The Croatian Herald 9th November 2022 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

VJESNIK

IVO BUTKOVIĆ Članovi Uzdanice obišli su i grobove zaslužnih iz vremena emigracije

STEVE RAVIĆ Ujedinjeni podvucimo crtu i uzvratimo udarac: 'Craig, prestani širiti laži'

NOGOMET, HNL Hajduk svladao Osijek u trci za drugo mjesto, Rijeka se probudila

Str.6

Str. 12, 13

Str. 35

DRAMA U FORTENOVI

Str. 4, 5

Ruska igra preko lažnog šeika

Navodno je kupio ruski udjel od 43,5 posto, ali bez dozvola od EU-a

vih dana događa se prava drama u Fortenovi, bivšem Agrokoru, koji ima 55 tisuća zaposlenih. Ruski Sberbank u njemu, na temelju kredita od 1,3 milijarde eura koji je od njega uzeo Todorić i nije ga vraćao, ima 43,5 posto udjela, no kako je ta banka sada

pod sankcijama imovina joj je zamrznuta. Hrvatska je vlada pokušala njihov udio otkupiti za 500 milijuna eura preko mirovinskih fondova, ali je to u zadnji tren blokirao njemački Alianz. Na kraju su Rusi "preko noći" svoj udio prodali navodnom šeiku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. No, kako nije prethodno ishodio dozvole od EU-a, sve je pod znakom pitanja

Str. 7

'Dobro nam došli prijatelji…'

Osoblje doma 'CroCare' goste je srdačno pozdravilo i zaželjelo im dobrodošlicu rideset članova Kluba hrvatskih seniora "Clifton Hill" posjetilo je u srijedu, 19. listopada, "CroCare" - dom za skrb o starijim osobama u Geelongu. Stigli su

VJEČNI PREDSJEDNIK NK MELBOURNE KNIGHTSA Str. 9

POSJET DOMU U GEELONGU

1 AUD = 4,89569 kn kn 1 USD = 7,56424 kkn n 1 EUR = 7,55895 kn kn

autobusom kako bi upoznali štićenike Doma i razgledali njihovu novu zgradu. Bilo je divno vidjeti kako su pronašli svoje ranije prijatelje i kako su imali puno toga za razgovarati i nadoknaditi prošla vremena. Nakon toga su otišli u Hrvatski klub "Kardinal Alojzije Stepinac" u kojem im je priređen svečani ručak.

Prva sv. pričest u Clifton Hillu

U s j e c'a n j e :

Anjelko 'Ange' Cimera zauvijek nas je zadužio "Kao zaštitnik kluba stajao je na putu olujama koje su nailazile", ističe Pave Jusup u oproštajnoj riječi

rošlo je mjesec dana otkako je preminuo Anjelko "Ange" Cimera, dugogodišnji predsjednik Nogometnog kluba Melbourne Knightsa. Rođen je 1951. na otoku Pašmanu, a u Australiju je stigao 1956. kao jedan od brojnih hrvatskih izbjeglica.

"Zauvijek nas je zadužio i jedini način da taj dug vratimo jest da nastavimo podržavati njegovo djelo i žrtvovati se kao što je on to činio. Velik klub, s velikim snovima, vođen od velikog predsjednika", piše, među ostalim, Pave Jusup. "U ime NK Melbourne Knightsa i u ulozi njegova sadašnjeg predsjednika želim zahvaliti Angeu za sve što je učinio i za sve što nam je ostavio da nastavimo raditi. Zbogom predsjedniče", stoji na kraju te dirljive oproštajne riječi. Str. 14, 23

tefani, Max i Maja prošle su nedjelje, 6. studenoga, primili svoju prvu svetu pričest u Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Dječica su izrecitirala na hrvatskom jeziku pripremljene pjesme koje ih je naučila vjeroučiteljica Đurđa Bier. Ozarena lica svih prisutnih, ponajviše roditelja i bliže obitelji, zračila su posebnim sjajem. Ovo je veliki korak za sav njihov trud koji iziskuje podizanje svoje djece u katoličkoj vjeri.

KOLUMNA

Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Naše političke elite ne zanima genocid nad Hrvatima 1945., nemilosrdno su ubijani bez suda i presuda…

Tribute to Melbourne Croatia SC President Anjelko ’Ange’ Cimera

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

PROMET MOST KOJI JE SPOJIO RH U JEDNU CJELINU

Rimac testirao doseg Nevere

ate Rimac pokazao je kako izgleda putovanje u Neveri od Zagreba do Splita. “U Hrvatskoj je za električne aute glavno pitanje domet - ‘Jel mogu ja do svoje babe u Konavlima doć bez punjenja?’ Evo kako Zagreb - Split izgleda u Neveri. Not great, not terrible ali #bićebolje”, napisao je Rimac uz snimku na kojoj pokazuje potrošnju Nevere. “Kad se u Hrvatskoj priča o električnim autima, često se priča o onim relacijama koje su baš za Hrvate, npr. Zagreb - Split, i može li električni auto podnijeti tu relaciju bez punjenja. Ja dosad još nisam išao Neverom u Split iz Zagreba, prvi put to sad radim”, objasnio je u videu i dodao da neće uspjeti doći do Splita bez punjenja. “Falit će mi nekih 50 km dometa. Da sam vozio sporije, možda bih mogao, ali nemam živaca voziti ispod

130 km na sat”, rekao je. Odlučio je stati kod Zadra na brzi punjač. “Ovakvo je stanje od Zagreba do tu. Došli smo s 23 posto preostalog ‘state od chargea’ baterije, 284 km je prevaljeni domet...”, ispričao je pokazavši kontrolnu ploču. “91 kWh smo potrošili baterije, baterija je 120 kWh. Regenerirali smo 1.5 kWh, što pokazuje da sam dosta malo kočio, bila je konstantna brzina. Negdje u prosjeku 130 km/h, možda bih mogao doći do Splita da sam nešto konzervativnije vozio, ali, iskreno, nemam baš živaca za to”, ponovio je pa zatim pokazao i kako izgleda punjenje Nevere. U Split je naposljetku stigao s 22 posto baterije. “Znači s 10-minutnim stopom na brzom punjaču, Nevera dođe od Zagreba do Splita. Eto, i taj misterij smo riješili”, zaključio je.

Britanac, vlasnik portala Total Croatia News, navodi kako je bio privilegiran iz prve ruke svjedočiti ovom značajnom dijelu hrvatske povijesti

rošla su nešto više od tri mjeseca otkako je otvoren Pelješki most koji spaja dva dijela Hrvatske i zaobilazi Neumski koridor. Pa kakav je promet - Pelješac vs. Neum? Povijesnog 26. srpnja 2022. Pelješki most kineske proizvodnje konačno je spojio Dubrovnik i jug s ostatkom Hrvatske bez potrebe prolaska kroz tzv. Neumski koridor u Bosni i Hercegovini. Bio je to dan velikog slavlja i nacionalnog ponosa, a slike novog hrvatskog ‘izložbenog’ infrastrukturnog projekta obišle su cijeli svijet, piše Paul Bradbury s portala Total Croatia News (portal kojeg je sam osnovao te ga uređuje i vodi). Bradbury navodi da je, na osobnoj razini, bio privilegiran iz prve ruke svjedočiti ovom značajnom dijelu hrvatske povijesti i vidjeti koliko je ponosnih Hrvata krenulo na put kako bi uživali u tom trenutku, dok je premijer Andrej Plenković sjedio na suvozačevom mjestu, a preko

Igračke od kukuruzovine U povodu Dana grada Belog Manastira u Etnološkom centru baranjske baštine održana je radionica “Tako je to nekad bilo”, koju je organizirala istoimena udruga iz obližnjeg mjesta Duboševica. Kako su istaknuli organizatori, riječ je o radionici izrade tradicijskih igračaka od kukuruzovine (komušine, šuške), na kojoj su sudjelovali učenici Osnovne škole dr. Franje Tuđmana Beli Manastir, a vodio ju je Marko Hor-

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

vat. Cilj je bio promovirati baranjsku tradiciju i običaje. Da je komušina (listovi kojima je omotan klip kukuruza) lijep i zahvalan materijal moglo se vidjeti i na ovoj edukativno-kreativnoj radionici, gdje su svojim spretnim rukama ljubitelji starina i običaja djeci prenosili kako se to radi. Nastale su tako igračke kojima su se nekad igrali naši preci, cvijeće, ali i brojni drugi ukrasi i oblici.

Skoro milijun vozila dosad prešlo preko Pelješkog mosta Dnevno prijeđe gotovo 10 tisuća vozila

Uskoro i Stonska obilaznica Promet Pelješkim mostom bitno će se povećati po završetku Stonske obilaznice što se očekuje krajem godine. Tada će preko Pelješkog mo-

o 13. puta zaredom održana je u Udbini svečana proslava Sv. Huberta, zaštitnika lovaca, na kojoj se okupilo više od tisuću njih iz cijele Hrvatske. Svečana proslava održala se u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini čiji su domaćini bili državne i lokalne vlasti. Program proslave započeo je okupljanjem članova i članica Hrvatskog lovačkog saveza koji su formirali procesiju ulicama Udbine, do Crkve

hrvatskih mučenika. Koncelebriranu svetu misu predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. Hubert je bio plemić koji je s puno strasti išao u lov. Njegov se život promijenio kada je u šumi ugledao bijelog jelena koji je među rogovljem imao raspelo. Od toga dana Hubert se i dalje bavio lovom, ali je pri tome unio pravilo da se o divljači treba brinuti i hraniti je, a posebno čuvati njezina staništa.

I lovci na konjima u procesiji

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staff): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

sta moći i kamioni, a i znatno će se skratiti put prema Dubrovniku koji sada ide lokalnim cestama otoka Pelješca.

Lovci na proslavi u Udbini

Ovo je tradicija u Baranji

Pelješki most doista izgleda nestvarno lijepo

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

mosta vozio ga je Mate Rimac u svojoj Neveri. A koliko je automobila prošlo mostom od tog povijesnog dana i kako je most utjecao na promet prema Neumu? Glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić izvijestila je Total News Croatia da je do 9 sati u četvrtak 3. studenog mostom prošlo oko 940.406 vozila, gotovo 10.000 dnevno. Promet kroz Neum pao je za 70 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, posljednje normalne prometne godine prije pandemije. Vrlo solidan početak, smatra Bradbury, inače Britanac koji se doselio u Hrvatsku prije dvadeset godina i oženio se Hrvaticom s kojom ima dvije kćeri.

Odista neobična nesreća

Ma, kako mu je ovo uspjelo?

otovo svakodnevno svjedočimo raznim prometnim nesrećama od kojih su neke, srećom, i bez ljudskih žrtava. Nedavno je tako jedan kamion u Slavoniji uletio u frizerski salon, a teško je i nabrojiti koliko je automobila završilo u moru jer neko nije potegao ručnu kočnicu. Policija kaže kako je pritom riječ o neprilagođenoj brzini, nemaru ili umoru. No, ima i prometnih nezgoda koje je teško objasniti, djeluju poma-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

lo bizarno. Jedna od takvih je zasigurno i ova na slici. Kako je to uspjelo vozaču ili vozačici, teško je dokučiti. Uglavnom, zaglavio je u “nezgodnom položaju”. Može se samo pogađati je li vozač bio pijan kada je krivo skrenuo, je li parkirao pa zaboravio podiči ručnu kočnicu, ili je možda u vozilo straga udario neki drugi automobil.... Kako je napisao jedan komentator: “Okolnosti se još utvrđuju“.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

VOJSKA DOPRINOS SAVEZNIČKIM NAPORIMA RADI ZAJEDNIČKE SIGURNOSTI NA MORU

Hrvatski kontingent sudjelovao je u vježbi Neptun Strike 22 u sklopu George H. W. Bush - udarne skupine nosača zrakoplova u području središnjeg Sredozemlja

plovljavanjem raketne topovnjače RTOP-42 Dubrovnik u splitsku luku Lora, u subotu je završen angažman 6. hrvatskog kontingenta u NATO-voj operaciji Operation Sea Guardian (OSG) u Sredozemlju, izvijestili su iz Ministarstva obrane RH. U Split su se vratili i pripadnici 4. hrvatskog kontingenta, nakon završetka njihova angažmana u aktivnostima Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, stoji u priopćenju. Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, kontraadmiral Ivo Raffanelli, koji je dočekao pripadnike kontingenta u vojarni „Admiral �lote Sveto Letica-Barba“, rekao je kako ni u jednom trenutku nisu dvojili da taj tim i posada neće opravdati ukazano povjerenje i predstaviti Hrvatsku ratnu mornaricu, Oružane snage RH i domovinu u najboljem svjetlu. Posebno im je čestitao jer su se iskazali promišljanjem i postupanjem u zahtjevnim situacijama i tako potvrdili najvišu

Američki nosač zrakoplova na nuklearni pogon usidrio se ispred splitske luke

Tri dana nakon Amerikanaca, vratili se i hrvatski vojnici iz vojne vježbe NATO-a

Raketna topovnjača RTOP-42 Dubrovnik

Topovnjača kupljena od Finske Raketna topovnjača Dubrovnik je ratni brod u sastavu Hrvatske ratne mornarice. Izgrađen je u Brodogradilištu Wärtsilä u Finskoj 1986. godine te stavljen u službu u Finskoj ratnoj mornarici pod

imenom FNS 63 Kotka. Brod je povučen iz službe 2005. godine te je prodan Hrvatskoj ratnoj mornarici kao dio oﬀset programa nabave oklopnih vozila Patria AMV Hrvatskoj za 9 milijuna eura.

26 novih slučajeva, umrle su tri osobe

razinu spremnosti. Radi doprinosa Republike Hrvatske savezničkim naporima u osiguranju zajedničke sigurnosti na moru, 6. kontingent je upućen 13. listopada u područje operacije, a dan nakon isplovljavanja sudjelovao je u vježbi Neptun Strike 22 u sklopu George H. W. Bush CSG - udarne skupine nosača zrakoplova. Integrirane u NATO vođenoj operaciji Sea Guardian, snage Grčke, Hrvatske, Italije, Njemačke, Portugala, Sjedinjenih Američkih Država i Turske, predvođene zapovjednim brodom i raketnom topovnjačom Dubrovnik, protekla su tri tjedna patrolirale u području središnjeg Sredozemlja. U sastavu savezničkih snaga NATO

acionalni stožer civilne zaštite izvijestio je u ponedjeljak kako je u Hrvatskoj u posljednja 24 sata zabilježeno 26 novih slučajeva zaraze korona virusom, a umrle su tri osobe. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj trenutno je ukupno 1722, među njima su 402 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga ih je 10 na respiratoru. U samoizolaciji je trenutno 996 osoba. Zaključno s nedjeljom cijepljeno je 59,65 posto ukupnog, odnosno 70,94 posto odraslog stanovništva. No, s obzirom da je u Hrvatskoj trenutno u optjecaju varijanta omikrona koja ima blaže simptome, vjerojatno je i broj zaraženih veći od službenih pokazatelja. Većina se testira na kućnom testu i ukoliko je pozitivan ostaju kod kuće nekoliko dana dok im ne bude bolje i kako ne bi zarazili druge osobe. Također, jako mali broj ljudi ide na cijepljenje prvom dozom. Uglavnom je riječ o onima koji idu na treću ili četvrtu dozu. Život se odvija kao da korone nema s tim što pri ulasku u zdravstvene ustanove i staračke domove treba nositi zaštitnu masku na licu.

Zimska idila na vrhu Velebita

Pao novi snijeg na Zavižanu, a potom opet vrijeme za kupanje Na najvišem vrhu Velebita bilo ga je visine 3 centimetra, a na Jadranu nakon bure opet se može na plažu

tudeni je počeo iznadprosječno toplo, no Genovska ciklona je u Hrvatsku u subotu donijela jesenski ugođaj s kišom. Posvuda je bilo zahladilo, na Zavižanu, najvišem vrhu Velebita, to je bilo dovoljno za snijeg visine od 3 centimetra. To nije prvi snijeg na toj planini, jer je tamo nakratko zasniježilo još u rujnu. Iako nije visok, sve je izgledalo kao u pravoj zimskoj idili. Zbog naleta bure bila je jedan dan

zatvorena autocesta od Zagreba prema Splitu kod Maslenice. Također, prestale su ploviti pojedine katamaranske linije prema srednjodalmatinskim otocima, dok su se trajekti ipak probijali kroz njih. Bilo je bitno hladnije tijekom vikenda i u kopnenim predjelima, pogotovo ujutro i navečer. No, nakon hladnijeg vikenda, s početkom tjedna opet je uslijedilo toplije vrijeme. Sunce grije kao u doba ‘babljeg ljeta’, ljudi ponovno danju hodaju i u kratkim rukavima, a na moru se opet može kupati. I to ne samo oni hrabriji, nego i oni koji se teže usuđuju ući u more. Čini

se kako će ovakvo vrijeme potrajati još koji tjedan. Zbog sada izuzetno dugačkog sušnog razdoblja, mnoga mjesta u Lici i dalje su u velikim problemima zbog nedostatka vode. Naime, dobar dio njih, poput primjerice Brinja, imaju svoje lokalne izvore koji ih u normalnim godinama odlično služe, no, kako prava kiša na tom području nije pala punih šest mjeseci, sada su gotovo presušili. Vodu dobivaju u cisternama i nadaju se daždu s neba. Jedino rješenje je spajanje tih malih lokalnih vodovoda na veće, regionalne, kako se ubuduće ovakve situacije ne bi događale.

Povezanost u obrani Zapovjednik američkog nosača zrakoplova admiral Dennis Velez kazao je nakon uplovljavanja u splitsku luku kako je „naša mogućnost da suzbijemo agresiju i obranimo savez jača kad radimo zajedno s našim savezničkim partnerima kao što je Hrvatska“. Naglasio je kako je hrvatska Vlada omogućila sigurnost za brojne pilote američkih zrakoplova kada su bili preusmjereni zbog lošeg vremena. To govori o hrvatskom duhu i imperativu povezanosti u zajedničkoj obrani.

Response Force sudjelovala su i četiri pripadnika voda protuminskih ronitelja Flote HRM-a. Od kolovoza, tim je bio u sastavu posade talijanskog lovca mina ITS „Viareggio“ i svoju su misiju također uspješno izvršili. Ranije, u srijedu, kako smo najavili u prošlom broju Hrvatskog vjesnika, američki nosač zrakoplova George H. W. Bush, prava grdosija, jedan od najvećih i najmodernijih iz klase Nimitz, uplovio je u hrvatske vode i usidrio se ispred splitske luke. Američki vojnici su taj predah iskoristili za posjet gradu i okolici, ali vjerojatno zbog posebnih okolnosti u vezi s ruskom agresijom na Ukrajinu, nisu mogli davati izjave za medije.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

POSAO RASTE POTRAŽNJA ZA RADNICIMA

Od početka godine do kraja rujna poslodavci su angažirali 95.678 stranaca

rvatske potrebe za radnom snagom sve više popunjavaju stranci. Ove je godine otprilike svaki 17 zaposleni u Hrvatskoj došao iz inozemstva. Točnije, od početka ove godine do kraja rujna hrvatski su poslodavci anga-

Samo trećina stranaca radi u turizmu

kedonije i Srbije, postaju nedovoljni izvori kvalitetne radne snage. Iako geografska blizina omogućava jednostavniju integraciju, spomenuti trend dovodi do postupnog oslanjanja na azijska tržišta radne snage, pri čemu ključnu ulogu imaju Filipinci“, kaže Stjepan Jagodin, direktor tvrtke specijalizirane za posredovanje pri zapošljavanju radnika iz Filipina. Inače, upravo su Filipinci,

kojih je u Hrvatskoj ove godine angažirano 4576, među neslavnim rekorderima po čekanju na radnu dozvolu. Dok strani radnici u prosjeku na dozvolu čekaju 38 do 81 dan, ovisno treba li im za Hrvatsku viza ili ne, za Filipince je prosjek i 90 dana. Problem bi dogodine trebao biti manji jer su predstavnici Vlade obećali pojednostavljenje procedura.

Kanadska tvrtka otvorit će dvije nove plinske bušotine

Eksploatacija iz bušotina Berak i Cerić1 počet će s 1. siječnja 2024., najavili su

1. siječnjem 2024. godine tvrtka “Vermilion Zagreb Exploration d.o.o.”, zajedno s Vukovarsko-srijemskom županijom i tvrtkom Plinacro, započet će s eksploatacijom plina iz bušotina Berak i Cerić 1. Riječ je o bušotinama napravljenima nakon istraživanja koje ta tvrtka provodi od 2019. na području Vukovarsko-srijemske županije. „Provodimo istražne aktivnosti za koje imamo ugovore s Vladom RH. Poslije te dvije bušotine u planu je da se aktiviraju i bušotine Opatovac 1. i Novi Jankovci 1. gdje se također obavljaju istraživanja“,

Halal certi�ikat imaju 84 kompanije u RH, od kojih 52 proizvođača hrane

rvatska je postala izvozni hit hrane za muslimane diljem svijeta čije tvrtke sve više proizvode halal hranu, koja je u skladu s islamskim propisima. Ne toliko zbog domaćih muslimana koliko zbog izvoza, a Hrvatska po tome prednjači u regiji. Šerijatski zakon muslimanima, među ostalim, nalaže što je zabranjeno jesti i piti, a kako bi život bio lakši, dozvoljeni prehrambeni proizvodi nose znak “halal», koji jamči da hrana ne sadrži za muslimane zabranjene tvari, prije svega svinjetinu, alkohol i GMO. „Certi�iciranje halal kvalitete prema zahtjevima halal stan-

Drama oko prodaje ruskog udje Rusi imaju 43,5 posto vlasništva u bivšem Agrokoru, a famozni šeik nije tražio nikakve prethodne dozvole za kupnju iako je to trebao

Ove godine svaki sedamnaesti zaposleni u Hrvatskoj - stranac

žirali 95.678 stranaca dozvola za boravak i rad, od čega u turizmu 29.347. Potražnja za stranim radnicima u odnosu na prošlu godinu, kada ih je bilo 60.943, narasla je u 2022. za gotovo 57 posto. Turizam je jedan od većih poslodavaca, a sve češće potrebe za radnom snagom namiruje u dalekim zemljama. „Neki od tradicionalnih bazena, poput BiH, Sjeverne Ma-

ZAGREB NE SMIRUJE SE SITUACIJA OKO RUS

Nove bušotine su nedaleko Vinkovaca rekao je Jeff Davies, izvršni direktor regije centralne i istočne Europe tvrtke “Vermilion Zagreb Exploration d.o.o.” a koji je prošlog tjedna to područje. U sklopu posjeta predstavnici tvrtke i Vukovarsko-srijemske županije obišli su i lokaciju istražne bušotine Opatovac 1. Kako je pojasnio zaposlenik tvrtke Duje Bakarić, trenutačno se buši na du-

bini od oko 700 metara te se radi na ispitivanju zaštite cijevi. Tamošnji župan Damir Dekanić kazao je kako je zadovoljan suradnjom s tom tvrtkom koja je inače iz Kanade. Hrvatska nastoji povećati crpljenje plina iz domaćih nalazišta, uglavnom iz sjevernog Jadrana, Moslavine te u zadnje vrijeme iz istočne Slavonije, na 40 posto svojih potreba za tim energentom.

ramatični događaji idu kao na vrpci u Fortenovi, bivšem Agrokoru, koji zapošljava preko 55 tisuća ljudi i strateški je važna kompanija u Hrvatskoj. Ne samo zbog tolikog broja zaposlenih nego i zbog činjenice da ima pravo na iskorištavanje izvora vode (Jamnica) te posjeduje ogromne poljoprivredne površine u Baranji (Belje) i istočnoj Slavoniji i Srijemu (Vupik). Za cijelu priču je važno da je sukladno Uredbi Europske unije do 31. listopada bio rok do kada se mogao izvršiti prijenos vlasničkih udjela tvrtke pod sankcijama EU uz odobrenje nadležnog tijela države članice. Ruska Sberbanka ima 43,5 posto vlasništva u Fortenovi, čije je sjedište u Nizozemskoj. Hrvatski mirovinski fondovi su krenuli u otkup tog udjela za 500 milijuna eura, i dobili su odobrenje. No, posao je propao dva dana prije isteka roka koji je postavila EU. Kada je trebalo donijeti odluku, tome se na iznenađenje svih usprotivio njemački Alianz. Ispostavilo se kako je važnu ulogu u tom odustajanju imala činjenica aa Alianz ima velika ulaganja u Rusiji. Nitko ne želi reći da je to promjene te odluke došlo zbog nekog pritiska ili prijetnji, ali mnogima je ta uloga njemačkog fonda dvojbena. Nakon tog šoka, uslijedio je i novi, s ruskom objavom da su svoj udjel prodali šei-

ku Saifu Atlkebiju iz Emirata. Na kraju se ispostavilo da Alketbi uopće nije šeik, dakle, nije iz tamošnje kraljevske kuće, ali je odavno vezan poslovima s Rusima. Neobičnost je bila u tome što se taj famozni šeik dotada uopće nije ni pojavljivao kao mogući kupac niti je tražio ikakvo odobrenje od nizozemskih tijela. Nije čak ni poslao svoje ljude da izvide stanje u Fortenovi, nije ga zanimala ni dubinska analiza poslovanja. Iz Moskve je samo stiglo priopćenje da su obavili tu transakciju i da ruska banka više nije suvlasnik u Fortenovi, a šeik je hrvatskim medijima potvrdio da je on kupac. No, u toj transakciji svoju rolu, prema najnovijim

Miodrag Borojević priznaje da je savjetovao šeika

Navodni šeik Saif Aktebi je navodno kupio ruski udjel u Fortenovi

Todorićev kredit od 1,3 milijarde eura Rusi su postali suvlasnici u bivšem Agrokoru, današnjoj Fortenovi, jer je nekadašnji vlasnik Ivica Todorić od tamošnje državne Sberbanke svojedobno uzeo kredit od 1,3 milijarde eura uz 12 posto kamata. Vrlo brzo se ispostavilo da je takav kredit mlinski kamen za Agrokor, koji na kraju nije više mogao vraćati.

Komapanija se našla na rubu, bila je dužna dobavljačima, i na kraju je Todorić izvlašten, a vjerovnici poput Sberbanke dobili su svoje udjele. Rusi su s 43,5 posto najveći dioničari, ali s obzirom da nemaju preko 50 posto, ne mogu samostalno donositi odluku.

Pula ima novu, modernu i vrhu Hrvatski halal proizvodi hit među muslimanima Certiﬁkati se izdaju nakon stroge provjere darda u Hrvatskoj registrirano je 2010. godine, a s time smo počeli još od 2007, kad smo počeli izdavati certi�ikate za klaonice i proizvođače hrane. Halal tržište u svijetu razvija se u posljednjih 20 godina, a Hrvatska je druga zemlja u svijetu, iza Malezije, koja je registrirala certi�iciranje halal kvalitete“, kaže doc.dr.sc. Aldin

Dugonjić, rukovoditelj Centra za certi�iciranje halal kvalitete i direktor Halal Business Foruma. Od čak 468 tvornica u vlasništvu Nestlea, 159 ih proizvodi isključivo halal proizvode. U Hrvatskoj je do danas izdano 160 halal certi�ikata, imaju ga 84 kompanije, od kojih 52 proizvođača hrane i 32 nositelja usluga.

