio je nedavno i prvi čovjek Autocesta FBiH Elmedin Voloder.

Osim prometnica, realizacija drugih projekata također ide utvrđenim planom, a posebnu važnost imaju oni koji se odnose na obnovljive izvore energije, čijom realizacijom BiH provodi “zelenu transformaciju”, jedan od važnih uvjeta na njezinu europskom putu.

Vlada Federacije BiH podržala je nedavno inicijativu da kreditnim zaduženjima budu osigurana sredstva u ukupnom iznosu od 150 milijuna eura za realizaciju projekta Vjetroelektrane Poklečani. Navedeno je da se predviđa izgradnja 20 vjetroturbina jedinične snage do 6,6 MW i ukupne instalirane snage 132 MW te očekivane godišnje proizvodnje od oko 436,96 GWh

električne energije. Među koristima ovog projekta navedeno je da bi njegovom realizacijom došlo do povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a što bi doprinijelo ukupnom smanjenju CO2, što znači da ne utječe negativno na prirodnu sredinu.

Inače, program javnih investicija Federacije BiH 2022. - 2024. godine sadrži 132 projekata: 61 projekt u provedbi, 67 kandidiranih i 4 projekta sa statusom “odobren”. Ukupna vrijednost svih projekata je 16,7 mlrd. KM, od čega se 7,1 mlrd. KM odnosi na projekte čija je provedba u tijeku, 8,7 mlrd. KM na kandidirane projekte i 804,95 milijuna KM na odobrene projekte.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Brzi odgovor

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Kako najavih u pretprošloj kolumni, budite sigurni da će problemi poslije ovih izbora biti mnogo veći nego do sada. Već je vidljivo da sam prognozirao točno. Nažalost problemi u ovih 15. dana su mila majka za one koji će se događati u narednom periodu.

Odakle krenuti?

Oporba u RS, samo dva sata po završetku izbora, proglasila je pobjedu Jelene Trivić za mjesto predsjednice RS. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) je izašlo ususret oporbi i naložilo ponovno prebrojavanje glasova. Naravno, bio je to okidač za ostale.

Kao razlog za ponovno brojanje predsjednik SIP-a, Bošnjak Suad Arnautović, kazao je da od 106 biračkih mjesta u Doboju sa 61 mjesta (58,55 %) ne postoje vreće ni pečati od neiskorištenih glasačkih listića. Predsjednik tamošnje izborne komisije Nenad Paleksić kazao je kako je Arnautović iznio neistine, tj. da laže. „Prema evidenciji gradske izborne komisije, samo na 10 mjesta prozirne vreće su spakirane u vreće koje su obojene. Znači svi neiskorišteni glasački listići nalaze se u SIP-u, ne znam zašto iznosi neistine“.

Zbilja, zašto li?

Možda zato što su, prema navodima Dževada Galijaševića, Jeleni Trivić, Dodikovoj protukandidatkinji Amerikanci dali 19 milijuna dolara te je savjetovali da prva proglasi pobjedu? Zbilja, ima li predsjednik SIP-a Suad Arnautović neku zadaću za koju građani Drage Naše ne smiju znati? I onda, nakon donošenja odluke o ponovnom brojanju glasova, krenula je lavina.

Anis Krivić, Bošnjak, tvrdi da je krađa na izborima veća u Federaciji BiH nego u RS. „Zašto SIP traži ponovno prebrojavanje glasova za predsjednika RS kad je u Federaciji BiH dvostruko veći broj nevažećih listića“?, pita. Zatim i oporba u FBiH traži ponovno prebrojavanje glasova na svim razinama. Za koji dan svi će tražiti da se održe novi izbori!

Draga Naša dobila je kandidatski status! Uvjetni. Ovaj dar dobila je samo zbog Rusije, valjda je to jasno i zadnjoj budali. Izjava ministrice Bisere Turković, Bošnjakinje, „Ostvarili smo važan napredak“, da nije žalosna bila bi smiješna. Nakon te objave počele su priče koji su to uvjeti. Sejdo Komšić i bošnjački političari nikako ne žele reći Bošnjacima činjenicu da je uvjet svih uvjeta izmjena Izbornoga zakona. No, kad tad će to obični Bošnjaci-muslimani saznati.

Sejdo je tužio visokog predstavnika Christina Schmidta Ustavnom sudu, tražeći da sud poništi njegove odluke o izmjenama Izbornoga zakona donesene poslije završenih izbora. Jasno, odmah su se javili raznorazni stručnjaci, naravno Bošnjaci-muslimani, čitaj botovi, koji su pohvalili taj Sejdin potez. Ono što zaboravljaju, ne tako davno pozivali su se na bonnske ovlasti, te činjenicu da je visoki predstavnik neprikosnoveni tumač daytonskog sporazuma, dakle ima ovlasti nametnuti sve što Zapad želi.

Umirovljenici

koji, primjerice, žive u Federaciji BiH, a mirovinu primaju iz mirovinskog Zavoda Republike Srpske ranije su, kako bi osigurali redovito primanje mirovine, morali jednom godišnje dostavljati potvrdu o životu ovjerenu kod nadležnih službi. Isto pravilo vrijedilo je i za one koji žive u Republici Srpskoj, a mirovinu primaju iz Zavoda MIO Federacije BiH.

Međusobnim sporazumom između dvaju zavoda ta je obveza ukinuta te umirovljenici ne moraju brinuti kako zbog njezina nedostavljanja neće dobiti svoju mirovinu. Kada je u pitanju Zavod MIO Federacije BiH, pravilo o nedostavljanju potvrde o životu vrijedi i za korisnike iz Republike Hrvatske i Slovenije. Te obveze oslobođeno je 20.520 korisnika Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske s prebivalištem na području Srbije.

Kako su naveli iz Zavoda MIO Republike Srpske, navedenim korisnicima ukida se potreba dostavljanja potvrde

o životu do kraja tekuće godine, što je do sada bio uvjet za nastavak redovite isplate mirovina u sljedećoj godini. To je omogućeno zahvaljujući unaprjeđenju suradnje između Zavoda MIO Republike Srpske i Republičkog mirovinskog zavoda Srbije te stavljanjem u funkciju elektroničke razmjene podataka o činjenici nastupa smrti korisnika prava na mirovinu.

Time prestaje i dosadašnja praksa odlaska korisnika do jednog od pet nadležnih tijela za ovjeru potvrde o životu, što pojednostavljuje i olakšava obvezu korisnika po pita-

nju dokazivanja njihova statusa, navodi se u priopćenju.

Dakle, uz to što je tako olakšano umirovljenicima, spriječene su i mogućnosti malverzacija koje nisu rijetkost. Naime, nerijetko su se u zavodima za mirovinsko osiguranje, kako u BiH tako i u regiji, susretali sa slučajevima da obitelj, susjedi, prijatelji pokojnika ne prijave smrt te nastave primati mirovinu. U nekim slučajevima to je trajalo godinama. Umirovljenici koji mirovinu primaju iz BiH, a žive u inozemstvu (u nekoj od zemalja s kojima ne postoji elektronička razmje-

na podataka) i dalje su dužni jednom godišnje dostaviti ovjerenu potvrdu o životu.

Potvrdu ovjeravaju nositelj mirovinskog osiguranja u inozemstvu ili u BiH; u općini prebivališta korisnika mirovine; javni bilježnik; u diplomatskom predstavništvu BiH te u domu umirovljenika (ako je umirovljenik tamo smješten) ili bolnici (ako je tamo smješten).

Podsjetimo, prošle godine Zavod MIO je zbog nedostavljanja potvrde o životu privremeno obustavio isplatu 24.346 mirovina.

Na izjave Schmidta reagirala je Islamska zajednica BiH, poručujući kako „dijeli zabrinutost velikog broja svojih članova i pripadnika zbog njegovih posljednjih odluka (nametanje izmjena Izbornoga zakona, nap.a.) i izjava”. „Za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini kao vjersku zajednicu koja okuplja značajan broj građana Bosne i Hercegovine svako rješenje koje produbljuje podjele i segregaciju umjesto da promovira integraciju i jednaka prava svakog građanina na čitavom teritoriju države korak su u pogrešnom pravcu“, ističe Islamska zajednica. I poput svake „obraćene hulje“, nastavljaju s pričom kako „ne ulazeći u političke implikacije njegove odluke i procese koji se odvijaju, IZ smatra da je dužna upozoriti na pogrešan pravac u kojem se Bosna i Hercegovina pokušava usmjeriti“. Pa, ako ne žele ulaziti u političke implikacije, zašto uopće komentiraju političke odluke? Na temelju čega tvrde da Schmidtove odluke vode BiH u pogrešnom pravcu? Prije će biti kako misle da je taj pravac pogrešan jer sprječava majorizaciju nad Hrvatima, jer sprječava uspostavu islamske države Bosne i Hercegovine, samo to javno ne smiju kazati!?

Sve bošnjačke udruge i skoro svi Bošnjaci, traže zabranu prikazivanja �ilma „RS: Borba za slobodu“. Ako je �ilm laž, kako tvrde, doživjet će �ijasko, ili je opet došlo vrijeme spaljivanja vještica?

Damir Džeba, HDZ-ov zastupnik u Domu naroda, predlaže Schmidtu da zabrani politički rad Sejdi i da mu oduzme ovu „pobjedu“ na izborima. Obrazloženje nalazi u ovoj činjenici: „Taj čovjek sjedi na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH, prije izbora šalje poruke kojima krši Ustav BiH, a poslije izbora stravične poruke kojima derogira načelo BiH i u konačnici Ustav BiH.” „Od djelovanja visokih predstavnika do danas zabranjen je rad za oko 300 dužnosnika, pa zašto to ne bi moglo i u Sejdinu slučaju“?, pita se. „Pravni osnov“ za njegovu smjenu nalazi u odluci SIP Kosova kojim je „Građanskoj inicijativi Ujedinjena Zajednica – Arijana Hodžić“ oduzeta pobjeda na izborima na Kosovu prije dvije godine jer nije dobila bošnjačke glasove i samim tim ne može biti legitimna predstavnica tog naroda. Navodi i to da se institucije Kosova nalaze pod supervizijom Pravne misije EU (EULEX) te da je takvu odluku očito podržala EU. Kao pred ili poslije svakih izbora EUFOR održava vojne vježbe. Ovoga puta najavljena je vježba pod nazivom „Brzi odgovor 2022.“. Budući da su točno predvidjeli kada bi nesuglasice poslije ovih izbora mogle dostići usijanje (mora jednom nakon silnih ponovnih prebrojavanja glasova doći do objave rezultata i „rezultata“, kada će nastati najveći problemi) planirali su vježbu za period 17. listopada do 22. studenoga.

Poruka je više nego jasna domaćim političarima, ali i svim stanovnicima BiH, a prevedena na naša tri domaća jezika zapravo glasi – Međedi, jedni, svi vi domoroci, pamet u glavu jer ako uradite nešto što nam se ne sviđa (zapadnoj politici), udarit ćemo vas tako žestoko da vam više nikada neće pasti na pamet suprotstaviti se, nama bogovima.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 25VIJESTI IZ BiH
Ceste, elektrane, plinovodi - u 2023. kreću milijunski
Umirovljenici u BiH ne moraju više dostavljati potvrde da su živi

PROMJENE

Nacionalni plan za suzbijanje nasilja

Ambiciozni plan kojim se nastoji stati na kraj nasilju u obitelji i seksualnom nasilju u jednoj generaciji usmjeren je i na postizanje jednakosti među spolovima te važnost uključivanja muškaraca i dječaka u ovaj proces.

Federalna vlada predstavit će Nacionalni plan za suzbijanje nasilja prema ženama i djeci 2022-2032., a izradi plana doprinijele su preživjele žrtve, stručnjaci, ključne uslužne ustanove za pogođene te države i teritoriji U Austaliji svakih deset dana jedna žena premine od ruku bivšeg ili sadašnjeg partnera. Svaka treća žena iskusila je �izičko nasilje počevši od dobi od 15 godina, a svaka peta iskusila je seksualno nasilje. Federalna vlada izjavila je da je razina nasilja u Australiji „nacionalna sramota”, a direktorica Centra za prevenciju spolnog nasilja i nasilja u obitelji Kate Fitz-Gibbon opisala je rodno nasilje kao „nacionalnu krizu”.

„Ovaj svijet vodi. On postavlja ambicije za stvaranje cijelog sustava odgovora koji ne samo da podupire žrtve da prežive već i da uspiju unatoč iskustvu nasilja koje su proživjele”, rekla je dr. Fitz-Gibbon. „Žrtve koje su preživjele nasilje sudjelovale su u izradi nacionalnog plana. Ključno je da se obvežemo stručno vrednovati proživljena iskustva i nakon završetka ispunjavanja ovog plana.”

