Hrvatski Vjesnik 13 July 2022 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

VJESNIK

ENERGENTI, PLIN Rusi zatvaraju ventile, stižu crni dani za EU, Hrvatska dobro stoji

ULTRA FESTIVAL Na tisuće partijanera iz cijelog svijeta u Splitu, mnogi i iz Australije

NOGOMET Dinamo na penale pobijedio Hajduk i uzeo Superkup

Str. 5

Str. 8

Str. 34

USUSRET OBLJETNICI

Str. 14, 23

Proslava prvih 50 godina HKUD-a Lado Geelong Bit će obilježena 6. kolovoza uz obilje pjesme, plesa i hrvatskih delicija

rojni nastupi, uspješne izvedbe i hrvatske turneje obilježile su prvih 50 godina HKUD-a Lado Geelong. Ta velika obljetnica bit će obilježena 6. kolovoza

onako kako i zaslužuje – svečano, uz obilje pjesme, plesa i, naravno, tradicionalne hrvatske hrane. Hrvatsko kulturnoumjetničko društvo Lado osnovano je 1972. i od tada aktivno predstavlja bogatu hrvatsku kulturnu baštinu, čuvajući tako tradiciju hrvatskoga folklora ovdje u Australiji.

ISELJENICI BIRALI

Str. 24

Drina iz Kanade najljepša! Prva pratilja je Darija Tomičić iz Poljske, a druga Natalija Jeličić iz Argentine

1 AUD = 5,06339 kn 1 USD = 7 7,52604 ,52604 kn kn 1 EUR = 7,53432 kn kn

rina Jelena Dujmić iz Kanade proglašena je najljepšom Hrvaticom u narodnoj nošnji na 9. Reviji tra-

dicijske odjeće i izboru najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Hrvatske. Izbor je održan u petak, 8. srpnja, na Trgu gange i hajdučke družine u Tomislavgradu, za prvu pratilju izabrana je Darija Tomičić iz Poljske, a druga pratilja je Natalija Florencia Jeličić iz Argentine.

8 SVIJETU KRALJIČINA PLAŽA MEĐU 10 NAJLJEPŠIHStr.NA

Str. 2, 3

I Beckhamovi ljetuju u Hrvatskoj Smjestili su se na jednom luksuznom imanju na otoku Lopudu kod Dubrovnika

z stotine tisuća turista, ovog tjedna na hrvatskom Jadranu odmaraju se i nogometaš David Beckham sa suprugom Victorijom te njihovom djecom. Smjestili su se na jednom luksuznom imanju na otoku Lopudu kod Dubrovnika.

Pripreme za blagdan Velike Gospe

Croatian Michelin Star Restaurants for 2022 Announced

Tamo su proslavili 23. godišnjicu braka i rođendan kćeri Harper. Mještani su ih primijetili i u jednom lokalnom restoranu. Na odmoru u Savudriji bio je i slavni glumac John Malkovich – napola Hrvat, kako je za sebe jednom rekao. Usto, američki "Travel Channel" i ove je godine Kraljičinu plažu kod Nina uvrstio na popis deset najljepših plaža svijeta. Legenda kaže da se tamo kupala i Jelena, supruga kralja Tomislava, te joj otud i ime.

Str. 12, 13

Mjesec dana dijeli nas od blagdana Velike Gospe kojeg slavimo 15. kolovoza. Donosimo pregled planiranih procesija, hodočašća, misnih slavlja, piknika ili zajedničkih ručkova povodom tog blagdana, a sve na temelju informacija koje su dosad objavili pojedini hrvatski centri ili umirovljenička društva.

KOLUMNA

Kad je umro naš omiljeni diktator, vlast su prigrabila njegova 'deca'

Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

ODMOR OD SAVUDRIJE DO ZRAČNE LUKE ‘FRANJO TUĐMAN’

Bio sam ovdje nekoliko puta, uvijek sam uživao. Posjetio sam puno otoka, proputovali smo velik dio obale…, rekao je Malkovich Apokalip�čni prizori iz Pule

Pula bila obavijena crnim dimom, vatra došla do kuća

eliki požar koji je u subotu nešto prije podneva buknuo na području Dolinke i Valdebeka u Puli, lokalizan je tek predvečer. Na kraju je sve dobro završilo, nije bilo stradalih ljudi, a nisu izgorjele ni kuće. U jednom trenutku činilo se da će vatrena stihija početi gutati i cijela gradska naselja. Pula je bila obavijena crnim dimom, sirene su se čule na sve strane, turisti su bježali iz svojih apartmana, a domaći ljudi su bez glave trčali uokolo i polijevali svoje vrtove i okućnice kako bi zaštititi sve što se zaštiti da. I dobro da jesu, jer je požar došao tik do njihovih betonskih ograda. U gašenju požara sudjelovalo je više od 80 vatrogasaca s 25 vatrogasnih vozila, a pripomogao im je i veliki broj građana koji su čuvali svoje objekte i kuće. No, tek kada su stigla tri Canadaira, stvari su se promi-

jenile i krenule na bolje. Izgorjelo je 40 hektara bjelogorice, crnogorice i niskog raslinja. „Niti jedna kuća nije zahvaćena požarom, ali su stradale kamp prikolice, kućice i manji objekti na poljoprivrednim površinama, kazao je Dino Kozlevac, županijski vatrogasni zapovjednik. dodavši kako uzrok požara još nije utvrđen. “Moguće je da je to neki tehnički kvar ili slično, no najčešće je to ljudski faktor (opušak, paljenje roštilja…). Međutim, točan uzrok požara znat će se po dovršetku očevida”, istaknuo je Kozlevac. Vatrom je zahvaćeno i 25 vozila koja nisu bila u voznom stanju, u dvorištu automehaničarske radione koja je nagorjela. Izgorjelo je još dosta parkiranih automobila, no srećom, nije bilo ljudskih žrtava.

merički glumac i redatelj John Malkovich (68) u subotu se zatekao u Zračnoj luci «Franjo Tuđman» u Zagrebu. Prije je uživao u Savudriji, gdje se odmarao u luksuznom resortu i pripremao za produkciju novog projekta s kolegama glazbenicima, o kojem još ne smije govoriti. Na aerodromu nije prošao nezapažen. „Gospodin Malkovich izgledao je iznimno opušteno u društvu supruge. Primijetila sam jednog čovjeka koji se htio fotogra�irati, ali on je to vrlo ljubazno odbio jer nije htio pažnju. Sjedila sam na početku pored njega i čula sam kako razgovaraju on i supruga o tome da jedva čekaju provesti se u Hrvatskoj. Bio je sigurno vrlo gladan jer je jeo sendvič brzinom munje. Čak se zaprljao majonezom, žena ga je nježno očistila“, rekla je jedna gospođa kroz osmijeh. Slavni je glumac u prosincu 2021. nastupio u Zagrebu. Svoj glazbeno-scenski perMusi Critic” formans “The Music izveo je u Koncertnoj dvo-

Rimski sarkofag u Vinkovcima

inkovci su poznati kao grad s više od 8.000 kontinuiranog života na području grada, a samim tim i po brojnim arheološkim nalazima kojih ima po cijelome gradu ali i okolici. Vrlo čest slučaj je da da se prilikom zemljanih građevinskih radova pronađe neki od nalaza. To se dogodilo i ovih dana kada je tijekom radova na aglomeraciji u središtu grada pronađen kameni rimskodobni sarkofag. Iz Gradskog muze-

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

ja Vinkovci navode da je, preliminarno, riječ o sarkofagu iz 3. ili 4. stoljeća i prvom pronađenom u Vinkovcima u posljednjih 25 godina, te tek četvrtom cijelom sarkofagu pronađenom u gradu na Bosutu. Dodaju kako je velika vjerojatnost da je sarkofag opljačkan još u antičko doba, kao i svi sarkofazi i većina zidanih grobova do sada pronađenih u Vinkovcima. Vađenje ostatka sarkofaga je predviđeno za ovaj tjedan.

Slavni John Malkovich u Zagrebu; ‘Napola sam Hrvat’ Hrvatski jezik mu blizak

Roditelji Malkovicheva oca bili su podrijetlom Hrva� i to iz Ozlja, nedaleko od Karlovca. Hrvatski je jezik čuo samo od djeda i bake, koji nisu inzis�rali da ga djeca uče, već bi ga ponajviše koris�li u međusobnim prepirkama i svađama. Posebno se pam� Malkovichevo reci�ranje na hrvatskom s�ha iz “Lijepe naše” u pjesmi Nenada Bacha “Can We Go Higher”. Svojedobno je ispričao jednom hrvatskom novinaru kako mu je hrvatski jezik uvijek

ačelnik općine Popovac iz Baranje, Zoran Kontak, ovih je dana objavio javni poziv za dodjelu potpora iz Programa poticanja uređenja naselja i demografske obnove na području općine. Jedna je od mjera su�inanciranje troškova polaganja vozačkog ispita B-kategorije. Mjera se odnosi na učenike koji su završili srednju školu od 2020. do 2022., a uvjeti su da imaju prebivalište na području općine Popovac te da

se vozački ispit polaže prvi put. Ističe kako je natječaj otvoren do kraja godine te da će Općina su�inancirati troškove polaganja s 50 posto od ukupne cijene. Inače, ukupna cijena vozačkog ispita, u što je uračunat liječnički pregled i ostali troškovi, približno je 7000 kuna. Kontak je objasnio da to rade jer je bez položenog vozačkog ispita teško dobiti posao jer B-kategoriju traži većina poslodavaca.

Maturan� su jako sretni

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

zvučao blisko i lako za izgovor, vjerojatno zato što ga je kao dijete dosta slušao. Kako je sam rekao: “Hrvatska ima svoje mjesto barem u gene�ci moje obitelji”.

Općina plaća pola vozačkog

Kameni sarkofag

John Malkovich u zagrebačkoj zračnoj luci

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

rani Vatroslava Lisinskog, a izjavio je i da je napola Hrvat te ima i francuske i škotske korijene. Otkrio je i koje ga lijepe uspomene vežu za Hrvatsku. “Bio sam ovdje nekoliko puta, uvijek sam uživao. Posjetio sam puno otoka, proputovali smo velik dio obale. Bilo je lijepo, fantastično. Išli smo na dugačko putovanje, poveo sam kolege i naše obitelji na dugo krstarenje, tri tjedna, prije nekoliko godina”, rekao je glumac. Malkovich je rođen 1953 u gradiću Cristopheru u saveznoj državi Illinois.

Gužve su osobito vikendima

Zakrčeni svi putevi prema moru

vi putevi prema moru u Hrvatskoj zakrčeni su automobilima uglavnom stranih turista koji putuju do svojih odredišta. Tako se i protekle subote i nedjelje u dugim kolonama vozilo od Zagreba prema jugu, isto je bilo i na Istarskom ipsilonu. Trajektne luke, posebice ona u Splitu, iz koje se ide prema srednjodalmatinskim otocima, također su bile pretrpane automobilima. U pojedinim dijelovima dana

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

trebalo je skoro sat vremena za prijeći put od nekoliko stotina metara. Dodatne zastoje na autocestama izazivaju prometne nesreće. Jedna od takvih dogodila se kada je na automobil u zaustavnoj traci čiji je vozač mijenjao gumu, naletio kombi. Drugi put je izletio automobil s ceste pri čemu se prevrnuo gliser koji je prevozio. Policija upozorava kako su puna i odmorišta uz autoceste te da treba voziti strpljivo.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

LJEPOTE TROPSKI UGOĐAJ U KOJEM JE UŽIVALA I SUPRUGA KRALJA TOMISLAVA

Američki ‘Travel Channel’ i ove godine tu plažu kod Nina uvrstio je na popis najljepših plaža svijeta

inske pješčane plaže duge su čak osam kilometara, a daleko najpoznatija je Kraljičina plaža s prekrasnim pogledom na Velebit. Stoga ne iznenađuje što je najdužu pješčanu plažu u Hrvatskoj američki Travel Channel i ove godine uvrstio na popis najljepših na svijetu. Kraljičina plaža u Ninu, hvale se Ninjani, najduža je pješčana plaža u Hrvatskoj. Proteže se na tri kilometra, a s obližnjom plažom u Sabunikama nastavlja se na jedinstvenu atrakciju, posebno ljeti. U kojoj najviše uživaju najmlađi. Novinari Travel Chanela snimili su tu plažu još 2005. godine i uvrstili je među 10 najljepših. Od tada redovito je u elitnom društvu najljepših plaža. „Kraljičina plaža je znamenita i bitna, tako da nema onoga tko je bio u okruženju na području Ninske rivijere čak i Zadra da nije barem jedan dan došao na Kraljičinu plažu“, kazala je Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice Nin, gradiću smještenom nedaleko Zadra. Legenda kaže da je na toj plaži kupala Jelena, žena kralja Tomislava. Ona se i odmarala te koristila blagodati ljekovitog blata, njime je oblagala kožu kako bi pojačala ljepotu, objasnila je Dejanović. Nekada davno to je radi-

Kraljičina plaža koja liječi i dušu i tijelo; Morsko savršenstvo ‘ispod’ Velebita

Prizori s Kraljičine plaže u Ninu nedaleko Zadra koji oduzimaju dah la kraljica, a danas turisti. Ljekovito blato isprobali su deseci tisuća posjetitelja u ljetnim jutarnjim satima, a koristilo se i u rimsko doba, a