Vrijednost projekta je 800 milijuna kuna, a opremljena je i najsuvremenijom medicinskom opremom

akon godina čekanja i sedam godina izgradnje, Istra u Puli ima novu, modernu i vrhunski opremljenu Opću bolnicu, primjerenu 21. stoljeću, koja je u petak svečano otvorena. Svečani čin rezanja vrpce pripao je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, ministru zdravstva Viliju Berošu, istarskom županu Borisu Miletiću i ravnateljici bolnice Ireni Hrstić. Tim je činom, koji je u siječnju ove godine odgođen

zbog nepovoljne epidemiološke situacije i konačno upriličen danas, zaokružen projekt počet u siječnju 2015., a dovršen u prosincu prošle godine. Vrijednost projekta je 800 milijuna kuna, a osim iz-

gradnje bolnice, projekt je uključivao i njezino opremanje najsuvremenijom medicinskom opremom. “Ta je bolnica potrebna svim žiteljima Istre i zato ovaj projekt gledam zaokruženim kako bi Pula, osim

Bolnica je odista primjerena 21. stoljeću

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

KOG SBERBANKA U BIVŠEM AGROKORU

la u Fortenovi šeiku iz Emirata informacijama, odigrala su i dvojica Hrvata, odavno poslovno vezani s Rusima. Jedan je Krešimir Filipović, koji ima tvrtku u Rusiji koja se bavi izgradnjom cjevovoda u plinskom i naftnom biznisu, a ujedno je i partner dogradonačelnice Moskve. On se u vezi s ovom pričom uopće ne oglašava u medijima. Drugi je Miodrag Borojević, kojeg su Rusi još ranije bili postavili u upravu Fortenove, ali je morao iz nje otići, kako se sada pokazalo, zbog nespojivosti njegova djelovanja s etičkom kodeksom kompanije. Borojević, koji je puno radio u Rusiji i trenutno živi u Dubaiju u Emiratima, medijima je priznao kako je samo bio konzultant navodnom šeiku, te da nije imao nikakvu drugu ulogu. Pitanje koje se ovih dana postavljalo je što se ustvari događa. Je li navodni šeik samo paravan koji je formalno kupio to od Rusa, a zapravo su oni i dalje vlasnici, ali

Konzum je jedan od najvećih hrvatskih trgovačkih lanaca

s ovim potezom samo žele izbjeći sankcije Europske unije. To još nije razjašnjeno, kao ni uloga Hrvata. Filipović je i dalje u Moskvi, a Borojević se ovih dana vratio u Zagreb iz Dubaija. Cijeli problem je nastao zbog sankcija koje je Europska unija nametnula ruskim tvrtkama zbog ruske agresije na Ukrajinu. Na toj listi je i Sberbanka, čija imovina je zamrznuta (ne i oduzeta), a time su izgubili i najveći dio prava u vezi s odlučivanjem. Ako Rusi ostanu u Fortenovi, onda prijeti opasnost da se sankcije EU odnose i na tu našu kompaniju. No, postavlja se pitanje zašto su onda, ako jesu, blokirali da njihov udjel kupe hrvatski mirovinski fondovi? Je li možda nisu bili zadovoljni iznosom od 500 milijuna eura koji im je ponuđen, ili imaju neke druge razloge. Dosada, navodni šeik uopće nije zatražio od Nizozemske, gdje se nalazi sjedište Fortenove, nikakve dozvole da se

upiše kao vlasnik. Iako to najavljuje, ništa se u vezi s tim dosada nije dogodilo, tako da su formalno Rusi i dalje vlasnici svog udjela kao i prije. Moguća pravna zavrzlama oko toga mogla bi otežati poslovanje te hrvatske kompanije. Državno odvjetništvo pokrenulo je i istragu ima li u cijeloj toj priči elemenata kojima se krše međunarodne sankcije. (B. M.)

nski opremljenu Opću bolnicu što je kulturno i turističko središte, bila i središte zdravstvene skrbi”, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Dodao je da je u realizaciji tog projekta upornost bila najvažnija, ali i to da su je u

njegovoj realizaciji podržale različite Vlade. Naime, naveo je on, političke opcije na središnjoj državnoj razini su se mijenjale, ali je politička volja ostala ista. “Istra i Pula su zaslužile takvu bolnicu i, bez obzira na taj ukupni trošak, važno je da su se ta sredstva osigurala. Bolnica je sada tu i ona će ostati, a ovakvi projekti su, u punom smislu te riječi, vidljiva, simbolična, snažna poruka truda i rada svih koji su se angažirali da dođemo u ovu fazu”, rekao je Plenković te istaknuo kako je to i još jedan dokaz koliko je važno u kriznim okolnostima i uvjetima imati političku stabilnost te imati ravnomjerni regionalni razvoj.

Istarski župan Boris Miletić zahvalio se premijeru Plenkoviću na iskrenoj i otvorenoj podršci, te također naglasio da bi – uz suvremenu srednju medicinsku školu i modernu Opću bolnicu – priča o zdravstvu u Istri bila zaokružena onim što nedostaje, a to je medicinski fakultet. Otvaranjem pulske Opće bolnice, smatra on, “ostvario se san mnogih stanovnika Istre”. Ravnateljica bolnice Irena Hrstić istaknula je kako je dan svečanog otvorenja nove bolnice potreban “zbog zadnjih sedam godina rada 1.300 ljudi svih generacija u toj zdravstvenoj ustanovi”.

FORTENOVA SMUTNJA U NASLJEDNICI AGROKORA

Ključ cijele priče je da kompanija funkcionira normalno, kaže Plenković

remijer Andrej Plenković rekao je u subotu da se provjerava što se dogodilo u vezi s prodajom 43,4 posto udjela u Fortenova grupi, koji je od ruskog Sberbanka otkupio privatni ulagač iz Ujedinjenih Arapskih Emira-

Provjerit ćemo je li sve u skladu s paketima sankcija EU, kaže Plenković

Neobično je da netko u jedan dan dođe i istrese toliki novac ta te je istaknuo kako je neobično da netko u jedan dan dođe i istrese toliki novac. Ruska Sberbanka očekivala je da će prodati suvlasnički udio u Fortenova grupi mirovinskim fondovima za pola milijarde eura, no nakon što je ta operacija propala, otišla je nekim drugim putem, a što se dogodilo, to provjeravamo, rekao je predsjednik hrvatske Vlade. Jako mi je neobično da netko u jedan dan dođe i istrese toliku količinu novaca, “last minute”, istaknuo je Plenković te je poručio kako je ključ cijele priče da kompanija funkcionira normalno. Sberbanka je više nego očito tražila način proda svoj suvlasnički udio u Fortenova grupi za što veći iznos, s obzirom na to da se radi o banci čije specijalnost nisu ni poljoprivreda ni prehrambena industrija, rekao je premijer na pitanje o događajima u nasljednici Agrokora. ‘’Mirovinski fondovi su samoinicijativno krenuli u operaciju preuzimanja tog udjela.

Vlada je dala sva odobrenja pazeći na sve kontrole i sukladno zakonima. U tom je trenutku Sberbanka očekivala da će prodati fondovima svoj udio za 500 milijuna eura››, izjavio je Plenković. Međutim, operaciju je stopirao mirovinski fond vezan uz njemačku kompaniju Allianz zbog još uvijek nepo-

znatih razloga, podsjetio je premijer. ‘’Nakon toga Sberbanka je išla nekim drugim putem, našla je ulagača iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji je u vrlo kratkom roku isplatio veliku količinu novca. Mi ćemo provjerit što se dogodilo, je li sve u skladu s paketima sankcija koje je donijela EU’’, kazao je Plenković.

‘Od kupnje neće biti ništa’ Saborski zastupnik Dario Hrebak (HSLS) izjavio je u subotu kako su po onome, što se do sada zna, u kupoprodaji Fortenove, prekršena europska pravila i kako od kupnje te tvrtke neće biti ništa, smatra i da premijer ne može znati ako se transakcija odigrala izvan EU. „Odnosno, vjerojatno će biti pravna zavrzlama“, rekao je Hrebak dodavši kako je to, možda i bio cilj. „Možda je cilj bio izazvati nered, pravnu zavrzlamu koja će trajati do isteka sankcija, pa onda ćemo vidjeti što će biti. Ni to nije isključeno“, izjavio je.

Dario Hrebak

I dvojica Hrvata idu pod sankcije Radi se o Krešimiru Filipoviću i Miodragu Borojeviću koji rade u Rusiji

talna skupina za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničenja pri Ministarstvu vanjskih poslova ubrzano prikuplja dokaze o kršenju sankcija u slučaju pokušaja prodaje i kupnje ruskog udjela u Fortenovi koju su namjeravali provesti ruska Sberbanka i šeik Saif Alketb. Hrvatski mediji navode kako je sve više čvrstih dokaza da su u ovom slučaju grubo prekršene sankcije nametnute Rusiji, što će u konačnici najvjerojatnije rezultirati stavljanjem na sankcijsku listu svih pravnih i �izičkih osoba koje su sudjelovale u ovom nezakonitom poslu. Stoga je realno očekivati da u sljedeća dva tjedna Ministarstvo vanjskih poslova predloži Europskoj komisiji

Miodrag Borojević da se te osobe i tvrtke stave na sankcijsku listu. Europska komisija o tom prijedlogu glasa i to se zatim upućuje svim tijelima u svijetu, nadležnim za provedbu sankcija. Prema dostupnim informacijama, a shodno dosadašnjim rezultatima istrage, Hrvatska bi mogla predložiti blokadu svih računa i imovine barem dvojice hrvatskih državljana - poduzetnika Krešimira Filipovića i Miodraga Borojevića za koje se opravdano sumnja da su aktivno sudjelovali u ovoj

priči. Obojica su trenutačno u Dubaiju, a poslovno su blisko vezani s Rusima. Valja očekivati da će Hrvatska predložiti i stavljanje pod sankcije i tvrtku SBK ART registriranu u Nizozemskoj. Riječ je o tvrtki u vlasništvu Sberbanke koja u svom portfelju ima jedino vlasnički udio u Fortenovi, a koju je ruska banka, prema vlastitim tvrdnjama, prodala šeiku Saifu Alketbiju. Na listi bi se mogli naći i neki bivši i sadašnji ruski članovi uprave Fortenove.

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

POČAST ČLANOVI HRVATSKE UZDANICE POHODILI SU GROBOVE ZA DAN SVIH SVETIH

akcije Feniks '72., pohodili spomenike podignute njima u čast u Posušju i Ljubuškom te grobove najmlađeg "feniksovca", dugogodišnjeg uznika jugoslavnskih robijašnica, Ludviga Pavlovića, koji je poginuo u prvim akcijama obrambenog Domovinskog rata nedaleko od Posušja, a i časnika Domovinskog rata Nede Vegara. "Doći do svetosti znači prepustiti se Božjoj ljubavi, jer ovisiti o Bogu oslobađa čovjeka svakog oblika ovisnosti i ropstva te ga dovodi

Pohodili smo ovozemaljska počivališta junaka koje smo stigli odabrati, a kojima su ravni svi ostali koji su pali za Hrvatsku Piše: Ivo BUTKOVIĆ

ove godine, kao i prijašnjih, na blagdan Svih svetih okupili smo se u klubu Hrvatske uzdanice u zagrebačkoj Frankopanskoj, kako bismo obišli groblja. ''Došli smo pohoditi grobove i spomenuti se onih naših koji su ustali i život za Hrvatsku poklonili", kako je to rekao Boris Jacović, uvaženi hrvatski zapovjednik bojne Druge gardijske brigade (Gromova), koji se borio na ratištima od Slavonije do Škabrnje, Dubrovnika, Livna i Banovine. Nije to bio prazni hod nas od groba do groba po "Braniteljskoj poljani" na Mirogoju i paljenje tridesetak svijeća (nadgrobnih lampiona), nego smo pred svakim grobom živim uspomenama spominjali se o dotičnom hrvatskom junaku prepričavši pokoju vrijednu anegdotu iz njegovog domoljubnog, revolucioarnog ili ratnog života. Krenuli smo tako našom rutom do spomenika Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku ove naše hrvatske države ostvarene u zadnjem desetljeću prošlog stoljeća, okićenog cvijećem, vijencima i stotinama zapaljenih svijeća. Potom do Zida boli, na kojem su ispisane stotine imena palih junaka obrane Vukovara i drugih teških bojeva. Nedaleko, blagom mirogojskom uzbrdicom stigli smo do, od prošle godine, počivališta Vese Jurića, koji je među prvima, ako ne prvi,

Za branitelja Željka i suprugu bit će to barem donekle završetak golemih briga, a za djecu - Adama, Luciju, Mariju i Josipa (koji je pošao u školu) - "veselje do neba".

nekoliko navrata u Hrvatskom vjesniku izvijestili smo o zajedništvu domoljuba u Australiji i domovini vezano za "skromnu, ali vrijednu donaciju" hrvatskom branitelju Žarku Gavriću s Banovine pri gradnji kuće za njegovu peteročlanu obitelj. Naravno nakon što je njegov obiteljski dom uništen u zlokobnom potresu pa se cijela obitelj (uz suprugu i četvero djece) natiskala u kontejneru. Akciju su predložili članovi Hrvatske uzdanice iz Zagreba, a prihvatili

Na grobu Josipa Senića, koji je najprije bio pokopan u Njemačkoj

Poruka zapovjednika bojne Borisa Jacovića

Sjećanje na one koji su poklonili život Hrvatskoj

Upaljena svijeća i cvijeće na grobu obitelji Ševo početkom '90. iz daleke Australije stigao u Hrvatsku i u "Baraci" se priključio HDZ-u. U skupini mladih aktivnih domoljuba prednjačio je. A, kako i priliči, posjetili smo i grob nezaboravnog svjetskog košarkaškog asa Dražena Petrovića, najprije pozdravivši mu majku, koja je kod spomenika svog voljenog sina dočekivala njegove prijatelje, znance i sve one koji se sjećaju tih velebnih njegovih igara i hrvatskog košarkaškog svjetskog vrhunca, i zapalili smo nekoliko svijeća.

Dražen u Americi nije samo sebe proslavio, nego i hrvatsku košarkašku reprezentaciju, a kao domoljub devedestih je godina uporno prosvjedovao pred zgradom Ujedinjenih naroda zbog ratne agresije JNA i četničkih paravojnih zločinaca na RH. Pohodili smo i grob najtrofejnijeg hrvatskog kanuista Matije Ljubeka, koji je uz niz odličja na europskim i svjetskim regatama osvojio dvije zlatne, jednu srebrenu i jednu brončanu olimpijsku medalju. U žalu za i u svijetu naše slavljene sportaše, jer

obojica su stradali tragičnim nesretnim slučajem. Blagom nizbrdicom stigli smo do ''Braniteljske poljane'', do lijepih spomenika Bruni Bušiću - revolucionaru, pjesniku i općem znalcu, nepobijeđenom 32-godišnjem uzniku Zvonku Bušiću i ratnom ministru Gojku Šušku. Na povećoj ravnini grobova palih hrvatskih domoljuba u drugom polju na samom početku s desne strane je i onaj domoljuba iz Amerike Vinka Logarušića, a na lijevoj strani stožernog generala Zvonimira Červenka i Vukovarca Siniše Glavaševića. Pedesetak metara dalje s desne strane staze je počivalište uvaženog predvodnika HRB-a, revolucionara Josipa Senića, sa spomenikom prenesenim iz Njemačke, a kojeg su mu tamo na njemačkom groblju postavila ''Braća Hrvati''. Kod Senića smo boravili duže vrijeme u osvježavanju uspomena na ponosnog Slavonca, što je svojim radom, kad ih nije bilo mnogo, pa svojom žrtvom - zaslužio. Onda smo krenuli stazom

sjeverno do središnjeg križa okruženog vijencima državnih institucija, cvijećem i stotinama zapaljenih lampiona gdje smo zapalili svijeće za sve ostale hrvatske pale ratnike, te onda uz blagi brijeg ka počivalištu hrvatskog revolucionara, predvodnika HRB-a u Njemačkoj, Stjepana Ševe, njegove supruge Tatjane i pokćerke Rosemarie. Udbaški ubojica podmuklo ih je svih troje likvidirao tijekom vožnje u automobilu za vrijeme njihova odmora u Italiji. Na povratku smo pohodili grob generala u ratu, žive legende, a i sada pri svakom spomenu – Daidže, Nijaza Batlaka. U blizini je i grob junaka, revolucionara iz Švedske, koji je stradao u Miranjima pokraj Benkovca na početku Domovinskog rata, Mira Barešića. Pohodili smo na Dušni dan i zagrebačko groblje Miroševac, gdje počivaju dva hrvatska revolucionara: Petar Ambroz, predvodnik HRB-a iz Francuske i Ante (Tule) Butković, Australija-Europa. I u Hercegovini su rodbina i branitelji, dragovoljci u Domovinskom ratu, a štovatelji

do toga da prepozna vlastito dostojanstvo", istaknuo je kardinal Josip Bozanić predvodeći misu na improviziranom oltaru, pokraj potresom oštećene crkve Krista Kralja. U našem razgovoru u popodnevnim satima u klubu bili smo složni u mišljenju da su i do domoljubne svetosti došli svi oni koji su vjerovali, koji su posjedovali vlastito dostojanstvo, koji su prezreli i odbacili ropstvo i bili spremni na žrtvu za slobodu i hrvatsku državu. ''Koji su na studeni na visovima Dinare '94. - '95. uz logorsku vatru imali volje i snage zanosno proricati hrvatsku budućnost'', rekao je ratni zapovjednik s Livanjske i Banovinske bojišnice Zdenko Jakovljević. Eto, zato smo pohodili ovozemaljska počivališta junaka koje smo stigli odabrati, a kojima su ravni svi ostali koji su pali za Hrvatsku. Jer oni su svoju želju, svoje misli, svoju molitvu, svoju životnu žrtvu i svoju dušu utkali u program koji je vodio ka obnovi neovisne hrvatske države, a to i obećava hrvatsku budućnost. Ma što god tko suprotno govorio.

Veliko hvala svima, useljenje u kuću koji tjedan prije Božića

DONACIJA ‘BANOVINA’ IZ AUSTRALIJE su je i pomogli člnovi Uzdanice i prijatelji iz Australije, kao i članovi Hrvatskog kluba u Adelaideu. Pretprošlog tjedna, kad je ostatak novca "šteđen" za za-

Okupljeni u Hrvatskoj uzdanici u Zagrebu prilikom predaje pomoći branitelju s Banovine za gradnju obiteljskog doma vršne radove uplaćen na Žarkov bankovni račun, u klubu Hrvatske uzdanice tijekom prijateljskog druženja Žarku Gabriću uručen je "ček" vrijedan 170.000 kuna (sto se-

damdeset tisuća). Naravno, kao simbolika ove vrijedne i plemenite akcije – rekli bismo duhovnog zajedništva domoljuba s najudaljenijeg kontinenta i domovine.

Predsjednik Hrvatske uzdanice dr. Ivan Radić (desno) predaje ček vrijedan 170.000 kuna Žarku Gavriću Željko Gavrić, kako je otkrio u razgovoru, nada se skorom dovršetku unutarnjih radova i kuhinje, odnosno useljenju u novi dom koji tjedan prije Božića. Za njega

i suprugu bit će to barem donekle završetak golemih briga, a za djecu - Adama, Luciju, Mariju i Josipa (koji je pošao u školu) - "veselje do neba". (J. Č.)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

GEELONG UMIROVLJENICI POSJETILI ‘CROCARE’ DOM ZA SKRB

‘Dobro nam došli prijatelji…’ Bilo je divno vidjeti kako su pronašli svoje ranije prijatelje i kako su imali puno toga za razgovarati i nadoknaditi prošla vremena

lanovi Kluba hrvatskih seniora "Clifton Hill" posjetili su u srijedu, 19. listopada, "CroCare" dom za skrb o starijim osobama u Geelongu. Trideset članova Kluba autobusom je stiglo Melbournea kako bi upoznali štićenike Doma i razgledali njihovu novu zgradu. Osoblje Doma, predvođeno Barbarom Bišćan i Dragicom Hedješ iz Upravnog odbora, pozdravilo je voditeljicu Kluba Anicu Ognjenović i hrvatske umirovljenike iz Melbournea i zaželjelo im dobrodošlicu. Nakon rutinske provjere na corona virus i negativnog testa gosti su uvedeni u zgradu te su prvi put razgledali ovaj prekrasni novi objekt. Pokazane su im sobe na katu koje imaju lijep pogled na zaljev; na katu je četrdeset soba, a pokazane su im neke od šezdeset soba koje se nalaze u prizemlju, kao i blagovaonica i dnevni boravak u kojem uživo svira hrvatska glazba, kapelica i soba s televizorom, soba za aktivnosti i ostatak doma za njegu starijih osoba. "Dan je bio savršen i sunčan, tako da su jutarnji čaj, kolače, kavu i druga osvježenja koja su pripremili naši domaći hrvatski kuhari, poslužili vani u dvorištu. Svatko je pronašao mjesto za sjedenje i uskoro su nam se pridružili štićenici koji žive u kući. Bilo je divno vidjeti kako su pronašli svoje ranije prijatelje i kako su imali puno toga za razgovarati i nadoknaditi prošla vremena. Velika hvala svim članovima ovog kluba, posebice glavnoj organizatorici Anici Ognjenović - i hvala na poklonu koji ste donijeli. Sreća i osmijesi na svim licima bili su dobar razlog da svi provedu lijep dan, uz obećanje da će se uskoro opet vratiti. Nakon toplog pozdrava gosti su se vratili u autobus, a sljedeća postaja bio je Hrvatski klub 'Kardinal Alojzije Stepinac' u kojem je priređen svečani ručak. Nadamo se da je ovo prvi od brojnih posjeta članova naših hrvatskih klubova - seniorskih, sportskih ili društvenih - koji će posjetiti naše štićenike i naš 'CroCare' - prekrasni novi centar za skrb o starijim osobama" zaključila je Dragica Hedješ.

Poput osamdesetih uz ‘Abbu’

Pripremio: Franjo ŠARČEVIĆ

Hrvatskom domu "Kardinal Alojzije Stepinac" u Geelongu glazbeni sastav "ABBA" razveselio je u subotu, 5. studenoga, oko 220 gostiju okupljenih te večeri. Među njima su bile osobe u dobi od 18 do 75 godina

starosti. Gotovo dva i pol sata dvorana je bila na nogama plešući i veseleći se uz glazbu iz davnih 80-ih godina. Poslije glavnog dijela večeri veselje se nastavilo u hrvatskom duhu, uz hrvatsku glazbu, do kasno nakon ponoći.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

CLIFTON HILL VELIKA OBLJETNICA U OBNOVLJENOJ CRKVI SV. NIKOLE TAVELIĆA

Šezdeset godina pod okriljem prvoga hrvatskog sveca Uz proslavu nebeskog zaštitnika u nedjelju će srijemski biskup koadjutor mons. Svalina podijeliti i sakrament sv. potvrde Pripremila: Suzana FANTOV

rije gotovo 60 godina, točnije 30. prosinca 1962., u Melbourneu je osnovan prvi katolički centar u Australiji – HKC sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Osnivač i dušobrižnik bio je pok. vlč. Josip Kasić (preminuo 1995.), duhovni otac poslijeratne hrvatske emigracije u Australiji kojeg je dr. Denis Hart, nadbiskup Melbournea, ističući svoje dugogodišnje prijateljstvo s njime, opisao kao "najneumornijeg svećenika" kojeg je ikada upoznao. Prema bilješkama pok. vlč. Kasića iz 1979. godine, objavljenima u internoj knjižici ove katoličke zajednice pod naslovom "Kratka povijest crkve", te zapisima u povodu 20. obljetnice župe (30.12.1982.) u tiskanom materijalu pod naslovom "Izvještaj vlč. Josipa Kasića, hrvatskog dušobrižnika u Viktoriji, Australija, prilikom 20. godišnjice kupovanja i blagoslova crkve i

otvaranja HKC-a Clifton Hil", stoji zapisano kako hrvatska emigracija u australskoj državi Viktoriji nije imala svoju crkvu sve do 30. prosinca 1962. kada je pok. mons. L. Moran blagoslovio novokupljenu crkvicu na Clifton Hillu. Do te nedjelje mala crkva sv. Marka u Lygon Streetu u Carltonu služila je Hrvatima za nedjeljnu službu Božju, a za polnoćke dvorana crkve St. Brigid's. Novo razdoblje djelovanja u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici zapravo je počelo dolaskom vlč. Josipa Kasića u pomoć vlč. Marijanu Grgasu, sredinom 1961. godine. Ove godine, svečanom sv. misom, dan zaštitnika župe sv. Nikole Tavelića slavit će se u nedjelju 13. studenoga, kada će se ujedno ponovno otvoriti vrata obnovljene crkve koja nosi ime ovog prvoga hrvatskog sveca.

Zahvaljujući još jednom neumornom svećeniku, župniku mons. Bosiljku Rajiću, uz podršku svojih župljana i prijatelja ove hrvatske katoličke zajednice završava se obnova koja je počela sredinom ožujka. U osam mjeseci velikih radova ostvareni su i veliki rezultati. Ljepota unutrašnjosti ove stare gotičke crkve sada je vidljiva u punom sjaju, koji ona zasigurno zaslužuje nakon dugog niza godina. Uz proslavu nebeskog zaštitnika, 60. godišnjicu blagoslova crkve, u nedjelju, 13. studenoga, srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina podijelit će i sakrament sv. potvrde ovogodišnjim krizmanicima. Najavljeno je i da će nakon svečane sv. mise upriličiti i društvena zabava – tradicionalna fešta s mnogo dobre hrane, pjesme i plesa.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

SAKRAMENT SVEČANO U HRVATSKOJ KATOLIČKOJ ZAJEDNICI SV. NIKOLE TAVELIĆA

Troje malih 'anđela' primilo prvu sv. pričest u Clifton Hillu

Ozarena lica svih prisutnih, ponajviše roditelja i bliže obitelji, zračila su sjajem kraj malih prvopričesnika Tekst i foto: Suzana FANTOV

tefani, Max i Maja prošle su nedjelje, 6. studenoga, u nedjeljnom euharistijskom slavlju primili su svoju prvu svetu pričest. U ispunjenoj dvorani, koja broji posljednje dane u kojima će služiti kao kapela, dječica su izrecitirala na hrvatskom jeziku pripremljene pjesime koje ih je, uz svu ostalu vjeronučnu pripremu, naučila vjeroučiteljica Đurđa Bier. Ozarena lica svih prisutnih, ponajviše roditelja i bliže obitelji, zračila su sjajem kraj malih prvopričesnika. Sav njihov trud podizanja svoje djece u katoličkoj vjeri dosegnuo je tako trenutak kada su oni spremno napravili veliki korak – primili Tijelo, Krv, Dušu i Božanstvo Isusa Krista u svetom sakramentu. Pohvalimo i lijepi broj ministranata koji se već nekoliko tjedana okupljaju i pripremaju kako bi što bolje naučili posluživati kraj oltara. Tomu ih je poučio Alexander McPherson, a kao takvi moći će sudjelovati i u svečanoj sv. misi na dan nebeskog zaštitnika ove katoličke zajednice u Clifton Hillu - na blagdan sv. Nikole Tavelića.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

Velikosrpsko ludilo je beskonačno!