Plan uključuje:

- napredak u izjednačavanju prava spolova i suzbijanje drugih oblika diskriminacije;

- promjenu stavova kako bi se zaustavilo samo nasilje prije negoli se to počne ostvarivati i kroz nacionalni preventivni program;

- učinkovitu ranu intervenciju;

- izgradnja radne snage u sektoru na prvoj liniji suzbijanja nasilja i osiguranje potpore kojoj je moguće pristupiti svugdje;

- dostupnost prilagođene kulturno sigurne potpore;

- potrebu za uslugama usmjerenim prema osobama/pojedincima i bolju koordinaciju.

Provedba plana bit će predstavljana u dva petogodišnja akcijska plana. Federalna vlada također će nastaviti raditi na samostalnom nacionalnom planu usmjerenom na Aboridžine i stanovnike Otoka tjesnaca Torres.

U snažnoj izjavi preživjelih žrtava nasilja, u dokumentu na ukupno 144 stranice, mole ljude da ih ne posramljuju radi onoga što su im drugi napravili.

Također se navodi da su brojne preživjele žrtve nasilja ponovno izložene traumi kada pokušaju stupiti u kontakt sa sustavom koji bi ih trebao zaštititi, ali u tome ne uspije. Ministrica socijalnih usluga Amanda Rishworth rekla je da ovaj plan pruža jasnu okosnicu za iduće desetljeće.

„Ove promjene želimo uvesti sada kako bi iduća generacija žena i djece mogla živjeti u društvu bez nasilja”, izjavila je. „Potrebna nam je održiva i skupna akcija cijelog društva. Ovo uključuje pružanje bolje zaštite i zaštitu žrtava te pozivanje na odgovornost onih koji izaberu koristiti nasilje.”

Ministrica za pitanja žena Katy Gallagher izjavila je da je postizanje jednakosti među spolovima u srži vladinog plana. „Albaneseova vlada bavi se samom srži problema spolnog nasilja poduzimanjem akcije koja treba donijeti jednakost spolova i održati obećanje razvoja Nacionalne strategije za postizanje jednakosti spolova”, izjavila je.

Treća faza poreznih olakšica pojašnjena

Dok se laburisti pripremaju za predstavljanje svog federalnog proračuna u situaciji u kojoj je mnogo drugih zemalja u recesiji, mnoge građane zanimaju potencijalne promjene vezane za treću fazu poreznih olakšica unatoč tome što je premijer Anthony Albanese opetovano rekao kako ne planira izmjene plana koji je donijela prethodna vlada.

Državni rizničar Jim Chalmers rekao je prošlog tjedna kako se svijet priprema za još jednu globalnu recesiju te da se, iako proračun koji će biti donesen 25. listopada neće predviđati recesiju u Australiji, nacija neće izvući bez posljedica. Treća faza poreznih olakšica koja treba stupiti na snagu u srpnju 2024. dio je poreznog plana koji je donijela bivša Morrisonova vlada. Zakon koji se toga tiče donesen je 2019. uz potporu laburista unatoč određenim zabrinutostima i Albanese je na izbore 2022. izašao obećajući da neće biti promjena tog plana. No porezne olakšice svejedno bi mogle biti prilagođene.

Preko 7000 privatnih domova i poslovnih prostora na sjeveru Viktorije moglo bi uskoro biti poplavljeno u situaciji u kojoj se i dalje nastavljaju do sada neviđeni vremenski uvjeti u ovoj državi. Stanovnici Sheppartona i dalje su pogođeni poplavama, dok ostala područja počinju s čišćenjem nakon prošlotjednih do sada neviđenih poplava. Rijeka Goulburn mogla bi doseći do sada najviši vodostaj od 12.1 metra, čime bi potencijalno poplavama bilo ugroženo oko 7300 privatnih kuća i poslovnih prostora u Sheppartonu, Mooroopni i Kialli.

Povjerenik za upravljanje kriznim situacijama u Viktoriji Andrew Crisp rekao je kako su do sada primili 56 poziva za spašavanje u ovim područjima tijekom prošle nedjelje te da neke akcije spašavanja još nisu provedene. Meteorolog iz Ureda za meteorologiju Dean Narramore rekao je da će se na nekoliko brana očekivati do sada najviši zabilježeni vodostaj.

Nažalost za idućih nekoliko dana u prognozi su daljnje oborine s potencijalno 25 mm kiše po četvornom metru u već poplavama pogođenim područ-

FEDERALNI PRORAČUN

Chalmers je nekoliko puta ponovio da su se globalni gospodarski uvjeti promijenili, uključujući rastuću in�laciju i nekoliko povećanja kamatnih stopa nakon vrhunca pandemije COVID-19.

Kako je izgledao porezni plan Morrisonove vlade?

U prvoj fazi oni s niskim i srednjim primanjima dobili su porezne olakšice u vrijednosti do 1080 dolara godišnje za porezne obveznike koji zarađuju između 30.000 i 126.000 dolara.

U drugoj fazi podignut je porezni razred poreza od 32.5%

sa 37.001- 90.000 na 45.001120.000 dolara, a prag za poreznu stopu od 37% podignut je s 90.000 na 120.000 dolara. Prag za one s niskim primanjima također je pomaknut kako bi se uključilo one koji zarađuju manje od 45.000 dolara.

U trećoj fazi ukinuo bi se porezni razred od 37% te bi se porezna stopa od 32.5% smanjila na 30%. Također se planira povećati prag marginalne porezne stope od 45% tako da bi oni koji zarađuju između 45.000 i 200.000 spadali u porezni razred koji plaća porez od 30%. Ove promjene nastoje

smanjiti povećanje poreza uslijed povećanja prihoda a time pak prijeti povećanje prosječnih poreznih stopa.

Kako izgledaju trenutno važeći porezni razredi u Australiji?

Do 18.200 $ - nema obveze plaćanja poreza 18.201 - 45.000 $ - porezna stopa iznosi 19%

45.001 - 120.000 $ - porezna stopa iznosi 32.5%

120.001 - 180.000 - porezna stopa iznosi 37%

180.000 i više - porezna stopa iznosi 45%

Kako će izgledati porezni razredi sukladno fazi 3 poreznih olakšica?

Do 18.200 $ - nema obveze plaćanja poreza 18.201 - 45.000 $ - porezna stopa iznosi 19%

45.001 - 200.000 $ - porezna stopa iznosi 30%

200.000 $ na više - porezna stopa iznosi 45%

Prema procjenama, porezne olakšice će proračun stajati oko 143 milijarde dolara izgubljenog prihoda od poreza tijekom razdoblja od deset godina.

VIKTORIJA

uspostavljanju ove lokacije, a djelatnici koji su radili na održavanju karantene pružat će potporu onima kojima je ona hitno potrebna. Ova lokacija djelovat će kao centar, korisnicima će na raspolaganju stajati redovni transport autobusom do lokalne željezničke postaje i trgovačkog centra. Svaka soba pružena na korištenje onima kojima je potrebna sadržavat će potrebne

Opasnost od poplava ne jenjava

jima kao što su Echuca i Shepparton. Federalni ministar za upravljanje kriznim situacijama Murray Watt rekao je da se Viktorija suočava s „vrlo ozbiljnom situacijom”. „Prema izvješćima koje sam dobio čini se da bi oko 9000 kuća moglo biti pogođeno na sjeveru Viktorije, a potencijalno i do 34.000 kuća u Viktoriji moglo bi biti poplavljeno ili izolirano”, rekao je.

Hitne službe Viktorije izdale su preko 60 upozorenja na poplave diljem države, više od 100 pripadnika Australskih obrambenih snaga aktivirano je, a oko 120 škola i oko 100 centara za rano učenje zatvoreno je u ponedjeljak. Državna i federalna vlada opremila je za ponedjeljak Centar nacionalne

otpornosti u Micklehamu koji će pružati skrb za one kojima je potreban smještaj. Lokacija u Mickelhamu od utorka će osigurati 250 kreveta za one koji su u poplavama izgubili svoje domove. Građani će primiti hranu i ostalu potporu na spomenutoj lokaciji, ali i na daljinu. Lokacija u Michlehamu koja je u vlasništvu Commonwealtha koji ju je nedavno i izgradio donedavno je bila korištena kao lokacija za karantenu koja je nedavno zatvorena što je omogućilo da ponovno otvori vrata žrtvama poplava.

Centar za upravljanje hitnim situacijama u Viktoriji zajedno s hitnim službama Viktorije te organizacijom COVID-19 karantena u Viktoriji surađuje na

kozmetičke potrepštine, a korisnici će dobiti i tri obroka na dan. Lokalne dobrotvorne organizacije osigurat će stvari koje su obitelji možda morale ostaviti u svojim poplavljenim kućama, kao što je odjeća. Federalna vlada osigurala je i isplate za pomoć stradalima u 44 pogođena područja u Viktoriji, Novom Južnom Walesu i Tasmaniji.

Jednokratna vladina pomoć stradalima u poplavama dostupna je i za područja Campaspe, Greater Shepparton, Maribyrnong, Mitchell i Strathbogie. Vlada će isplatiti 1000 dolara po odrasloj osobi i 400 po djetetu kao priznanje znatnog gubitka osobama u spomenutim područjima koja su pogođena poplavama.

Krađa podataka 2.2 milijuna klijenata

Milijuni kupaca internetske trgovine u vlasništvu Woolworthsa potreseni su informacijom da su krađom podataka ukradena i njihova imena, e-mail adrese i telefonski brojevi. MyDeal, dio Woolworth Grupe, potvrdio je „kompromitirane korisničke podatke” koji su korišteni kako bi otkrili po-

WOOLWORTHOV MYDEAL

datke o kupcima. Ovim kršenjem sigurnosti podataka pogođeno je oko 2,2 milijuna građana.

Glasnogovornik Woolworthove operacije MyDeal stupio je u kontakt s pogođenim klijentima te ih je uvjerio da podaci o plaćanju te brojevi vozačkih dozvola ili lozinke nisu ukradeni.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.26 AUSTRALSKE VIJESTI VJESNIK Hrvatski The Croatian Herald TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

Evo sad 'pevača' s metrom u ruci da malo 'meri' oko vukovarskih ada

Večernjak piše: “Presuda koja vrijeđa vladavinu prava, žene, branitelje i zdrav razum…”. Vrhunski pravni umovi Lijepe njihove su se uskomešali k’o kokoši kad im lija dođe u posjetu.

U odvjetništvu sam relativno malo vremena, nekih pedesetak godina. Što su otegotne i olakotne okolnosti znaju i studenti na pravnom faksu. Danas to objašnjavati ljevičarskoj medijskoj falangi u našem “liberalno-lijevom” prostoru čista je utopija. Nobilo je napokon na pravoj strani kad kaže: “Otegotne i olakšavajuće okolnosti uvijek su vezane uz osobu, a ne uz djelo”. Ali kad se dogodi slučaj da je olakšavajuća okolnost “sudjelovanje u Domovinskom ratu”, e onda tlak našoj jugo-nostalgičarskoj ljevici skače u nebo. Nemaju hrabrosti promrmljati (makar i sebi u bradu) da je sudjelovanje u Domovinskom ratu “otežavajuća okolnost”, ali zato kmeče kako nikako ne može biti “olakšavajuća”. No, ima vremena, treba samo biti strpljiv. Zna li lijeva falanga što su otegotne, a što olakotne okolnosti?

Lik je osuđen zbog silovanja. Visoki kazneni sud mu je smanjio kaznu za šest mjeseci jer je sudjelovao, ili kako oni kažu “učestvovao”, u Domovinskom ratu. I lijeva Večernjakova ikona odmah se “uvrijedila” kao “suvlasnica” vladavine prava. Uvrijedili su se i neki branitelji k’o Fred Matić, legendarni dragovoljac, za kojeg neki tvrde da je mobiliziran. Svi oni zaboravljaju da je svojedobno Ivi Sanaderu u slučaju “INA-MOL” zbog slike u dresu “Art garde” Vrhovni sud Hrvatske smanjio kaznu za godinu i pol. Tada se liberalni i crveni “gardisti” nisu javljali i sve je prošlo ispod radara.

