The Croatian Herald 27 July 2022 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

VJESNIK

ŽELJKO DOGAN Velikosrbi ne odustaju: ususret Danu pobjede i domovinske zahvalnosti

ZVONIMIR HODAK Vučića treba pustiti u Hrvatsku, potom ga rashititi i vratiti kući

NOGOMET HNL Dinamo potopio Slaven, a Osijek šokantno izgubio

Str.6

Str.27

Str. 35

HRVATSKI DOM ZA STARIJE

Str. 12, 13

Cro Care slavi 1. rođendan! Poznavanje hrvatskog jezika za one koji žele volontirati u domu je korisno, ali nije nužno

rvi hrvatski dom za brigu o starijim osobama, "Cro Care" ovog mjeseca proslavio je svoj prvi rođendan. Naime, 5. srpnja navršila se godina dana

otkako su primili svog prvog štićenika, a 12. srpnja obilježili su svoju prvu godišnjicu uz popodnevni čaj i zakusku. Ono što ovaj dom izdvaja od ostalih u Australiji je tradicionalna hrvatska prehrana s uslugama u prostorijama ove ustanove te čuvanje hrvatskih običaja, tradicije i jezika među štićenicima doma.

‘REASONABLE DOUBT’

Str. 8

Krunski svjedok bio na vezi s Udbom Vrhovni sud postavio je novog suca koji treba razmotriti moguću reviziju presude 'hrvatskoj šestorici'

1 AUD = 5,11780 kn 1 USD = 7,35940 7 ,35940 kkn n 1 EUR = 7,53750 kkn n

rhovni sud Novog Južnog Walesa odredio je suca Robertsona Wrighta da donese odluku o tome je li potrebno provesti sudsku reviziju presude "hrvatskoj šestorici" - od kojih je

svaki osuđen na 15 godina zatvora davne 1981. zbog navodnog sudjelovanja u bombaškoj uroti. U knjizi "Osnovana sumnja: špijuni, policija i hrvatska šestorica", koju je 2019. objavio novinar Hamish McDonald, otkriveno je, među ostalim, da je krunski svjedok protiv njih, Srbin koji se pretvarao da je Hrvat, bio na vezi s dužnosnicima Udbe u konzulatu u Sydneyju.

Str. 8 SPEKTAKL POVIJESNI DAN, SLAVLJE, SUZE RADOSNICE

Str. 4, 5

Koliko Koliko željno željno si si čekala, čekala, beskrajna ljubavi beskrajna ljubavi roda, roda, Da Da most most titi tijelo tijelo spaja, spaja, zemljo zemljo božanskog božanskog koda… koda… Koliko željno Koliko željno si si čekala čekala zagrljaj zagrljaj mosta mosta života, života, Za kojim Za kojim je je ii duša duša titi plakala, plakala, Zemljo Zemljo rajskih rajskih ljepota? ljepota?

Pelješkim mostom Hrvatska spojena nakon 304 godine Mostom koji je konačno spojio hrvatski jug s ostatkom zemlje prva je prošla Rimčeva 'Nevera'

z prisustvo tisuća ljudi, stotina barka, cijelog državnog vrha i brojnih uzvanika svečano je u utorak navečer, 26. srpnja, otvoren Pelješki most kojim je nakon 304 godine i 5 dana cestovno spojen hrvatski jug s ostatkom zemlje. Povijesni je to dan i svehrvatski projekt �inanciran s 85 posto iz fondova Europske unije. Veliki je to geopolitički iskorak za Hrvatsku, a posebna sreća vidljiva je na licima žitelja dubrovačkog područ-

ja koji su otvaranje mosta dočekali uz suze radosnice jer će im umnogome olakšati život. Prva je mostom prošla "Nevera" Mate Rimca, najbrži električni hiperautomobil na svijetu, a za njim, simbolično, hrvatski branitelji iz više moto-klubova. Cijeli dan se s jedne i s druge strane mosta, na odmorištima Brijesta i Komarna, pjevalo, plesalo, uživalo u tradicionalnim hrvatskim delicijama, s radija su odzvanjale domoljubne pjesme. Prekrasno, teško je opisati ovaj dan kojeg se tako dugo čekalo jer gradnja mosta je nekoliko puta započinjana pa odgađana. No, sada je tu, nevjerojatno lijep, štoviše, veća sada je nova turistička atrakcija.

New Hope For Exoneration of Croatian 6 as NSW Court orders a review of facts and Evidence

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

MOSKVA ŠIRE POPIS ZBOG 'NEPRIJATELJSKOG DJELOVANJA'

Na popis gdje su već SAD, Australija te većina članica EU-a su uz Hrvatsku dodane Slovenija, Grčka, Danska i Slovačka Drama�čne slike iz Slovenije

Hrvatski kanader u zadnji tren spasio slovenske vatrogasce

ruštvenim mrežama proširila se u subotu snimka kako se vatrogasci bore s požarom na Krasu u Sloveniji (uz granicu s Italijom) koji je trajao više od tjedan dana. Na snimci se vidi kako se vatrogasci u gustom dimu bore s vatrom s obje strane ceste. Odjednom iznad sebe vide kanader koji izbacuje veliku količinu vode. “Sad nas je spasio”, kaže autor videa, dok se u pozadini čuju uzvici uzbuđenja. Autor snimke je Klemen Gorup, vatrogasac iz dobrovoljnog društva ‘Hrvatini’, (kako se zove mjesto u sastavu slovenske općine Koper), koji je opisao okolnosti u kojima je nastala. “Požar se počeo širiti prema Trstelju, mi smo bili raspoređeni na cesti prema lovačkom domu s ciljem zaštite doma od požara. Kako se vatra približila cesti, počeli smo je gasiti. Neko smo vrije-

me uspjeli, no onda je vjetar pojačao pa se vatra vrlo brzo približila s donje strane ceste. Tako da nas je okružilo, imali smo vatru gore i dolje. Nismo se mogli ni povući, bili smo odsječeni na tom putu, u dimu, oko dva sata. Pokušali smo se nositi s tim. Kanader je došao neplanirano. Mislim da nam je vodu pustio kada nas je vidio i vidio kakva je situacija”, rekao je Gorup. “Najveći problem bio je dim. Oči su pekle, nije se moglo disati.” Pomagali su si aparatima za disanje i �iziološkom otopinom za ispiranje očiju. Posao je otežavala i vrlo visoka temperatura. Radi se o hrvatskom kanaderu koji je Hrvatska poslala u pomoć Sloveniji za gašenje požara. Kasnije je poslala i jedan air tractor, a tamo su otišla i dva vatrogasna vozila s osam vatrogasaca. Pomoć su poslale i brojne druge zemlje.

usija je u petak na popis ‘’neprijateljskih država’’ dodala pet novih država, među kojima i Hrvatsku. Navode kako je to zbog ‘’neprijateljskih djelovanja protiv Rusije te protiv njenih diplomatskih i konzularnih predstavništava”. Na popisu su uz Hrvatsku dodane Slovenija, Grčka, Danska i Slovačka. Neprijateljskim državama bit će ograničen angažman suradnika u veleposlanstvima, konzulatima i državnim predstavništvima na teritoriju Rusije. Pored imena zemalja, popis koji je odobrila ruska vlada navodi broj osoba koje se nalaze na ruskom teritoriju s kojima diplomatske misije ‘’neprijateljskih zemalja’’ i njihovi konzulati mogu sklopiti ugovore o radu. Za Grčku je, prema novom nalogu, određeno ograničenje od 34 osobe, za Dansku – 20, za Slovačku – 16. Hrvatska i Slovenija uopće neće moći zapošljavati djelatnike u svojim konzular-

Priveden piroman kod Kistanja

olicijski službenici u Kninu dovršili su kriminalističko istraživanje nad 54-godišnjim muškarcem, zbog sumnje da je u subotu namjerno izazvao požar u Modrinu selu nedaleko Kistanja, koji je, zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca, ugašen prije nego što se vatra proširila. Međutim, ipak je izgorjela površina od oko šest hektara. Piroman je, prema policiji, “23. srpnja u Modrinu selu, oko 4,30 sati ujutro, uz upora-

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

bu novina i upaljača namjerno izazvao požar u blizini kuća na način da je zapalio suhu travu”. Također je utvrđeno da je osumnjičeni 28. lipnja na istom području, također uz uporabu upaljača i novina, izazvao dva manja požara koja se nisu proširila, odmah su ugašeni te je izgorjelo oko 70 metara kvadratnih. Protiv osumnjičenog je podnesena kaznena prijava te je trenutno u pritvoru u Šibeniku.

Ruski predsjednik Vladimir Pu�n

Plenković: U dobrom smo društvu Na taj potez Rusije osvrnuo se i premijer Andrej Plenković. „U dobrom smo društvu“, kratko je kazao. Potom je komen�rao poli�ku predsjednika Milanovića, nazvavši

Milanović: Vrlo opasna situacija

Potez Moskve komen�rao je i predsjednik Zoran Milanović. „Mi jesmo u neprijateljstvu s Rusijom. U tome sudjelujemo ne tako ak�vno kao druge države koje su de facto u ratu, da

eteorolog Bojan Lipovšćak objasnio je zbog čega je poseban toplinski val čiji smo vrhunac doživjeli u subotu, ali i što nas očekuje u narednim danima. „Ovaj toplinski val je iz nas. Val koji je krenuo iz Španjolske, Portugala i Britanije lagano se premještao prema istoku i došao do naših krajeva“, kaže meteorolog objašnjavajući da je ciklona vukla topli zrak iz same Sahare pa su zapadni krajevi, koji su joj

bliže, zabilježili i ozbiljne temperaturne rekorde. „Imamo registrirane i temperature iznad 40 stupnjeva i u Hrvatskoj, samo te postaje nisu baždarene u Državnom hidrometeorološkom zavodu pa to nisu službene vrijednosti“, kaže i dodaje kako je hrvatski rekord i dalje onaj iz 80-ih, od 42 stupnja. U nedjelju je bilo kratko osvježenje s malo kiše, a sredinom tjedna stiže novi toplinski val, zaključio je.

Topli zrak iz Sahare

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ga štetočinom. “Milanović je štetočina kakvu Hrvatska nije vidjela. Nema mostova koje nije porušio i nema koga nije uvrijedio“, ustvrdio je.

se ne bismo lagali. Ovo je vrlo opasna situacija koja prije� da se razvije u nešto nesagledivo, nadam se da neće. Sad se mogu nada�, ne mogu ništa više”, rekao je Milanović.

Stiže novi toplinski val

Namjerno je izazivao požare

Rusija dodala i Hrvatsku na listu neprijateljskih zemalja

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

nim uredima i diplomatskim predstavništvima. “Popis koji je utvrdila vlada nije konačan i može se proširiti s obzirom na daljnja neprijateljska djelovanja država usmjerenih protiv ruskih predstavništava u inozemstvu”, navodi se u priopćenju Vlade objavljenom na ruskom Telegramu, a koji prenosi ruska državna agencija TASS. Na popisu je ukupno 48 država, uključujući sve države članice Europske Unije, Australiju, Kanadu, veliku Britaniju, Novi Zeland i Sjedinjene Države.

Ostaci broda u Splitu

Pijani kapetan potopio brod

uristički brod Morska vila u nedjelju nešto iza podneva je udario u splitsku Zapadnu obalu te djelomično potonuo. Svi putnici na brodu, njih oko 50, su evakuirani i nisu ozlijeđeni. Brod je bio dug 21 metar. Na mjesto događaja odmah su izišli vatrogasci, djelatnici Lučke kapetanije i policijski službenici. Priveden je kapetan tog broda zbog utvrđene alkoholiziranosti i zadržan radi provođenja kriminalistič-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

kog istraživanja, izvijestila je Policijska uprava splitsko-dalmatinska. “Desio se eksces, brod je udario ispred Inine benzinske postaje u Splitu i došlo je do djelomičnog potonuća. Srećom, nikome se ništa nije desilo, ali nafta izlazi iz broda i sad se već poduzimaju potrebne mjere. Postavljene su prve brane i uskoro će i brod biti uklonjen”, kazao je Ivica Čikotić. inspektor iz Lučke kapetanije.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

PROSLAVA JEDNA OD NAJVAŽNIJIH VOJNIH POBJEDA U HRVATSKOJ POVIJESTI Vlada smanjila cijene goriva

‘Oluja je emocija povratka doma, osjećaj duboke sreće’! Nakon četiri godine vidio sam svoj dom, svoj rodni kraj, i mogao sam posjetiti grobove svojih predaka. I to je nešto što je ostavilo trajan dojam na mene, kaže Jelić

rvati u domovini i iseljeništvu pripremaju se dostojanstveno proslaviti 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, u sjećanje na Oluju, jednu od najvažnijih vojnih pobjeda u hrvatskog povijesti. Te 1995. godine, od 04. do 08. kolovoza, hrvatske snage su u veličanstvenoj operaciji oslobodile gotovo petinu dotad okupiranog teritorija čime su stvorili pretpostavke za razvoj i napredak vlastite države. Tom akcijom srušena je srpska paradržava tzv. krajina, deblokiran je ‘bihaćki džep’, muslimanska enklava kojoj je prijetila sudbina Srebrenice, a kasnijim akcijama hrvatskih snaga u BiH stvorene su pretpostavke i za završetak rata u toj državi kroz potpisivanje Daytonskog sporazuma. Dio tog dogovora u Daytonu, što se često nedovoljno ističe, je i Erdutski sporazum o mirnoj reintegraciji hr-

Rođena Lovranka, koja se nakon udaje preselila u Trst, kaže da joj je dolazak ljeti na hrvatsku obalu jedini način preživljavanja života u inozemstvu

lažu Sipar krase bijeli oblutci, ali i mnogobrojni turisti iz čitavog svijeta koji na njemu provode svoje godišnje odmore. Dolaskom u centar Mošćeničke Drage, koja je udaljena 13 kilometara od Opatije, prvi pogled pada upravo na nekoliko stotina metara dug žal prepun ležaljki, suncobrana i »šugamana«. Ležaljke i suncobrane moguće je unajmiti, kao i brojne morske rekvizite poput pedalina, kajaka, SUP-ova, manjih brodica te jet-skija. Oni najmlađi mogu uživati na dječjem igralištu tik do plaže ili se mogu okušati u lopti za hodanje po vodi te čamcu na napuhavanje koje je moguće unajmiti u bazenu pokraj. Prostor za plivače dobro je označen postavljenom mrežom, a osim sportskih aktivnosti moguće je opustiti se uz usluge masaže. Restorani i barovi nalaze se duž šetnice, dok je korištenje tuševa potpuno besplatno. »Vi ne znate moj bijeli Sipar i žalo/gdje sam kao dijete malo/letio za snima, lovio leptire/tražio

U Kninu će se svečano 5. kolovoza proslavi� veličanstvena Oluja

Marko Jelić vatskog Podunavlja. Iako su mnogi u to sumnjali kad je potpisan krajem 1995., tri godine kasnije to područje je potpuno reintegrirano u hrvatski pravni i politički sustav. Ipak, Oluja je temelj svega toga, s jedne strane hrvatske slobode i budućnosti u zajednici europskih nacija, a s druge strane, njome je zauvijek slomljena kičma tzv. velikoj Srbiji od čega se velikosrpske snage ni do danas se nisu oporavile. To vidimo i ovih dana kada kuknjavom i upornim ponavljanjem laži pokuša-

vaju krivotvoriti našu i svoju nedavnu povijest želeći se predstaviti kao žrtve kada već njihovi zločinački pohodi nisu polučili namjeravani rezultat. Kako je doživio Oluju ovih dana je govorio i Marko Jelić, donedavni gradonačelnik Knina, a trenutno župan Šibensko-kninske županije koji sa suprugom i četiri kćeri živi u Zvonimirovom gradu. „Morali smo otići iz Knina Ja sam došao u školu, imao sam 15 godina, a uperivali su mi pištolj u glavu jer sam Hrvat i jer mi je otac Ante“, rekao je svojedobno dodajući kako

su mu još prije rata „nekoliko njih iz susjednih sela stavljali nož pod grlo i pitali što sam“. Kaže da su 6. ožujka 1992. uspjeli izaći iz Knina preko Bosne kamionom iz Livna. „Vozio ga je jedan Srbin i tada u Bosni još nije bilo sukoba. Platili smo mu dosta novca i on nas je dovezao u Zadar, koji je te noći stravično granatiran. Pri odlasku iz Knina spasilo nas je to što je vozač kamiona bio Srbin jer smo mogli proći punktove i kontrole“, kaže Jelić. Nakon progonstva u Zadru, Jelić je u tom gradu završio

gimnaziju, diplomirao molekularnu biologiju u Zagrebu, doktorirao u Njemačkoj, ali se i vratio u Hrvatsku te s 29 godina postao dekan Veleučilišta u Kninu. Ovih dana je za dnevni list 24 sata podijelio svoje osjećaje u vezi s 5. kolovoza 1995. godine. „Oluja je emocija povratka doma. Za mene je Oluja bila osjećaj duboke sreće jer sam nakon četiri godine vidio svoj dom, svoj rodni kraj, i mogao sam posjetiti grobove svojih predaka. I to je nešto što je ostavilo trajan dojam na mene, isto kao i ono prije toga, kad smo odlazili 1992. godine. I kad smo kontinuirano bili izloženi raznim pritiscima i napadima, pogotovo po noći, kada na prozorima kuće više nismo imali grilje jer su bile uništene mecima. Bili smo izloženi, napadani i nezaštićeni. Među građanima srpske nacionalnosti bilo je ljudi koji su pomagali, ali većina je, vjerojatno iz straha, šutjela kad smo napadani. Kad smo se vratili, prvo smo vidjeli tvrđavu i obrise staroga grada i navirale su nam suze na oči. Bili smo iznimno sretni, iako je još bilo opasnosti od zaostalih pojedinaca i postrojbi te okolnih mina“, rekao je Jelić. (T.G.)

Prekrasni prizori iz mjesta s plažom od bijelih oblutaka, u pozadini su vrhovi Učke

Mošćenička Draga skriva komadiće raja Macchiato 15 kuna…

Cijene su veoma ljetne – primjerice, za jednu kuglicu sladoleda potrebno je izdvoji� 14 kuna, dok je macchiato u većini ugos�teljskih obje-

Odmor nedaleko male barke

kata 15 kuna. Za koktele ćete izdvoji� između 40 i 90 kuna, dok će vas točeno »pivce za živce« od 0,5 l na samoj plaži košta� 22 kune.

školjke po žalu/čudio se vjetru i valu i moru/i čekao kad ću na Učku goru/da vidim vile i vilenjake/što na krilatim konjima/love sunčane trake/Vi ne znate Sipar i žalo/moje carstvo malo/kao starac ne smijem tamo« – tako je plažu Sipar u Mošćeničkoj Dragi opisao poznati kvarnerski pjesnik Rikard Katalinić Jeretov. Ipak, samo srce plaže su njezini kupači. Volga je rođena Lovranka koja se nakon udaje preselila u Trst te navodi kako je dolazak ljeti na hrvatsku obalu jedini način preživljavanja života u inozemstvu. Svake godine posjećuje svoje prijatelje koji ovdje žive, a ne smeta joj veliki broj ljudi na plaži jer, kako tvrdi, »to je normalno

za srpanj i kolovoz«. Nešto dalje upoznali smo jedno veliko talijansko društvo koje je u Mošćeničku Dragu stiglo sa sjevera »čizme«, iz mjesta Cremone, a kada kažemo veliko, zaista to i mislimo: Eleonora ovamo dolazi otkad je rodila kćer, već 17 godina, te je ovaj put odlučila pozvati sve svoje prijatelje s obiteljima. Rezultat je taj da ih je na odmor stiglo 26-ero! Impresivna brojka dovoljno svjedoči o tome koliko ih se Mošćenička Draga dojmila. Slično govore i Austrijanci, Nijemci… Odrasli i djeca oduševljeni su prekrasnim morem, planinama u pozadini te općenito krajolikom koje ovo turističko mjesto nudi.

Hrvatska je vlada u ponedjeljak objavila nove cijene goriva po kojima je benzin pojeftinio za 99 lipa, a dizel za 54 lipe po litri. Tako se osnovni benzin od utorka prodaje za 12,03 kune po litri, a dizel za 12,89 kuna. Plavi dizel, za ribare i poljoprivrednike, košta 9,25 kuna po litri. No, kvalitetniji benzin i dizel, dakle, onaj s manje sumpora, u Hrvatskoj se i nadalje prodaju po tržišnim cijenama kako ih odrede trgovci i na njih se ne odnose Vladine odluke o ograničenju cijena. Ministar gospodarstva Davor Filipović je predstavljajući novinarima tu odluku rekao kako su pred nama brojni izazovi, ali da će Vlada činiti sve da se zaštiti standard građana i gospodarstvo. „Bez mjera Vlade RH, dizel bi bio 15,24 kuna, benzin 13,96, a plavi dizel 10,15 kuna“, rekao je Filipović. Trgovačka marža će ostati 65

Davor Filipović

Paket mjera protiv in�lacije predstavit će se najesen, nitko ne zna što će se događati u budućnosti, rekao je Filipović lipa kao što je bila i do sada. Novinari su ga pitali o mjerama koje bi trebale ublažiti in�laciju. „O detaljima vam sada neću govoriti, ali paket se razrađuje. Nitko ne zna što će se događati u budućnosti“, rekao je Filipović i naveo kako je Vlada reagirala u covid krizi kako bi zaštitila građane i gospodarstvo pa će to učiniti i sada. „Što se tiče paketa mjera koje ćemo predstaviti na jesen, sve opcije su na stolu“, rekao je. Novinari su ga pitali i jesu li počele mjere štednje energije. Filipović je rekao da će se da će se ići s preporukama da se smanji temperatura. Na razini EU se preporučuje da se temperatura klima pri hlađenju prostorija stavi na 25 stupnjeva Celzijusa, a grijanja na jesen na 19 stupnjeva. Na tome posebno inzistiraju zemlje poput Njemačke koje strepe od nestašice plina ove zime ako Rusi zatvore ventile. Hrvatska zbog povećane vlastite proizvodnje plina i LNG terminala na Krku nije ugrožena, ima dovoljno plina, a iz Rusije je inače uvozi samo 20 posto svojih potreba.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

MEGAPROJEKT KOMPLETNO ĆE SPOJITI RH

Jako se lijepo uklapa u prostor, gubi se u brdima, to je velika stvar za Hrvatsku, rekao je Pipenbaher

lavni projektant Pelješkog mosta je Slovenac Marjan Pipenbaher. U životu je projektirao 200 mostova, a ovo je i za njega projekt svjetskog nivoa, vrhunsko dostignuće arhitekture i graditeljstva. Pelješki most vrijedan

Marjan Pipenbaher je glavni projektant Pelješkog mosta

‘Pelješki most ima svoju dušu, jedan je od pet najljepših u Europi’

280 milijuna eura, za koji kaže da je njegovo životno djelo i da je jedan od pet najljepših mostova u Europi. Uoči otvaranja mosta ne krio zadovoljstvo. “To je lijep osjećaj jer sam na ovom mostu više od 10 godina. Sva ta briga sve ove godine prestaje i pretvara se u veliko veselje. Jako sam zadovoljan da je most izgrađen, da je sve bilo OK, da nitko u fazi gradnje nije umro, nije povrijeđen, nije ostao invalid. Osim što je lijep kompletno će spojiti Hrvatsku”, rekao je Marjan Pipenbaher. Govoreći o Pelješkom mostu kao svom životnom djelu Pipenbaher je istaknuo: “Ovaj most je megastruktura, ne samo zbog veličine i dužine, ima 2,4 km. Situiran je u području gdje su bili veliki problemi s temeljima, u potresnom području južne Dalmacije, Crne Gore i Albanije gdje su potresi česti. Drugo, situiran je na mjestu gdje su velike bure i vjetrovi. Sve je to trebalo uvažiti pri konstrukciji, riješili smo to s inovativnim konceptom.”

Objasnio je kako su riješili problem potresa i jakih vjetrova, ali ističe: “Ovakav most mora imati neku svoju arhitekturu, dušu, uklopiti se u krajolik. Na kraju se pokazalo kod ovih mostova da su temelji jako važni i zahtjevni. Utemeljenje je bilo dosta složeno, Kinezi su tu jako dobro povukli, riješili su puno problema.”

Pipenbaher s emocijama zaključuje: “Most uvijek povezuje ljude. Kod svojih mostova ili vijadukata uvijek im dajem neku arhitekturu, mora imati neku dušu. Most Pelješac ima tu svoju dušu, jako se lijepo uklapa u prostor, gubi se u brdima, to je jako lijepa struktura i u arhitektonskom smislu, to je najvažnije. To je velika stvar za Hrvatsku.”

Jedan od najzahtjevnijih Pipenbaher dodaje da se radi o jednom od najzahtjevnijih mostova na svijetu: “Svrstava se među pet najvećih i najzahtjevniji mostova u

Europi izgrađenih od početka stoljeća. Sve su to high tech mostovi, preko 2 km. To je most koji se u i svijetu svrstava među najzahtjevnije.”

‘Ovo je događaj stoljeća, nakon 300 godina je spojeno hrvatsko kopno’

Gradit ćemo i dalje, ali Pelješki most ima tu posebnu dimenziju, nadstranačku, ona je iznad svega, kaže Butković

otpredsjednik vlade i ministar prometa Oleg Butković rekao je u subotu kako će svi moći doći na otvaranje Pelješkog mosta. „Svi će moći svjedočiti najvećem događaju u posljednjih sto godina. Svi smo zadovoljni, napravljen je dobar posao”, kaže Butković. Na pitanje koliko je vremena potrošio na ovaj projekt, kaže kako je nebrojeno puta bio na mostu tijekom gradnje. “U mandatu vlade Andreja Plenkovića donijete su ključne odluke oko mosta.

Ministar Oleg Butković Imali smo problema, trebalo je sve uskladiti. Zadesila nas je i korona koja je manjim dijelom utjecala na gradnju mosta, ali imali smo izazova“, rekao je Butković. Najveći je bio, kaže, situacija s BiH, ali i ona je riješena još 2007. kad smo prihvatili sve što je BiH tražila, ali to je bio ključni trenutak kad je Europska komisija mogla

zaustaviti gradnju. „Tu je premijer odigrao ključnu ulogu, tvrdili smo da se most gradi na hrvatskom teritoriju, da je 500 metara od crte razgraničenja… Ali da ne dužim, nakon svih Scila i Haribdi, došli smo do kraja. Pokazali smo da možemo velike infrastrukturne projekte, uz pomoć EU sredstava”, kaže Butković. “Ovo je projekt koji ujedinjuje, spaja, daje nadu u bolje sutra. Pokazali smo da smo ozbiljna država. Tu ne stajemo, gradit ćemo i dalje, ali Pelješki most ima tu posebnu dimenziju, nadstranačku, ona je iznad svega”, kaže Butković objašnjavajući da je ovime nakon 300 godina ponovno spojeno hrvatsko kopno i da je to važnije od drugih stvari.

SVEČANOST IZGLEDA GRANDIOZNO, BUDI

Ovime je za buduće naraštaje ostvaren povijesno važan pothvat spajanja hrvatskog juga, o čemu su sanjale generacije Hrvata, rekao je premijer Plenković

ijeli utorak sve do svečanost otvorenja u večernjim satima trajala je prava fešta s obje strane Pelješkog mosta koji odista izgleda grandiozno. Program je u mjestu Brijesta s pelješke strane počeo već u rano jutro budnicom nekoliko orkestara s dubrovačkog područja. Nastupile su i mažoretknje. Potom je uslijedila utrka trkača svih generacija, ispod mosta se održala utrka lađara. Nastupale su klape, kulturno-umjetnička društva, nudile su se domaće delicije. Ogroman broj ljudi tijekom cijelog dana došao je pogledati most. Mladi i stari, iz krajeva Lijepe naše, bilo je i puno turista. Neki su sjedili satima pogleda uprtog u most, kao da se nisu mogli nagledati te ljepote. Svi su imali jedinstveni dojam – most odista izgleda prelijepo. Most je prva prešla skupina branitelja koja je pješačila do mosta sve od Vukovara. Potom su organizatori na nekoliko sati pustili stotine ljude koje su to željeli da prošetaju mostom do prvog pilona. Vrhunac svečanosti kojoj je uz tisuće ljudi prisustvovao cijeli državni vrh i brojni uzvanici bio je kad su preko mosta prelazili najmoćniji električni automobil na svijetu, Rimčeva Nevera i Niko Pulić, trostruki europski automobilistički prvak, sa svojim vozilom koje je također hrvatske proizvodnje. Svako vozilo je krenulo sa svoje strane mosta i susreli su se negdje oko sredine, a njihova vožnja bila je popraćena vatrometom. Nakon njih preko mosta je prešlo 40 motociklista, pripadnika 1. i 4. gardijske brigade. „Otvorenje Pelješkog mosta budi u nama poseban osjećaj nacionalnoga ponosa. Hrvatski teritorij odsad je ponovno cestovno povezan, na radost i sreću svakog hrvatskoga čovjeka, u domovini i u svijetu. Time smo za buduće naraštaje ostvarili povijesno važan pothvat spajanja hrvatskog juga, o čemu su sanjale generacije Hrvata“, rekao je tim povodom premijer Andrej Plenković. Ideju o gradnji Pelješkog mosta prvi je na saborskom odboru još 1994. spomenuo Luka Bebić, tada zastupnik HDZ-a. Potom je sada pokojni Ivan Šprlje, SDP-ov župan Dubrovačko-neretvanske

Spektakularno je ot svakog hrvatskog čo Slike s otvaranja Pelješkog mosta nema potrebe potpisiva� - same za sebe sve govore

Zoran Milanović i Andrej Plenković su se kratko rukovali županije 1997. javno pozvao na gradnju mosta. Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, iz HDZ-a, je 2005. otvorio radove na mostu, ali uoči izbora pa je na tome sve i ostalo. Sanader je ponovno, dvije godine kasnije, 2007., opet otvorio radove i tada je napravljen dio pristupnih cesta k mostu iz pravca Komarne. Premijerka Jadranka Kosor, koja ga je naslijedila, je 2009., uslijed gospodarske krize, obustavila radove jer više nije bilo novca. Vlada premijera Zorana Milanovića i cijela Kukuriku koalicija je 2011. poručila da

Pelješki most „nije ni ekonomski ni politički isplativ“ te je odustala od njegove gradnje. No, Milanović 2015. mijenja mišljenje te uoči izbora poručuje da je Pelješki most „odabran kao najbolja opcija i od strane onih koji u Europi o tome odlučuju“ te da će se „graditi bez obzira tko pobijedi na izborima“. U međuvremenu su bošnjački političari počeli kampanju protiv gradnje Pelješkog mosta tvrdeći da na to Hrvatska nema pravo jer ometa „izlaz BiH na otvoreno more“. Situacija ne nekoliko godina bila vrlo ne-

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

POSEBAN OSJEĆAJ NACIONALNOG PONOSA

voren Pelješki most na radost vjeka, u domovini i u svijetu!