Politički bodovi važniji od obrane?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

uvenu mudrost Alberta Einsteina, po mnogima najvećeg �izičara uopće, da su samo svemir i ljudska glupost beskonačni, trebalo bi dopuniti. Barem za upotrebu na području europskog jugoistoka. Nova, dopunjena verzija glasila bi: Samo su svemir, ljudska glupost i velikosrpsko ludilo beskonačni. Već smo se odavno navikli na velikosrpske teorije o Srbima kao najstarijem narodu na svijetu i o Srbiji do „zadnjeg srpskog groba”. (Srpska povjesničarka Olga Luković-Pjanović u knjizi "Srbi narod najstariji", komentirajući vijest da je otkopana najstarija kineska mumija koja je bila plava žena bijele rase, tvrdi da je "plava Kineskinja" mogla biti samo Srpkinja!) Navikli smo i na prisvajanje hrvatskih velikana i njihovih dijela (dubrovačka književnost je zakonom usvojenim u skupštini Srbije proglašena – srpskom!), kao i na tvrdnje da su sve hrvatske oslobodilačke operacije u Domovinskom ratu zločinačke, a svi koji su ih vodili da su zločinci. Jednoga dana, prije ili kasnije, te će tvrdnje, nesumnjivo, potvrditi i srbijanski sudovi. Nakon svih skandaloznih projekata, velikosrpski propagandisti načinili su novi iskorak – zločinačkim pothvatom su proglasili i obranu Vukovara, a hrvatske heroje koji su pali u obrani toga grada nazivaju zločincima! A povod za sve to je, ni manje ni više, nego novi autobus Hrvatskog nogometnog kluba Vukovar 1991! Igrači ovog hrvatskog drugoligaša su, naime, dobili posebno dizajniran autobus – crne je boje, a krase ga grb kluba, Vodotoranj i lica dvaju heroja Domovinskog rata - Blage Zadre i Jean-Michela Nicoliera te natpis "Heroji se nikad ne zaboravljaju...” No, taj prekrasni autobus u Srbiji je dočekan kao prilika da se još jednom udari po gradu heroju. Ovoga puta nema bombi i granata, ali su zato tu prljave medijske bombe kojima se neselektivno tuče po svemu što ima veze s Vukovarom i obranom Hrvatske u Domovinskom ratu. Ovo su neki od naslova u srbijanskim medijima: "Skandal u Vukovaru

Piše: Zvonimir Despot

ilo je to nenormalno i prije početka ruske agresije na Ukrajinu. Ali sad već mjesecima ne samo da to nije normalno nego je i krajnje neodrživo, ali i opasno kako za sam sustav tako i za nacionalnu sigurnost države. Dakako, govorim o stanju u vojsci i oko nje. Zamislite kako je mladim vojnikinjama i vojnicima, časnicima i dočasnicima, koji tek stupaju u vojsku, kad se za njih organiziraju dva paralelna događaja. Na jednome je predsjednik i vrhovni zapovjednik, a na drugome ministar obrane. Veoma motivirajuće? Zamislimo da Hrvatskoj zaprijeti ratno stanje! Pa na što ova država nalikuje, doista se vidi po tome kako se upravlja vojskom i kako se političari biju među sobom, a žrtve su dakako oni oko njih, između ostalog i vojska. Ne govori se u prvom redu o problemima, koji se ne rješavaju, nego se u prvom redu oni između sebe glođu. Takvo mizerno ponašanje dao je naslutiti već i predsjednik početkom 2020. godine, kad smo svi mi drugi bili doma zatvoreni zbog korone, nismo mogli u ka�iće i restorane, ali probrana ekipa imala je izlazak u prčvarnici Dragana Kovačevića, tadašnjeg šefa JANAF-a, sadašnjeg osumnjičenika USKOK-a i oporbenog aduta protiv vlasti. Sjećamo li se kako je onamo išao jesti i piti i Milanović, jer je trebalo pojesti, bilo je viška, kako je kasnije obrazložio, da se ne baci, a i bilo je badava. Sjećamo li se kako je onamo jednom Milanović na sastanak

U Beogradu su sada i obranu Vukovara proglasili zločinačkim pothvatom, a hrvatske heroje koji su pali u obrani toga grada nazivaju zločincima!

trese bivšu Jugoslaviju: Nogometni klub Vukovar promovirao autobus s ratnim motivima", „Hrvatski nogometni klub oblijepio autobus motivima rata", "Imate li srama, Hrvati? Veliki skandal u Vukovaru! Sport ne pamti ovako nešto"... Pri tome koriste priliku ponoviti stare optužbe o 250 tisuća Srba protjeranih u Oluji, premda je jasno da izbjeglih Srba nije bilo 250.000 i da nitko do njih nije vidio hrvatskog vojnika ili policajca, nego su svoje domove naputili prema planu evakuacije koji su ranije napravile vlasti tzv. RSK, ali i iznijeti neke nove još besmislenije i još monstruoznije. Pišu, naime, da su Zadro i Nicolier tijekom rata tjerali Srbe iz Hrvatske! Medijima u Srbiji ne smeta kad navijači Crvene Zvezde i Partizana na stadionu razviju transparent podrške generalu Ratku Mladiću, sa simpatijama izvještavaju o njihovim akcijama oslikavanja i obrane njemu posvećenih murala... A riječ je, da podsjetimo, o pravomoćno osuđenom ratnom zločincu koji je, među ostalim, u Srebrenici 1995. pred kamerama izjavio: „Napokon je došao trenutak da se, poslije Bune protiv dahija, Tur¬cima osvetimo na ovom prostoru!” Uslijedio je pokolj više od 8.000 ljudi! Odgovoran je i za brojne zločine i etničko čišćenje u tzv. Krajini te za granatiranje dalmatinskog gradova 1991., potom je isti „posao” nastavio odrađivati u BiH. I takav Mladić im je „OK lik”, a heroji koji su pali u obrani od brutalne agresije su im zločinci!

Piše: Višnja Starešina

ošla sam u “Lisinski” kupiti karte za koncert Placida Dominga. Ovaj put ne dolazi u Zagreb kao pjevač, već kao dirigent Verdijeva “Requiema”. Putem razmišljam: jesam li zakasnila, je li sve rasprodano, ta do koncerta je (tada bilo) tek nekoliko dana… Kad tamo, karata koliko želite. Čujem, ni petsto ih još nije prodano. Prva mi je asocijacija bila – splitska Riva, kolovoz 1997. Na pozornici Placido Domingo, Svetla Vassileva i Boris Martinović, dirigira pokojni Vjekoslav Šutej. Sva sjedeća i stajaća mjesta na Rivi su dupkom popunjena, baš kao i ona u susjednim ulicama. Jedni kažu više od pedeset tisuća ljudi, drugi uvjeravaju – gotovo stotinu tisuća. Nakon dvosatnoga koncerta, na bis su otpjevali “Tu divnu splitsku noć”. Na hrvatskom dakako. Placido Domingo u to je vrijeme neprijeporno bio najveća zvijezda svjetske operne scene – i kao pjevač, i kao dirigent, i kao najpoznatiji od Tri tenora (Domingo, Pavarotti, Carreras), i kao ravnatelj velikih opernih kuća. Hrvatska je u to vrijeme zemlja koja se oporavlja od rata, turisti se u Dalmaciji još broje na prste, država je u međunarodnoj poluizolaciji, a svjetske zvijezde svih glazbenih žanrova zaobilaze je u širokom luku. Stanje danas. Domingo u hrvatskoj palači glazbe – ni petsto karata. Srpska i nekad jugoslavenska pop-zvijezda Momčilo Bajagić Baja-

zvao načelnika Glavnog stožera admirala Roberta Hranja, i tako ga ponizio i doveo ga u jako neugodnu situaciju? S druge strane, Andrej Plenković “briljira” sa svojim kadroviranjem, a jedan od najgorih kadrova koje je doveo u Vladu jest upravo ministar obrane Mario Banožić. To je toliko nesposobna osoba na mjestu ministra da mu se svi smiju, da nema nikakav autoritet, smiju se i Plenkoviću, ali on ga drži i ne da ga, jer je njegov izbor. Milanović kakav jest, non-stop zato koristi Banožića da zapravo plete po Plenkoviću u njihovu sukobu koji je dobio zamašnjak onog trenutka kad je javno otkriveno da je i Milanović potajice žderao u Kovačevićevoj pičvarnici. Milanović se otad ponaša kao Zorro

Kako je mladim vojnikinjama i vojnicima, časnicima i dočasnicima kad se za njih organiziraju dva paralelna događaja? Na jednome je predsjednik i vrhovni zapovjednik, a na drugome ministar obrane...

osvetnik prema Plenkoviću i HDZ-u. Svi znamo da je Banožić jedna od najslabijih Plenkovićevih karata u Vladi. Zna to i Milanović, a još kako je Banožić ministar obrane, pa bi trebali biti i u svakodnevnoj suradnji oko vojske, Milanović granatira Plenkovića i izaziva ga. Što može Plenković? Baš ništa! Odnosno, ne da ne može, mogao bi on Banožića smijeniti isti trenutak. No istog bi trenutka priznao pred Milanovićem i javnosti da je Banožić njegov kadar oko kojega je pogriješio i da je Milanović u pravu. Kako su u pitanju dvije osobe ogromnih taština, Plenković sebi ne može dozvoliti da popusti. Upravo suprotno, branit će Banožića jer tako zapravo brani sebe. I tako smo mjesecima u začaranom krugu iz

kojeg se ne vidi izlaz. Milanović se ponaša kao slon u staklani, a Plenkoviću taština ne dozvoljava da okrene ploču. Kako bi bilo dobro da jedan od njih zašuti. Ubrzo bi i drugi zašutio! No taj �ilm očito nećemo tako brzo gledati. Osobnosti i jeftini politički bodovi daleko su važniji od sustava obrane i nacionalne sigurnosti. Dok nešto ne pukne... (Večernji list)

Splitski “grijeh” Placida Dominga ga – tri rasprodane dvorane. Njegovi koncerti u okupiranom Kninu prešućuju se u hrvatskom javnom prostoru jednako sustavno kao i Domingov veličanstveni nastup u Splitu 1997. Prešućuju se s istim razlogom – da se publika ne bi podsjetila ili da bi lakše zaboravila. Bajagino koncertno “žmurenje” u Kninu Milana Martića prešućuje se da bi se olakšalo obnovu mita o navodno apolitičnom beogradskom romantiku, da ne bi eventualno odbili publiku, kojoj se danas tako uspješno prodaju starojugoslavenska idila i novi jugoslavenski kulturni prostor, kao “light” inačice srpskog sveta. Ali se zato u Hrvatskoj prisjećaju Domingove afere navodno neprimjerenog seksualnog ponašanja, koju je prije nekoliko godina pokrenuo američki radikalno lijevi MeToo pokret i na koju se više nitko ne obazire u koncertnoj Europi i ostatku svijeta, gdje Domingo nastupa i kao pjevač i kao dirigent, od lijevog Hamburga do desne Budimpešte, tranzicijske Ljubljane ili svoje Španjolske. No da ne bi ispalo da branim ili prikrivam seksualnog nasilnika, eto samo ukratko o čemu je bila riječ. Na vrhuncu MeToo pokreta, bivša američka operna pjevačica Patricia Wulff optužila je Dominga da ju je prije tridesetak godina seksualno zlostavljao. Učinio je to tako što bi je nakon svakog nastupa, tada kao ravnatelj washingtonske opere, dočekao iza pozornice, prišao joj neprimjereno blizu (bez dodirivanja, potvrdila Wulff) i pitao je: “Patricia, zar večeras moraš ići kući?” Ona bi odgovorila “da”, okrenula se i otišla. I tako dvadeset i pet puta. Nakon čega je on odustao (potvrdila Wulff).

Domingo u hrvatskoj palači glazbe – ni petsto karata, a jugoslavenska pop-zvijezda, koja je tijekom rata nastupala u Kninu, tri rasprodane dvorane

No nju je to toliko uznemirilo i obilježilo za cijeli život da je tridesetak godina kasnije progovorila za MeToo. Anonimno joj se pridružilo još sedam opernih pjevačica i jedna balerina: jednu je navodno na poslovnom ručku neprimjereno dodirivao ispod stola, drugoj je telefonirao kasno noću, najgore je prošla ona koja je (prema vlastitu priznanju) – dvaput sporazumno pristala. U strahu da bi odbijanje moglo naškoditi njezinoj karijeri… I tako je pri kraju blistave operne karijere Placido Domingo – koji nikad nije skrivao da uz suprugu Martu voli i druge žene, a i one su njega, onako zgodnog i karizmatičnog, prilično opsjedale – oglašen kao nasilnik. U SAD-u mu je zaustavljena karijera, globalno je osramoćen zbog nečega što je prema tadašnjem, čini mi se prilično normalnom kodeksu ponašanja, spadalo u rubriku – legitimno udvaranje. I, nakon što se pokazala priroda toga “nasilništva”, Europa se vratila Domingu. Ali hrvatske podružnice MeToo, one koje su mirno odšutjele mnogo svježije i mnogo bliže optužbe za seksualno uznemiravanje, primjerice protiv dvojice sveprisutnih profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta, uznemirio je dolazak Placida Dominga. Tako je Sanja Sarnavka, za svaki slučaj, unaprijed upozorila da njegov nastup u “Lisinskom” vrijeđa sve zlostavljane žene. Poruka je ponajprije upućena hrvatskim sponzorima. Ali oni bi to vjerojatno, razumijevajući neojugoslavenski duh hrvatskog kulturnog prostora, shvatili i bez tog upozorenja. Iz perspektive srpskog sveta u hrvatskoj kulturi nije grijeh Placida Dominga to što je 25 puta pitao Patriciu “moraš li večeras ići kući”. Neoprostivi grijeh mu je ona “Divna splitska noć” na Rivi 1997. Umjesto da je otišao u Knin 1995. otpjevati “Marš na Drinu”. Humanitarno dakako. (Slobodna Dalmacija)

VJERSKI KUTAK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

SPOMENDAN SVETI MARTIN, SVAKAKO JEDAN OD NAJOMILJENIJIH NAŠIH SVETACA

Sam obred je formiran u skladu s Križevačkim štatutom, najstarijim hrvatskim pravilima lijepog ponašanja u društvu s vinom

artin Tourski, misionar i biskup, rodio se kao sin rimskoga časnika 316. u gradu Savariji, u rimskoj pokrajini Panoniji (danas Szombathely, Mađarska), a odrastao u Ticinumu (danas Pavia, Italija). Isprva gardist i konjanički časnik u carskoj vojsci u Galiji, postao je kršćanin, napustio vojsku i djelovao kao misionar u Panoniji, Dalmaciji, Italiji i Galiji. Postao je učenik svetog Hilarija iz Poitiersa, a u blizini Poitiersa (Limonuma) osnovao je samostan, prvi u zapadnoj Europi (opatija Ligugé). Kao biskup Toursa (372.397.) podigao je pokraj grada samostan Majus Monasterium (danas Marmoutier). “Vojnik na silu, biskup po dužnosti, monah po izboru”, preminuo je u 8. studenoga 397. u galskom naselju Candesu (danas Candes-Saint-Martin, središnja Francuska). Njegov život opisao je Sulpicije Sever (“Život svetog Martina”). Od mnogobrojnih legendi o njemu najpoznatija je ona po kojoj je mačem prepolovio svoj vojnički plašt i podijelio ga sa siromahom koji se smrzavao pred vratima grada Amiensa. Velika popularnost u srednjovjekovnom kršćanstvu povezala ga je s mnogim običajima i narodnom tradicijom (Martinje, krštenje mošta, pečenje martinjske guske), a i mjesec studeni kod nas je po njemu nazvan “Martinšćak”. Zazivaju ga protiv alkoholizma i siromaštva, a zaštitnik je

Legende o blagom biskupu

Obred krštenja mošta u vino u klijetima

Zastupao je hrvatsku orijentaciju dalmatinskih gradova, zbog toga se spominje i u ispravama hrvatskih kraljeva Krešimira, Zvonimira i Stjepana II.

'Krstil bu mošteka, ime mu Vinček dal' Francuske, Gradišća, prosjaka, vojnika, krojača, liječenih alkoholičara, hotelijera, gostioničara, vinara, vinogradara, konjanika, konjice, konjičkih natjecanja, jahača, konja, gusaka te mnogih naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva. Jedan je od naših najomiljenijih svetaca, o čemu svjedoči i broj hrvatskih naselja, župa, crkava i kapela koje su mu posvećene i naselja koja su po njemu nazvana. U Hrvatskoj se za Martinje provodi obred u kojem mošt prelazi u vino spremno za pijenje.

“Dok Martin dojde v pol noč na vrata, mošt bu čist kak nebe bez oblaka... Krstil bu mošteka, ime mu Vinček dal, mnogi bu pajdaš radi njega v klancu ili v grabi zaspal” stihovi su najsvetijeg obreda vinskih cesta na sjeveru domovine. Obred krštenja mošta tek je potpun uz blagdansko jelo: martinjsku pečenu gusku i mlince. O ozbiljnosti rituala pretvaranja mošta u vino govori i činjenica da mošt krsti “biskup”, a vino ima svog kuma i kumu dok su prisutni i domaćin, stoloravnatelj, vinotoča i gospon sudac. Bira se i vinska kraljica. Sve je “začinjeno” �inom hranom, dobrom kapljicom, s puno smijeha i zabave, a tamburaši obično ispunjavaju klijet glazbom i slavljem do ranih jutarnjih sati. Sam obred je formiran u skladu s Križevačkim štatutom, najstarijim hrvatskim pravilima lijepog ponašanja u društvu s vinom. Nakon obreda mlado vino je spremno za degustaciju i konzumaciju.

Sveti Nikola Tavelić , prvi hrvatski svetac

posebnim ponosom i radošću, 14. studenoga slavimo prvoga hrvatskoga sveca, Nikolu Tavelića, franjevca, misionara i mučenika. Rodio se u Šibeniku oko 1340, iako se ponekad kao njegovo rodno mjesto spominje i Velim kod Stankovaca. Iz plemićke obitelji, studirao je �ilozo�iju i teologiju u Zadru ili Splitu. Franjevcem je postao u Bribiru, a za svećenika je zaređen oko 1365. Kad je fra Bartul Alverenski, bosanski vikar, na poticaj pape Grgura XI., pozvao 1372. iz raznih franjevačkih provincija oko 60 redovnika kao misionare u Bosni, među njima je bio i Nikola. Punih 12 godina prolazio je područjem Bosne propovijedajući i svjedočeći Evanđelje. Kasnije je Bartul izvijestio papu Bonifacija IX. da su misionari obratili oko 50 tisuća bosanskih krivovjeraca, bogumila. Godine 1384. Nikola je oti-

šao u Svetu zemlju i nastanio se u samostanu na brdu Sionu. Tamo je učio arapski jezik, obilazio sveta mjesta i pripremao se za misionarski rad. U Jeruzalemu je držao propovijedi i nastojao preobratiti muslimane na kršćanstvo. Zajedno s Deodatom iz Rodeza i Petrom iz Narbonnea (Francuska) te Stjepanom iz Cunea (Italija) nastupio je

pred jeruzalemskim kadijom i svjedočio vjeru u Krista Gospodina. Osuđeni su na smrtnu kaznu, te su sva četvorica u Jeruzalemu podnijeli mučeničku smrt 14. studenoga 1391. Zlostavljani su tri dana, sasječeni i spaljeni. Izvješće u Europu poslali su franjevac Martin iz Šibenika i Gerard Chalvet, gvardijan sionski, koji je bio nazočan izvršenju smrtne presude. Nikolu Tavelića slavili su kao sveca i mučenika u franjevačkom redu i u njegovom rodnom Šibeniku. Blaženim ga je proglasio 1889. papa Leon XIII., a svetim 21. lipnja 1970., zajedno s njegovim drugovima mučenicima, papa Pavao VI. u Vatikanu, u nazočnosti više od 20 tisuća Hrvata iz domovine i svih strana svijeta. Zaštitnik je hrvatskog naroda te brojnih naselja, župa, zajednica, crkava i kapela diljem hrvatskih krajeva i svijeta.

RAZMIŠLJANJA O VJERI Pljačka Današnji čovjek i društvo posjeduju dobru dozu društvene osjetljivosti. Osjetljivi su na to kada pojedinci zlorabe svoj položaj i moć, te beskrupulozno otuđuju i prisvajaju društvenu imovinu. Nema toga tko ne reagira kada se dogodi kriminal ili pljačka na skrovit i neprimjetan način od onih od kojih se nije očekivalo, što je doista za svaku osudu, te se time i bave sudovi i druga tijela državne uprave. No s druge pak strane sam čovjek je neizmjerno vrijedan, te daleko vrjedniji i svetiji od sve zemaljske imovine. Danas se mnogo češće nego što se događaju zemaljske pljačke događa pljačka i pustošenje samog čovjeka, njegove duše i svih mu darovanih vrednota. No za razliku od zemaljskih pljački, ove nitko ne primjećuje niti na njih uopće reagira. Osim Gospodina koji je prokazao velikog pljačkaša naših duša – Sotonu, želeći zaštiti iskonsko bogatstvo ljudskoga života. Poradi toga je u poniznosti oplijenio samoga sebe, te je nas ljude obogatio darom svoga siromaštva, oduzevši tako Sotoni svaku moć, a oslobodivši nas ljude koji mu bijasmo lagani plijen i žrtve njegovih spletki. (Dr. Ivan Bodrožić, Vjera i djela)

veti Ivan Trogirski (talijanski Giovanni da Traù), čiji spomendan slavimo 14. studenoga, bio je biskup drevnog hrvatskog grada Trogira u XI. i XII. stoljeću. Bio je redovnik pustinjak, benediktinac kamaldoljanin, u samostanu svetog Petra u Osoru, na otoku Cresu. Zbog toga ga u ispravama nazivaju i Auserinus ili Osorinus, pa se javila pogrešna tvrdnja da je potjecao iz poznate rimske obitelji Orsini. Bio je u pratnji poslanika pape Aleksandra II., koji je u XI. stoljeću prolazio južnohrvatskim krajevima, uz ostalo i Trogirom. Tada su ga Trogirani zamolili da im za biskupa postavi Ivana, svetog i učenog svećenika, jer je njihova biskupska stolica bila ispražnjena. Poslanik je uslišao njihove molbe, a Ivana je za trogirskog biskupa posvetio splitski nadbiskup Lovro, također negdašnji redovnik u osorskom benediktinskom samostanu svetog Petra. Biskup Ivan razvio je živu pastoralnu djelatnost, provodio savjesno obnovu Crkve u duhu svetog Grgura i zastupao hrvatsku orijentaciju dalmatinskih gradova. Zbog toga se Ivan Trogiranin

SVETI IVAN TROGIRSKI

i splitski nadbiskup Lovro javljaju i u ispravama hrvatskih kraljeva Krešimira, Zvonimira i Stjepana II. Ivanovom zaslugom hrvatsko-ugarski kralj Koloman nije 1105. razorio Trogir, jer ga je sveti biskup uspio odvratiti od tog nauma. Biskup Ivan bio je blag čovjek, pozivao je neprestano na mir, zalagao se za pravednost i ljudske živote, mirio zavađene. Među brojnim legendama o biskupu Ivanu spominje se i ona prema kojoj mu je za vrijeme misnog slavlja na glavu sletjela golubica kao znak Duha Svetoga i njegovog mirotvorstva. Najpoznatija legenda govori o njegovom putu u Šibenik, kada je doživio brodolom, nakon kojeg je hodao po valovima, a po njegovom zagovoru spašeni su mornari i sav teret. Osnovao je u Trogiru i samostan benediktinki. Službu trogirskog biskupa obavljao je prema nekim izvorima više od 40 godina, od 1064. do 1111. Preminuo je u Trogiru, vjerojatno prije 1111. Pripisivala su mu se mnoga čudesa pa ga je narod u Trogiru i okolici izuzetno štovao, a to se štovanje zadržalo do današnjeg dana. Ivanov grob nalazi se u prekrasnoj trogirskoj katedrali svetog Lovre, u kapeli svetog Ivana Trogiranina. Sveti Ivan je zaštitnik grada Trogira, a njegov blagdan svečano se slavi 14. studenoga.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

RASPRAVA FOSTER JE PRETJERAO, PROŠIRIO JE POGRDNE GLASINE O HRVATIMA I LAŽNO JE OCRNIO

Ujedinjeni kao zajednica podvucimo crtu i Ponašanje Fostera i njegovih medijskih pristalica uvredljivo je za cijelu hrvatsku zajednicu Tekst: Steve RAVIĆ

otovo je nevjerojatno da takozvani komentatori i aktivisti poput Craiga Fostera i njegovih pristaša u medijima nastavljaju njegovati rasnu kritiku Hrvata onečišćujući zajednicu starim već raskrinkanim jugoslavenskim, komunističkim lažima koje je prvotno smislio tiranski režim Jugoslavije tijekom Hladnoga rata s namjerom da uništi reputaciju Hrvata diljem svijeta, čime je želio protjerati Hrvate do nepostojanja. Prije negoli Foster i njemu slični počnu sudjelovati u ponašanju za koje tvrde da ga osuđuju, trebali bi uzeti u obzir činjenicu da bi mogli uvrijediti zajednicu koja je uvelike doprinijela onom dobrome koje nalazimo u društvu Australije. Ovim putem nudimo im da pokušaju shvatiti da su u krivu podastirući im činjenice i stvarnost. Tijekom okupacije koju je provodio režim nazvan Jugoslavija mi smo u hrvatskoj dijaspori, uključujući i one od nas koji smo živjeli u Australiji, snažno radili na tome da bude priznato samo naše postojanje kao naroda s bogatom poviješću i kulturom koja seže stoljećima dalje u povijest od Jugoslavije koja je nastala nakon Drugoga svjetskog rata. Mi smo većinom bili migranti koji su pobjegli od komunističke tiranije i naša su djeca bila prvi naraštaj Australaca rođen tijekom razdoblja jugoslavenskoga terora. Tijekom tog razdoblja Jugoslavija je doslovce masovno ubijala naše ljude, palila naše institucije i pokušavala izbrisati našu povijest i naše postojanje. Lažno su nas prikazivali kao ništa više negoli fašistički pokret. Morali smo se boriti kako bismo sačuvali našu povijest i našu kulturu, pa čak i naš identitet, dok smo sanjali o tome kako će jednoga dana naš narod ponovno dobiti suverenitet i slobodu za Hrvatsku. Jasno se sjećam kako smo kao djeca bili zadirkivani i kako su nas nazivali teroristima samo zato što smo ponosno nosili majice s natpisom „Sloboda za Hrvatsku” i dres Nogometnog kluba Melbourne Croatije kao mladi nogometaši. Nije bilo lijepo kada su nam se drugi smijali, ali to je izgradilo naš karakter i ojačalo našu odlučnost da pomognemo našim roditeljima, bakama i djedovima u oču-

vanju našeg identiteta. Imali smo sreću da nas je u tome prepoznao i podržao veliki premijer Sir Robert Mezies i njegova australska vlada koja je priznala naše pravo na vlastiti identitet i razumjela borbu s kojom smo se suočavali pod napadima komunističkog režima u Jugoslaviji. Predsjednik Ronald Reagan jednako je tako razumio Hrvate u SAD-u još od vremena kada je bio guverner Kalifornije. Obojici vođa možemo se diviti zbog načina na koji su poštovali naša prava i cijenili doprinos koji smo dali izgradnji demokracije te našem borbenom duhu protiv marksističke, komunističke, totalitarne ideologije. Komunistička Jugoslavija na naše je kampanje odgovorila lobiranjem u vladama diljem svijeta lažno optužujući Hrvate kao fašiste i teroriste nastojeći nas kao zajednicu staviti s onu stranu zakona, kao što su to radili SSSR i KGB s ukrajinskim zajednicama. Ovakva taktika blaćenja bila je usmjerena na sve etničke zajednice koje su govorile protiv Jugoslacije ili SSSR-a. Tirani poput Putina sad koriste istu vrstu propagande protiv Ukrajinaca. Hoće li Foster i društvo ponovno napraviti istu stvar stavljajući istu naljepnicu na Ukrajince u budućnosti? Jugoslavenska tajna služba (UDBA) in�iltrirala je zapadne nacije provodeći terorističke čine i ubijajući vođe hrvatske zajednice. U međuvremenu je u okupiranoj Hrvatskoj jugoslavenski režim nastavio zatvarati i ubijati sve disidente. Poznati umjetnici rođeni u Hrvatskoj, kao što je Charles Billich, mučeni su tijekom dvije godine kao politički zatvorenici jugoslavenskog režima, a Billich je imao sreću što je uspio pobjeći od diktatorskog jugoslavenskog režima Josipa Broza Tita. On je i danas kritičar režima i komunizma i zagovarao je nezavisnost Hrvatske cijelog života. Billich je također bio „uznemiren čuti” da su neki mediji „propagirali stare komunističke mitove”. Nažalost, brojne žrtve ovih režima nisu poživjele dovoljno dugo kako bi dočekale pravdu, no uvijek je dobra vijest vidjeti kako su počinitelji ubojstava kao što je Josip Perković osuđeni i zatvoreni za počinjena ubojstva u zemljama Europske unije, gdje se vladavina zakona poštuje bez obzira na to tko je počinitelj. U ovakvim situacijama stvari se obično „izgube u prijevodu” za mnoge ljude jer je agent jugoslavenske tajne službe Josip Perković zapravo