Prof. Sanja Barić smatra: “Riječ je o diskriminaciji svih građana koji nemaju status branitelja za potrebe kaznenih postupaka”. Sanja umuje tipičnom ljevičarskom logikom. Po njoj valjda olakšavajućih i otežavajućih okolnosti kod izvršenja kaznenih djela ne bi uopće smjelo biti jer svaka unosi neku diskriminaciju svih ostalih u odnosu na takvu osobu. Kako su tek diskriminirani oni koji su silovali u istočnoj Slavoniji, a danas slobodni šetaju Vukovarom? Ako bi, apstraktno govoreći, jednog lijepog dana sjeli na optuženičku klupu, po Sanji Barić bi oni također bili diskriminirani. Pogodite zašto ako imate i malo imaginacije.

Stigao nam ‘pevač iz Chicaga’ Engleska je u znaku obljetnice velikog državnika Winstona Churchilla koji je za vrijeme rata obećao Englezima krv, znoj i suze, a sam se skromno i samozatajno zadovoljio viskijem i cigarama. Nešto k’o naš drug Tito…

Na dan obilježavanja smrti našeg heroja Blage Zadre u Vukovar stiže Por�irije, možda s njime stigne i nešto niških specijalaca te ostala popadija. Naravno da “pevač iz Chicaga” s popadijom stiže “slučajno” baš na dan kad je poginuo vukovarski heroj Zadro.

Kaže narod: “Kad slučaj hoće i mrtvac prdne”. Televizija N1 je vijest o obilježavanju smrti Blage Zadre popratila s dvije rečenice, ali je zato obilan prilog i izjave uzela i od Por�irija i od oduševljenih vjernika koji su stajali ispred obnovljene crkve. Pozvan je i naš predsjednik države koji misli “da je to malo nezgodno u ovom trenutku”. Tada nisu beknuli ni predsjednik ni premijer PP (pevač Por�irije) je odlikovao Voju Šešelja pa valjda zbog toga Milanović misli kako “ti odnosi ne mogu biti normalni”. Kad se prota proslavio pevajući u Chicagu četničkom koljaču popu Đuiću, pa nakon toga započeo s “velikosrpskim” seminarima u Zagrebu na kojima se okupljala jugo-nostalgičarska elita s orjunaškim predznakom, to je bilo baš zgodno, pa su i Milanović i Plenković, u ime naše poltronske tradicije, tada složno čkomili. Kad je “pevač” nedavno “božjom providnošću” zatrubio kako su se u prošlosti granice mijenjale i “da će da se menjaju i u buduće”, opet je zavladala famozna hrvatska šutnja. Ni predsjednik ni premijer nisu ni beknuli.

presuda, onda ću povjerovati da naši ljevičari nisu golubovi. Do tada kljucajte po asfaltu. Eto, tako vam je to drage naše ljevičarke kao Sanja Sarnavka, Anka Taritaš-Mrak, Katarina Peović… Direktor Lisinskog bio je osobno na Placidovom koncertu 31. kolovoza ove godine u Cankarjevom domu u Ljubljani. Dvorana je bila rasprodana, a publika je na nogama dugotrajnim ovacijama pozdravljala tog navodnog “seksualnog zlostavljača”. Pupovčev podupiratelj ima zanimljive ideje

Gledam na fejsu sliku još jednog, ali za ljevičare “političkog zlostavljača” – Trumpa. Objesio pinklec na leđa pa kaže: “Jebeš Ameriku. Odoh ja u Bosnu, tamo biraju odmah tri predsjednika”.

A evo i jedan šovinistički: “Kažu da žene žive duže jer Bog želi da im nadoknadi vrijeme koje su potrošile parkirajući aute”. Moja žena na to samo doda da je Kipling rekao: “Pakost (muškaraca) proizlazi iz saznanja o vlastitoj inferiornosti”.

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

Na svim nadgrobnim spomenicima

Vjerojatno zato što nisu bili branitelji nego agresori. Jadni ljudi. Svaki nazovi “razlog” koji se može iskoristiti protiv onih koji su s puškom u ruci stvorili “Tuđmanovu državu” odmah ljevičari i jugo-nostalgičari prošire k’o šumski požar. Koriste se i davno ofucani pravosudni vicevi. Čovjek ubio oca i majku pa traži blažu kaznu jer je ostao bez roditelja. Vic je to s dugačkom bradom. Možda sam subjektivan, ne znam. U svakom slučaju držat ću se one stare ličke: “Nitko meni ne može reći ono što ja njemu mogu prešutjeti”.

l Spomenici i obnove spomenika

Pozlaćeni natpisi

Na svim nadgrobnim spomenicima

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

I evo sad “pevača” s metrom u ruci da malo “meri” oko vukovarskih ada. Naš Predsjednik, onako �in i suzdržan, skoro pastoralno ponizan, ni od koga nagovaran ni prisiljavan, širokog srca i čiste duše, javno priznaje: “Nikad Srbe ne bih zvao četnicima”. Očito je da im ne želi laskati. Naime, četništvo je u Srbiji javno, sudski rehabilitirano, a čika Draža ima ulicu u Kragujevcu, čika Voja Šešelj je osnovao četničku stranku, čiji član je jedno vrijeme bio i Aleksandar Vučić. Predsjednica srpske vlade čeka da joj narastu brkovi i brada pa da se i ona učlani, a naš Zoki nikada ne bi četnike nazvao četnicima. Dobro, naši Hrvateki imaju sveti cilj da Srbija što prije uđe u EU pa da nas onda komšije bez viza i putovnica jednostavno bez buke i galame opet okupiraju. Još ako iskemijaju ulazak u EU i Republike Srpske s Miloradom Dodikom, bit će puna šaka (četničke) brade. Sve ovo djeluje pomalo ludo i apstraktno, ali protiv naivnosti, osobito one političke, još nije pronađen lijek.

tra!”. Tomislav Krasnec iz Večernjaka je pomalo sjetan: “Komisija izbjegava priznati da Srbija ‘nazaduje”. Napredna stranka na vlasti, a oni nazaduju!? Samo neka uđu što prije. Kad počnu širiti četničku promidžbu diljem EU (osobito “sveštena lica”), “Komisija” će brzo progledati, ali bit će kasno. Slučaj Placida Dominga No, hajmo se malo odmaknuti od Srbije, EU ljubimice. Na fejsu dijele stare mudrosti. Pitanje za brucoše na veterinarskom faksu: “Nakon što se rode, koliko trebaju da otvore oči?”. Krava – odmah, koza – nakon dva dana, mačka – nakon šest dana, pas nakon deset dana, čovjek – nakon svadbe, a Hrvateki – pedeset do stotinjak godina. Ima li gorih od nas? Ima! Naši hrvatski ljevičari. Oni neće nikada progledati. Neki mi je dan moj frend Luka Zaradić poslao na zid jednu moju staru “mudrost” o našim ljevičarima pa ju ponavljam: “Ljevičare možemo usporediti s golubovima. Ima ih jako puno, ne služe ničemu, a na kraju sve zaseru!”.

Da to nije samo desničarska �loskula dokaz je i slučaj Placida Domiga, pjevača kojeg ne treba predstavljati. On treba 12. studenog 2022. nastupiti u dvorani “Vatroslav Lisinski” s Verdijevim “Requiem”. “Društveno-politička aktivistica” i naša lijeva golubica Sanja Sarnavka je zgrožena i zaprepaštena te poručuje: “Društvo kao da je eutanazirano, nitko ni na što ne reagira, najviše je komentara na Facebooku”. Na što “društvo” ne “reagira”?

JOHN STONEMART MEMORIALS

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

Dođu tako godine, kad što god popiješ od lijekova, nisi pogriješio…

Savjet godine dala je Macy Gray, popularna pjevačica: “Pjevajte, plešite, vrištite, nitko ne zna što donosi su-

Ne postoji ni u Španjolskoj ni u svijetu nikakva pravomoćna ili nepravomoćna presuda za “neprimjereno” ponašanje Dominga prema ženama. Sanja misli da je pravno relevantna činjenica što je Dominga više od dvadeset žena prijavilo za seksualno uznemiravanje koje se dogodilo pred trideset i više godina. Sve velike i dominantne svjetske velesile k’o što su SAD, Britanija, Francuska, pa onda i Hrvatska, u svojim ustavnim i kaznenim zakonodavstvima poštuju osnovno načelo: kriv je onaj kome se drugostupanjskom presudom dokaže krivnja. I točka. Kad protiv velikog umjetnika osvane prva pravomoćna

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807

Dejana Jovića znamo svi i o njemu sam često pisao. Pupovčev podupiratelj, bivši predsjednikov savjetnik, predavač na Vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman… Ja ga doživljavam kao uspješnog srpskog lobistu. Ima zanimljive ideje. Evo jedne. Hrvatskoj tobože nije u interesu otežavati pregovore Srbije za ulazak u EU jer bi to odgovaralo onim snagama u Srbiji koje ne žele u EU, a to bi bilo “kontra hrvatskih interesa…”. Pila naopako. U toj svojoj političkoj musaki Dejan nam u nastavku otkriva dugo skrivenu “tajnu”: “Hrvatska je u javnom mnijenju Srbije veoma nepopularna zemlja. Ona je na popisu percipiranih neprijatelja Srbije na prvom mjestu, čak ispred Albanije…”, itd. Baš sam time iznenađen i uvrijeđen. Pometemo ih i “treću armiju Evrope” u četiri dana pa smo, naravno, kod njih “nepopularni”. Prosto ne mogu da verujem! Uvjereni su da ne može biti hrvatske države koja nije ustaška. Hrvoje Znate li kada je Tomić zapeo na granici?

Nedavno se u voljenu susjednu državu uputio i Ante Tomić s društvom. Na granici je nešto zapelo jer eto stiglo društvo iz “ustaške države” koja je nepopularna pa su se mrki policajci uplašili da ustaše opet kidišu. Sve je došlo čak do smirenog i uravnoteženog Aleksandra Vulina koji je navodno naredio puštanje “naših” s obrazloženjem: “Pa to je moj omiljeni hrvatski pisac”. Tu treba odmah ispraviti sintaksu. Vulinu je Ante omiljeni pisac iz Hrvatske, a ne “hrvatski pisac”. Uglavnom, hrvatski jugo-nostalgičari su prirodna konstanta, kao poplave, suše,

požari… Posebno mrze “oluje”, a na svaki “bljesak” im se diže tlak. Da bi se relaksirali, svako malo evo njih u Beogradu po “inspiraciju”. Tomić, Rudanica, Jergović, Dežulović, sve časni stari obožavatelji Miljenka Smoje… Ličani kažu “Svaka ovca svom stadu hita”, a naših ovaca je sve više i više. No, imamo mi i ozbiljnijih problema od naših “političkih turista” još uvijek opčinjenih bivšom “prestolnicom”. Na primjer kako preživjeti nadolazeću zimu? Ukrajina i posljedice rata sve su nam bliže i teže. Optimisti misle da ih Putinov udar na Ukrajinu podsjeća na Martićev napad na Zagreb. To su pravi optimisti. Volio bih da su u pravu. Tješe nas iz HNB-a da bi bilo još puno gore da se nismo na vrijeme krenuli pripremati za uvođenje eura. Ja pak mislim da ga uvodimo u najgore moguće vrijeme. In�lacija raste k’o gljive poslije kiše, zbog toga plaće i prihodi objektivno gube na vrijednosti, korupcionaške i kriminalne afere koje nas zapljuskuju gotovo svaki dan ostaju desecima godina bez pravosudnog epiloga, ukradeni novac uglavnom nitko ne vrati. Sve u svemu – stanje je optimistično… Ali ima i dobrih stvari. Konačno smo se u centru Zagreba oslobodili onih odvratnih kanti za smeće pa sad kupujemo lijepe male plave vrećice za miješani otpad koje, za divno čudo, Čistoća uredno odvozi svaku večer. Međutim, otpad u novim dijelovima grada i kontejneri za plastiku i papir u centru i dalje strše dupkom puni, a mjesta za odlaganje bio-otpada su rijetka i tajnovita poput uspješnosti naše gradske vlasti. Lutkarska duboka država Na proslavi u HNK, dobitnik nagrade u kategoriji lutkarskih predstava skromno je izjavio: “Nisam ja toliko zaslužan. Zaslužne su moje lutke!”. Prevedeno: svi smo mi lutke i za to smo svi jako zaslužni…. Lutkarska duboka država.