COVID UNATOČ RASTU NOVIH SLUČAJEVA

Hrvatska već ima dovoljno iskustva da bi se mogla nositi s novim valovima pandemije, poručuju epidemiolozi

tjednu u kojem se zaraza korona virusom ponovo počela širiti Europom i Hrvatskom, a u Australiji bilježe rekordne hospitalizacije i jedan od najvećih dnevnih brojeva umrlih od početka pandemije, povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides pozvala je članice EU-a

Iva Pem Novosel: Nema posebnih priprema za jesen

na nošenju zaštitnih maski u zdravstvenim ustanovama. U Hrvatskoj, zasad, nema naznaka uvođenju novih zaštitnih mjera. „S obzirom na to da već imamo raznih iskustava, samo ćemo primijeniti određeno iskustvo ako procijenimo da treba. Nadamo se svi da neće doći do ponovnog aktiviranja mjera, ali to ne možemo reći unaprijed“, rekla je epidemiologinja Iva Pem Novosel iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sve će, dodaje, ovisiti o masovnosti broja oboljelih,

Nema naznaka za uvođenje novih epidemioloških mjera

da iskoriste ljeto kako bi se pripremile za novi val infekcija korona virusom u jesen i zimu. Kako se ljeto upravo primiče vrhuncu, bujanje zaraze u vrijeme dok smo još

Inženjeri ugradili krunicu u most

Uz sto�ne �suća tona betona, željeza i asfalta, u Pelješki most ugrađena je i - krunica. Na taj potez prije godinu dana odlučila su se dvojica inženjera, Ivica Granić i Franko Berović. „Predložio sam kolegi Beroviću da se popnemo na vrh pilona S7, koji se nalazi sto metara nad morem, te da se pomolimo i stavimo krunicu

Krunica u pilonu na 100 metara visine

kao jedan mali znak Božje prisutnos�“, rekao je inženjer Ivica Granić. „Domovinska krunica mi se učinila jako lijepa i simbolična jer ima crveno-bijela zrnca koja podsjećaju na našu šahovnicu. Osim križa kneza Branimira na njoj se nalaze i Gospine slike iz svih većih marijanskih sve�šta kako u Hrvatskoj tako u Bosni i Hercegovini“, kazao je

izvjesna. BiH je prijetila tužbom pred međunarodnim institucijama što bi blokiralo gradnju dok se spor ne riješi. Hrvatska strana je govorila da samo želi povezati dvije strane svog kopna i to 500 metara od granice s BiH. Na kraju, kada se u Sarajevu odlučilo o podizanju tužbe, za to su bili bošnjački član Še�ik Džaferović i navodni hrvatski član Željko Komšić dok je srpski član Milorad Dodik bio protiv, čime je onemogućena ta tužba. Prije toga Hrvatska se s Dodikom dogovorila da će dobiti „most za most“, nije se usprotivio gradnji Pelješkog i dobio je most kod Nove Gradiške koji se uskoro pušta u promet. Ključna za izgradnju mosta je bila 2017. godina kad je Plenkovićeva vlada aplicirala za sredstva Europske unije. Na kraju ih je, uz puno lobiranja, uspjela dobiti, Kinezi su izabrani na natječaju te su unatoč koroni most izgradili prije roka. Bitno je i da na mostu nitko od radnika nije poginuo. Tako je cestovno spojena Hrvatska nakon 304 godine i pet dana. Naime, Dubrovačka Republika je Požarevačkim mirom 1718. Turcima ustupila područje Neuma (i Sutorinu u Boki) kako ne bi imala granicu s Mlečanima koji su im radili o glavi. Sutorina je 1945. pripojena Crnoj Gori, ali Neum nije vraćen Hrvatskoj koja je teritorijalno prekinuta. Sada je, izgradnjom Pelješkog mosta, Hrvatska opet cjelovita. (B. M.)

daleko od hladnih dana i povlačenja u zatvorene prostore, nije nimalo ohrabrujuće. Zbog naglog rasta broja oboljelih, Slovenija uvodi restrikcije posjeta u bolnicama, a ponovno se inzistira

intenzitetu širenja zaraze u idućim mjesecima. Ako dođe do naglog porasta broja novooboljelih, morat će se razmišljati o ponovnom uvođenju mjera, no ne onako strogih kakve pamtimo.

Snažan potres opet uzdrmao Banovinu Potres je bio snage 3,8 po Richteru s epicentrom 14 kilometara zapadno od Petrinje

eizmološka služba RH izvijestila je da su u nedjelju u 12 sati i 33 minute seizmogra�i zabilježili prilično jak potres 14 km zapadno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 3.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V stupnjeva EMS (Europske makroseizmičke ljestvice). Potres se osjetio i na velikogoričkom području kao i na području Zagreba. Brojni korisnici EMSC-a ostavili su svoja svjedočanstva. ‘Zadrmao je cijelo kontejnersko naselje’, ‘A momački, nakon dužeg raz-

Karta prikazuje učestalost potresa doblja’, ‘Jak udar i dugo treslo, čak vani na terasi. Pas se jako uplašio. Ljuljala se čitava kućica’, ‘Tutnjava nekoliko sekundi, vibracija u tlu. Cimanje zidova, krckanje zidova’,.neki su od komentara. Javila se žena iz Starih Farkašića ( Pokupsko) koja kaže da je dobro zatreslo. “Osjetila na trijemu koji ima inače dobru armaturu...”. Blage, ali duge vibracije, napisao je

netko iz Velike Gorice. “Velika Gorica, 4 kat. Zaljuljao mi se krevet i tv. Blago i bez zvuka. Opet onaj odvratan osjećaj. Nadam se da je to to i da ne slijedi jači”, također se javio jedan Velikogoričanin. “Slabo se osjetilo, no opet nelagodan osjećaj”, napisao je korisnik iz Novog Zagreba. “Lagano ljuljanje par sekundi u centru Zagreba”, kaže još jedan Zagrepčanin.

Kilogram čvaraka nevjerojatnih 411 kuna, odnosno oko 80 AU$ Čvarci su stvarno kvalitetni i hrvatski su proizvod, ali cijena je stvarno nerealna

Hrvatskoj je velik rast cijena prehrambenih proizvoda u trgovinama, ali poseban je slučaj sa čvarcima. Ta nekad sirotinjska hrana, odavno je postala delicija te je i godinama prije ove krize imala pristojnu cijenu. Uglavnom se kretala oko 100 kuna po kilogramu. No, ove godine sve je otišlo u nebo. Tako se u dva velika trgovačka lanca u Hrvatskoj kilogram čvaraka prodaje po cijeni od čak 411 kuna za

Nekad seljačka hrana, sada za one s dubokim džepom kilogram, preračunato, to je oko 80 australskih dolara. Riječ je o čvarcima iz kategorije ‘premium’, dakle, trebali bi biti bolje kvalitete od onih prosječnih. Prije nekoliko tjedana u jednom drugom supermarketu prodavali su se na akciji za 322 kune po

kilogramu. Trgovci su maštoviti pa tako prodaju u trgovinama pakiranje od 90 grama za 36,99 kuna, a ispod je sitnim slovima i brojkama pisalo (sad su to dužni po zakonu) kako kilogram tih čvaraka zapravo stoji – 411 kuna! Usporedbe radi, za tu cijenu od 411 kuna u istom tom supermarketu se može kupiti čak 16 kilograma vratine s kostima ili tri kilograma baranjskoga kulena ili gotovo dva kilograma vrhunskog bifteka. Dodajmo ovome kako obični čvarci u zagrebačkim trgovinama koštaju u rasponu od 150 do 180 kuna za kilogram.

KOLUMNA

oš malo vremena dijeli nas od proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza. Najsretnijeg dana za sve one koji su se borili i umrli za hrvatsku slobodu i državu, a najnesretnijeg za one koji su ih brutalnom oružanom pobunom i agresijom pokušali u tome spriječiti, a nisu uspjeli. Veličanstveni trenutak kada je Tuđman razvio golemi hrvatski barjak na vrhu kninske tvrđave simbolizira dakle ne samo pobjedu nad opakim neprijateljem koji nas je htio uništiti već i postignuće svega onog za čim su najvrjedniji sinovi hrvatskog naroda naraštajima patili i ginuli. Svake godine proslava u Kninu na poseban način veseli i dira srce svakog slobodoljubivog Hrvata jer bez slobode i vlastite države koje su izborene u Domovinskom ratu hrvatski narod bi ostao utaočeni sluga velikosrpskih izrabljivača. Sve dok, stalno zlostavljan i proganjan, ne bi nestao u nasilju i nepravdi. I dok se Hrvati u domovini i širom svijeta spremaju 5. kolovoza još jednom dostojno proslaviti pobjedu svoje slobode, ljubomorni velikosrbski grabežljivci, bijesni zbog neočekivanog i ponižavajućeg poraza u agresiji na Hrvatsku, nikako se ne mogu pomiriti s time pa neprestano smišljaju nove podvale i laži kojima bi im to slavlje uprljali i pokvarili. Nedavna Vučićeva lukavo planirana i medijski bombastično popraćena nenajavljena posjeta Jasenovcu, koju je 'zabranila ustaška vlada' nije ništa drugo do jedna u nizu očito podmetnutih provokacija kojom je želio poniziti i uvrijediti Hrvate. I da se, nekoliko tjedana pred proslavu Oluje, u svijet pošalje što ružnija slika o današnjoj 'NDH' i Hrvatima 'fašistima'. Njegov cilj je bio hrvatski narod i njegovu borbu za slobodu u Domovinskom ratu ocrniti mrakom fašizma da bi se opravdali srpski agresorski ratovi, izjednačila krivica i prikrila vlastita odgovornost i odgovornost Srbije za nezamislivo bestijalne zločine koji spadaju ''među najodvratnije koje ljudski rod poznaje''(Alphons Orie, jedan od sudaca Haaškog tribunala) za etnička čišćenja, razaranja i pljačku u velikosrpskoj pobuni i agresiji na Hrvatsku. Od mladih dana dobro obavještajno istreniran i vođen, 'mali Putin' zna kako manipulirati one koji su mu meta. Poglavito njemu 'najdraže - Hrvate. Kojima je, kao i svaki ljubomorni velikosrbin, patološki opsjednut. Kao što vješto zna ubaciti svađe i podjele među svoje oponente u Srbiji to isto radi i s ciljanim žrtvama u susjedstvu kako bi, zaokupljeni međusobnim trvenjem, njega ostavili na miru. Bez obzira što mu lukavo tempirana podvala s posjetom Jasenovcu nije uspjela ipak je zahvaljujući histeriji svojih borbenih medija i pomoću

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022. dobro podmazanih i najvišim srpskim odličjima dekoriranih vanjskih lobista, poput Zuroffa, uspio ovu današnju, modernu i demokratsku Hrvatsku, EU i NATO članicu, dovesti u apsurdnu situaciju da se pred

Hrvatska se mora energično odupirati pokušajima velikosrba u Beogradu i njihovih petokolonaša na daljinski upravljač da se pravedan, obrambeni rat i njegove osloboditeljske akcije (Bljesak i Oluja), ocrnjuju i kriminaliziraju

Piše: Željko Dogan

svijetom mora braniti - da nije fašistička!? Vidite taj apsurd. Umjesto da 5. kolovoza taj isti svijet Hrvatsku slavi i hvali prisjećajući se kako je slomila kralježnicu Miloševićevom velikosrpskom fašizmu i zaustavila njegove agresorske ratove koji su na prostoru bivše Jugoslavije ostavili za sobom grozne slike genocidnih zločina, koncentracijskih logora, razrušenih gradova i sela, sada se Hrvatsku napada i kritizira što je zabranila Miloševićevom ministru i Šešeljevom najboljem učeniku provokativni posjet Jasenovcu uoči proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Vodeći hrvatski političari, javni radnici i institucije moraju dorasti takvim izazovima adekvatnom reakcijom na zlonamjerna podmetanja. Očiti nedostatak jasno artikulirane javne reakcije službene Hrvatske na zlonamjernu sotonizaciju i spletke velikosrba iz Beograda mogu se protumačiti samo kao neznanje, prešućivanje zbog korumpiranosti ili ucjene. Hrvatska se dakle mora energično odupirati pokušajima velikosrba u Beogradu i njihovih petokolonaša na daljinski upravljač da se pravedan, obrambeni rat i njegove osloboditeljske akcije (Bljesak i Oluja) kojima su vraćeni okupirani dijelovi, ocrnjuju i kriminaliziraju. Zašto bi uostalom trebalo dopustiti Vučiću podmuklu provokaciju s Jasenovcem kada se on toliko kompromitirao svojom ulogom u barbarskoj velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i BiH da danas apsolutno nema nikakvo moralno pravo spominjati NDH, ustaše ni Jasenovac ? Zbog čega bi dakle taj genocidni velikosrpski fašizam, kojem je jedna od perjanica u agresiji na Hrvatsku i BiH bio Aleksandar Vučić, danas trebalo tretirati drugačije od onog Hitlerovog? Kada je po načinu provedbe i posljedicama po napadnute narode, bio nedvojbeno kopija Hitlerove agresije na Čehoslovačku i Poljsku. Ako se zna da je zloćudna politika stvaranja Velike Srbije do sada ubila i oštetila živote miliona ljudi, proizvela neza-

mislivo krvoproliće i mržnju među susjednim narodima, kako je moguće nakon toga promovirati i predstavljati kao perjanicu dobrosusjedskih odnosa nekada bliskog Miloševićevog suradnika i najradikalnijeg Šešeljevog ratnog huškača Vučića? Vuk dlaku mijenja ali ćud nikada. Sjetite se njegovih ranih radova. Postoji li išta u Vučićevoj biogra�iji što bi nas moglo uvjeriti da je on častan čovjek, dobar susjed i mirotvorac? Ali zato postoji puno toga što potvrđuje da je ratni huškač ('Glina nikada više neće biti ustaška', 'stotinu muslimana za jednog Srbina', 'bulevar Ratka Mladića'. ...) te opasan i prevrtljiv dvoličnjak s podmuklim i mračnim namjerama. Na sve to je još prije više od 6 godina (Indenpendent 14. svibnja, 2016.) u svom komentaru 'Europe has a troublingly short memory over Serbia's Aleksandar Vucic' ('Europa ima zabrinjavajuće kratko pamćenje o Aleksandru Vučiću') - upozorio ugledni novinar i poznavatelj prilika na Balkanu, Robert Fisk. A takvih i sličnih upozorenja o Vučiću na internetu možete naći na stotine. Nedavno je i Latinka Perović, nekad poznata srbijanska liberalna političarka, a danas ugledna povjesničarka, na forumu 'Kuda ide Balkan?' u Novom Sadu isto tako zabrinuto podsjetila i upozorila: ''Velikosrpstvo je glavni uzrok svih ratova i strašnih zločina na Balkanu, a Vučić glavni faktor nestabilnosti u Regionu. I to nije od jučer, srpski nacionalisti su Jugoslaviju oduvijek shvaćali kao proširenu Srbiju. I danas, sva ta politička praksa i ideje o jedinstvu Srba (srpski svet) naoružavanje, odnos prema ratu u Ukrajini, sve je to manifestacija stanja tog duha'' ('Slobodna Dalmacija, 16. 07. 22.). Svatko dakle tko misli da se s Srbijom kojoj su Vučić, Dačić i Vulin na čelu mogu graditi iskreni dobrosusjedski odnosi taj ili je kompletno lud, ili je potkupljen, ili ucijenjen ili je jednostavno lakovjerna korisna budala. Užasna mješavina Miloševićevih i Šešeljevih ratnih huškača i zločinaca, sada omotanih u plašt 'antifašista', koji brane

svoju agresiju na Hrvatsku i BiH istim onim žarom i 'argumentima' s kojima su je i započeli početkom devedesetih pomaže nam razumjeti gdje to Srbiju i 'Region' ponovo vodi. No, bez obzira u koji se plašt umatali, iz njih uvijek viri samo jedno - grabežljivo velikosrpstvo. Sve ostalo je samo kamu�laža i izgovor da bi se ostvarile njihove bolesne fantazije. Promocijom osuđenih i neosuđenih ratnih zločinaca iz velikosrpskih agresorskih ratova devedesetih u glavne medijske zvijezde u današnjoj Srbiji na-

ca - Oluja... Što je sljedeće? Hoće li se zbog te luđački naivne opsesije Velikom Srbijom već viđene tragedije jednima i drugima opet ponoviti? Vrlo je dakle razvidno zašto putem medija, 'kulture' i obrazovanja u Vučićevoj Srbiji ratni zločinci i huškači iz tog vremena, svakodnevno i sustavno, u dušu običnom srpskom narodu i mladim naraštajima nastavljaju usađivati trajnu mržnju prema Hrvatima i 'pravo' na pretenzije prema hrvatskim teritorijama. Kako bi im to, u

monstrirali Milošević i Šešelj, prisjetimo se ponovo izjava i svjedočenja neposrednih svjedoka i sudionika tih događanja. Poglavito najviših dužnosnika tadašnje terorističke paradržave na okupiranom dijelu Hrvatske. Sam predsjednik 'Krajine', Milan Babić, priznao je u Beogradu odmah nakon njenog pada da je 'krajinsko vodstvo' samo pripremilo i izvršilo evakuaciju civilnog stanovništva . Tu njegovu izjavu prenio je isti dan Reuters i mnoge druge svjetske agencije.

stoji se u glave običnih ljudi u Srbiji usaditi misao da je grabežljivo velikosrpstvo sasvim u redu. U tome prednjači Vučićev Goebbels, Milomir Marić, svakodnevnim dovođenjem ratnih zločinaca u svoje emisije i ponavljanjem jednih te istih �loskula i laži na TV Happy, Možete ga sto puta uloviti i upozoriti da laže, kao što to neki kulturniji gosti njegovih emisija često rade, ali on i dalje nastavlja valjati svoju priču kao da se ništa nije dogodilo. Iz briljantnih oda laži 'oca otadžbine' Dobrice Ćosića opće je poznato da nema toga o čemu velikosrbi ne lažu. Lagati maštovito i bezobzirno o očitim istinama postala je njihova specijalnost. S posebnom strašću kada su u pitanju Hrvati. Tu se velikosrpska pohlepna mržnja i ljubomorna želja za uništenjem svega hrvatskog pokazuje u svoj svojoj punini i dubini. Ali jedna laž koju najviše ponavljaju i na čiju promociju ulažu najviše orkestriranog političko-medijskog napora jest nametanje svom narodu, posebice 'braći Jevrejima' i cijelom svijetu uvjerenja da su Hrvati 'nepopravljivi fašisti'. Zato što se nepomirljivo opiru okupaciji i srbizaciji Hrvatske. Notorna praksa prikazivanja Hrvata kao fašista, a Srba kao antifašista i nevinih žrtava 'ustašoidnih Hrvata' u Vučićevoj Srbiji doživjela je svoj puni procvat i postala vrlo pro�itabilna industrija. Toliko se zahuktala da od tog unosnog biznisa osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, udbaši, �ilmaši, tabloidi, medijski tajkuni i strani lobisti mogu živjeti kao bubreg u loju. Zvati druge ljude fašistima dok si sam fašista ('zlatousti' Bokan na primjer) je temeljni način ponašanja velikosrba. To je govor mržnje koji izokreće stvarnost i pretvara je shizofreničnu zločinačku propagandu. To je bolesna projekcija mita i želje za Velikom Srbijom koja se jednostavno zove zloćudno velikosrpstvo. Sa svim svojim užasnim posljedicama koje lančano izaziva i ostavlja za sobom. Strijeljanje Radića i hrvatskih zastupnika u beogradskoj skupštini - Jasenovac Bleiburg – Vukovar - Ovčara - Voćin - Škabrnja - Srebreni-

pravom času, opet poslužilo kao pogonsko gorivo u borbi i tamanjenju 'ustaša' u 'ponovo vaskrsloj NDH'. Vučićevu Srbiju u čijim medijima sijači 'bivše' mržnje i zla svakodnevno u najprimitivnijoj formi rabe iste laži, iste optužbe i iste mitove očito čeka još dug put do priključenja civiliziranom dijelu Europe. A nama Hrvatima ako treba inspiracija za bolje sutra prigodom proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti prisjetimo se Tuđmanove politike međusobne sloge i tih vremena kada smo stajali kao jedan, udruženi u odbrani protiv velikosrpskog terora i agresije. To nam je omogućilo da opstanemo kao narod, kao Hrvati. Ne dajmo ubačenim krticama, profesionalnim podmetačima svađa i njihovim korisnim budalama da nas međusobno svađaju i dijele kako bi nas lakše zaveli da ponovo postanemo 'regionalne' sluge Beograda. Ono što prigodom svakog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, moramo jasno i glasno poručiti Vučiću i velikosrbima na njihovim kontramitinzima proslavi Oluje u režiji 'heroja' Voćina, Bokana je - Kao što nas niste uspjeli pobijediti, nećete nas uspjeti ni obmanuti. Domovinski rat i Oluja bili su i ostat će najsvjetliji trenutci naše povijesti. A 'ustaše' –Tuđman, hrvatski generali i branitelji, koji su obranili i oslobodili Hrvatsku od vašeg grabežljivog fašizma, naši su heroji i ponos. I bez obzira na sve krize ovog svijeta nemojmo nikada zaboraviti - Sretan je narod koji slobodu i vlastitu državu ima. Budući da Miloševićevi i Šešeljevi nasljednici te osuđeni i neosuđeni ratni zločinci po Vučićevim medijima i na kontramitinzima Oluje stalno patetično cmizdre o tome da je 'ustaška vojska u Oluji izvršila najveće genocidno etničko čišćenje nakon 2. svjetskog rata' pogledajmo malo koliko u svijetlu dokumenata, svjedočenja i činjenica ta tvrdnja drži vodu. Kako bi se potpuno jasno uvidjelo da je to tipično velikosrpsko okretanje pile naopako i licemjerno izrugivanje s istinom, identično onom koje su pred Haaškim sudom de-

Isto je priznao i legendarni Savo Štrbac, 'sekretar krajinske vlade u dva mandata', koji je u to vrijeme usklađivao aktivnosti 'vlade' u Kninu s Miloševićevom vladom u Beogradu'. On je govoreći u ime 'krajinske vlade', na TV Banja Luka 7. kolovoza 1995. rekao: 'Odlučeno je da se ide u egzodus da bi se biološka masa srpske nacije sačuvala za ono što slijedi...' Interesantno, unatoč tom snimku gdje je javno, pred TV kamerama, priznao da je to uradila njegova 'vlada' taj isti Štrbac, odnekud je najednom postao glavni suradnik i skupo plaćeni prikupljač 'dokaza' potrebnih Carli del Ponte za montiranje optužbe da su 'udruženi zločinački pothvat etničkog čišćenja Srba iz regije Krajina izvršili Tuđman i hrvatska vojska predvođena generalom Gotovinom'?! Taj zlonamjerno izrežirani pokušaj izokretanja istine u 'srpsku istinu', odnosno žrtve zločinačkog pothvata u izvršitelja zločinačkog pothvata, svojim svjedočenjem na Haaškom sudu do kraja je razobličio krunski svjedok – pokajnik, Slobodan Lazarević. On je bio potpukovnik kontraobavještajne službe JNA koji je cijelo vrijeme trajanja terorističke paradržave na okupiranom dijelu Hrvatske radio u 21.korpusu tzv. vojske Krajine kao o�icir za vezu s Beogradom i s raznim međunarodnim organizacijama na terenu, poput UNPROFOR-a, Međunarodnog crvenog križa, ECMM-a i stranim novinarima. Bio je i predstavnik 'Krajine' na nekoliko međunarodnih mirovnih pregovora s Hrvatskom. Takva pozicija, bliski odnosi i svakodnevni službeni kontakti s vodećim ličnostima iz vrha vojno-obavještajnog aparata JNA, Srbije i 'Krajine' omogućili su mu da bude izravni sudionik i svjedok najvažnijih događaja iz tog vremena. Posebice je bio dobro informiran o svemu što se događalo na okupiranom dijelu Hrvatske od početka velikosrpske agresije do njenog sloma u Oluji. Zgrožen i razočaran onim što je vidio i doživio u 'Krajini' Lazareviću je proradila savjest pa je kao pokajnik pristao reći sve što zna. Bio je krunski svjedok

Ususret proslavi Dana pobjede i domovinske

PANORAMA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022. optužnice protiv Miloševića, ali i obrane generala Gotovine. Svjedočeći pred Haaškim tribunalom 02. lipnja 2009. on je do u detalje dokazao kako je istina upravo suprotno od onog što su 'haaški' tužitelji i Savo Štrbac u montiranoj optužnici protiv hrvatskih generala tvrdili. U više je navrata dokumentirano i vrlo učinkovito opovrgnuo optužbu tužiteljstva da su Gotovina i hrvatska vojska u Oluji 'protjerali 250 tisuća Srba iz Krajine'. Posebice u sučeljavanju s 'predsjednikom RSK', Milanom

okupiranim teritorijama. Uostalom i sam Milošević je na sjednici svog Vrhovnog Savjeta Obrane, 14. 8. 1995. jasno dao do znanja da su 'krajinske vlasti' protjerale hrvatske Srbe, citat: ''Vi ste najstručniji deo ove naše vojske. Znate, tamo je palo naređenje da svi iziđu iz Krajine tog istog dana. Bez čak stvorenog kontakta s hrvatskom vojskom na najvećem delu fronta. Da smo tog istog dana napravili idiotsku glupost da im pomognemo tko bi stigao do Knina da im pomogne? Pa tamo ne bi moglo da se stigne

Martićem, kada je nepobitno dokazao (prikazom snimki evakuacijskih vježbi 'krajinskih vlasti' iz srpnja 1995.) da je egzodus uvježbavao i zapovijed za iseljavanje izdao sam Martić, a tekst te zapovijedi o 'nužnosti evakuacije sveg stanovništva nesposobnog za borbu' bio je objavljen u vodećem beogradskom listu Politika. Lazarević je naglasio da ako ikog treba optužiti za iseljenje hrvatski Srba onda su to jedino bivše vodstvo tzv. Krajine i tadašnja vlast u Beogradu. Kao razlog naveo je da su 'krajinske vlasti' uoči Oluje namjerno i smišljeno među civilnim stanovništvom širili strah od dolaska 'ustaša', koji je planski pokrenut iz Beograda: ''Vlasti Krajine željeli su da se civili boje Hrvata i poticali su ih da odu. Za širenje straha i panike bilo je zaduženo ministarstvo informisanja u Kninu a po naredbi krajinskih vlasti provodili su ga čak i svećenici pravoslavne crkve. Pripreme za zbjeg počele su širenjem glasina da su Tuđman i Milošević već sve dogovorili a neki ljudi su dobili zadatak širiti glasine među vojnicima i civilima da će ustaše da kolju decu.'' Na upit zašto su se s vojskom povlačili i civili Lazarević je odgovorio: ''U Krajini nije bilo muškaraca civila, svi su bili naoružani. Nitko od nas nije mogao reći da nismo učinili nešto što nije bio prekršaj zakona Republike Hrvatske. Prema tome svi smo imali razloga otići iz Hrvatske. Ljudi su otišli iz straha bojeći se osvete za zločine nad Hrvatima. Oni koji su se opirali iseljenju bili su prisiljeni to učiniti pod prijetnjom oružja krajinske vojske i policije''. Prema Lazarevićevom svjedočenju ''vodstvo u Beogradu masovnim egzodusom lokalnih hrvatskih Srba željelo je steći jeftine političke poene jer je već imala svoj scenario njihovog iseljenja iz Hrvatske i naseljavanja u BiH i na Kosovo''. Taj spektakularno pripremljeni zbjeg praćen mnogobrojnim kamerama stranih medija trebao je dakle u očima svijeta prikazati Srbe kao žrtve i amnestirati Srbiju pred međunarodnom javnošću od petogodišnjeg genocidnog ubijanja, razaranja i etničkog čišćenja Hrvata na

od njihovih kolona kojima su zakrčili sve puteve u bežaniji zajedno s stanovištvom. Više ih je izginulo u bežaniji nego što bi ih izginulo držeći linije''. Zašto je Milošević s takvim prezirom pričao o hrvatskim Srbima objasnio je Lazarević pred sudom u Haagu: ''Iako okruženi sa svih strana i nismo imali nikakvu šansu, Milošević je naredio da izvršimo kontranapad i tako možda izginemo svi do jednoga. Njegova ideja je bila da zbog naše žrtve u borbi do kraja, hrvatska vojska napravi krajinsku Srebrenicu kako bi Beograd svijetu mogao poručiti – Nitko ovdje nije cvijeće. Svi smo mi isti''. Naime, od početka ratova 90-tih beogradska strategija bila je da izbjegne odgovornost glavnog i najvažnijeg izvora agresije. Zbog čega su Srbi nestrpljivo zagovarali uhićenje i osudu generala Gotovine. Činjenicu da nije vojska generala Gotovine izvršila 'etničko čišćenje' lokalnih Srba nego 'krajinske vlasti' prije njenog dolaska, potvrdili su i promatrači UNPROFOR-a na terenu i mnogi strani dužnosnici. Među njima i tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj, Petar Galbraith, koji se i sam u jednom trenutku popeo na traktor u izbjegličkoj koloni. On je na sudu u Haagu kategorično rekao: ''To nije moglo biti etničko čišćenje jer kada je hrvatska vojska stigla, tamo stanovništva više nije bilo''. Negdašnja glasnogovornica Haaškog tužiteljstva, Florence Hartmann, u razgovoru za BBC, 12. ožujka, 2008. rekla je da je vodstvo u 'Krajini' na mig iz Beograda naredilo hrvatskim Srbima povlačenje iz Hrvatske - ''Činjenica je da postoji dokument, pismena zapovijed kojom se iz Beograda srpskim vlastima u Krajini naređuje da se povuku''. I dodala ''To svaki izbjegli Srbin može potvrditi''. Dakle, unatoč tome što je dobro dokumentirano tko je i po čijoj zapovijedi iselio hrvatske Srbe prije nego je Hrvatska vojska došla tamo i unatoč Haaškoj presudi koja je s Oluje skinula stigmu te zlonamjerno podmetnute krivice, odmah nakon poraza u agresiji na Hrvatsku velikosrpski spin doktori i umjetnici laži usredotočili su se

zahvalnosti

na stvaranje novog mita. Kako je 'ustaška vojska u genocidnoj Oluji izvršila najveće etničko čišćenje nakon 2. svetskog rata proteravši preko pola miliona nevinih Srba '. Koristeći svaku prigodu da ga prošire svijetom. Po istoj matrici po kojoj su poslije 2. Svj. rata konstruirali monstruozni mit o 'preko milijun pobijenih Srba u Jasenovcu'. Bilo bi dobro kada bi Pupovac koji skupa s Vučićem i velikosrbima iz Beograda kriminalizira Domovinski rat i hrvatske branitelje, umjesto toga u svojim 'Novostima' objavio nevjerovatno iskreno i uvjerljivo svjedočenje potpukovnika KOS-a Slobodana Lazarevićeva na sudu u Haagu. Kao neobično vrijedan izvor činjeničnih informacija koje daje nepristranu i realnu sliku karaktera tzv. Krajine, Miloševića, Martića, Štrpca i ostalih velikosrpskih zlikovaca, prikazujući ih onakvim kakvi zapravo jesu. Možda bi nakon toga mnogi hrvatski Srbi koji nisu dovoljno upoznati o stanju masivne ljudske patnje, industrije smrti, pljačke i kriminala u propaloj 'Krajini' počeli više cijeniti Tuđmana, Oluju i današnju Hrvatsku. Zato što nakon noćne more koja se zvala 'Republika srpska krajina' danas žive u demokratskoj, tolerantnoj i sigurnoj državi Europske zajednice i NATO saveza. Koja ih je primila natrag, sve im oprostila, obnovila kuće, dala mirovine i omogućila da se zaposle na ključnim mjestima u državnim i društvenim institucijama i na najvišim pozicijama vlasti. Tko na svijetu ne bi poželio takvu 'ugroženost'? Ono s čime bi svaki hrvatski Srbin trebao biti na čistu jest da 'bivša', balkanski per�idna industrija laži, mitova i podvala za potrebe velikosrpskog širenja ne može egzistirati usporedno s civilizacijskim dosezima i razinom demokracije u Hrvatskoj i drugim EU zemljama. Je li Oluja bila nužan i opravdan odgovor na zločinačku agresiju i otimačinu hrvatskog teritorija ili je to bila 'agresija na Republiku Srpsku krajinu u kojoj je ustaška vojska izvršila najveće etničko čišćenje nakon II. svj. rata' suvišno je polemizirati s onima za koje činjenice, dokumenti i sva svjedočenja neposrednih svjedoka nemaju nikakve važnosti. S onima koji se nikada nisu i neće pomiriti sa slobodom i samostalnošću Hrvatske. S onima za koje su Hrvati 'pokatoličeni Srbi' i 'ustaše', Vukovar, Knin i Dubrovnik 'drevni srpski gradovi', a Dalmacija, Lika, Banovina i Slavonija 'vekovna srpska zemlja'. Iako pravi razlog prijepora i dubinski uzrok svih sukoba između Srba i Hrvata leži zapravo u nastojanju, s jedne strane za osvajanjem, a s druge za obranom hrvatskih teritorija. Očito, u agresiji na Hrvatsku 1991-95. velikosrbi nisu ostvarili svoje ciljeve, ali ih se nisu ni odrekli. Uostalom, oni to i ne kriju.