Kilometri pješčanih plaža pogodne za cijele obitelji

Otvorene 73. Dubrovačke ljetne igre

odizanjem zastave Libertas i uz stihove Himne slobodi ispred crkve sv. Vlaha u nedjelju navečer svečano su otvorene 73. Dubrovačke ljetne igre, na kojima će do 25. kolovoza u 47 dana na šesnaest scenskih i ambijentalnih lokacija biti izvedeno četrdeset raznovrsnih programa. Ovogodišnja ceremonija bila je u znaku 750. obljetnice donošenja Dubrovačkog statuta, ali i pojma slobode, a stihove Himne slobodi izrekle su dvije ukrajinske glumice. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u svom je govoru, između ostalog,

upisan je kao lječilišno mjesto na moru pod medicinskim nadzorom. Terapija se sastoji od oblaganja blatom, sunčanja na plaži i potom is-

istaknuo kako i danas odzvanjaju snažne i prosvjetiteljske riječi Dubrovačkog statuta. “Sa svakim jednako. Kneževi, vijećnici, suci, trgovci, obrtnici, pomorci, graditelji, obiteljski i poslovni Dodao je kako se, od svog proglašenja prije 750 godina, Statut s vremenom i prilikama neprestano mijenjao, ali ostajao jamac napretka i sigurnosti kroz društvenu uređenost, do koje su stari Dubrovčani posebno držali. Otvaranju su uz brojne građane nazočili državni dužnosnici, predstavnici diplomatskog zbora i drugi uzvanici.

piranja u toplom moru. Tisuću godina kasnije brojni američki putopisci pri posjetima Hrvatskoj nisu propuštali priliku zastati na

Mnogi turis� uživaju i u ljekovitom blatu Kraljičinoj plaži snimajući svoje serijale. Igrali su picigin, učili hrvatski, isprobavali pršut, paški sir i maraskino, posjetili ljekovito blato

Kupanje s pogledom na Velebit je ono što očarava

Putovali su konjskim zapregama na svadbu Do crkve u Požegi su putovali u 14 konjskih zaprega uz dva jahača na čelu koji su nosili hrvatske zastave

edan par je na svoje vjenčanje u subotu sa svim svatovima putovao u konjskim zapregama. Putovali su od Novog Sela do Požege četiri kilometara. Kristina Pilaš je iz Novog Sela, a Dinko Škudar je iz Gornje Stubice, do crkve u Požegi su putovali u 14 konjskih zaprega uz dva jahača na čelu koji su nosili hrvatske zastave. - Zašto ovako? U Slavoniji smo, kako drugačije u svatove nego po slavonski - odgovorio je Kristinin otac Goran na upit zašto je kćeri organizirao ovakve svatove. Zajedno su već šest i pol godina, a zbog pandemije su se vjenčali samo kod matičara u travnju prošle godine, za pravu slavonsku

TRADICIJA

feštu su se morali strpiti. Mnogima je ovo bilo jako simpatično te su se oglasili na društvenim mrežama. „Rado se sjećam ovih lijepih običaja. Bila sam petogodišnja djevojčica kad se udavala moja teta. Ukrašeni konji, kola. Šarenice vezene. Sjećam se svih detalja. Prelijepi su to bili običaji“, napisala je jedna gospođa. No, drugi je dometnuo. „Tako ćemo uskoro morati svi, jer namjerno povisuju cijene goriva kako bi nam uvalili električne aute“, zaključio je. Tadicija. Šteta što nestaje…

Nesvakidašnji svatovi koji su mnoge razveselili

kraj Kraljičine plaže i na kraju oduševljeno preporučivali ‘Lijepu našu’ čak i prije Havaja, Španjolske i Barbadosa. Dugački plićak savršen je za obiteljske izlete s djecom i one koji žele tropski ugođaj. U blizini se nalaze i zabavni parkovi za djecu te restorani i ka�ići, pa ne morate daleko da biste uživali u kavi ili ručku s pogledom na ninsku lagunu i Velebit. Sam put do nje prolazi kroz dugačak plićak koji tek nagovještava ono što vas čeka. Prate ga pješačke drvene staze kroz bioraznoliko područje koje predstavlja prirodni botanički vrt. Možda jedini nedostatak plaže je, kako je uočio Pavel iz Češke, nedostatak hlada. Zbog toga je najbolje doći na plažu ranije ujutro ili predvečer. Znaju to iskusni turisti, kojih je već sada na ninskome području više nego rekordne 2019. godine. Onima pak koji žele potpuno iskoristiti ljetne dane i nadoknaditi vitamin D to neće pomutiti planove. Za sve ostale tu su suncobrani i ležaljke. Za ljubitelje aktivnosti, ninski vjetar pogodan je za jedrenje na dasci, a mogu se unajmiti pedaline ili uživati u puštanju zmajeva. Svakog ljeta u Ninu se održavaju brojne manifestacije, od festivala pijeska, preko dana otvorenih vrata obližnje solane do kostimiranih posjeta lokalnim vilama, a svakako treba isprobati i domaću kuhinju obogaćenu čistom morskom soli i začinima, pripremanima na ninskoj buri.

Nadbiskup mons. Dražen Kutleša

Primio palij kao znak povezanosti s Papom

postolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua u subotu je na misnom slavlju u crkvi Svete obitelji u Solinu stavio metropolitanski palij na ramena splitsko-makarskoga nadbiskupa i metropolita mons. Dražen Kutleše kao znak njegove povezanosti s Papom. “Palij (dio liturgijskog ruha koji se nosi oko vrata) simbolizira posebnu povezanost između nadbiskupa metropolite i Petrova nasljednika i izražava snagu zajedništva s rimskom crkvom a koju nadbiskup stječe po pravu u svojoj pokrajini”, rekao je nuncij Lingua.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

PRONEVJERA ISTRAGA UREDA EUROPSKOG TUŽITELJA

BANSKI DVORI

Zdravko Marić

Ministar �inancija otišao iz Vlade

dravko Marić više nije ministar �inancija u vladi Andreja Plenkovića. Više od šest godina je proveo na toj poziciji, a od 2019. je i potpredsjednik vlade. Rodom je iz Slavonskog Broda, nosio je listu HDZ-a na izborima, ali nikad nije bio formalni član te stranke. Glavno pitanje je zašto baš sada odlazi? Mogao je bez problema izdržati i aferu Agrokor i dvije pandemijske godine, ali baš sada se dogodilo ili će se dogoditi nešto zbog čega nema više želje obavljati posao ministra �inancija. On sam je na konferencije

za medije rekao da je ispunio ciljeve koje je imao. Dovršio je proces pristupanja Hrvatske eurozoni, što će sam i potpisati, podignut je kreditni rejting zemlje u investicijski i ostavlja iza sebe stabilne državne �inancije, što su potvrdili i iz Bruxellesa. Ne vidim se više u politici, njegov je jedini odgovor. Nikakvo drugo objašnjenje nije ponudio. Kaže i da nema neki dogovoreni posao. On po zakonu, sada godinu i pol ne može biti u upravi nijedne tvrtke u zemlji. Mogao bi jedino otići u neku međunarodnu �inancijsku instituciju.

Prikolica s armaturom

Političar u bizarnoj krađi željeza

arlovački HDZ-ovac i trenutni savjetnik ravnatelja Županijske uprave za ceste Stjepan Turković (64) prije nekoliko dana je sa sinom Mijom (31) uhvaćen u krađi željezne armature s gradilišta obilaznice Turnja, pa je postupala i policija. Naime, netko ih je primijetio u tom pothvatu te ih snimio i dojavio to policiji koja je ubrzo stigla na mjesto događaja. Zatekli su ih kako u prikolicu vlastitog automobila trpaju željezne šipke s gradilišta obilaznice tog prigradskog karlovačkog naselja za čiju izgradnju se ranije

jako zalagao. Tako će policija protiv njih podići kaznene prijave zbog krađe u pokušaju jer nisu uspjeli ništa odnijeti. Najbizarnije u cijeloj priči je da je Turković savjetnik ravnatelja uprave za ceste, dakle, i za tu s koje su htjeli ukrasti armaturu. Turković je tijekom zadnjih trideset godina obnašao niz stranačkih funkcija, bio gradski i županijski vijećnik te redom direktor gradskog poduzeća Zelenilo, predsjednik NK Karlovac, ravnatelj Županijske uprave za ceste… Odmah je istupio iz HDZ-a.

Govor u Saboru od 54 sekunde

rša Raukar-Gamulin, zastupnica platforme Možemo u Saboru, ostat će zapamćena po jednom od najneobičnijih i najkraćih istupa za saborskom govornicom. Evo što je bilo. ‘Danas svi o Mariću, a ja ću o kulturi... Ajoj. Sad sam se pogubila. Samo malo. Evo ga… Dakle, jednom davno postajala je radio-televizija Zagreb i bila je poznata kao jedna od najboljih i najprofesionalnijih sastavnica tadašnje JRT, Jugoslavenske radio-televizije”’, započela je u četvrtak svoj govor Raukar-Gamulin, inače kazališna i �ilmska glumica. E.., ali, i dalje nije išlo. Naime, zastupnica je od svog izlaganja naprasno odustala jer je ostala bez govora na računalu kojeg je donijela sa sobom pred govornicu. “Eee, hm… Joj,

Urša Raukar-Gamulin evo sad vidite što se meni dogodilo. Eto, da. Izgubila sam svoj govor. Mogu dobiti pauzu, gospon predsjedavajući”, upitala je predsjednika Sabora Željka Reinera koji joj je kroz smijeh odgovorio: ‘Nažalost, ne. Nije predviđeno poslovnikom‘. “E, onda ništa. Toliko ste me zbunili sa svojim mjerenjem vremena da sam onda… Neću”, kazala je Raukar i završila svoj govor.

Bivši ministar poljoprivrede u Remetincu Dobio je bespovratnih 2,5 milijuna kuna za vinariju, ali je pritom, čini se, lažirao dokumentaciju

Policija privodi Tomislava Tolušića u Virovi�ci

ivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić uhićen je u petak i završio je na mjesec dana u pritvoru u zagrebačkom Remetincu. Istragu protiv njega pokrenuo je Ured europskog tužitelja zbog sumnje u subvencijsku prijevaru tešku oko 2,5 milijuna kuna. Taj Ured može pokrenuti istragu kada je riječ o nezakonitom trošenju novca koji u obliku subvencija dolazi od Europske unije, ali se onda taj predmet prepušta hrvatskim tijelima. Zajedno s Tolušićem, u pritvoru je i Željko Ferenc, djelatnik Ministarstva poljoprivrede kojeg se sumnjiči da mu je pomagao u toj prevari. Tolušić i Ferenc će biti u pritvoru dok se ne ispita 16 svjedoka u tom predmetu. Tolušić je inače jedan od 17 dobitnika “Vinske omotnice”, odnosno državnih poticaja vrijednih 11 milijuna eura za ulaganja u vinarije. On je 2.5 milijuna kuna dobio na natječaju iz 2020. Novac mu je odobren za njegov OPG (obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo) Terra Slavonia. Radi se o bespovratnim sredstvima koja dodjeljuje Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Upravo je Tolušić donio pravilnik kojim su regulirane te potpore dok je još bio ministar. Dakle, propisao je poticaje, otišao iz politike,

O�šao zbog afere vezane uz imovinu

Tolušić je rođen 1979. u Virovi�ci. S 18 godina učlanio se u HDZ, nakon završetka Pravnog fakulteta u Zagrebu, zaposlio se kao vježbenik u Uredu državne uprave u tom gradu. Potom je napredovao u

poli�ci, bio je župan u dva mandata, i na kraju ministar. Iz Vlade je morao o�ći zbog afere vezane uz njegovu imovinu. Naime, prijavio je u imovinsku kar�cu puno manju kvadraturu kuće nego što je ustvari bila.

pa se onda prijavio za te iste poticaje. I dobio ih. Tolušića istražitelji sumnjiče da je bespovratnih 2,5 milijuna kuna dobio za projekt u kojem je bilo predviđeno 50-postotno �inanciranje EU, dok je drugu

polovicu trebao �inancirati sam. Čini se da je lažno prikazao da ima 50 posto vlastitih sredstava za vinariju, kako bi ishodio dobivanje bespovratnih sredstava. Tolušića sumnjiče i da je potaknuo Ferenca da mu da

Ranije je pozirao u svojoj vinariji

pozitivno mišljenje za vinogradarski projekt za nove nasade, lažno predočavajući da se radi o oranici bez nasada, iako je na zemljištu već prethodno zasadio vinograd. Ured europskog tužitelja, koji u Zagrebu ima svoju podružnicu, istražuje Tolušića već godinu dana. Nije im bilo jasno otkud mu novac za kuću, stan i vinariju. Zapravo, problem je njegovo porijeklo novca jer to sve nije mogao steći temeljem legalnih prihoda. Tolušić se inače bio prijavio za još dva projekta gdje je tražio subvencije. Međutim, na njima nije prošao. Navodno je zbog toga bio jako nezadovoljan te je zvao svoje nasljednike u Ministarstvu kojem je bio na čelu. Ali, očito uzalud. Nakon slučaja bivše ministrice Gabriele Žalac koje ja pala također nakon istrage Ureda europskog tužitelja (neke projekte je višestruko preplatila), sada se i državni dužnosnici boje da će i sami završiti u zatvoru ako pogoduju nekom.