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

Prvi put sam to shvatio kad su našim osumnjičenim braniteljima zajamčili u Haagu doživotno pravedno suđenje. Da se od nas očekuje da i nadalje budemo lutke dokaz je članak Viktora Ivančića u Pupijevim Novostima. Citiram: “Srpska pravoslavna crkva možda je i mogla na svoj tron postaviti pogodniju ličnost od Por�irija, ali ne i pogodniju dvoličnost od njegove… Poput Katoličke crkve u Hrvatskoj, SPC je leglo nacionalističkog zla…”. Netko bi rekao da je Viktor jugoslavenčina koja je izvukla mač iz korica te ognjem i mačem nasrće na Katoličku crkvu u Hrvata. Ali, drugovi, on je zapravo demaskirao SPC i Por�irija te ga proglasio dvoličnim. Naše medijske lutkice će se graciozno nakloniti Viktoru sve dok on s njih obriše prašinu i posloži ih u ladicu do slijedeće predstave. Nekog ekshumiranog pobunjenika iz Domovinskog rata kao žrtvu rata prepoznala je rodbina po susjedovom zlatnom satu.

JOHN STONEMART MEMORIALS

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

SPRINGVALE:

ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 27KOMENTAR TJEDNA
l
1 QUEENS AVE 9540 8807 NUNAWADING: 356 WHITEHORSE RD 9890 1118
“Bit
l
l
Nekog ekshumiranog pobunjenika iz Domovinskog rata kao žrtvu rata prepoznala je rodbina po susjedovom zlatnom satu Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)
28 MOZAIK HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. KRIŽALJKE RJEŠENJA KRIŽALJKE:AKO STE VIDJELI NEŠTO RECITE NEŠTO! SUDOKU KAKO SE IGRA SUDOKUPotrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.
MALA KRIŽALJKA

SAVJET STRUČNJAKA

Koje maslinovo ulje ide uz ribu, a koje uz meso i trebate li ga uopće koristiti za kuhanje?

U pripremi, spravljanju i začinjavanju jela važno je koristiti ekstra djevičanska maslinova ulja koja sadrže istinsku kvalitetu soka – ulja zdrave masline, prerađene i skladištene prema pravilima struke

Uz koje jelo trebate poslužiti bjelicu, a kojem će odgovarati herbalnost buže? Koje koristiti za odrezak s roštilja, a koje za ribu? Što je to gastronomsko maslinovo ulje? One male bočice od dva i pol decilitra iz kojih ulje izlazi kao na kapaljku?

U restoranima će vam na stol često donijeti takva, često s potpisom uglednih maslinara, ali na žalost ne baš uvijek ispravna, jer su možda odstajala u uvjetima koja ne zaslužuju. I često su to blendovi, mješavine sorata koje mirišu dobro kad su tek otvorene, ali brzo gube arome.

U pripremi, spravljanju i začinjavanju jela važno je koristiti ekstra djevičanska maslinova ulja koja sadrže istinsku kvalitetu soka – ulja zdrave masline, prerađene i skladištene prema pravilima struke. To su obično monosortna ulja, dakle ona dobivena od jedne sorte maslina. Samo takva ulja imaju svoju jedinstvenu karakteristiku i postojanost mirisa i okusa, dodatno obilježene klimom i područjem uzgoja. Hrvatska, zbog svojega jedinstvenog terroira, može se pohvaliti s dva tipa ulja: sjevernim, istarskim, i južnim, dalmatinskim. Istarsko je jačih i čvršćih aroma, gorče i pikantnije. Dalmatinsko je mirisnije, voćnije i blaže. U mesu, siru i čokoladi Maslinovo ulje neizostavan je dodatak jelima mediteranske kuhinje. Koristi se za marinade, namaze, salate, uz ribu i meso, pa i za deserte. Ono dobiveno od zrelih maslina nešto je tamnije, zlatnije od onoga dobivenog od manje zrelih, ranije ubranih zelenih maslina.

Razlikujemo ekstra djevičansko maslinovo ulje koje je nešto pikantnijeg i speci�ičnog okusa i mirisa, djevičansko koje je nešto kiselije, i maslinovo ulje koje se dobiva miješanjem ra�iniranog i ekstra djevičanskoga maslinovog ulja. Potonje nije gastronomski važno ulje, iako se baš takva često nalaze u našim kuhinjama.

U maslinama i maslinovom ulju najviše ćete uživati kombinirate li ih s drugim svježim namirnicama. Na taj

ćete način svako jelo učiniti još malo posebnijim i dati mu upravo onu završnu notu okusa koja nedostaje.

Same masline jako se dobro slažu s piletinom, ribom, pristaju umacima i salatama. Vole se s vinima, posebice bijelim i zrelijim, a od njih možete napraviti i tapenadu, sjajan namaz kojemu po želji možete dodati kapare, inćune i maslinovo ulje. Volimo ih u kruhu i pogačama, ili jednostavno marinirane u ulju, češnjaku i sa začinima. Liker od crnih maslina također se ubraja među ugodna gastronomska iznenađenja kojima se, kad ih kušamo, rado vraćamo. Raznolika je primjena masline, a samim time i ulja.

Maslinovo ulje odličan je začin za različite vrste salata, posebice one morske poput salate od hobotnice, liganja ili tune i domaćeg povrća. Izvrsno se slaže s gotovo svim vrstama sira koje je dovoljno tek pokapati s nekoliko kapi domaćega maslinova ulja. Također ga možete kombinirati i u toplim jelima. Rižoto ili tjestenina na mediteranski svakako će dobiti jednu novu dimenziju zalijete li ih dobrom dozom kvalitetnoga ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Ono je odličan dodatak i desertima. Posebice se dobro slaže s tortama i kolačima na bazi čokolade, ali i svježim voćnim slasticama.

Kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje vrlo lako može postati baza naj�inijim jelima ili ih upotpuniti do savršenstva. Upravo zato birajte kvalitetna ulja domaće proizvodnje i provjerenih proizvođača.

Kvalitetno maslinovo ulje odlično se slaže sa zelenim lisnatim povrćem, primjerice s kuhanom blitvom, raštikom i keljom. Maslinovo ulje može imati različita lica, pa se tako u salatama preferira okus ulja koji podsjeća na jabuku, badem i list rajčice, dok mesu s roštilja (svinjetina i odležana junetina), pa i gorkom povrću poput radiča i češnjaka, bolje pristaje ulje gorkog, pikantnog i paprenog okusa.

Visoke temperature

Zbog razlika u vrsti tla, klime, sorte, stupnju zrelosti ploda i načinu procesiranja, maslinovo ulje značajno varira u svojim karakteristikama. Ono može imati voćni

okus ili miris i okus svježe pokošene trave i sijena. Zbog svojih se karakteristika maslinovo ulje odlično slaže s kiselim okusima poput octa, limuna ili rajčice.

Osim što se maslinovo ulje koristi u kuhanju, ono je neizostavni dio različitih marinada, umaka za tjesteninu te se koristi za čuvanje ribe, sireva i povrća, a može se upotrijebiti i u pripremi deserata. U kombiniranju maslinovog ulja i različite hrane zaista nema ograničenja.

I još nešto. Protivno raširenom uvjerenju da se na maslinovom ulju ne bi trebalo kuhati na visokim temperaturama, uspoređivanjem svježeg maslinovog ulja i onog grijanog tri sata na 200 stupnjeva Celzijusa nisu utvrđene nikakve promjene u osnovnoj strukturi niti u njegovoj djelotvornosti u organizmu. Potvrđeno je da se ni nakon deset prženja ništa zamjetno u njemu ne mijenja. Za razliku od drugih masnoća, maslinovo ulje pri termičkoj obradi namirnicene ulazi u nju.

Jedno ipak treba imati na umu: pri kuhanju treba koristiti samo kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje, jer jedino će ono obogatiti vaš gastronomski doživljaj.

Carpaccio

Jelo, najčešće predjelo, od sirovih mariniranih komada mesa, ribe ili povrća, traži završni dodir masnoće ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje mu daje dodatnu slast.

Herbalnost i aromatičnost ulja sorte buža pojačat će svježinu glavne namirnice (dobar primjer: vrhunsko ulje sorte buža ženska vodnjanska Stancije St. Antonio).

Mediteranske tjestenine

- da bismo ublažili prirodnu kiselost rajčice, idealno ih je obilato zaliti crnicom, črnicom ili karbonacom (npr. Belića ili Černeke).

Meso s roštilja

Bilo da je riječ o svinjetini ili pak o steaku odležane junetine, nikad nećete pogriješiti s istarskom bjelicom, ili dalmatinskom lastovkom. Dobar je izbor i frantoio, npr. Ipša.

Spomenute sorte izrazito su zeleno-voćne u balansu s istaknutim, ali opet ne prenaglašenim gorčinama i pikantnosti koje savršeno nadopunjuju slatkoću i slanost sočnih, slabije ili srednje pečenih steakova.

Riba s gradela

Zbog svoje nježne strukture mesa te blagih okusa, plemenitoj ribi ne treba puno. Levantinka, ili šoltanka, kako joj Šoltani vole tepati, savršeno se sljubljuje s �iletima bijele ribe, dajući joj završni plašt pun mirisa i okusa.

Dobar je izbor upravo maslinovo ulje Udruge “Zlatna Šoltanka”, koje godinama i na domaćim i na svjetskim maslinarskim manifestacijama osvaja najviša priznanja.

Slastice

OVAN

Mujo čuvao stado ovaca na livadi, pa ponio i novine. Sjeo na panj i čitao, čitao, ali mu se pridrijemalo, pa počeo klimati glavom gore dolje.

ODJEĆA

Bilo da se radi o istarskim fužima, pljukancima, domaćim širokim rezancima ili njokima na temu šuga od pomidora - sa školjkama, škampima, kokoši ili divljači

Mnogima i danas neobično, no mnoge su slastice zanimljivije kad im se doda maslinovo ulje.

Desertima s tamnom čokoladom, čokoladnim tortama s orašastim plodovima, suhim voćem, pa i s limunom, pikantno i gorče ulje kao što bjelica ili lastovka donijet će novu dimenziju. Viška i rapska torta odlično idu s dodatkom par crtica maslinovog ulja dalmatinske sorte oblica.

Ovan predvodnik pomislio da ga to njegov pastir zove na dvoboj, zaleti se i tresne Muju posred čela.

Kad je kasnije došao sebi, Mujo viknu:

- “Ma da mi je znati samo ko’ mi ubi ovna, ...”

ČAROBNJAK

Mujo će Fati:

- “Ako kažem da ću sa zadovoljstvom oduzeti ti nevinost, ti bi rekla da sam prostak!”

- “Ne, rekla bih da si čarobnjak!”

Razgovaraju zaručnica, ljubavnica i domaćica o seksu, pa se dogovore da obuku crnu kožnu seksi odjeću te tako iznenade svaka svog partnera, a kada se sastanu ponovo reći će kako je bilo. Nakon nekoliko dana sastanu se ponovo. Zaručnica:

- “Joj kad me je vidio rekao je ženim te odmah i navalio.”

Ljubavnica:

- “Otišla sam u kancelariju, razgrnula mantil i kad me je vidio, prestao je raditi i navalio.”

Domaćica (25 godina u braku):

- “Ja obukla sve crno seksi, stojim kraj vrata, a muž otvori vrata, gleda i reče: “Batmane, šta je za večeru?”.”

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 29MOZAIK
Šale

Tjedni horoskop

Pred vama su dani bogati ljubavnim iskustvima koje će za vas biti ugodna. Oni koji su još sami neka se svakako dotjeraju i izađu među ljude jer su šanse da nađu i dožive ljubav zaista povećane. Oni u vezama uživat će u sitnicama. Slušajte druge više nego sami sebe. U ovom trenutku to je tako. Ljudi oko vas i oni s kojim poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari.

Sretni brojevi: 5, 11, 21, 23, 33, 44

Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno energije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im u emotivnom smislu nedostaje. U tome će i uspjeti. Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlastite sobe. Neki će ove utjecaje iskoristiti za prave kućne radove, pa će im završi radno vrijeme poći s posla kući gdje će se pretvarati u prave majstore.

Sretni brojevi: 8, 12, 15, 23, 34, 45

Iako će vas idući dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe, vi sami bit ćete podložni neprimjerenim reagiranjima, te stoga i eliminiranju mogućih zbližavanja. Uz dozu samokontrole sve će ispasti bolje. Potrudite se. Neki će biti iznenađeni važnošću posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom sasvim dorasli.

Sretni brojevi: 9, 11, 19, 23, 29, 32

Škorpion

Napokon ćete se osjećati sigurnije u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami plijenit će pažnju drugih svojom vedrinom. Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči biti uprte u vas i od vas će se očekivati. Neki će povući poteze koji će imati utjecaja na sve s kojim rade

Sretni brojevi: 10, 12, 20, 23, 24, 34

Mnogi će uživati kako odavna nisu. Prilike za zbližavanja bit će gotovo svakodnevne. Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Oni vas čekaju. Već vezani će osjetiti kako se njihov odnos razvija u pravcu u kojem i treba. Bit će im drago. Sve ćete se više zanimati za nove sustave koji bi mogli poboljšati rezultate onog što radite. Borit ćete se za podršku drugih da ih provedete u djeloe.