LJETO VUKOVARSKA ADA SVE PRIVLAČNIJA

Tko nema Dunav, dobro mu je i more, govore Vukovarci

Kupanje u ugodnoj dunavskoj vodi i odmor u hladovini Vikendima se čamcima na taj otok preveze i do 2,5 tisuće posjetitelja koji se kupaju, igraju odbojku na pijesku, mali nogomet…

jeskoviti otok na Dunavu, vukovarska ada, u vrelim je ljetnim mjesecima omiljeno izletište Vukovaraca, ali i njihovih gostiju i posjetitelja, a udaljena je svega 5 minuta vožnje čamcem od središta grada. Ovaj riječni biser svrstan je među deset najljepših i najzanimljivijih plaža u Hrvatskoj uz rijeke i jezera, a proteže se na oko 32000 kvadratnih metara, ovisno o razini rijeke. Dok se grad “kuha” na visokim temperaturama taj je otok spas od užarenog gradskog asfalta. Stoga ne čudi što čamci s pontona ispred veslačkog kluba do vukovarske ade svakodnevno od 10 do 20 sati neprestano prevoze posjetitelje željene osvježenja. Dnevno prevezu do tisuću, a vikendom od 2000 do 2500 posjetitelja koji na prijevoz ne čekaju duže od 15 minuta, a prijevoz je besplatan. Dunavski otok svakako donosi predah od nesnosnih vrućina na slavonskom istoku počevši od kupanja u ugodnoj dunavskoj vodi, preko hladovine bujne otočke vegetacije, sunčanja na plaži, odmaranja u debeloj hladovini pa sve do hladnih osvježavajućih napitaka koji se mogu popiti u ugostiteljskom objektu, ali i brze hrane. Oni hiperaktivni rado će zaigrati picigin ili na određenom terenu zaigrati odbojku na pijesku ili mali nogomet. Vukovarska ada iznimno je zanimljiva i kamperima pa se polovina otoka šareni od kamperske opreme. Kamperima je na raspolaganju oko 15.000 četvornih metara. No, mnogi kupači dolaze i svojim čamcima i brodicama. Za nižeg vodostaja Dunava, izroni pijesak te se otok dodatno poveća, stvore se

Hladovina nudi spas od užarenog asfalta

‘Ljeto je za nas Dunav’

Sretna sam što možemo doći na adu i kampira� jer smo cijeli život na Dunavu. Ljeto je za nas Dunav. Odemo na more tjedan dana, to nam

je dovoljno i jedva čekamo otvaranje sezone da možemo bi� na adi, kaže jedna Vukovarka kojoj je ada simbol ljeta od ranog dje�njstva.

Odbojka na pijesku je jako popularna manji otočići što posebno razveseli najmlađe. Na vukovarskoj adi postavljena je kućica s knjigama koje građani mogu uzeti i tako ispuniti slobodno vrijeme između kupanja i sunčanja i opustiti se uz dobro štivo. Oni koji su željni zabave mogu uživati u partyu kojeg povremeno, kao poklon gradu Vukovaru daruju DJ-evi. Dunav je Vukovarcima zamjena za more, a ljeto ne mogu zamisliti bez odlaska i boravka na otoku kojeg su prije deset godina nazvali od

milja Zrćem. Iako su mnogi davno otišli iz Vukovara, ljeti se vraćaju na otok, podignu kamp i uživaju te se može reći kako je taj otok taj koji ih spaja. Stoga ne čudi ona stara vukovarska krilatica “Tko se ne napije Vuke i najede štuke, taj iz Vukovara ne ide”. Sezona kupanja je krenula početkom srpnja, grad je za čišćenje i uređenja otoka te besplatan prijevoz potrošio oko pola milijuna kuna, a sezona će trajati do kraja kolovoza.

Adu je posje�o i gradonačelnik Ivan Penava

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

PRAVOSUĐE KNJIGA ‘OSNOVANA SUMNJA – REASONABLE DOUBT’ POKRENULA CIJELI POSTUPAK

Vrhovni sud Novog Južnog Walesa postavio novog suca koji treba razmotriti moguću reviziju osude 'hrvatske šestorice'

Ovaj je slučaj već dugo kontroverzan, ne samo među australskim Hrvatima koji osjećaju da se ovdje radilo o tajnoj operaciji Udbe kako bi se cijelu zajednicu prikazalo ekstremističkom

Možda će proći mjeseci prije negoli sudac Wright donese odluku i sastavi ju u pismenom obliku, predloži li reviziju pokrenut će se nešto slično postupku žalbe Zoran SABLJAK

rhovni sud Novog Južnog Walesa odredio je suca Robertsona Wrighta da donese odluku o tome je li potrebno provesti sudsku reviziju osude "hrvatske šestorice" - od kojih je svaki osuđen na 15 godina zatvora davne 1981. zbog navodnog sudjelovanja u bombaškoj uroti. Odvjetnici iz Sydneyja Sebastian - De Brennan i Helen Cook, koji oboje rade pro bono, pokrenuli su početkom prošle godine reviziju u ime trojice od "hrvatske šestorice" - Vica Brajkovica, Maksa Bebica i Mile Nekica, koji su danas svi u sedamdesetim godinama života. Sudac Wright donijet će odluku nakon saslušanja De Brennanove argumentacije, podneska suprotne strane koju predstavlja Državno odvjetništvo Novog Južnog Walesa koje tvrdi da revizija nije utemeljena, na što će se ponovno oglasiti De Brennan te nakon revizije najnovijih argumenata dostupnih Kruni. Prepisci sudskih iskaza također su opsežni, radi se o oko 5000 stranica u 20 dijelova koji su, na sreću, svi digitalizirani. Možda će proći mjeseci prije negoli sudac Wright donese odluku i sastavi ju u pismenom obliku. Predloži li reviziju pokrenut će se nešto slično postupku žalbe u kojem će stariji savjetnici dobiti informacije od spomenute trojice "hrvatske šestorice" i od države, a vjerojatno i od drugih zainteresiranih strana. Ovaj novi prijedlog revizije temelji se dijelom na novim dokazima koji su otkriveni 2019. u knjizi "Osnovana sumnja: špijuni, policija i hrvatska šestorica" koju je objavio veteran novinar Hamish McDonald, bivši urednik Sydney Morning Heralda za inozemne teme. McDonald se prijavio u ASIO kako bi iz Nacionalne arhive Australije dobio dosje o misterioznom krunskom svjedoku Vitomiru Misimovicu, Srbinu iz Bosne koji se pretvarao da je Hrvat imena Vico Virkez i koji se in�iltrirao u protujugoslavenske skupine u Novom Južnom Walesu. Informacije iz ASIO dosjea pokazale su da je oko šest mjeseci prije negoli je Virkez

Odvjetnici iz Sydneyja Sebastian De Brennan i Helen Cook, koji oboje rade pro bono, pokrenuli su početkom prošle godine reviziju u ime trojice od 'hrvatske šestorice' - Vica Brajkovica, Maksa Bebica i Mile Nekica

Prijedlog revizije osude "hrvatske šestorice" temelji se na novim dokazima

Novi prijedlog revizije temelji se dijelom na novim dokazima koji su otkriveni 2019. u knjizi "Osnovana sumnja: špijuni, policija i hrvatska šestorica" koju je objavio novinar Hamish McDonald

ustvrdio da će „prokazati” aktere navodne bombaške urote prijavljujući ih policijskoj postaji Lithgow, što je pokrenulo niz uhićenja diljem Sydneyja, agencija je pratila njegove kontakte s osobom za koju se sumnjalo da je dužnosnik Udbe u jugoslavenskom generalnom konzultatu u Sydneyju. Nakon uhićenja 9. veljače 1979. ASIO je ove informacije proslijedio policiji Novog Južnog Walesa. Teleks poruke koje je poslao ASIO pokazuju da je tadašnji pomoćnik policijskog načelnika Roy Whitelaw pokazao veliku zabrinutost. "Ako za ovo sazna 'oporba'" (odnosno odvjetnici obrane), rekao je ASIO-u, "to će razoriti cijeli policijski slučaj". Ovaj ključni dokaz zadržan je tijekom devetomjesečnog suđenja, a savjetnik Krune odnosno tužitelj, pokojni David Shillington QC, uvjeravao

Naslovnica knjige novinara Hamisha McDonalda

je porotu da „nema niti trunke dokaza” da je Virkez agent jugoslavenske tajne službe. Prijava za reviziju slučaja tvrdi da je suzdržavanje od objave ovog relevantnog dokaza za posljedicu imalo nepoštivanje pravde. Ovaj je slučaj već dugo kontroverzan ne samo među australskim Hrvatima koji osjećaju da se ovdje radilo o tajnoj operaciji Udbe kako bi se cijelu zajednicu prikazalo ekstremističkom, već i u širim krugovima od kojih su se mnogi brinuli da se ovdje radi o stranom uplitanju u australsko sudstvo. Tijekom prethodna dva navrata od države se zatražila revizija ovih osuda. Jedan je uslijedio nakon što je novinar ABC-ove emisije Four Corners Chris Masters pronašao Virkeza u njegovom selu u Bosni 1991. i nagovorio ovog krunskog svjedoka da za kameru prizna da je izmislio dokaze o bombaškoj zavjeri. Uslijedila je žalba koju je 1994. obacio tadašnji državni odvjetnik John Hannaford po savjetu vladinih odvjetnika Keitha Masona QC (kasnije državnog odvjetnika) i Roda Howieja QC (kasnije suca Vrhovnog suda). Ovaj savjet i dalje se smatra pravnom tajnom. Iduća žalba uslijedila je 2012. koja je sažela nove perspektive: istraživanje američkog stručnjaka za tajne službe Johna Schindlera vezano za tajni rat Udbe protiv prekooceanskih aktivista; otkriće bivšeg odvjetnika federalne vlade Iana Cunliffea da su ključne tajne informacije koje bi mogle donijeti prevagu kod presude bile uskraćene sudu; te izvješće Komisije Wood Royal iz 1996. koja je pronašla sustavnu korupciju i iskorištavanje postupka u jedinicama

detektiva i posebne jedinice policije Novog Južnog Walesa. I ovu žalbu odbio je tadašnji privremeni sudac Graham Barr kojeg je postavio bivši glavni sudac Tom Bathurst. On je odlučio da bez obzira na to na koji je način Virkez povezan s jugoslavenskom tajnom službom, svih šest članova hrvatske šestorice „priznalo je”, naveo je. To što je većina priznanja uslijedila u obliku nepotpisanih „usmenih izjava” nakon nekoliko sati ispitivanja u starim prostorijama CIB-a iza Vrhovnog suda, a jedna jedina, koju je navodno dao Brajkovic bila je odbačena na sudu radi dokaza da je Brajkovic bio snažno pretučen - nije promijenilo Barrovo mišljenje. On je izjavio da moderni standardi - kao što je potreba za snimanjem policijskih intervjua i pristup odvjetnika - ne mogu biti predmetom žalbe naknadno. Sudac Wright sudac je Vrhovnog suda već devet godina, nakon karijere odvjetnika koja je počela diplomom kao prvoga u klasi sa sveučilišta u Sydneyju i Cambridgeu. Ovaj slučaj bit će za njega nešto dosad neviđeno, budući da je stručnjak za pravo konkurencije, zaštitu potrošača, regulaciju �inancija i administrativno pravo. Glavni sudac Novog Južnog Walesa Andrew Bell sada ga je preusmjerio u područje kaznenog prava i špijunaže kao što je to pokazano u „šarenom” području državne policije tijekom 1979-1981. kada je hrvatsku dijasporu, specijalne policijske jedinice Novog Južnog Walesa i ASIO nadjačala beogradska Udba. Odluka suca Wrighta o reviziji presude očekuje se do kraja ove godine.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

NORTH FREMANTLE OKUPLJANJE ČLANOVA HRVATSKE ZAJEDNICE ZAPADNE AUSTRALIJE

Tradicionalni glazbeni festival u čast Sv. Ane

Gotovo tri stotine gostiju uživalo je u domaćoj hrani, posebice sarmama koje su za ovu prigodu pripremili i dostavili članovi Hrvatskog doma Gwelup

Konzul Šangut za vrijeme obraćanja gos�ma

Tekst: Matt JURČEVIĆ, Tihana SIMICH, članica Odbora; Foto: Matt JURČEVIĆ, WA Croatian Community Centre Inc, službena Facebook stranica

Marina Slaviček

Darlene Gianoli

crkvi sv. Ane Hrvatskog katoličkog centra North Fremantlea proslavljen je prošle nedjelje, 24. srpanja, blagdan Sv. Ane, nebeske zaštitnice ove hrvatske katoličke misije koja djeluje već 51 godinu. Misno slavlje predslavio je vlč. Nikola Čabraja, nakon čega je slijedio ručak u Hrvatskom centru North Fremantle (WA Croatian Community Centre, North Fremantle). Gotovo tri stotine gostiju uživalo je u domaćoj hrani - mesu, kupus salati, kolačima… posebice sarmama koje su za ovu prigodu pripremili i dostavili članovi Hrvatskog doma Gwelup, kako bi i oni doprinijeli svečanom ručku u čast sv. Ane. Proslavi su se pridružili i predstavnici hrvatskog konzulata u Zapadnoj Australiji - konzul Zoran Šangut i Ivo Čondić. Nakon ručka uslijedio je tradicionalni, 36. glazbeni festival u čast sv. Ane kojeg je organizirao vlč. Nikola Čabraja, a na kojem se predstavilo jedanaest izvođača. S nekoliko riječi o samom festivalu i ljepoti hrvatskih pjesama koje se pronose ovim festivalom uzvanicima se obratio konzul Šangut. A pjesmom se istaknuo i vlč. Čabraja, otpjevavši pjesmu "Bosno moja". Na prekrasnoj uređenoj pozornici predstavile su se i "Ladarice" - članice Hrvatskog folklornog ansambla "Lado" iz Zapadne Australije.

Anthony Sumich za vrijeme nastupa

Nastup Helen Duplančić

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

Hrvatska je napokon povezana!

Tomislav, simbol državnosti Hrvata

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

apokon smo dočekali dan kad se iz Zagreba u Dubrovnik autom može stići bez prelaska državne granice ili ukrcavanja na trajekt. Na sam dan otvaranja Pelješkog mosta, uoči održavanja svečane ceremonije, most su u oba smjera pješice prelazili radoznali i veseli građani, među kojima i nekadašnji članovi specijalne policije Bojne Frankopan iz Varaždina, koji su do Pelješca stigli pješice iz Vukovara, a jedna mještanka obližnjeg mjesta Brijesta oduševljeno je izjavila: „Ovo je nama prozor u svijet!”. U Zagrebu su pak građani satima čekali u dugačkom redu ispred Hrvatske narodne banke kako bi se „domogli” prigodne kovanice od 25 kuna, puštene u optjecaj povodom otvorenja Pelješkog mosta, iz slovenske vlade Hrvatskoj je stigla čestitka "na povijesnom danu, otvaranju mosta koji će Hrvatsku povezati u cjelinu", a iz Europske komisije su poručili da je Pelješki most veoma važan za Hrvatsku, ali i Europsku uniju. "Projekt je iznimno važan za Hrvatsku, ali i za Europsku uniju. Ovaj je most simbol europske solidarnosti i pokazatelj �inancijske i političke podrške Hrvatskoj. Uvjerena sam da će znatno poboljšati svakodnevni život građana i biti važna sastavnica razvoja Hrvatske", izjavila je europska povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira. No, mnogi u Hrvatskoj uoči ovog velikog događaja nisu se mogli suzdržati od negativnih komentara i neumjesnih polemika. Bilo je tu svega, od tvrdnji da Hrvatska, i njena aktualna vlada, nemaju nikakvih zasluga za izgradnju mosta (jer, kažu ti vrli mislioci, projektirao ga je Slovenac, �inancirala Europa, izgradili Kinezi), preko omalovažavanja samog projekta i važnosti povezivanja hrvatskog državnog teritori-

U svečanoj prigodi ne smije se zaboraviti zaslužne za grandiozni projekt zvan Pelješki most, ali ni one koji su učini sve što je bilo u njihovoj moći da taj projekt onemoguće

ja, pa do polemika o tome tko je od hrvatskih političara najzaslužniji za izgradnju mosta, pri čemu se, naravno, zasluge pokušavaju pripisati onima čija zasluga je blago rečeno dvojbena. Pa tako aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović tvrdi da je projekt Pelješkog mosta je tehnički bio gotov do kraja 2015., dakle u vrijeme dok je on bio premijer. Istina, njegova vlada je neke odluke donijela, ali one su bile daleko od gotovog projekta, no treba podsjetiti i na druge Milanovićeve aktivnosti u vezi s Pelješkim mostom. Tako je, primjerice, u listopadu 2007. izjavio da je izgradnja Pelješkog mosta „šarlatanstvo i pokušaj zaobilaženja Hrvata koji žive na području Neuma. Autocesta kroz Neum je prioritet i jedini način povezivanja juga Hrvatske s ostatkom državnog teritorija”. Do godine 2012. je malo evoluirao pa je, nakon što je njegov ministar Siniša Hajdaš Dončić objavio da vlada odustaje od gradnje Pelješkog mosta, rekao da taj most nije besmislica, ali da njegova izgradnja nije dovoljno ozbiljno isplanirana. Drugi član njegova kabineta, ministar gospodarstva Radimir Čačić, iste je godine izgradnju Pelješkog mosta usporedio s poslom koji bi se sastojao od "loženja peći novčanicama od sto eura". Ukratko, kad se s ove distance pogleda na povijest projekta Pelješki most, ispada da su „napredne snage” u Hrvatskoj uložile silan napor da Republika Hrvatska, glede prometnog povezivanja krajnjeg juga zemlje, ostane ovisna o „naprednim snagama” u susjednoj BiH. Koje su pak sa svoje strane učinile sve da gradnju mosta onemoguće, a prilazak kroz Neum da što skuplje naplate, čak i teritorijalnim ustupcima Republike Hrvatske u Pločama, tj. u zoni tamošnje luke. Srećom, sve je to iza nas!

Piše: Zvonimir Despot

omislav je do danas ostao uvriježen kao prvi hrvatski kralj koji je vladao otprilike od 910. do 928. godine. No o njemu se gotovo ništa ne zna. Tako mu je nepoznato podrijetlo, zacijelo iz dinastije Trpimirovića. Između prvoga njegova spomena i posljednjega prethodnika Muncimira prošlo je dvadesetak godina pa je nemoguće tvrditi da je on izravno naslijedio Muncimira. Jedini je pouzdan podatak Tome Arhiđakona koji bilježi da je Tomislav bio knez 914. godine. Svi ostali podaci o Tomislavu potječu iz izvora koji i nisu baš posve pouzdani. Sve ovo pišem jer je u Tomislavgradu, u sklopu ovogodišnje duhovno-kulturne manifestacije “Dani sv. Nikole Tavelića”, izveden program pod naslovom “Ususret 1100. obljetnici hrvatskog kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju”. Program je započeo bukovičkom ženskom gangom i pjesmom hrvatske duvanjske baštine. Načelnik Tomislavgrada Ivan Buntić naveo je da je Tomislav krunjen blizu Lipe (!). Ilija Skočibušić, akademski kipar iz Tomislavgrada, izradio je idejno rješenje kraljevske krune kralja Tomislava. Kraljevsku odjeću osmislila je i dizajnirala prof. dr. sc. Jasmina Pacek s Akademije za kulturu i umjetnost iz Osijeka. Katica Turajlija Siler radila je plašt, tunike i košulje. Olgica Zagrajski zlatovez na plaštu. Tomislav Miličević ručno tkanje tunike. Čizme je izradila tvrtka “Oros” Osijek, odnosno njihovi obućari Branko Trupeljak i Nikolina Kupirović. Mač je djelo članova Udruge Red srebrnog zmaja iz Zagreba prema istraživanjima starohrvatskog oružja iz 10. stoljeća.

Matko Lendler radio je korice i remen, a Filip Gudan križnicu, jabuku i dršku mača. Na kraju programa na pozornicu je ušetao kralj Tomislav u odori i s krunom na glavi i zauzeo je kraljevsko prijestolje, a na zidu su prikazivane snimke iz povijesnih serija u kojima se govori o kralju Tomislavu. U ulozi kralja Tomislava bio je glumac Josip Tabak, koji je i u povijesnoj seriji “Hrvatski kraljevi” glumio kralja Tomislava. I onda je, za vrijeme izvođenja “Tvoje zemlje”, kralj isukao mač i zamahnuo njime nekoliko puta! Iz povijesne je znanosti pak poznato da tek u 19. stoljeću Franjo Rački i Ivan Kukuljević Sakcinski pišu o Tomislavu kao prvome hrvatskom kralju, koji se okrunio 925. nakon pobjeda nad Mađarima i Bugarima. Slobodno protumačivši podatke iz “Ljetopisa popa Dukljanina”, Kukuljević je stvorio tezu o Tomislavovoj krunidbi na Duvanjskom polju.

Tomislav je u širokoj javnosti do danas opstao kao prvi hrvatski kralj i veliki vladar i često se pokazuje karta tadašnje Hrvatske pod njime, kako je velika i moćna bila

Također je poznato, kad se kralju Aleksandru 1928. rodio drugi sin, koji je dobio ime Tomislav, Duvnjaci su kralju predali rezoluciju u kojoj su ga zamolili da se Duvno nazove Tomislavgrad “u počast princa Tomislava i krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava”. Aleksandar im je udovoljio, ali djelomično jer u njegovu ukazu piše da se Duvnu “u znak kraljevske pažnje” daje ime Tomislavgrad “po imenu Njegova Visočanstva princa Tomislava”. Prvi hrvatski kralj uopće se ne spominje! O tome je svojedobno u svojoj knjizi “Kralj Tomislav kroz tisuć godina” pisao povjesničar dr. sc. Mario Jareb: “Takvu priču o kralju Tomislavu svojedobno su prihvaćali cjelokupna hrvatska povijesna znanost i široki slojevi Hrvata, a u doba kada je nastala nije se po svojim dosezima i utemeljenosti odveć razlikovala od sličnih romantičnih priča o istaknutim povijesnim vladarima drugih europskih država. Ta je priča nastala u vremenima kada su Hrvati bili razdijeljeni neprirodnim granicama u sklopu Austro-Ugarske Monarhije i kada je autonomna Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija (ili Banska Hrvatska kako je poznata u povijesnim radovima) kao nasljednica nekadašnjega Hrvatskoga Kraljevstva živjela sputana ograničenjima Hrvatsko-ugarske nagodbe u sklopu ugarskoga dijela Monarhije. Zbog toga je takva priča o jakom i neovisnom hrvatskom kralju koji je pobijedio Mađare i protjerao ih preko rijeke Drave bila i svjetionik nade da bi se i tadašnji Hrvati mogli osloboditi mađarske prevlasti i obnoviti svoju snagu i neovisnost.” Kako god, Tomislav je u širokoj javnosti do danas opstao kao prvi hrvatski kralj i veliki vladar i često se pokazuje karta tadašnje Hrvatske pod njime, kako je velika i moćna bila. Tomislav je posebno osnažen među Hrvatima kad se obilježavala 1000. godišnjica njegove krunidbe 1925. godine. Tako danas po Hrvatskoj i BiH imamo mnoštvo spomenika i spomen-ploča njemu u čast. (Večernji list)

Crvenu zamaskirali duginim bojama Piše: Višnja Starešina

eki za budućnost zabrinuti ljudi, poput Nijemaca, već su odavno pokupovali sve zalihe ulja i brašna po supermarketima u strahu od ruske zime. Sad navališe na krznene kapute i skijaške jakne jer se očekuje, štoviše planira i unaprijed najavljuje, kako iz Berlina tako i iz Bruxellesa, da će zbog poremećaja na tržištu plina grijanje biti smanjeno. Da će preporučene, odnosno zadane temperature u stanovima i radnim prostorima biti nekoliko stupnjeva niže od dosad uobičajenih, kako bi energetski sustav izdržao. Sve su to scenariji za slučaj da prije zime ne dođe do nekog primirja između Rusije i Ukrajine, zamrzavanja sukoba i barem dogovora o okvirima njegova budućeg rješavanja. Zna se da četiri-pet mjeseci poslije ljetnih žega dolazi zima i počinje sezona grijanja, osobito na kontinentu, da auto ne može voziti bez goriva i kotača… Ili, kada je o Zagrebu riječ, to se barem dosad znalo. U posljednjih godinu dana, otkako su grad preuzeli gradonačelnik Tomislav Tomašević (legendarni savjetnik stotinjak stranih vlada!!!) i njegovi

progresivni aktivisti Možemo, dogodila se totalna revolucija, koja traje. I koja najavljuje širenje na nacionalnu razinu i na druge gradove. Ovih je dana Mostov zastupnik u gradskoj skupštini Trpimir Goluža podsjetio gradonačelnika Tomaševića na Izvješće o poslovanju Gradske plinare, prema kojem je suodgovoran za njezine gubitke u prošloj i ovoj godini u iznosu od 359 milijuna kuna. Što se dogodilo? Gradonačelnik i njegovi novi ljudi – koji su osvojili Zagreb na nezadovoljstvu dotadašnjim Bandićevim upravljanjem gradom opterećenim klijentelizmom i na zasićenosti političkim establišmentom – naprosto su previdjeli da nakon ljeta dolazi zima. I propustili su na vrijeme ugovoriti dovoljnu količinu plina, za kupce iz poslovnog sektora. A onda su još propustili primijetiti da cijene plina rastu. Rezultat: na kraju su bili prisiljeni kupiti plin po mnogo višim cijenama. Progresivni kakvi već jesu, pokušali su proljetos svoj propust prebaciti na korisnike tog plina, šaljući poslovnom sektoru višestruko veće račune. I umalo su ugrozili

Novi zagrebački upravljači provode temeljitu kulturnu revoluciju u školama, kulturnim institucijama, društvenim djelatnostima, pronalaze nove “neprijatelje naroda” u obiteljima s više djece...

cijeli poslovni sektor, jer iz svojih NGO iskustava oni si i ne mogu predočiti što to znači nekoj tvrtki preko noći umnogostručiti cijenu grijanja. No kako Tomašević i Možemo još uvijek ne mogu tumačiti ugovore i zakone, ta “dosjetka” nije uspjela pa je njihov propust “sjeo” na račun gradskog poduzeća, odnosno Gradske plinare. Za razliku od Berlina, u Zagrebu se uopće ne osjeća neka zabrinutost zbog grijanja sljedeće zime. Pa o tome ćemo razmišljati – kad dođe zima. Trenutačno je akutniji problem smeće. Jer zbog velikih vrućina još jače smrdi. Ne samo da veliki znalac zbrinjavanja otpada u svjetskim razmjerima, Tomislav Tomašević kao gradonačelnik nije dosad pokazao ništa od tih svojih znanja, već se smeće više ne odvozi niti po onom starom Bandićevom modelu. Zašto? Kaže on, nema ispravnih kamiona. A zašto nema ispravnih kamiona? Zato što su progresivci previdjeli da kamione treba održavati. Dok zbog nekompetencije i klijentelizma s novim predznakom Zagreb gubi velike europske projekte (poput Centra za translacijsku medicinu Srebrnjak), novi zagrebački upravljači provode temeljitu kulturnu revoluciju u školama, gradskim kulturnim institucijama, društvenim djelatnostima, pronalaze nove “neprijatelje naroda” u obiteljima s više djece, tradicionalnom kulturnom identitetu i, dakako, u Crkvi… Iako su izvorno crvenu malo zamaskirali duginim bojama, drugu Titu bi sigurno bili dragi, a ni drug Mao i drugarica Jiang ne bi ih se postidjeli. (Slobodna Dalmacija)

VJERSKI KUTAK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

DUHOVNOST PAPA FRANJO PORUČIO KAKO ISUS NE ŽELI LICEMJERJE

Vidljiva je samo Bogu. Ja i Bog. Ona izbjegava laž. Pred Bogom je nemoguće pretvarati se, kaže Papa

olitva nije „anestezija“ da bismo bili mirniji, misleći samo na svoj „ja“, nego njom tražimo kruh za sve siromašne svijeta – rekao je papa Franjo na jednoj općoj audijenciji u Vatikanu, nastavljajući niz kateheza o molitvi Oče naš. Osvrćući se na zazivanje „Oca svih nas“ Papa se usredotočio na način na koji nas je Isus učio moliti. Naime, Njegovi učenici to ne čine stojeći uspravno na nogama, na trgovima da bi im se ljudi divili. Isus ne želi licemjerje – rekao je Sveti Otac i istaknuo – Prava molitva je ona koja se ostvaruje u tajnosti savjesti i srca. Vidljiva je samo Bogu. Ja i Bog. Ona izbjegava laž. Pred Bogom je nemoguće pretvarati se. Pred Bogom nema šminke koja ima moć, On nas poznaje takve kakvi smo u savjesti i ne možemo se pretvarati. U korijenu dijaloga s Bogom je tihi dijalog, kao kad se susretnu pogledi dviju osoba koje se vole. Čovjek i Bog; kada se susretnu njihovi pogledi, to je molitva. Gledati Boga i dopustiti da nas Bog promatra, to znači moliti. Netko će reći: Ali, oče, ja ne izgovaram riječi kad molim. Treba mu odgovoriti: Promatraj Boga i dopusti da On promatra tebe. To je prekrasna molitva! Ta molitva u prisnom odnosu nikada ne prestaje vrijediti – rekao je papa Franjo i objasnio – Kršćanin ne ostavlja svijet pred vratima svoga srca, nego ima u srcu osobe, prilike, probleme i mnoge stvari, noseći ih sve u molitvi. Svi mnogo cijene riječ „ja“. No, Isus uči moliti, imajući na usnama iznad svega riječ „ti“, jer kršćanska je molitva dijalog. „Sveti se ime Tvoje, dođi kraljevstvo Tvoje, budi volja Tvoja“. Ne moje ime, ne moje kraljevstvo, ne moja volja. Ne „ja“, to ne ide. Cijeli drugi dio molitve „Oče naš“ izgovara se u prvom licu množine: „kruh naš svagdanji daj nam; otpusti nam duge naše; ne uvedi nas u napast; izbavi nas od zla“. To su najosnovnije čovjekove molbe poput one za hranu, no sve su u množini. U kršćanskoj molitvi nitko ne traži kruh za sebe, moli ga za sve siromašne svijeta. Nikakvog individualizma ne smije biti u dijalogu s Bogom, niti iznošenja vlastitih problema kao da smo jedini na svijetu koji trpe – rekao je Papa i nastavio – Molitva nije upravljena Bogu, ako

Prava molitva se ostvaruje u tajnosti savjesti i srca

nije molitva zajednice, braće i sestara. Mi smo zajednica, narod koji moli, radi se o „mi“. Jednom mi je kapelan nekog zatvora postavio pitanje: Recite mi oče, koje je suprotno pitanje od „ja“? U svojoj naivnosti odgovorio sam: „Ti“. No, to je početak rata. Suprotna riječ od „ja“ je „mi“, tamo gdje je mir i gdje smo svi zajedno. To je lijepa pouka koju sam dobio od tog svećenika. Kršćanin u molitvi nosi sve poteškoće i boli ljudi koji žive pokraj njega, mnoga lica prijatelja, pa i neprijatelja – rekao je tada Sveti Otac i dodao – Ako netko ne shvati da oko njega ima mnogo lju-

di koji pate, ako se ne sažali nad suzama siromašnih, ako je naviknut na sve, to znači da je njegovo srce uvenulo. Još gore, ono je kao kamen. U tom je slučaju dobro moliti Gospodina da nas dotakne svojim Duhom i omekša naše srce: Gospodine omekšaj moje srce kako bih sve probleme i boli drugih mogao razumjeti i preuzeti na sebe. S druge strane, Krist nije prošao „nepovrijeđen“ pored bijede svijeta – rekao je papa Franjo i napomenuo – Svaki put kada je uočio samoću, trpljenje tijela ili duha, osjećao je veliku samilost. Osjetiti ganuće kršćanski je

SVJEDOČANSTVO

Sveta misa mu je pomogla ostaviti rakiju zauvijek Matt Talbot, irski radnik, bio je sin siromašne radničke obielji. Kao dijete nije dobio nikakva odgoja. Kao dječak skitao se cijeli Božji dan po ulicama grada Dublina. Kao mladić postao je propisna pijanica. Imao je samo jedan ideal: rakiju. Nekoliko je puta došao kući bos jer je svoje cipele dao za rum. Tako je to trajalo iz dana u dan do dvadeset i pete godine njegova života. Jednoga dana, bila je subota, stvori odluku: kroz tri mjeseca neće okusiti ni kapi alkohola. Sutradan je pošao u crkvu k svetoj misi. Dan kasnije našao je posao i počeo raditi sasvim marljivo i savjesno. Ta tri mjeseca

pretvorila su se u godine. Pune 43 godine Matt je radio u svome poduzeću kao najsavjesniji radnik. Kroz te 43 godine nije više okusio ni kapi opojnog pića. Svakoga jutra ranom zorom dolazio je u crkvu kako bi prije polaska na posao bio na slavlju svete mise i kako bi primio Isusa u svetoj pričesti. U Isusu je bila njegova snaga i odlučnost. Dimitrije Mereškovski, ruski književnik, napisao je o sebi: “Što sam u životu vrijedna uradio? Čitao sam svakoga dana Bibliju! Što ćete sa mnom staviti u grob? Bibliju! S čim ću uskrsnuti? S Biblijom!”