Hrvat, ali izdajica koji je radio protiv vlastitog naroda identi�icirajući se kao Jugoslaven. On je poput izabrane skupine Hrvata imao koristi od priključenja Komunističkoj partiji i njenoj hijerarhiji te je ponudio svoju lojalnost Jugoslaviji pritom izdajući vlastiti narod. Uslijed velike protuhrvatske propagande jugoslavenskog diktatora Tita mnogi su se Hrvati odlučili na to nazivati se Jugoslavenima kako bi imali koristi od režima i izbjegli gonjenje pa je tako bilo mnogo etničkih Hrvata koji su rođeni u propagandi i jednostavno nisu znali bolje. Neki od tih etničkih Hrvata koji su se nazivali Jugoslavenima također su emigrirali u zapadne zemlje svijeta i osnovali vlastite jugoslavenske zajednice. Ovi jugoslavenski klubovi i organizacije bili su brojčano mnogo malobrojniji, ali ih je pomagao Tito i njegov komunistički režim te ih je koristio za promicanje Jugoslacije i suzbijanje pokušaja patriotskih hrvatskih zajednica u raskrinkavanju zlodjela jugoslavenskog režima. Otkrilo se da je jugoslavenska vlada 1980-ih ilegalno organizirala vlastitu tajnu službu u Australiji. Nedužnu i nakon toga oslobođenu "hrvatsku šestorku" prevario je jugoslavenski tajni agent koji je surađivao s korumpiranim vlastima, uključujući bivšeg detektiva Rogera Rogersona koji je nokog toga osuđen za ubojstvo i sada služi doživotnu zatvorsku kaznu. Nije čudo da je lijevi aktivist Laburista Lionel Murphy također bio uključen u namještanje Hrvatima budući da je također sudjelovao u protuhrvatskim kampanjama. Jugoslavenska aktivnost u stranim zemljama konačno je stala kada je član jugoslavenskog konzulata u Sydneyju ispalio

metke iz pištolja na hrvatske prosvjednike. Mladi australski dječak hrvatskoga podrijetla Josip Tokić ustrijeljen je u vrat, što je izazvalo osudu australske javnosti. Tokić je preživio, a jugoslavenski konzuli morali su napustiti Australiju. Nakon desetljeća ustrajanja Hrvati su osvećeni, a san o hrvatskoj nezavisnosti konačno je postao stvarnost devedesetih raspadom Jugoslavije u vrijeme kada su komunistički sustavi kapitulirali diljem Europe. Brojne istine komunističkog terora konačno su ugledale svjetlo dana i svijet je konačno dočekao slobodnu Hrvatsku oslobođenu optužbi. Ovo je dovelo do raspadanja jugoslavenskih zajednica diljem svijeta i brojni Hrvati koji su se nekada nazivali Jugoslavenima sada su se stidjeli rata kojeg je Jugoslavija obznanila Hrvatskoj. Prestali su se nazivati Jugoslavenima i ujedinili su se s hrvatskom dijasporom i pridružili hrvatskoj zajednici. Nažalost, kao otegotna okolnost za novu hrvatsku demokraciju, nekada zadrti komunisti dobili su oprost u ime jedinstva i in�iltrirali su Hrvatsku demokratsku zajednicu i postali dio novoosnovane hrvatske vlade. Među njima nalazio se i sada osuđeni ubojica Josip Perković. Mnogi su poput njega potajno nastavili lobirati protiv istine kako bi oslobodili same sebe i nastavili su trovati zajednicu protuhrvatskim stajalištima i neistinama. Time dolazimo do sadašnjosti. Neokomunisti potiho su pokretali novi antihrvatski, jugonostalgičarski pokret koji nastavlja odavati počast diktatoru Titu i provoditi kampanje protiv hrvatskog patriotizma. Iako brojčano mali, ovaj se pokret organizirao diljem svijeta i tu valja spomenuti da tajna služba UDBA nikada nije

Steve Ravić i igrač Nogometnog kluba Richmond aboridžinskog podrijetla Mauricom Riolijem Juniorom sinom bivšeg igrača, velikog Mauricea Riolija

Lekcija iz povijesti za neuke Pozdrav „Za dom” stoljećima je star pozdrav koji su tijekom svoje povijesti koristili Hrvati. Najpoznatiji je iz Sigetske bitke 1566. kada je Nikola IV. Zrinski, hrvatski ban i vođa hrvatskih i mađarskih snaga, hrabro stao protiv protivnika koji je navodno bio deset puta brojniji, a bilo je to Otomansko carstvo koje je predvodio Sujelman Veličanstveni. Iako su hrvatske i mađarske snage izgubile, sultan i Otomansko carstvo nestali su, a Otomani uništeni te nisu uspjeli prijeći hrvatsku granicu. Ova bitka navodno je poštedjela ostatak Europe od najezde Otomanskog carstva. „Nikola Šubić Zrinski” međunarodno je poznata opera koju je skladao Ivan Z a j c

Ravić s poznatom japanskom glumicom Kaori Kawabuchi ispred crkve sv. Marka u starom dijelu Zagreba

1976. u počast ovoj bitci te je ona postala kulturna znamenitost Hrvatske. Ovaj su pozdrav u novije vrijeme tijekom rata za neovisnost koristile hrvatske obrambene snage, a sada se on koristi poglavito u znak podrške i ponosa na svoju naciju, bilo da je riječ o sportskim natjecanjima, trgovini ili umjetnostima. Samu pjesmu izvode zborovi diljem svijeta, a nekada je bila zabranjena od strane komunističkog režima Jugoslavije. Ovu pjesmu čak kao himnu koristi proslavljena glazbena skupina Japanskog sveučilišta.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda 9. studnog 2022.

POVIJESNE I TRADICIONALNE HRVATSKE SIMBOLE I PJESME, TREBA POVUĆI SVOJE OPTUŽBE

uzvratimo udarac: 'Craig, prestan širiti laži'

Ivan Marić - legendarni igrač australskog nogometa i bivši potpredsjednik Nogometnog kluba Richmond službeno ukinuta. Nastavljaju se širiti neistine o Hrvatima i hrvatskoj kulturi i tradicijama nazivajući ih fašističkima. Ove skupine usmjerile su se na medije i aktiviste koristeći ih kao platformu koja pronosi njihove laži o Hrvatskoj i Hrvatima. Ovi akvitisti i mediji naivno i ne znajući promoviraju te laži, a da ih prethodno ne istraže kako nalaže struka. Ta k o je došlo i do n e davnog

događaja u �inalu Kupa Australije u nogometu 2022. između kluba hrvatskih korijena Sydney Uniteda 58 i Macarthur FC-a. Navijače Sydney Uniteda optužilo se za negodovanje na urođeničku pjesmu „Welcome To Country” i australsku nacionalnu himnu te ih se optužilo za korištenje nacističkog i fašističkog pozdrava. Vokalni sastav „Klapa Samoana", koji je prisustvovao utakmici, izjavio je da su ovi negativni medijski napisi „hrpa neistina… bili smo na utakmici, atmosfera je bila nevjerojatna, svi su uživali”. Navijači Sydney Uniteda i gledtelji razumljivo su tvrdili da ništa nisu primijetili i da nisu niti mogli čuti izvedbu „Welcome To Country” radi glasne atmosfere. Navijači Sydney Uniteda izjavili su da su negativno reagirali na igrače Macarthur FC-a koji su bili prikazani na velikom ekranu u tom trenutku. Kao profesionalac u režiji i produkciji velikih događaja uživo dat ću ovdje i svoje mišljenje, a to je da su organizacija Football Australia i medijske kuće vjerojatno bili

preneraženi velikim brojem prisutnih na ovom događaju i nisu bili pripremljeni na to gledano sa stajališta producenata. Razglas jednostavno nije bio na razini za ovako velik broj glasnih gledatelja. No nećemo dopustiti da to stane na put plasiranju dobre kontroverze, zar ne? Što se tiče himne, kasnije se pregledom snimki otkrilo da su navijači Sydney Uniteda počeli pjevati australsku himnu, čime se pobija tvrdnja da su negativno reagirali na nju. Apsolutno nema razloga zašto bi Hrvati imali bilo što protiv zajednice urođenika ili australske himne i to je jednostavno jedan nenamjerni događaj koji je prenapuhan od strane neodgovornih novinara. Smiješno je čak i pretpostaviti drukčije. Hrvatska zajednica iznimno poštuje zajednicu urođenika, a to su jasno rekli i različiti vođe zajednice i vođe klubova. Legendarni igrač australskog nogometa i potpredsjednik Nogometnog kluba Richmond Ivan Marić, koji je sada stariji član trenerskog osoblja Richmond Tigersa i koordinator razvoja igrača, istaknuti je član hrvatske zajednice koji je podržao našu kampanju dodajući „smatram se sretnim

Craig Foster nosi majicu s ironičnim sloganom „Rasizam nije dobrodošao”, osim kada je riječ o hrvatskoj zajednici. Fotograﬁja: Michael Coghlan

Prikaz i portret jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita, djelo Charlesa Billicha.

što sam mogao stvoriti tako čvrsta prijateljstva s predivnim članovima zajednice urođenika kroz nogomet. Naučili su me o svojim nadahnutim obiteljskim vrijednostima i kulturi koju volim i cijenim. Zaista sam zahvalan za prijateljstvo i mudrost koje su mi poklonili.” Javno poznata ličnost Craiga Fostera pretjerala je i proširila lažne naslove tvrdeći da su „nacistički i fašistički simboli viđeni na nogometnoj utakmici koju je prenosila televizija”. Rekavši ovakvo što Foster je proširo pogrdne glasine o Hrvatima i lažno je ocrnio povijesne i tradicionalne hrvatske simbole i pjesme simbolima fašizma i mržnje. Čineći to, povrijedio je i širu hrvatsku zajednicu i proširio diskriminacijsko ponašanje koje navodno osuđuje. Njegove neodgovorne aktivnosti i mišljenja od tada su ponovili i drugi šireći mržnju prema hrvatskoj zajednici. Rasističko ocrnjivanje Hrvata NIJE U REDU - Craig. Nisi odradio posao do kraja tvrdeći ovo što tvrdiš. Da se podsjetimo, osuđujemo cijelu zajednicu za ponašanje nekolicine koja je viđena da diže desnu ruku u očitom obliku nacističkog pozdrava. Bez obzira na njihove namjere, ove akcije ne predstavljaju hrvatsku zajednicu, a pozdrav nema apsolutno ništa s našim vjerovanjima kao zajednice. Hrvatska zajednica osuđuje nacizam, fašizam, komunizam ili bilo kakvu drugu esktremističku ideologiju i ponašanje mržnje prema drugima. Mi to jednostavno ne toleriramo i u tome se posve slažemo s Craigom Fosterom i njegovim sljedbenicima. Ali kada se Craig Foster i njegovi pristaše obruše na tradicionalne i rodoljubne hrvatske pjesme i simbole lažno ih optužujući da su nacistički i fašistički simboli, tu se moramo ujediniti kao zajednica i povući crtu i vratiti udarac. Ovakvo ponašanje Fostera i njegovih medijskih pristalica uvredljivo je za cijelu hrvatsku zajednicu. Kao što je istaknuo glavni i odgovorni urednik Hrvatskog vjesnika Jure Sabljak, „ove pjesme i simboli radi kojih je Foster osudio hrvatsku zajednicu isti su simboli koji su bili istaknuti i iste su pjesme koje su pjevane kada je on nosio dres Sydney Uniteda i za to primao tjednu plaću. To mu tada nije smetalo.” I ja sam osobno aktivno reagirao protiv ovakvih laži koje su usmjerene na rodoljubne Hrvate i uspio sam polučiti brojne reakcije, naslove i promjene priča međunarodnih

medija tijekom godina, uključujući i onu velike američke medijske kuće Newsweek. Međutim, ponekad je teško držati korak s količinom objavljenih informacija koje su objavili oni sa skrivenim motivima. Budući da sam i ja australski Hrvat osjećam da je moja dužnost boriti se protiv ovakve lažne propagande koja je usmjerena na to da naškodi integritetu naše zajednice. Vrlo je tužno i teško biti članom zajednice koja i dan danas nastavlja biti nepravedno optuživana i u današnje vrijeme. Osjećamo da su nas iznevjerili naši prijatelji Australci i osjećamo razočaranje posebno prema onim Hrvatima koji su se pridružili raspravama željni medijske pažnje ne trudeći se obrazovati sami sebe o svojoj povijesti i jednostavno pretpostavljajući da je sve što se propagira istina. Domaćin Cro2000 Media Jakov Miljak odlično je formulirao problem rekavši „posebno je razočaravajuće vidjeti kako poznate medijske osobe hrvatskog porijekla kao što je Lucy Zelić i Mark Bosnich ne koriste svoje platforme kako bi pružili uvid i kontekst ovoj situaciji. Umjesto da preuzmu ulogu vođe, oni koriste priliku baciti svoju vlastitu zajednicu pod vlak.” I dok je Miljakovu izjavu podržala hrvatska zajednica, mediji nisu odgovorili. Ovo je propaganda koja je preživjela komunističko razdoblje i isti počinitelji nastavljaju širiti laži koristeći treće osobe kako bi progurali svoje ideje. Ovo je poziv Craigu Fosteru i onima poput njega da prestanu širiti tvrdnje koje se temelje na lažima koje su do sada naučili i da povuku svoje lažne izjave. Moglo bi biti mudro i znak poštovanja u budućnosti biti oprezniji prije negoli osudite cijelu jednu zajednicu. Prestanite nas učiti vlastitoj po-

vijesti ili ćemo vam s pravom održati lekciju. Oni koji nas mrzite, molimo obrazujte se i pogledajte se najprije u ogledalo. Tvrdnje iznesene protiv tisućama godina stare hrvatske šahovnice s prvim bijelim poljem su lažne. Ovo je naš grb stoljećima. Don Markušić, poznati australski odvjetnik koji ima dozvolu za rad i u Hrvatskoj, s ponosom prima svoje klijente u svom uredu koji se nalazi na Trgu svetog Marka u srcu glavnog grada Hrvatske, Zagreba. Markušić je istaknuo da je važno znati činjenjicu da se ovdje nalazi „Hrvatski sabor, Ured premijera, Ustavni sud i povijesna gotička crkva svetog Marka iz 13. stoljeća. Ova crkva je poznata turistička atrakcija u Hrvatskoj, a na njenom krovu nalazi se povijesni hrvatski grb s prvim bijelim poljem koje su komunisti također ocrnili unatoč njegovoj dugoj tradiciji.” Don Markušić nedavno je primljen u Družbu "Braća Hrvatskoga Zmaja", ekskluzivno povijesno i kulturno društvo kojem je cilj očuvati hrvatsku kulturnu baštinu, a mjesto na kojem je primio naslov Zmaja bilo je upravo Trg svetog Marka te mu je tom prilikom uručen grb s prvim bijelim poljem, čime je izražena njegova povijesna važnost. Markušić se pita „ima li Foster također problema s ovim važnim dijelom duge hrvatske povijesti?” Tvrdnje koje se navode za pozdrav „Za dom” također su lažne. Neokomunisti nastavljaju pokušavati uvesti zabranu ovog tradicionalnog grba i pozdrava kroz parlament i sud, ali im taj sramni pokušaj ne uspijeva; stoga su počeli neizravno nalaziti platforme i lobiste i medije kroz koje pokušavaju progurati svoje ideje i laži. Ne budite naivni. Tvrditi kako su grb i pozdrav simboli mržnje jednostavno je krivo i netočno. Za dom spremni.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

OPROŠTAJ ZAUVIJEK NAS JE ZADUŽIO I JEDINI NAČIN DA TAJ DUG VRATIMO JEST DA NASTAVIMO PODRŽAVATI NJEGOVO DJELO I ŽRTVOVATI SE KAO ŠTO JE ON TO ČINIO

U SJEĆANJE: Anjelko “Ange” Cimera, vječni predsjednik NK Melbourne Knightsa "Kao zaštitnik kluba stajao je na putu olujama koje su nailazile…" Pripremio: Pave JUSUP

njelko "Ange" Cimera rođen je 14. srpnja 1951. u selu Mrljane na otoku Pašmanu u Hrvatskoj. U Australiju je stigao kao običan dječak 1956., kao jedan od brojnih hrvatskih izbjeglica. Preminuo je 9. listopada u Melbourneu kao izvanredan čovjek. Ange je bio žila kucavica svoje obitelji te je za mnoge od nas bio i stup naše zajednice. Drugi sin Milke i Ante bio je jedan od šestero braće. Njegov stariji brat Mladen, on sam kao i mlađa mu sestra Slavia bili su troje djece rođene u Hrvatskoj, a njihova mlađa braće i sestre - John, Mary i Frank - rođeni su u Australiji. Bio je čovjek beskrajne vjere, motivacije i otpornosti, predsjednik koji je osvojio nacionalno prvenstvo počeo je kao običan član Croatije SC-a 1968. nakon preseljenja u Melbourne iz Ballarata u dobi od 17 godina. Njegov ujak Zvonko počeo ga je voditi sa sobom na utakmice sredinom 1960-ih, gledao je velikog Billyja Vojteka, Jimmyja McKayja i Horsta Raua, gledao je kako brojni gledatelji jure u Olympic Park i osjetio je strast koju je klub donosio našim ljudima subotom i nedjeljom poslije podne. Kroz klub koji su osnovali hrvatski imigranti, za dijasporu koju je domovina označavala neprijateljem, ovdje u Melbourneu naši su ljudi slobodno mogli izraziti svoj identitet. Upravo ovdje Anjelkova prva ljubav ušla mu je pod kožu, bili su to igrači, slike i zvuci, gomile ljudi, sve povezano s Croatia SC-om bilo je posebno, čak pomalo nestvarno. Sredinom 1970-ih Anjelko je radio za Josipa Sigura, rastuću silu koja je predvodila novo rođenje Croatije. Počevši raditi u Victoria Smallgoodsu, Anjelko je imao priliku čuti razgovore različitih dužnosnika kluba - o �inancijama, igračima, logistici i svemu ostalome. Joe je mnogo toga držao za sebe, ali primijetio je da je mladi Anjelko marljiv na poslu i da ne priča o osjetljivim detaljima te da prije svega voli klub. Oko godinu dana kasnije Josip je pitao Anjelka želi li se uključiti u rad odbora. Anjelko je bio počašćen pozivom. Uskoro je shvatio da ga je Josip pozvao u takozvani „radni odbor”. Taj odbor bio je odgovoran za glavnu logistiku kluba oko dana utakmice, prikupljanje sredstava i štošta drugo. To mu nije smetalo, Anjelko se i dalje osjećao počašćenim što može pomoći klubu i što ga je za to zamolio netko koga poštuje i smatra važnim za zajednicu kojoj se priključio. Bio je potpisnik među gotovo 100 drugih članova prilikom preuzimanja Essendon Lionsa 1974. Radio je na ulazima Olympic Parka. Izvršnom odboru pridružio se 1980. Ulogu predsjednika preuzeo je sredinom sezone i osigurao stabilnost klubu. Tijekom 1990. pomogao je stvoriti dinastijsku ekipu kluba. Pomogao je pri izgradnji klupskog kompleksa. Vodio je klub ka drugom australskom prvenstvu. Vodio je klub u posljednjoj sezoni nacionalne lige. Na mjestu predsjednika ponovno se našao 2010., nakon što se govorilo da ovaj klub nije moguće oživjeti. S tog mjesta odstupio je 2014. kao predsjednik koji je najdulje predvodio klub Melbourne Knights. Bio je tu u svakom ključnom trenutku u kojem se klub našao tijekom njegova odraslog života. Bio je sveprisutan i uvijek voljan kormilariti brodom. On je bio taj koji je Mirka Bazića doveo u Australiju i podržao mladu momčad

s Markom Vidukom u napadu. Prethodnu sezonu klub je završio na 10. mjestu, a godinu dana ranije izgubio je u velikom �inalu. Bila je to stara postava, a tvrdoglavi Ange dao je Mirku dozvolu da izgradi momčad kako njemu odgovara. Završili su osvojivši naslov minor premiershipa i porazom u velikom �inalu. Ange je odstupio kao predsjednik kluba krajem 1993/1994., a nakon njega Steve Mandekić preuzeo je kormilo i doveo klub do prve nacionalne pobjede u Adelaideu. Steve je potom odstupio pa se Ange ponovno vratio povesti klub do drugog nacionalnog naslova na njegovu starom terenu Olympic Parku. Te se godine Mirko Bazić vratio u Hrvatsku, Ian Dobson naslijedio je njegov posao i morao je izgraditi momčad koja je velik dio svog talenta izgubila budući da su igrači otišli igrati u Europu. Ono što je bilo posebno kod osvojenih naslova nije bila samo činjenica da je mala ideja koja se pojavila u Leeds St Footscrayju osvojila nacionalni naslov, već je dugo bilo prihvaćeno kako je klub jednako i sportski klub koji ima i jednu važnu političku dimenziju u nastojanju priznanja hrvatske samosvojnosti. Postati prvacima Australije prvi put za ovaj klub i zajednicu donijelo je stoga i mnogo više, više nismo morali dokazivati gdje se na karti svijeta nalazi Hrvatska, niti da postojimo kao narod. San generacija bio je postati prvacima Australije, a kada se to dogodilo cijela je zajednica bila ponosna. Naša nacija kod kuće bila je slobodna, naš nogometni klub u Melbourneu bio je prvak Australije. Tijekom ranih 90-ih Ange je radio zajedno s mnogima kako bi pokušao najbolje što je moguće klub zaštititi od nogometnog saveza kojima je cilj bio preoblikovati klub kako bi on služio njihovim budućim namjerama. Prisilno preimenovanje, promjene loga i općeniti napadi na klub bili su borba s kojom se susretao na svakom koraku. Pritisci i očekivanja tijekom ovog razdoblja bili su golemi. Količina otpornosti i snage koja je bila potrebna kako bi vodio klub tijekom tih vremena bili su još veći. Do sezone 2002/2003. klub se našao u dugovima i svake godine bilo mu je sve teže i teže natjecati se. Ange se ponovno dobrovoljno javio da pokuša stabilizirati klub. Zajedno s dečkima iz Doma, Antom Juričem i njegovim timom, uspio je zaustaviti �inancijski pad kluba i osigurati njegov daljnji rad. Na ovom položaju ostao je još dvije sezone, dočekao je kraj jedne ere u Nacionalnoj nogometnoj ligi. Povratkom u Premier ligu Viktorije klub se nalazio u promjenama i Ange i njegov odbor su već bili umorni pa je uzde predao Stanku Biliću. Do 2009. vratio se kao počasni predsjednik na molbu Matta Tomasa. Kada se klub ponovno našao u limbu 2010. ponovno je osjetio da mu je dužnost preuzeti posao na sebe. Upravo se tijekom tog razdoblja Ange ponovno morao vratiti korijenima, više nije bio predsjednik koji se mora brinuti o sponzorima, događajima i predstavljanju kluba, radio je sve što je bilo potrebno kako bi uštedio novac, čime je klubu

Prošlo je mjesec dana otkako je preminuo naš vječni predsjednik. Koje bi riječi bile dovoljne za čovjeka koji se nalazio na prvoj crti svakog događaja u klubu Melbourne-Croatiji tijekom svog odraslog života? Ostavlja nam nasljeđe i trag u povijesti kluba kao istinski mučenik Nogometnog kluba Croatia

Ange s kćerkom Monicom

Ange i njegova najstarija kći Melinda Mladi otac koji se brine za svoju rastuću obitelj

Ange sa zetom Pavom Jusupom, koji se divio svom tastu i poštovao ga

Ange sa suprugom Ljubicom, s kojom je dijelio mnoge prekrasne godine i uspomene

Ange Cimera s klupskom legendom Andrewom Marthom i najmlađom kćerkom Katarinom Ponosni djed Ange volio je svoje četvero unučadi, u čijim je životima odigrao veliku ulogu Ange i kapetan Andrew Marth - NSL Championship

Mladi Ange koji će u kasnijim godinama ostvariti svoju životnu ulogu u nogometnom klubu…

Ange Cimera – njegov duh i djelo zauvijek će živjeti u NK Melbourne Croatiji

donio stabilnost tako da može preživjeti. Za razliku od predsjedničkih mandata koje je imao u prošlosti, ovog puta na njega je pao težak teret položaja koji nitko nije htio preuzeti. Ljudi su se udaljili od kluba, bilo radi obiteljskih obveza, pritisaka na poslu ili nedostatka interesa, a Ange je ponovno bio taj koji je dao sve od sebe za dobrobit kluba i za budućnost zajednice. U tom razdoblju oslanjao se na Andrewa Martha, svog dugogodišnjeg prijatelja iz 90-ih, s kojim je htio izgraditi momčag koja će se ponovno natjecati za naslov. Nastavio je raditi u toj ulozi do sredine 2014. kada je uvidio da je važnije da preuzme vodstvo nad Melbourne Croatijom SC. Predao je uzde u ruke svom prijatelju Šimunu Samardžiću i preuzeo vodstvo nad Melbourne Croatijom jer je osjećao da je ovaj klub u situaciji gdje se odmiče od Melbourne Knightsa te je žrtvovao svoju ljubav prema nogometu kao igri kako bi ponovno radio na funkcioniranju kluba i uvjerio se da sve funkcionira kako treba. U ovoj ulozi Ange se nalazio do samoga kraja, preminuo je kao predsjedavajući vođa SC Melbourne Croatije. Eto to su stvari koje je postigao. Onomu što je radio uvijek se posvetio do kraja, no upravo je i način na koji je radio stvari ono što ostavlja poseban trag za njim. Ange nije sam vodio klub. On je okupljao ljude, uvodio ih u klub, uključivao ih gdje je smatrao da su vrijedni toga i da će klub imati koristi, Ange je bio vođa u svakom smislu te riječi. Bezbrojni volonteri i članovi odbora, svi su bili uključeni i uključeni su i dan danas upravo zbog njegova vodstva i mudrosti. Ange je naporno radio i brzo učio, bio je brz kada je trebalo preuzeti zadatak za koji je mislio da ga može riješiti bolje. Povremeno je znao biti oštar kritičar jer je očekivao najbolje od svih, uvijek je toliko sebe davao i očekivao je isti trud i predanost od drugih. Bio je tip osobe koja je ostavljala traga na drugima i zbog njegova utjecaja ljudi su željeli napraviti više. Bili su nadahnuti dati više nakon što bi proveli neko vrijeme s njim. Nastavit ćete vidjeti njegov doseg čak i sada kada je odsutan. Pogledajte prvu domaću utakmicu iduće sezone, idući koncert na otvorenom tijekom ljeta ili iduće godine 70. obljetnicu, gotovo sve vezano za klub će napredovati, nastavit ćete čuti i osjetiti njegov utjecaj i u budućnosti. Ange nije dovodio samo ljude različitih korijena i obrazovanja u klub kao što su to činili i brojni predsjednici, on je doveo cijelu svoju obitelj. Njegova supruga Ljubica neumorno je podržavala klub i svog supruga vodeći ženski odbor kluba 90-ih, a nastavila je volontirati u klubu i u desetljećima nakon toga. Sav je teret kod kuće preuzela na sebe tako da njen suprug može biti prisutan u klubu kada god to bude potrebno. Klub mu je bio važan, važnija od kluba bila je jedino obitelj, klub mu je bio toliko važan da su veliku većinu mladosti njegove kćeri provele jureći oko kluba, pomažući majci na kiosku ili jednostavno boraveći u prostorima Croatije. Kako su odrastale i one su preuzele veće uloge i odgovornosti u klubu. Sve tri njegove kćei počele su u tinejdžerskoj dobi volontirati i nastavljaju volontirati u klubu do dan danas. Njegova najstarija kći Melinda bila je tajnica Melbourne Knightsa pet sezona, sve do 2015. Monica nastavlja služiti klubu u ulozi tajnice Melbourne Croatije i danas, a taj je posao preuzela 2015. Katarina sa svojim obrazovanjem vezanim za organizaciji događaja, uvijek je tu kada zatreba organizirati velike događaje u klubu - od ponovnih susreta kao što je Championship Reunion, koncerti, Hrvatski nogometni turnir ili

Croktoberfest. Mogi su žalili Angea, imao je tri kćeri, uvijek su govorili, zamislite što bi napravio da je imao sina ili dva. U stvarnosti su Ange i Lily svoje kćeri odgojili tako da vole klub na isti način kao što to i oni čine. Sve tri doprinijele su uvelike radu kluba, svaka na svoj način. Ne mogu se sjetiti niti jedne osobe koja je svojoj djeci uspjela usaditi toliku ljubav prema klubu kao što je to napravio Ange. Ne samo ljubav prema klubu kao apstraktnoj ideji, već i na način da mu se pomogne te da ga se unaprijedi. Iako su još zaista mladi, Anjelkovi unuci već su krenuli istim stopama. Njegovi unuci blizanci stari devet godina - Tomislav i Ante - već su srčani navijači Knightsa, poznaju svakog igrača, gledaju snimke starih utakmica i svoje suigrače u momčadi U9 uče pobjedničke pjesme. Šestogodišnji Stjepan bio je „didov blizanac” - zaista njih dvojica iznimno su slični. Kao najbolji prijatelji, uvijek su bili zajedno u klubu, istovarivali opremu, čistili, postavljali stvari i radili neobične poslove. Dvogodišnja Jelena, jedina unuka, motala ga je oko malog prsta od samog početka, no unatoč tomu što je najmlađa već osjeća ljubav prema klubu i uzbuđeno najavljuje „sad ćemo na Croatiju” kada god se sretne u Berkshire Roadu. Kao djed, Ange je također dao sve od sebe. Skupljao je djecu iz škole, vozio ih na nogometne utakmice, obiteljske praznike, školske grupe, društvene igre, odlaske u klub, noćenja kod prijatelja; Ange je živio za sve to i oni su ga jednostavno obožavali. Sjećam se kada sam prvi put upoznao Angea. Imao sam oko 12 godina, bilo je to u predvorju ove crkve. On je razgovarao s mojim ocem o zajedničkim problemima s leđima. Bio sam tek dijete i pogledao sam prema njemu i već sam znao da gledam u nekog poznatog. Poznatog ne zato što je bio na televiziji, poznatog jer je bio sveprisutni predsjednik Melbourne Knightsa. Bio je osoba koju su svi poštovali i kojoj su se svi divili, pa tako i ja. Život je ponekad ironičan. Deset godina kasnije, oženio sam njegovu najmlađu kćer Katarinu i unuci koje sam maloprije spominjao su moja vlastita djeca. Prvi dojmovi koje sam kao dijete imao o Angeu i danas se nisu promijenili. On je bio i ostat će vječni predsjednik. Čovjek koji je stao na put olujama koje su se kretale prema nama. Zaštitnik kluba. Čovjek kojeg si zvao kada nisi znao što dalje. Osoba koja je bila voljna žrtvovati svoje vrijeme i energiju za veće ideale. Svi smo bili bolji kada je Ange bio uz nas. On nas je uključivao, učio nas kakve bi stvari trebale biti. Sanjao je na isti način kao i svi mi. Dok su se mnogi okrenuli od kluba, krenuli za drugim interesima, on je, kao što mnogi od nas još uvijek to čine, dijelio našu ambiciju o povratku u vrh sporta. Okupiti našu zajednicu još jednom, ponovno podići našu zastavu i trobojnicu na terenu, i još jednom pokazati da predstavljamo više nego samo još jedan klub koji je nekada bio velik. Želio je da to učinimo radi sebe. Za sobom ostavlja klub koji će preživjeti, ali ostavlja nam i dužnost da ustrajemo i nastavimo. Zauvijek nas je zadužio i jedini način da taj dug vratimo jest da nastavimo podržavati njegovo djelo i žrtvovati se kao što je on to činio. Velik klub, s velikim snovima, vođen od velikog predsjednika. U ime NK Melbourne Knightsa i u ulozi njegova sadašnjeg predsjednika želim zahvaliti Angeu za sve što je učinio i za sve što nam je ostavio da nastavimo raditi. Zbogom predsjedniče.