Milanovićeva supruga se prilično osramotila Intervenirala je preko službenog maila, i to nakon što su već zaključene ocjene, kako bi njen sin prošao s 5.0.

anja Musić Milanović, supruga predsjednika Zorana Milanovića, izvršila je pritisak na ravnateljicu zagrebačke Klasične gimnazije Zdravku Martinić-Jerčić kako bi se već zaključene dvije ocjene njezina mlađeg sina, nakon gotovo tjedan dana od završetka škole, iz četvorki promijenile u petice. Mail, sa svoje službene adrese iz Zavoda za javno zdravstvo gdje radi, Sanja Musić Milanović poslala je 24. lipnja, četvrti dan nakon što su ocjene zaključene, tražeći da mu se ocjene iz matematike i latinskog podignu. Tri dana kasnije, Milanovićevu mlađem sinu su te ocjene i pro-

Sanja Musić Milanović mijenjene iz četvorki u petice, i tako je na kraju treći razred srednje prošao s 5.0. Dakle, ima sve petice. Kad je ta priča izišla u medije, iz Milanovićeva ureda su poslali njen mail koji je poslala ravnateljici te škole, razrednici svog sina i školskom psihologu, koji ju je dodatno pokopao. U toj poruci je pokušala srušiti autoritet profesorice iz matematike nalazeći

joj manjkavosti u vođenju nastave. Na kraju se ispostavilo da Milanovićev sin uopće nije bio nezadovoljan tim ocjenama, bilo mu je ponuđeno da odgovara za višu ocjenu, ali on nije htio. Sada proizlazi da je vlastitom djetetu napravila medvjeđu uslugu jer Milanovićev sin je sportaš (u hrvanju je uzeo nekoliko medalja) i jako je dobar učenik.

Ali nije za 5.0 što očito nije prihvaćala njegova mama, supruga predsjednika Milanovića. Javila se i umirovljena profesorica matematike koja je predavala Milanovićevu starijem sinu koji je išao u istu školu, i sada govori da je Milanovićeva supruga to isto pokušala i kod nje, ali ona nije htjela popustiti. Ta profesorica govori kako su u tu gimnaziju, koja je inače osrednje kvalitete (u Zagrebu je barem 5-6 boljih gimnazija) išle i dvije unuke predsjednika Tuđmana, i djeca Škare Ožbolt i Ante Đapića, i da nikad nitko od njih nije poduzeo ništa slično. Sada se može dogoditi da se Milanovićevu sinu (uz njega je još određenom broju učenika podignuta ocjena) ponište petice i vrate na četvorke, a da se protiv Milanovićeve supruge pokrene neka vrsta postupka zbog nezakonitog utjecaja.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

ENERGENTI SPREMA LI SE CRNI SCENARIJ ZA STARI KONTINENT

Hrvatska iz vlastitih plinskih polja zadovoljava 35 posto svojih potreba za plinom, plan je da to bude 40 posto, iz Rusije uvozi 22 posto, a ostatak preko LNG terminala na Krku

usija prijeti da će zemljama EU prestati isporučivati plin, o kojem industrije i građani tih zemalja uvelike ovise. Isporuke plina su već krajem travnja zaustavljene za Poljsku i Bugarsku, u svibnju je prestala isporuka Finskoj i Nizozemskoj, a 1. lipnja Danskoj. Radikalno su smanjene i isporuke u Njemačku, Italiju, Francusku, Češku, Slovačku i Austriju. Jednu po jednu Rusija isključuje države EU iz plinske mreže, koju su Europa i Rusija gradile još od 60-ih godina prošlog stoljeća i doba SSSR-a. “Moramo se pripremiti za daljnje poremećaje u opskrbi plinom, čak i za potpunu obustavu isporuke iz Rusije”, rekla je predsjednica Europske komisije Von der Leyen u raspravi u Europskom parlamentu. Prema podacima europske statističke agencije Eurostat, EU je 2021. pokrivala 40 posto svojih potreba za plinom uvozom iz Rusije. Ostatak se odnosio na Norvešku (25 posto), Alžir (8 posto), SAD (7

proširi domaća eksploatacija”, komentira Štern hrvatsku situaciju. Osim što je ove godine preokrenut višegodišnji trend pada domaće proizvodnje plina, bar privremeno, predah Hrvatskoj nudi i LNG u Omišlju na Krku. Otvoren je krajem siječnja prošle godine, nakon puno otpora političara te ekoloških udruga. Ukupni kapacitet tog terminala je 2.9 milijardi prostornih metara plina godišnje, što bi moglo pokriti skoro sve po-

Mnoge europske zemlje, pa i Njemačka, već se vraćaju na ugljen

Rusija prijeti prekidom isporuke plina EU-u, Hrvatska u boljem položaju od većine članica posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (6.5 posto) i druge. Hrvatska trenutno vlastitom proizvodnjom zadovoljava oko 35 posto potreba, što bi se nakon skorašnjeg otvaranja novih bušotina (u istočnoj Slavoniji i u sjevernom Jadranu) moglo povećati na 40 posto. U Hrvatskoj, za razliku od većine EU, proizvodnja plina iz domaćih izvora se povećava. Ali to neće biti dovoljno, ni izbliza. Ipak, u situaciji potpunog prekida opskrbe iz Rusije Hrvatska je spremnija od većine država EU jer od količina plina koje uvozi oko 22 posto stiže iz Rusije, a ostatak preko LNG terminala na Krku. Ali daleko od toga da neće osjetiti velike probleme.

Davor Štern, stručnjak za energetiku i nekadašnji ministar gospodarstva, nema optimistične prognoze. “Izgledno je da će Rusija potpuno obustaviti isporuku plina EU, kako je najavljeno. Do sada su se najave o smanjivanju i prekidima isporuke iz Rusije uglavnom poštovale, tj. nisu bile samo isprazne prijetnje. Europu čeka najcrnja zima u zadnjih nekoliko desetljeća”, ističe Štern. Neke članice EU, poput Njemačke, pripremaju se za najcrnji scenarij, potpuni prekid opskrbe plinom iz Rusije. Već se 60% manje plina isporučuje plinovodima nego prijašnjih godina, za što Rusija krivi sankcije.

nutku već vjerojatno dominantne u Hrvatskoj, da izazivaju relativno blagu bolest, ali i da su toliko zarazne da protiv širenja ni maske ne bi puno pomogle, zbog čega smatraju da u ovome trenutku ne treba uvoditi epidemiološke mjere. Capak je rekao da brojke zaraženih covidom rastu u čitavom svijetu te da je prošlo već mjesec dana od pojave BA.4 i BA.5 - podvarijanti omikrona koje su još zaraznije od samog omikrona. “Srećom, nisu maligne, izazivaju relativno blagu bolest, nema puno hospitalizacija, nema puno ljudi na respiratoru. To se proširilo, naravno, i kod nas“, rekao je. Iako je bolest uglavnom blaga, pozvao je

na oprez. “Treba se cijepiti, treba se držati onih klasičnih epidemioloških mjera. Tamo gdje je gužva, bilo bi dobro da ljudi nose maske, iako je ova bolest jako zarazna pa se niti maske nisu pokazale dovoljno učinkovitima. Zbog toga smatramo da u ovome trenutku ne trebamo uvoditi epidemiološke mjere. Ljeto je, više boravimo na otvorenom prostoru”, rekao je Capak. Rekao je i da je u ovom trenutku vrlo teško reći što će se dalje događati s cijepljenjem, dodajući da će Europska agencija za lijekove za nekoliko dana vjerojatno registrirati Pfizerovo cjepivo koje sadržava varijantu omikron.

Raste broj zaraženih, ali neće se uvoditi epidemiološke mjere Podvarijante omikronika BA.4 i BA.5 su već u Hrvatskoj, izazivaju relativno blagu bolest, brzo se šire i ni maske puno ne pomažu

orona je hrvatskim građanima, kako se čini, dala tek mali odmor, sad je jasno da Lijepu našu ni tijekom ljeta neće pustiti na miru. Na dan 11. lipnja bilo je manje od dvije tisuće zaraženih, sad ih je skoro četiri puta više. Cjepiva ne štite od zaražavanja, ali zato ipak daju zaštitu od težih simptoma. Prema podacima Nacionalnog stožera, u ponedjeljak je bilo 7236 ukupno zaraženih, među njima je 413 pacijenata na bolničkom liječenju, a od toga 13 na respiratoru. U ponedjeljak je u odnosu na zadnja 24 sata umrlo 11 osoba. Zaključno s nedjeljom cijepljeno je 59,55 posto ukupnog stanovništva, odnosno 70,83 posto odraslog stanovništva. Skoro nitko se više ne cijepi. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rekao je u ponedjeljak da su varijante korona virusa BA.4 i BA.5 u ovom tre-

Krunoslav Capak

U međuvremenu je Kanada odlučila isporučiti turbinu koja je nužna za funkcioniranje plinovoda Sjeverni tok 1, čiji remont počinje ovih dana, pa preko njega neće pritjecati plin iz Rusije bar do 21. srpnja. Njemačka se boji da ni nakon tog datuma neće biti isporuka iz Rusije. “Hrvatska je u relativno boljem položaju od većine članica EU po tom pitanju jer ipak još uvijek imamo nešto vlastitih izvora. Iako se nismo dovoljno pobrinuli oko njih zadnjih nekoliko godina i premalo se ulagalo u domaće plinske kapacitete, ipak će sama činjenica da je naglo narasla potreba za plinom, a i cijena, dovesti do toga da se

trebe Hrvatske za uvozom, ali kapaciteti su već zakupljeni do 2027. EU će definitivno morati svoje potrebe za plinom pokrivati iz više izvora, a u tome će pomorski prijevoz LNG tankerima imati ključnu ulogu. Hrvatska širenjem LNG terminala u Omišlju (čiji će se kapacitet više nego udvostručiti) i izgradnjom jadranskojonskog plinovoda, koji je već u strateškim dokumentima EU, može postati energetsko čvorište EU. Ali za ovu sezonu je sudbina zapečaćena i bit će velikih problema u slučaju potpunog prekida opskrbe iz Rusije. Rast će cijena, a možda bude i nestašica, zaključuje Štern. (T.G.)

Euro i dolar su skoro izjednačeni

rvi put u 20 godina tečaj između eura i američkog dolara gotovo je isti. Euro se u ponedjeljak ujutro kretao oko 1.007 dolara, što je pad od gotovo 15% od početka godine. Razlozi? Strahovi potaknuti visokom inflacijom i neizvjesnošću opskrbe energijom uzrokovanom ruskom invazijom na Ukrajinu, piše CNN Business. Energetska kriza dolazi usporedo s gospodarskim usporavanjem, što dovodi u pitanje može li Europska središnja banka adekvatno pooštriti politiku kako bi smanjila inflaciju. ECB je najavio da će ovog mjeseca povisiti kamatne stope prvi put od 2011., budući da stopa inflacije u eurozoni iznosi 8.6 posto. Niz agresivnih povećanja kamatnih stopa od strane središnjih banaka, uključujući Fed, zajedno s usporavanjem gospodarskog rasta nastavit će pritisak na euro dok će ulagače usmjeravati prema američkom dolaru kao sigurnom utočištu, kažu analitičari. “Situacija bi mogla postati još ekstremnija ako Europa i SAD uđu u recesiju”, upozorio je analitičar George Saravelos. “To je dobra vijest za Amerikance koji planiraju posjetiti Europu ovog ljeta, ali bi mogla biti loša vijest za globalnu ekonomsku stabilnost”, dodao je.

Registracija birača za opće izbore u BiH koji će se održati 2. listopada

Registraciju birača izvan Bosne i Hercegovine mogu ostvariti birači koji imaju važeći osobni dokument iz BiH i osobnu RH, te drugih zemalja gdje je vidljiva adresa prebivališta, sve skenirati ili snimiti mobitelom kako bi navedeni dokumenti mogli priložiti/ prikazati prilikom registracije. Također za osobe koje su rodom iz BiH, a nalazile se na popisu 1991. ili su izbjegle osobe mogu putem PRP obrasca izvršiti prijavu uz oznaku koja se traži na obrascu, te zatražiti preko svojih Općina/Gradova uvjerenje o državljanstvu iz BiH i priložiti važeći osobni dokument iz RH ili potvrdu kao dokaz adrese i prebivališta gdje se nalazi izvan BiH. Prijavu mogu izvršiti putem linka https://eizbori.izbori.ba), sa svojih osobnih e-mail adresa ili preko kontakata hrvatskih zajednica iz BiH koje djeluju na njihovu prostoru u RH ili inozemstvu. Kao i putem faxa na brojeve +387 33/251-333 i +387/33 251-334. Ako osobe imaju poteškoće u registraciji neka se jave na hnsabor@gmail.com ili hdopisno22@gmail.com. Centralna izborna komisija https://eizbori.izbori.ba

MEMOARI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

DIJASPORA.HR NASTAVAK IZ KNJIGE HRVATSKOG DOMOLJUBA ZVONKA BUŠIĆA (1946.-2013.)