Kako kršćanin treba odgovoriti na neodgovorenu molitvu? Čak i ako molitva nije odgovorena, moramo se osloniti na Boga da će to učiniti u svoje vrijeme

izraz i ključ za razumijevanje evanđelja. Možemo se pitati: kada se molimo, otvaramo li se vapaju mnogih ljudi koji su nam blizu i daleko? Mislimo li na molitvu kao na neku vrstu anestezije da bismo mogli biti mirniji? U tom slučaju bili bismo žrtve strašnog nesporazuma. Naravno, naša molitva više ne bi bila kršćanska. Zato što nas onaj „mi“ koji nas je Isus učio, sprječava da budemo sami u miru, potiče nas da se osjećamo odgovornima za svoju braću i sestre. Isus nas potiče da molimo i za one ljude koji naizgled ne traže Boga, jer Bog traži te ljude više od svih – rekao je Papa i naglasio – Isus nije došao za zdrave, nego za bolesne i grješne, to jest za sve, jer onaj tko misli da je zdrav, u stvarnosti to nije. Ako radimo za pravdu, nemojmo se osjećati bolji od drugih. Otac daje da Njegovo sunce izlazi dobrima i zlima. Otac ljubi sve! Učimo od Boga koji je uvijek dobar prema svima za razliku od nas koji uspijevamo biti dobri samo prema nekima koji nam se sviđaju. „Sveci i grešnici“, svi smo mi voljena braća od istog Oca; na kraju života bit će nam suđeno po ljubavi i po tome kako smo ljubili. Ne radi se samo o osjećajnoj ljubavi, nego suosjećajnoj i konkretnoj.

oliko je kršćana molilo za nekoga, samo kako bi vidjeli da njihove molitve nisu odgovorene? Koliko njih je molilo i možda „odustalo“, bilo zbog toga što su kroz slabost vjere postali obeshrabreni ili su došli do zaključka da za sve što su molili nije bila Božja volja? Ipak, kako se nosimo s neodgovorenom molitvom nije samo za našu dobrobit, već i drugih. Kada molimo, upuštamo se u najdragocjeniji i Bogom dani čin komunikacije s Onim kojem smo odgovorni za sva naša djela. Zaista smo kupljeni preskupo – krvlju Gospodina Isusa Krista – i stoga pripadamo Bogu. (…) Primarni razlog zašto molitva nije odgovorena jest grijeh. Boga se ne može izrugivati niti prevariti, a Onaj koji sjedi na prijestolju poznaje nas prisno, sve do naših najdubljih misli (Psalam 139,1-4). Ukoliko ne hodamo na Putu ili gajimo neprijateljstvo u našem srcu prema našem bratu ili tražimo nešto s pogrešnim motivima (iz sebičnih želja), onda možemo očekivati da Bog neće odgovoriti na našu molitvu budući da ju ne čuje. Grijeh je „čep“ za sve potencijalne blagoslove koje bismo mogli primiti iz beskonačne „boce“ Božje milosti! Još jedan razlog zašto je molitva neodgovorena jest da Gospodin izvlači iz naše vjere dublje oslanjanje i pouzdanje u Njega, što bi trebalo iz nas izvući dublji smisao zahvalnosti, ljubavi i poniznosti. S druge strane, to nam duhovno donosi korist, jer On poniznima daje milost (Jakovljeva 4,6; Izreke 3,34). Oh, kako samo suosjećamo s onom ženom, Kanaankom, koja je neprestano vapila

našem Gospodinu za milost kada je bio u posjeti krajevima Tira i Sidona (Matej 15,21-28)! Bila je osoba na koju židovski rabin jedva da bi uopće skrenuo pozornost. Nije bila Židovka i bila je žena, što su dva razloga zašto su je Židovi ignorirali. Izgleda da Gospodin nije odgovarao na njezine molbe, ali je znao sve o njezinoj situaciji. Možda nije odmah odgovorio na njezine iskazane potrebe, ali ipak ju je čuo i uslišao. Često nam se može činiti kao da je Bog utihnuo, ali On nas nikad ne šalje natrag praznih ruku. Čak i ako molitva nije odgovorena, moramo se osloniti na Boga da će to učiniti u svoje vrijeme. Sama molitvena praksa nam je blagoslov; upravo nas naša vjera potiče da ustrajemo u molitvi. Vjera je ta koja ugađa Bogu (Hebrejima 11,6), a ako je naš molitveni život slab, ne odražava li se to na naše duhovno stanje? Bog čuje naše siromašne vapaje za milost, a Njegova šutnja nas raspaljuje u smislu ustrajnosti u molitvi. On voli da s Njime rasuđujemo. Neka gladujemo za onim što je po Božjem srcu i neka hodamo Njegovim putovima, a ne našim vlastitim. Ako smo vjerni u molitvi bez prestanka, onda živimo po Božjoj volji, a to nikada ne može biti pogrešno (1. Solunjanima 5,17-18).

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

PROSLAVA PRVA OBLJETNICA RADA HRVATSKOG DOMA ZA BRIGU O STARIJIM OSOBAMA UZ POSEB

Cro Care slavi

Želite biti volonter u Cro Careu?

AKTIVNOSTI

Veselo uz proslavu kraljičinog rođendana Foto: arhiva

ilo da možete odvojiti samo nekoliko sati tjedno ili ste u mogućnosti ponuditi svakodnevnu podršku, ako ste strastveni u tome da promijenite živote drugih, uvijek ste dobrodošli u tim Cro Carea koji prima volontere. Volonteri prolaze redovitu obuku, pruža im se stalna podrška i razmjenjuju se ideje za aktivnosti. Oni pomažu štićenicima da ostvare sve svoje potencijale - kako bi uživali u svom životu i obavljali pojedinačne aktivnosti koje su im važne. Poznavanje hrvatskoga jezika bilo bi korisno za one koji žele postati volonterima, ali nije nužno. Svi zainteresirani moraju proći neke od provjera, uključujući policijsku provjeru i druge relevantne provjere sukladnosti, prije samog uključivanja. Gdje god je to moguće, vještine i interesi volontera usklađuju se sa štićenicima zajedno sa značajnim zadacima za pojedinačne štićenike ili grupe štićenika kao što su: šetnje sa štićenicima, uključujući šetnje u invalidskim kolicima, čitanje, umjetnost i obrt, igre, vrtlarstvo, izlasci, glazba/ples, posebna slavlja i svečanosti, pomaganje stanovnicima u učenju novih vještina. Formular možete naći i na web stranici, a za više infromacija nazovite na br. 03 7037 5170. Radno vrijeme ureda je od ponedjeljka do petka od 9 do 17 sati.

I kraljičin rođendan bio je dobar razlog za zajedničko druženje i pravi party među "okrunjenim" štićenicima Cro Carea.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijed 27. srpnja 2022.

NO DRUŽENJE UZ POPODNEVNI ČAJ I ZAKUSKU KOJU JE PRIPREMILO GOSTOLJUBIVO OSOBLJE

1. rođendan! Ono što ovaj dom izdvaja od ostalih je tradicionalna prehrana - hrvatska kuhinja s uslugama u prostorijama ove ustanove, čuvanje hrvatskih običaja i tradicije te jezika među štićenicima doma Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Cro Care

mješten u Bell Parku, tri kilometra sjeverno od središta grada, prvi hrvatski dom za brigu o starijim osobama, "Cro Care" - ovog mjeseca proslavio je svoj prvi rođendan, dan kad je otvorio vrata svojim štićenicima. - Petoga srpnja navršila se godina dana otkako smo otvorili svoja vrata i primili našeg prvog štićenika u Cro Care. U utorak, 12. srpnja 2022., proslavili smo našu prvu godišnjicu uz posebno druženje, popodnevni čaj i zakusku koje je pripremilo naše izvrsno ugostiteljsko osoblje. Imali smo i sreću da nas je Stanko Leban zabavljao uz svoju harmoniku i otpjevao neke hrvatske klasike. Bilo nam je drago vidjeti naše štićenike kako radosno pjevaju i uživaju u plesu. Tijekom posljednjih 12 mjeseci zavoljeli smo svoje štićenike i smatramo ih obitelji. Cijenimo naše zajedničko vrijeme i nastojimo svaki dan učiniti ugodnim. Svaki dan je poseban, kao i naši dragi štićenici, i veselimo se ne samo godini koja je pred nama, već i mnogima koje slijede, učvršćujući trenutne odnose i gradeći nove. Cro Care ne bi bio tu gdje je danas bez svojih prekrasnih štićenika, obitelji pune ljubavi i predanog osoblja. Nastavit ćemo raditi kao čvrst tim koji jesmo, u partnerstvu s našim obiteljima, kako bismo našim štićenicima pružili najbolju moguću skrb i obasuli ih ljubavlju. Svima onima u našoj hrvatskoj zajednici i šire, koji

Folklorom obilježen Dan državnosti

Dan državnosti - 30. svibanj - obilježen je s posebnim dodatkom - prekrasnim narodnim nošnjama koje su za taj dan ustupili članovi HKUD-a Lado Geelong.

su iskazali nepokolebljivu podršku Cro Careu, upućujemo svu svoju zahvalnost - hvala svima - poručuju djelatnici Cro Carea.

Cro Care ne bi bio tu gdje je danas bez svojih prekrasnih štićenika, obitelji pune ljubavi i predanog osoblja. Nastavit ćemo raditi kao čvrst tim koji jesmo, u partnerstvu s našim obiteljima

Podsjetimo još jednom da Cro Care omogućava skrb za starije osobe na svim razinama, uključujući i posebnu skrb za oboljele od demencije. Ovaj centar može koristiti više od 100 starijih ljudi u hrvatskoj zajednici. Ono što ga dodatno izdvaja od ostalih je tradicionalna prehrana – hrvatska kuhinja s uslugama u prostorijama ove ustanove i čuvanje hrvatskih običaja i tradicije te jezika među štićenicima doma. Ovdje se još nalaze caffe bar, kino knjižnica, frizerski salon, teretana i kapela. U lijepo dizajniranim sobama nalaze se kreveti (king size) koji se mogu prilagođavati; svaka soba ima ugradbeni ormar, pomoćni stolić i fotelju; sobe su opremljene rashladnim-grijačim uređajima (air-conditioning, hydronic heating), televizijom i priključkom za telefon, a medicinska sestra korisnicima je na raspolaganju 24 sata. Više informacija možete potražiti na njihovoj web stranici http://crocare.com. au/residential-aged-care/ .

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

23 15

5. KOLOVOZA DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA - 26. GODIŠNJICA LEGENDARNE VOJNE OPERACIJE 'OLUJE' KOJA JE TRAJALA OD 4. DO 8. KOLOVOZA 1995.

Čin pobjede i slavnog završetka Domovinskog rata: 'bitka svih bitaka' novije povijesti hrvatskog naroda

Hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo oko 200 tisuća ljudi, u 'Oluji' su za samo 84 sata oslobodile gotovo petinu državnog teritorija

Najavljene proslave u hrvatskoj zajednici Australije

Pripadnici 7. gardijske nakon oslobođenja Knina

Prikupili smo nekoliko informacija o tome gdje će se u hrvatskim centrima proslavama obilježi� Dan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja: - HK "Kralj Tomislav" - Sydney - nedjelja 7. kolovoza. Nakon sv. mise u crkvi sv. Nikole Tavelića - St Johns Park - i podi-

Pripremila: Suzana FANTOV

skladu s odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, 5. kolovoza obilježava se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Blagdan je to kada se Hrvatska prisjeća 5. kolovoza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenoj akciji "Oluji" oslobođen grad Knin. 5. kolovoza obilježavan je kao državni blagdan - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti - od 1996. do 2008. godine. Izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH od 15. svibnja 2008. novi naziv blagdana je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, u "Oluji" su za samo 84 sata oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, tj. gotovo petinu državnog teritorija, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u pet sati u napad uzduž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je završetak "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug. Hrvatske snage "Olujom" su omogućile Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici. Kako je 81. gardijska bojna HV-a iz Virovitice, jedina postrojba HV-a s područja Virovitičko-podravske žu-

panije koja je sudjelovala u povijesnoj i za opstanak RH presudnoj vojno-redarstvenoj operaciji "Oluji", povodom njezine dvadeset i šeste obljetnice, prigoda je podsjetiti na sada već povijesne činjenice o slavnoj vojnoj prošlosti koje su bili vinovnici i pripadnici te bojne, na što mogu i trebaju biti ponosni. 81. gardijska bojna, tada jedna od najmlađih gardijskih postroji HV-a, koja je prethodno u vojno-redarstvenoj operaciji "Bljesak" dala, s čime se svi dobro upućeni slažu, velik i jedinstven doprinos, sudjelovala je od sredine srpnja 1995. u stvaranju, vojnički rečeno, taktičkih i strateških uvjeta za provedbu vojno-redarstvene operacije "Oluje" u njenom južnom dijelu i naravno u samoj operaciji "Oluja". Naime, kao dokazana i nadasve dobro ustrojena, opremljena i uvježbana gardijska postrojba s visokomotiviranim pripadnicima 81. gardijska bojna HV je, temeljem tzv. "Splitskog vojnog sporazuma" između HV-a i Armije BiH, sredinom srpnja 1995. upućena na područje Livna u BiH, radi sudjelovanja u planiranoj združenoj operaciji oslobađanja tamošnjih hrvatskih područja, stvaranja strateške osnove za oslobađanje južnih dijelova RH i deblokade bihaćke enklave kojoj je prijetila sudbina kakva je ni mjesec dana ranije zadesila Srebrenicu. O važnosti deblokade bihaćke enklave od rata naovamo često se u medijima pisalo i govorilo te se većina nepristranih važnijih europskih i svjetskih političara kao i vojnih analitičara složila u jednom, a to je: da su snage HV-a predvođene generalom Antom Gotovinom odigrale najznačajniju ulogu u sprječavanju, grubo rečeno istrjebljenja stanovništva bihaćke enklave, još pogubnijeg od onog koje se dogodilo na području Srebrenice, i to valja

naglasiti pripadnika bošnjačkog naroda, a što najbolje govori o doktrini ratovanja HV-a i o osobinama najviših časnika HV-a. Da HV nije deblokirao bihaćku enklavu nitko to ne bi učinio, niti UN niti NATO, stoga sudionike ove i niza drugih operacija i akcija na području BiH, koje je HV poduzimao u cilju suprotstavljanja velikosrpskoj agresiji, izuzetno smeta nezahvalnost i negiranje činjenica od strane aktualnog bošnjačkog vodstva, kako po pitanju vojne pomoći tako i po pitanju svih drugih oblika pomoći koje je hrvatska država pružila BiH i Bošnjacima kao narodu. No vratimo se širem kontekstu ove teme, da bi se, dakle, svi gore spomenuti ciljevi ostvarili bilo je nužno uspješno provesti združenu operaciju HV-a i HVO-a pod kodnim nazivom "Ljeto ’95", pritom podržavajući operaciju Armije BiH prema Bihaću i naravno kontinuirano opskrbljujući "zračnim mostom" bihaćku enklavu ratnim materijalom, hranom, lijekovima i sl., kako bi stanovništvo enklave preživjelo i kako bi njezini borci što duže pružali otpor srpskim snagama. To je konkretno značilo osloboditi "bosansku stranu" planine Dinare, Livanjsko polje i strateške točke planine Šator do grada Grahova, koji je dvadesetak kilometara udaljen od državne granice RH, i komunikacijski dobro povezan s Kninom, kako bi se vojne snage tadašnje paradržave tzv. RSK u RH dovele u poluokruženje i ograničila mogućnost za protuudar Vojska bosanskih Srba. U ovoj operaciji, koju se može smatrati uvodom u vojno-redarstvenu operaciju "Oluju", na području njenog južnog dijela, pripadnici 81. gardijske bojne HV-a susreli su se s najsurovijim uvjetima za ratovanje, može se reći i s do tada najsurovijim, dobro obučenim i iskusnim

ljudstvom neprijatelja koji su ratovali po poznatoj "Mladićevoj doktrini", a to je tada značilo nepoštivanje nijedne od postojećih konvencija ratovanja. U takvim uvjetima zasigurno je došla do punog izražaja opremljenost, izuzetna psiho�izička pripremljenost i uvježbanost pripadnika 81. gardijske bojne HV-a, kao i visok stupanj organiziranosti svih elemenata borbenog stroja, a mnogi su se pripadnici nakon ove operacije vođene na planini s nadmorskim visinama preko 1600 m, izjasnili da ne bi izdržali da prije toga nisu prolazili vrlo napornu i stalnu obuku. Trebalo je uz sve prepreke koje stvara teren "svladati" i do tada mnogima neviđene vrlo stručno razmještene i izrađene utvrde-bunkeri, kojima primjerice najteži minobacački i topnički projektili nisu mogli gotovo ništa, a tenkovi im nisu mogli prići, te ih se moralo uništavati koristeći protuoklopne prijenosne raketne sustave "Fagot" i ručne raketne bacače najvećeg kalibra, ciljajući u puškarnice s malih udaljenosti, što je iziskivalo i iznimnu hrabrost i umijeće jer je to trebalo učiniti pod žestokom vatrom iz strojnica i drugog pješačkog oružja neprijatelja. U operaciji "Ljeto 95" neprijatelju su naneseni vrlo veliki gubitci, ali isto tako i vrlo velik broj pripadnika 81. gardijske bojne je ranjen i povrijeđen. S posebnim pijetetom se živući pripadnici, obitelji i prijatelji sjećaju svo-

Tko će govori� o "Oluji", ako nećemo mi?

"Oluja" je najpozna�ja i najuspješnija operacija Hrvatske vojske te simbol neovisnos� Republike Hrvatske

jih poginulih ratnika: Ivana Grbca, Joze Peraka i Josipa Klasića. Nakon ove operacije i vrlo kratkog predaha dolazi za pripadnike 81. gardijske bojne HV-a dugo očekivana i do tada najvažnija borbena zadaća; vojno-redarstvena operacija "Oluja". Izvršivši u operaciji "Ljeto ’95" najsloženije zadaće, njen zapovjednik, zapovjedništvo i pripadnici stekli su visoko povjerenje vojnog vrha RH i generala Ante Gotovine, kao zapovjednika tog dijela snaga HV-a. Poradi toga general Gotovina pod zapovjedništvo 81. gardijske bojne pridodaje cjelokupne specijalne snage policije bosanskih Hrvata, satniju snajperista te još neke manje postrojbe HV-a stvarajući jaku borbenu grupaciju. Zadaća ove grupacije u "Oluji" bila je "pod svaku cijenu zaustaviti mogući protuudar Vojske bosanskih Srba iz

smjera Drvara i dijelom snaga izvršiti prodor do državne granice RH na području Strmice". Stvaranje ovakve jake grupacije snaga, odnosno odluka generala Gotovine, već se u prvim satima "Oluje" pokazala kao potpuno opravdana jer je na 81. gardijsku bojnu HV-a i pridodane postrojbe otpočeo vrlo jak napad iz smjera Drvara. U ovom napadu neprijatelj je koristio zrakoplovstvo, oklopništvo, topništvo, pa i projektile punjene bojnim otrovima, te brojno pješaštvo. Napad je naravno, uz velike napore i gubitke u ljudstvu, zaustavljen na svim smjerovima, čime je osiguran nesmetan i brz prodor 4. gardijske brigade HV-a "Pauci" i 7. gardijske brigade HV-a "Pume" preko Dinare izravno u grad Knin, odnosno očuvanjem boka ovih dviju najmoćnijih postrojbi i prodorom na područje Strmice,bitno se utjecalo na uspjeh oslobođenja južnog dijela RH. Dakle, uz siguran bok tenkovi i ljudstvo 4. i 7. gardijske brigade HV-a munjevito su prešli Dinaru, probili obranu Knina i već oko podne 4. kolovoza 1995. njihovi zapovjednici Damir Krstičević i Ivan Korade istaknuli su hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi. Vrlo brzo nakon toga pridružio im se i zapovjednik virovitičke 81. gardijske bojne HV-a, Slavonac Renato Romić, a nakon toga i cjelokupni državni i vojni vrh predvođen pokojnim predsjednikom i vrhovnim zapovjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Bio je to čin pobjede i završetka Domovinskog rata. Tijekom "Oluje" ranjen je znatan broj pripadnika 81. gardijske bojne HV-a, a s posebnim pijetetom se preživjeli pripadnici, obitelji i prijatelji sjećaju poginulih ratnika: Stjepana Gajšeka, Gorana Jurena, Đure Vrbaslije, Ivana Kurjančića i Damira

Županića. Također treba reći da se rijetko spominje, da se u ovoj operaciji kao i operaciji prije i poslije nje, velik broj časnika, dočasnika i vojnika 81. gardijske bojne HV-a istaknuo neviđenom osobnom hrabrošću, jer kako nazvati to kada se, primjerice, nekoliko bojovnika "provuče" kroz prvu crtu neprijatelja i iza njih uništi tenk T-84 koji satima drži njihovu satniju u pat poziciji, i svi se uspiju vratiti živi, nego herojstvom i podvigom. Isto tako treba naglasiti da nijedan pripadnik ove postrojbe koji je bio teško ranjen nije iskrvario i umro zbog neodlučnosti svojih suboraca da ga izvuku po cijenu vlastitog života, da su svi poginuli bojovnici izvučeni ispred neprijatelja, te da 81. gardijska bojna HV-a na svom ratnom putu nema nestalih pripadnika, za sve one koji nešto znaju o ratovanju, puno govori o ukupnoj organiziranosti bojne i o svim zapovjednicima u njoj od glavnog do najnižeg kao i požrtvovnim vojnicima i medicinskom osoblju. Danas nakon dvadeset i šest godina od VRO "Oluje", koja je osigurala mir i opstojnost naše domovine, zasigurno živući pripadnici 81. gardijske bojne HV-a, kao i obitelji njezinih poginulih pripadnika i ostali građani Virovitičko-podravske županije, imaju puno pravo biti ponosni na svoje sugrađane koji su kao pripadnici HV-a sudjelovali u ovoj "bitci svih bitaka" novije povijesti hrvatskoga naroda. Borbena linija uoči "Oluje" bila je duga oko 630 kilometara. Olujom je oslobođeno 18 posto hrvatskoga državnog teritorija i stvoreni su svi uvjeti za normalno funkcioniranje svih njenih sastavnica. N a žalost, u borbama je poginulo 196 pripadnika HV-a i MUP-a te je ranjeno oko 1100 sudionika.

zanja hrvatskog barjaka nastavit će se sa zabavom u klupskoj dvorani, gdje će bi� priređen ručak. Cijena po osobi iznosi $25. Svirat će grupa "Budilice". - NK Melbourne Croa�a, 6. kolovoza. Proslava počinje u 18.30 sa�m, a zabavljat će vas Vlado i Tade Šarić te bend "Neretva".

- Australsko-hrvatski klub "O’Connor", petak 5. kolovoza. Priprema se janje�na i svinje�na na ražnju, a boćarski turnir počinje u 15 sa�. - AHD Geelong, 5. kolovoza. Proslava u Hrvatskom domu "Kardinal Stepinac" počinje u 18 sa�. Svira glazbeni sastav "Neretva".

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 27th of July 2022

Volume 26. No. 1172 Wednesday 27th of Julv 2022

ˇ Most Opens Amid Peljeski Celebrations & Fanfare The Rimac Nevera will be one of he First Cars to Cross the Bridge

elješac Bridge on July 26th 2022, opening will be a new start for Croatia. With the ceremonial opening of the Pelješac Bridge on Tuesday this week, southern Croatia will be reunited with the rest of the country after 300 years. The opening program began at 8 am at the Brijesta rest area, with a vigil by several orchestras from DubrovnikNeretva County. During the day, there were races under the bridge and performances by klapa groups and cultural and artistic societies until the eve-

ning hours. Visitors would be able to walk to the �irst pylon of the Pelješac Bridge as early as 10 am, the Dubrovnik-Neretva Police Department reported on Monday. From the Komarna side, the bridge was accessible by organised minibus transportation from 10 am to 4 pm (departing from the parking lot in the Klek tourist resort), after which preparations for the of�icial program will commenced. The of�icial ceremony will was opened by the Dubrovnik-Neretva County

prefect, Nikola Dobroslavić, and the Deputy Prime Minister and Minister of the Sea, Transport, and Infrastructure, Oleg Butković. Afterward, the representative of the President of the European Commission, Dubravka Šuica, addressed the audience, this was followed by a video message from Chinese Prime Minister Li Keqiang. Prime Minister Andrej Plenković, President of the Croatian Parliament, Gordan Jandroković, and President of the Republic Zoran Milanović also addressed the crowd.

The musical program will included the Dubrovnik Symphony Orchestra, Dubrovnik Trombunjeri, Lado, Linđo, and others, and the ceremony ended with the performance of the “Hymn to Freedom” and �ireworks, during which the bells of all the churches of the Dubrovnik Diocese rang, as well as the blessing of the bridge. After the bridge’s opening at 10 pm, motorcyclists of the defense forces were the �irst to cross it. More pictures and reports of celebrations in next week’s edition

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS 16 HKUD – Lado Geelong 50 Years (Part 2)

THETHE NEWNEW GENERATION GENERATION │ Wednesday │ Wednesday 25th21st of27th September of August THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, of July 2019 2022

HKUD Lado Geelong Cele

HKUD Lado Geelong Committee Anita Marinović

or 29 years, Anita Marinovic has dedicated her time to Lado both as a performer and teacher. She says that being part of Lado has always been valued in her family. “My parents met through Lado, my older siblings joined before me and it was natural that I would join when I was old enough,” explains Anita. Learning about our culture and traditions is what continually drives Anita’s passion and love for Lado. While she describes her early moments in the group as almost dutiful to respect her dad’s wishes to instil a love for their Croatian heritage, she says her feelings changed over time. “Eventually my feelings toward Lado moved from being part of it out of respect and duty, to being part of it because I loved it,” says Anita, adding, “I grew up alongside an extended, mostly unrelated family of friends, ‘tete’ and ‘strikovi’ and ‘bake’ and ‘dide’ and I felt at home amongst this big extension of my family.” Today, Anita shares her love of Lado by teaching our youngest members about Croatia’s rich traditions through song and dance. “It’s up to us to make sure every

21st 25th 6th ofof ofFebruary August September 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 27th of2019 July 2022

COMMUNITY HKUD –CROATIAN CROATIAN LadoEXCLUSIVE Geelong NEWS COMMUNITY 50 Years &REPORT VIEWS (Part 2) 17

brates 50 Incredible Years

In this week’s edition we bring you the second instalment covering 50 years HKUD Lado and the incredible impact they have had in the Croatian community in maintaining, safeguarding but above all promoting Croatia’s rich heritage and culture, in a country that is so far removed from its homeland. May their next �ifty years be just as successful. child of Croatian heritage knows this belongs to them and to teach them how to be custodians and advocates of this,” she says. Looking towards the future: a message from our president, Anita Jurleta The essence of Lado has always been a sense of community and place of belonging, where people could come together to celebrate and remember Croatia and her traditions. As the years go on, we are no longer made up of migrants and �irst generation Croatians, nor do our families have two parents with Croatian heritage, nor is Croatian a language frequently spoken at home. In order to ensure Lado and folklore remains prominent in the community for decades to come, we need to focus on who will be here in the future, who will carry on our traditions and how we give the next generation a community to belong in. After a pandemic affected the whole world and locked us away from our community, we are working hard to rebuild that place of belonging.