23 15

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 9th of November 2022

Volume 26. No. 1187 Wednesday 9th of November 2022

Special Tribute

Anjelko ‘Ange’ Cimera 1951 - 20222

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS 16 NEWS

THE NEWNEW GENERATION GENERATION │ Wednesday │ Wednesday 25th of of August 2019 THE NEW THE GENERATION │ Wednesday Wednesday, 9th21st of September November 2022

P 200% Uptake In Croatian Citizenship Requests In Western USA T

Renee Pea, the Consul General of Croatia in Los Angeles

here has been a huge increase in the request for Croatian citizenship and for Croatian passports in the United States, says Renee Pea, the Consul General of Croatia in Los Angeles. “There has been a 200% uptake in requests for Croatian citizenship. It is very signi�icant and we have seen a lot of people wanting citizenship, passports and other Croatian documents” Renee told the All Things Croatia podcast, adding that there were a few reasons for the increased demand. “With Croatia now a member of the EU there are more options to live and work there as well. Also, during the pandemic people realised they would like to have an option of maybe moving back to the Homeland, or to another country to live, and since Croatia was quite open and they really enjoy it there, I think they just wanted to be able to go there for a longer period of time, or retire or stay a year or two. I think people

just wanted different options,” she explains. Renee says there has also been a lot of interest from tourists wanting to travel to Croatia over the past two summers as Croatia was one of the few countries which was open to American tourists during the pandemic. “We were giving them a lot of information, issuing different documents, especially for Croatian-Americans who didn’t have their Croatian passports, so they needed certi�icates of citizenship. It was a very, very busy time,” she added.Renee, who has been working at the Ministry of Foreign Affairs for about 20 years, has been Consul General of Croatia in Los Angeles since the summer of 2020. Her jurisdiction covers 19 States of the western U.S.A. On the All Things Croatia podcast Renee talks more about her background, some of the most common problems that the Croatian diaspora face and her role in helping them connect back with the Homeland.

eople from the mayor Croatian cities – Zagreb, Rijeka, Split and Osijek – are moving more and more to suburban settlements and smaller surrounding towns. Zagreb County has the most positive migration balance in Croatia. Last year, it was in the plus with 1,746 people. The most popular town was Velika Gorica with 2,203 people moving there in 2021 which was 450 more than who left. A total of 717 people moved

Smaller Towns In Croatia More And More Desirable To Live In to Velika Gorica from abroad. “Because there are a lot of interesting things, a lot of content for young people, a lot of sports content,” Marko Biljan from Velika Gorica said recently. The next most popular were Križevci, Samobor, Čakovec, Dugo Selo, Solin, Sveti Ivan Zelina, Zadar, Sveta Nedelja and Duga Resa. Dugo Selo, a town just outside of Zagreb, is attracting people from the capital with property prices, whilst in Sveti Ivan Zelina, another small town outside of Zagreb, those who

moved from the capital say they now felt social control and cohesion, Dnevnik Nova TV reporter Barbara Golja said. Peaceful and beautiful Samobor however is too peaceful for some. Željko, who has been in Samobor for 12 years, says he is returning to Zagreb after getting bored with the town. “A young person and a young family feel a void there, and the next step if they don’t �ind themselves liking it there is to return to the central settlement or leave Croatia,” warns de-

mographer Stjepan Šterc. Life should be sought in the countryside, advises the demographer. They also agree in Sveta Nedelja, a town near Samobor that does not run away from its rural origins. According to the data from the Croatian Bureau of Statistics, from those immigrated to Croatia last year, 29.6 percent were Croatian citizens and 70.4 percent were foreigners. Out of those who left, 64, 2 percent were Croatian citizens and 35.8 percent were foreigners.

SATURDAY 19 NOVEMBER 2022 - CROATIAN SPORTS CENTRE ADELAIDE DELICIOUS TRADITIONAL CROATIAN FOOD AND DRINKS, FOLKLORIC DANCE PERFORMANCES, LIVE MUSIC BY NENAD 'CHARLIE' KUMRIC + STRING BANDS, OUTDOOR EVENING CONCERT FEATURING LIVE BAND ‘MAJOR MINOR’ (MELB) + DJ BOULDER THROW COMPETITION • SPECTACULAR FIREWORKS DISPLAY • LOADS OF ENTERTAINMENT FOR THE KIDS!!! ENTRY JUST $5 • KIDS FREE • FREE CAR PARKING • GATES OPEN 11AM • ONE DAY ONLY! CroatianFesta

www.croatianfesta.org.au

21st 25th 6th ofof ofFebruary August September 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 9th2019 of November 2022

ONE CROATIA: Croats Worldwide Unite To Help Those In Need

n the aftermath of the devastating earthquakes that struck Croatia, several Croatian associations from around the world came together to contribute to relief efforts. Others joined, leading to the creation of the “ONE CROATIA” initiative, which today includes more than 30 Croatian associations from Australia, Canada, Chile, Germany, Japan, Slovakia, the United Kingdom, the United States, and Venezuela, as well as from Croatia. This week, ONE CROATIA brought to a successful close its earthquake relief efforts by donating a minibus to Children’s Home “Vrbina” in Sisak. The home, which cares for children without adequate parental care, was destroyed in the earthquake. At that time, the children were relocated to other towns in Banovina, thus losing not only their home, but also their community, playgrounds, and access to their city. While they have now returned to a temporary facility in Sisak while their home is built anew, this donation is intended to address the needs of the children and will help transport them to sporting events, �ield trips, and summer camps. The donation was made possible through sizeable contributions from AutoZubak, Canadian-Croatian Chamber of Commerce, ACAP New York City Chapter, and In�inum Foundation, among many other individual contributions. “With this donation, we exceeded our initial goal of delivering US$500,000 in earthquake relief,” said Ivan Grbešić, an executive director of the Canadian-Croatian Chamber of Commerce. “It is certainly gratifying to see Croats worldwide join forces and stand united, once again working together towards a common cause, in this case, helping those most vulnerable, and to do so in a transparent and accountable manner. We have reason to be proud.”

Dr. Steven Pavletić, President of the Association of Croatian American Professionals (ACAP), added that “this donation exempli�ies our commitment to not forget our own who are in need. Over the last couple of years, it has been our privilege to work with �irst responders and others who provide vital service, to learn about their important work, and to be able to make a meaningful impact in their ability to help others.” “In addition to previo-

usly delivering much-needed medical equipment to hospitals and protective equipment to volunteer �iremen and structural engineers, we come out of the ONE CROATIA initiative with a strong worldwide network of Croatian associations that will be in a position to work together on other projects and continue to expand ties between Croats living abroad and those living at home,” concluded Antun Krešimir Buterin, president of MeetingG2. ONE CROATIA donations, managed by ACAP Foundation, have directly bene�itted Petrova Hospital, KBC Zagreb, KB Dubrava, KBC Split, OB “Ivo Pedisic” Sisak, Institute for Emergency Medicine in Banovina, Croatian Center for Earthquake Engineering, and now Children’s Home “Vrbina.” To learn more and to contribute, please visit: www.croampro.com/foundation

CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE CROATIAN NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS NEWS 17

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

20 20

CROATIAN COMMUNITY

Zoran Juraj SABLJAK

n Sunday the 30th of October the Australian-Croatian Club Mornington Peninsula held the �irst ever “Melbourne Cup Boćanje” Competition at their facility at their Rye facility. The day started early for the committee members as they busily prepared “janje” on the spit, kobasice and mixed grill for more than 150 players and spectators who attended on the day. The competition which will now become an annual event was sponsored by Pronik Electrical and consisted of an impressive 14 teams with each team having four players which is a great turn out for its �irst event. This year’s inaugural winners were: in third place Međimurci, in second place was “Sumartin” and the winners of the inaugural cup was “Grbići”. Following the tournament many stayed on to enjoy the food and drink on offer, whilst for the winners it was a chance to brag about their exceptional boćanje skills. Of course many are looking forward to next year’s event which is sure to attract even more players and spectators. A big thank you to the committee and volunteers who made the day such a great success and reminder to all that the next main competition will be the annual picnic and New Year’s which has become a tradition over the years. Normally held in early January stay tuned for further details later in the year.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 9th of November 2022

Australian-Croatian Club Mornington Penins Inaugural “Melbourne Cup Boćanje” Competi

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 9th of November 2022

Back To Normal Life

la Holds tion

Franjo SARČEVIĆ

fter a few years of the Corona virus epidemic and the restrictions of the Australian authorities, we are returning to normal life again. Last Saturday, November 5, at the Croatian Home of Cardinal Alojzija Stepinac in Geelong, the music cover band ABBA delighted

about 220 people present. There were generations from 18-year-olds and even 75-year-olds. For about two and a half hours, the hall was on its feet dancing and rejoicing with music from the 80s. After the main part of the evening, the fun continued in true Croatian spirit with Croatian music until late after midnight.

CROATIAN COMMUNITY SPORT 21

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 9th of November 2022

Hrvatski

VJESNIK

The Croatian Herald

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT:

admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

NOVI ZELAND 'USTRAJMO U ČUVANJU VJERNIČKOG I NACIONALNOG ZAJEDNIŠTVA'

Biskup Svalina ohrabrio hrvatske katolike Hrvati su ostavili dubok trag u povijesti novozelandskog društva, o čemu su se gosti iz Domovine mogli osvjedočiti vozeći se ulicama Aucklanda koje se npr. zovu: Vodanovich Rd, Vitasovich Ave, Bosnyak Dr, Vinograd Dr…

otovo dvije stotine hrvatskih katolika okupilo se prošlog tjedna na svetkovini Svih svetih u župnoj crkvi sv. Križa u Hendersonu u Aucklandu na Novom Zelandu kako bi zajedno sa srijemskim biskupom koadjutorom mons. Fabijanom Svalinom, nacionalnim ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislavom Markićem i voditeljem HKC-a Wollongong fra Ivom Tadićem slavili euharistiju na hrvatskom jeziku i podijelili radost susreta. Predvodeći misno slavlje biskup Svalina je ohrabrio okupljene da ustraju u čuvanju vjerničkog i nacionalnog zajedništva te da u skladu sa svojim životnim situacijama po primjeru i zagovoru svih svetih teže svetom i krjeposnom životu. Naglasio je i povezanost nebeske i zemaljske Crkve koja se na poseban način očituje u svetkovini Svih svetih i Dušnog dana, spomena svih vjernih mrtvih. Na koncu misnoga slavlja upoznao je nazočne, od kojih neki i sami potječu od tamo, sa situacijom i izazovima života u današnjoj Srijemskoj biskupiji te izrazio nadu da će se po molitvama vjernika pronaći svećenik koji bi služio ovoj, jednoj od najstarijih hrvatskih katoličkih misija u svijetu koja već više od deset godina nema vlastitog pastira. Također je potaknuo nazočne da mole za nova duhovna zvanja, za Domovinu i za iseljeništvo. Euharistijsko gostoprimstvo članovima HKM-a Auckland pružio je domaći župnik fra Sebastian Fernandes, kapucin iz Indije. Zajedništvo je nastavljeno i poslije svete mise u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva u Aucklandu. Ranije istoga dana biskup Svalina se zajedno s ravnateljem Markićem i franjevcem Bosne Srebrene Tadićem, te predstavnicima Misije u Aucklandu Mirkom Rosandićem, Vinkom Ćurinom i Draganom Šarićem, susreo s generalnim vikarom Aucklandske biskupije mons. Bernardom Kielyjem i časnom sestrom Jane O’Carroll, zaduženom za etničke

Molimo za nova duhovna zvanja, za Domovinu i za iseljeništvo, poručio je biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina

misije. U srdačnom razgovoru su razmijenili stavove i vizije vezane za budućnost hrvatskoga dušobrižništva u Biskupiji Auckland te o mogućnosti dolaska hrvatskog svećenika koji bi pastoralno skrbio o brojnim vjernicima hrvatskog podrijetla, koji su ostavili dubok trag u povijesti i značajno doprinose boljitku novozelandskog društva, o čemu su se gosti iz Domovine mogli osvjedočiti vozeći se ulicama Aucklanda koje se npr. zovu - Vodanovich Rd, Vitasovich Ave, Bosnyak Dr, Vinograd Dr - ili pak posjetivši aucklandsku katedralu u kojoj su hrvatski vjernici još 1908. postavili prikaz Kalvarije. Pohod hrvatskim katolicima u Oceaniji biskup Svalina i ravnatelj Markić nastavljaju posjetom HKC-a u Canberri. (Izvor: Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, službena Facebook stranica)

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022. Pitanje pravednog Izbornog zakona jedno je od ključnih ako BiH, kao višenacionalna država koja ima primjere na zapadu (Belgija), želi postati dio velike europske obitelji suvremenih društava

ako će teći proces uspostave vlasti na federalnoj razini, a u svjetlu novog trenutka koji karakterizira potpisivanje sporazuma “osmorke”, i dalje je pitanje na koje ne postoji odgovor, ali je jasno kako će presudnu ulogu imati rasplet situacije u federalnom Domu naroda. Pritom valja naglasiti kako je u svakoj kombinaciji u vlasti na federalnoj, a posljedično i na državnoj razini HDZ - HNS kao legitimni predstavnik hrvatskog naroda i politički subjekt koji je u istom tom narodu osvojio i najveći broj glasova te će sukladno tomu imati i najveći broj izaslanika u Klubu hrvatskog naroda u federalnom Domu naroda, a iz kojega, podsjećanja radi, i počinje proces uspostave vlasti u Federaciji. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nedavno je naveo kako se čini da će na federalnoj razini biti dvije grupacije stranaka koje će imati približno jednak broj mandata u Zastupničkom domu. „Onda ostaje vidjeti tko će od njih imati većinu u bošnjačkom klubu u Domu naroda. Mi ćemo nastojati u roku od mjesec dana nakon službenog objavljivanja rezultata izbora naći partnere s kojima možemo realizirati programe i uspostaviti vlast. To bi, u svakom slučaju, moralo biti u ovoj godini”, poručio je Čović. Dva bloka na bošnjačkoj strani, sada je i jasno, činit će SDA s jedne te SDP, NiP, Naša

Ponovno pojačan priljev migranata u BiH

Priljev migranata pojačan je u prethodna dva mjeseca, a u četiri prihvatna centra u BiH trenutno je smješteno više od 3.000 osoba – potvrdio je direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić. Također, prema izvještajima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) nekoliko stotina ljudi i dalje boravi u takozvanim improviziranim kampovima i na javnim površinama, naročito u graničnom pojasu sa Republikom Hrvatskom. „Evidentno je povećanje priliva migranata u rujnu i listopadu. U rujnu smo imali i više od 200 pojedinačnih ulazaka ilegalnih migranata na dnevnoj bazi, dok je u listopadu taj broj bio ipak manji”, izjavio je Feni Ujić. Najveći broj trenutnih migranata u Bosni i Hercegovini državljani su Afganistana, Burundija i Pakistana.

PREGOVORI POLITIČKIH STRANAKA O USTROJU VLASTI

Domovi naroda presudni za novu vlast u FBiH, ali i BiH stranka, NES, Bh. inicijativa – Fuad Kasumović, PDA, Za nove generacije i SBiH. A tko će od navedenih biti partner s kojima će Hrvati formirati vlast? Tko god da od navedenih bude partner hrvatskim legitimnim predstavnicima, jasno je kako će Hrvati inzistirati na programskoj osnovi koja u biti ima tri ključna dijela - euroatlantske integracije uz Izborni zakon, izgradnja pravne države i paket ekonomsko-socijalnih pitanja. U slučaju prvog programskog dijela koji se sastoji od skupine pitanja od vitalne važnosti za euroatlantske integracije, treba naglasiti kako isti sadrži popis reformskih zakona koje treba donijeti, a među njima je i Izborni. Jasno je kako je intervencija visokog predstavnika riješila dio pitanja koje se odnosi na legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda, no za punu provedu odluke Ustavnog suda trebat

Mostom je prošlo oko 940.406 vozila, gotovo 10.000 dnevno. Promet kroz Neum pao je za 70 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, posljednje normalne prometne godine prije pandemije

ovijesnog 26. srpnja 2022. Pelješki most kineske proizvodnje konačno je spojio Dubrovnik i jug s ostatkom Hrvatske bez potrebe prolaska kroz tzv. Neumski koridor u Bosni i Hercegovini. Bio je to dan velikog slavlja i nacionalnog ponosa, a slike novog hrvatskog ‘izložbenog’ infrastrukturnog projekta obišle su cijeli svijet, piše Paul Bradbury s portala Total Croatia News. Bradbury navodi da je, na osobnoj razini, bio privilegiran iz prve ruke svjedočiti ovom značajnom dijelu hrvatske povijesti i vidjeti koliko je ponosnih Hrvata krenulo na put kako bi uživali u tom trenutku, dok je premijer Andrej

će mijenjati odredbe koje tretiraju sve institucije koje su, po Ustavu, određene za predstavljanje naroda, uključujući Predsjedništvo BiH. Pitanje pravednog Izbornog zakona primjerenog višenacionalnim državama kao što je BiH, kao i konsocijacijskim društvima, kao što bi trebalo biti ono bosanskohercegovačko, jedno je od ključnih ako BiH, kao višenacionalna država koja ima primjere na zapadu (Belgija), želi postati dio velike europske obitelji suvremenih društava. Toga su svjesni i u EU, a dokaz je i činjenica da je Unija, zahvaljujući i snažnom lobiranju Hrvatske, u svoj Strateški kompas za sigurnost i obranu, službeni dokument smjernica vanjske politike EU-a, jasno naglasila konstitutivnost naroda u BiH. Stranke koje bi trebale činiti vlast u Federaciji morat će, osim zastupljenosti u Zastupničkom domu Federacije, imati i odgovarajuću zastupljenost

u federalnom Domu naroda. Za HDZ - HNS jasno je kako će imati neprikosnovenu većinu u Klubu Hrvata, a samim tim i mogućnost predlaganja predsjednika Federacije, što je uvod u izbor nove federalne Vlade. Kod Bošnjaka stvari su još nejasne te će trebati pričekati proces popunjavanja ostalih klubova. A posljedično će rasplet situacije u federalnom Domu naroda diktirati i odnose u državnom Domu naroda, koji će također imati presudnu ulogu u formiranju nove vlasti na razini BiH. Iako će pravnici reći kako je za izglasavanje Vijeća ministara dovoljna većina tek u Zastupničkom domu, jasno je kako bez većine u Domu naroda vlast jednostavno ne može funkcionirati. Kada je riječ o županijskoj razini vlasti, HDZ - HNS će biti u vlasti njih šest, a jedna od njih je i Srednjobosanska županija.

Pelješac vs. Neum: Koliko je vozila prešlo preko novog mosta? Plenković sjedio na suvozačevom mjestu, a preko mosta vozio ga je Mate Rimac u svojoj Neveri. A koliko je automobila prošlo mostom od tog povijesnog dana i kako je most utjecao na promet prema Neumu? Glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić izvijestila je Total

News Croatia da je do 9 sati u četvrtak 3. studenog mostom prošlo oko 940.406 vozila, gotovo 10.000 dnevno. Promet kroz Neum pao je za 70 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, posljednje normalne prometne godine prije pandemije. Vrlo solidan početak, smatra Bradbury.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Prognoza je loša Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Prije sat vremena vratio sam se iz bolnice u Zenici, gdje sam sinoć ostavio oca zbog zdravstvenih problema. Jutros me doktor pozvao kako bi mi objasnio zbog čega su prognoze veoma loše. Sven Alkalaj, predstavnik Drage Naše pri UN-u, na sjednici Vijeća sigurnosti pročitao je „svoj“ govor. Ne treba biti posebno mudar pa znati kako mu je taj govor napisao Sejdo Željko Komšić. Što o tom govoru misle mnogi nije nebitno, ali najbitnije je što je o tomu službeni stav američkog veleposlanstva. „Stav Vlade SAD o postupku visokog predstavnika 2. listopada kristalno je jasan. Razočaravajuće je da je dao (Alkalaj, odnosno Željko Komšić, nap. a.) prednost uskim političkim interesima umjesto državnim interesima svoje zemlje – nešto što je nažalost već predugo norma u BiH. BiH se suočava s mnogim ozbiljnim izazovima. Vrijeme je da njeni lideri prionu na posao“, napisao je veleposlanik Michael Murphy. Što je Alkalaj, odnosno Željko Sejdo Komšić, koji se lažno predstavlja kao hrvatski član Predsjedništva BiH, zapravo uradio? Priključio se Rusiji koja je također protiv Visokog predstavnika, a to mu nije pametno, jer sad, osim hrvatskih političkih dužnosnika s njim neće razgovarati niti Amerika, niti bilo tko sa Zapada. „Oni koji ruše OHR trebali bi pažljivije razmotriti posljedice svog djelovanja“ - ne da je upozorenje, nego jasna prijetnja Sejdi i ostalim radikalima. Govor Alkalaja osudio je i šef izaslanstva EU u BiH Johann Sattler. Precizno, Amerika, Ujedinjeno Kraljevstvo i EU osuđuju Sejdin politički stav. Sam visoki predstavnik Chritian Schmidt o Alkalajevu govoru kaže: „Vidjeli smo političko manipuliranje tijekom sjednice VS-a.” Da nije samo službeni Zapad osudio taj Alkalajev-Komšićev govor na, kazuju i sljedeći stavovi. Zastupnik u Bundestagu Josip Juratović kaže: „Sve više se iskristaliziralo da se tu ustvari ne radi uopće o Schmidtu samom, nego da su oni koji podržavaju taj Alkalajev-Komšićev govor protivnici OHR-a i međunarodne zajednice koja trenutno stoji naspram Rusije zbog rata u Ukrajini. Na kraju se ispostavilo da je BiH saveznik Rusije što je jako veliki problem.” Ugledni novinar, dopisnik Al Jazeere iz Washingtona i politički analitičar Ivica Puljić kaže: „Mislim da istup Svena Alkalaja na VS predstavlja najveću štetu po vanjsku politiku BiH od vremena odbijanja tzv. Aprilskog paketa 2002. Zamislite, prije godinu dana Rusija je spriječila Christiana Schmidta da govori u VS. Umjesto njega to je učinio veleposlanik Alkalaj, žestoko braneći OHR i Christiana Schmidta od Rusije, Srbije i Dodika. Godinu poslije Rusi čestitaju Alkalaju na govoru protiv Schmidta, a kada vam Rusi čestitaju na govoru onda znate da ste na krivoj strani.“ Ovim Alkalajevim/Komšićevim istupom poništeni su odnosi sa Zapadom, a odricati se zapadnih zemlja politička je ludost koju provode Bošnjaci preko Sejde. Da je stanje u Dragoj Našoj loše ne govore samo stavovi političara. Zanimljiv je stav, sukob između vjerskih vođa, donedavnog vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića i reisa Islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića. Naime, uzoriti kardinal Puljić kazao je kako je Kavazović svojim podržavanjem „prebrojavanja“, kojega je nedavno spominjao Bakir Izetbegović s nedvosmislenom i jasnom prijetnjom ratom, onima koji su protiv BiH kakvu bi želio on, ali i ogromna većina bošnjačkih-muslimanskih stranaka „zatvorio vrata normalnom dijalogu“. Reis ga je nazvao zbog toga bivšim prijateljem, dodajući kako bi se muslimani u slučaju da ih netko napadne branili. Kavazović zaboravlja činjenicu - nitko nije ni spomenuo neko napadanje muslimana, a kamoli rat. Otkud rat u njegovoj glavi? No, ono što je još opasnije jest upozorenje s jasnom prijetnjom poglavara IVZ Kavazovića međunarodnoj zajednici: „Ne nastupajte s pozicije da je vaša odluka konačna“. Naravno radi se o nametnutim izmjenama Izbornoga zakona koji Bošnjake sprječava da vrše majorizaciju nad Hrvatima, da ih izbace iz vlasti. Što mu znači ono – ne zavaravajte se da je vaša odluka konačna? Kavazović i sva politička oligarhija Bošnjaka-muslimana skupa sa Sejdom – potrčkom uzdaju se u odluku Ustavnoga suda po apelaciji svoga Sejde, da će Sud poništiti tu Schmidtovu odluku. Ali uz sve ove svoje izjave u ime IZ reis Kavazović napominje kako ih politika ne zanima! Zašto li se onda javljaju? Zanimljivo je da se o Schmidtovim izmjenama nije oglasila ni Katolička ni Pravoslavna crkva. Još jedna vijest potvrđuje naslov ove kolumne. Tužilaštvo BiH pokreće postupak istrage protiv predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića pod optužbom da negira genocid u Srebrenici. Za očekivati je da pokrenu postupak protiv Recepa Tayyipa Erdogana i turskog parlamenta koji su odbili priznati genocid u Srebrenici. Malo sutra, kazali bi ironično u Dragoj Našoj. Hrvatsko narodno vijeće (HNV), beznačajna stranka koju vode Ivo Komšić, fra Ivo Marković, Stipo Prlić, i ne znam može li ih se nabrojati još deset, poznata po zastupanju svih stavova Bošnjaka-muslimana, upozorilo je međunarodnu zajednicu kako je u BiH na djelu otvorena antizapadna kampanja, te kontinuirani pokušaji destabiliziranja međunacionalnih odnosa. Izražavajući „svoju zabrinutost“ dodaju kako ovaj trend prati jednostrana diplomatska praksa prema kojoj se unutarnja situacija u zemlji tumači izvan konsenzusa među relevantnim sudionicima političkoga života. Navode i da su te jednostrane aktivnosti usmjerene protiv Visokog predstavnika i naših saveznika na Zapadu. To svoje upozorenje i zahtjev za sprječavanje takvog djelovanja uputili su Vijeću za implementiranje mira u BiH. Ono što nisu uradili jer nemaju hrabrosti, jer se još uvijek dodvoravaju Bošnjacima-muslimanima, jest da nisu izrijekom naveli da to rade bošnjački političari, a da za to u prvi red isturaju Sejdu-poturicu. I nova članica Predsjedništva BiH, Srpkinja Željka Cvijanović kaže da je BiH nemoguća država. Prognoze su uistinu veoma loše.