Moj život u Americi uoči odluke o otmici zrakoplova S nostalgijom se sjećam tih dana, opuštene atmosfere mladenačkog druženja, otkrivanja jednog drukčijeg svijeta, bez Udbe, paranoje i tipično hrvatskih emigrantskih briga Piše: Zvonko BUŠIĆ

onačno mi valja ispričati i priču o samoj otmici. U životu većine ljudi, čini mi se, postoji nešto kao prijelomni događaj, nešto oko čega se u koncentričnim krugovima vrte svi njegovi dotadašnji i budući postupci, pokušaji, djela i nedjela, misli, nade, snovi, uzleti i klonuća. Čovjek bi se možda poželio ponekad i oteti utjecaju tog središta vrtnje, živjeti neki sasvim drugi život, ali kad se jednom taj sustav vrtnje, nalik Sunčevu sustavu, uspostavi, izlijetanja iz orbite nema. To je ono što nazivamo sudbinom, čovjek joj se možda može i oteti, ali isplati li se proživjeti život izbjegavajući vlastitu sudbinu, ne biti dostojan vlastite sudbine? Mislim da ne. Usputno sam se i u prethodnim poglavljima doticao otmice, no u ovom poglavlju pokušat ću podrobno raščlaniti taj događaj, kao i sve ono što mu je neposredno prethodilo. Svjestan sam, naravno, da je moje viđenje samo moje i da, bez obzira na činjenicu da sam ja osobno ključni protagonist toga događaja, ne mogu polagati pravo na konačnu i jedinu istinu o tom slučaju. Konačno sve što napišemo postaje neka vrsta književnosti, priče, te je stoga i nužno subjektivno viđenje stvarnosti. Viđenje koje osim subjektivnosti boluje i od naknadnog sređivanja kaotičnoga poretka stvarnog svijeta, svijeta događaja, u razložan i u skladu s nekakvom logikom sređen tekst. No, krenimo nekim redom. U Ameriku sam prvi put došao 1969. godine. Najzaslužniji za moj odlazak tamo bio je već spominjani Milan Bušić. Namjera nam je bila pojačati političku aktivnost među tamošnjim hrvatskim emigrantima i skupiti određena sredstva za eventualne akcije. Osim toga i moja veza s Julie prirodno me upućivala na odlazak u Ameriku. Te prvotne aktivnosti svodile su se uglavnom na vatrene govore na okupljalištima hrvatskih emigranata i djelatnost u emigrantskim organizacijama. Uvijek sam nastojao povezivati različite organizacije među Hrvatima

Zvonko Bušić u svojoj ćeliji 1980. godine u svijetu ne vezujući se ni uz jednu od njih previše. Tako sam, primjerice, u Vancouveru 1973. godine održao svojevrsno predavanje o uzrocima i posljedicama pada Hrvatskog proljeća. Bio je to više domoljubni govor negoli prava analiza povijesnoga događaja. Veći dio vremena u Americi provodio sam u Oregonu, budući da je Julie bila Oregonka i tu joj je živjela obitelj. Ljeto 1973. proveli smo u Gearhartu, priobalnom, turističkom mjestu, stotinjak kilometara udaljenom od Portlanda. Julie je radila u restoranu, družili smo se isključivo s njezinim društvom s obzirom da u Gearhartu nije bilo Hrvata. S nostalgijom se sjećam tih dana, opuštene atmosfere mladenačkog druženja, otkrivanja jednog drukčijeg svijeta, bez Udbe, paranoje i tipično hrvatskih emigrantskih briga. Ta četiri mjeseca pomalo sam se bio udaljio od one revolucionarne grozničavosti koja me pratila još od bečkih dana. Kupao sam se, pecao, odlazio s Julie i njezinim društvom u restorane, na zabave. Jednoga jutra probudilo me kucanje na prozoru, bila je to Juliennina najbolja prijateljica. Julie je već bila otišla na posao, a ja sam još bio u krevetu. Kada sam otvorio prozor, nenadana mi gošća reče da me traži neki tip iz Washingtona. Čovjek je došao u restoran u kojem je Julie radila i pitao za mene, pa je Julie nju poslala da me probudi jer je ovaj najavio da će me posjetiti kod kuće. Ispostavilo se da čovjek radi za obavještajnu službu Secret Service, a želio je razgovarati sa mnom zbog Brežnjevljeva dolaska u Kaliforniju. Bio je ljubazan, upoznao me s činjenicom da prate moje kretanje, budući

da sam na njihovom popisu potencijalno opasnih osoba, te da me moraju provjeriti, naročito s obzirom na činjenicu da sam i sâm nedavno bio u Kaliforniji. Nakon godinu-dvije umro je netko iz šire Julieine obitelji, na pogrebu je njezina majka u razgovoru s jednim bliskim rođakom na njegovo pitanje o Julie rekla da se Julie nedavno udala. „Za Zvonku Bušića“, ispali ovaj kao iz puške. Otkrilo se da je upravo on bio taj čovjek iz Washingtona koji me posjetio u Gearhartu. I na neki način pomutio mir i opuštenost tih ljetnih dana uz malom mjestu uz obalu oceana, podsjetio me da nema opuštanja i bijega sudbini. Julie i on se međusobno nisu prepoznali jer se godinama nisu viđali. Kasnije je doznala da je radio čak i za CIA-u, u jedinici u Bijeloj kući, a ne za Secret Service. Nakon ljeta odselili smo u Portland. Julie je odlučila diplomirati jer joj je ostalo nekoliko ispita, a ja sam radio kao konobar. Često sam s njom dolazio na Portland State University, gdje sam upoznao profesora Langhammera, šefa katedre povijesti, s kojim sam se sprijateljio. Često smo raspravljali

o svjetskoj povijesti i aktualnim procesima u svijetu, a jednom prigodom zamolio me da održim predavanje na njihovom fakultetu o Hrvatskom proljeću. Kako tada još nisam dovoljno dobro znao engleski, predavanje sam držao na njemačkom, a Julie je simultano prevodila. Predavanje je, čini mi se, studentima bilo zanimljivo, a neki su postavljali i pitanja. Međutim, bilo je očito da o Hrvatskoj ne znaju osnovne stvari, i tako sam tko zna koji put osjetio kako smo zakinuti zbog nedostatka pravih informacija o našoj zemlji, ali i potpunoj nebrigi svijeta prema malim narodima. Te 1973. kladio sam se s profesorom Langhammerom da će se dvije Njemačke ujediniti za najviše dvadesetak godina, a on je tvrdio da se to neće dogoditi u idućih sto godina. Bio sam u pravu, ne stoga što bih bio bolji poznavatelj i prognozer povijesnih procesa, nego iz razloga što sam bio životno zainteresiran za takav razvoj situacije. Njemačko ujedinjenje značilo je pad Istočnoga bloka, a takvo što omogućilo bi pad komunizma u Jugoslaviji. Dakako, pad komunizma značio bi pak da se i Hrvatskoj pruža prilika da se istr-

Zvonko i Julie u mladost

gne iz „bratskoga“ zagrljaja. U Portlandu je postojala hrvatska zajednica pa sam se ponovno aktivirao na političkom planu. S druge strane svakodnevni život nosio je svoje, osjećao sam kako ću uskoro morati odlučiti što uopće želim od života i kako dalje živjeti. Julie je zatrudnjela i po prvi put nakon bijega iz Hrvatske ozbiljno sam razmišljao o tome da se konačno skrasim i započnem živjeti mirnim, obiteljskim životom. Bila je to istodobno i odbojna i zavodljiva pomisao, premda sam negdje u dubini duše osjećao da je moj put već zacrtan. Nakon što je Julie imala spontani pobačaj, dvojbe su nestale. Prepoznao sam to kao Božji znak. Idem dalje, nastavljam nesigurnim i nepredvidljivim putem hrvatskoga borca za slobodu. Kontaktirao sam Marijana Gabelicu, koji je tada bio u New Yorku, i opet se intenzivnije angažirao u emigrantskom političkom životu. Uskoro sam, točnije početkom 1974., otišao u New York i obnovio stare veze. Gabelica je bio moj vjenčani kum. Julie i ja crkveno smo se vjenčali u New Yorku 1976. godine, a vjenčao nas je fra Rafael Romić. Tada sam upoznao i kardinala Franju Kuharića koji je blagoslovio naš brak. Nakon toga sam ga još sreo i nakratko s njim razgovarao u lipnju 1976. na Bodenskom jezeru, gdje sam bio s Brunom. Kada sam se već, usput rečeno, odlučio na akciju i s Brunom utanačio sve detalje oko Proglasa. U New Yorku mi je posao našao Milan Vojvodić, nadzornik za održavanje jednog kompleksa zgrada u kojima su živjeli imućniji Njujorčani. Zaposlio me kao vozača lifta, posao koji mi je, kako ispada, najviše odgovarao. Na takvom sam poslu imao dosta slobodnog vremena pa sam mogao nesmetano čitati, proučavati literaturu i kovati planove za buduće aktivnosti. Vojvodić je bio osebujan, zanimljiv čovjek, rodom iz Kutjeva. Kao 16-godišnjak 1945. godine dospio je pred komunistički sud jer je nosio hranu „križarima“. Sudac ga je strogo pitao: – Zašto si nosio hranu razbojnicima!? – Časni suče, razbojnici su ovi drugi, ovi koji su me uhvatili, a ne oni tamo u šumi, oni kojima sam nosio hranu, ono su pravi, čestiti ljudi! – odgovorio mu je Milan, i zaradio doživotnu robiju. Međutim, uspio je pobjeći iz zatvora i pješice se probiti do Austrije. Prelazeći Alpe, poderao

je ionako stare cipele pa se slobode dočepao izranjenih nogu, što mu je ostalo u sjećanju za cijeli život. Otada je postao, na neki način, opsjednut starim cipelama. Milan je bio čovjek koji nikada nije lagao, uvijek je govorio ono što mu je na srcu. Kada su ga novinari New York Timesa nakon otmice pitali o meni, s obzirom da mi je bio poslodavac, on je, umjesto da kaže nešto neodređeno, budući da su mu njegovi poslodavci mogli predbaciti kako mu se moglo dogoditi da zaposli terorista, prostodušno rekao: – Nije Zvonko nikakav terorist, on je najbolji čovjek kojega sam u životu sreo! Njegova je omiljena uzrečica bila „Nema Hrvatske bez starih cipela!“. Teško je bilo dokučiti što mu to točno znači jer Vojvodić svoju uzrečicu nije objašnjavao, smatrao ju je samorazumljivom. Dobro ga upoznavši, zaključio sam da je uzrokom te uzrečice bila njegova trauma tijekom bijega iz komunističkog zatvora, koja je prerasla u svojevrsnu opsesiju starim cipelama, no njome je, držim, htio izraziti i svoje neslaganje s tadašnjim načinom djelovanja političke emigracije, to jest uvjerenje da hrvatskoj borbi treba pristupiti na nov, potpuno drukčiji način. Sintagma „stare cipele“ svojom je apsurdnošću u kontekstu spomenute uzrečice trebala prodrmati slušatelja, šokirati ga kako bi hrvatsko pitanje sagledao u novom svjetlu. Vojvodić je po prirodi bio fantast, imao je nekakvu svoju organizaciju pod nazivom Hrvatska revolucionarna mladež, koja je postojala više u njegovoj glavi nego u stvarnosti. No ako i nije uspijevao artikulirati odgovarajući novi način i organizaciju borbe za hrvatsku stvar, bio je i te kako svjestan da je nov pristup hrvatskoj borbi za neovisnost neophodan. E taj novi, nazovimo ga „Vojvodićev pristup“, vrzmao se i po mojoj glavi. Nakon bijega iz Jugoslavije Milan je našao namještenje kao vrtlar u američkome veleposlanstvu u Beču. To mu je pomoglo da uspije ishoditi dopuštenje za odlazak u Ameriku. U Americi se oženio Kubankom, udovicom, majkom šestero djece, koja je kao i on pobjegla od komunizma. Tako je to dvoje ranjenih ljudi, bjegunaca od ideološkog zla, našlo nešto nalik ako ne sreći, ono barem miru u američkom velegradu. Vojvodićeva opsesija starim cipelama očitovala se brojnim prijedlozima za akcijsko djelovanje.

ISKORACI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

POVEZIVANJE VIŠE NEĆE TREBATI OSOBNE, PUTOVNICE I NEMA ČEKANJA NA PRIJELAZIMA

Otvara se Pelješki most koji Hrvati čekaju 300 godina!

Velik je to dan budući da njegovim puštanjem u promet Hrvatska povezuje svoj teritorij u jedinstvenu cestovnu prometnu cjelinu, rekao je ministar Butković

elješki most, najveći i najskuplji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, zajedno s većim dijelom pristupnih cesta, uskoro će biti otvoren za promet. “Pelješki most, s dijelom pristupnih cesta, odnosno s 25 kilometara pristupnih cesta, bit će otvoren za promet 26. srpnja. Ostatak obilaznih cesta, u duljini od sedam kilometara, koji čini obilaznicu Stona od Prapratnog do Doli, bit će pušten u promet do kraja ove godine. Otvaranje mosta Pelješac velik je dan, budući da njegovim puštanjem u promet Hrvatska povezuje svoj teritorij u jedinstvenu cestovnu prometnu cjelinu, nakon tristo godina. Izgradili smo most koji je zaista impresivan, dug skoro dva i pol kilometra, a najbitnije od svega je to što će ljudi koji žive na krajnjem jugu, a

Ministar Oleg Butković

Otvorenje prekrasnog Pelješkog mosta planirano je za 26. srpnja koji su do sad bili u svojevrsnoj izolaciji, moći putovati prema bilo kojem odredištu u Hrvatskoj, bez potrebe da prelaze državnu granicu. Važno je to i za sve nas ostale, svatko tko je, primjerice, s obitelji putovao na dubrovačko područje, morao je prije toga izraditi osobne iskaznice ili putovnice za

Neznatno povećanje cijena

Upitan je i zna li se konačna cijena radova na mostu, ali i na pristupnim cestama, budući da se spominjalo kako bi sve na kraju moglo ispas� i do 150 milijuna kuna skuplje. “Kod samog mosta povećanje cijene će bi� neznatno, jer je sav čelik i ostali mate-

Hrvatska će dobiti 6,8 milijardi eura iz nove �inancijske omotnice

je 5,031 milijardu eura. Iz njega će, primjerice, kroz 1,157 milijardi eura dostupnih poduzetnicima potporu u području istraživanja i razvoja, jačanja konkurentnosti, digitalizacije i razvoja vještina zaposlenika

primiti čak 15.000 poduzeća. Poboljšat će se energetska učinkovitost oko 1700 stambenih objekata, sagradit će se više od 980 km kanalizacije, planirana je kupnja 40 željezničkih vozila za javni prijevoz, a znatna ulaganja odnose se na odgojno-obrazovnu infrastrukturu, što među ostalim uključuje 150 moderniziranih vrtića i 1660 novih kreveta u studentskim domovima. Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. vrijedan je 1,514 milijardi eura. “Europska komisija izradit će i centralno mjesto na kojem će javnost i potencijalni korisnici moći pratiti što se točno planiralo, koliko se čega sagradilo”, poručila je ministrica Nataša Tramišak.

početka velike �inancijske krize. Pritom je rast u čak 17 zemalja premašio 10 posto. Više je razloga tom trendu, a prema mišljenju Vedrana Šošića, glavnog ekonomista HNB-a, osobito su mu pridonijeli “povećani troškovi gradnje, koji su doveli do puno većeg rasta cijena novogradnje, zatim još uvijek vrlo povoljni uvjeti �inanciranja te ubrzavanje in�lacije koje je poguralo i rast plaća”.