It is our children who we are looking at to continue this, and our children who we owe a happy thriving community to not only grow up in, but foster their love for Croatia and community through music, song and dance. We dream of taking our children to Croatia, to learn tambura, folklore and to fall in love with the culture and performing, as well as being proud of themselves for their musical and dancing abilities. Lado has given so much to its past and current members and now we want to give back to our future. Our history and culture belongs to them. We invite our past members and community to celebrate Lado’s presence for the last 50 years at our Gala Fundraiser; a night for which we will reunite and reminisce

with friends, dance and sing along to music by our special guests Prva Liga Sydney, and fundraise for Lado, where proceeds will directly be invested into our children and their future. On Saturday the 8th of October 2022 Lado will host all of the folklore groups in Victoria at the 5th Annual Children’s Festival as a 50th Birthday Party for the children, a night full of performances from each group, dinner, music and raf�le. We will have all the details ready for you soon. As for the 50 wonderful years, we are working to document all of Lado’s achievements and rich history by turning it into a book, so that the memories and heart of Lado may live on for decades to come. Once completed, we will invite you all to celebrate the launch of our book in a culturally rich evening to honour our community. We invite everyone to join, help and support us in all our events so that we may dream big for our community, for our children, and for our Croatian heritage, so that she may live on for generations.

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT COMMUNITY EXCLUSIVE INTERVIEW – MARIN ČILIĆ NEWS & VIEWS

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 27th of July 2022

NSW Supreme Court appoints new judge B to look into Croatian 6 convictions

Alan HOWE

Zoran Juraj SABLJAK

he NSW Supreme Court has designated Justice Robertson Wright to decide whether a judicial review should be held into the convictions of the Croatian Six, who each got a 15-year gaol term in 1981 for their alleged part in a bombing conspiracy. Sydney barrister Sebastian De Brennan and solicitor Helen Cook, both acting pro bono, applied early last year for the review on behalf of three of the Croatian Six – Vic Brajković, Maks Bebić and Mile Nekić, who are all now in the 70s. Justice Wright will make his decision after examining De Brennan’s argument, a counter submission by the NSW Crown Solicitor’s Of�ice arguing a review is not warranted, a comeback to that by De Brennan, and just recently a further crown argument. The trial transcripts are heavy reading too: some 5000 pages in 20 volumes, which fortunately have been digitised. It may now be months before Justice Wright comes to his conclusions and writes them up. If he recommends a review, it will likely take place something like a court appeal, with senior counsel briefed by both the three Croatian Six men, by the state and possibly other interested parties. The new application for review is partly based on new evidence revealed in the 2019 book Reasonable Doubt: Spies, Police and the Croatian Six by veteran journalist Hamish McDonald, a former foreign editor of The Sydney Morning Herald. McDonald applied to ASIO via the National Archives of Australia for its �ile on the mysterious crown witness, Vitomir Misimović, a Serb from Bosnia who pretended to be Croat named Vico Virkez and in�iltrated anti-Yugoslav groups in NSW. The ASIO �iles show that for about six months before Virkez claimed to “blow the whistle” on the alleged bomb plot by reporting it to the Lithgow Police Station, setting off a chain of arrests across Sydney, the agency was monitoring his contacts with a suspected UDBa of�icer at the Yugoslav Consulate-General in Sydney. After the arrests on 9 February 1979, ASIO passed this information to the NSW Police. ASIO telexes show then NSW Police assistant commissioner Roy Whitelaw expressing great alarm. If this got out to the “opposition” [that is, the de-

fence lawyers], he told ASIO, it would “blow a hole right through the police case”. This piece of crucial evidence was withheld throughout the nine month-long trial with the crown counsel or prosecutor, the late David Shillington QC, assuring the jury there was “not a skerrick of evidence” that Virkez was a Yugoslav intelligence agent. The application for review is understood to argue this withholding of relevant evidence created a miscarriage of justice. The case has long been controversial, not only among Croatian-Australians who feel it was a false-�lag operation by the UDBa to taint the entire community as extremist, but also in wider circles, many of whom were concerned this case represented foreign meddling in Australia’s judicial system. On two previous occasions, the state has been asked to review the convictions. One was after ABC Four Corners reporter Chris Masters found Virkez in his Bosnian village in 1991 and got this principal crown witness to admit on camera that he had fabricated his evidence

of the bomb plot. The subsequent application was rejected in 1994 by then attorney-general John Hannaford, on advice by government lawyers Keith Mason QC (later solicitor-general) and Rod Howie QC (later a Supreme Court justice). This advice is still held secret under legal privilege. The second application was in 2012, bringing together new perspectives: the research by US intelligence expert John Schindler into the covert war of the UDBa against overseas activists; revelation by former federal government lawyer Ian Cunliffe that crucial intelligence information that might have swung the verdict had been withheld from the trial; and the Wood Royal Commission report in 1996 that found systemic corruption and abuse of process in the NSW Police detective squads and Special Branch. This application too was rejected by then acting justice Graham Barr, appointed by former chief justice Tom Bathurst. He ruled that whatever the involvement of Virkez with Yugoslav, intelligence, the Croatian Six had all in his words, “confessed”. That most of the confessions came in the form of unsigned ‘verbals’ after some hours of heavy questioning at the old CIB headquarters behind the Central Court – and one, allegedly by Brajković, had been thrown out by the trial judge because of evidence Brajković had been severely bashed, did not sway Barr. He declared that present-day standards such as the need for recording of police interviews and access to lawyers could not be applied retrospectively. Justice Wright has been in the Supreme Court for nine years, after a career as barrister that started with �irst-class honours degrees from Sydney and Cambridge universities. The case will be new ground for him, as his specialities so far have been competition law, consumer protection, �inancial regulation and administrative law. NSW chief justice, Andrew Bell has now diverted him into questions of criminal law and espionage, as shown in the ‘colourful’ milieux of the state’s police during 1979-81, the Croatian diaspora, NSW Special Branch and ASIO being outmatched by Belgrade’s UDBa. A decision on Justice Wright’s review is expected by the end of this year.

orn Resetarevo, Croatia, December 2, 1937; died Croatia, March 15,2022 aged 84. “Stoop, chop, straighten, top.” That was the mantra of thousands of men cutting north Queensland’s cane by hand in the post-war years. It was the de�inition of backbreaking. The ash and bristles of the burnt cane – an irascible, unavoidable daily enemy – stuck to sweated bodies. The work was uniquely hazardous. There were venomous snakes, including the coastal taipan and eastern brown, among the world’s deadliest, and odd illnesses such as Weil’s disease contracted from rat urine. Only the hardiest men joined the cutting gangs. And plenty came from eastern Europe after their homelands were marshalled into the communist bloc where the spirit of so many would be crushed in an order set by Joseph Stalin, for whom, infamously, a million deaths were “a statistic”. But many of the brave men and women displaced by that inhumanity and the dictators who festered across a warweary continent did not see themselves as refugees; they planned and worked towards a free Europe to which they hoped to return. If not them, perhaps their children. One of them was Nikola Štedul. At the end of World War II, Štedul, a sheet metal worker and plumber, moved �irst to Austria, then to West Germany, before migrating to Australia where he found seasonal work in the cane �ields. There he met another migrant, Scottish-born Shirley. They married in 1965 and ran a modest tobacco farm at Mareeba, an hour west of Cairns. Štedul also helped out with an organisation outlawed in Yugoslavia, the Croatian Movement for Statehood. In 1973, the Šteduls, with daughters Kristina and Monica in tow, moved to Germany to visit his widowed mother. These were dangerous times for Croat nationalists. Yugoslavian dictator Josip Broz Tito, using his feared secret police, the Uprava Drzavne Bezbednosti (known as UDBA) was killing real and perceived enemies across the world. Tito played Moscow and the West off against each other masquerading as an acceptable face of communism, the West eagerly taking the bait as Yugoslavian embassies warned Western governments of “Croatian terrorists” in their midst. Such claims were the basis of the disastrous 1973 raid on ASIO orchestrated by Labor’s attorney-general Lionel Murphy. Murphy believed sensitive �iles on murderous Croatian

CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE NEWS &REPORT VIEWS 19 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday 6th of February Wednesday, 27th2019 of July 2022

OBITUARY Nikola Štedul Croatian patriot

Croa�ans protested around the world a�er hearing of the assassina�on a�empt

Nikola Štedul awarded a medal of honour by President of Croa�a Kolinda Grabar Kitarović

Nikola Štedul separatists were held by ASIO. It seems he forgot to tell prime minister Gough Whitlam. It was a deeply humiliating episode for the four-monthold government and there are those who maintain it never recovered. But the damage to Štedul had been done. He had already been interviewed by ASIO, whose secret �iles on him and other Croatians must have condemned them as trouble. When Štedul sought to return to Australia he was refused a replacement for his outdated passport. Acting on ASIO’s advice, Australian governments kept him offshore for three decades. The family moved to Scotland and settled in Kirkcaldy on the east coast between Edinburgh and Dundee as Štedul attended university, graduating in philosophy and political science while driving

taxis. By 1988 Tito was dead, but the UDBA kept up its extrajudicial killings, eliminating more of its enemies than the KGB did of theirs. In 1988 they came after him. On the morning of October 28, as Štedul walked his dog, Vinko Sindicic, a Yugoslavian spy and former resident of Australia, drove up to the former canecutter and shot him twice in the mouth – this was symbolically to warn others to keep quiet – and four times in his body, but Štedul’s German shepherd Pasha barked at the attacker, who dared not leave his car. A postman had seen the suspicious vehicle and noted its number plate. Sindicic was arrested with a false passport at Heathrow airport and charged with attempted murder (he had reportedly killed others across Western Europe). Staff at London’s Yugoslavian

embassy lied that Sindicic had been with them at the time of the shooting, but police located the weapon and gunpowder residue on his skin. Found guilty, he was sentenced to 32 years and served nine. At the time of the trial, British prime minister Margaret Thatcher was to meet the Yugoslavian foreign minister, and was advised not to raise the case. Finally, Australian authorities allowed the Šteduls to return and they lived for a while in the Melbourne suburb of Altona. Today Štedul’s children are back in Scotland, where he lived until returning to liberated Croatia. On August 23, 2016 Croatia held a day of remembrance for the victims of its authoritarian regime and its president, Kolinda Grabar Kitarović, awarded a medal of honour to Štedul for seeking social justice for his people.

Nikola Štedul with his wife and daughters at a press conference in May 1989

20 20 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 27th of July 2022

Maks JURKOVIĆ

roatia on the back of two consecutive wins, were sluggish against a determined Fulham side playing for a spot in the top 6. Croatia from the start could not get into any rhythm, no match for Fulham who attacked with conviction. Fulham got off to a �lyer, with Hamish Anderson scoring in the 3rd minute, a glancing header cross goals, leaving John Solari with no chance. Hamish Anderson scored his 2nd after some deplorable defending from Croatia, 2 failed clearance attempts, gave Anderson time and space to hammer the ball past Solari. Grant Tait halved the de�icit just before half time with �ine strike outside the box and Rhys Thompson should have made it 2-2 moments before the break, missing his one on one with Joshua Negrean. The 2nd half was a sluggish affair from both sides, with neither creating clear cut chances. Croatia had no urgency as Fulham were compact and sturdy in defence. Fulham were rewarded for sheer effort as they scored their 3rd, with 15 minutes to go, Croatia unable to defend the cross out wide, left Michael Camacho unmarked who tapped home from inside the 6 yard box. Croatia were able to score a consolidation with Donatien Niyonkuru wonderful solo goal in stoppage time, cutting onto his right and whipping the ball into the top right hand corner, but it was all too little to late. Croatia now face a battle to make top 6, with only 3 points separating 5th – 8th. Adelaide Croatia play 7th placed Playford City at Ramsey Park, Saturday 3pm and must achieve at least a draw to have some breathing space in the top 6 with 3 games remaining.

Adelaide Croatia strike out against Fulham

Adelaide Croa�a’s Grant Tait con�nuing his goal scoring form

Canberra Croatia too strong for Wanderers, O’Connor Knights Remain in Top 4 with win against Belconnen C

anberra Croatia eased past West Canberra Wanderers at Deakin Stadium claiming their tenth win of the season in far more prosaic fashion than the �inal score of 4-2 may have suggested. The league leaders led comfortably at 4-0 before a late Wanderers resurgence threatened the most unlikely of comebacks, but in truth the home side were home and dry well before Angus Bailey converted two well taken goals within four minutes of each other during the �inal thirteen minutes of action. It had taken Croatia only four minutes to get in front as Stephen Domenici �ired home at the end of an incisive move, and they doubled that when Luke Pilkington arrived to slide in the second after only 25 minutes after yet another superb attacking combination from a side looking in ominous form. The third goal arrived eleven minutes before the half-time whistle and was the culmination of another sweeping move as Nik Taneski made it 3-0 with his second goal in successive matches. With the points as good as won, Croatia relaxed their grip in the second half, but not before Domenici had converted his seventh goal of the season from the penalty spot nine minutes after the resumption. That allowed Bailey to show his quality in front of goal with two sublime �inishes, but Croatia had already done enough for the points.

’Connor Knights ensured they would end the Round still in possession of a top-four spot as a late winner from substitute Gabriel Ayuel saw off Belconnen United on a tense and nervy afternoon at O’Connor Enclosed. Ayuel was summoned from the bench by Knights’ Head Coach Miro Trninic and responded to the call to action with his �irst league goal of the season, latching onto a magni�icent through ball from Patrick O’Rourke to slip around debutant Blue Devils ‘keeper Izac Alves and roll the ball into the empty net. It was tough to take for Belconnen, who will feel that they should have earned a share of the spoils, but the Knights win means that the Blue Devils remain just four points clear of the Wanderers at the foot of the table and slip further away from a potential outside burst for a place in the top four.

SPORT 21 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 27th of July 2022

Melbourne Knights Suffer Loss at Home with LastMinute Penalty

ast Friday night The Melbourne Knights hosted Dandy Thunder in what ended as last minute nail-bitter which gave the visitors all three points and very much ended any hope of a top six �inish for the Knights. The win also saw the visitors walk away with full points from both their encounters with Thunder beating the Knights 3-1 earlier in the year. The visitors took the lead just before the half-time break through Scott Lochhead via an assist from Joshua Meaker. Thunder managed hold on to the slender lead up until the 83rd minute when a Knights’ corner which should’ve eventually fell to an unmar-

ked Dylan Murnane who slotted the ball home low and hard to the keepers right to make it 1-1 with seven minutes of normal time left to play. It appeared that a draw was to be the inevitable result however late drama ensued when Thunder were awarded a dubious penalty in which Taylor Schrijvers appeared to get a touch on the ball as Jack Simmons went to ground however the referee thought otherwise and pointed to the spot. Thunder’s Deniz Yildiz made no mistake to give Thunder a 2-1 victory. This Friday night 29th July, Melbourne Knights are away at Jack Edwards Reserve where they will face 2nd placed Oakleigh Cannons, with kickoff scheduled for 20:30.

Warriors On Receiving End of 5-1 Loss to Pascoe Vale Zoran Juraj SABLJAK

Dandy City Crumble at the Village with 5-1 Loss Zoran Juraj SABLJAK

andy City went down 5-1 to Heidelberg United at Olympic Village last Sunday afternoon which makes their bid for survival in the league all the more dif�icult. Despite the �inal score line reading 5-1 to the Bergers, Dandy were very much in the game for the �irst half having had more shots on goal than the hosts only to be disappointed by conceding goal late in the �irst half to Heidelberg. The second half was a complete contrast to the �irst with Heidelberg coming out �iring on all cylinders and �inding the net three times to give them a 4-0 lead at the 63rd minute mark. City did respond immediately via a solo effort by Tommy Semmy whose run down the middle of the ground gave

him an chance to shoot low and hard which did and scored Dandy’s one and only goal for the afternoon. The hosts did manage to add one more to their tally to make it day the City faithful would sooner forget as the �inal score

read 5-1. Although survival in the league is still mathematically possible, Dandy are still two points behind Hume City and would need to win all of their remaining matches in the hope that Hume would lose theirs

but with Avondale, Bentleigh and South Melbourne left to play City’s chances grow slimmer every week. This Saturday 30th July, Dandy is back at home where they will host Avondale Heights kick off is scheduled for 16:45.

anly United have kept their Premiership hopes alive for another week after a dominant �irst half helped secure a 4-2 win over Sydney United 58 at Sydney United Sports Centre on Sunday afternoon. Two goals in the opening ten minutes from Finn Ashton and Kristian Santich set up Manly for a dominant opening half, before Bruno Mendes extended the lead to three on the brink of half time. United 58 came alive in the second half and opened the scoring through Jordan Roberts, shortly before Manly answered back through their captain James Oates. The hosts secured a consolation in the �inal minutes when Patrick Antelmi converted from the penalty spot, but it

was Manly’s day as they picked up three crucial points in the race for �irst. Final score Sydney United 2 Manly United 4. Sydney United’s last game for the season will be this Sunday away to APIA with kick-off at Lambert Park scheduled for 15:00.

Sydney United 58 Beaten at Home 4-2 by Manly M

ll season we have been used to seeing North Geelong Warriors punish their opposition with some huge scores. It was quite the opposite however last weekend at CB Smith Reserve against Pascoe Vale who gave the visitors a 5-1 hiding. The Warriors did however get off to a quick start and found themselves 1-0 up in the 15th minute courtesy of Nelson Salvatore and at this stage one could be forgiven for thinking that they were about to witness

another Warriors’ onslaught. On the contrary Pascoe Vale came back with vengeance and scored 5 unanswered goals to give them a 5-1 win. Despite the loss, the Warriors are still favourites to take out the league and win promotion but they will need to win all remaining games if they are to take out the championship. This Saturday 30th July might just see them one step closer to promotion as they host Kingston City at Elcho Park with kick-off scheduled 15:00.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 27th of July 2022

Hrvatski

VJESNIK

The Croatian Herald

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

Podjelom TREBA POMOĆ AUSTRALKA GODINAMA TRAŽI OCA KOJI JE PODRIJETLOM OD LJUBUŠKOG diploma završila svih DNK Sveučilišna škola Zbog poklapanja, znam da je moj biološki otac ili hrvatskog u Ljubuškom ili jezika i kulture rođen njegova obitelj dolazi

veučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture, koju već niz godina zajednički organiziraju Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu, završila je u petak, 22. srpnja. U radu škole sudjelovalo je 29 polaznika iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Italije, Engleske, Škotske, SAD-a, Kanade, Australije, Južnoafričke Republike, Čilea, Španjolske i Hong Konga. Kao i prethodnih godina, Školu su polazili i stipendisti s partnerskih sveučilišta: Sveučilišta u Grazu i Sveučilišta u Klagenfurtu (Austrija), Sveučilišta u Padovi i Sveučilišta u Trstu (Italija), Sveučilišta u Glasgowu i Sveučilišta u Edinburghu (Škotska) te Sveučilišta u Pečuhu i Instituta Filip Kaušić (Mađarska). Jedna stipendija dodijeljena je Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH koji je, zajedno s Hrvatskom

Sudjelovalo je 29 polaznika iz brojnih zemalja od Austrije do Australije, škola je namijenjena mladeži hrvatskog podrijetla i svima koji žele upoznati Hrvatsku maticom iseljenika, na temelju natječaja dodijelio stipendiju polaznici sa Sveučilišta Adolfo Ibáñez (Čile). Sveučilišna škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla te svima onima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Jezična se nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Znanje hrvatskoga jezika dijeli se na tri razine: početnu, srednju i naprednu. Osim jezične nastave studentima je bio organiziran program kulture: stručni razgled grada, predavanje o hrvatskome identitetu, vođeni razgledi Etnografskog muzeja, Kuće Šenoa, Tehničkog muzeja, Muzeja prekinutih veza, koncert glazbenih virtuoza Hojsak & Novosel te izleti na Plitvička jezera i u Hrvatsko zagorje. Polaznici koji su položili ispite dobili su diplomu Sveučilišta u Zagrebu, svjedodžbu s upisanim ocjenama i potvrdu o 9 ECTS bodova.

od tuda ili su nekako povezani s tim mjestom u Hercegovini

Australka Holly Casey na dobrom putu da nađe obitelj u Hercegovini

a pomoć u pronalasku svoga oca i njegove obitelji u Hercegovini obratila se Holly Casey iz Australije, koja je tek nedavno saznala da je njezin otac podrijetlom s Humca pokraj Ljubuškog, piše Radio Rama. Svi vi koji imate neku informaciju, javite se i pomozite joj otkriti detaljnije o svojoj obitelji. Njezinu priču prenosimo u cijelosti. "Moje ime je Holly i želim podijeliti svoju priču s vama. Rođena sam 1976. godine i imam divnu obitelj i savršeno djetinjstvo, ali sam oduvijek znala da sam usvojena. Čak iako sam imala nevjerojatnu obitelj, uvijek sam osjećala da nešto nedostaje. Stalno su bila pitanja u pozadini moje glave – na koga sličim, odakle dolaze moji biološki roditelji, što oni vole? Kako sam odrastala, sve je veća i snažnija bila želja pronaći više o njima. Kada sam bila trudna sa svojom kćeri, taj osjećaj je postajao sve snažniji i odlučila sam potražiti svoju biološku majku. Bilo ju je relativno lako pronaći nakon što sam popunila potrebne papire i kada sam bila šest mjeseci trudna upoznala sam rođenu majku, njezinu braću i sestre i svoju 90-godišnju baku. Iako sam izgledala kao moja biološka majka, i imam slične manire, postojalo je, ipak, puno �izičke različitosti između nas. Oni su svi niski, ja sam visoka, moj nos je drukčiji, imam rupice na licu. Kakogod, identitet mog biološkog oca je i dalje bio nepoznat i sve što mi je majka o njemu rekla je da je iz Novog Zelanda. Ona mi je dala ime (koje je pravo englesko) ali sva moja istraživanja do sada su propala u pronalasku bilo kakvog dokaza o njemu na Novom Zelandu ili u Australiji. U prosincu 2019. godine odlučila sam uraditi 'Ancestry DNA test' s nadom da ću možda pronaći daljnje dokaze o identitetu moga oca. U veljači 2020. godine dobila sam rezultate Ancestry testa koji su pokazali da sam gotovo 46% s Balkana. Iako je to bilo u potpunosti drukčije od svega što mi je bilo rečeno, bila sam uzbuđena oko novog otkrića. Znala sam da je ta veza s očeve strane jer nitko s moje majčine strane nema nikakvog dodira s tim dijelom svijeta jer je moja biološka teta s majčine stra-

ne detaljno istražila majčino podrijetlo. Znala sam da je to značilo da je on 100% s Balkana. Istražila sam jednog rođaka s najbližim podudarnostima na tom testu (koji je najvjerojatnije treće koljeno) i pitala odakle je njegova obitelj. Rekao mi je da je Hrvat. Bila sam veoma uzbuđena. Nisam znala puno o Hrvatskoj, ali sam počela provoditi sate čitajući o državi i ljudima. Previše je detalja bilo za pročitati, a i dalje nisam bila blizu pronalasku imena moga oca. Teško je opisati kako je to kada ne znaš svoje podrijetlo. Kao ljubitelj kulture, povijesti i starina, saznati da sam Hrvatica bilo je za mene posebno. Time se počela puniti identitetska rupa za koju nisam znala da postoji. Toliko toga mi je počelo imati smisla. Visoka sam (kao i mnogi iz tog područja) i uvijek me privlačio ovaj dio svijeta. Najčudnije stvar je i da sam bukirala putovanje u Hrvatsku u kolovozu 2020. Ali otkazano je zbog korona virusa. Blagoslovljena covidom i brojnim karantenama u Melbourneu, imala sam puno vremena za istraživanje i učenje više o svom DNK i hrvatskoj kulturi. Svjesna sam da DNK testiranje nije uobičajeno u Hrvatskoj i BiH i da u mnoge podudarnosti koje imam su s Hrvatima i njihovim potomcima koji žive u drugim zemljama diljem svijeta. Kako sam došla do ljudi s kojima se DNK podudaram s ove strane, počela sam polako graditi sliku o tome odakle je, najvjerojatnije, moj biološki otac. Također sam se povezala s članovima proširene obitelji i učila sam svakim danom sve više o kulturi. Usput sam se povezala i Hrvaticom iz BiH koja

također živi u Australiji, gospođom So�ijom Marić. Njezino znanje o ovoj regiji je neprocjenjivo za mene i zadužila me je zauvijek. Ona mi je pomogla točno procijeniti da moj otac, najvjerojatnije, dolazi iz Ljubuškog u BiH jer se prezime tu podudara. So�ija je, također sa mnom, podijelila turbulentnu povijest ovoga kraja zbog čega sam shvatila koliko su Hrvati nevjerojatno otporni (osobinu za koju mislim da i sama dijelim). Ne samo da su se BiH i dijelovi Hrvatske morali boriti protiv Osmanskog carstva, nego je ratovanje 1400-tih između Venecije, Francuske i Habsburške monarhije rezultiralo brojnim migracijama ljudi iz jednog dijela regije u drugu. Ovi izazovi su pogoršani kugom i glađu početkom 1800-tih koji su u potpunosti izbrisali mnoga sela. So�ija je iz Vrda (malog sela sjeverno do Mostara) i već neko vrijeme istražuje svoje obiteljsko stablo. Provjerava i sva prezimena u svom selu s nadom da će pronaći odakle su joj preci, ali mnoge zapise s ovoga kraju su komunisti uništili kada su 1945. zapalili Franjevački samostan na Širokom Brijegu. Zbog svih DNK poklapanja, znam da je moj biološki otac ili rođen u Ljubuškom ili njegova obitelj dolazi od tuda ili su nekako povezani s Ljubuškim. On, ili je sam emigrirao u Australiju, ili je rođen od roditelja iz Ljubuškog ili su nekako povezani. Sve što mogu sa sigurnošću reći je da je bio u Canberri 1975. kada je upoznao moju majku i kada sam začeta. Kada bi postojao neki način da identi�iciram svaku obitelji iz tog područja ili koja je povezana s tim područjem, a koja je emigrirala u Austra-

liju, možda bih imala priliku saznati tko mi je otac. Također, imam udaljenija DNK poklapanja iz Brista što znači da je netko iz tog kraja sigurno nekada emigrirao na Humac. Jedini je problem što još uvijek nemam dovoljno podudaranja DNK da suzim pretragu. Testirala sam se na svim mogućim DNK servisima, pa tako i na servisu 23andMe, gdje sam našla najviše podudarnosti s bratićem u drugom koljenu prezimenom Herceg i najbližim rođakom Bilićem, s kojim sam i danas u kontaktu. Moj prapradjed Mate Herceg rođen je na Humcu 26. veljače 1839., a umro je 22. veljače 1907. Svi su ga zvali Dragan. Matini roditelji zvali su se Luka (rođen 1805. blizu Velikog Prologa i umro 1880., pokopan na groblju Kosova Gorica) i Matija Herceg, rođen Guinović 1804., i umrla 20. travnja 1874. Također, pokopana u Kosovskoj Gorici, Humac. Matina supruga zvala se Vida Gadže iz Grabovnika, rođena 1842. i umrla 1922. Tražim podatke o rođenju, vjenčanju i smrti troje njihove djece. Nemam podataka za: • Šimun (rođen 14. svibnja 1868.) • Šima (udata za Zovka s Humca) • Anđa (rođena 1886. i moguće udana Mišetić iz Grabovnika) Zanima me, zna li netko njihove potomke? Još jedan ključan trag mi je s čovjekom prezimena Zovko s Humca koji se oženio Marom/Margaritom Miošić iz Brista. Ili me možete povezati s bilo kojom ženom iz Brista koja se udala na Humac. Jer i s njihovim rodom također imam DNK podudarnosti.

Uz veliku zahvalnost paru iz SAD-a, uspjela sam detaljno istražiti Hercegovu lozu i znam da potječem od Luke Hercega i Matije Guinovića koji su se doselili iz Milošića kod Velikog Prologa u Hrvatskoj na Humac u Hercegovini početkom 1800-tih. Po mojoj DNK podudarnosti, mislim da su nam jedni od zajedničkih predaka Mate Herceg i Vida Gadže (iz Grabovnika) o čemu sam u gornjem tekstu detaljnije navela, ali još nisam ni blizu saznanja tko su od njihove djece moji pradjedovi i prabake. Mate i Vida Herceg bili bi jedan od četiri para prapradjedova i baka s očeve strane. Dakle, s ove strane još uvijek postoje dodatna tri para koji bi mogli biti moji pra-pradjedovi. Također sam uspjela pronaći nekoliko ovih rođaka Hercega koji su emigrirali u Australiju, ali čini se da su u rangu trećeg koljena. Još jedan od najbližih podudarnosti je rođak u trećem koljenu iz Australije čiji je otac Bebek iz Šipovače, ali još ne znam jesu li ove obitelji povezane jedna s drugom ili nisu. Zabilježila sam sva prezimena ljudi s kojima mi se podudara DNA i nazive sela i područja odakle dolaze i nastavljam istraživati obitelji s kojima znam da sam povezana, što je korisno i zanimljivo. Došla sam do svih svojih DNK podudarnosti i polako gradim obiteljske veze i učim više o njihovim obiteljima, hrvatskoj kulturi, tom području, a ponekad im pomažem popuniti rupe u njihovoj vlastitoj obiteljskoj povijesti. Svi su oni dragi, spremni pomoći, srdačni, ali nitko do sada nije znao detalje obiteljskog stabla koji bi mi mogao pomoći pronaći tko je moj biološki otac. Nadam se da ću putovati u Hercegovinu kasnije ove ili sljedeće godine i radujem se istraživanju mjesta gdje su živjeli moji preci. Znam da neću saznati tko mi je otac dok ne dobijem blisku DNK podudarnost, ali u međuvremenu nastavljam istraživati obitelji s kojima se DNK podudaram. Svi vi koji imate i najmanju informaciju o potomcima mojih predaka, koje sam gore u tekstu navela, uvelike ćete mi pomoći razriješiti moje obiteljsko stablo i da napokon pronađem svoga oca", rekla je Holly Casey. ( h t t p s : / / w w w. h e rc e govina.info/hercegovina/ treba-pomoc-australka-trazi-oca-i-obitelj-u-hercegovini/204897/)

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022. Stječe se dojam kako su u ovim izborima sublimirane sve frustracije iz reda sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini

ok su sve oči uprte u Ured visokog međunarodnog predstavnika te razne političke aktere i aktiviste, koji pokušavaju eventualno utjecati na ishod izmjena Izbornoga zakona i Ustava Federacije BiH, dotle se u Središnjem izbornom povjerenstvu, koje je također dio problema, nastavljaju pripreme za održavanje općih izbora zakazanih za 2. listopada ove godine. Nakon što su okončane prijave za glasovanje iz inozemstva te ždrijeb za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima za izbore 2. listopada, sljedeća aktivnost koju će provesti Središnje izborno povjerenstvo je zaključiti središnji birački popis 18. kolovoza. Konačna ovjera kandidacijskih lista obavit će se do 29. srpnja. Nakon toga stranke će do 3. kolovoza dostaviti kandidacijske liste za kompenzacijske mandate. U konačnici, završne liste kandidata u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja bit će objavljene do 18. kolovoza. Zatim će SIP objaviti broj birača za svaku izbornu jedinicu do 25. kolovoza. SIP će nakon toga preliminarno rasporediti osobe na biračka mjesta, a rok za dovršetak toga posla istječe sutra. Pet dana kasnije je određivanje biračkih mjesta na kojima će građani birati novi sastav vlasti. Ti podaci o lokacijama biračkih mjesta bit će objavljeni najkasnije do 17.