Sretni brojevi: 9, 14, 19, 21, 25, 33

Premda ćete objektivno imati dobar vjetar u leđa u ljubavi, svako malo činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se. Moguće je nešto prelijepo. Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će veliku priliku u svom radu. Neki će se zbog toga zaletjeti i početi graditi kule u zraku.

Sretni brojevi: 9, 17, 27, 32, 37, 43

Rak Jarac

Nikako da dosegnete ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Razlučite što je što, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da pokažete što osjećate. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlostit. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put.

Sretni brojevi: 10, 12, 20, 23, 32, 37

Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život bit će uglavnom zanemariv, kao da će vas ljubav mimoilaziti. Premda će vam se u jedan čas činiti da je moguće baš sve, već idući tren uvidjet ćete da nije moguće ništa. OVjerojatan je krupniji materijalni dobitak koji će vas osnažiti i potaći da još predanije radite. Cijenite svačiji trud, ali ono što se ovaj put postiglo smatrat ćete prije svega svojom zaslugom.

Sretni brojevi: 6, 9, 15, 26, 32 34

OBITELJ

Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Također je potrebno primijeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne treba. Budite suzdržani. Neki poslovi dolaze svom kraju. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza. Bit će i onih koji će silom prilika otići na godišnji odmor.

Sretni brojevi: 10, 19, 21, 27, 37, 43

Bit ćete pozivani na putovanja ili na društvena okupljanja van mjesta boravka, a baš tako biste mogli sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i zadovoljni. Privilegije kojim ste se nadali bit će tu, ali vi sami nećete biti sigurni kako ih iskoristiti. Više će to izgledati kao da vam se nešto nudi jer je to nečija dužnost ili jer su takva pravila.

Sretni brojevi: 1, 7, 21, 24, 31, 33

Ribe

U ljubavi će vas većinom pratiti sreća. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Objektivno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate. Poslove ćete obavljati s lakoćom, a vaše samopouzdanje će porasti. Mnogi će ovih dana imati prilike više pokazati i dokazati svoje radne sposobnosti.

Sretni brojevi: 8, 16, 21, 26, 36, 43

Bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu s prijedlozima punim aktivnosti i dinamike. Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav, pa nećete biti ugodni kolegama. Pokušajte na sve gledati mirnije i ne skačite na svaki postavljeni izazov.

Sretni brojevi: 4, 9, 14, 23, 24, 36

Skladni odnosi temelj su kvalitetnog života

Da su skladni obiteljski odnosi temelj kvalitetnog života, svi znamo, no ipak se prema bližnjima često ponašamo grubo, vrijeđamo ih i više puta ne biramo riječi. Savršene obitelji ne postoje – svađe, ljutnja i nerazumijevanje sastavni su dio svakog odnosa. No pitanje je kako rješavamo takve situacije. Zdrava i zrela osoba preuzima odgovornost za svoje ponašanje i osjećaje te zna komunicirati.

Stručnjaci kažu kako mnogi problemi u obitelji nastaju upravo zbog loše komunikacije.

Istraživanja pokazuju kako tijekom dana na različite oblike komunikacije potrošimo i više od 70 posto svog vremena. Tijekom tog vremena komuniciramo s više ili manje uspjeha. Ponekad nam ide sve glatko i od ruke te osjećamo da nas drugi razumiju, ali ponekad dođe do svađa i nesuglasica. Tada mislimo kako smo mi ti koji znaju uspješno komunicirati, a problem je u drugoj strani koja nas ne razumije. No do nesporazuma, nesuglasica i svađa dolazi zbog nekvalitetne komunikacije. Komunikolozi navode da se, kada dođe do nesporazuma, uvijek moramo zapitati je li naš sugovornik uistinu razumio što smo željeli reći ili mi nismo dobro objasnili što smo htjeli reći.

Uspješna komunikacija je ona kada ne izgovaramo samo riječi nego i sudjelujemo u osjećajima drugih, slušamo ih i adekvatno reagiramo – kada se znamo ‘spustiti’ na razinu druge osobe te koristimo svoje osjećaje kako bismo se bolje povezali s drugima. Skladni obiteljski odnosi temelj su kvalitetnog života. Osjećaji unutar obitelji mogu biti pozitivni ili negativni, no stručnjaci kažu kako je ravnodušnost nešto najgore što se može dogoditi u obiteljskim odnosima. Kako bi se održala dobra razina komunikacije i zdrava interakcija, treba znati prihvatiti i kon�likt te popratne osjećaje, poput boli, bijesa, tuge i ljutnje. Osobe koje se osjećaju voljeno i onda kada pogriješe i pokažu svoje slabosti osjećat će sigurnost u svojoj obitelji.

Neprilagođeno ponašanje upućuje na unutarnje probleme koji su vezani uz osjećajni život. Često su takva djeca i odrasle osobe nepokorni, neposlušni i nerijetko ih nazivamo zločestima, no u dubini oni su nesretni jer se osjećaju odbačeno i neshvaćeno.

Ako je došlo do svađe u obitelji (s djecom, partnerom ili nekim drugom članom) i pojavila se ljutnja,

treba se zapitati zašto se ta osoba ljuti i pokušati saznati razlog. Nije lako, ali to je ispravan put koji vodi razumijevanju i obitelj čini sigurnim utočištem u kojem žive sretni, zadovoljni i odgovorni ljudi. Što (ne)reći?

Kad nekomu ukazujete na pogreške, započinjete li izjavu rečenicama ‘Učinio si…’ ili ‘Uvijek si takav…’? To je loš način komuniciranja. Trebate koristiti optužujuće izjave i poruke te se služiti zamjenicama ‘Ja…, ‘Čini mi se…’, ‘Istinski mi je žao…’ Evo još nekoliko primjera kako loše izraze zamijeniti onima dobrima:

ETIKETIRANJE – Rečenicu ‘Ti si neprijateljski raspoložen i uvijek naporan’ zamijenite dobrom alternativom poput ove: ‘Kad me prekineš, ljutim se.’

ZAPOVIJED – Naredbu ‘Zaveži!’ zamijenite ‘Dosadno mi je to o čemu pričamo’ ili ‘Budi ljubazan. Nemoj mi sada o tome pričati. Nisam raspoložena.’

PITANJE – Pitanje ‘Jesi li ti uvijek tako lud?’ zamijenite rečenicom ‘Ponašaš se čudno. Zabrinuta sam.’

OPTUŽBE – Umjesto ‘Ti se nikada ne brineš za mene’ recite ‘Kada mi ne posvećuješ pažnju, osjećam se izgubljeno’.

SARKAZAM – ‘Uranili ste’ zamijenite sa ‘Zakasnili ste i to me oneraspoložilo’.

Karakteristike zdravog odnosa

– Ako kao roditelj poštujete svoje dijete i podržavate ga u odrastanju i razvoju vlastite osobnosti, to znači da ste odgovorna i zrela odrasla osoba. I tako trebate nastaviti.

– Zrela osoba preuzima odgovornost za svoje osjećaje, ponašanje i životne okolnosti.

– U zdravim i funkcionalnim obiteljima nema tajni. O svemu se govori otvoreno i iskreno te bez uljepšavanja, ali na primjeren i ljubazan način.

– Odgovorno dijete je ono koje poštuje svoje roditelje, njihovu prošlost i iskustva te prihvaća njihove slabosti.

– Nezreli roditelji pak od svoje djece očekuju zahvalnost i vraćanje duga. Neodgovorni roditelji očekuju da dijete ispunjava njihove želje i potrebe.

– Rastave i svađe vrlo su bolne za djecu i čine ih nesigurnim oso bama koje poslije razvijaju probleme s povjerenjem u ljude – ili u same sebe.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.30 MOZAIK
21. ožujka do 20. travnja 23. rujna do 22. listopada Ovan Vaga 21. travnja do 20. svibnja 23. listopada do 20. studenoga Bik
21. svibnja do 21.lipnja 21. studenoga do 22. prosinca Blizanci
21. lipnja do 21. srpnja 22. prosinca do 20. siječnja
23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače Lav Vodenjak 23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka Djevica
Uspješna komunikacija je ona kada ne izgovaramo samo riječi nego i sudjelujemo u osjećajima drugih, slušamo ih i adekvatno reagiramo

Grobnička srednjovjekovna scena ispunila je prostor između starih kamenih zidova kokošima, sijenom, prućem, jutenim vrećama, drvenim košarama te zastavama imaginarne kneževine

»Svjetla, kamera, akcija!« uobičajeni je usklik na profesionalnom �ilmskom setu, no na snimanju druge sezone popularne domaće humoristične serije »Mrkomir 1.« u Kaštelu u gradu Grobniku on se nije čuo. Razlog? Žestoko bablje sunce pržilo je obilatu glumačku postavu, predvođenu Goranom Navojcem, Ecijom Ojdanić, Paškom Vukasovićem, Rokom Sikavicom i Ozrenom Grabarićem, stoga fotona ne da nije nedostajalo, već ih je bilo i previše.

Grobnička srednjovjekovna scena za potrebe televizijske produkcije ispunila je prostor između starih kamenih zidova kokošima, sijenom, prućem, jutenim vrećama, drvenim košarama, gredama i malim karetima te zastavama imaginarne kneževine, dok je onaj nevidljivi, četvrti zid dinamično probijala vrijedna ekipa iza kamera, mikrofona, voki-tokija i ostalih čuda tehnike, ali i šminke, kostima i specijalnih rekvizita.

Ivana Rukavina, organizatorica snimanja, rekla je kako je uspjeh prve

sezone serije broj epizoda s 13 proširio na njih čak 20 u trajanju od 26 minuta, koordinatorica kompleksne, ali uigrane klape dodala je kako će se zasad vrlo uspješno snimanje zaključiti krajem studenog, pa će nove dogodovštine kneza Mrkomira, njegove supruge Anuše, kneževskog operativca Slavomira i ostalih dvorskih spletkara na male i velike ekrane najvjerojatnije stići na proljeće.

Glavni junak priče Mrkomir, glumac Goran Navojec, govori kako snimanje ide odlično, najavljujući kako će nova sezona biti još i bolja od prve.

Kako i ne bi, kad uz odličnu prirodnu i baštinsku scenogra�iju, dobru zabavu publici garantira vrhunska glumačka, režiserska i scenaristička postava prepuna zajednički nakupljenih iskustava.

Hoće li čelne ljude projekta upravo grobnički kaštel nadahnuti da Mrkomira u alternativnoj verziji povijesti iz kneza unaprijede u prvog hrvatskog kralja, televizijska će publika saznati iduće godine.