Najveće poskupljenje stanova i kuća, prema podacima Eurostata, imaju zemlje koje se trenutačno bore s većom in�lacijom, pa i rastom kamatnih stopa. U Češkoj, primjerice, u prva tri mjeseca porasle su čak 24 posto, u Estoniji 21 posto, a u Mađarskoj 20,6 posto. S druge strane, najsporiji rast bilježe Cipar, 1,1 posto, Finska 4,3 posto, te Italija, 4,6 posto.

Novci EU će se moći koristiti već od rujna, a mogu se koristiti za vrtiće, studentske domove, novu kanalizacijsku mrežu…

rvatska je ispunila uvjete za korištenje 6,8 milijardi eura iz nove �inancijske omotnice, priopćili su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Europskoj komisiji su u petak poslani Operativni programi Konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program, čime su se stekli uvjeti za korištenje tih sredstava već od rujna. Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. vrijedan

Ministrica Nataša Tramišak

Podivljale cijene nekretnina u Hrvatskoj

brzani rast cijena nekretnina dosegao je rekordnu razinu u prvom tromjesečju ove godine: u Hrvatskoj su 13,5 posto skuplje nego u istom razdoblju lani, a u dva prethodna kvartala cijene su rasle po stopi od oko devet posto. Prema najnovijim podacima Eurostata, rast cijena stanova i kuća ubrzan je u cijeloj EU, na 10,5 posto, najviše od posljednjeg tromjesečja 2006. godine, uoči

rijal nabavljen prije sadašnjih poremećaja na tržištu, uzrokovanih prvo pandemijom, a sada i ratom u Ukrajini. Kod pristupnih cesta će bi� određenih razlika, ali u ovom trenutku ne znam koliko će točno iznosi�”, kazao je ministar Butković.

djecu”, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Dodaje kako je značaj mosta ogroman, ne samo u emocionalnom dijelu, zbog spajanja hrvatskog teritorija, nego i za turizam te za gospodarstvo u cjelini. “Mi smo, da tako kažem, privilegirana generacija, koja je ostvarila taj dugo iščekivani projekt. Puno je ljudi zaslužno za to ostvarenje, još više njih je generacijama razmišljalo o takvom mostu. Kao vladu Republike Hrvatske, nas je dopala ta čast da u svom mandatu izgradimo i otvorimo most”, navodi Butković. Ministar napominje kako će Pelješki most značiti apsolutno puno i za stanovnike Neuma. “Kao i u smislu sigurnosti prometa. Kroz Neum prolazi ogroman broj vozila, stvaraju se velike gužve, što i Neumu onemogućava da se dalje razvija. Znamo što znači kada veliki tranzitni promet prolazi kroz neko mjesto, to se događa i nama, po čitavoj Jadranskoj magistrali, tako da mislim da će i oni biti zadovoljni. Bilo je određenih poteš-

koća, treba i to reći, bilo je puno izazova, otvaranja radova pa odustajanja od projekta, a bilo je i situacija kad su neke političke opcije iz Bosne i Hercegovine tražile da obustavimo gradnju mosta, jer se navodno ugrožava pravo BiH na neškodljiv prolaz brodova prema njihovom teritorijalnom moru. U tim ključnim trenucima za realizaciju projekta, u vrlo ozbiljnoj situaciji, u kojoj je i Europska komisija mogla reći da ne želi su�inancirati izgradnju mosta, dok se ne riješe pitanja granice s BiH, premijer Andrej Plenković je argumentiranim stavom čvrsto stao iza projekta, europsko �inanciranje je nastavljeno i izgradili smo most”, rekao je Butković. Ministar uvjerava da se i radovi na pristupnim cestama privode kraju. “Tehnički pregled bi trebao početi 13. srpnja, za dionicu do Prapratnog. S ovim dijelom pristupnih cesta koji je gotovo dovršen, spojit ćemo se na postojeću cestu preko Pelješca, a radovi idu dobro i na stonskoj obilaznici, tako da očekujem kako će i ona biti otvorena do kraja ove godine”, kazao je.

Od 5. rujna cijene obvezno i u eurima

Dvojno iskazivanje cijena treba biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko

d 5. rujna, kada bi trebalo početi obvezno dvojno iskazivanje cijena, kupci će i pri kupnji u web trgovinama moći vidjeti cijene u kunama i eurima, i to kod svakog proizvoda, na stranicama kategorija, košarici i na konačnom računu. Dvojne cijene kod online kupovina moraju biti iskazane i na stranicama korisničkog računa, checkoutu

i dokumentima potvrde narudžbe. Dvojno iskazivanje cijena treba biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko, a prilikom preračunavanja trgovci su obvezni koristiti puni iznos �iksnog tečaja konverzije koji također mora biti istaknut na vidljivom mjestu na webu kako bi kupci mogli pratiti ispravno preračunavanje cijena. Pri iskazivanju prodajnih cijena roba i usluga preporuka trgovcima je da koriste oznaku EUR ili znak € i to iza iznosa cijene proizvoda.

PANORAMA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

ZABAVA NAKON DVIJE GODINE OPET ODRŽAN FESTIVAL ELEKTRONIČKE GLAZBE

Hrvatska je skuplja od Španjolske. Jako je skupo ovdje. I u usporedbi s Parizom, pa čak i u usporedbi s Ibizom, rekli su posjetitelji Ultre

ltra Europe, jedan od najvećih festivala elektroničke glazbe, koji se 8., 9., i 10. srpnja održao u Parku mladeži u Splitu, doveo je čak 160 tisuća mladih partijanera iz oko 140 zemalja svijeta. Bile su brojne skupine čak i iz Australije. Festival se održao nakon dvije godine stanke zbog pandemije, a umjesto na Poljudu sve se događalo u Parku mladeži, na stadionu Nogometnog kluba Split. Grad je bio prepun, mnogi su napuštali svoje stanove kako bi ih iznajmili gostima. Istina, nakon ludih noći, po Rivi i u središtu grada na tisuće mladih je spavalo, pilo se, pjevalo, tulumarilo, posla je imala i policija s privođenjem onih koji nisu ni skrivali opijate. Mnogim se to nije svidjelo, ali… Joe Bašić, organizator festivala, kaže da je festival pun pogodak. „Ovo je najveći festival do sada sa četiri stagea, bio je i do sada najveći vatromet, najbogatija produkcija, svi koji su došli imat će lijepa sjećanja“, rekao je Bašić. „Naši korisnici dolaze u prosjeku na sedam dana, došli su već ranije pa poremećaj u zračnom prometu nije stvorio probleme“, rekao je Alek El-Kazal, suorganizator festivala. Bašić dodaje kako je �inancijski efekt kojeg Ultra polučuje za splitski turizam ogroman. „2018. je Vlada RH proglasila Ultru strateškim

Samo pogledajte ove planine, jednostavno predivno. Izlasci i zalasci sunca, nevjerojatno je biti ovdje, rekao je jedan partijaner, dok je drugi dodao „more, plaža, ljudi, piće, hrana“

to, završilo je i osmo izdanje festivala Ultra Europe. Nakon dvije godine pauze zbog pandemije deseci tisuća ljudi iz raznih dijelova svijeta sjatili su se u Split kako bi uživali u tri dana glazbe i druženja. Nekima je ovo bio prvi posjet, neki dolaze već godinama, a pojedini mediji su odlučili doznati koji su njihovi dojmovi o Hrvatskoj, što im se sviđa, a što ne te planiraju li se vraćati i u budućnosti. Mnogi su kao najbolje stvari u Hrvatskoj nabrajali isto - djevojke, hrana, more, krajolik. “Uvijek je prekrasno vrijeme, hrana je odlična, mor-

Oko 160 tisuća partijanera iz cijelog svijeta stiglo na Ultra Europe, mnogi i iz Australije Zabave se održavaju skoro cijelu noć na više pozornica

Skupina mladih iz Australije oduševljena je Splitom

Nakon tuluma, godi i spavanje na klupi

U Hrvatskoj im je najbolje more, hrana, djevojke, a ne sviđa im se što nitko ne koristi žmigavce Policija privela 213 osoba uglavnom zbog droge

Splitska je policija �jekom tri dana održavanja Ultra Europe fes�vala na Parku mladeži privela 213 osoba, oduzela drogu, napla�la pola milijuna kazni, te uhi�la dvojicu Talijana koji su krali zlatne lančiće, mobitele i druge sitne stvari, doznaje se u policiji u ponedjeljak. “Privedeno je ukupno 213 osoba – stranih 160 i 53 hrvatska državljana, većinom zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. Tijekom trajanja fes�vala osam osoba je kriminalis�čki obrađeno zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

Policijski službenici pronašli su i oduzeli ukupno 504 komada ecstasyja, 524 grama marihuane, 35 ampula i 29 grama MDMA, 198 grama kokaina, 161 grama hašiša i 30 grama speeda i 15 grama ketamina. Naplaćene su kazne u ukupnom iznosu od oko pola milijuna kuna“, izvijes�la je policijska glasnogovornica Antonela Lolić. Tijekom ova tri dana nije zabilježeno ni jedno narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, ni� ozljeđivanje osobe koja bi bila posljedica kaznenog djela te nisu eviden�rana oštećenja imovine, izvijes�li su iz policije.

ski plodovi... I naravno, ima mnogo prekrasnih žena”, rekao je jedan partijaner. “Sviđa mi se priroda, baš je prekrasno ovdje. Jučer je ovdje bilo nevjerojatno i svi su baš dragi”, “Samo pogledajte ove planine, jednostavno predivno. Izlasci i

zalasci sunca, nevjerojatno je biti ovdje”, “Najbolje stvari u vezi s Hrvatskom su ljudi koji su jako ljubazni, vrijeme je prekrasno, more je toplo”, “Nisam još pojeo loše jelo”, “More, plaža, ljudi, piće, hrana”, govorili su partijaneri. “Volim rakiju, dobra je,

LJE, ŠTO IM JE NAJBO A ŠTO NAJGORE Stranci nisu krili svoje pozi�vne dojmove o Hrvatskoj

projektom, a podržava nas i Hrvatska turistička zajednica. Ultra je projekt koji je Splitu pomogao da postane svjetska destinacija“, drži Bašić. Nakon Splita od 11. do 14. srpnja zaljubljenici elektronske glazbe nastavit će zabavu na Braču, Hvaru i Visu. Oni koji su došli u Split puni su hvale za festival, hranu, more, i uopće Hrvatsku. Novinari su ih pitali i za cijene. “Hrvatska se do sad nije pokazala kao skupa zemlja, može se uživati. Dobre su lokacije, dobri su ljudi, hrana, sve je dobro”, rekao je jedan od partijanera. No ne misle svi tako. Španjolci kažu kako su ih cijene u Hrvatskoj prilično iznenadile. “Mislili smo da će biti jeftinije nego što jest. Hrvatska je čak skuplja od Španjolske pa nas je to iznenadilo, ali to je u redu, znate, sretni smo”, ispričala su dva Španjolca. S njima se složio i jedan Parižanin. “Jako je skupo ovdje. I u usporedbi s Parizom, pa čak i u usporedbi s Ibizom”, rekao je, no posjetitelji Ultre slažu se kako je vrijedno posjetiti Hrvatsku. “Ako kao turist želite uživati u svemu što Hrvatska i Split imaju za ponuditi, onda su cijene pristojne”, “Zaista je skupo, ali vrijedi”, “Jeftinije je nego u Škotskoj pa se ne žalim”, ispričali su nam neki od stranaca. Slažu se kako su prije nekoliko godina cijene u Hrvatskoj bile puno manje nego danas. “Ako štediš, onda ćeš moći doći u Hrvatsku”, zaključuju.

pivo je isto dobro, ali u većini trgovina alkohol se ne drži u frižideru. To mi ide na živce, ne sviđa mi se to”, jedna je od zamjerki. No bilo je i onih koji su rekli da se u Hrvatskoj osjećaju sigurno, a jedan muškarac sjetio se i najboljeg hrvatskog nogometaša Luke Modrića. Kod pitanja koje su najgore stvari u Hrvatskoj odgovori su bili razni. Neki su kritizirali vozače u Splitu. “Vozači ne znaju voziti. U Splitu vjerojatno vozači. Svaki put kad dođemo ovdje, ne znamo kako voziti automobil. K vragu, nitko ne koristi žmigavce, ni išta”, rekla je jedna skupina mladih ljudi. Kod loših stvari u Hrvatskoj spominjali su se i džepari te to što se u nekim trgovinama ne može plaćati karticama, nego isključivo gotovinom. “To zna biti neugodno”, zaključuje partijaner.