PRIPREME ZA OPĆE IZBORE U BiH

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

U kom grmu leži zec? Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Izborna kampanja već počela - na stolu su “velike” nacionalne teme rujna kako bi bili dostupni što širem krugu ljudi. Izborno povjerenstvo će trebati do 2. rujna imenovati članove i zamjenike biračkih odbora te sastaviti pričuvni popis kandidata. Ti članovi biračkih odbora moraju proći obuku koju bi od 2. do 25. rujna, a iznimno i do 30. rujna trebali provesti članovi središnjeg ureda SIP-a BiH. Iako je izborna kampanja odavno počela u Bosni i Hercegovini te u njoj de�initivno dominiraju teme nacionalizma, posljednjeg rata, netrpeljivosti, prijetnji nasiljem, formalno plaćeno političko oglašavanje počinje točno mjesec dana prije službenog nadnevka održavanja izbora. A to je 2. rujna. Ima se dojam kako su u ovim izborima sublimirane sve frustracije iz reda sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini - od hrvatske bojazni da

će ih Bošnjaci posve isključiti iz vlasti nametanjem člana Predsjedništva BiH, ali i presudnog broja izaslanika u Dom naroda Federacije BiH. Time se gotovo u drugi plan guraju svi problemi koji tiše lokalne zajednice, županije... Istodobno, kod bošnjačkih stranaka dominiraju teme kojima se upravo nastoji pribaviti status heroja nacije koji će se iskazati u politici dominacije i preglasavanja te istodobnog naturanja drugim narodima osjećaja udruženog zločinačkog pothvata, odnosno genocida, a sve u cilju ostvarenja ratnih nacionalnih ciljeva. Na srpskoj političkoj sceni također se političke opcije, ali i njihovo zauzimanje svodi na dokazivanje tko je izdajnik ili patriot te tko se više zauzima za još snažniju poziciju Republike Srpske u odnosu na državu Bosnu i

Hercegovinu. No, ono što je primjetno na svim stranama, sve su prisutniji populistički pokušaji kako pridobiti povjerenje što većeg broja birača. U Republici Srpskoj više od 100.000 osoba dobiva po 100 maraka kako bi doslovno sudjelovalo na izborima, Vlada Federacije BiH istodobno je osmislila načine kako izdvojiti �inancijsku potporu stanovništvu koje je pogođeno in�lacijom i rastom cijena. Riječ je doslovno o prelijevanju novca iz javnih fondova koje su napunili također građani plaćajući mnogo skuplje istu robu u posljednjih pola godine otkako traje rat u Ukrajini. Do izbora de�initivno treba očekivati dodatno jačanje istih nacionalističkih tenzija na sve tri strane, zahvaljujući kojima stranke desetljećima “uspješno” vladaju u BiH.

i javne te su usmjerene i prema međunarodnoj zajednici, čije se djelovanje očito želi obeshrabriti s ciljem nastavka političke dominacije predstavnika većinskog bošnjačkog konstitutivnog naroda na štetu malobrojnijih i manjinskih zajednica u Bosni i Hercegovini, čime bi se u konačnici ukinula višenacionalna raznolikost BiH.(…) Danas se više nego ikad otvoreno u javnosti dokazuje da su ugrožena budućnost, politička i građanska prava Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Isto se odnosi i na sve

manjinske zajednice u Bosni i Hercegovini, kojima se ne dozvoljava ravnopravno sudjelovanje u političkom životu. Osobito zabrinjava da su stranke i pojedinci koji samodeklarativno štite tzv. građanska prava najglasnije u otvorenom pozivu na nasilje i protuustavno ponašanje na dnevnoj osnovi. Dojam koji se stječe se već pokazuje kao istinit – njihova namjera je otimanje ustavom zajamčenih mjesta koja pripadaju hrvatskom konstitutivnom narodu i ostalima u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Taj model se odvija po uzoru na uzurpacije u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a koje nam prijete i ovaj put. Nasuprot tome, smatramo kako svi politički sustavi bi trebali uzeti u obzir političke zahtjeve svih naroda i biti izraz općeg konsenzusa u podijeljenim društvima kao što je Bosna i Hercegovina. Hegemonija, govor mržnje i nasilje ne smije imati mjesto u dnevnoj politici”, stoji u pismu koje potpisuju predsjednici svih stranaka koje su članice HNS-a.

HNS zabrinut zbog alarmantne količine ekstremizma i govora mržnje pojedinih bošnjačkih lideria

„Zabrinuti smo zbog alarmantne količine ekstremizma i govora mržnje koju šire pojedini bošnjački politički lideri, dobro uigrane skupine na društvenim mrežama, ali nažalost i predstavnici pojedinih medija”

redsjednici svih 12 stranaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH uputili su pismo javnosti i relevantnim predstavnicima međunarodne zajednice u kojem ističu kako ovih dana svjedočimo “iznimno agresivnoj i duboko zabrinjavajućoj retorici bošnjačkog političkog vodstva povodom najava Ureda visokoga predstavnika (OHR) o izmjenama Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona”. „(…) Držimo kako je sloboda govora temeljno ljudsko i demokratsko pravo svakog pojedinca. Međutim, zabrinuti smo zbog alarmantne količine ekstremizma i govora mržnje koju šire pojedini bošnjački politički lideri, dobro uigrane skupine na društvenim mrežama, ali nažalost i

predstavnici pojedinih medija. Pozivi na nasilne prosvjede i sukobe ne smiju se tolerirati. Izražavamo zabrinutost zbog mogućih nasilnih izgreda, pogotovo znajući za sve učestalije napade na hrvatske povratnike i njihove simbole u Srednjoj Bosni te drugim miješanim područjima. Smatramo kako je došlo vrijeme za oštro osuđivanje govora mržnje kojeg doživljavaju pripadnici hrvatskog konstitutivnog naroda i politički dužnosnici posljednjih tjedana. Naime, govor mržnje i postojeće prijetnje su eksplicitne

Na samu najavu da će visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti izmjene Izbornoga zakona Bošnjaci-muslimani su poludjeli! Ne postoji niti jedan Bošnjak-musliman koji nije reagirao! Neke od njih, odnosno njihove reakcije se moraju spomenuti. Od koga početi ili s kojim od njih završiti? Nebitno je, svi govore isto što znači da je sva ova hajka na Schmidta kreirana, sinkronizirana i ide iz jednog središta. No o tom na kraju. Dakle, prvo su se oglasili oni najradikalniji. Tako Emir Suljagić piše: „Poslije ovoga mi nemamo što tražiti u BiH, ostaju nam dva izbora, Anadolija ili neki novi rat. Ovo je žica oko tora Sarajevo - Tuzla - Zenica zauvijek. Prvi legalni geto u Europi od nacističkih vremena.“ Zna Suljagić što je njihovo, također zna da se izmjenama Izbornoga zakona ukida i najmanja šansa za uspostavu islamske države izvan onih 23. posto teritorija koje katastarski posjeduju Bošnjaci-muslimani, zna da više nema šanse za širenje takve državice i onda je skontao, nazvat ćemo Schmidta nacistom, ako se Nijemci ičega boje to je da ih netko nazove nacistima i zaprijetit ćemo novim ratom. Azra Zornić, poznata po tomu što je dobila presudu Suda za ljudska prava protiv BiH uputila je otvoreno pismo Schmidtu te američkom veleposlanstvu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu u kojem ih upozorava, ali i otvoreno prijeti ratom. Jako zanimljiva i nadasve točna reakcija ne te njezine prijetnje došla je od Srbina, bivšeg predsjednika Ustavnoga suda BiH, a sada savjetnika Milorada Dodika, Milana Tegeltije: „Gospođa Azra Zornić, koju znamo kao svojevrsni simbol sarajevske borbe za 'građansku državu', pak ne moli, ona prijeti Schmidtu ratom koji će se širiti ako donese odluku na štetu politike bošnjačke nacionalne države. Građanski, nema što.“ Denis Zvizdić, Bošnjak-musliman, veli da Visoki predstavnik ne treba ulaziti u avanture. Po njegovom mišljenju pristup međunarodne zajednice je pogrešan. On misli da je ispravno samo ono što i kako Bošnjaci-muslimani žele. Ali jedna od najekstremnijih reakcija je ona novinara BHT-a, također Bošnjaka-muslimana, Erola Avdovića iz New Yorka: „Ako Schmidt donese izmjene bit će to ravno aneksiji BiH iz 1878.!” Zanimljivo, veoma zanimljivo. Sad bonske ovlasti nikako ne dolaze u obzir jer bi nametanje izbornoga zakona „bio tektonski politički zemljotres“, kaže Avdović. Neprihvatljivo mu je što to dolazi iz Bruxellesa, Washingtona, Budimpešte. Za njega je na djelu nastavak udružene ksenofobije i islamofobije. Po tumačenju Avdovića, sada je cijela međunarodna zajednica dio udruženog zločinačkog pothvata. Ovo povezuje s pitanjem „je li počelo diplomatsko popuštanje Rusiji“. Stranka za BiH traži da Schmidt i Satler demantiraju napise o izmjenama Izbornoga zakona. Oni ne pristaju da Schmidt nametne izmjene. I za njih je sve ovo antisemitizam (valjda je sad popularno i pro�itabilno nekoga optužiti za to i islamofobiju). Smeta im stav kršćanstva koje zastupa Orban. Ali kao i cijelo vrijeme od devedesetih, bošnjačka politika koristi janjičare za najoštrije napade. Uvidjevši da je vrag odnio šalu, shvaćajući da bi u slučaju nametanja Schmidtove odluke on osobno, ali i ideja islamske BiH otišle u nepovrat, reagirao je Željko Sejdo Komšić. OHR i Schmidta nazvao je fašistima, predsjednika Hrvatske Milanovića također, optužio je Europu za antiislamizam, za antisemitizam. No jedna njegova izjava zapravo je do srži ogolila koju slugansku ideju zastupa. Sejdo veli: „Sada kada Bošnjaci imaju svoju državu....“ Kakvu to državu imaju Bošnjaci? Postoji li neka bošnjačka država na tlu Europe? Vije li se pred UN-om zastava neke bošnjačke države? Dakle, janjičar Sejdo je do kosti ogolio ono što svi Bošnjaci-muslimani žele po svaku cijenu napraviti. Predsjednik, kao fol građanske i multietničke stranke SDP Nikšić kaže kako je njegovoj stranci (čitaj Bošnjacima-muslimanima) neprihvatljiv OHR-ov prijedlog Izbornoga zakona te dodaje: „Ako treba borit ćemo se i na ulici“. Na ovaj način Nikšić je Bošnjake svrstao u obične uličare. Istovremeno, Nikšić kaže da su uvijek bili za civiliziran dijalog, a onda spominje da će se boriti i na ulici. Jako civilizirano. Bošnjak-musliman Damir Arnaut jedini ne prijeti, on moli Schmidta da ne ukida odluku da iz svakog kantona može biti izabran jedan Hrvat! Razlog itekako proziran, u tom slučaju Bošnjaci, na primjer iz Bosanskopodrinjskog kantona, ne bi mogli kao lažni Hrvati ući u Dom naroda. Nakon svih tih nabrojanih i nenabrojanih Bošnjaka-muslimana koji su digli nenormalnu dreku na Schmidta, na kršćansku Europu, na međunarodnu zajednicu, oglasila se i Islamska zajednica BiH. Treba li kazati kako je u njenom priopćenju sve ono što su govorili gore navedeni i nenavedeni Bošnjaci-muslimani, uključujući i neskrivenu prijetnju ratom? Treba li kazati da je sve to zapravo iz deklaracije SDA?! Niste valjda naivni pa ne shvaćate da Bakir Izetbegović još uvijek sanja i mašta, nastoji u djelo provesti babinu „Islamsku deklaraciju!? U tu svrhu za srijedu, 25. srpnja ispred OHR-a zakazani su prosvjedi. Zanimljivo je da su prosvjedi od neki dan, protiv visokih cijena, protiv teškog položaja građana, veoma jednostavno prerasli u prosjede protiv OHR-a i najavljene Schmidtove odluke. Prosvjedi su, navodno spontani, u stvarnosti u organizaciji SDA i DF-a. Na tim prosvjedima bit će samo Bošnjaci-muslimani. Nažalost susjedi, Hrvatska se još uvijek miješa u unutarnje stvari Drage Naše. Kanaderima gase požar. I da ne zaboravimo, na dan otvaranja Pelješkog mosta, naš dragi i pametni janjičar Željko Sejdo Komšić neće biti nazočan u BiH, za taj dan prestat će slati otrovne i prijeteće strjelice prema kršćanskoj Europi i antiislamskoj MZ. Taj dan će biti na otvorenju Pelješkog mosta kako bi izvršio davno obećanje - da će ga dići u zrak!

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

Ograničiti ovlasti ‘Australske komisije za graditeljstvo i građevinarstvo’ F

ederalna vlada smanjit će ovlasti kontroverzne Komisije za građevinastvo (ABCC) već ovog tjedna, navodi jedan od starijih ministara. Ministar za zapošljavanje i radne odnose Tony Burke rekao je da će određene moći koje ima Australska komisija za graditeljstvo i građevinarstvo biti smanjene na „zakonski minimum”. Burke je kritizirao ponašanje ABCC-a nazvavši neka od njegovih pravila „smiješnima”. „Više nećemo trošiti novac

poreznih obveznika određujući kakvu naljepnicu netko smije staviti na svoju kacigu ili je li sigurnosni znak uklonjen jer na sebi ima logo sindikata u donjem desnom uglu ili ovisno o tome kakva zastava se vijori na gradilištu”, rekao je. „Ove teme nikada nisu bile predmet na koji bi službeno regulatorno tijelo trebalo trošiti novac... Od utorka ove stvari se posve ukidaju.” Burke je rekao da većinu posla ABCC-a mogu provoditi druge "komisije" - pri-

COVID-19

Broj Australaca preminulih premašio 11.000

rećina domova za starije u Australiji pogođena je smrtonosnim zimskim valom, samo ovog tjedna bilježimo ukupno 114 umrlih. Australija je dosegnula crnu brojku smrti od COVID-a kojom je premašeno 11.000 umrlih. Dok se zemlja bori sa smrtonosnim zimskim valom virusa, domovi za skrb o starijim osobama pozivaju na hitnu akciju za zaštitu korisnika i djelatnika domova. Od četvrtka je službeno trećina domova za starije osobe pogođena virusom kada je 1013 domova zabilježilo oboljele među 6000 korisnika i 3400 djelatnika. Od zaraženih diljem zemlje ovog tjedna preminulo je njih 114, čime se broj umrlih u nedjelju povećao na više od 100. Najveći broj umrlih zabilježila je Viktorija - njih 44, dok je sljedeći Novi Južni Wales u kojem je preminula 41 osoba. Queensland bilježi osam smrti, Južna Australija i ACT po tri, u Zapadnoj Australiji preminule su dvije osobe, a u Tasmaniji jedna. Sjeverni Teritorij jedina je država odnosno teritorij u kojem ovog tjedna nije bilo preminulih. Zabrinjavajuća brojka u subotu je zaključila mračnu statistiku, od početka pandemije s tim danom preminule su 11.134 osobe. Zabrinjavajući podsjetnik

da pandemija još nije gotova ponukao je Udrugu za pružatelje skrbi za starije osobe i skrbi u zajednici na osiguranje bolje zaštite korisnika i djelatnika domova. Privremeni izvršni direktor Udruge Paul Sadler rekao je da je pritisak na djelatnike domova za starije osobe sve veći, 10 do 15 posto već je u izolaciji odnosno karanteni kod kuće. „ACCPA je zabrinuta da bi bilo gdje i do dvije trećine domova moglo biti pogođeno aktivnim grupiranjima bolesti tijekom idućih nekoliko tjedana”, rekao je Sadle. „Povećana dostupnost radne snage, uključujući i pripadnike Australskih obrambenih snaga, je dobrodošla, ali i dalje postoji nedostatak.” Sadler je apelirao na federalnu vladu da nadomjesti kronični nedostatak radne snage i provede reforme koje je predložila kraljevska komisija koja je istraživala ustanove za skrb o starijim osobama. „Idućih nekoliko tjedana ključni su za skrb za starije”, rekao je. „Moramo učiniti sve što možemo kako bismo zaštitili starije osobe i dali potporu djelatnicima koji rade u sektoru skrbi za starije.” Izvršni direktor rekao je da je 2301 korisnik doma za starije ove godine preminuo od virusa.

Hrvatski

VJESNIK

The Croatian Herald TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

TONY BURKE

ivša Morrinsonova vlada „oglušila se na konvenciju” svojom objavom o zaustavljanju broda na dan izbora, rekao je premijer. Otkriće da je bivša Morrisonova vlada prisilila dužnosnike da otkriju detalje o brodu na kojem su se nalazili tražitelji azila na dan izbora bio je „besramni čin” kojim se njegova vlada „oglušila na konvenciju”, rekao je premijer. Vlada bivšeg premijera Morrisona objavila je detalje o presretanju broda na dan izbora za koji se sumnjalo da se na njemu nalaze tražitelji azila, stoji u izvješću Ministarstva unutarnjih poslova. Tajnik MUP-a Michael Pezzullo pronašao je da su dužnosnici Ministarstva, uključujući i Austalske pogranične snage, djelovali pošteno odbijajući objaviti izjavu za medije dok je operacija još bila u tijeku. Premijer Anthony Albanese

ajveći pružatelj skrbi za djecu u Australiji, Program ranog učenja Goodstart uveo je obvezu nošenja maski za sve djelatnike u svojim centrima u Viktoriji. Goodstart je potvrdio ovaj potez za NCA NewsWire prošlog petka nakon što je zamjenik glavnog liječnika Viktorije Ben Cowie nedavno komentirao da će se nošenje maski tražiti za djelatnike koji rade u ranoj skrbi za djecu. „Goodstart stalno revidira svoje sigurne prakse uvedene zbog COVID-a, a uslijed sve većeg broja zaraženih, povećanja broja bolovanja u našim timovima i snažne preporuke glavnog liječnika donijeli smo ovu odluku”, navodi se u izjavi Goodstarta. „Maske se trenuto nose u svim našim timovima koji borave u centrima (osim ako imaju medicinski razlog radi kojeg ne mogu nositi maske), a roditelje smo također molili za nošenje maski kada ostavljaju djecu ili dolaze po njih.” „Iako se nitko od nas ne raduje povratku nošenja maski, one su važan način na koji svoju djecu, timove i obitelji možemo držati sigurni-

mjerice regulatorna tijela za zdravlje i sigurnost ili glasnogovornik za pravednost na radnom mjestu. Laburisti su uvelike kritizirali ABCC kojeg je osnovala Turnbullova vlada 2016. rekavši kako je ovo tijelo politički motivirano. Jedan od slučajeva kojim se bavio ABCC je postavljanje zastave Eureke na jednom gradilištu. Sindikati su pozdravili ovu vijest izjavom da je spomenuta komisiju „ideološki projekt”. „Pozdravljamo objavu

Tonyja Burkea da će vlada ukinuti sve antiradničke elemente Građevinskog kodeksa”, objavila je tajnica Australskog vijeća strukovnih sindikata Sally McManus na Twitteru. „Ovo je bio ideološki projekt Koalicije opsjednute zastavama i naljepnicama, umjesto vještinama, sigurnošću i zaustavljanju krađe plaća.” Burke dodaje da će se ovim promjenama baviti čim se oba doma parlamenta u utorak vrate u Canberru.

Zaustavljanje brodova od strane Morrisonove vlade na dan izbora

rekao je da je tajnik djelovao suprotno pritisku tadašnje vlade. „Bio je ovo posljednji čin Morrisonove vlade, čin kojim se protivio konvenciji i kojim je želio zlouporabiti odnos s javnom službom”, rekao je Albanese. „Bio je

PREMIJER ANTHONY ALBANESE

to besramni čin koji se nije smio dogoditi i koji se nikada više ne bi smio dogoditi.” Albanese je rekao da će njegova vlada razmotriti prijedlog Pezzulloa da se promijene konvencije o prijelaznoj vlasti kako bi se

osiguralo da osjetljive informacije ne budu objavljene tijekom predizborne kampanje osim u hitnim slučajevima. „Pogledat ćemo sve prijedloge, ali glavni termin ovdje jest konvencija”, rekao je. „Konvencija se temelji na osnovnom elementu pristojnosti i dobre volje i upravo to je i priroda ove konvencije za razliku od pravila. A ovdje imamo vladu koja se spremala oglušiti se na ovu konvenciju.” „Morrisonova vlada nije bila toliko konzervativna jer konzervativci vjeruju u poštivanje institucija i konvencija. U aktivnsotima vlade tog dana nije bilo ništa što ukazuje na poštivanje. Bio je to čisti oportunizam. Bilo je to bez ikakvih principa, dosad neviđeno ponašanje koje se nije smjelo dogoditi.”

Obavezno nošenje maski u Viktoriji DJELATNICI PROGRAMA GOODSTART

ma koliko je to moguće. Ovo je posebno važno za djecu mlađu od pet godina budući da se ona ne mogu cijepiti protiv COVID-a.” Ovaj pružatelj usluga za djecu rekao je da će revidirati obvezu nošenja maski čim se promijeni zdravstveni savjet. Učitelji su izuzeti od nošenja maske ako aktivno podučavaju i pritom je ključno osigurati vidljivost učitelja i njegova usta. Ovo znači da učitelji mogu ukloniti masku ako žele pružiti potporu razvoju govora djece. Djelatnici Goodstarta također su obvezni cijepiti se.

Ova odluka donesena je nakon što je Cowie preporučio obvezu nošenja maski u određenim okolnostima na sastanku s ministricom zdravstva Viktorije MaryAnne Thomas ranije tijekom mjeseca. U dokumentima koji su objavljeni ovog tjedna u službenom zdravstvenom savjetu Cowieja stoji kako je u ovu preporuku uključeno i osoblje za ranu skrb o djeci. „Priznajem da nošenje maski nije podržano svugdje u zajednici i na ministru je da razmotri druge načine postizanja više razine nošenja maski”, rekao je. Thomas

je prošlog tjedna otkrila da je odbila savjet Cowieja te je vlada umjesto toga izdala „snažnu preporuku” za nošenje maski u zatvorenom te na mjestima na kojima boravi mnogo ljudi. „Savjet glavnog liječika bio je uvesti obvezu nošenja maski kod rane skrbi za djecu i u školskom okruženju, te u maloprodaji i pojedinim situacijama u ugostiteljstvu za radnike u ovim područjima”, rekla je. „Odluku sam donijela na temelju primljenog savjeta.” Ova odluka objavljena je nakon što je u ponedjeljak roditeljima poslano pismo koje su potpisali vrhovni dužnosnici države Viktorije i sektora katoličkog obrazovanja u kojem se učenike potiče na nošenje maski u zatvorenom prostoru. „Molimo sve učenike u dobi od osam ili više godina i sve djelatnike u školama diljem Viktorije da nose maske na satu (ukloniti ju se može kada je to nužno radi komunikacije) od sada pa do kraja zime”, navodi se.

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

Vučića treba pustiti da uđe u Hrvatsku, potom ga rashititi i vratiti kući P očelo je novo nogometno prvenstvo. Prgava borba sjevera i juga. Tu se ne biraju riječi, frcaju teški glagoli. I to je u redu. Osim podivljale in�lacije i mračnih oblaka s istoka, narodu moraš ponuditi i malo radosti. Stari prvak Dinamo doveo je novog trenera Antu Čačića. Toliko uvreda na fejsu na njegov račun skoro da do sada nisam pročitao. Nogometni narod ga je odmah “pročitao”. Te bezveznjak, pojma nema, slijepi penzioner, samo Dinamo može plaćati takvog neznalicu, odmah mu dati šimecki u tur itd. Preko tisuću takvih ili sličnih komentara sam do sada pročitao. Nogometni je narod uvijek, baš uvijek, u pravu i to me stalno veseli i raduje. “Slijepci” u Dinamu očito podcjenjuju znanje i nogometnu inteligenciju navijačkog puka… Da malo objasnim. Na kraju prošlog prvenstva u “plavom stroju” je nešto zaškripilo. Treneri su letjeli niz stepenice jedan za drugim. Iz Međugorja “vidilica” javlja da nas samo Ante izbavlja… ili tako nekako. Ante je ne tako davno s Dinamom osvojio prvenstvo i kup, uveo plave u Ligu prvaka, na Europskom prvenstvu bio selektor repke, i sve je to lijepo, ali ovo su neka druga so�isticirana nogometna vremena, tu sada vrijede samo činjenice. Pa hajmo, kad ne možemo drugačije, baš s činjenicama koje su nesretnog Antu razapele na križ. On je s “posrnulim” Dinamom osvojio prvenstvo i tzv. Superkup. Super, duper! Varate se! To je samo “objektivnu i racionalnu” javnost ujedinilo u svetoj borbi za Antinu glavu. Jedna druga javnost je u nekim drugim vremenima imala silnu želju dekapitirati glavu jednog drugog Ante koji je na vrijeme zbrisao. Sadašnji Ante, umjesto u Argentinu, vodi i dalje Dinamo u Zagrebu. Naravno traljavo! Navijački puk je ogorčen. Netko tko nije s nogometom “unutra”, vjerojatno misli kako može taj Ante, nakon toliko poniženja i poraza, voditi Dinamo bez poraza? Kvaka 22 je u tome što “nesretni” Ante, otkad su ga “vidilice” postavile za glavnog trenera, nije izgubio ni jednu utakmicu. Samo dva neodlučena rezultata, ali i dva trofeja. Sve oči su ovaj vikend bile uprte prema Koprivnici gdje je čekao “nabrijani” Slaven Belupo, bodovno izjednačen s Dinamom. Anti su već rezervirali kartu za Argentinu. Kad naš Ante, onako “dekoncentriran” i neobrijan, gotovo nikakav, razvali Slaven s 5:1 i ode u Skopje po Ligu prvaka. Kakva je neznalica, mogao bi i uspjeti. Ako slučajno i uspije, onda će i prvenstvo u Superkupu također biti samo”slučajno”. Ličani vole reći “ako je do slučaja i mrtvac prdne…”. I na kraju ove nogometne balade, za svaki slučaj, moram decidirano naglasiti: navijači su zakon! To je nogometno

“sveto pismo”. Stoga sam čvrsto uvjeren da 90 posto onih koji su “demaskirali” Antu Čačića i dalje misle kako lopta skače zato što je u njoj žaba!

Srb je vid zajedničke borbe?!

Potpredsjednica Vlade RH tvrdi: “Brezovica, Banski Grabovac i Srb su zajednička borba i otpor srpskog i hrvatskog naroda…”. To kaže drugarica Šimpraga. Djevojčica na traktoru. Druge djevojčice u “plavom kaputiću” se samo rijetki sjećaju. Znači kada su u srpnju 1941. g. u Srbu na ražnju okretali Don Juru Gospodnetića, to je za “djevojčicu s traktora” bio vid zajedničke borbe “hrvatskog i srpskog naroda”. Lili Benčik na fejsu britko i jasno odgovara na biblijsko pitanje što se je tog dana 27. srpnja 1941. g. dogodilo u mitskom Srbu? “Dogodilo se ubojstvo 37 članova hrvatske obitelji Ivezić u Brotnji, koje su počinili Srbi-četnici”. Nakon masakra sve pobijene pobacali su u čuvenu Dabinu jamu, duboku 20 metara, a široku jedan metar. I taj čin Hrvateki su godinama “slavili” kao “Dan ustanka”. A “ustali” su samo četnici i talijanski fašisti, inače čvrsti saveznici u Drugom svjetskom ratu. Jadranka Kosor je, kao oktroirana premijerka, izdvojila oko dva milijuna “ustaških” kuna za obnovu spomenika ovom zločinu. Odlazili su tamo i premijeri, predsjednici, Mesić, jugonostalgičari… Tamo se moglo iz prve ruke doznati ono što zna svaki bolje “obavešten” orjunaš, a što Vučić i Šešelj danas potvrđuju. Vučić je pročitao u svojoj svesci da more nije hrvatsko nego Jadransko. Nakon toga ispravlja ga Šešelj. To je onaj drug Voja s Filozofskog faksa u Zagrebu. On kaže: “More nije Jadransko nego srpsko!”. Ej, bre, more! Evo nam dokaza da je sve relativno. Moj prijatelj Ufo, cinično primjećuje: “Kako to? Ušli smo u EU da bi se mogli grijati na drva? Treći svjetski rat samo što nije počeo, a mi se grijemo na drva?!”. Ivica Granić misli da ćemo se i mi uključiti, čim završimo drugi. Političari su puni praktičnih savjeta: “Štedite struju, vozite aute na struju…”. Na fejsu dvije bake skupljaju granje za ogrjev i politiziraju: “Kako to da nam svaki čas dižu kreditni rejting, a mi skupljamo granje?”. Ima takvih primjera za par kolumna. U stvari, sudjelujemo u stvaranju “nove” povijesti, a da još uvijek nismo toga svjesni. U toj povijesnoj sferi nema ljubičastih boja. Pretežno su murtićevske. Crne i crvene. Povjesničari kao što su Klasić, Jakovina i Markovina su off. Može Klasić tuliti da Tito nije bio diktator, da su katolički svećenici ratni zločinci, da su Zvonko i Julienne Bušić teroristi… Koga briga je li on u pravu ili ne. Nove paradigme dolaze s istoka. Tvrde poruke šalju se

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

naše 4. Splitske i ostalih brigada. Bi li nam se dogodila nova Ovčara, Bleiburg… Bih li ja ovu kolumnu pisao u kamenu Golog otoka, a Mile Mitar Kralj bi bio cenzor… Jesam li pesimist? Možda! Ali znam da je optimist, u pravilu, loše obaviješten pesimist. To je onda još gore. Marin Skenderović se boji da je globalno zatupljivanje gore nego globalno zatopljenje. U pravu je. Je li na primjer pozivanje Željka Komšića treći put u emisiju “Nedjeljom u 2” Stankovićevo globalno zatupljivanje

Vučić je pročitao u svojoj svesci da more nije hrvatsko nego Jadransko. Nakon toga ispravlja ga Šešelj. On kaže: “More nije Jadransko nego srpsko!”. Ej, bre, more! dronovima. Barem za početak. Tek kao upozorenje. Čitam na fejsu da “trijezan čovjek ima tisuću želja, a pijan samo muzičku”.