AUSTRALSKE VIJESTI

ivjeti s COVID-om 19 ne znači da trebamo ignorirati virus, upozorio je epidemiolog dok se Australija sprema za novi val pandemije. Glavna liječnica Novog Južnog Walesa Kerry Chant ovog tjedna apelirala je na građane da se docijepe budući da se očekuje da će podvarijante Omikrona BQ.1 i XBB preuzeti dominaciju nad sojem virusa BA.5 u Australiji. „Primijećujemo povećanje broja slučajeva COVID-a 19 i promjenu sojeva virusa u cirkulaciji u Novom Južnom Walesu, što ukazuje da ulazimo u novi val pandemije COVID-a”, izjavila je. „Kada pogledamo dostupne lokalne informacije i ono što se događa u prekooceanskim zemljama, vjerujemo da će se u idućih nekoliko tjedana broj slučajeva COVID-a povećati.” Njene izjave objavljene su nakon što je glavni liječnih Viktorije Bret Sutton izjavio da postoje „pokazatelji” koji govore o „početku novog vala COVID-a 19”. Profesor Sutton u svom tejdnom izvješću upozorio je da zabrinjava porast podsojeva virusa radi njihove „sposobnosti da izbjegnu imunitet stečen prošlim infekcijama” i „slabljenje imuniteta stečenog prošlim cijepljenjima”. Soj virusa nazvan XBB, koji

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

UOČI POJAVE NOVOG VALA PANDEMIJE

Život s Covidom ne znači da virus treba ignorirati je otporan na cjepiva i antitijela od prethodnih infekcija, počeo se pojavljivati u Singapuru prošlog mjeseca. Svjetska zdravstvena organizacija izjavila je kako nema epidemioloških podataka koji bi ukazivali na povećanje ozbiljnosti klinične slike uslijed novih varijanti, ali stručnjaci u Australiji i dalje su zabrinuti. Profesor Sutton je izjavio da je uvidom u podatke o tjednim hospitalizacijama razvidno da su se one povećale za 34 posto, što je još jedan pokazatelj da je novi val COVID-a 19 u Viktoriji već

počeo. Također je izjavio da se izdavanje antivirusnih lijekova na recept povećalo za 25 posto u proteklom tjednu, što također pokazuje porast broja infekcija. Međutim, rekao je da su hospitalizacije za sada bolji pokazatelj aktivnosti bolesti negoli broj slučajeva. Ovog tjedna u Novom Južnom Walesu zabilježena su 24 smrtna slučaja, a prošlog tjedna bilo ih je 16. Bilo je 12.450 novih slučajeva u usporedbi s 10.050 prošlog tjedna. Hospitalizacije su u laganom padu - s 809 pacije-

nata u bolnici u usporedbi s 820 prošlog tjedna. Hospitalizacije na odjelima intenzivne skrbi također su u padu - s 25 na 17. Viktorija je ovog tjedna zabilježila 24 smrtna slučaja te 10.226 slučajeva zaraze, što predstavlja porast u odnosu na 8537 od prošlog tjedna. Ukupno je 231 hospitaliziranih u bolnicama, a prošlog tjedna bilo ih je 172. Sedam osoba nalazi se na intenzivnoj skrbi. Queensland bilježi 14 smrtnih slučajeva, što je pad u odnosu na 18 od prošlog tjedna, te 4427 novih

užna Australija je objavila da će od 6. studenoga smanjiti broj radnih sati za trgovine nedjeljom. Nova državna vlada uvela je pravilo kojim želi ispuniti ključno predizborno obećanje kojim će kupci u Adelaideu moći živjeti život jednako moderno kao i ostali na istočnoj obali. U jednom od najkontroverznijih mišljenja koje je predstavila Južna Australija, laburisti predvođeni Malinauskasom željeli su omogućiti trgovcima da rade od 9 sati ujutro u nedjelju tijekom predizborne kampanje i prvih nekoliko mjeseci nakon dolaska na vlast. Iako trgovine i dalje mogu odlučiti otvoriti kasnije negoli je to dopušteno novim pravilima, ovo je velik korak naprijed za one koji i dalje imaju manjak prometa nakon pandemije. U listopadu, Zakon o radnom vremenu trgovaca (2022) prošao je parlamentarnu proceduru i s njim su stigle veće slobode za one koji rade nedjeljom ili na državne praznike. „Radnike ne možete prisiliti da rade nedjeljom ili državnim praznikom ako se sami s tim ne slože”, navodi se u izjavi premijera Malinauskasa i državnog odvjednika Kyama Mahera. „U Adelaideu živim cijeli život i naivno sam mislio da je početak rada trgovina u nedjelju u 11 sati univerzalna stvar sve dok mi neki prijatelji iz Sydneyja nisu rekli da njihovi super-

slučajeva u usporedbi s 4447 prošlog tjedna. Hospitaliziranih je i dalje 105, a tri su osobe na intenzivnoj skrbi. Zapadna Australija prijavila je 6916 novih slučajeva, 142 osobe u bolnici, uključujući tri na intenzivnoj skrbi, a prošlog tjedna bilo je osam. U Zapadnoj Australiji prošlog tjedna zabilježeno je 17 smrtnih slučajeva. U Južnoj Australiji zabilježeno je 29 smrtnih slučajeva te 3797 novih slučajeva zaraze, hospitalizirane su 53 osobe, od čega se šest nalazi na intenzivnoj skrbi. ACT bilježi jedan smrtni slučaj te 910 novih slučajeva zaraze, 37 osoba je hospitalizirano, od čega se jedna nalazi na intenzivnoj skrbi. U Sjevernom Teritoriju prijavljena su dva smrtna slučaja i 242 nova slučaja zaraze, a 15 osoba je hospitalizirano. Tasmanija bilježi pet smrtnih slučajeva i 1307 novih slučajeva zaraze, a osam pacijenata nalazi u bolnici. U Queenslandu nova pravila su uvedena budući da više na snazi nisu ovlasti koje je do sada imao glavni liječnik John Gerrard. Sustav semafora predviđa nekoliko razina zaštite, na snazi je trenutno zelena razina koja uključuje ostanak kod kuće ako ste bolesni i nošenje maske

tijekom sedam dana nakon pozitivnog testa. Narančasta razina uvodi se kada postoje „umjerene stope prijenosa u zajednici” kao što je slučaj kada se ulazi u novi val pandemije. Tijekom ove razine zahtijeva se nošenje maski u zatvorenom ako niste u mogućnosti osigurati distancu kao što je to u sredstvima javnog prijevoza, a obvezan je i brzi test svaka dva dana ako je netko od vaših ukućana pozitivan. Kada su stope prijenosa visoke na snagu stupa crvena faza mjera zaštite u kojoj će biti obvezno nošenje maski u zatvorenom. U Zapadnoj Australiji prošlog je petka nakon 963 dana konačno prestalo vrijediti izvanredno stanje koje je proglašeno zbog pandemije COVID-a 19. Privremena deklaracija izvanrednog stanja i dalje je na raspolaganju vladi ako to bude potrebno. Ovakvo stanje može se proglasiti na po tri mjeseca, ali ne dopušta zatvaranje državnih granica niti prijavu za ulazak u Zapadnu Australiju iz bilo koje druge države. No može se iskoristiti za uvođenje drugih mjera kao što je nošenje maski u određenim uvjetima, zahtjeve za izolacijom, pooštrene protokole na brodovima i zabrane ulaska u udaljene zajednice Aboridžina.

NAJVEĆA PROMJENA U 20 GODINA

Reorganizacija radnog vremena uoči blagdana

marketi rade 24 sata na dan. Jedini put kada sam kupovao nakon 21 sat bilo je oko blagdana u prosincu, kada je lokalni 'West�ield' velikodušno ponudio ponoćnu kupnju onima koji su trebali kupiti božićni poklon u zadnji čas.” Na sreću, uz novo radno vrijeme nedjeljom, vlada je također objavila dodatne termine za ponoćnu kupnju na određene dane tijekom blagdana pa će trgovine biti otvorene do 24 sata u četvrtak 15., četvrtak 22., te petak 23. prosinca. Vlada je izjavila da će dodatni sati tijekom kojih će se moći trgovati omogućiti veliko povećanje božićne prodaje i dodatnu �leksibilnost zaposlenim obiteljima koje pokušavaju planirati blagdansku kupnju. „Reforma Laburističke vlade o smislenom radnom vremenu pokrenuta je i donijet će pravu ravnotežu za

radnike, male poduzetnike i kupce”, rekao je premijer Malinauskas. „Ovo je najveća promjena radnog vremena trgovina nakon gotovo 20 godina koju smo uspjeli provesti unutar sedam mjeseci od dolaska na vlast. Naša reforma također je povećala razdoblje za kupnju za kupce tijekom božićnog razdoblja, što će trgovinama pomoći da povećaju promet”. Državni odvjetnik Kyam Maher rekao je da je vlada konzultirala poslovnu zajednicu Južne Australije kako bi osigurala dodatne sate za ponoćnu kupovinu uoči Božića. „Kako se približava Božić i shvatite da ste zaboravili kupiti pokoji poklon, nemojte paničariti, naše reforme za ‘ponoćni božićni shopping’ znače da ćete trgovine naći otvorene i za poklone koje valja kupiti u zadnji tren.”

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

FEDERALNA POLICIJA OTKRIVA

Prisiljavanje starijih osoba na prenošenje droga

eđunarodni kriminalci i članovi organiziranih zločinačkih organizacija usmjerili su se na starije građane prisiljavajući ih da rade kao kuriri za prijenos droge kako bi otplatili dugove, tvrdi federalna policija. Ovaj stravični trend novih prijevara otkriven je kada je pogranična policija otkrila slučajeve u koje su bile uključene starije osobe u međunarodnoj sydneyjskoj zračnoj luci nakon otvaranja granica. U lipnju su tri državljanina SAD-a, od čega dvije starije osobe, pronađena s 15 kg metamfetamina i 1,5 kg kokaina u prtljazi. Tvrdili su da putuju kako bi dobili natrag novac koji su izgubili u prijevari, a radilo se o 500.000 USD. Mjesec dana kasnije dvije starije osobe s njemačkim državljanstvom uhvaćene su u prenošenju 18 kg metamfetamina skrivenih ispod podstave kofera. Ovaj par policiji je rekao da su letjeli u Zimbabve, gdje su im navodno predani sporni koferi. Navodno je organizaciju puta napravio netko preko telefona iz Ujedinjenog Kraljevstva koji je putnicima javio o navodnom nasljedstvu od 10 milijuna dolara. U kolovozu je jedan korejski državljanin uhićen s 2,5 kg kokaina u prtljazi. On je navodno rekao policiji da je prevaren za novac i da mu je rečeno da će dobiti više novca ako prenese jednu torbu u Australiju. Australska federalna policija (AFP) uhitila je 18 navodnih kurira za prenošenje droge nakon dolaska u Australiju od listopada prošle godine, neki od njih policiji su rekli da su bili „prisiljeni” na ovu ulogu nakon što su postali žrtvama online prijevara. Neki su tvrdili da su putovali na nalog međunarodnih zločinačkih organizacija, navodi AFP. „Zločinačke organizacije su po prirodi takve da iskorištavaju zajednice i poduzet će sve poznate taktike kako bi unijele drogu u našu zemlju”, navodi načelnica AFP-a Kate Ferry. „Žrtve su već suočene sa znatnim �inancijskim problemima i dodatnom emocionalnom traumom nakon prijevare na internetu.” AFP navodi da je ponovni dolazak međunarodnih putnika doveo do povećanja broja pronalazaka droga u međunarodnoj zračnoj luci u Sydneyju. Načelnica Australske pogranične policije (AFB-a) Susan Drennan molila je ljude da prijave primijete li nešto ili ako su bili dio nečega što im se ne čini u redu. „Molimo sve članove zajednice, uključujući starije osobe, da se paze prijevara na internetu i taktika koje koristi organizirani kriminal kako bi ih prisilio na davanje novca i osobnih podataka ili na međunarodna putovanja”, izjavila je.

Naše političke elite ne zanima genocid nad Hrvatima 1945. Oni svoje potencijale troše na 'gradaciju' genocida u Srebrenici

ijep je osjećaj kad te ljudi vole. Kamo god idem kažu mi: “Samo si nam ti još falio”. Čudan neki svijet! Svi su puni love, vrijeme je super, a oni kukaju… Pred par dana bio sam na raspravi u Šibeniku gdje DORH traži bezuvjetne kazne zatvora za 16 članova Torcide koji su se “pokefali” u kninskom ka�iću sa zvezdinim navijačima. Naravno, zvezdaši su (kao i uvijek) žrtve. Tukli su se jedni, ali tukli su se i drugi. Optuženi su ipak samo torcidaši! Old story hrvatske pravosudne politike. Takvih nelogičnih i asimetričnih primjera u Hrvatskoj ima na pretek. Recimo, šest srpskih žrtava u Gruborima izjednačeno je sa 6650 hrvatskih civilnih žrtava u Domovinskom ratu. Kažu: “Knin je predugo bio rak koji je razarao hrvatsko nacionalno biće”. Pazite, Knin! Nekadašnja prijestolnica kralja Zvonimira, sve do 1522. dok ga nisu osvojili Osmanlije… Razgovarajući nakon rasprave u Šibeniku s optuženim “nacionalistima” osjetio sam pesimizam. Po njima su najveći problem oni Hrvati koji pušu u orjunaško-četnički rog. Recimo, sjećam se izjave Zvonka Kusića: “Dolazak Miloševića u Knin skida stigmu da su Srbi protiv hrvatske države”. Koja “naivnost”. Akademska i politička. Ili možda nije naivnost? Jedan optuženi mi je kazao kako se ne bi začudio da se dogodine na mimohodu pojavi postrojba i Mile Martića… Konačno, to bi bilo dobro za “suživot”. Još malo pa je 18. studeni – Dan obrane Vukovara. Hoće li političari paliti svijeće i poginulim četnicima u Vukovaru? Vraćam se iz Šibenika u maglom okovanu “metropolu”. Neka magle. Kod nas je stalno neka magla, politička, korupcijska, ekonomska, pa zašto ne bi bila i meteorološka. U Uniju je stigla zima. Nijemci vade iz podruma drva i ugljen te pale peći. Adio zelena revolucijo! Kod nas je još lijepo vrijeme. Možda zahvaljujući mudroj politici naše Vlade i premijera Plenkovića. Jedino ga muče te stalno puzajuće afere njegovih stranačkih moćnika. Sjetih se mudre misli Nenada Porgesa: “Tko puzi, nemre pasti”. Dosta kontroverze u “demokratskoj” javnosti izazivaju stavovi Zorana Milanovića o jednoj pastoralnoj domaćoj temi. Genocidu. Je li u Srebrenici nad 8300 muslimana izvršen genocid ili je to samo ratni zločin. Mada je Milanović jasno rekao kako postoje razni stupnjevi genocida. To je doduše njegova umotvorina jer i međunarodno i domaće pravo poznaju samo genocid, ne i neku gradaciju genocida. Genocid je uvijek mračna tema za žrtve. A za žive? U RH još uvijek ima živih koji se dobro sjećaju “genocidnih” vremena. U svibnju 1945. hrvatska vojska, ustaše i domobrani su se po pravilima ratnog prava predali u Austriji Britancima. Grof Tolstoj, engleski povjesničar ruskog porijekla, detaljno je pred 30-tak godina pisao o genocidu nad Hrvatima nakon te predaje Englezima u Austriji. Hrvatska vojska, ustaše i domobrani i oni koji su se s njima povlačili prema zapadu nemilosrdno su ubijani, bez suda i presuda. Titovi partizani su na Križnom putu od Slovenije do Makedonije poubijali

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

na, a sad su se “mudri” političari zblenuli kako to da nekadašnja podjela izbornih jedinica više nije reprezentativna. Muči ih samo kako provesti promjenu, a da se ništa ne promijeni u zastupljenosti najvećih stranaka u raspodjeli moći. Mene pak muči jedna druga “ustavnopravna” zagonetka. Po zadnjem popisu stanovništva u Hrvatskoj nas ima nešto manje od četiri milijuna. U dijaspori nas je još oko četiri milijuna. Kako onda manjine kod nas mogu u Saboru imati osam zastupnika, a dijaspora samo tri? To je

Grof Tolstoj, engleski povjesničar ruskog porijekla, detaljno je pred 30-tak godina pisao o genocidu nad Hrvatima nakon predaje Englezima u Austriji. Hrvatska vojska, ustaše i domobrani i oni koji su se s njima povlačili prema zapadu nemilosrdno su ubijani, bez suda i presuda stotine tisuća vojnika i civila. Nije li i to bio klasični genocid? Naravno, ali naše političke elite to ne zanima. Oni svoje “intelektualne” potencijale troše na Srebrenicu i Ratka Mladića, ali pedantno paze da se ne spominje to mračno doba naše tragične povijesti. Uglavnom, svaki pokušaj razgovora o toj temi završava ofucanom parolom “tko nas bre zavadi…”. Stvarno, oni koji puze teško da mogu pasti. U Antici su za vrijeme velikih epidemija darovali svoje vladare bogovima! Ja tu ne nudim ideju, samo kažem. Sutrašnje zasjedanje Sabora trebalo bi započeti minutom šutnje za sve stradale u Jazovki! Tko je ubio 814 ljudi u Jazovki? Gledam karikaturu dvojice naših političara. Kaže jedan: “Druga zemlja po korupciji smo mi! Bili bi prvi da nas nisu podmitili da izgubimo!”. Kad su u prometu važili dinari, štedjelo se u markama, a kad je došla kuna, štedjelo se u eurima. Sad kad dođe euro, štedjet će se u grijanju i hrani! Željko Komšić, “stara hrvatina” iz Bosne, isukao je svoj “blajvajz” i napisao pismo tajniku NATO-a: “Hrvatska je dio udruženog zločinačkog pothvata”. Očekuje se još jedno u nizu gostovanja našeg Želje kod Aleksandra Stankovića u NU 2 i, naravno, maksimalna tolerancija prema “uglednom” BiH političaru. Ipak je lik jedan od tri predsjednika susjedne države. Zna li itko zašto na takav izbor gostiju nema nikakve reakcije onih koji su za to plaćeni? U pravu su oni koji dobacuju: “Tko šiša Komšića. Politički seljak”. Nama su najopasniji ovi sa fakultetom, a bez srednje škole! Sretnem neki dan prijatelja iz Ministarstava vanjskih poslova. Tuži mi se: “Nas iz Ministarstva se stalno napada, a ništa nismo napravili”. “Znam, da niste. Zato vas i napadaju!”, velim ja. Znate li kako u Crnoj Gori zovu vanbračno dijete? Dijete neznanog junaka. Ponovno se na našoj političkoj sceni po stoti puta aktualiziralo pitanje izbornog zakonodavstva. Kao kod nas po postojećem zakonu o izborima svaki glas birača nema istu težinu u svim dijelovima Hrvatske. Vidi čuda? U zadnjih desetak godina odoše nam skoro milijun ljudi u inozemstvo, Covid-19 je “potamanio” u zadnje tri godine nekoliko desetaka tisuća ljudi, demografska slika nam je katastrofal-

tzv. “pitanje bez odgovora”, ali nadam se ne vječno. Na Macelju gužva. Svi auti stoje, a nitko ne zna zašto. Jednom čovjeku netko kuca na prozor auta. Ovaj otvara prozor i pita: “Što se događa?”, “Ma, teroristi oteli našu vladu i ministre, pa traže 15.000.000 eura ili će ih politi benzinom i zapaliti. Zato sad skupljamo” odgovori prvi. ”I koliko je ljudi dalo?” upita putnik iz auta. “Pa tako, litru- dvije..!” Jedna stara ofucana predrasuda i dalje vlada našom civilizacijom. Tzv. desničari su u pravilu slabo obrazovani, panjevi, kockastih glava, klerikalni, dočim ljevičari imaju jajolike glave, obrazovani su (po Marxu i Engelsu), moderni, preziru vjernike te vjeruju u “dijalektički materijalizam” i predaju povijest na svim �ilozofskim fakultetima na kugli zemaljskoj i (naravno) u Hrvatskoj. Malo zbrkana de�inicija, ali otprilike točna. Uzmite kao ogledni primjer predsjedničke izbore u četvrtoj najmnogoljudnijoj zemlji u svijetu – Brazilu. Pobijedio je destilirani ljevičar Luiz Inacio Lula Silva. Doduše, jedva za ušicu igle. Bravo za našeg Lulu i hvala Bogu da je mrski desničar Jair Bolsonara popušio “Lulu”. I tamo se još broje glasovi, k’o kad su bili izbori u SAD-u između Bidena i Trumpa. Brazilska i svjetska ljevica je u ekstazi. Ivana Jakelić iz Večernjaka nije baš u ekstazi, ali je euforična. Citira Barack Obamu koji je Lulu nazvao “najpopularniji političar na zemlji”. Lijevi Obama odmah je popušio lulu mira s Lulom. Međutim, taj ultra lijevi Lulu odležao je godinu i pol dana u zatvoru i to zbog korupcije koja mu je dokazana u prošlom mandatu dok je bio predsjednikom Brazila. I sad samo malo imaginacije. Zamislite da je kojim slučajem desničar Bolsonaro, nakon osamnaest mjeseci ćuze zbog korupcije, izabran po drugi puta za predsjednika Brazila. Koje bi to zgražanje nastalo na lijevom političkom, intelektualnom i medijskom spektru. Pustimo svijet. Bi li tada Ivana Jakelić izbrala Bolsonara za “osobu tjedna” u Večernjaku? Bi, bi! Ma da ne bi. Bi li Bolsonarovu biogra�iju pokušala “zašećeriti” znanstvenom fantastikom kako je Bolsonaro (odnosno Lula) “svojim socijalnim programom iz siromaštva izvukao 30 milijuna ljudi…”, a za hvalu izgubio predsjedničke izbore. Bio sam dva puta u Brazilu. Njih iz siromaštva ne mogu izvući

ni EU, ni arapski šeici, ni Krešo Beljak, ni Puljak, ni Anka Taritaš Mrak ni Ivana Kekin… Možda jedino baba Katarine Peović sa svojim pištoljem. Lula je maznuo lovu, odležao godinu i pol i postao osoba tjedna kod Jakelićke. Zahvaljujući tomu što hrvatski ljevičari drže 90 posto medija u svojim šapama mogu, bez obzira što su tek “intelektualni proleteri” kako ih je nazvao Lav Trocki, ljevičariti sve u šesnaest. Gdje je tu imalo srama i crvenila u licu? To je njima nepoznata kategorija. U svakom slučaju, ova lijeva dvoličnost dokaz je da Ivo Sanader treba polako početi razmišljati o povratku. U stilu – vrati se Ivo, sve ti je oprošteno… Zagrebom se širi osjećaj tjeskobe i straha. Telegram upozorava: “Evo ih opet. Muškarci jutros molili na Trgu bana Jelačića, pozvali sve katoličke muževe da im se pridruže”. Svašta se u ovim ludim vremenima može dogoditi, ali da će se katolici moliti u glavnom gradu katoličke zemlje, e to prosto ne možeš povjerovati. Mi već imamo a�irmiranu “paradu ponosa” da nam paradiraju po glavnom trgu i ulicama. Oni ne uznemiravaju demokratsku javnost. Nju “uznemiravaju” samo muževi koji mole. Nedavno sam dobio poziv na predstavljanje knjige Ante Starčevića “Ideali slobode i prava”. Koja sloboda, koje pravo kad nam katolička manjina od 86 posto vjernika remeti naše liberalističke i jugo-ideale. No ne izazivaju sve vijesti u Hrvatskoj tjeskobu i strah. Ima i sjajnih. Recimo, sve nas je tronula vijest da je počelo snimanje nove verzije �ilma “Boj na Kosovu”. Sto tisuća statista, dvije tisuće konja, milioni eura i komentar Alena Sinanovića: “Ima da snimaju dok ne pobjede!”. ZET je u kampanji protiv džeparenja u tramvajima pa je navodno oblijepio tramvaje parolama: “Od džepara se obranite vlastitim rukama. Držite ih u džepovima”. Dr. Jure Zovko, profesor na Zadarskom sveučilištu, na simpoziju “Tiranija i sloboda” koji je organizirao Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, u uvodnom je izlaganju istakao kako radije živi na “trulom zapadu” sa svojim “noćima vještica”, pederima i lezbama nego na “zdravom istoku” gdje nema individualnih sloboda. Kome se ne sviđa “truli zapad” ima alternativu otići u Rusiju, Kinu, Iran, Saudijsku Arabiju itd. Potpisujem. Još bolje, neka odu u Sjevernu Koreju gdje postoji samo veliki vođa i oduševljeni narod koji mu mora klicati. Tamo nema razlike između bogatih i siromašnih. Bogat je samo vođa, a siromašni su svi ostali. Sad se prisjećam da je jednom davno Ruža Tomašić javno izjavila kako svi koji ne vole Hrvatsku, neka slobodno odu živjeti tamo gdje im je ljepše i bolje. Tada se na nju, zbog navodne “političke nekorektnosti”, digla cijela ujedinjena ljevica kao da je zazvala vraga. Onda su onako prestrašeni odlučili skrojiti si Hrvatsku po vlastitoj mjeri. I sad imamo što imamo… Kaže Chuck Norris: “I ja sam jednom bio muškarac zarobljen u ženskom tijelu. Onda sam se rodio”. Chuck je nedavno bio u Beogradu pa je oduševio Srbe kad je navodno preskočio Dunav po dužini!

MOZAIK

KRIŽALJKE

RJEŠENJA KRIŽALJKE: MALA KRIŽALJKA

AKO STE VIDJELI NEŠTO

RECITE NEŠTO!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studenog 2022.

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

RECEPTI I SAVJETI

Jednostavni jelovnik za tjedan dana

Proučite našu preporuku i cijeli tjedan uživajte u jednostavnim i okusima bogatim specijalitetima.

Ponedjeljak

Panirana piletina s parmezanom

temeljac. Nastavite ulijevati po 125 ml temeljca i kuhajte oko 15 minuta. Dodajte šafran i promiješajte. Umiješajte pola parmezana netom prije kraja kuhanja pa posolite. Umiješajte ostatak maslaca, a preostali parmezan pospite prije posluživanja. …….