PROGRAM

Četvrtak, 20. listopada 11:09 AM Dnevnik 2 12:02 PM Dr. Beck 12:43 PM Eko zona 01:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:16 PM Kod nas doma 02:01 PM Otvoreno 02:31 PM Zlatna liga 02:56 PM Hrvatska za 5: Promicanje lokalne kulture i baštine 03:21 PM Bilješke o jeziku: Sjećanje na Dušana Karpatskoga 03:47 PM Baština: Latinsko jedro 03:52 PM Luda kuća, hum.serija 04:25 PMSnježana Prijić Samaržija 05:15 PM Romano Bolković - 1 na 1: Beatrice Cox-Riesenfelder 06:05 PM Povratak prirodi, dokumentarni �ilm

Petak, 21. listopada 11:11 AM Dnevnik 2 12:04 PM Dr. Beck 12:44 PM Glas domovine 01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:17 PM Kod nas doma 02:02 PM Otvoreno 02:32 PM Zlatna liga 02:57 PM Navrh jezika: Lice 03:12 PM Druga strana 03:37 PM Baština u objektivu: Lungomare od Voloskog do Opatije 03:50 PM Dolina sunca, serija 04:35 PM Hrvati u BiH 05:00 PM Kultura s nogu 05:25 PM Riznica Međimurja, dokumentarni �ilm

PM Prometej 06:17 PM Harmonija Disonance, emisija pučke i predajne kulture 06:47 PM Jedno djelo

Subota, 22. listopada 11:11 AM Dnevnik 2 12:04 PM Loza, serija 12:54 PM Manjinski mozaik 01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:17 PM Kod nas doma 02:02 PM Globalna Hrvatska HTV 02:42 PM Fino i vino 03:12 PM turizam.hrt 03:37

06:21 PM Alpe, Dunav, Jadran

Ponedjeljak, 24. listopada 11:11 AM Dnevnik 2 12:04 PM Puls: Bitka za život, dokumentarna reportaža 12:14 PM Nedjeljom u 2 01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:17 PM Plodovi zemlje 02:07 PM Na putu, hrvatski �ilm

03:47 PM Abeceda zdravlja: Mucanje kod djece

04:05 PM Zadar: More 04:35 PM Mir i dobro

05:00 PM Samo lagano 05:30 PM Radojka Šverko - 50 godina samostalnog djelovanja

06:25 PM Stani v Zagorju: Gupčev kraj, dokumentarna serija

Utorak, 25. listopada 11:11 AM Dnevnik 2 12:04 PM Dr. Beck

12:44 PM Treća dob

01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:17 PM Kod nas doma

02:02 PM Otvoreno

02:32 PM Vrtlarica: 6. epizoda 03:02 PM Stipe u gostima, hum.serija 03:32 PM Rolada od turopoljske svinje, dokumentarna reportaža

03:44 PM Baština u objektivu: Lungomare od Opatije do Lovrana 03:49 PM Na rubu znanosti

04:39 PM Lijepom našom: Čazma 05:45 PM Dubrovački prorok - Ruđer Josip Bošković

06:43 PM Prtljaga: Marija i njene kćeri, dokumentarna serija

Srijeda, 26. listopada 11:11 AM Dnevnik 2 12:04 PM Dr. Beck 12:44 PM Znanstveni krugovi 01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:17 PM Kod nas doma 02:02 PM Otvoreno 02:32 PM Zlatna liga 02:57 PM Što je klasik? 03:35 PM Cubismo - 15 godina, snimka 04:45 PM Izvan formata

05:15 PM (Re)kreativac: Odbojka 05:40 PM Hrvatska zajednica u Čileu: Hrvatski grad na kraju svijeta 06:05 PM Gorgona, dokumentarni �ilm

dokumentarni �ilm

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 31TV PROGRAM TV
TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAMDRUGA SEZONA
05:52
PM Bonton: Otkazivanje planova 03:48 PM Dolina sunca, serija 04:33 PM Vanna i gosti 06:03 PM Peti dan Nedjelja, 23. listopada 11:11 AM Dnevnik 2 12:04 PM Veterani mira 12:39 PM Idemo na put s Goranom Milićem: Južna Amerika - Urugvaj 01:22 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:30 PM Na putu, hrvatski �ilm 03:10 PM Utopija,
04:05 PM Dolina sunca, serija 04:50 PM Lijepom našom: Čazma 05:56 PM Potrošački kod
Hrvatska zajednica u Čileu: Hrvatski grad na kraju svijeta HTV, srijeda, 26. listopada, 05:40 PM
Humoristična serija HRT-a ima nastavak - “Mrkomir I.” zavladao grobničkim kaštelom

Dinamo

Od sezone 2024/25. doći će do promjene kvali�ikacijskih uloga pa će se u slučaju da osvajač Lige prvaka osigura mjesto u LP preko prvenstva, prazno mjesto dati klubu s najvećim koe�icijentom u ‘Champions Pathu’

Aktualni hrvatski prvak Dinamo nakon četiri utakmice u ovoj sezoni Lige prvaka ima četiri boda, a u posljednja dva kola mu za ostanak u Europi preko zime treba dobar rezultat protiv Milana i Chelseaja, odnosno pobjeda u barem jednom od dva susreta. Trenutačno

je 29. klub Europe prema koe�icijentu ostvarenom po rezultatima u Europskoj ligi i Ligi prvaka, a ubrzo bi mu to moglo uvelike pomoći.

Naravno, uvjet je da bude prvak Hrvatske. Također, sve dalje napisano vrijedi samo za Dinamo, dok se ostali hrvatski klubovi moraju tek izboriti za svoj koe�icijent u Europi. Naime, od sezone 2024/25. doći će do promjene kvali�ikacijskih uloga pa će se u slučaju da osvajač Lige prvaka osigura mjesto u Ligi prvaka preko domaćeg prvenstva, što se zapravo događa u većini situacija, prazno mjesto dati klubu s najvećim koe�icijentom u tzv. ‘putu prvaka’ pretkola.

Podsjetimo, dosad je to mjesto išlo prvaku 11. države prema koe�icijentu. ‘Modri’ će tako imati šansu preskočiti kvali�ikacije, a prema trenutačnoj ljestvici je ispred Dinama samo ukrajinski Šahtar, kome i ove sezone ide dobro. Tu je i Club Brugge iz Belgije, ali sad stižu i loše vijesti.

S obzirom na to da se u koe�icijentu računa samo posljednjih pet sezona, Dinamo će izgubiti jednu od najboljih sezona. Bila je to ona 2018/19. kad je imao 14.000 bodova. Prilika je tu, ali ovaj put ne za sve hrvatske klubove, već samo za ‘modre’. Ostali još moraju poraditi na europskom koe�icijentu.

Dva nadarena klinca igrat će za Hrvatsku, ne za Njemačku

Novi sportski direktor reprezentacije, ali i njen privremeni izbornik otkrio je da je s turneje realizirao ono po čemu je dosad HNS bio prepoznatljiv

Aleksandar Petrović vrlo je aktivan otkako je postao sportski direktor Hrvatskog košarkaškog saveza. Aco putuje Europom, razgovara s reprezentativcima i onima koji će to možda tek postati na spisku koji će on kreirati jer pokrit će i izborničku ulogu do sljedećeg ljeta.

Petrović je, dok ne otkrije i na koje igrače računa za nadolazeće dvije utakmice pretkvali�ikacija za Eurobasket, otkrio da je njegov jedan posjet vrlo vjerojatno upalio za budućnost hrvatske košarke.

- Nadam se da sam uspio dogovoriti da dva nadarena klinca 2005. i 2006. godište igraju za našu, a ne njemačku reprezentaciju. Tu sel�ija nema - napisao je.

- Na Europskom prvenstvu 2025. bit ćemo kompe-

Hrvatska se mučila protiv Belgije

Kao gosti pobijedili su Belgiju s 30-27 i sada su vodeći u skupini s 4 boda

Hrvatska muška rukometna reprezentacijau u susretu je 2. kola skupine 5 kvali�ikacija za plasman na Europsko prvenstvo 2024. godine kao gost svladala Belgiju sa 30-27 (15-13).

Luka Cindrić, Tin Lučin i Ivan Martinović postigli su po šest golova za Hrvatsku, dok su isti učinak u sastavu Belgije imali Yves Vancosen i Joris Gille.

Iako je Hrvatska koncentrirano krenula u dvoboj i sredinom prvog poluvremena imala prednost od 10-6, domaći su u nastavku utakmice prvenstveno kvalitetnom igrom sa sedmoricom igrača u napadu te raspoloženim vratarom Lettensom uspjeli vratiti u igru. Do poluvremena se Belgija primaknula na 15-13, da bi nastavak otvorila serijom 5-2 i stigla do prednost 18-17 dvadesetak minuta prije kraja.

Ipak, Hrvatska nije u završnici dopustila iznenađenje, mladi 20-godišnji Dominik Kuzmanović zaustavio je nekoliko teških lopti, dok su ključne pogotke za vodstvo 27-26 i 28-26 postigli Tin Lučin i kapetan Domagoj Duvnjak.

- Sami smo izabrali teži put. Dobro smo počeli, poveli s četiri razlike, da bi nas onda poremetio taj njihov sedmi igrač. Najbitnija su dva boda, a o ostalome ćemo morati popričati. Ostaje dosta otvorenih stvari za analizu pred Svjetsko prvenstveno - izjavio je izbornik Hrvoje Horvat.

Jedan od junaka pobjede bio

Hrvatski rukometaši još se zagrijavaju

je i mladi 20-godišnji vratar Dominik Kuzmanović, koji je obranio nekoliko teških lopti u samoj završnici.

- Prilično teška i stresna utakmica. Belgija je solidna momčad, pokazala je da zna igrati. Stvarala nam je najviše problema svojom igrom sedam na šest - kazao je Kuzmanović.

Tin Lučin je sa šest pogodaka uz Luku Cindrića i ivana Martinovića bio naje�ikasniji igrač u redovima Hrvatske.

- Znali smo da će biti teška utakmica, ali ne i da će Belgija

biti u igri praktički do samoga kraja. Dosta igača nije naučeno na ovako rani termin, ustvari se ne stigne niti ručati kako treba. Ispunili smo cilj, a igrom u nekim segmentima možemo biti dosta zadovoljni, a u nekima manje - rekao je Lučin Ovo je druga pobjeda Hrvatske u kvali�ikacijama kojom se uvelike približila plasmanu na EP koji će se igrati u siječnju 2024. u Njemačkoj. Hrvatska je na vrhu skupine s četiri boda, slijedi Nizozemska s dva, dok su Belgija i Grčka bez bodova.

titivni. Matković, Prkačin, Branković, Rudan, Drežnjak, Bender, Ivšić, Buljan... Stavimo ih u kontekst tri godine. Imamo dobar materijal.

Čini se da smo dodirnuli dno, ali kad sam pogledao popis... Neću kriti, interes nam je riješiti u studenom, prvi smo i u kvali�ikacijama.

To je dobar cilj za ovu reprezentaciju - govorio je nedavno Aco po ustoličenju na direktorsku funkciju.

- Hrvatska će se plasirati na EP 2025., to uopće ne dvojim, ali moramo znati kojim putem idemo i dobro je da imamo tri godine da se vratimo u korito prepoznatljivosti i počnemo funkcionirati kao kao moderne reprezentacije, a to je kroz sljedeće korake.

Defenzivna prepoznatljivost, Hrvatska to mora imati. Sve reprezentacije koje su se na EP-u branile kroz duboko zoniranje, bile su osuđene na propast. Ako mi to ne pro�iliramo u tri godine, branjenje picka na kvalitetan način, nećemo se uspjeti vratiti na kompetitivan rezultat. Od toga trebamo početi.

Završne pripreme rukometašica uoči Europskog prvenstva

Hrvatska će prvi krug natjecanja na Euru 2022 igrati u Ljubljani, tri najbolje reprezentacije iz svake skupine idu dalje.

I

zbornik hrvatske ženske rukometne reprezentacije Nenad Šoštarić objavio je u ponedjeljak popis igračica koje je pozvao na završne pripreme za nastup na Europskom prvenstvu 2022. koje zajednički organiziraju Slovenija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija od 4. do 20. studenog.

Na popisu se nalazi 20 rukometašica. Nažalost, među njima nisu Ćamila Mičijević, Josipa Mamić i Ana Turk koje su ozlijeđene. Hrvatska reprezentacija brani broncu s prošlog natjecanja u Danskoj 2020. godine. Reprezentacija se okuplja u Zagrebu 24. listopada i odmah nastavlja do Poreča, gdje će boraviti do 2. stude-

nog, kada se seli u Ljubljanu. Tijekom tih priprema, hrvatske rukometašice će odigrati dva prijateljska susreta protiv Slovenije. Prvi je na rasporedu 27. listopada u 18 sati u Zlatorog Areni u Celju, a drugi se igra dva dana kasnije u Laškom (17 sati).

Hrvatska će prvi krug natjecanja na Euru 2022 igrati

u Ljubljani. U našoj skupini su Norveška s kojom se izabranice Nenada Šoštarića sastaju 4. studenog. Nakon toga, slijedi susret s Mađarskom 6. studenog, a posljednji nastup u skupini hrvatske rukometašice igraju 8. studenog protiv Švicarske. Tri najbolje reprezentacije iz svake skupine idu dalje.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.32 SPORT
bi uskoro mogao u Ligu prvaka direktno, a osvajaču Kupa moguća i ‘stepenica više’ u Europi
Hrvatice brane broncu s prvenstva u Danskoj Modri su trenutačno 29. klub Europe Aleksandar Petrović Oslanjanje na mlađe snage - Roko Prkačin

Donna je izgubila u �inalu, zahvalila je hrvatskim navijačima koji su je bodrili tijekom svih osam dana koliko je provela igrajući u San Diegu

Najbolja tenisačica svijeta Iga Šwiatek zaustavila je Osječanku Donnu Vekić u pohodu na njen najveći trofej u karijeri pobijedivši je u �inalu WTA 500 turnira u San Diegu sa 6-3, 3-6, 6-0 za jedan sat i 47 minuta borbe.

Bio je to njihov drugi međusobni dvoboj i drugi trijumf Poljakinje kojoj je ovo bila 64. pobjeda u ovoj sezoni u kojoj je doživjela samo osam poraza.