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

STIPENDIJE U ORGANIZACIJI HRVATSKE MATICE ISELJENIKA

Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla te svima onima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik

rvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu započelo je 27. lipnja 2022. svoju već tradicionalnu Sveučilišnu školu hrvatskog jezika i kulture, koja se održava do 22. srpnja u Zagrebu. Službeno otvorenje bit će u na Rektoratu Sveučilišta u

Hrvatski jezik i kulturu učit će mladi iz Čilea, SAD-a, Hong Konga, Australije…

Zagrebu. Tom prigodom studente će pozdraviti: prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu; Mijo Marić, prof., ravnatelj Hrvatske matice iseljenika i prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, voditeljica Škole. U radu Sveučilišne škole ove godine sudjeluje 29-ero polaznika iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Italije, Engleske, Škotske, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije, Južnoafričke Republike, Čilea, Španjolske i Hong Konga. Kao i prethodnih godina, školu će polaziti i stipendisti s partnerskih sveučilišta: Sveučilišta u Grazu i Sveučilišta u Klagenfurtu (Austrija), Sveučilišta u Padovi i Sveučilišta u Trstu (Italija), Sveučilišta u Glasgowu i Sveučilišta u Edinburghu (Škotska) te Sveučilišta u Pečuhu i Instituta Filip Kaušić (Mađarska). Jedna stipendija dodijeljena je Središnjem državnom

Upisi su izravno na fakultete, a sve informacije i poveznice su na internet stranici hrvatiizvanrh.gov.hr

u akademskoj godini 2022./2023. nekoliko hrvatskih visokih učilišta osigurava posebnu upisnu kvotu za pripadnike hrvatske nacionalne manjine u europskim državama i hrvatskoga iseljeništva u prekooceanskim zemljama. To su: Sveučilište u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Sjever u Varaždinu te Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru. Time se s uspjehom nastavlja jedan od vrlo značajnih projekata kojima se nastoji povezati mlade Hrvate

Izabrano novo vodstvo Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Predsjednik je Ivan Gugan iz Mađarske, a prekooceansko iseljeništvo predstavlja Zvonimir Aničić

N Okupljanje hrvatskih iseljenika u središtu Zagreba

Mladež iseljenih Hrvata na Krapnju Eco Heritage Task Force, volonterski ekološko-obnoviteljski program Hrvatske ma�ce iseljenika koji već trideset godina okuplja mladež hrvatskog podrijetla trebao bi se održa� ovog ljeta (od 24. 07. do 03. 08.) u Dalmaciji. Naš ovogodišnji domaćin je otok Krapanj. Polaznici programa sudjelovat će u eko akciji uređenje otoka i pristupa plaži za invalide, čišćenje višestoljetne šume i podmorja. Predviđeni su i radovi na suhozidima. Uz to, za sudionike će bi� organizirane raznovrsne radionice i dodatne ak�vnos�

kojim će bolje upozna� prirodnu i kulturnu baš�nu te ribolovnu tradiciju ovoga područja – radionica hrvatskog jezika i kulture, medijska radionica i izle� po Šibensko -kninskoj županiji. Više informacija o samom projektu i uvje�ma prijave možete dobi� putem emaila <nives.antoljak@ma�s.hr>. Prijave su u �jeku, a prijavnicu koju možete zatraži� od voditeljice. Uz prijavnicu, potrebna je i preporuka (učitelja, sveučilišnoga profesora, poslodavca, hrvatske zajednice, društva ili udruge čiji ste član ili članica).

uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je, zajedno s Hrvatskom maticom iseljenika, na temelju natječaja dodijelio stipendiju polaznici sa Sveučilišta Adolfo

Ibáñez (Čile). Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla te svima onima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hr-

vatski jezik. Jezična nastava sastoji se od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Znanje hrvatskog jezika dijeli se na tri razine: početnu, srednju i naprednu. Nastava će se održavati na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, na adresi Trg Republike Hrvatske 14. Osim jezične nastave, studentima je organiziran program kulture koji podrazumijeva akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, razgledavanje Zagreba, posjete muzejima, kazališnim predstavama i koncertima te studijske izlete. Svi polaznici koji polože završne ispite dobit će diplomu Sveučilišne škole koju potpisuju rektor i voditeljica Škole, svjedodžbu s upisanim ocjenama i potvrdu o ostvarenih 8 ECTS bodova za Hrvatski jezik i 1 ECTS bod za Hrvatsku kulturu.

Posebne upisne kvote za hrvatske iseljenike na fakultetima u domovini

Za upis je potrebna i Potvrda o pripadnos� hrvatskom narodu koju izdaje Ured za Hrvate izvan RH izvan Republike Hrvatske s domovinom i to njihovim osobnim dolaskom u Hrvatsku, boljim upoznavanjem hrvatske kulture, jezika i svakodnevnog života te stjecanje kvalitetnog obrazovanja. Kao i ranijih godina, za upis studijskih programa u

posebnoj upisnoj kvoti kandidati se prijavljuju izravno na fakultete. Napominjemo da fakulteti samostalno, prema prethodno objavljenim kriterijima, provode rangiranje kandidata te zadržavaju mogućnost provođenja razredbenog postupka.

Važno je napomenuti da kandidati ne trebaju pristupati Državnoj maturi u Republici Hrvatskoj, nego trebaju dostaviti dokaz o završenom četverogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju u državi u kojoj žive. Priznavanje inozemne srednjoškolske kvali�ikacije provodi Agencija za odgoj i obrazovanje (inozemne srednjoškolske kvali�ikacije o završenom srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima) ili Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (priznavanja inozemne srednjoškolske kvali�ikacije o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim programima).

a konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održanoj u četvrtak, 7. srpnja, izabrano je novo vodstvo. Predsjednik trećeg saziva Savjeta Vlade je Ivan Gugan, predstavnik hrvatske nacionalne manjine iz

Mađarske, dok su potpredsjednici ovog savjetodavnog tijela Vlade: Milijana Glamuzina predstavnica za Bosnu i Hercegovinu, Jasna Vojnić predstavnica za hrvatsku nacionalnu manjinu, Goran Strniša predstavnik za europsko iseljeništvo te Zvonimir Aničić predstavnik za prekooceansko iseljeništvo. Nakon završenog izbornog postupka, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas uputio je čestitke i riječi podrške novoizabranima.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

Poruke i pouke izbora u Splitu

Početak novog savezništva?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

akon što je na lokalnim izborima u Splitu Ivica Puljak, kandidat slabašne stranke Centar, do nogu potukao HDZ-ova kandidata Zorana Đogaša, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković napao je izbornog pobjednika i njegove suradnike, ali i, što je posebno zanimljivo, građane grada Splita. Ustvrdio je da glavna vodilja Puljkove kampanje bila je mržnja te da su za njega bili oni kojima očito ne smetaju antisemitizam, uvrede i dogovaranje seksa s maloljetnicama. Valja reći da ništa od onoga što je Plenković rekao nije u suprotnosti s činjenicama – kampanja je doista bila gruba, a golema većina građana grada Splita povjerenje je dala kandidatu čiji su najbliži suradnici iznosili antisemitske stavove, vrijeđali novinare i prijetili im te dogovarali seks s navodnom maloljetnicom (kasnije se ispostavili da su komunicirali s lažnim pro�ilom na jednoj društvenoj mreži, ali to ne mijenja suštinu stvari). Sve to je, blago rečeno, tužno za gledati, doista poražavajuće. I odmah nas navodi da se prisjetimo one dobro znane izreke da svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje. No, stvari možda ipak nisu tako jednostavne kakvima se na prvi pogled čine. Kad se podvlači crta pod prijevremene lokalne izbore u Splitu, možda bi ipak trebalo gledati malo širu sliku. Da je tako razmišljao Andrej Plenković, onda bi se, kad se odlučio iznijeti navedenu ocjenu izbornog kandidata i birača koji su mu dali glas, trebao malo zamisliti i nad svojom strankom i njenim splitskim ogrankom. Legitimno je pitati (se) kakvi su to ljudi koji su dali glas onima koji su iznosili antisemitske stavove, vrijeđali novinare i prijetili im te dogovarali seks s navodnom maloljetnicom. No, isto tako bi trebalo postaviti još jedno pitanje: kakvi su tom kandidatu i bili izborni protivnici, ako su se birači ipak za njega

Plenković je ustvrdio da su za Puljka bili oni kojima očito ne smetaju antisemitizam, uvrede i dogovaranje seksa s maloljetnicama. Je li se pitao zašto se to dogodilo?

odlučili? Nediplomatskim rječnikom rečeno – korumpirani i upitne sposobnosti. U Hrvatskoj je već postalo pravilo da ministri kad napuste ministarsku fotelju završavaju u pritvoru, najčešće zbog korupcije i drugih oblika �inancijskih malverzacija. Dvoje od njih, najprije bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac, a nedavno i bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, u pritvoru su završili temeljem istrage koju je vodio Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj. A premijer Plenković, umjesto da se ogradi od njih i njihovih postupaka, do zadnjeg trena brani i podupire bivše i aktualne članove svoga kabineta koje se sumnjiči za kršenje zakona, a kada završe u pritvoru, onda nerijetko javno izražava ljutnju. U takvu vlast, i stranku čiji kadrovi vlast obnašaju, građani teško mogu imati povjerenja. Što se tiče lokalne razine, o kadrovskim resursima i snazi HDZ-a u Splitu najbolje govori činjenica da ta stranka nije bila u stanju u svojim redovima pronaći osobu koja bi se na izborima za gradonačelnika suprotstavila Puljku, nego su išli s nestranačkim kandidatom, liječnikom bez ikakvog političkog iskustva. Kad su nakon izbornog debakla novinari pitali Plenkovića zašto HDZ nije imao stranačkog kandidata, otvoreno je rekao da su pitali sve moguće potencijalne kandidate iz HDZ-a u Splitu, ali nitko se toga nije htio prihvatiti! Također su, rekao je dalje Plenković, proveli su ankete i za one kandidate koje nisu pitali, ali nitko nije prelazio 15 posto podrške birača! Treba li se onda uopće čuditi što su Splićani glasali kao su glasali?

Piše: Davor Ivanković

ijest da će Slovenija idućeg tjedna početi uklanjati žilet-žicu s granice s Hrvatskom dugu gotovo 200 kilometara učinit će mnogim Slovencima i Hrvatima život ljepšim. Nestat će one ružne i opasne nakupine žice postavljene između njihovih kuća, njiva, dvorišta, nestat će i onaj ružni osjećaj da žive u svojevrsnom konclogoru. A Hrvati i Slovenci tako će se riješiti i necivilizacijske odvratne granične linije, koja se inače postavlja između najvećih neprijatelja, a ne naroda između kojih stotinama godina nije postojala baš nikakva granica. Privid konclogora između dviju država stvoren je 2015. i kasnije, zbog tadašnje velike migrantske krize. Mnoge su europske države tada u panici i strahu od milijuna izbjeglica koji su nekontrolirano prodirali iz Azije prema bogatoj Europi postavili stotine kilometara prepreka. Ta je žica pogoršala ionako prilično napete odnose između Hrvatske i Slovenije. No žica je ionako predstavljala samo vrh sante koja se prije 30 godina stvorila između dviju susjednih država. U tim je godinama posijano mnogo “zle krvi”. Hrvatska i Slovenija bile su u bratskim odnosima 1991., kada su se zajedno odvojile od Jugoslavije, bile su zajedno i kada je počeo desetodnevni rat u Sloveniji. No kada je otpočeo opći napad na Hrvatsku od velikosrba i pobunjenika, Slovenija se počela brzo udaljavati od Hrvatske. Mala i netom nezavisna država počela se brinuti isključivo o sebi. Osjetile su to odmah tisuće ljudi u Međimurju i Zagorju, koji su do tada bili zaposleni u Sloveniji. Preko noći Hrvati su dobili otkaze. Kada je Hrvatskoj bilo najteže i kada joj je bila okupirana trećina državnog teritorija,

slovenski je parlament 1992. proglasio aneksiju cijelog Piranskog zaljeva. Ljubljanska banka prisvojila je kompletne devizne uštede stotina tisuća Hrvata koji su imali svoje devizne račune u toj, u vrijeme SFRJ vrlo cijenjenoj banci. Oružje koje je stizalo iz Slovenije, kao tada vrlo vrijedna ispomoć razoružanim Hrvatima, naplaćivano je nekoliko puta skuplje od stvarne cijene. Slovenska je vojska ostala i na Svetoj Geri, žumberačkom planinskom vrhu s kojega se onda, a i sada, nadzirao sav telekomunikacijski promet. Nuklearka u Krškom, koju su zajedno �inancirale Hrvatska i Slovenija, prestala je isporučivati struju Hrvatskoj. To sve, sigurno je, nisu bili prijateljski potezi i ostavili su traga u političkim odnosima. Trebalo je mnogo godina da bi se zakrpale te rane. A onda je došlo vrijeme da i Hrvatska uđe u EU i tu je opet Hrvatska doživjela najteži udarac od svog prvog susjeda koji je blokirao i pregovore i naš prijam u EU. Ta je blokada trajala godinama, što je Hrvatsku