Srijeda

Carsko meso s povrće

Sastojci: 0.75 šalica brašna 2 jaja 1.50 šalica krušnih mrvica 0.25 šalica parmezana, sol papar 650 g piletine 8 žlica maslinovog ulja 1 limun

Priprema Pripremite brašno u plitkoj posudi ili tanjuru. Jaja razmutite u drugom tanjuru. U trećem tanjuru pomiješajte krušne mrvice, parmezan i gorušicu, malo soli i papra. Piletinu začinite sa soli i paprom. Jedan po jedan pileći odrezak uvaljajte u brašno, otresajući višak. Zatim u razmućena jaja sa obje strane, također pustiti višak da se ocijedi. Na kraju uvaljajte u smjesu krušnih mrvica i parmezana. Zagrijajte 6 žlica ulja na umjerenoj vatri u većoj tavi i ispecite jedan dio odrezaka, a zatim dodajte još 2 žlice ulja i ispecite ostatak do zlatno smeđe boje, otprilike 4 min sa svake strane. Gotove odreske odložite na tanjur obložen papirnatim ručnikom i servirajte uz kriške limuna.. ………

Utorak

Rižot na milanski Potrebno vam je 60 g maslac, neslani 1 kom luk ,crveni 500 g riža, dugog zrna 125 ml vino bijelo 1.50 l goveđi temeljac 0.50 mala žlica šafran 125 g parmezan, Sol

Priprema: U posudi otopite maslac, a malo ostavite za kraj kuhanja. Dodajte luk i pržite na srednje jakoj vatri. Uspite rižu i pržite nekoliko minuta uz miješanje. Ulijte vino, a kad se upije, dodajte 125 ml temeljca. Kuhajte uz miješanje dok riža ne upije

foto carsko

Potrebno vam je 1000 g krumpir, zreli 4 kom mrkva, crvena 1 kom luk ,crveni 2 režanj češnjak sol, papar 1 žlica crvena paprika 1500 g svinjetina lovorov list ulje maslinovo

Priprema: Pomiješajte nasjeckani češnjak, mljevenu crvenu papriku, sol i papar u većoj zdjeli pa smjesu pomiješajte s narezanim mesom. Maslinovim uljem obilno premažite posudu za pečenje. Stavite u nju meso pa ga pecite u pećnici oko sat vremena na 180°C. Krumpir narezan na kolutiće i narezanu mrkvu napola skuhajte. Izvadite carsko meso iz posude za pečenje, u nju stavite napola kuhano povrće, narezan luk, lovorov list i na to poslažite meso. Pecite još sve oko 25 minuta u pećnici ili dok ne omekša. ………..

Četvrtak

Aromatični quiche Foto quiche foto: Shutterstock

Potrebno vam je 500 g tijesto za savijače 150 g gljive miješane, 1 vezica peršin, list 1 mala žlica bosiljak 1 mala žlica ružmarin 150 g gouda punomasni 4 dl vrhnje kiselo 4 kom jaje kokošje sol, papar muškatni oraščić

Priprema: Odmrznite tijesto, razvaljajte ga i njime obložite dva kalupa za quiche. Premažite kalup maslacem. Izbodite ga vilicom i pecite desetak minuta na 180°C. Nasjeckaj-

te gljive i ocijedite od vode. Operite i usitnite nožem peršin, bosiljak i ružmarin te naribajte sir. Kiselo vrhnje pomiješajte s jajima, dodajte usitnjene začine i sir te začinite solju, paprom i naribanim muškatnim oraščićem. Polupečeno tijesto izvadite iz pećnice, posložite po njemu narezane gljive i prelijte nadjevom od jaja, sira i vrhnja. Vratite u pećnicu i pecite još pola sata na istoj temperaturi. …….

Petak

Špageti s morskim plodovima Foto pasta

Potrebno vam je 3 žlica ulje maslinovo 1 kom luk ,crveni 2 režanj češnjak 5 dl pelati 0.25 mala žlica čiliJA 450 g dagnja 450 g lignja 4 žlica vino bijelo 0.50 kom limun 450 g špageti papar, sol 12 kom kozica velika 3 žlica peršin, list

Priprema Luk i češnjak oljuštimo i sitno nasjeckamo. Limun narežemo. Lignje očistimo i narežemo na kolute. Kozice ogulimo i očistimo. Zagrijemo ulje i na slaboj vatri u tavi popržimo luk i češnjak, miješajući od 3 do 4 minute. Dodamo rajčicu i čili papričice i ostavimo da lagano vrije jednu minutu. U veliki lonac stavimo dagnje i lignje s vinom i limunom, poklopimo i pustimo da zavre. Kuhamo, povremeno tresući lonac, od 3 do 4 minute. Sklonimo s vatre, ocijedimo tekućinu i sačuvamo je. Izvadimo limun i neotvorene školjke. Meso dagnji izvadimo iz školjki. Špagete skuhamo u zasoljenoj vodi, prema uputama na pakiranju. U umak dodamo tekućinu od kuhanja dagnji i lignji pa nepoklopljeno lagano prokuhamo od 2 do 3 minute. Dodamo kozice i pirjamo, miješajući, oko 2 minute. Umiješamo dagnje i peršin, posolimo i popaprimo. Tjesteninu ocijedimo, vratimo je u lonac i pomiješamo s umakom. Prebacimo u veliku zdjelu za posluživanje i poslužimo.

Subota

Čokoladni muffini Foto Muf�ini

Potrebno vam je 200 g pšenično brašno, 100 g šećer, kristal 50 g kakao u prahu, 1 mala žlica cimeta 1 kom prašak za pecivo 125 g tamna čokolada 2 kom jaje kokošje 100 ml ulje, biljno 250 ml mlijeko kravlje

Priprema U zdjeli pomiješajte brašno, šećer, kakao, cimet, prašak za pecivo i čokoladu natrganu na komade.Uvijek dobro nauljite cijeli lim za pečenje muf�ina, a ne samo udubine. Muf�ini će se tijekom pečenja raširiti, a ako rubovi nisu dovoljno masni, imat ćete problema s vađenjem muf�ina iz kalupa za pečenje. U drugoj zdjeli istucite jaja te dodajte ulje. Ulijte mlijeko i opet pomiješajte. Mokre sastojke prelijte preko suhih pa pomiješajte drvenom kuhačom. Razdijelite smjesu na 12 dijelova i ulijte ih u kalup za muf�ine. Pecite 20 minuta. ………

Nedjelja

Polpete od batata i piletine

Savjeti za štedljivije kuhanje Prije nego što se uhvatite sastavljanja novog popisa za kupnju, iskoristite ono što već imate u hladnjaku ili smočnici

uhanje je isplativije ako dobro planirate! Izbor namirnica je bitan, a planiranju je lakše pristupiti uz ova pravila. Dobri stari popis za kupnju, na temelju vaših želja (tako je – odvojite vrijeme za promišljanje što želite kuhati ovaj tjedan!), pomoći će vam da se ne izgubite među policama supermarketa i štandovima na tržnici. Držite se planiranog i uvijek imajte u glavi jelo – ili još bolje, više njih – koje ćete Priprema:ti s kupljenim sastojcima. Iskorištavajte ostatke Ili odmah planirajte više jela. Umak bolonjez ne treba biti baza samo jednog ručka, s njim možete „riješiti“ cijeli tjedan. Imate ostatke kruha? Pripremite okruglice. Od glavice kupusa možete pripremiti i salatu i pirjani prilog sa začinima, od cvjetače juhu ali i složenac… Na ovaj način ne samo da iskorištavate eventualne viškove

DJEČJI KUTAK

Potrebno vam je 2 kom batat 1 kom luk ,crveni 0.50 šalica celer, list 400 g mljevena piletina 1 šaka peršin, list 1 žlica menta 2 režanj češnjak 3 kom jaje kokošje 0.50 šalica brašno, bijelo ulje maslinovo

Priprema Skuhajte oguljene krumpire u puno zasoljene vode. Za to vrijeme na ugrijanom maslinovu ulju prepržite luk i češnjak s celerom. Kad celer omekša, dodajte naribanu tikvicu. Pržite još nekoliko minuta i maknite s vatre. Ocijedite krumpire i ispasirajte ih pa dodajte povrću. Usitnite piletinu i dodajte smjesi te umiješajte jaja. Nasjeckajte peršin i metvicu pa dodajte krumpirima, povrću i mesu. Rukama oblikujte polpete te ih uvaljajte u brašno i pržite na ugrijanome maslinovu ulju.

već radite na raznovrsnijem jelovniku, što će cijeniti svi ukućani, posebno oni mlađi. Oboružali ste se svime i svačime u tjednom posjetu tržnici? Prvo pripremite namirnice čiji je vijek trajanja kraći – tako dobivate ukusnija jela, ali i smanjujete mogućnost propadanja namirnica. Blitva, špinat, kelj i peršin trebali bi imati prednost. Tikvice, brokula, prokulice, rikola i paprike mogu pričekati koji dan, a najmanje je žurbe s korjenastim povrćem, kupusom i lukom. Proširite popis za kupnju na tjedni plan jela – možete ih popisati na papiru ili ploči na zidu. Kad je podsjetnik na vidljivom mjestu, lakše ga se držati! Ovo je ujedno ideja u čiju provedbu možete uključiti i ukućane. Prije nego što se uhvatite sastavljanja novog popisa, iskoristite ono što već imate u hladnjaku ili smočnici. Tako ćete izbjeći nepotrebne izdatke i iskoristiti zalihe. Uz dobar pristup i malo planiranja moći ćete se posvetiti traženju novih recepata i kreativnijem iskorištavanju sastojaka – a za to ste već na dobrom mjestu!

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

Strastvenost koju ćete pokazivati prema drugoj strani ponekad će je uplašiti. Čini se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe. Ipak, trebat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Budite umjereniji. Bit će dana kad ćete se zateći u iskušenju samodopadnosti. Vaša samoprocjena treba biti realna i zrela. U svakom vašem potezu zrcali se ono što nosite u sebi. Sretni brojevi: 4, 5, 12, 24, 31, 34 21. travnja do 20. svibnja

Pojavit će se novo svijetlo na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći povjerovati da vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno. Sretni brojevi: 8, 9, 21, 28, 39, 44

Elokvencija i otvorenost bit će vaši aduti za zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom kog volite, a najviše zato da kasnije ne bi zažalili. Ljubav je možda daleko, ali vi ste tu. Ključ uspjeha u poslu ovih dana nalazi se u suradnji i prihvaćanju ponekog kompromisa. Ne tjerajte po svom jer glavnu riječ zasad vode drugi. Sretni brojevi: 6, 7, 9, 21, 28, 33

23. listopada do 20. studenoga

Oni koji vole, voljet će intenzivno, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju, jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Samci će osvajati brzo i lako. Dani su dobri za ljubav i društveni život. Pogledajte bolje oko sebe i naći ćete mnogo onih koji bi željeli surađivati s vama. Potrebno je bolje se povezati i osmisliti učinkovitiji organizacijski plan. Moguće je da ćete dobiti priliku za napredovanje. Sretni brojevi: 1, 2, 22, 25, 38, 41

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljšati odnos s voljenom osobom. Nikakva rasprava, a pogotovo motivirana ljubomorom neće donijeti rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata, pa budite suzdržani. Bit će dobro. Zaposleni u svim djelatnostima povezanim s akcijom moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja više nego inače.Neki će naći s nesvakidašnji način zarade. Sretni brojevi: 1, 5, 9, 21, 27, 33

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Imperativ u vašem privatnom životu bit će zabavljanje. Nećete težiti ozbiljnoj vezi, bar ne pod svaku cijenu, no ako se ona dogodi, prihvatit ćete je. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom, te će zajedno tulumariti. Moguće je da ćete se zateći u situaciji kad će se najozbiljnije mjeriti vaša postignuća. Kriteriji bi mogli biti strogi– imate sve kvalitete da dobijete zasluženo dobru ocjenu. Sretni brojevi: 3, 4, 23, 25, 34, 37

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. Pred vama je dobra prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci. Bez obzira na vanjske okolnosti, prihvatite ono što vam se nudi i krenite u osvajanje novih iskustava. Sretni brojevi: 11, 21, 32, 37, 41, 45

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

21. siječnja do 18. veljače

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe koje srećete na zabavama ili na sportskim priredbama. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primijetite. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan. Kako tjedan bude odmicao, postajat će sve jasnije da vi imate potrebna znanja i stručnost koja se sada traži. Mnogi će pokazati na vas i reći kako ste baš vi osoba koju treba angažirati. Sretni brojevi: 5, 8, 21, 23, 38, 39

Sad vam je potpuno jasno da volite i da vas vole. Jedino što se pitate dokle će to tako trajati. Ovo pitanje sada je suvišno, a vaše brige samo opterećuju sklad koji možete živjeti. O vama ovisi hoćete li se okrenuti ka svijetlu ili ka tami. Činit će vam se da je sve u rukama drugih. Što je najgore, bit ćete u pravu. U ovom trenutku vi ne možete mnogo utjecati na stvari, ali to ne znači da nećete moći kasnije. Sretni brojevi: 4, 8, 21, 23, 32, 44

Uviđate da ne vrijedi mrziti niti se svađati jer to ne vodi nikamo. Bolje je povući se i razmisliti u tišini, pa i onom što nam se sada ne sviđa. Potom sve to otpustite i fokusirajte se na ono što je dobro u vašem privatnom životu. Naći ćete nešto. Tehnika da se jednim udarcem ubiju dvije muhe ovaj put neće sasvim upaliti, no vaša sposobnost da radite dvije stvari u isto vrijeme hoće. Sretni brojevi: 1, 11, 22, 24, 34, 37

Djevica

Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

19. veljače do 20. ožujka

Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan i vedar stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će razumjeti vašu povećanu potrebu za društvenošću. Neki će tako partijati s poznanicima bez plana. Nakon što ste riješili jedan problem, odsada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti. Ipak, i dalje će se od vas tražiti povećan angažman. Sretni brojevi: 1, 4, 8, 21, 24, 44

“BRAK NAŠ SVAGDAŠNJI”

Bez obzira na unutrašnju sigurnost i samopouzdanje, činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se i dajte sve od sebe, ali pri tom budite realni. Sve što je shematski sada vas sputava. Bit ćete u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili drugi. Tako će biti još ovaj tjedan Sretni brojevi: 1, 3, 5, 8, 21, 33

Kako nadvladati bračni pesimizam Vratimo se zajedno u prve dane našega braka i zajedno tu potražimo naša i samo naša uspješna rješenja naših i samo naših bračnih problema!

herie Carter-Scott opisuje pesimiste kao negaholičare, koji su ovisni o negativnim stavovima i mišljenjima, koji sami sebi postavljanja ograničenja vlastite sreće, radosti i ispunjenja. Takvi su pojedinci premda i uspješni ipak nezadovoljni, jer previše traže. Smatraju se nesposobnima za veće napore i bolje rezultate, sami sebe kažnjavaju, svuda vide negativnosti i greške, sve unaprijed obezvrjeđuju. Ničemu se ne nadaju i sve drže nepromjenjivim. Glasnici su nesreće i proroci propasti. Analogno ovom opisu moglo bi se govoriti o bračnom negaholizmu i pesimizmu, koji ugrožava svaki brak i vodi prije ili kasnije prema razvodu. Bračni negaholičari i pesimisti kod sebe i bračnog partnera vide samo i jedino greške, negativnosti, loše poteze, krive korake, neispravno ponašanje. Sve negativno tumače i loše ocjenjuju. Ne uočavaju ništa dobro, poželjno i lijepo, privlačno i ugodno. Brak im se pretvara u sumorno sivilo stalnih ponavljanja istih i očekivanih ponašanja i reagiranja. U takvom se braku životari a ne živi, više plače negoli smije. U njemu se teško može izdržati. Mnogi bračni partneri vide izlaz iz njega jedino u razvodu. Upoznao sam mnogo bračnih parova kojima rastava i eventualno sklapanje novog braka nije bilo očekivano rješenje i izlaz iz mučne bračne situaci-

noge naše nesigurnosti proizlaze iz krivih uvjerenja o nama samima. Od djetinjstva nam kriva uvjerenja nameću naši roditelji, prijatelji, obitelj, pala narav i mi sami. Ta uvjerenja oblikuju naše samopoimanje i, u konačnici, način na koji se ponašamo i reagiramo na okolinu. Oni su poput leća kroz koje promatramo zbilju; ako su nam leće prljave, sve će nam se činiti zamrljano. Kad živite s nesigurnostima, sve interpretirate negativno, pa tako i veze. Važno je ne podcjenjivati nesigurnosti. Nitko ne može čarobnim štapićem odagnati negativne misli i osjećaje. Oni su se nakupljali godinama pa su potrebne godine kako bi ih se uklonilo uz Božju pomoć i puno truda. Čuda su u tom slučaju moguća, čak i to da emocije ozdrave. Potrebno je puno promišljati i naporno raditi na sebi kako bismo prepoznali negativne misli i uvjerenja, zamijenili ih Božjom istinom i počeli promatrati sebe kroz Njegove naočale. Kod nekih su ljudi nesigurnosti toliko duboko ukorijenjene da im je potrebna pomoć stručnjaka. Drugima može pomoći sljedeće: 1. Vodite dnevnik kako biste bilježili svoje misli. Nesigurnost je proizvod obrazaca negativnog mišljenja. Morate prepoznati crne misli kako biste ih promijenili. Bilježite u dnevnik negativna uvjerenja i izjave koje vam se pojave tijekom dana. (Primjeri: „Nisam vrijedna ljubavi.“ „Ružna sam.“ „Nemam ništa za ponuditi drugima.“) Onda zamijenite svako od tih negativnih uvjerenja Božjom istinom. Počnite prepoznavati svoje negativne misli kako biste ih mogli zamijeniti istinom. 2. Okružite se ljudima koji će vas hrabriti. Vaša

je, nego samo i jedino ponovni “ulaz” u malo, ali ne bitno promijenjenu varijantu istoga, neuspješnog braka. To se ne događa bračnim euholičarima i optimistima. Oni kod sebe i bračnog partnera pronalaze uvijek i dobre strane, pozitivnosti, prave korake i poželjno ponašanje. Pokušavaju sve tumačiti i s pozitivne strane. Hrane se pozitivnim poticajima a ne samo negativnim predbacivanjima. Međusobno njeguju pozitivno da bi spriječili poplavu negativnog. Takav stav bračnih partnera najbolja je prevencija moguće rastave. Sjetimo se predbračne zaljubljenosti i početne faze bračne ljubavi. Tada smo za sve naše probleme pronalazili uvijek pozitivna rješenja, za obje strane uvažavajuće procjene i objašnjenja. Jedno smo drugo usmjeravali prema pozitivnom, a ne gurali u negativno. Obnovimo sjećanja na te naše nekada toliko uspješne bračne tehnike rješavanja svakodnevnih problema. Znamo ih, ali smo ih zaboravili. Osvijestimo ih i počnimo primjenjivati. Nitko nam neće sačuvati brak ako ga mi nećemo sami pametnije čuvati! Vratimo se zajedno u prve dane našega braka i zajedno tu potražimo naša i samo naša uspješna rješenja naših i samo naših bračnih problema! (izvadak iz knjige “Brak naš svagdašnji”)

Dva koraka borbe protiv nesigurnosti u sebe uvjerenja oblikuju ljudi s kojima provodite najviše vremena. Vi ste svoj najvažniji in�luencer, a vaša obitelj i prijatelji su odmah iza. Okružite se emocionalno zdravim ljudima koji vas vole i dovoljno poštuju da će vas hrabriti i podizati poticajnim riječima, ali i držati prizemljenima i na pravom putu, koji će vas podsjetiti na vrijednost koja je već u vama. Kako biste ljubili slobodno i bili ljubljeni, morate doći do korijena nesigurnosti i dopustiti Bogu da preobrazi vaše srce i obnovi vaš um. Vrijeme je da otkrijete istinu koliko ste zapravo dragocjeni.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

POBJEGLA OD RATA

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 10. studenoga 12:08 PM Dnevnik 2 01:01 PM Dr. Beck 01:42 PM Eko zona 02:07 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:14 PM Kod nas doma 02:59 PM Otvoreno 03:29 PM Zlatna liga 03:54 PM Hrvatska za 5 04:20 PM Bilješke o jeziku 04:47 PM Baština: Muzej rimskog stakla 04:52 PM Luda kuća, hum. serija 05:27 PM U svom �ilmu 06:18 PM Romano Bolković - 1 na 1, 07:08 PM Dubrovačka kartolina, �ilm 07:37 PM Zbirka tekstila 07:47 PM Reportaža Kod nas doma: Bernardica, dokumentarna reportaža 07:51 PM Baština u objektivu: Muzej rimskog stakla

Ukrajinka iz ‘Supertalenta’ podijelila potresne trenutke iz Mariupolja „Vrlo mračno, hladno i naše zadnje svijeće. Cijelo tijelo drhti, nemoguće se kontrolirati. Često sam u skloništima bila na rubu nesvjestice, bilo je nemoguće to izdržati”

rbušna plesačica Nataša Korotkina, koja je u emisiji “Supertalenta” Nove Tv oduševila žiri i publiku, proživjela je ratne strahote u Mariupolju, a fotogra�ije iz skloništa i razrušenog grada objavila je na svom Instagram pro�ilu. „Mariupolj, ožujak 2022. Kako smo preživjeli rat. Ovo je fotogra�ija iz naše garaže tijekom bombardiranja Mariupolja. Snaga i nada su me izdale. Ovo je samo djelić fotogra�ije iz mojeg mobitela. Fotogra�ija iz garaže i tri videa iz skloništa koje je dublje u zemlji. Vrlo mračno, hladno i naše zadnje svijeće. Cijelo tijelo drhti, nemogu-

će se kontrolirati. Često sam u skloništima bila na rubu nesvjestice, bilo je nemoguće to izdržati”, napisala je Nataša koja je utočište pronašla u Švicarskoj. Nataša svoj jedinstveni stil opisuje kao kombinaciju orijentalnog i fusion trbušnog plesa s posebnim abdominalnim pokretima zbog kojih su je članovi žirija za vrijeme trajanja nastupa promatrali u nevjerici. Natašin se trbuh pomicao poput valova s jedne strane na drugu, a članovima žirija otkrila je da je cijeli dan pojela samo malo čokolade jer prije svojih nastupa gotovo ništa ne smije jesti.

Petak, 11. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Glas domovine 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Navrh jezika: Pošta 04:10 PM Druga strana 04:35 PM Baština u objektivu: Muzej Slavonije, blagovaonica 04:52 PM Dolina sunca, serija 05:37 PM Hrvati u BiH 06:02 PM Kultura s nogu 06:27 PM Knjiga ili život 06:57 PM Prometej 07:22 PM Siniša Leopold - gospodin Tamburica 07:50 PM Jedno djelo

Subota, 12. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Loza, serija (8/16) 01:53 PM Manjinski mozaik 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Prva faza bitke 02:58 PM Globalna Hrvatska HTV 03:38 PM Fino i vino 04:03 PM turizam.hrt 04:28 PM Bonton: Ja u razgovoru 04:38 PM Dolina sunca, serija 05:23 PM U ozračju tambure - Tradicijska glazba, snimka koncerta 06:45 PM Peti dan 07:45 PM Ivana Kindl, dok. reportaža Nedjelja, 13. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Veterani mira 01:38 PM Idemo na put s Goranom Milićem: Južna Amerika - Ekvador 02:03 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:10 PM Neke druge priče, �ilm 03:45 PM Rukica bi slikala, dok. �ilm 04:47 PM Dolina sunca, serija

05:40 PM Lijepom našom: Makarska 06:40 PM Potrošački kod 07:15 PM Alpe, Dunav, Jadran 07:45 PM Ivan Rendić na Kvarneru

Ponedjeljak, 14. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Nedjeljom u 2 01:58 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:06 PM Plodovi zemlje 02:56 PM Neke druge priče, �ilm 04:45 PM Bol u trbuhu 05:03 PM Pula: More 05:33 PM Mir i dobro 05:58 PM Samo lagano 06:28 PM U ozračju tambure: Krunoslav Kićo Slabinac 07:38 PM Stani v Zagorju: Kumrovec, dokumentarna serija Utorak, 15. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Treća dob 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Vrtlarica 04:00 PM Stipe u gostima, hum.serija 04:30 PM Stubička svinjska pisanica, dokumentarna reportaža 04:41 PM Muzej Slavonije - kuhinja 04:46 PM Na rubu znanosti 05:36 PM Lijepom našom: Makarska 06:41 PM Razglednice iz Malezije �ilm 07:31 PM Prtljaga: Kuhinja europske mode, dokumentarna serija

Srijeda, 16. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Znanstveni krugovi 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Što je klasik? 04:50 PM Tomislav Bralić & Klapa Intrade - Arena Zagreb 05:50 PM Kraljevi Rike, dok. �ilm 06:25 PM (Re)kreativac: Sanjkanje 06:50 PM Mostovi: Američki junak Petar Tomich, dokumentarna serija 07:15 PM Šibenik za sva vrimena �ilm

U ozračju tambure: Krunoslav Kićo Slabinac HTV, ponedjeljak, 14. studenoga, 06:28 PM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

Fenomenalna Hrvatska pobijedila Mađarsku

Ovom pobjedom naše rukometašice napravile su ogroman korak prema plasmanu u drugi krug Tara Würth, Iva Majoli, Petra Martić, Donna Vekić, Ana Konjuh i Petra Marčinko

Hrvatske tenisačice protiv njemačkih u riječkom Zametu

rvatske i njemačke tenisačice će u petak, 11. studenog, u riječkoj dvorani Zamet početi okršaj za plasman u elitni rang Billie Jean King Cupa. Pobjeda vodi u tzv. Qualifyer, među najbolje reprezentacije svijeta. Za Hrvatsku su nominirane Petra Martić (39. na pojedinačnoj WTA listi), Donna Vekić (71.), Ana Konjuh (155.), Tara Würth (189.) i Petra Marčinko (196.). Izbornik njemačke reprezentacije Rainer Schüttler prijavio je sastav u kojemu su Jule Niemeier (66.), Tatiana Maria (70.), Eva Lys (126.), Laura Siegemund (175.) i Anna-Lena Friedsam (184.). Izvlačenje parova bit će u Rijeci u Guvernerovoj palači u četvrtak u 13 sati. Prvi meč u petak (igraju se dva

pojedinačna meča), a u subotu u 14 sati (dva pojedinačna te potom meč parova).

I prije početka mečeva, navijači su mogli pogledati hrvatske tenisačice u akciji. Prva prilika bila je u utorak, kada je poslijepodnevni trening bio otvoren za javnost. Ulaz je besplatan, a za dobru atmosferu pobrinuo se službeni navijački sastav hrvatskih teniskih reprezentacija, Dečki s Kvarnera. Podsjetimo, izbornica hrvatskih tenisačica je Iva Majoli, jedina Hrvatica koja je dosada osvojila Roland Garros. Po trenutnoj poziciji na WTA ljestvici Hrvatska ima bolje plasirane tenisačice, no trebat će ipak sačekati kraj dvoboja. Atmosfera u reprezentaciji je dobra i sve se nadaju kako će na kraju polučiti pozitivan rezultat.

Roko Prkačin

Popis košarkaša za EuroBasket 2025. S portski direktor i vršitelj dužnosti izbornika hrvatske muške košarkaške reprezentacije Aleksandar Petrović objavio je popis od 15 igrača na koje računa za sljedeće dvije utakmice pretkvali�ikacija za odlazak na EuroBasket 2025. godine, a koje će se igrati u studenome. Hrvatska će 10. studenoga gostovati kod Austrije u Grazu, dok će tri dana kasnije u KC “Dražen Petrović” u Zagrebu dočekati Poljsku. Na okupljanju 7. studenoga tako izbornik očekuje sljedeće igrače: Roko Prkačin (Girona), Danko Branković, Matej Rudan (oba Mega), Dario Drežnjak, Luka Božić (oba Zadar), Tomislav Ivišić, Mateo Drežnjak (oba SC Derby), Dragan Bender (Obraido-

ro), Filip Bundović, Borna Kapusta (oba Cibona), Toni Nakić (Breogan), Toni Perković (Orleans Loiret), Roko Badžim (Konyaspor), Dominik Mavra (Split) i Vito Kučić (Cedevita Junior). S popisa su izostali neki igrači koje se tu možda i očekivalo, a Petrović je pojasnio: “Iz Albe su me obavijestili kako Jaleen Smith još uvijek nije potpuno spreman, Karlo Matković i Lovro Gnjidić također su ozlijeđeni pa neće participirati u nadolazećoj akciji”. Hrvatska je nakon prva dva kola odigrana u kolovozu vodeća na ljestvici s omjerom pobjeda i poraza 2-0 ispred Poljske i Švicarske koje su na 1-1, dok je na dnu Austrija sa 0-2. Plasman dalje izborit će samo pobjednik skupine.