Bilo je to deseto �inale na WTA Touru za Donnu Vekić, u kojem je po sedmi put zaradila utješnu nagradu, a ostala je na tri naslova osvojena 2014. u Kuala Lumpuru, 2017. u Nottinghamu i 2021. u Courmayeru.

Iga Šwiatek je nastupila u svom 13. �inalu u karijeri, a devetom u ovoj godini. Nakon što je Barbora Krejčikova prošli tjedan u Ostravi prekinula niz 21-godišnje Poljakinje od deset uzastopnih pobjeda u �inalima, prva tenisačica svijeta je u San Diegu došla do svog 11. naslova u karijeri.

Prva dva seta �inalnog dvoboja bila su vrlo izjednačena i na visokoj kvalitativnoj razini izvedbe od obje tenisačice. U oba seta je jedan “break” bio odlučujući. Šwiatek je do njega došla u šestom gemu i za 40 minuta je privela kraju prvu dionicu dvoboja.

Po istom scenariju, u drugom setu je Donna iskoristila svoju prvu, a ispostavilo se i jednu priliku za “break” u meču, što joj je bilo dovoljno da nakon 42 minute igre u drugoj dionici odvede meč u treći set.

Nažalost, u njemu je 26-godišnja Osječanka ostala bez odgovora za razigranu i raspucanu Poljakinju. Šwiatek joj je prepustila svega pet poena - jedan je Donna uhvatila na reternu, a četiri nakon što je pogodi-

Tjedan iz snova za Donnu Vekić

la prvi servis. Na svom drugom servisu je ostala na realizaciji 0/8 u odlučujućem setu.

- Velike čestitke Igi, ne samo za danas, nego za cijelu godinu. Bila si predobra za mene danas. Nadam se da ćemo se jednog dana ponovno sresti u nekom �inalu - rekla je na dodjeli priznanja Donna Vekić nakon što je zahvalila hrvatskim navijačima koji su je bodrili tijekom svih osam dana koliko je provela igrajući u San Diegu.

- Hvala i mojoj ekipi, ne samo za ovaj tjedan, nego za zadnjih godinu i pol. Bez vas se ne bih uspjela vratiti na ovu razinu. Ne samo ovoj dvojici koji su ovdje, nego svima onima koji su dugo ostajali budni kod kuće kako bi me gledali i navijali - poručila je Osječanka.

Poljakinja je Donni uzvrati-

Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić napredovao je za jedno mjesto na novoj ATP ljestvici iako prošloga tjedna nije bio u akciji te je sada 13. igrač svijeta.

Čilić je pro�itirao od pada Britanca Camerona Norriea koji je izgubio četiri pozicije i sa 10. se spustio na 14. mjesto.

Za jedno mjesto napredovao je i Borna Ćorić koji je trenutačno 25. na ATP ljestvici.

Vrh i dalje drži mladi Španjolac Carlos Alcaraz ispred

la komplimentima. „Drago mi je da si se vratila. Vjerujem da ćemo se još mnogo puta susresti u �inalima“, poručila je prva tenisačica svijeta.

Nije zanemarivo to što je Šwiatek morala za ovaj naslov odigrati samo četiri meča, odnosno tri manje nego Vekić.

Bez obzira na takav završetak, Donna će se s veseljem sjećati tjedna koji je provela u San Diegu, gdje je iz kvali�ikacija stigla na jedan set od najvećeg uspjeha u svojoj karijeri i prve pobjede nad aktualnim “brojem 1” na pojedinačnoj WTA ljestvici.

Na putu do �inala pobijedila je sedmu tenisačicu svijeta, Grkinju Mariju Sakkari u prvom kolu te petu na WTA ljestvici, Bjeloruskinju Arinu Sabalenku u četvrt�inalu.

U osmini �inala je održala lekciju Čehinji Karolini Pliškovoj (WTA - 22.), a u polu�inalu prekinutom kišom u subotu te nastavljenom u nedjelju, okrenula je zaostatak od 2-4 u odlučujućem setu protiv 19. tenisačice svijeta, Amerikanke Danielle Collins.

Bodovi osvojeni u San Diegu Donni su donijeli napredak na novoj WTA ljestvici od 30 mjesta te se ponovno našla među 50 najboljih tenisačica svijeta, na 47. poziciji.

Šwiatek je samo učvrstila svoju poziciju na teniskom prijestolju i povećala prednost u odnosu na najbližu pratiteljicu na više od 6300 bodova.

Za Donnu Vekić odmora nema. U sljedećem tjednu čeka ju nastup na WTA 1000 turniru u meksičkoj Guadalajari.

Čilić sve bliže

Top 10

Gojo u glavnom turniru Napulja

Borna Gojo izborio je glavni turnir ATP-ja u Napulju pobijedivši domaćeg tenisača Stefana Napolitana u �inalnom kolu kvali�ikacija. Splićanin je za 90 minuta slavio sa 6-3, 6-4 uz 12 aseva.

Ovo je treći put ove sezone da će Gojo igrati u glavnom turniru na ovoj razini, a u prvom ga kolu očekuje dvoboj protiv srpskog tenisača Lasla Đerea (ATP 78), s kojim još nije igrao.

Jadran i Mladost slavili u kvali�ikacijama za LP

Prvo ime Jadrana bio je Zvonimir Butić, Mladost je do pobjede odveo David Mijić

daleko iskusnijeg sunarodnjaka Rafaela Nadala te Norvežanina Caspera Ruuda. Napredovala je i najbolje

rangirana hrvatska igračica Petra Martić, ona je skočila za dva mjesta te je sada 40. na WTA ljestvici.

M

ladost je u nedjelju u utakmici petog kola kvali�ikacija za vaterpolsku Ligu prvaka u Ateni pobijedila Duisburg sa 16-7, dok je Jadran u Splitu bio bolji od VK Šapca sa 14-13.

Prvo ime Jadrana bio je Zvonimir Butić koji je zabio tri gola, a po dva su dodali Jerko Kragić Marinić, Marino Čagalj i Luka Bukić. VK Šabac je s tri pogotka predvodio Kristijan Šulc.

Splićani su do sada pobijedili mađarski Vasas, bukureštansku Steauu i talijansku Savonu i prvi su u skupini A sa 12 bo-

dova. Mladost su do pobjede vodili David Mijić koji je zabio tri gola te Maroje Gluhaić, Marko Jelača, Dario Rakovac, Marko Elez i Tin Fabris sa po dva gola svaki. Najbolji kod Duisburga su bili Dennis Eidner i Lukas Kueppers sa po dva gola. Mladost je do sada upisala dva poraza i to od Panionisa i Brescije (9-13), a imaju pobjedu protiv Zaibasa te je treća u skupini sa šest bodova.

S Poljuda se vidi Liga prvaka

Vaterpolisti splitskog Jadrana igrat će protiv rumunjske Oradee za plasman u Ligu prvaka, odlučio je ždrijeb.

Vjerojatno i najpoželjnijeg protivnika izvukli su jadranaši koji su osvojili skupinu drugog kvali�ikacijskog kruga kojemu su bili domaćini te si tako osigurali potencijalno i lakšeg protivnika za ulazak u grupnu fazu. Prvu utakmicu Jadran će igrati na svom Poljudu 29. listopada, dok je uzvrat 5. stude-

nog u Rumunjskoj.

Ostali parovi su: OSC – Panionios, Noisy-le-Sec – Vouliagmeni te Vasas – Brescia.

Također, u drugom europskom natjecanju Eurokupu svoje su protivnike saznali Mladost i Solaris. Mladost će ugostiti skupinu D odnosno Honved, kotorski Primorac, Mediterrani te PAOK, dok će Solaris u Šabac zajedno s hercegnovskim Jadranom, Triesteom te Pays d'Aixom.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 33SPORT
Borna Gojo Uporna Osječanka se vraća u teniski vrh Uspješni vaterpolisti

NOVOG JUNAKA

Simeone nahvalio Grbića: ‘on je naš ponizni spasitelj’

Grbić je ušao u 69. minuti i do kraja utakmice s dvije sjajne obrane spasio pobjedu 1:0 svog kluba

Ivo Grbić, već zaboravljeni golman Atletica i Hrvatske, spektakularno je i neočekivano uskrsnuo na gostovanju kod Athletica, u malom derbiju devetog kola La Lige. U 69. minuti Jan Oblak je nakon sudara sa suparnikom liječničkoj ekipi rekao da ne zna gdje je ni što se događa.

Bilo je jasno da je doživio potres mozga te je morao biti zamijenjen. Umjesto njega je ušao Grbić i do kraja s dvije sjajne obrane spasio pobjedu 1:0 kojom je Atletico upravo domaćinu uzeo treće mjesto.

Nakon utakmice španjolska sportska javnost slavi neočekivanog heroja Atletica. Marca je u izvještaju s utakmice napisala: “Grbić je morao uskočiti umjesto ozlijeđenog Oblaka i 20 minuta koje je dobio iskoristio je fenomenalno. S par odličnih obrana je spasio momčad. Pokazao je da može biti ne samo rezerva nego i važan igrač Atletica.”

Trener Diego Simeone mu se također naklonio. Na konferenciji za medije nakon meča na San Mamesu izjavio je: “Grbić je bio igrač odluke. Ono što je pokazao nakon ulaska u igru je veličanstveno. Jako sam sretan zbog njega jer moram vam ispričati kako je on divan

I navijači ga slave’

dečko. Taj momak je primjer skromnog, poniznog radnika punog poštovanja i žudnje za učenjem.

Ponavljam, bio je igrač odluke i to na ovako teškom gostovanju i vrućem terenu.

Tijekom žestoke ofenzive Athletica, kada se činilo da nam je u kaznenom prostoru neprekidno po 100 njihovih igrača, on je oduševljavao odličnim obranama, ali i mirnoćom. Grbić je živi primjer da vam se ako se držite one slavne fraze ‘rad, rad i samo rad’ na kraju to vrati i isplati.” Podsjetimo, Ivo Grbić je dijete Hajduka, ali tamo nije dobio šansu. A�irmirao se u Lokomotivi odakle je prešao u francuski Lille. Tamo je postao prvi golman i dugo vremena bio nezamjenjiv, uskočio je i u hrvatsku reprezentaciju.

A onda je u utakmici protiv PSG-a primio pet komada, i od tada je dugo bio na ledu. Prešao je u Athletico i bio rezerva Oblaku. Sada je konačno pokazao svoje kvalitete.

Tudorov Marseille poražen od PSG-a

Pogodak odluke postigao je Neymar u sudačkoj nadoknadi prvog dijela

Unajvećem derbiju francuskog nogometa “Le Classiqueu”, Paris Saint-Germain je pobijedio Marseille, kojeg vodi hrvatski stručnjak Igor Tudor, s 1:0.

Pogodak odluke postigao je Neymar u sudačkoj nadoknadi prvog dijela. Dodajmo kako su gosti od 73. minute igrali s igračem manje nakon što je isključen Samuel Gigot. PSG je mogao i uvjerljivije slaviti, no Pau Lopez je branio sjajno, a svojih prilika imali su i gosti.

Francuski prvak je prvih sedam minuta imao tri sjajne prilike, no Pau Lopez je zaustavio udarce Messija, Hakimija i potom Mbappea. Kada se već činilo kako će

prvi dio završiti bez golova, PSG je poveo.

Verratti je oteo jednu loptu, Vitinha uposlio Mbappea koji je proslijedi do Neymara, a Brazilac prizemnim udarcem uz pomoć desne stative pogodio mrežu. Bio je to njegov deveti gol ove sezone u le Championnatu

koliko je zabio i napadač Lillea Jonathan David.

Možda i ključan trenutak utakmice dogodio se u 73. minuti kada je Samuel Gigot zaradio crveni karton nakon prekršaja nad Neymarom. PSG je s igračem više raširio suparnika i znalački obranio pogodak prednosti.

Sučić je najbolji mogući nasljednik i argument za svjetlu budućnost reprezentacije kada se oprosti najbolji igrač u njenoj povijesti

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Igrala se zadnja četvrtina utakmice između Dinama i Red Bulla na Maksimiru. Plavi su bili bolji veći dio utakmice, ali su počeli padati, a neumorni gosti su jurišali prema Livakovićevom golu. Promašili su nekoliko šansi, a u 74. je Maksimir ostao skoro zaleđen.

Lopta je stigla do Luke Sučića. Igrač s brojem 21 primio ju je između linija, s par dodira ju je odmaknuo od svog čuvara i ušao s njom prema sredini. Napravio je još koji korak i opalio s 20 metara, a njegov gromovit udarac zaustavila je greda,

Hrvatska će zbog čuda iz Bugojna i nakon Modrića imati svijetlu budućnost

koja je u tom napadu bila jedini Dinamov saveznik.