Jesu li Hrvatska i Slovenija sazrele nakon 30-ak godina teških sporenja ili taj duh dobrosusjedstva raste na drugoj vrsti kvasca? Milijardama eura razmjene?

stajalo mnogo milijardi eura i razvoja. No, kako bi to rekli u �ilmu “Jurski park”, život uvijek nađe put. Koliko god da su odnosi dviju država i vlada bili loši ili izrazito loši, ta zla krv i mutež nisu nikad ostavili težeg traga na odnosu hrvatskih i slovenskih ljudi. Veze se nisu prekidale, a kako je vrijeme protjecalo, odnosi su se počeli sve više ispreplitati i prožimati i ti odlični međuljudski odnosi između dva naroda počeli su se ostvarivati i putem gospodarstva. Politički odnosi uplovili su prvo u mirnije pa zatim u gotovo potpuno mirne i skladne vode prije šest godina dolaskom Vlade Andreja Plenkovića, koji je zajednički jezik našao s nekolicinom slovenskih premijera, najviše s Janezom Janšom, ali gotovo trenutačno i s novim slovenskim premijerom Robertom Golobom. Ministrica Tanja Fajon prije nekoliko je dana u Zagrebu potvrdila savezništvo s Hrvatskom i nevezivanja spornih pitanja s mainstream interesima. Zašto je tomu tako? Jesu li i Hrvatska i Slovenija sazrele nakon 30-ak godina besplodnih i teških sporenja, podmetanja nogu i smiješnog, besciljnog kažnjavanja i jednih i drugih ribara ispisivanjem kazni koje nitko nikada neće platiti? Može biti, no vjerojatnije taj duh dobrosusjedstva i isprepletenosti interesa raste na drugoj vrsti kvasca. Ekonomiji. Podaci o robnoj razmjeni dviju zemalja već su fascinantni. U 2021. iznosila je 5,6 milijardi eura, a samo u prva četiri mjeseca ove godine već je na 2,5 milijarde eura. A Slovenija je lani postala najvažnije izvozno tržište Hrvatske. U Hrvatskoj ljetuje svaki drugi Slovenac, a čak 110 tisuća nekretnina u vlasništvu je Slovenaca. Energetska kriza te će veze još više betonirati, jer će Slovenija problem s plinom riješiti putem hrvatskih terminala i plinovoda, a vjerojatno će u drugi blok NEK krenuti opet u partnerstvu s Hrvatskom. Kada 1. siječnja RH uđe u Schengen, nestat će i granični prijelazi pa će granice biti vidljive samo na satovima zemljopisa. Mogao bi to biti, kako je to rečeno u jednom drugom �ilmu, “Casablanci”, početak jednog divnog prijateljstva. (Večernji list)

Zašto je otišao Boris Johnson? Piše: Višnja Starešina

edna iznuđena i u mnogočemu neobična ostavka nesumnjivo će utjecati na globalni politički krajolik. Riječ je, dakako, o ostavci britanskog premijera Borisa Johnsona na dužnost šefa Konzervativne stranke, koja podrazumijeva i njegov odlazak iz Downing Streeta 10. Nakon višemjesečnih medijsko-političkih pritisaka Johnsonova je drama kulminirala ovih dana, kada mu je ostavku podnijelo 59 članova njegova kabineta – ministara i njihovih pomoćnika – praktički mu ispraznivši vladu. A njegova Konzervativna stranka, koju je prije tri godine podigao iz rasula i odveo u rekordnu izbornu pobjedu, ujedinila se u zahtjevu da – šef mora otići. Jer, svojim ponašanjem šteti i državi i stranci. Da približimo o kakvom je “skandalu” riječ, pokušajmo ga prispodobiti našim političkim prilikama. Taj “glavni bič” u britanskom sustavu obavlja uglavnom ono što u nas radi šef zastupničkog kluba vladajuće

stranke: osigurava potporu vladinim prijedlozima u Parlamentu, “bičuje” zastupnike da dođu na rasprave i glasovanja. U Hrvatskoj bi aktualni “glavni bič” bio Branko Bačić, šef kluba HDZ-a. A prispodobljeno hrvatskim prilikama, Johnsonova bi fatalna premijerska afera izgledala ovako: netko od Bačićevih pomoćnika (Josip Borić, Branka Juričev-Martinčev, Ante Sanader) prijavljen je da je u pripitom stanju nekoga ili neke neprimjereno pipkao/pipkala na nekom druženju. Zatim se “otkriva” da mu/joj to nije prvi put, i da je Andrej Plenković bio upozoren na takve njegove/njezine sklonosti. U sljedećih tjedan dana svi HDZ-ovi ministri i državni tajnici podnose ostavke Andreju Plenkoviću, praktički mu isprazne vladu, a cijeli HDZ unisono traži od njega da odstupi! Razlozi iznuđenog odlaska Borisa Johnsona očito se ne nalaze u seks aferi “zamjenika glavnog biča”, već u nečem što je on radio. Ili nije radio. Osim osebujnog načina obnašanja premijerske dužnosti, koja mu je stvorila i simpatizere i neprijatelje,

U prvome dezinformacijskom valu, na početku Putinove invazije, u hrvatskome ste medijskome mainstreamu mogli slušati geopolitičke “neovisne znalce” kako tumače zašto Ukrajina nema izgleda protiv Rusije

mandat Borisa Johnsona obilježile su tri velike teme: pandemija korone, ruska invazija na Ukrajinu i Brexit. Uz niz osobnih nedosljednosti (partijanje u vrijeme lockdowna i sl.) Boris Johnson je dobro, čak jako dobro upravljao Velikom Britanijom u složenim uvjetima pandemije. Kad je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Boris Johnson učinio je ponovo Veliku Britaniju državom prvog reda – Zapad, postavivši se kao svojevrsni glasnogovornik američke politike, šaljući vojnu pomoć Ukrajini i lobirajući za vojnu potporu. Najvjerojatniji razlog Johnsonove iznuđene ostavke je ipak – Brexit. Izgleda da je Johnson suviše dosljedno radio na sporazumu Brexitu, a i nakon toga ga je suviše doslovce shvaćao i provodio, generirajući stalni sukob s EU-om. Počelo je to smetati i britanske privilegirane prekooceanske partnere. Jer novi odnos snaga i novi poredak ne trpe sukob Velike Britanije i EU-a. EU treba nekoga tko će mu pomoći u osmišljavanju vanjske i obrambene politike. Velika Britanija je jedina bila kapacitirana za to. To novo post-Brexit savezništvo je i uvjet daljnjeg jačanja uloge Velike Britanije na globalnoj sceni. S Borisom Johnsonom kao simbolom najtvrđeg Brexita ono nije bilo moguće. Zato je Boris morao otići. Jako brzo. Jer procesi su brzi. (Slobodna Dalmacija)

VJERSKI KUTAK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

SVETKOVINA NACIONALNO SVETIŠE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE U HRVATSKOM ZAGORJU

I danas rijeke hodočasnika dolaze pred čudotvorni, crni lik Majke Božje s djetetom Isusom u rukama

ajpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u Hrvata je nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja. To svetište u Mariji Bistrici stoljećima je mjesto hodočašća milijuna vjernika. Kip Majke Božje s Djetetom najprije se nalazio u kapeli na Vinskom Vrhu, odakle ga je, zbog turske prijetnje, tadašnji župnik 1545. krišom prenio u župnu crkvu. Tu ga je ispod kora zazidao, a tajnu je ponio sa sobom u grob. Kip je tek 1588. ponovno pronađen. Prema predaji je nakon večernje molitve neobično svjetlo obasjalo mjesto ispod kora, odakle je sljedeći dan otkopan posve

Šesnaest godina nisu mogli imati dijete, a onda su i oni otišli na hodočašće u Mariju Bistricu…

rojna čuda, ono što je čovjeku nemoguće i neshvatljivo, izmoljena su u svetištima Blažene Djevice Marije i po njezinu zagovoru. Diljem svijeta prijavljena su brojna duhovna i tjelesna ozdravljenja, od Lurda preko Fatime do Međugorja, Remeta, Sinja, Trsata, Marije Bistrice… Podaci potvrđuju na brojnim primjerima da medicinska znanost staje pred tom tajnom, tajnom Božjega zahvata koji je često nelogičan za medicinu i ljudske spoznaje. Primjerice, Međugorje, koje su stručnjaci istraživali, potvrđuje do sada desetak dokazanih čudesnih tjelesnih ozdravljenja. Prijavljeno ih je na stotine, ali oni koji imaju uporište dokaza u medicini s nalazima potvrđuju da se dogodilo nešto što je medicinskoj znanosti neobjašnjivo. Obitelj Stjepana i Snježane Strancarić živi u Čučerju u župi Pohoda Blažene Djevice Marije. Žive sa sinom Karlom koji će u studenome napuniti šesnaest godina. Ističu da je Karlo izmoljeno dijete na hodočašću u Mariji Bistrici jer supružnici dugo godina nisu mogli imati dijete. Supruga Snježana navodi da se prisjeća ranih dana djetinjstva kad su u nju kao klica bile usađene vrjednote, »ljubav prema Bogu i Majci Božjoj i domovini«. Dvije najznačajnije osobe koje su širile moj kršćanski obzor bile su moja baka i tadašnji župnik mons. Josip Pinturić. Već kasnije, kao

Nestanci i ponovni pronalasci 'crne Madone' učvrstili su vjeru ljudi u njenu čudotvornu moć

očuvan kip Majke Božje. Kip je, opet zbog Turaka, 1650. ponovno zazidan iza glavnog oltara župne crkve. Zahvaljujući poticaju zagrebačkog biskupa Martina Borkovića godine 1684. opet je pronađen, a već drugi dan dogodilo se i prvo čudo. Vijesti o čudesnim pronalascima kipa i mnogobrojnim izlječenjima proširile su se i dalje od Zagreba. Kako je štovanje Majke Božje Bistričke sve više raslo, Hrvatski sabor je 1715. odlučio sagraditi zavjetni oltar, a današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882. Za vrijeme gradnje, u noći Marijina uznesenja, izbio je požar i uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim velikog oltara i čudotvornog kipa Majke Božje.

Majku Božju Bistričku slavimo 13. srpnja

O SVJEDOČANSTV ITAVA L USLIŠANIH MO

Jednostavno kao da me neki glas pita tko je to, a ja odgovaram: ‘To je moj sin!’ Pet mjeseci kasnije ostala sam trudna. Sve to vrijeme svoje trudnoće bila sam uvjerena da pod mojim srcem kuca srce moga sina. S navršenih pet godina prvi put je moj sin plakao i molio da ga povedem Majci Bistričkoj na hodočašće. Bila sam presretna, i od tada redovito idemo Majci

Obitelj Strancarić zahvaljuje Majci Božjoj za izmoljeno dijete

djevojci, uzor mi je bio sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, koji je često i s ljubavlju dolazio u našu župu. Mi smo kao spužvice upijali svaku njegovu riječ. Najljepši trenutci koji su mi ostali u sjećanju iz toga doba bili su kad smo zajedno s kardinalom Kuharićem hodočastili na zavjetno zagrebačko hodočašće u Mariju Bistricu. Tako je moj cijeli život povezan s Majkom Božjom Bistričkom.« »Moje kušnje počele su već nakon tri godine bračnoga života i spoznaje da ne možemo imati dijete«, svjedoči Snježana Strancarić. »Pitala sam se često: ‘Je li to što Ti, Bože, tražiš od mene križ za moje spasenje?’ Sigurna sam bila samo u jedno. Ipak nisam odustala, jer Majka je ta koja mi može pomoći. Prošlo je punih 16 godina nade, odricanja, žrtve, molitve, a mi nismo imali dijete. Kroz sve me je to vodila neka nevidljiva ruka koja mi nije dala da odustanem. Prisjećam se da je to bilo nakon druge moje operacije kad sam silno osjećala potrebu da ponovno odem na hodočašće na Mariju Bistricu, i to ne

znam po koji put. Jednostavno, nešto me je jako vuklo k Majci Božjoj Bistričkoj. Ne pridajem važnost snu, ali sanjala sam crkve, put koji me vodi k njoj. Jedne noći u snu sam vidjela pokojnoga svekra i još se zorno sjećam toga sna kad mi je rekao: ‘Spremam ti stvari, moraš ići na Mariju Bistricu.’ Teško sam se oporavljala, ali sam znala da moram ići. Nekoliko mjeseci kasnije suprug i ja vraćali smo se s posla kući. Kilometar prije dolaska primijetili smo čovjeka koji je s ruksakom pješačio uz cestu. Taj isti čovjek toga dana ušao je u našu kuću, odbivši susjedovu okrjepu. Ušao je u našu kuću, osvrnuo se po prostoriji, nasmijao se i rekao: ‘Znate, ja sam se zavjetovao Majci Božjoj Bistričkoj. Moja supruga i ja nismo mogli imati djecu. Idem pješice na hodočašće.’ Promišljala sam: pa on nije slučajno ušao u našu kuću. I mi smo krenuli na hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj. Svake se godine suprug i ja nadamo da ćemo ga vidjeti, ali nismo ga nikad sreli. Mjesec dana kasnije u još jednom snu osjetim da grlim muškarca.