Meta Škoro, Olujić i ja

I dok nas je iz dana u dan sve više s “muzičkim željama”, ima onih “pametnih” koji su shvatili da dolaze vremena obračuna. Bukvan se, recimo, potpisuje Dmitar Dimitrije Mitar Kralj. Lažni pro�il jer je šupak još u svojoj ušljivoj rupici. Ali u dolazećim vremenima on će se ipak morati ukazati svima s punim imenom i prezimenom. Meta su Škoro i “ustašo�ilski odvjetnici Hodak i Olujić”. Kad se pročita taj “burek” gluposti, prvi dojam da je Dmitar Dimitrije Mitar Kralj lud. Potpuno krivo. On je samo glup. Za sad samo piše. Uskoro će se baviti i klasičnim cinkanjem. Sad traži partijsku vezu da se zaposli u “Cinkarni” Celje. Ali ni tamo se neće potpisivati imenom i prezimenom. Zna on da njegovo ime i prezime može izazvati samo gadljiv osmijeh. Dobro, i to je puno! Stoga podržavam uvođenje “kritičkog mišljenja” kao novog školskog predmeta. Odgoj se do sada nije baš istakao. Evo vam primjer, Mile Mitar, Mitar Kralj. On, ovako progresivan, misli da kritički misli. Mile misli. Tram 11 je poželio održati koncert u Splitu. To je kod nas znanstvena fantastika. Niti su iz bivše države, o cajkama nemaju pojma, ne obožavaju Miljenka Smoju, ne javljaju se svaki čas iz Beograda, pa je logično da su prodali samo oko 15 karata. Sad su shvatili: “Je**m vam grad kad samo trap cajke i jugo sranja imaju publiku i Orjuna promotore, a sve normalno pljujete, naša sućut i pozdrav iz Hrvatske…”, napisali su uz link svoje pjesme “PŠK” prošli ponedjeljak. Pošteno s jedne i druge strane. Uskoro će Bajaga u “centar”. Mark Twain je napisao: “Osoba koja ne želi čitati nije u prednosti u odnosu na onoga tko ne zna čitati”. Prečesto se u zadnje vrijeme pitam što bi bilo s Hrvatskom da se nije 1995. g. dogodila Oluja? Da nije bilo

ili zatopljenje odnosa između Sarajeva i Zagreba? Naravno i o tome će se odlučiti kod Ursule von… ili kako se već zove. Zašto Aco onda ne zove nju u tu svoju legendarnu emisiju? Komšić je tipični marginalac, kamenčić u Plenkovićevoj lakiranoj cipeli, koji ga uvijek na nešto podsjeća, ali sigurno ne na Željka Komšića.

Ravno na Brijune…

Aleksandar Vulin je “persona non grata”, ali dalo bi se srediti da ga Aco pozove u “svetu nedilju” u dva sata. Aco, ne Stanković, nego Vulin ima zanimljivo “otkrovenje”, a otkriva ga Nino Mogorović: “Hrvatska vlada je ustaška, ne postoji točniji naziv od toga”. Plenki to nije demantirao, mada su to procjene jednog ekstremnog nacionalsocijaliste i srpskog šoviniste. Po njemu je valjda Pupovac doglavnik. Možda ga Aco pozove u svoju nedjeljnu emisiju da nas malo poduči koliki smo ustaše. Čudi me da još nije pozvao i Radu Šerbedžiju, a s njim i Branimira Pofuka kao dežurnog biografa. Da riješimo, kako kažu Ličani, “delimu”. Rade se duboko zamislio, a Brane brižno “zabeležio”: “Ako je tolika sreća dobiti državu, zašto je narod siromašan, zašto smo opet sluge?”. Država kao neprijatelj društva, ljudi, narod siromašan…itd. Znamo da je Rade prvi skužio kuda sve to vodi. Nesreća, sirotinja, opet sluge. Prvi skužio i prvi zbrisao. Prilično racionalno i razumljivo. Ali vratiti se u taj ambis, sluganstva i siromaštva? Dobro, njega su u toj državi lijepo zbrinuli. Dobio je stan u Rijeci, profesuru u Zagrebu, Brione, stalne uloge u Kralj Lear, u kazalištu Ulysses, stvorila se tu i kladionica Germania, pridružila mu se i Severina… E, da je to “prava” država, a ne neka uboga i sluganska, onda bi Rade sigurno još puno bolje (a možda i gore) prošao! Možda je Rade u pravu. Možda Po-fuk nije uspio dovoljno plastično dočarati veličinu Radine duše, ali kad bi Pofuk i Rade samo slutili koliko ljudi u ovoj i ovakvoj državi žive svoj tisuću godišnji san, bili bi zblenuti kao da im je muha uletjela u

razjapljena usta. Za mnoge je ova naša država nepravedna prema onima koji su je stvarali, a raskošna prema onima koji su je nakon prvog pucnja napustili, a kasnije se vratili kao pobjednici. Ravno na Brijune… U prošloj kolumni dogodila se je “tehnička” pogreška. U tekstu o Stipi Mesiću kao o budućem veleposlaniku u Haagu jer je još ranije predao vjerodajnice, umjesto “vjerodajnica” trebalo je stajati “vjero-izdajnice”. Kako su vjero-izdajnice postale vjerodajnice znam, ali neću vam otkriti. Evo zato sada ispravljam.

Spremiti se za neizvjesnu jesen

Počela je proizvodnja hrvatskih euro-kovanica. Na slici Premijer, Guverner, Ministar �inancija i Frka. Svatko je za uspomenu i dugo sjećanje dobio po jedan euro. Potom je odmah uslijedio naslov na fejsu: “Već su ukradena prva hrvatska četiri eura!”. Eto, kakvi smo mi ljudi. Čudna su i vremena. Srbi silom hoće u Jasenovac, a Hrvati im ne daju. Milan Ivkošić zalaže se za smirivanje tenzija pa kaže: “Vučića treba pustiti da uđe u Hrvatsku i potom ga uhititi…”, a ja dodajem: potom ga rashititi i vratiti kući. Hrvati koji ovih dana posjećuju Orbanovu Mađarsku zaprepašteni su i uvrijeđeni činjenicom da su cijene osnovnih namirnica upola manje nego u Hrvatskoj. Kod nas je isto tako samo obratno. Orban je obuzdao svemoć zapadnog kapitala i njihovog uvoza, a mi nismo, niti nećemo. Međutim, pljuckanje naših lijevih medija protiv Orbana i njegove politike ostaje i dalje medijska konstanta. Tako Vlado Vurušić ovih dana postavlja “slatko” pitanje: “Je li vrijeme da EU oduzme Mađarskoj pravo glasa?”. To već znaju i oni kojima je politika zadnja rupa na svirali. Orban sve što radi, radi isključivo u interesu svoje države i svog naroda. Zato se standard Mađara i nas prilično razlikuje. Na našu štetu. Pustimo Orbana i EU te se probajmo spremiti za neizvjesnu jesen. Korona se vraća, in�lacija ne jenjava. Treba se pobrinuti za našu sirotinju, a zaboraviti Orbana. Imamo mi svoje četnike, SOA-u koja nas upozorava na njih, njihovo in�iltriranje i jačanje… Kad ste o tome nešto pročitali od Vurušića, Bajrušija, Pofuka, Gerovca? To su za njih zabranjene teme. Zato naši lijevi medijski falangisti stalno budnim okom paze na Orbana, Vučića, Vulina dok domaća četnička peta kolona radi i radi. Oni je se ne boje… Mi ne smijemo biti spremni. A oni? Tomašević je navodno spreman na korektni kompromis u aferi “roditeljodgajatelj”. Mjera će, naime, ostati na snazi, ali samo kod rodilja koje će roditi treće dijete u roku od pet mjeseci.

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

28 MOZAIK

SUDOKU

RJEŠENJA KRIŽALJKE: HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

KRIŽALJKE

LABIRINT MALA KRIŽALJKA

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

RECEPTI

Peciva za burger gotova za jedan sat FO: pecivio

receptima prekrasnu boju… Ali, kad je se točno sjetimo? To bi moglo promijeniti ovaj petominutni recept, koji je izvrstan izvor energije i proteina, a jako je jednostavan za napraviti! Čak i ako ne volite okus cikle, možete koristiti ciklu u prahu, koja ima neutralniji okus. Jedino što vam treba uz ovo su ukusni krekeri ili omiljeni tostirani kruh. Savršen doručak ili užina!

Sastojci (za 4 veća peciva): - 320 g brašna - 30 ml maslinovog ulja - 200 ml vode - 1 žličica soli - 1 žličica šećera - 7 g suhog ili 20 g svježeg kvasca - sjemenke po želji za posipavanje Priprema: 1. Kvasac, šećer i vodu (toplu) pomiješati u većoj posudi i ostaviti par minuta da se kvasac zapjeni. 2. Zatim dodati ulje, sol i brašno. Pustiti neka se diže pola sata, a zatim oblikovati peciva u lopticu, premazati uljem i sjemenkama po želji. 3. Peći 20 do 30 minuta na 200 °C. ……….

Brzinski roza humus Cikla je doista podcijenjena. Prepuna je antioksidansa, vlakana i esencijalnih minerala, plus daju

Sastojci: - 1 limenka slanutka - 1/2 kuhane cikle ili 1 žličica cikle u prahu - 2 žlice maslinovog ulja - 1/4 šalice tahinija (mljevene sjemenke sezama) - 1 češanj češnjaka - malo ružičaste himalajske soli Priprema: 1. Dodajte sve svoje sastojke u procesor hrane i miksajte dok ne postane glatka. 2. Za dodatnu aromu, pokapajte svoj humus maslinovim uljem, posipajte solju i paprikom.

3. Čuvajte u hladnjaku do tjedan dana u hermetički zatvorenoj posudi.

Kajganu s gljivama, špinatom i kozjim sirom Ovaj obrok možete napraviti za doručak, lagani ručak ili čak kao prilog za večeru! Vješto umućena jaja sama po sebi su ukusno veselje jer su jednostavno toliko svestrana za uporabu, ali ovim receptom postižete dva cilja: Prvo, napravite jednostavan doručak koji odjednom ima okus i djeluje gotovo kao neko gurmansko jelo. Za mekanu, ekstra kremastu kajganu, pazite da smanjite temperaturu i stalno miješajte jaja na nižoj temperaturi kako se ne bi prepekla. Ova vege kajgana izvrstan je obrok, toliko zdrav i zasitan da ga možete napraviti i kao prilog jelu za večeru. Sastojci: - 1 žlica maslaca - 1/2 šalice narezanih shiitake gljiva - 1/2 šalice špinata (može i smrznuti) - sol i crni papar po ukusu - 4 jaja - 1 žlica 2 % mlijeka - 80 g svježeg kozjeg sira

neljepljivoj tavi na srednje jakoj temperaturi. Kad se zagrije, dodajte shiitake i kuhajte oko 5 minuta, dok ne porumene. Izvadite i stavite na tanjur. U istoj tavi pirjajte špinat dok se do kraja ne popirja. Začinite solju i paprom. Prebacite u cjedilo i ocijedite višak vode. Pomiješajte jaja i mlijeko u velikoj posudi. Posolite i dobro promiješajte. U tavu dodajte preostali maslac, smanjite temperaturu i dodajte jaja. Drvenom žlicom neprestano miješajte jaja, stružući dno posude kako biste stvorili male, nježne skute. Nastavite miješati na ovaj način oko 5 minuta, dok jaja ne budu još jako mekana i rahla. Dodajte gljive, špinat i kozji sir i kuhajte još oko 2 minute. Začinite po ukusu crnim paprom. Jelu možete dodati feta sir, šparoge, i upotpuniti cherry rajčicama! Ako pazite na prehranu, koristite samo bjelanjke.

Priprema: Zagrijte pola žlice maslaca u velikoj

Želite povećati unos magnezija? Konzumirajte više ovih namirnica

vi ste nesumnjivo čuli za to da je tijelo važno redovito opskrbljivati hranjivim tvarima, a osim vlakana, proteina i zdravih masti, tu su i vitamini i minerali koji nam mogu riješiti neke svakodnevne probleme koje pripisujemo svakodnevici. Često zanemareni mineral, magnezij, pomaže kod kontrakcije i opuštanja mišića te je jedan od uobičajenih elektrolita zajedno s natrijem, kalijem i kalcijem. Magnezij je uključen u više od 300 reakcija u tijelu uključujući apsorpciju i zadržavanja drugih elektrolita, regulaciju glukoze u krvi, funkcija mišića i živaca, sinteze proteina (što je odlična vijest za rekreativce), podršku imunološkom sustavu… Kao što vidite, magnezij je odličan za vas! Pročitajte više: Možda ne jedete dovoljno proteina? Pratite ove znakove Dnevna vrijednost magnezija je 400 miligrama, a čak više od 60 posto ljudi ne zadovoljava preporučene razine magnezija u prehrani. Neodgovarajući unos magnezija povezan je s brojnim negativnim zdravstvenim ishodima uključujući hipertenziju, kardiovaskularne bolesti, Alzheimerovu bolest i dijabetes tipa II. Zdravstveni simptomi povezani s niskim unosom magnezija i nedostatkom magnezija, također poznati kao “hipomagnezijemija”, uključuju: osjećaj neraspoloženosti, stresa, depresije ili tjeskobe, razdražljivost i uznemirenost, migrene, gubitak apetita, slabost, umor,

letargiju te nisku energiju. No ako želite više unijeti magnezija hranom, pripazite na veći unos orašastih plodova te lisnatog zelenog povrća. Malo je namirnica koje se smatraju “izvrsnim” izvorima magnezija, a među njima su: sjemenke bundeve, špinat, blitva, brazilski orasi, badem i bademov maslac, indijski oraščići. Pročitajte više: Ovo je, prema dijetetičarima, najbolji dodatak prehrani ako vježbate Većina magnezija u povrću dolazi iz tla u kojem se uzgaja. Magnezij je ključni element u kloro�ilu (pigmentu koji biljkama daje zelenu boju), zbog čega je lisnato zelje jedna od najboljih namirnica bogatih magnezijem, što znači da ćete tako i prepoznati hranu bogatu magnezijem. Da biste dobili najviše magnezija u povrću, svakako skuhajte zelje. To povećava količinu magnezija koju dobijete po obroku do šest puta. Osim lisnatog povrća, ostalo povrće bogato magnezijem uključuje krumpir, brokulu i mrkvu. Magnezij možete pronaći u špinatu te u voću poput banane i avokada.

Kako jesti više đumbira?

ko je vaš doručak često jednolik i monoton, bilo bi dobro da razmislite o uvrštavanju đumbira u svoj prvi obrok. Ovaj korijen ima brojne zdravstvene koristi, od liječenja mučnine do smanjenja upala mišića. Plus, lako se može uvrstiti u svaki obrok.

Začinite jutarnju kavu

Kava i đumbir predstavljaju supermoćni duo koji se bori protiv slobodnih radikala. Kava je jedan od najvećih izvora antioksidanasa. U svoj jutarnji napitak uspite pola žličice đumbira u prahu i uživajte u ovoj zdravoj eksploziji okusa.

Dnevna doza vitamina C

Čaj od đumbira je vrlo popularno piće u hladnim zimskim danima. Ali osim toga što nas grije, ovaj čaj smanjuje mučninu, bilo da je u pitanju mučnina uslijed bolesti, tijekom vožnje ili zbog trudnoće. Uz to, bogat je vitaminom C, pa se može piti i tijekom cijele godine. Naribajte svjež đumbir i jušnu žlicu uspite u ključalu vodu.

Ostavite da se kuha još pet minuta, procijedite i to je to.

Slatki doručak

Đumbir u prahu može biti idealan dodatak omiljenom pekmezu, džemu ili slatkom namazu. Đumbir možete pomiješati i s medom ili maslacem od kikirikija (ili drugog orašastog voća).

Antiupalna zdjelica žitarica

Ako za doručak jedete müsli, zobene pahuljice ili druge žitarice, dodavanjem đumbira u prahu u potpunosti ćete promijeniti okus. Naš prijedlog je da u zobene pahuljice dodate kokosovo mlijeko, žlicu meda i pola žlice đumbira u prahu. Započnite dan bombom zdravlja

Smoothie

Ako ujutro pijete smoothie, začinite ga đumbirom, bilo u prahu ili svježim, naribanim. Đumbir se odlično slaže uz špinat, citrusno voće i banane, pa isprobajte upravo ovakav miks.

HRVAN I ZDRAVLJE

Koje je voće najbolje jesti za doručak?

Prepuno vlakana i važnih nutrijenata, voće je sjajan dodatak dobro izbalansiranom doručku. Unijet će energiju u vaš organizam i učinit će vas produktivnijima ostatak dana

ao što već svi znamo, doručak je najvažniji obrok u danu. Ipak, podjednako je važno i što biramo za prvi obrok. Dobro izbalansiran doručak baza je za pravilno funkcioniranje cijelog tijela, kroz cijeli dan. A kad je pitanju voće kao izbor, nas je zanimalo je li ono uopće dobar izbor za doručak i ako jest – koje je voće najbolje jesti ujutro. Prepuno vlakana i važnih nutrijenata, voće je sjajan dodatak dobro izbalansiranom doručku. Bilo da ga birate uz smoothie ili zobenu kašu, određeni plodovi unijet će energiju u vaš organizam i učinit će vas produktivnijima ostatak dana. Naranče, limun, grejp i limeta Sjajan su izvor vitamina C, kalija i �itonutrijenata koji imaju antiupalno i detoksicirajuće djelovanje. Jabuke - Ovo voće bogato je vlaknima, vitaminom C i antioksidansima. Jabuke imaju antivirusno i antibakterijsko djelovanje te jačaju imunološki sustav. Uz to, pomažu i osobama sa sezonskim alergijama. Maline - Ovo bobičasto voće idealan je dodatak smoothiesima, kašama i jogurtu. One sadrže �itonutrijente, antioksidanse i antiupalne sastojke, a prepune su i vlakana i vitamina C. Nar - Ovo voće sjajan je izvor antioksidanasa koji štite stanice od slobodnih radikala. Uz to, sadrži vitamine C i K, kao i kalij, vlakna i folnu kiselinu. Savjet je da dodate pola šalice sjemenki nara u zobenu kašu. Borovnice - Osim vlakana, borovnice sadrže vitamin C, mangan, �itonutrijente, antioksidanse i antiupalne sastojke koji štite srce i smanjuju rizik od kroničnih bolesti. Kivi - Kivi nije toliko popularan kao jabuke, ali je prebogat sastojcima koji jačaju imunitet i potpomaže bolju probavu. Dinja - Dinje su bogate vitaminima A i C, kalijem i vlaknima, a budući da sadrže dosta vode, sjajan su način i kako da se hidrirate odmah po buđenju. Uz to, sadrže i vrlo malo kalorija. Banana - Vrlo popularno voće za doručak, sadrži vlakna, vitamine Bkompleksa i minerale poput kalija i magnezija. A uz to, vrlo je zasitna i pružat će vam energiju satima. Avokado - Ovaj plod je dobar izbor za doručak, a razlog se krije u vlaknima koji potpomažu probavu i čine nas dugo sitima. Avokado možete namazati na tost ili ubaciti u omiljeni recept za smoothie.

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Postat ćete sve više i više otvoreni za ljude. Oni koji su još sami gotovo sve slobodno vrijeme provodit će s prijateljima, a upravo preko njih mogli bi upoznati novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno na atraktivna mjesta i rijetko će biti sami udvoje. U trenutcima kad osjećate povećan pritisak od strane nadređenih pozovite se na svoje znanje i stručnost. Neki će prepoznati prilike za usavršavanje svojih ideja. Sretni brojevi: 2, 7, 9, 12, 21, 32

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Postat ćete diskretniji u ljubavnom ponašanju. Jedino ćete rado pričati. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom s kojom ih se po ničemu ne bi moglo spojiti. Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce, ali ne reagirajte ako to baš nije nužno. Iznutra će vas sve vući da se posvađate, ali to ne bi ispalo dobro. Sretni brojevi: 4, 9, 11, 21, 24, 44

Vjerojatno ćete imati potrebu malo se distancirati od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje splasnuti. No jednako ćete ostati raspoloženi za zabave, pa će izlazaka biti. Ipak, odnosi koje ćete stvarati ostat će na površnoj razini. Bit ćete učinkoviti u obavljanju poslova, ali nisu nemoguće oštrije riječi. Mogle bi dogoditi da vas pogrešno protumače ili krivo shvate. Vaš fokus interesa sad će se prebaciti na viša znanja. Sretni brojevi: 8, 9, 14, 28, 31, 33

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života povremeno ćete morati odgoditi neki ljubavni susret. Potrudite se da nekim darom pokažete pažnju partneru kako se ne bi osjećao zapostavljen. Samci će spajati ugodno s korisnim. Nakon postavljanja dobrih �inancijskih temelja, nastavit ćete graditi dalje. Mnogi će ovih dana preispitivati svoju listu poslovnih prioriteta i planova. Sretni brojevi: 7, 14, 27, 39, 41, 4

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

21. studenoga do 22. prosinca

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos. Samci će biti pomalo ukočeni. Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete to ili zanemariti ili se praviti ludi. Kontroliranje nikad nije ugodno, no ovaj put će biti u vašu korist. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima. Sretni brojevi: 1, 16, 21, 28, 31, 33

ZDRAVLJE

Znate li da često noćno mokrenje može biti znak ozbiljnog problema? Obično se radi o jednom ili više buđenja tijekom noći. Ako ste mlađi od 45 godina svakako se savjetujte s liječnikom

okturija je stručan naziv za noćno mokrenje koje budi osobu iz sna kako bi ispravila mokraćni mjehur. Radi se o potrebi koja se događa jedan ili više puta po noći, češće se pojavljuje sa starenjem, a na žalost utječe na kvalitetu sna, ali i općenito na kvalitetu života i zdravlja. Znate onaj osjećaj kada se u noći probudite i shvatite da morate mokriti, ali teško vam je ustati. Znate da ako ustanete možda nećete moći ponovno zaspati. Ali, opet, ako ne ustanete znate da to opet nije dobro za vas. Stručnjak Russel Williams, osnivač klinike za urološki wellness i plodnost ističe da rutina osobe često stvara određeni raspored mokrenja. Bubrezi su također faktor koji utječe te stvara pritisak da se mjehur mora isprazniti svakih nekoliko sati. Mokraćni mjehur se pokreće kako bi upozorio osobu kada dosegne maksimalni kapacitet, to jest točku. Kada dođe do te točke, to je dovoljno jaki znak da probude osobu iz sna.

Možete biti zadovoljni onim što slijedi, jer će se ukazati sve više dobrih prilika za ljubav, a vaš će se društveni život poboljšati. Bit će sve više izlazaka, a ugodni susreti obećavat će. Posebno dragi bit će vam vaši prijatelji. Vi uvijek stremite ka visokim ciljevima, a okolnosti ljudi i događaji podupirat će se vas u tome. Manji problemi mogu se nazirati zbog autoriteta. Sve ono što ste smišljali i planirali polako dobiva vanjska obilježja. Sretni brojevi: 7,11, 15, 25, 37, 44

Rak

Jarac

Nokturija - nagon za noćnim mokrenjem

21. lipnja do 21. srpnja

Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailaziti na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježnosti bez ikakvih prepreka. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla biti sve više. Mnogi će biti na pragu lijepih rezultata. Sretni brojevi: 3, 7, 9, 13, 23, 33

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Ljubavna rezignacija i neraspoloženje bit će obilježja ovih dana. Distanca u osobnim odnosima bit će vaš odgovor na potrebe druge strane za nježnostima.Ipak, pokažite bar malo pažnje nekim darom kako vam kasnije ne bi bilo žao. Nitko se ne voli baviti greškama, ali zaostatke ćete morati rješavati. Manji problemi mogu se nazirati zbog nekih stvari iz prošlosti. Sretni brojevi: 21, 27, 31, 37, 40, 4

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Nećete baš biti u najboljoj ljubavnoj formi. Ponekad ćete se čak osjećati frustrirano, ali to ćete vrlo brzo zaboravljati. Ponašat ćete se nemarno i nekonvencionalno. Druga strana neće vas uvijek razumjeti. Objasnite svoja raspoloženja, ali ne previše detaljno. Mnogi će putovati u drugi grad zbog posla. Sve to će vas osvježiti, te probuditi nove ideje kako unaprijediti ono što radite. Sretni brojevi: 1, 11, 21, 24, 27, 43

21. siječnja do 18. veljače

Djevica

Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

Iz dana u dan vi ćete se osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti na zanimljivo putovanje udvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti više. Zavući se u mir vlastitog doma ovaj će vam tjedan biti glavna preokupacija. Radovi u kući li tihe djelatnosti iz mirnih prostora događat će se spontano. Sretni brojevi: 1, 7, 9, 22, 28, 3

Ovo je stanje koje zaista ne smijete i ne možete ignorirati. Obično se radi o jednom ili više buđenja tijekom noći, ali ako ste mlađi od 45 godina svakako se savjetujte s liječnikom ako se ovo događa češće. Jer, što se češće budite da ispraznite mjehur, to je nokturija jača. Nikako nije dobro za vaše zdravlje da ‘držite’ mokraću jer to može dovesti do većeg rizika od infekcije urina i bubrega. Predugo zadržavanje mokraće može oštetiti mišiće i sluznicu mokraćnog mjehura, a to potencijalno dovodi do inkontinencije, infekcije ili slabog pražnjenja mokraćnog mjehura. Dakle, zadržavanje mokraće je jedna od najgorih stvari koju možete učiniti u ovakvom slučaju.

Bit ćete veseli zbog stvari koje su vam drage. Uslijedit će ugodne zabave bez previše pompe, kao i opuštenost u krugu dragih vam osoba. Činit će vam se da je sve moguće. Bit ćete otvoreni i imati povjerenja u one koji vas vole. Zadovoljstvo je tu. Pred vama su neke nove mogućnosti. Odgovori na prije postavljena pitanja vjerojatno će stići. Pred vama je tjedan povećanih kretanja. Sretni brojevi: 9, 13, 21, 26, 39, 44

19. veljače do 20. ožujka

Svoju veliku energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to predani trud s važnim rezultatima. Poslužit ćete se novim idejama koje će povremeno iznenađivati drugu stranu. Ništa vas neće zaustaviti u izražavanju emocija. Tako ćete lako nalaziti nova poznanstva, a nije isključena ni ljubav. Komunicirat ćete sa suradnicima oko nevelikih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno. Sretni brojevi: 19, 28, 39, 40, 42, 45

Kako si pomoći kod noćnog mokrenja?

Promijenite navike pijenja: prekasno ispijanje bilo kakvih napitaka ne pomaže. Bitno je smanjiti unos tekuće i prirodne diuretike poput kave, čaja i alkohola. To može pomoći da sporije proizvodite urin i da on ‘izdrži’ od jutra. Najbolja je opcija prestati piti dva sata prije spavanja ili barem da popijete manje od čaše vode između ta dva spavanja i odlaska na spavanje. Razgovarajte s liječnikom o tome koji je lijek najbolji za vas i možete li nešto učiniti kako bi se smanjilo učestalo i neplanirano noćno mokrenje. Radite Kegelove vježbe koje su najbolji način da ojačate dno zdjelice. Pokušajte ovu vježbu izvoditi najmanje 20 puta dnevno jer će to itekako pomoći kod inkontinencije u budućnosti. Pripazite što jedete navečer: mnoga hrana poput juhe, sočnog voća, sladoleda, jogurta, mlijeka može uzrokovati češće noćno buđenje. Istraživanja su pokazala da nokturija ima veliki utjecaj na �izičko i psihičko stanje i ne mora nužno biti vezana uz disfunkciju donjeg dijela mokraćnog sustav. Ovo stanje može biti posljedica bubrežnih, kardiovaskularnih ili plućnih čimbenika, ali i uzrokovano poremećajem funkcije mokraćnog mjehu-

ra, prostate i mokraćne cijevi. Pripazite na to ako uz noćno mokrenje postoji i izražen osjet disurije peckanja i bolova kod mokrenja, pojave krvi u mokraći i povišenu tjelesnu temperaturu, jer se tada radi o tome da postoji velika vjerojatnost urinarne infekcije.

Kako povratiti zdravlje crijeva nakon kure antibiotika?

uru antibiotika izuzetno je važno popiti do kraja, ali i pripazite na to ako tijekom uzimanja i kasnije imate metaboličkih promjena poput proljeva, nadutosti, bolova u trbuhu i umora. To svakako ne znači da morate odbiti kuru antibiotika kojeg vam je liječnik propisao. Jedino što možete jest porazgovarati s njim koliko je stvarno nužan i potreban. Kad ih uzimate, uvijek ih pijte prema uputama i završite do kraja. Stručnjaci ističu ovu stavku jako bitnu. Jer, ako to ne učinite, bakterije se mogu početi razmnožavati tako brzo da nastaju nove mutacije i otpornost na antibiotike. Postoje neki dokazi da oni mogu biti od pomoći u sprječavanju proljeva i drugih neugodnih probavnih simptoma, ali ne moraju nužno pomoći u oporavku crijevnih mikroba koje su uništili antibiotici. Jedna studija čak govori o tome da probiotici mogu usporiti oporavak crijevne mikro�lore. Profesor Tim Spector ističe da je hrana najbolji način da podržite dobre bakterije u vašim crijevima. Svaki mikrob hrani se različitim vrstama biljnih kemikalija, a svaka biljka ima stotine različitih kemikalija u sebi. Upravo je zato raznolikost presudna. Ono što je najbitnije jesu biljke koje sadrže vlakna kako bi dospjele u donji dio debelog crijeva, a cilj je pojesti 30 takvih biljaka tjedno. To se odnosi na artičoke, šparoge, banane, bobice, češnjak, zeleno povrće, luk, mahunarke, rajčicu, integralne žitarice. Mikrobiom crijeva povezan je s cirkadijalnim ritmom. Stručnjaci predlažu da napravite pauzu, to jest post od barem osam sati kad idem spavati – od večere do doručka. Taj prekid smanjuje upalu. Također, neizostavan je dobar san, aktivnost i smanjenje stresa. Sve to u konačnici dovodi do manjih problema s crijevima, a vi biste se trebali osjećati energičnije i bolje.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

AUTOBIOGRAFIJA ‘’U INAT SIMA’’

I nakon gotovo 50 godina karijere Bebek publiku oduševi svakim novim hitom, svakim novim nastupom, a tako je bilo i na promociji knjige

Željko Bebek: Svaka karijera sastavljena je od uspona i padova, a moja je dokaz da sam više bio ‘gore’

godna ljetna večer i predivan novouređeni vrt Croatia Recordsa u Makarskoj ulici u Dubravi bili su idealna kulisa za predstavljanje autobiogra�ije legendarnog rokera Željka Bebeka “U inat svima”, koja je izašla u izdanju Večernjeg lista. Knjiga je to u kojoj je legendarni glazbenik otvorio dušu i čitateljstvu podastro sve svoje snove i emocije, uspone i padove, životne prekretnice i sve što ga je de�iniralo tijekom života. Kako kaže Bebek, rođen je na kraju strašnog rata i na početku jednako strašnog mira, djetinjstvo mu nije bilo ispunjeno veseljem, no uvijek je sanjao o drukčijem životu, glazbi i svojem bendu, a to je i ostvario. I nakon gotovo 50 godina karijere publiku oduševi svakim novim hitom, svakim novim nastupom, a tako je bilo i na promociji knjige, koja je za njega bila poseban dan. Željko je na promociju stigao u društvu supruge Ružice i sina Zvonimira, koji mu se i pridružio na pozornici.