Ono što je zamalo završilo u Livakovićevoj mreži bilo je kruna sjajne partije u kojoj je mladi hrvatski veznjak dominirao. Nije to bila slučajnost jer ove sezone se etablirao kao glavni igrač Red Bulla, ozbiljnog europskog kluba. Hrvatska s njim može gledati u budućnost s velikom nadom.

Već u prvoj utakmici u Salzburgu protiv Dinama dalo se naslutiti kako će Sučić biti ključan igrač Red Bullove igre u napadu. Sučić je odigrao 90 minuta, imao je pet udaraca i tri ključna dodavanja te je kreirao jednu veliku šansu i po sva tri parametra bio je prvo ime susreta.

Sučićevi roditelji Željko i Branislava su zbog rata otišli iz Bugojna u austrijski Linz. Tamo su 2002. godine dobili Luku, koji je odmalena zavolio nogomet. Igrao je za Alkoven i Edelweiß, a već je u najranijoj dobi završio u bilježnicama svih lokalnih, regionalnih, a onda i nacionalnih skauta.

To mu je priskrbilo poziv u obližnji Salzburg i Red Bullovu akademiju, jednu od najimpresivnijih na svijetu, čija se seniorska momčad istaknula u posljednjih nekoliko godina kao najveća tvornica vrhunskih igrača.

Red Bull je kontaktirao Sučićeve roditelje već kad mu je bilo 12 godina, a uskoro se taj prelazak i realizirao. Sučić je još u juniorskom uzrastu gurnut u vatru, kada je igrao

za Liefering, Red Bullovu razvojnu momčad u drugoj austrijskoj ligi.

Red Bull ne čeka. Čim je Sučić pokazao što zna i čim je postalo očito da mu druga liga više ne predstavlja nikakav razvojni podražaj, gurnut je u prvu momčad. Već s 19 godina postao je standardni prvotimac.

Godinu dana kasnije je ključni igrač momčadi koja još uvijek nema poraz u Ligi prvaka ove sezone, uzela je bod Milanu i Chelseaju te godinu i pol nije izgubila utakmicu na domaćem terenu.

Svjetsko prvenstvo u Kataru je za malo više od mjesec dana. Na Mundijal će ići 26 igrača, a za očekivati je da će se na popisu naći i Sučić, koji je već debitirao za seniorsku vrstu iako ga je u zadnjem ciklusu uglavnom koristio Igor Bišćan u mladoj reprezentaciji.

Trio Brozović, Kovačić i Modrić nezamjenjiv je u sredini terena i vrlo vjerojatno će izgurati cijeli turnir, koliko god eventualne suspenzije, ozljede i umor to dopuste. Hrvatska se muči čim jednog od njih nema, ali Dalić sada ima dokazanu opciju više.

Vlašić se polako budi, ali tek treba doći na prijašnju razinu. Pašalić već dugo igra na visokoj razini i jako je zahvalan igrač, ali njegova uloga u reprezentaciji je i dalje nede�inirana i najbolje partije daje kao prateći napadač koji se ubacuje iz drugog plana. Majer je provjerena opcija, ali lako je moguće da će on igrati na desnom krilu.

U tom pogledu Hrvatska trenutno u sredini nema mnogo boljih opcija za zamjenu Kovačića ili Modrića, a možda i nema nijednu. Navikao je igrati u sistemu visokog ritma i ima odgovarajuću radnu etiku u obrani, ali i jak je na lopti i može puno dati na poziciji osmice ili desetke.

Modrić je nedavno rekao da će vjerojatno igrati i iduće Europsko prvenstvo. Međutim, sve češće ga se mora odmarati i logično je da se i u reprezentaciji planira par koraka unaprijed kako ju ne bi zatekao na krivoj nozi.

Zastrašujuća je pomisao na njegov odlazak i on će se sigurno osjetiti na igri, ali Luka Sučić je najbolji mogući nasljednik i argument za svjetlu budućnost reprezentacije kada se oprosti najbolji igrač u njenoj povijesti.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022.34 SPORT
Atleticovi navijači također su poludjeli za Grbićem. Ovo su epiteti i rečenice kojim ga obasipaju na društvenim mrežama: “Apsolutno nerealan”, “čudesan”, “senzacionalan”, “spektakularan”, “ubojica”, “Zašto je umjesto Oblaka ušao Courtois?”...
VRATARI ATHLETICO IMA
ANALIZA MOMAK KOJI JE ZALEDIO MAKSIMIR
Igor Tudor Luka Ivo Grbić je bio igrač odluke u pobjedi svog klubatko Dalić Samozatajni Grbić Luka Sučić

Hajduk je u velikoj drami stigao do pobjede, a Dinamo je preokretom pobijedio Varaždin dok je Osijek bio bolji od Istre

Nije nedostajalo uzbuđenja u 13. kolu SuperSport Hrvatske nogometne lige (zbog obveza u euronatjecanjima, dio klubova ima utakmicu manje koja će se nadoknaditi).

Slaven Belupo je pobijedio Šibenik u gostima s 2:0. Nismo vidjeli puno akcije sve do 71. minute kada Hoxha skače i glavom zabija za vodstvo. Isti igrač je potvrdio pobjedu u 89. minuti kada je malo izvan šesnaesterca lijepo pogodio u gornji kut.

Osijek je bio bolji od Istre kod kuće (2:0). U prvom poluvremeniu je Beljo izveo minijaturu, ali mu je Majkić majstorski obranio pa se na odmor otišlo s 0:0. Poveli su domaći u 62. minuti.

Nakon prekida je Nejašmić glavom vratio loptu u sredinu, a tamo se najbolje snašao Argentinac Mierez koji je tek ušao u igru. Konačan rezultatz postavio je Caktaš sjajnim slobodnjakom u sudačkoj nadoknadi.

Hajduk je dramatično stigao do pobjede u Gorici (0:1). Bijeli su napadali, a sredinom prvog dijela su Sahiti i Livaja pogodili vratnicu u razmaku od samo jedne minute.

Susret se prelomio u 49. minuti kada je sudac Hajduku svirao penal uz crveni karton za Waguea.

Međutim, Livaja je promašio svoj prvi penal u karijeri. Hajduk je napadao, a do pobjede je stigao u 98. minuti. Mlakar je nakon lijepe akcije ubacio na drugu stativu, a Livaja je zabio za pobjedu.

Livaja promašio prvi penal u karijeri pa zabio za pobjedu u 98. minuti

Poljud idemo tražiti pobjedu i to ćemo raditi svih devedeset minuta. Bit ćemo hrabri i pokazat ćemo da smo najbolja momčad u HNL-u. Osobno sam imao momente ove sezone kad nisam igrao najbolje, ali sad se odlično osjećam i nadam se da ću nastaviti dokazivati da jesam ono što jesam.”

Dinamo je nakon preokreta svladao Varaždin 3:1. U devetoj minuti je Brodić, bivši igrač Plavih, šokirao Dinamo golom s 13 metara. U nastavku je Čačić uveo Petkovića koji je odmah zabio gol koji je poništen.

Ipak, isti igrač izjednačio je nakon odbijanca u 70. minuti.

Četiri minute kasnije je sjajno asistirao za Baturinu koji je lijepim udarcem pri vrhu šesnaesterca zabio za preokret. U nadoknadi je Petković iz penala postavio konačan rezultat.

Rijeka je svladala Lokomotivu s 3:0. U 25. minuti Frigan je pucao, a lopta se od Cipetića odbila u gol. U 38. minuti Vučkić je povisio iz kaznenog udarca, a Frigan je ponovno zabio za 3.0 u 73. minuti.

Modrić zahvalio na ovacijama, nahvalio suigrače

Takva ljubav navijača je najbolja stvar koja se može dogoditi igraču. Pravi sam sretnik, rekao je Modrić

Hrvatski reprezentativac Luka Modrić odigrao je odličnu utakmicu u Realovoj 3:1 pobjedi nad Barcelonom u El Clasicu odigranom na Santiago Bernabeuu. Modrić je na terenu proveo 78 minuta, a kada je napuštao igru, dobio je gromoglasne ovacije cijelog stadiona.

“Sretni smo zbog pobjede, jako smo zadovoljni načinom na koji smo odigrali utakmicu. Želimo i zahvaliti navijačima na sjajnoj atmosferi koju su danas napravili.

Ovacije meni? Takva ljubav navijača je najbolja stvar koja se može dogoditi igraču. Pravi sam sretnik”, prokomentirao je Modrić nakon utakmice.

“Znali smo da će biti trenutaka u utakmici u kojima ćemo se morati mučiti jer su oni odlični s loptom o nogama. Tu smo se morali čvrsto braniti, a prema naprijed

smo bili odlični. Sjajna utakmica”, dodao je.

Modrić je neke suigrače pohvalio i pojedinačno, počevši od Karima Benzeme, za kojeg se očekuje da će dobiti Zlatnu loptu. “Svi znamo što će se dogoditi i što želimo. Karim to zaslužuje”, izjavio je Modrić.

Osvrnuo se i na dugogodišnjeg partnera u veznom redu: “Toni Kroos odigrao je sjajnu utakmicu, bio je čudesan i savršen. Što reći o njemu? Znam za što je sposoban. Rekao sam mu da je drugi gol njegov. Ono dodavanje Viniju je bilo spektakularno.”

Hrvatski kapetan je nakon utakmice u svlačionici izgrlio sve svoje suigrače.

Pašalić zabio za Atalantu

Nogometaši Atalante pobijedili su Sassuolo 2-1 u 10. kolu Serie A te nastavili neporažen niz u talijanskom prvenstvu. ‹Božica› je, kao najveći hit prvenstva uz Udinese, ovom pobjedom preuzela vrh ljestvice ispred Napolija, a jedan od strijelaca bio je i hrvatski reprezentativac Mario Pašalić.

Gosti su poveli, no samo pet minuta kasnije Pašalić je zapalio je domaće navijače. Sjajno je odradio akciju, po tko zna koji put našao se na pravom mjestu i smireno dočekao asistenciju. Primio je loptu na drugoj stativi pa neometano pogodio u praznu mrežu zabivši svoj prvi pogodak ove sezone!

Atalanta je imala još nekoliko dobrih prilika, no

Ljubičić zabio dva pogotka

Marin Ljubičić (20) koji igra za austrijski LASK odslužio je dvije utakmice kazne zbog crvenog kartona pa odmah zabio Salzburgu, kojeg je tada čekala prva utakmica protiv Dinama.

Prošlo kolo nije tresao mreže, ali već u ovom jest. Dva puta. LASK je na teškom gostovanju u derbiju kola slavio kod Klagenfurta 3-1.

Ljubičić je svoju momčad doveo u rano vodstvo, po-

tom su domaćini povisili prednost, zatim gosti smanjili i na kraju je Ljubičić zabio za konačni rezultat..

Mladi Splićanin se, kao i mnogo puta u dresu Hajduka, nalazi točno tamo gdje treba biti.

Ima vrlo istaknut nos za gol i odlično pozicioniranje, no ključna razlika u odnosu na nastupe u splitskoj momčadi je da u Austriji zabija.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. 35SPORT TABLICA 1. Dinamo 12 11 1 0 37-13 34 2. Hajduk 12 8 2 2 22-12 26 3. Osijek 13 7 3 3 24-14 24 4. Slaven 13 6 2 5 11-22 20 5. Varaždin 13 4 4 5 16-19 16 6. Istra 1961 12 3 4 5 13-16 13 7. Šibenik 13 1 9 3 9-12 12 8. Lokomotiva 12 3 1 8 17-23 10 9. Rijeka 12 2 3 7 8-17 9 10. Gorica 12 1 3 8 8-17 6 Uoči derbija protiv Hajduka koji se igra u petak, Dinamov junak protiv Varaždina Petković je poručio: “Mi na ‘Na Poljud idemo po pobjedu’
Hajduk
u drami do pobjede NOGOMET PREOKRET DINAMA, OSIJEK NASTAVIO S POBJEDAMA
Mario Pašalić rezultat je stajao do kraja. I Pašalić i Martin Erlić u dresu Sassuola odigrali su cijelu utakmicu. Marin Ljubičić
36 OGLASI HRVATSKI VJESNIK srijeda, 19. listopada 2022. ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU RADOS BROS L & TURS S 133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020 Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com IMAMODUGOGODIŠNJEISKUSTVO To advertise with us call (03) 9481 8068 or Email: croatianherald@ netspace.net.au Adria International Travel Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.