Kraljice šoka, kako su se prozvale, bile su zaista sjajne

rvatska ženska rukometna reprezentacija u drugom kolu skupine A na Europskom prvenstvu pobijedila je u nedjelju u Ljubljani Mađarsku 21:18 i napravila je ogroman korak prema plasmanu u drugi krug. Ono što je posebno važno, s ovom pobjedom će Hrvatska najvjerojatnije prenijeti dva boda u idući krug. Hrvatska je u susret ušla fenomenalno, obrana nije ništa puštala ništa i Mađarice su zabile prvi gol tek u 12. minuti. Posebno su sjajno igrale Pijević na vratima, te u napadu Blažević i Debelić. Imala je Hrvatska 10:5 i igračicu više, ali je upala u malu crnu rupu i Mađarska je do poluvremena stigla na -3. Po prikazanoj igri dojma smo da je Hrvatska trebala imati puno veću prednost. U prvih desetak drugog poluvremena gledali smo igru gol za gol. Hrvatska bi otišla na +5, ali bi Mađarska stigla na -3. Imale su mađaricu šansu da s igračicom više na -3 utakmicu učine dramatičnom, no obrana Hrvatske je odigrala senzacionalno, Pijević je skidala sve i taj period igre je pripao Hrvatskoj koja je imala novih +5 (15:10). Identična situacija se dogodila deset minuta prije kraja kad je morala vani Katarina Ježić. Mađarice su promašivale zicere, a sjajna

Ćamila vodila navijanje s bubnjem Veliku pažnju na tribinama privukla je mostarska rukometašica Ćamila Mičijević koja propušta Europsko prvenstvo jer je u procesu oporavka od teške ozljede koljena, ali je odlučila je doći u Sloveniju i biti potpora svojim kolegicama koje su znatno oslabljene neigranjem nekoliko važnih igračica.

Uvijek sjajno raspoložena Ćamila uzela je bubnjeve u ruke te predvodila skupinu najviših navijača. I to cijelu utakmicu. Njezin odnos prema reprezentaciji trebao bi biti putokaz za sve koji nose nacionalni dres u bilo kojem sportu, jer znamo da ima njih koji nisu na njezinom tragu.

Ćamila s bubnjem među navijačima

Miočić se možda nikad više neće boriti

Ima 40 godina, a uskoro će proći pune dvije godine od njegovog zadnjeg meča

ako smo u prošlom broju Hrvatskoj prenijeli kako Jon Jones priželjkuje borbu protiv Stipe Miočića, čii se da do nje neće doći. Naime, prema pisanju više borilačkih medija, postoji vrlo realna mogućnost da Stipu Miočića više nikad ne vidimo u oktogonu. Ugledni MMA novinar Ariel Helwani piše kako UFC sanja o organizaciji borbe između prvaka teške kategorije Francisa Ngannoua i Jona Jonesa koji još uvijek čeka debi u kategoriji, nakon što je prije više od godinu dana objavio da prelazi u teškaše. Ngannou se oporavlja od teške ozljede i može se boriti najranije početkom 2023. godine, a čini se da UFC želi super�ight između njega i du-

gogodišnjeg prvaka poluteške kategorije. S obzirom na to da Miočić skoro isključivo želi borbu protiv Jonesa, barem prema neformalnim informacijama iz njegovog tima, takav scenarij mogao bi značiti i kraj njegove karijere. Miočić ima 40 godina, a u slučaju da ne dogovori borbu do ožujka iduće godine, proći će pune dvije godine od njegovog zadnjeg meča i poraza od Ngannoua nokautom. “Ne

Stipe Miočić

bi me začudilo da to označi kraj Stipine karijere. Stipe odlazi u noć jako tiho, on je dosta tih i privatan tip, nikada nije pravio veliku stvar oko svoje karijere. Ako mu stvarno nisu došli s pravom ponudom… Mislim da će sad raditi na borbi Jonesa i Ngannoua u trećem mjesecu, tako da me ne bi šokiralo da više nikad ne vidimo Miočića u kavezu‘‘, rekao je Helwani.

Valentina Blažević je držala lijepu prednost za Hrvatsku. Sedam minuta prije kraja rezultat je bip 19:13 za Hrvatsku i tu je praktički priča bila gotova. Mađarska se jednostavno nije mogla vratiti protiv večeras fenomenalne Hrvatske. et minuta prije kraja Mađarska je imala čistu kontru da se vrati na samo -3, ali je nevjerojatna Tea Pijević obranila čisti zicer. Dvije minute prije kraja, kad je Mađarska došla na samo -3, Stela Posavec je izborila sedmerac, a Blažević ne griješi. Velika i važna pobjeda Hrvatske. Hrvatsku su do pobjede vukle Valentina Blažević s devet golova, te Pijević s 14 obrana. Tena Petika, Ana Debelić i Paula Posavec zabile su po tri gola.

Konačno stari Šarić

rojne je hrvatske ljubitelje košarke razveselio podatak da je Dario Šarić konačno dobio poštenu minutažu u NBA utakmici, nakon što je na početku sezone dobivao tek povremene mrvice. U pobjedi Phoenixa nad Portlandom 102:82, za 21 minutu na parketu došao je blizu double-doublea s devet poena i devet skokova. Šarić je pretrpio tešku ozljedu koljena 2021. i vratio se košarci tek ovog ljeta u hrvatskoj reprezentaciji na Eurobasketu. Unatoč prepoznatljivoj borbenosti i povremenim bljeskovima, na njemu se dobro vidjela zahrđalost nakon duge stanke. Kad se priključio pripremama Sunsa, priznao je da mu je sve još prebrzo na NBA razini, pa je bilo za očekivati da će ga Sunsi postupno vraćati u igru.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

Momčadi Vukovara leđa odsad čuvaju heroji Domovinskog rata

Ovo joj je šesta medalja s velikih natjecanja u karijeri te prvo svjetsko zlato

rvatska jiu-jitsu borkinja Nadina Biljanović (27) osvojila je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju. Nadina se natječe u kategoriji preko 70 kilograma: prije godinu dana postala je prva Hrvatica koja je osvojila naslov europske prvakinje, a svoje je sjajne, povijesne rezultate nastavila nizati i na Svjetskom prvenstvu. Članica borilačkog kluba Judo & jujitsu Black Belt iz Zagreba ostvarila je četiri pobjede u četiri borbe. Ovo joj je šesta medalja s velikih natjecanja u karijeri te prvo svjetsko zlato. Iako se smatra sportom rezerviranim za muškarce, Nadini itekako pristaje uz njezin karakter, ali i težak životni put koji je prošla. Kao pravi borac preživjela je veliku životnu tragediju koja ju je zadesila u najranjivijim godinama. Ona, sestra Tamara i brat Mile nakon razvoda roditelja živjeli su s tatom koji je preminuo. Njih troje ostali su sami, bez novaca i suočeni s ozbiljnim životnim problemima kao što su plaćanje kredita, režija, hrane, školovanja i svega ostalog. Doslovno su preko noći morali odrasti i ulogu djece zamijeniti ulogom roditelja. - Ja sam tada imala 18 godina i završavala sam srednju školu, čekala me državna matura. Sestra je imala 21 godinu i studirala je, a

Drugoligaš iz grada heroja dobio je službeni autobus s klupskim obilježjima i portretima hrvatskih branitelja

Nadina Biljanović na postolju (druga slijeva)

Hrabra Hrvatica svjetska je prvakinja u jiu-jitsuu

Presretna Nadina brat Mile imao je samo 13 godina. U istom trenu tugujemo i strahujemo što ćemo i kako ćemo. Kako je Tamara najstarija, ona je tada povlačila naprijed, brinula o nama i �inancijama, a puno su nam pomogli tatini prijatelji i dobri ljudi koji su na humanitaran račun uplaćivali novce i

spasili nas u tom trenu. Dobivali smo i nešto tatine mirovine, a kasnije i stipendije – rekla je Nadina. Sport joj je, kaže sa sjajem u očima, pomogao prebroditi taj životni brodolom. - To mi je bilo najteže životno razdoblje, ali tata nas je odgajao da moramo biti samostalni. Da se nisam bavila sportom, zaista ne znam što bi danas bilo sa mnom jer sam tada proživljavala jako lošu fazu. Počela sam još više i jače trenirati kako bih se ispucala i to me izvuklo da ne skrenem na neki loš put - kaže ova djevojka koja unatoč teškoj borbi nije izgubila onu dječju radost. U međuvremenu je starija sestra završila Rudarsko-geološki fakultet, mlađi brat je upisao �iziku na Sorboni, a Nadina je uz studij na Kineziološkom fakultetu sada postala i svjetska prvakinja. Život nagrađuje hrabre borce.

Sara i Ema, nove su karataške nade Sara je postala svjetska kadetska prvakinja, a Ema je uzela broncu

a Svjetskog prvenstva za mlađe uzraste održanog u turskoj Konyji, hrvatska karataška reprezentacija vratila se sa dvije medalje. Petnaestogodišnja Sesvećanka Sara Tomić stigla je kući kao svjetska kadetska prvakinja u kategoriji preko 54 kilograma dok je 18-godišnja Ema Sgardelli u svoj riječki klub Champion donijela svjetsku mlađeseniorsku broncu osvojenu u težinskoj skupini do 54 kilograma. - Nakon pobjede u polu�inalu, na diskvali�ikaciju protivnice, bila sam uvjerena da ću biti zlatna. Sabrala sam se, složili smo taktiku po kojoj sam ubola jedan bod i sačuvala tu prednost - kazala je Sara koja je napadački tip karatašice. A kao takva ona je željela svaku borbu dobiti sa maksimalnih 8:0 no njeni treneri radili su s njom na taktikama

Sara Tomić (15) na postolju

Ema Sgardelli s medaljom

čuvanja stečene prednosti i u tome su, očito, uspjeli. - Karate sam počela trenirati zbog mog starijeg brata Tonija, a ovu sam medalju posvetila mlađem bratu Petru kojem je šesti rođendan - kazala je ova učenica prvog razreda zagrebačke Sportske gimnazije koju je u njenim Sesvetama dočekala cijela njena ulica. - Itekako sam zahvalna i mojim roditeljima Marinku i Magdaleni zbog sve podrške i izdvojenog vremena za moje svakodnevne transfere na trening u moj zagrebački klub.

Izgled autobusa HNK Vukovar 1991

rvatski nogometni klub Vukovar 1991 pažnju plijeni sjajnim dizajnom dresova s motivima grada heroja, a odsad će na gostovanja u Prvoj nogometnoj ligi (to je drugi razred hrvatskog nogometa) službenim autobusom u atraktivnom ruhu. „Ponosno predstavljamo zvučno pojačanje u našim redovima: Čazmatrans Cityliner C od danas je naš službeni autobus. Želimo mu brojne mirne kilometre u kojima će prevoziti našu pobjedničku i raspjevanu momčad“, objavili su na svojim službenim stranicama. Klupski autobus u crnoj boji s lijeve bočne strane ima fotogra�iju bijelog dresa s kvadratićima, s desne klupski grb i natpis HNK VUKOVAR 1991, a sa stražnje strane portrete dvojice heroja Domovinskog rata, Jean-Michela Nicoliera i Blage Zadre. “Heroji se nikad ne zaboravljaju...”, stoji natpis između vukovarskih branitelja koji su ubijeni braneći grad od srpskog agresora prije

31 godinu. A sad simbolično nogometašima čuvaju leđa. Premijerno putovanje novim autobusom Vukovarci imaju su ove subote kada su putovali u Zagreb

na utakmicu protiv Jaruna. Momčad trenera Miroslava Bojka trenutačno je treća na ljestvici nekadašnje Druge lige s pet bodova zaostatka za vodećim Rudešom.

Monstruozno zakucavanje Zubca

Ostvario je peti doubledouble učinak u devet susreta i još jednom postavio rekord karijere

rvatski reprezentativni centar Ivica Zubac nalazi se u životnoj formi i sjajno igra za svoje LA Clipperse u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta. Zubac je nastavio sa sjajnim partijama ove sezone i ostvario peti double-double učinak u devet susreta i još jednom postavio rekord karijere. U pobjedi Los Angeles Clippersa u San Antoniju 113:106 ubacio je 17 koševa uz 15 skokova, od kojih je čak 14 bilo u fazi obrane, više nego je ikad uhvatio u NBA ligi. Uz to je imao četiri blokade, dva dodavanja i jednu ukradenu loptu. Sjajno funkcionira s NBA zvijezdom Paulom Georgeom, a već je zaslužio nominaciju u idealnu obrambenu petorku cijele NBA lige. Službena stranica lige je očarana suradnjom s Georgeom, četiri minute prije kraja odigrali su pick and roll, a onda je Zubac završio akciju zakucavanjem preko cijele ekipe Spursa.

Ivica Zubac

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

NAJAVA MOŽDA SE OVAJ PUT DOGODI

Kapacitet novog stadiona bi trebao iznositi 32 tisuće mjesta, radovi bi trebali početi 2024.

akon puno najava, planova, projekta, sastanaka, čini se kako bi se ovaj put moglo ipak nešto konkretno dogoditi u vezi s izgradnjom stadiona u Hrvatskoj. Naime, kako se saznaje iz upućenih izvora, Plenkovićeva vlada bi trebala krenuti u projekt izgradnje novog stadiona na Maksimiru čim se za to stvori zakonski okvir. Prema informacijama kojima raspolaže Nyon, do-

Nikola Vlašić

Dvadeset sjajnih minuta nedovoljno je za Chelsea

U Zagrebu bi se gradio stadion za 32 tisuće ljudi

Ruši se Maksimir i gradi novi stadion, obnavlja se i Poljud… kumentacija bi se trebala pripremati do kraja 2023. godine, a sami radovi bi trebali početi tijekom 2024. godine. U sklopu novog stadiona će, po Dinamovoj želji, biti izgrađen i hotel s četiri zvjezdice. Uz to, izvodit će se rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj ulici, i izgradnja novih stadiona u Šibeniku, Zadru i Koprivnici. U planu je i unapređenje infrastrukture na stadionima u Puli, Rijeci i Varaždinu, gdje bi se trebali postaviti krovovi. Vlada je spremna i �inancirati obnovu splitskog Poljuda. Ugrubo, vrijednost cijele investcije bi trebala iznositi oko 120 milijuna eura, a u svemu bi sudjelovao i HNS, odnosno Uefa putem svoga HatTrick-programa. Iz Uefe kažu se iz tog programa može povući i 20-tak milijuna eura za nekoliko sljedećih godina. Uz to, iz Uefe su poručili kako su spremni u Hrvatsku poslati svoje ljude iz arhitek-

ANALIZA DINAMO ISPAO IZ EU NATJECANJA

tonske struke, kako bi svojim znanjem i idejama mogli pridonijeti novim infrastrukturnim projektima. Naravno, bez ikakve naknade.

Ideja je kako neće biti klasičnog nacionalnog stadiona jer Hrvatska treba igrati svugdje, i u drugim gradovima, a ne samo u Zagrebu.

Poljud bi se obnovio, možda i ukopao

‘Vrijeme je da se krene’ Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marijan Kustić drži kako je sazrelo vrijeme da se stadioni naprave. „Vrijeme je da se krene, pa najava Vlade i ljudi iz Grada Zagreba je takva, da će u 2023. sve biti puno bolje i pozitivnije po pitanju infrastrukture. I ne samo u Zagrebu. Evo, i ljudi iz Uefe

su spremni pomoći, mi smo napravili nekoliko terena s umjetnom travom ove godine, sutra ga otvaramo i u Zelini. To su veliki zahvati, zbog toga veliko hvala svima, siguran sam kako ćemo se u budućnosti dičiti i infrastrukturom, kao i našim izbornicima, igračima, pa i Lukom Modrićem“, zaključio je Kustić.

Vlašić bi mogao u slavni talijanski klub

Navodno je Milan jako zainteresiran za Niksija, ali su odbili prijedlog West Hama koji traže 12 milijuna funti

akon što i druga avantura u Premiershipu nije završila dobro po Nikolu Vlašića, hrvatski reprezentativac je svoju sreću pronašao na talijanskoj ‘čizmi’. U Torinu mu je odlično na posudbi pod vodstvom Ivana Jurića, ima vrlo dobru minutažu, zabija golove i dijeli asistencije pa su se opet

aktualizirale vijesti da ga želi talijanski prvak AC Milan. Vlašić je u West Ham stigao iz moskovskog CSKA za 30 milijuna eura, Torino ima klauzulu da ga otkupi za 15 milijuna eura, no ima još klubova koji su u utrci za potpis Hrvata. Navodno je Milan jako zainteresiran za Niksija, ali su odbili prijedlog West Hama koji traže 12 milijuna funti za otkup ugovora. Torinski ‘bikovi’ klauzulu iz ugovora mogu aktivirati već u siječanjskom prijelaznom roku, dok Vlašić vjerojatno jedva čeka trajno napustiti Englesku s kojom nikako nema sreće.

Dinamo hrabro pao u Londonu (1:2) Bila je ovo možda i posljednja šansa jedne od najvećih generacija Plavih u povijesti da napravi dodatan europski iskorak Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

inamo je na početku utakmice bio sjajan. U fazi napada je igrao hrabro - u posjedu je igrao jako široko i njegova petorka u zadnjoj liniji se vrlo brzo pretvarala u četvorku s Moharramijem koji se podizao visoko. Time je Dinamo raširio prvu liniju Chelseajevog presinga i otupio mu veliko obrambeno oružje. Stvoren je velik prostor u sredini terena, odakle je Josip Mišić sjajnim rješenjima gradio napad i davao ritam momčadi, a Dinamo je uz manje tehničke probleme znao imati i relativno dugačke posjede koji su potiskivali domaćina unazad. Kod Petkovićevog gola pomogla je lopta koja se odbila od glave Cesara Azpilicuete, ali je Dinamo imao čak četiri igrača u suparničkih 16 metara, Moharramija koji je uputio centaršut i još dva igrača koja su stajala skoro s njim u liniji malo izvan kaznenog prostora. Pokazala je ta situacija da se kod bilo kojeg suparnika na svijetu može isprovocirati greška ako ga se stavi pod pritisak i podsjetila nas je na to koliko je često Dinamo posljednjih godina rušio europske velikane ili bio blizu toga. Posebno je impresivan bio u obrani, ali se nakon 20 minuta potpuno ugasio. Dok god je igrao nogomet i dok god je dosljedno Chelsea dovodio izvan zone komfora, Dinamo je bio u igri. Dvadeset minuta nogometa, znamo to otprije, jednostavno nije dovoljno za ovaj nivo. Dinamo je prebrzo ustuknuo od početnog plana i prebacio se u “survival mode”.

Na kraju je Čačić opravdano ustvrdio kako Dinamo može biti ponosan onim što je postigao u Europi. Ipak, u ovoj sezoni Lige prvaka vidjeli smo dva Dinama. Jedan je onaj koji napravi sve u svojoj moći da si poveća šanse za uspjeh, a drugi je onaj koji se prepusti sudbini i nada čudu. Čačić je često komentirao kako suparnici imaju višestruko vrijednije igrače, ali susret u Londonu pokazao je kako je Dinamo sam sebe znao zakinuti dok je razmišljao kroz tu prizmu. Potter je bez imalo dvojbe u susret ušao s puno jačim arsenalom od onog koji je na raspolaganju Čačiću. Od deset utakmica koje bi igrale ove momčadi, Chelsea bi vrlo vjerojatno pobijedio u njih sedam ili osam. Pa ipak, Potter je i uz takvu nadmoć vrhunski skautirao Dinamo i ništa nije prepustio slučaju. Iako Chelsea dominantno igra u formaciji s tri stopera, Potter je protiv Dinama zaigrao s četvoricom u zadnjoj liniji jer je vidio da u 3-5-2 Dinamo jako teško izlazi s loptom iz prve faze napada i da tako može e�ikasno opteretiti Mišića i time napraviti pola posla u napadu. Fokusirao je napade na defenzivno ranjiviju, lijevu stranu Dinamove obrane, a postavljanjem Sterlinga i

Dominik Livaković

Aubameyanga u kanale vezao je Dinamove bekove i stopere i time isprovocirao puno grešaka u preuzimanju s obzirom na to da na tri od pet pozicija u obrani igraju igrači koji nisu navikli na te uloge. U suštini, ionako velike Chelseajeve šanse za pobjedu Potter je jasnim planom dodatno povećao. Gotovo ništa nije prepustio slučaju i to je ono što spada u trenerovu domenu. Potter ne može utjecati na to hoće li Livaković imati partiju života, hoće li Sterling promašiti zicera ili će Oršić zabiti gol s 30 metara, ali može dovesti svoju momčad u uvjete igre koji joj najviše odgovaraju. Na kraju je Čačić u pravu kada ustvrdi da je iza Dinama dobra sezona. Upao je među elitu, samo jednu utakmicu je gadno poražen i nije se osramotio. Ipak, kralježnica ove momčadi ima ogromno europsko iskustvo na najvećoj sceni i dojam je da se, uz malo hrabrosti, moglo napraviti i više od ovog. Slijedi Svjetsko prvenstvo u Kataru, a poslije toga su mogući odlasci ključnih igrača. Bila je ovo možda i posljednja šansa jedne od najvećih generacija Plavih u povijesti da napravi dodatan europski iskorak.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studnog 2022.

NOGOMET ODIGRANO PREDZADNJE KOLO PRIJE STANKE

Rijeka se probudila i slavila kod hit-momčadi lige, a Gorica je sve bliže ispadanju

Musa zabija kao na traci

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

digrano je 16. kolo SuperSport Hrvatske nogometne lige. Istra je kod kuće pobijedila Goricu s 1:0 i zakucala ju na dno tablice. Domaćin je bio puno aktivniji suparnik, ali je golmana Banića uspio tek svladati u sudačkoj nadoknadi. U 93. minuti je Bakrar pobjegao obrani gostiju i sjajno poentirao za velika tri boda Puležanima. Slaven Belupo i Lokomotiva odigrali su susret bez golova. Domaćin je imao najbolje šanse preko Mudražije. Prijetili su i gosti, a Krstanović je za Slaven u 90. promašio zicer glavom s pet metara. Hajduk je svladao Osijek s

Petar Musa

Hajduk zasluženo pobijedio Osijek

Hajduk svladao Osijek za drugo mjesto HNL-a 3:1. Domaćin je puno bolje krenuo u susret i to mu se isplatilo u 10. minuti kada Sahiti koristi proigravanje Livaje u prostor i zabija za vodstvo. Osijek je uskoro preuzeo konce igre u svoje ruke. Caktaš je promašio zicer, a do izjednačenja je došlo u nadoknadi prvog dijela kada je Leovac dočekao odbijenu loptu iz kornera i volejom zabio sjajan gol. U nastavku je igrao samo Hajduk. U 69. minuti dosuđen je penal za domaćina kojeg je panenkom u gol pretvorio Livaja. Susret je prelomio Mlakar koji je glavom zabio za 3:1 u 75. minuti. Rijeka je upisala pobjedu u gostima kod Varaždina (0:3). Obje momčadi imale su šanse u prvom dijelu, a Varaždin je u 45. ostao bez

‘Najlakše je kritizirati’

Mislav Karoglan

Nakon pobjede nad Osijekom, javnosti se obratio trener Hajduka Mislav Karoglan: “Hvala Bogu da smo pobijedili Osijek nakon toliko utakmica. Nadam se da ćemo nastaviti taj niz. Ponavlja nam se već dugo isti problem da primamo golove kroz blok. Time nisam zadovoljan. U drugom dijelu smo dominirali. Trebamo dati podršku momcima, najlakše je kritizirati. Hajdukov dres malo je teži za nositi od drugih.”

TABLICA Dinamo Hajduk Osijek Slaven Varaždin Istra 1961 Rijeka Lokomotiva Šibenik Gorica

15 12 2 1 16 10 4 2 16 8 3 5 16 7 4 5 16 6 4 6 15 5 5 5 16 4 3 9 16 4 3 16 1 10 5 16 1 4 11

41-15 31-17 27-21 14-24 22-24 15-16 15-20 21-29 10-17 11-24

38 34 27 25 22 20 15 15 13 7

igrača jer je Ba zaradio crveni karton. Već u prvom napadu u nastavku Rijeka to koristi. Ampem je probio stranu i ubacio za Frigana koji prolazi čuvare i lijepo zabija. U 85. povisuje Selahi nakon lijepog udarca, a konačan rezultat postavlja Grgić. Dinamo je svladao Šibenik s 3:0. U 11. minuti Bočkaj ubacuje, Petković puca glavom, a lopta se nesretno odbija od Mine u vlastitu mrežu. U 35. minuti Drmić, koji je prethodno pogodio gredu, okončava lijepu akciju i zabija na Ivanušecovu asistenciju. U 69. minuti Petković koristi sjajno propuštenu loptu Baturine kroz noge i zabija za 3:0 nakon sjajne Dinamove partije.

‘Hrvatska može puno napraviti u Kataru’ Nikad nas velike nacije ne ubrajaju u favorite, to je rezervirano za njih, kaže Bilić

Slaven Bilić

laven Bilić, trener Watforda i bivši hrvatski izbornik, komentirao je izglede hrvatske reprezentacije u Kataru. Hrvatska reprezentacija, podsjetimo, će u skupini na Svjetskom prvenstvu igrati s Marokom, Belgijom i Kanadom. Prvu utakmicu igra u srijedu 23. studenog protiv Maroka, četiri dana kasnije s Kanadom te 1. prosinca protiv Belgije. “Hrvatska može puno u Kataru. Nikad nas velike nacije ne ubrajaju u favorite, to je rezervirano za njih.

Sve štima, sve je dobro. Vođeni smo odlično, atmosfera je sjajna. Golman i špica bit će ključni. Ladić 1998. godine, neće se naljutiti, nije bio na papiru jedan od najboljih

na svijetu, ali je bio jedan od najboljih na Svjetskom prvenstvu. Svi pamtimo golove Davora, ali sjetimo se obrane protiv Japana, protiv Njemačke,

Nizozemske. Pa onda Subašić u Rusiji. Livaković, koji je branio super, mora biti protagonist. Špica? Nijedan od njih nema sve na visini zajedno, ali su različiti”, rekao je Bilić i osvrnuo se na protivnike Hrvatske u skupini: “Belgija nije što je bila. Nije Hazard to što je bio, pa ni Lukaku koji se navodno ozlijedio.. Maroko je sigurno dobar, imaju par top igrača. Kanada ima zanimljivih igrača, ima brzinu. Svjetsko prvenstvo je Svjetsko prvenstvo. Teška je svaka utakmica, pa i u Championshipu. Ali imamo znanje, iskustvo i na terenu i izvan njega“, zaključio je Bilić.

en�ica je upisala šestu uzastopnu pobjedu, a najnoviji trijumf upisali su u 12. kolu portugalskog prvenstva slavljem 1-5 na gostovanju kod Estorila, a prvi pogodak djelo je hrvatskog napadača Petra Muse (24). Nakon centaršuta Musa je nadvisio svog čuvara i glavom pogodio za vodstvo u 25. minuti. Treća je to uzastopna utakmica u kojoj je

Hrvat zabio, a u srijedu je zabio i pogodak u Ligi prvaka protiv Maccabija iz Haife. Ujedno, bio mu je ovo tek drugi nastup od prve minute za Ben�icu, a u igri je bio do 66. minute. Ukupno mu je to bio peti pogodak sezone, a u Ben�icu je stigao početkom srpnja iz Boaviste u kojoj je proveo prošlu sezonu i upisao 12 pogodaka.

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 9. studenog 2022.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161

Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804

To advertise with us call

adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

(03) 9481 8068

croatianherald@ netspace.net.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O D & TRU A R SS TVO

KUS

IŠ

GOD

IMA

O DUG

IS NJE

or Email:

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com