„Ovo je velik događaj u mom životu, na neki način zaokružio sam priču koja sa zadnjom stranom knjige možda nije kraj života, ali jest svega što događalo u mom životu. Svaka karijera sastavljena je od uspona i padova, to pokazuju dugačke karijere, a moja je dokaz da sam više bio ‘gore’. Ekipa iz Večernjeg lista predstavila mi je ideju koja me oborila s nogu. Robert Bubalo izvrstan je dramatičar, napravio je zanimljivo i zabavno štivo. Komentari su sjajni, knjiga je savršeno napravljena”, kazao je Bebek. „Željko i ja smo jedno 50 godina u različitim ulogama, različitim misijama, ali najvažnije je ono što je danas. Danas smo obojica živi i zdravi, živimo neke pozitivne dobre živote i, evo, Večernji list ujedinio nas je u knjizi koja će dugo, dugo imati svoj odjek. Važno je ono što je sada, a sada je trenutak kada trebamo Željku zapljeskati i reći: ‘Samo je jedan Bebek!’, rekao je direktor Croatia Recordsa i autor predgovora Želimir Babogredac.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 28. srpnja 10:08 AM Baština: Slavonske staklene 10:13 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas Split 11:44 AM Izradi sam - dječji štednjak 11:49 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:59 AM Hrvatska danas Zagreb 12:19 PM Dubrovačke gradske zidine 12:55 PM U istom loncu 01:32 PM Eko zona 01:57 PM Knjiga ili život: Antimodernisti i biogra�ija Lee Deutsch 02:30 PM ( Slobodno penjanje 03:04 PM NLO - Tragom incidenata 03:53 PM Mistika uspjeha: Juroslav Buljubašić, dokumentarna serija 04:45 PM Republika: Ostavština, serija 05:32 PM Zdravko Zima - književnik

Petak, 29. srpnja 10:10 AM Baština: Stari Grad 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Hrvatska danas Rijeka 11:45 AM Izradi sam - kugle za kupanje 12:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:10 PM Hrvatska danas Zagreb 12:30 PM Hrvatska danas Čakovec 01:00 PM Bajkovita Hrvatska: Park prirode Lonjsko polje 01:05 PM U istom loncu 01:50 PM Dolina sunca, serija 02:35 PM Puls - priče s potpisom 03:19 PM Što je klasik? Czesław Miłosz 03:53 PM 62. Festival Split 2022. Subota, 30. srpnja 10:10 AM Starogradski muzej 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Hrvatska danas Rijeka 11:45 AM Izradi sam - kućica za mačke 12:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:10 PM Hrvatska danas Zagreb 12:30 PM Hrvatska danas Čakovec 01:00 PM Bajkovita Hrvatska: Dioklecijanova palača - Split 01:05 PM Globalna Hrvatska 01:45 PM Dolina sunca, serija 02:30 PM Samo lagano 03:08 PM 56. Festival dalmatinskih klapa - Omiš 2022. 05:08 PM Slatka kuharica: Skradin 05:28 PM Park prirode Biokovo

Ponedjeljak, 01. kolovoza 10:10 AM Baština: Stipe Nobilo 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Idemo na put s Goranom Milićem: Švicarska 11:50 AM Vijesti na engleskom jeziku 12:00 PM Plodovi zemlje 12:50 PM Glas domovine 01:15 PM Jelovnici izgubljenog vremena 01:35 PM Zadar: More 02:05 PM Otkrivamo Hrvatsku: Cres 02:30 PM Znanstveni krugovi 03:05 PM Trebalo bi prošetati psa, �ilm 04:15 PM Jelena Dorotka - Od Konala do Montparnassea, dokumentarni �ilm 04:45 PM Hrvatsko podmorje: Jadransko cvijeće, dokumentarna serija Utorak, 02. kolovoza 10:10 AM Baština u objektivu: Sustipan 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Hrvatska danas Rijeka 11:45 AM Izradi sam - Hranilica za ptice 12:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:10 PM Hrvatska danas Zagreb 12:30 PM Hrvatska danas Osijek 01:05 PM U istom loncu 01:50 PM Stipe u gostima, hum. serija 02:31 PM Obnova MUO i HGZ 03:11 PM Sunčana strana Prisavlja Sunčana strana Prisavlja 04:25 PM Pozitivno 04:55 PM Zaronite s nama: Svjetionik Savudrija noć - Savudrija 05:00 PM Točka na A - suvremena hrvatska arhitektura

Srijeda, 03. kolovoza 10:10 AM Baština: Sveta Stošija 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Hrvatska danas Rijeka 11:45 AM Posude od glinamola 12:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:10 PM Hrvatska danas Zagreb 12:30 PM Hrvatska danas Osijek 01:00 PM Otok Krapanj 01:05 PM U istom loncu 01:50 PM Hrvatska marijanska svetišta 02:40 PM Forenzična fonetika 03:01 PM Abeceda zdravlja: Giht 03:24 PM Suvremenici: Dalibor Martinis, dokumentarni �ilm 03:54 PM Navrh jezika: Mediji Nedjelja, 31. srpnja 04:09 PM U svom �ilmu: Sergej Četković 10:10 AM Stećci imotske krajine 04:59 PM Luda kuća, humo.serija 10:15 AM Dnevnik 2 05:29 PM Prometej: Predrag Pale 11:05 AM Normalan život 05:54 PM Klaudija i Tomislav, doku11:55 AM Izradi sam: Košulja jastučnica mentarna reportaža 11:59 AM Vijesti na engleskom jeziku 06:02 PM Puls: Jedan od nas, reportaža 12:09 PM Trebalo bi prošetati psa, �ilm 06:11 PM Posude od glinamola 01:19 PM Viktor Kovačić u Zagrebu 01:34 PM Puls: Neustrašiva, reportaža 01:47 PM Dolina sunca, serija 02:32 PM turizam.hrt 03:12 PM Eko pivo, dok. reportaža 03:15 PM Rudolf Steiner, dok.reportaža 03:20 PM Lijepom našom: Darda 04:35 PM Vrtlarica: Luk i njegovi rođaci 05:05 PM Kuharica: Marija Bistrica 56. Festival dalmatinskih klapa 05:25 PM Lovac na bilje: Rijeka Lika - Omiš 2022. 05:51 PM Skica za portret: Vlasta Žanić HTV, subota, 30. srpnja, 03:08 PM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

Dandy City izgubio u Villageu s 5-1

Zoran Juraj SABLJAK

Sydney United 58 kod kuće izgubio od Manlyja s 4-2 M

anly United i dalje se nada da će osvojiti Premijership nakon što mu je dominantno prvo poluvrijeme donijelo pobjedu nad Sydney Unitedom 58 u Sportskom centru Sydney Uniteda u nedjelju poslije podne konačnim rezultatom 4-2. Dva gola pala su u prvih deset minuta, zahvaljujući Finnu Ashtonu i Kristianu Santichu Manlyju, a Bruno Mendes povećao je vodstvo od tri gola netom prije poluvremena. United 58 živnuo je u drugom poluvremenu zahvaljujući golu Jordana Robertsa, a netom nakon toga Manly je uzvratio pogotkom kapetana Jamesa Oatesa. Domaćini su osigurali utješni gol u posljednjim minutama susreta kada je Patrick Antelmi postigao gol s bijele točke, no bio je to u konačnici dan za Manly budući da je odnio tri ključna boda u utrci za prvo mjesto. Konačni rezultat bio je 4-2 za Manly Untited. Syndey United posljednju utakmicu igra u nedjelju - i to u gostima protiv APIA-e na Lambert Parku s početkom u 15 sati.

andy City izgubio je s 5-1 u utakmici koju je protiv Heidelberg Uniteda zaigrao protiv Olympic Villagea prošle nedjelje poslije podne, čime je njegov ostanak postao još upitniji. Unatoč tomu što je konačni rezultat bio 5-1 za Bergerse, Dandy je u prvom dijelu doista sudjelovao u igri uputivši više udaraca na gol negoli domaćini, ali pri kraju poluvremena, nažalost, primio je gol. Drugo poluvrijeme bilo je potpuno drukčije od prvoga. Heidelberg je izašao na travnjak krenuvši svom snagom naprijed te je postigao tri gola za vodstvo od 4-0 u 63. minuti. City je odgovorio odmah solo pokušajem Tommyja Semmyja koji je pucao nisku loptu i postigao jedini Dandyjev gol tog poslijepodneva. Domaćini su na kraju uspjeli dodati još jedan gol ukupnom rezultatu pa je na kraju ovo bio dan koji bi navijači Dandyja najradije zaboravili budući da je na semaforu na kraju utakmice pisalo 5-1. Iako je Dandyjev ostanak u ligi barem matematički još moguć, Dandy i dalje zaostaje za Hume Cityjem dva boda i trebat će mu pobjeda u svim preostalim utakmicama dok bi Hume trebao biti poražen u svojima, no kako preostale utakmice igra pro-

tiv Avondalea, Bentleigha i South Melbournea Cityjeve šanse su sve slabije. Ove subote, 30. srpnja,

Dandy ponovno igra kod kuće. Ugostitit će Avondale Heights, a susret počinje u 16:45 sati.

Adelaide Croatia poražena u dvoboju s Fulhamom Maks JURKOVIĆ

Igrač Adelaide Crao�je, Grant Tait, nastavlja pos�za� golove

roatia je nakon dvije uzastopne pobjede bila pomalo spora protiv odlučne momčadi Fulhama igrajući za mjesto u prvih šest. Croatia od samog počekta nije mogla pronaći svoj ritam te nije uspijevala odgovoriti na napade Fulhama koji nije popuštao. Fulham je brzo poveo zahvaljujući golu Hamisha Andersona već u trećoj minuti, koji Johnu Solariju nije ostavio nikakvu šansu za obranu. Nakon loše obrane Croatije i dva neuspjela čišćenja lopte Hamish Anderson postiže svoj drugi gol, Anderson je imao dovoljno mjesta i vremena kako bi loptu poslao u gol pokraj Solarija. Grant Tais prepolovio je zaostatak netom prije poluvremena lijepim udarcem izvan kaznenog prostora, a Rhys Thompson trebao je postići gol za 2-2 netom prije poluvremena no promašio je našavši se u situaciji

jedan na jedan s Juoshuom Negreanom. U drugom poluvremenu obje su momčadi igrale sporije te nijedna nije uspjela stvoriti prave prilike za gol. Croatia se nije nije uspijevala probiti budući da je Fulham igrao zgusnuto i postojano u obrani. Fulham je na kraju nagrađen za svoj trud trećim golom 15 minuta prije kaja utakmice kada Croatia nije uspjela očistiti dodavanje iz daljine ostavivši nečuvanog Donatiena Niyonkurua koji postiže predivan gol nakon solo akcije u sudačkoj nadoknadi. Croatiju sada očekuje borba za mjesto u prvih 6 sa svega tri boda razlike između petog i osmog mjesta. Adelaide Croatia iduću utakmicu igra ove subote u 15 sati - i to protiv sedmoplasiranog Playford Cityja u Ramsey Parku - te će morati postići najmanje neriješen rezultat ako se s tri utakmice do kraja sezone želi smjestiti među prvih šest.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

Canberra Croatia prejaka za Wandererse, O’Connor Knightsi ostali među prvih četiri pobjedom protiv Belconnena C

anberra Croatia s lakoćom je na stadionu Deakin prošla Canberra Wandererse postigavši desetu pobjedu sezone na mnogo manje zadivljujuć način negoli se to može naslutiti iz rezultata od 4-2. Vodeća momčad ljestvice povela je lagodno s 4-0 prije negoli je kasni povratak Wanderersa zaprijetio jednim od nevjerojatnijih povrataka u igru, no domaći su već bili na sigurnom i prije negoli je Angus Bailey postigao dva odlična gola u četiri minute tijekom posljednjih 13 minuta igre. Croatiji je trebalo svega

četiri minute da postigne vodstvo kada je Stephen Domenici postigao gol završivši tako mudar potez, potom je udvostručila vodstvo kada je Luke Pilkington uklizao drugi gol svega 35 minuta nakon još jedne predivne kombinacije u napadu momčadi koja je bila u zaista opasnoj formi. Treći gol stigao je 11 minuta prije kraja poluvremena u kulminaciji još jednog odličnog poteza nakon kojeg je Nik Taneski postigao gol za 3-0, postigavši tako gol u drugoj utakmici zaredom. Kako je doslovce osigurala bodove već u prvom poluvremenu, Croatia je malo

popustila stisak u drugom no Domenici je na kraju ipak postigao svoj sedmi gol sezone s bijele točke u devetoj minuti drugog poluvremena. Ovime je omogućio Baileyju da pokaže svoju kvalitetu pred golom s dvije nevjerojatne završnice, no Croatia je do tada već napravila sve što je morala kako bi osigurala bodove. O’Connor Knights osigurali su si kraj kola u posjedu mjesta među prvih četiri osiguravši pobjedu kasnim golom zamjene Gabriela Ayuela kojim je završila napeta utakmica protiv Belconnen Uniteda na O’Connor Enclosedu.

Melbourne Knightsi kod kuće pretrpjeli poraz iz jedanaesterca u posljednjem trenutku P rošlog petka Melbourne Knightsi ugostili su Dandy Thunder u utakmici koja je bila napeta do posljednjeg daha, a u kojoj su gosti odnijeli sva tri boda čime je skončala i posljednja nada Knightsa da će završiti u prvih šest. Ovom pobjedom gosti su odnijeli sva tri boda u oba susreta s Knigtsima, ranije u sezoni pobijedili su ih s 3-1. Gosti su poveli netom prije poluvremena pogotkom Scotta Lochheada zahvaljujući asistenciji Joshue Meakera. Thunder je uspio zadržati slabašnu prednost sve do 83. minute kada je nakon udarca iz kuta Knightsa lopta dospjela do nečuvanog Dylana Murnanea koji je loptu uputio u mrežu desno od vratara i tako izjednačio na 1-1, svega sedam minuta prije kraja redovnog vremena. Činilo se da je neriješen rezultat neizbježan, ali drama pred sam kraj uslijedila

je kada je Thunderu dosuđen dvojbeni jedanaesterac u situaciji u kojoj se činilo da je Taylor Schrijvers dodirnuo loptu kada je Jack Simmons pao na tlo, ali sudac je procijenio drukčije te je pokazao na bijelu točku. Thunderov igrač Deniz Yildiz pucao je sigurno u gol za pobjedu Thundera s 2-1. U petak, 29. srpnja, Melbourne Knightsi igraju u gostima na Jack Edwards Reserveu protiv drugoplasiranih Oakleigh Cannonsa s početkom u 20:30.

Ayuela je na klupu poslao glavni trener Knightsa Miro Trninic, a ovaj je na poziv odgovorio postigavši svoj prvi gol sezone dočekavši dodavanje Patricka O’Rourkea s kojim je obišao debitanta na golu Blue Devilsa Izaka Alvesa te se lopta na kraju otkotrljala u praznu mrežu. Belconnen je ovo teško primio osjećajući da su trebali barem podijeliti bodove, no pobjeda Knightsa znači da Blue Devilsi ostaju četiri boda ispred Wanderersa u podnožju ljestvice te se još više udaljavaju od potencijelnog proboja među prve četiri momčadi ljestvice.

Warriorsi s 5-1 izgubili od Pascoe Vale Zoran Juraj SABLJAK

ijele smo sezone naviknuli se gledati kako North Geelong Warriorsi kažnjavaju protivnike velikim brojem pogodaka. Međutim, prošlog vikenda dogodila se potpuna suprotnost u utakmici u kojoj su na CB Smith Reserveu igrali protiv Pascoe Valea, koji je gostujuću momčad potukao s 5-1. Warriorsi su imali dobar početak kada su poveli s 1-0 u 15. minuti pogotkom Nelsona Salavatorea i svakome tko je u tom trenu pomislio da će gledati još jednu kišu golova Warriorsa možemo oprostiti. Dogodilo se upravo suprotno, Pascoe Vale vratio se spreman na osvetu te je postigao pet golova za konačnu pobjedu s 5-1. Unatoč ovom porazu Warriorsi su i dalje favoriti za naslov lige i plasman u viši rang, no trebat će pobijediti u svim preostalim utakmicama kako bi osvojili prvenstvo. Ove subote, 30. srpnja, možda ćemo vidjeti kako se primiču korak bliže pobjedi u utakmici u kojoj na Elcho Parku nastupaju protiv Kingston Cityja s početkom u 15 sati.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

KVALITETA VANSERIJSKI HRVATSKI NAPADAČ

Perišić oduševio sve u Tottenhamu Ivan je svjetska klasa i mogao bi biti novi ključni igrač u novoj sezoni smatra Wenham

rvatski reprezentativac Ivan Perišić ovog ljeta je potpisao za engleski Tottenham i okrenuo novo poglavlje u bogatoj i uspješnoj karijeri. 33-godišnji Vatreni je nakon dugo godina u milanskom Interu kao slobodan igrač potpisao za klub iz sjevernog Londona i stigao kod bivšeg trenera Antonija Contea. Perišić će biti idealno rješenje za lijevu stranu momčadi u sklopu Conteovog 3-5-2 sustava, navijači su vrlo uzbuđeni i očekuju dobre rezultate u Ligi prvaka. John Wenham, dobro upućeni izvor iz Tottenhama, oduševljen je kvalitetama našeg reprezentativca. - Ivan Perišić je svjetska klasa i mogao bi biti novi ključni igrač u novoj sezoni - smatra Wenham. Hrvat je premijerni nastup za Tottenham imao nedavno protiv Rangersa na Ibroxu, iako je igrao samo pola sata, već je prikupio simpatije. - Tottenham ga je doveo na početku transfer roka i to kao slobodnog igrača, pa ostavlja dojam kako je njegov transfer malo prošao ispod radara javnosti. Ali, smatram kako se radi o igraču svjetske klase koji popunjava poziciju na kojoj je Tottenham bio najslabiji - smatra insajder Spursa. Inače, ranije je objavljeno kako je trener Spursa, Talijan Antonio Conte, od samog po-

Spreman za Katar od Perišića očekujemo ipak u studenom, �jekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru. Podsje�mo, Perišić je i u Rusiji bio jedan od naših najboljih igrača. četka priprema nametnuo je strašno jak tempo na treninzima Nogometaši, uključujući najveće zvijezde Kanea i Sona, padali su na travu od umora, a samo je jedan igrač ostao stajati - hrvatski reprezentativac Perišić, koji je u momčad stigao ovoga ljeta nakon što mu je istekao ugovor s talijanskim Interom. Perišić je surađivao s Conteom u Interu pa dobro zna što talijanski strateg traži od svojih igrača i čini se da on jedini od nogometaša Tottenhama može slijediti ovakav tempo i na početku priprema.

Procurio novi dres Vatrenih

U ovakvom dresu bi Dalićevi izabranici trebali igrati u Kataru, tvrdi portal Footy Headlines

rvatska nogometna reprezentacija će se krajem godine na Svjetskom prvenstvu u Kataru boriti za što bolji plasman i probati ispuniti želju navijača da ovoga puta medalja sa SP-a bude zlatna. U Katar će Vatreni u novom ruhu, a izgleda da je procurio i izgled dresova koje bi Hrvatska trebala nositi na Mundijalu. Izabranici Zlatka Dalića još nisu službeno dobili nove dresove. Oni će jav-

Autor dresa je ponovno Nike

Shkupi šokirao hrvatskog prvaka Teška večer na Maksimiru

Ivan Perišić

Dakako, menadžeri To�enhama očekuju kako će Perišić da� veliki obol uspjehu njihovog kluba u svim natjecanjima, a posebice u Ligi prvaka. No, mi Hrva�, najbolje

ANALIZA DINAMOV KIKS NA OTVARANJU

nosti biti predstavljeni u rujnu uoči utakmica sa Austrijom i Danskom u Ligi nacija. Ipak, portal Footy Headlines, koji često prvi ima informacije o izgledu novih dresova klubova i reprezentacija, i ovoga puta tvrdi da zna kako će izgledati hrvatski dres. Autor je ponovno Nike koji je tehnički sponzor Vatrenih, a dres se čini dosta klasičan za Hrvatsku koja će još jednom istrčati u crveno-bijelim kvadratićima. Nakon Lige nacija i promocije dresa, slijedi SP na kojem je Hrvatska u grupi s Belgijom, Marokom i Kanadom. Nadamo se da će nove ‘kockice‘ donijeti sreću Vatrenima.

Teško je ući u glavu Dinamovog trenera koji i dalje Oršića uporno drži na klupi Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

inamo je protiv makedonskog Shkupija (klub iz albanskog dijela Skopja) odigrao tek 2:2 na Maksimiru, a gosti su čak i poveli. Ante Čačić je glavni krivac za užasnu partiju Dinama. Napravio je barem jednu kadrovsku grešku te u potpunosti krivo procijenio i svoju i protivničku momčad. Dojam je da forsira postavu i formaciju kojoj ni sam ne zna cilj ni osnovnu racionalu, a jedino što ga je izvuklo iz puno goreg rezultata drugu utakmicu zaredom je kvaliteta kadra kojim raspolaže. Dinamo je i dalje ogroman favorit za prolazak dalje, ali s pristupom kakav trener Dinama gaji, vrlo je upitno koliko mogu ponoviti europske uspjehe iz proteklih sezona. Teško je ući u glavu Dinamovog trenera koji i dalje Mislava Oršića uporno drži na klupi. U pravu je kad kaže kako ne mogu on, Petković, Ivanušec i Drmić igrati zajedno te da bi ekipa mogla ispaštati. Međutim, potpuno je nejasno kako je od sve četvorice igrača ispao najbolji Dinamov europski strijelac u povijesti. Postava i osnovne kretnje igrača su sugerirale kako je Dinamo htio s oba beka igrati vrlo visoko. Međutim, sam Čačić je nakon susreta rekao: “Htjeli smo da Moharrami i Ljubičić dolaze u napad, ali su imali na sebi vrlo nezgodne igrače.” Ako je znao da su najopasniji suparnički igrači na krilima, onda ostaje nejasno zašto je na bokove postavio igrača koji se to tek uči igrati i Iranca koji je loš u obrani 1 na 1. K tome, Čačić i sam priznaje da je od njih očekivao ozbiljan ofenzivni doprinos. Jedino objašnjenje je da nije

dobro skautirao suparnika, a to je onda još poraznije. Štoviše, ako je očekivao da će igrati bekovima koji su stalno u zoni centaršuta, a to je bio slučaj u otprilike polovici utakmice, onda je to zona i uloga kao stvorena za Petra Bočkaja. Ako ne može biti rješenje za ovakve utakmice, onda je upitno kada će ga koristiti. A ako je njegova slabija igra u obrani bila prevelik rizik, nejasno je kako je na drugom boku igrao još nestabilniji branič. Dinamo je imao velikih problema u sredini terena. To se najbolje vidjelo u obrambenoj tranziciji. Formacija u kojoj igraju i Petković i Drmić može uspjeti samo s dobrim presingom, jer Ademi i Mišić jako teško mogu sami kontrolirati sredinu terena. Čak je i Shkupi, sve dok se nije potpuno povukao, uvlačenjem krila stalno imao višak u sredini terena i pokupio je hrpu ničijih lopti. Vodeći gol Makedonaca bio je idealan primjer Dinamovih problema u ovakvoj postavci. Nije bilo dobrog presinga na strani gdje je lopta, a igrač je iz drugog plana iskoristio Mišićevu sporost i vrlo loše postavljanje Moharramija koji nije zatvorio leđa stoperu.

Mislav Oršić

Velike drame zasad i dalje nema. Očekuje se da će ova utakmica mobilizirati Dinamo koji će vrlo vjerojatno na račun velike razlike u kvaliteti pobjedom u Makedoniji proći dalje, ali upitno je koliko dugo Dinamo može igrati uz Čačićevu �ilozo�iju “izađite i pokažite što znate”. Došao je period kada mora ponuditi momčadi više, posebno kad se uzme u obzir kakve je igrače dobio. S ekipom je prošao jedan pripremni ciklus, tu je tri mjeseca i osnovni postulati i ideja u igri moraju biti barem vidljivi, ako je nerealno očekivati da se već sada obavljaju na visokom nivou. Pristup u kojem se njegova uloga svodi skoro isključivo na onu motivatora dugoročno je teško održiv, ne razvija igru, a onda ni igrače. Dinamo si ne može i ne smije dozvoliti da mu europski rejting i navike prolazaka grupne faze, koje su godinama marljivo gradili, propadnu zbog jedne loše sezone. One u kojoj će izgubiti jer trener misli da je dovoljno da se momčad pojavi na terenu, a aura i “mentalitet” će odraditi posao. Tu sramotu si Dinamo ne smije dozvoliti, a priprema i vođenje utakmice protiv Shkupija bila je velika sramota.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

NOGOMET UTAKMICE SU ODIGRANE PO VELIKOJ VRUĆINI

Dinamo je uvjerljivom pobjedom u Koprivnici pobjegao Osijeku koji je u šest minuta u Zagrebu izgubio bodove protiv Lokomotive

Zadranki druga WTA titula

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

o velikim vrućinama odigralo je 2. kolo Hrvatske nogometne lige. Novi prvoligaš Varaždin slavio je u Puli kod Istre s 2:1. U prvom dijelu nije bilo golova, ali gost je već tad pokazao da je bolji od indisponiranog domaćina. Ipak, u 70. minuti Marin nakon odbijanca dovodi Istru u vodstvo. Sedam minuta kasnije Brodić vraća stvari na početak, a tri boda Varaždinu iz penala je donio Postonjski. Gorica i Šibenik odigrali su susret bez golova. Igralo se po nehumanim uvjetima, a to se osjetilo, posebno u prvom poluvremenu u kojem smo gledali uspavanku. Gorica se u drugom probudila, ali pokušaji Jurića, Vojtka i Mitrovića nisu našli metu. Treba napomenuti kako je za domaćina debitirao bivši igrač Barcelone Moussa Wague. Dinamo je razbio Slaven u Koprivnici s 5:1. Već u prvoj minuti šok. Penal je skrivio Mišić, a Marina je iz drugog pokušaja, nakon što mu je prvi udarac Livaković obranio, doveo domaćina u vodstvo. Već u sedmoj je 1:1, Drmić je sjajno proigrao Baturinu, a Dinamov dragulj zabija nakon sjajnog lažnjaka. Šest minuta kasnije Oršić glavom nakon lijepe akcije potvrđuje preokret. U 19. minuti Drmić se najbolje snašao na jednom �liperu poslije prekida i zabio za 3:1. Za 4:1 glavom je pogodio Mišić u 74. minuti poslije kornera, a u nadoknadi je Špikić krasnim udarcem postavio

Bernarda Pera

ernarda Pera, Zadranka koja već godinama igra pod američkom zastavom, pobjednica je WTA turnira u Hamburgu. Ona je u meču za naslov svladala prvu nositeljicu i 2. tenisačicu svijeta, Estonku Anett Kontaveit, sa 6:2, 6:4 te tako u dva tjedna stigla do druge titule. Pera je protiv Kontaveit stigla do 12. uzastopne po-

Raspucani Dinamo

Dinamo potopio Slaven, Osijek šokantno izgubio ‘Ljut sam kao ris’ ‘Prije svega bih čes�tao Lokomo�vi, a mi ne da ne možemo bi� zadovoljni, nego sam ljut kao ris. Ovo što su danas pojedinci prezen�rali nije nivo prvog HNL-a. Ovo su sve igrači prve momčadi koji traže svoju šansu, koji na trening često dođu namrgođeni jer nisu igrali prethodnu utakmicu, a danas su dobili šansu. I onda odigraju ovakvu utakmicu”, rekao je

Nenad Bjelica nakon utakmice pa dodao: “Žalosno je da su nam tri igrača koja su u Kazahstanu igrali 90 minuta, Kleinheisler, Škorić i Ivušić bili najbolji i danas. Ovih ostalih osam koji su startali su u velikoj većini bili ispod svake kri�ke. Ne znam što bih rekao, baš sam ljut. Treba se preispita� svatko.”

TABLICA Dinamo Hajduk Rijeka Lokomotiva Osijek Varaždin Slaven Belup Gorica Šibeni Istra

2 1 1 1 1 1 1 0 0 0

2 0 0 0 0 0 0 1 1 0

0 0 0 1 1 1 1 1 1 2

5 2 1 0 0 0 -3 -1 -1 -3

8:3 2:0 1:0 4:4 3:3 2:2 2:5 1:2 0:1 1:4

6 3 3 3 3 3 3 1 1 0

Nenad Bjelica konačan rezultat. Lokomotiva je u Zagrebu pobijedila Osijek s 2:1. Gosti su stigli do vodstva u 16. minuti nakon katastrofalne dvostruke greške obrane koja je Kleinheisleru omogućila da pogodi prazan gol s 20 metara. Ipak, već su u tom dijelu utakmice Lokosi pokazali ozbiljne namjere, a Ivušić je čupao goste. Ništa nije mogao u 80. minuti kada je igrač s klupe i prinova Bošković zabio nakon kornera. Isti igrač je šest minuta kasnije ušao iz drugog plana i sjajnim udarcem šokirao momčad Nenada Bjelice. Jadranski derbi između Hajduka i Rijeke odgođen je na zahtjev gostiju zbog europskih obveza.

Dalić po plaći tek 20. među izbornicima Engleski izbornik Southgate ima 5,8 milijuna eura godišnje, a Dalić tek 550 tisuća eura

ok su na vrhu imena poput Hansija Flicka sa 6,5 milijuna eura na godinu, ispod njega je Gareth Southgate s 5,8 milijuna eura na klupi engleske reprezentacije, dok je na trećem mjestu francuski izbornik Didier Deschamps s 3,8 milijuna eura, a Zlatko Dalić im nije ni blizu. Finance Football je specijalizirani portal o �inancijskim i ekonomskim aspektima nogometa koji je objavio tablicu godišnjih plaća izbornika 32 reprezentacije

Zlatko Dalić

koje igraju na Svjetskom prvenstvu. Kako navode, sve je plod iscrpnog i dugog istraživanja. Od 32 reprezentacije, Dalić se nalazi na 20. mjestu s 550.000 eura jer neki dijele pozicije. Najslabije su plaćeni izbornici tri afričke reprezentacije - Jalel Kadri iz Tunisa ima simboličnih 130.000 eura, zatim Aliou Cisse s 310.000 eura te kamerunski izbornik Rigobert Song koji prima 340.000 eura godišnje. No, Dalić je nakon uspjeha 2018. kada su Vatreni postali viceprvaci svijeta, mogao otići s kormila reprezentacije za velike iznose, ali je presudila njegova ljubav prema Hrvatskoj.

bjede i 24 uzastopno osvojena seta. Iz kvali�ikacija je stigla do pobjede u Budimpešti, a sad je bila uspješna i u Hamburgu. Nedavno je Pera bila 130. tenisačica svijeta, a ova dva povezana uspjeha trebala bi je dovesti do renkinga karijere i 54. mjesta na WTA listi. Najbolja dosad bila je u ožujku 2020., kad je bila 59. tenisačica svijeta.

Dečko iz Stoca junak HNL-a

okomotivin debitant, 20-godišnji zadnji vezni Blaž Bošković, koji je u igru ušao u 70. minutim zabio je dva gola Osijeku u 80. i 86. minuti. Stigao je mladi reprezentativac BiH (do 21 godine) ovoga ljeta iz Zrinjskog, prošle je sezone bio na posudbi u BiH drugoligašu GOŠK-u iz Gabele. Nadareni dečko iz Stoca, rođen u Mostaru, nije mogao ni zamisliti bolju premijeru na hrvatskim travnjacima. „Stvarno sam prezadovoljan, drago mi je da sam dao svoj opipljivi doprinos osvajanju ovih bodova. Sretan sam zbog suigrača, momčad je uvijek najvažnija. Uložili smo veliki trud i na kraju nam se sve vratilo“, kaže ovaj talentirani nogometaš.

Blaž Bošković

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. srpnja 2022.

4 To advertise with us call (03) 9481 8068

croatianherald@ netspace.net.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O D & TRU A R SS TVO

KUS

IŠ

GOD

IMA

O DUG

IS NJE

or Email:

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com