Božjoj Bistričkoj, zahvaliti i moliti za milost.« Snježana ističe da redovito moli i zahvaljuje Majci Božjoj za domovinu, a posebno zahvaljuje za izmoljeno dijete. »Ljubav koja mi ga je dala potiče me da uzvratim ljubavlju. Božja je ljubav velika i neiscrpna. Spoznaja da sam jedna od rijetkih ljudi koji mogu izreći svoje svjedočanstvo također je dar od Boga.« (Izvor: https://www.glaskoncila.hr/)

Godine 1934. tadašnji biskup koadjutor Alojzije Stepinac pješice je predvodio zavjetno hodočašće vjernika Zagreba i dao velik poticaj pučkom štovanju Majke Božje Bistričke. Godinu dana kasnije nadbiskup Antun Bauer okrunio je Marijin kip krunom hrvatskih vladara. Hrvatskim nacionalnim svetištem Marija Bistrica je proglašena 1971., a od 1987. slavi se na današnji dan, 13. srpnja, svetkovina Majke Božje Bistričke. Svi ti nestanci i ponovni pronalasci «crne Madone» učvrstili su vjeru ljudi u njenu čudotvornu moć. Brojne ploče zahvalnice i zavjetni darovi što se nalaze u svetištu svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao «zdravlju bolesnih, utočištu grešnika, utjesi žalosnih,

pomoćnici kršćana». I danas rijeke hodočasnika dolaze pred čudotvorni, crni lik Majke Božje s djetetom Isusom u rukama kako bi molili, pjevali i plakali, tražeći Marijin zagovor i pomoć: Majko Božja Bistrička, moli za nas! Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni trenutak posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca, 3. listopada 1998. Sveti Otac Ivan Pavao II. potvrdio je to ovim riječima: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“

"Pod Tvoju se obranu utječemo, Sveta Bogorodice! Naših patnja ne prezri u potrebama našim, nego od sviju pogibli oslobodi nas vazda, Djevice slavna i blagoslovljena." Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva nalaženja budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć. Bistrička Gospa bila je tješiteljica kršćana za vrijeme turskih opasnosti, pomoćnica u Prvom i Drugom svjetskom ratu. U Domovinskom ratu sveti-

šte Majke Božje Bistričke kao najveće marijansko svetište u Hrvata na teritoriju RH postalo je ishodištem brojnih zavjeta, molitvi i hodočašćâ, kako hrvatskih boraca pojedinačno, tako i jedinica Hrvatske vojske. Od 1872. godine u Mariji Bistrici svoju kuću imaju i milosrdne sestre sv. Vinka Paulskog (matična kuća u Zagrebu), a posebno su vezane uz čudotvorni kip crne Bistričke Gospe. Naime, nakon požara koje je 1880. godine izbio u bazilici, prilikom kojeg je kip potamnio ali ostao neoštećen, neko su ga vrijeme čuvale u svojoj kući. Do 1948. godine milosrdne sestre vodile su djevojačku pučku školu učeći djevojke uzornom kućanstvu. Te godine su ih komunističke vlasti izbacile iz škole te sestre sele u župni dvor gdje se brinu za čišćenje svetišta, sakristansku i orguljašku službu, kasnije i katehezu. Milosrdne sestre i danas su u svetištu.

Tješiteljica i pomoćnica hrvatskog naroda

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

POBOŽNOST SLAVLJENJE BLAGDANA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA NEBO, KOJI SE

Pripremaju se proslave blagdana Velike G Donosimo pregled planiranih procesija, hodočašća, misnih slavlja, piknika ili zajedničkih ručkova povodom tog blagdana, a sve na temelju informacija koje su dosad objavili pojedini hrvatski centri ili umirovljenička društva Pripremila: Suzana FANTOV

jesec dana dijeli nas od proslave blagdana Velike Gospe - blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koji se slavi svake godine 15. kolovoza. Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao "Kraljicu Hrvata", a kroz povijest ona je i "�idelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvatske). Kasnije raseljeni po cijelom svijetu Hrvati su zadržali čašćenje Majke Božje. O tome svjedoče i već pomno započete pripreme u hrvatskim katoličkim zajednicama Australije za proslave, procesije, hodočašća… Prikupili smo nekoliko dostupnih informacija kako bi se što bolje i mi sami mogli pripremiti te posjetiti neke od navedenih centara. Hrvatska katolička zajednica Newcastlea organizira tradicionalno hodočašće Gospi u Wollongong. Autobus s hodočasnicima krenut će na svetkovinu od njihove kapele sv. Josipa (17 Bryant St. Tighes Hill) u 6 sati ujutro. Cijena aranžmana bit od $60 do $75 - ovisno o broju hodočasnika. Svi oni koji žele hodočastiti zamoljeni su da se prijave što prije. Više informacija o svemu i mogućim promjenama pratite na njihovoj službenoj Facebook stranici Newcastle Croatian Catholic Centre Kapela svetog Josipa (ili nazovite Rozu ili Maricu). Na hodočašće u HKC Wo-

Procesija Hrvata iz St. Albansa

Nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgazi� glavu… - kip u crkvi sv. Nikole Tavelića

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijed 13. srpnja 2022.

SVAKE GODINE SLAVI 15. KOLOVOZA, DUGOVJEČNA JE TRADICIJA U HRVATA GDJE GOD ŽIVE

ospe u hrvatskim katoličkim zajednicama

Hrvatska katolička zajednica Newcastlea: ak�vnos� ove zajednice možete pra�te i na njihovoj službenoj Facebook stranici Newcastle Croa�an Catholic Centre

Tradicionalna procesija u HKC Sunshine.

Iz arhive Hrvatskog vjesnika, 1985.

Nebeska ‘Kraljica Hrvata’, HKC Wollongong

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i �jelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom

llongong pozivaju se i vjernici HKC-a sv. Nikole Tavelića u Sydneyju na koje se kreće u subotu 13. kolovoza. Autobus polazi u 8.30 sati, a povratak je predviđen za 16.30 sati. Cijena autobusne karte po putniku iznosi $20, a za prijave i upise trebate se javiti tajnici Nade, s. Anđeliti ili fra Šimunu. Svetkovina Velike Gospe u spomenutom centru održat će se u ponedjeljak 15. kolovoza. Središnje misno slavlje počet će u 10.30 sati, a večernja misa u 18.30 sati. Priprema se piknik, pa se domaćice pozivaju da ispeku kolače, sponzori da prikupe nagrade za tombolu, a svi oni koji posjeduju narodne nošnje da ih toga dana i odjenu. Svaka ostala pomoć je dobrodošla. Hrvatski katolički centar "Sv. Leopold Mandić" u Sunshineu organizira proslavu blagdana Velike Gospe u nedjelju 14. kolovoza. Proslava u crkvenoj dvorani održat će se nakon svete mise koja počinje u 11.30 sati. Svirat će grupa "Ja i moj kolega". Cijena ulaznice u koju je uključen i ručak iznosi $40. Za rezervacije nazovite Centar - na br. 0468 721 685 ili Slavicu - na br. 0413 252 059. Više informacija o tome hoće li se organizirati tradicionalna procesija bit će naknadno objavljeno, uoči same proslave. Hrvatsko umirovljeničko društvo u HKC-u Duha Svetoga u Springvaleu za nedjelju 14. kolovoza organizira ručak uz glazbu u dvorani Centra. Ručak će biti priređen nakon sv. mise koja počinje u 11 sati. Cijena ulaznice za ručak i zabavu iznosi $30, a ulaznice se mogu kupiti četvrtkom od 9 do12 sati i nedjeljom nakon sv. mise koja počinje u 9 sati. Za više informacija nazovite Luciju Kamru - na br. 0403 000 443. Dan je to hodočašća u mnogim dijelovima svijeta. Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta. Tako je procesije hrvatski narod prenio i na australsko tlo. Donosimo vam i neke od starih fotogra�ija iz arhive koje potvrđuju kako su naši sunarodnjaci nekoć organizirali ovu vjersku manifestaciju koja je bila jedina prilika u kojoj su Hrvati bez opasnosti, sa svojim nacionalnim simbolima, mogli pokazati tko su i što su, te kako se nikada nisu mirili niti će ikada pomiriti s okupacijom svoje zemlje.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

23 15

BAŠTINA USUSRET VELIKOJ OBLJETNICI – 50. ROĐENDANU HRVATSKOG KULTURNO-UMJETNIČKOG DRUŠTVA LADO GEELONG KOJI PRENOSI LJUBAV PREMA HRVATSKOM FOLKLORU (1)

Uspomena na davnu 1978. godinu

Oko 1981. godine

Pako Fest - 2004.

Brojni nastupi, uspjesi i hrvatske turneje obilježile prvih 50 godina HKUD-a Lado! Naša je misija usaditi ljubav prema raznolikoj kulturi i tradiciji Hrvatske u srca naših članova i šire zajednice kroz očuvanje, promicanje i slavljenje hrvatske kulturne baštine diljem multikulturalne Australije i svijeta, poruka je članova Upravnog odbora HKUD-a Lado Pripremila: Suzana FANTOV Fotogra�ija: HKUD Lado Geelong, arhiva Hrvatski vjesnik

elika obljetnica, 50. godišnjica osnivanja HKUD-a Lado Geelong, 6. kolovoza 2022. bit će obilježena onako kako i zaslužuje – svečano, uz obilje pjesme, plesa i, naravno, tradicionalne hrvatske hrane. Ovo Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo osnovano je 1972. i od tada aktivno predstavlja bogatu hrvatsku kulturnu baštinu, čuvajući tako tradiciju hrvatskoga folklora ovdje u Australiji. Volonteri koji čine ove "folklornu obitelj" marljivo nastoje usavršiti svoje plesno-glazbeno znanje kako bi sačuvali sve ono što se, danas već pedeset godina od osnivanja, razvija i prenosi na nove naraštaje koji redo-

vito vježbaju. HKUD "LADO" Geelong osnovala je mlada skupina hrvatskih doseljenika u Geelongu. Grupa je brzo rasla i postala snažnom društvenom poveznicom u samoj zajednici. Na samom početku traženo je dopuštenje Nacionalnog ansambla folklornih plesova Hrvatske LADO za korištenje njihova imena. LADO u Hrvatskoj njihov je stalni izvor inspiracije i divljenja. Sama riječ "Lado" je arhaična slavenska riječ, često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama sjeverozapadne Hrvatske, a sinonim je za riječi "dobar", "drag" i "mio". "Naša je misija usaditi ljubav prema raznolikoj kulturi i tradiciji Hrvatske u srca naših članova i šire zajednice kroz očuvanje, promicanje i slavljenje hrvatske kulturne baštine diljem multikulturalne Australije i svijeta" - poruka je članova Upravnog odbora HKUD-a Lado koji se pomno spremaju za 50. rođendan. Tijekom 50 godina rada zabilježeni su brojni uspjesi i postignuća, od kojih izdvajamo sljedeće: 1980. - 1. mjesto u natjecanju etničkih plesnih grupa u Canberri 1983. - Jedan su od osnivača Pako Festa u Geelongu, najvećeg multikul-

turalnog festivala u Viktoriji na kojem Lado redovito sudjeluje 1986. - nastup ispred Sv. Oca Ivana Pavla II. na MCG-u 1995. - nastup dobrodošlice predjedniku Franji Tuđmanu u Geelongu - u Centru hrvatske zajednice i u Areni Rod Laver 1998. - međunarodna turneja nastupi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, posjeti hrvatskoj zajednici u Subotici (Vojvodina); turneje i 2007., 2011. i 2015. od 2008. - godišnji božićni koncerti 2011. - snimljen debitantski CD u Zagrebu pod nazivom Zvona našeg grada 2011. - u Melbourne Performing Arts Centru uvodni nastup za koncert Olivera Dragojevića 2012. - nastup na multikulturalnom festivalu Viva Viktorija - (Federation Square, Melbourne) 2013. - sudjelovanje na CroACTian festivalu 2015. - snimljen božićni CD "Merry Christmas from Croatia" na kojem se nalaze pjesme otpjevane na hrvatskom, engleskom, francuskom, talijanskom, slovenskom i poljskom jeziku, uz izvedbe Đanija Stipaničeva i Olivera Dragojevića

2018. - nastup pred tadašnjom predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović u Melbourneu 2019. - odlazak u Perth na 1. "Croatian Folkloric Arts Festival" Prvi put u Australiji ovo hrvatsko-kulturno umjetničko društvo postavilo je svoj CD na listu glazbene platforme "Spotify". Božićni album snimljen u studiju u Hrvatskoj za vrijeme njihove turneje, "Merry Christmas from Croatia" može se preslušati putem Spotifyja i Apple Musica… Odbor HKUD-a Lado ove godine čine: Anita Jurleta - predsjednica, Ivan Krstičević - zamjenik predsjednice, Antoni Ivelja - tajnik, Alana Perin zamjenica tajnika, Alex McPherson blagajnik, Katherine Cicak - zamjenica blagajnika; glavni članovi – Emma Krizek, Tomislav Tabak, Jasmina Skratulja, Damian Matijevic, Helena Fantela. Nebrojeni nastupi u hrvatskoj zajednici, sudjelovanje u događanjima u organizaciji svoje zajednice u Geelongu, uz brigu za prenošenje ljubavi i znanja vezanih za hrvatski folklor, ono je što odlikuje HKUD Lado - koji Vas sve poziva na svečanu proslavu 50. obljetnice djelovanja koja će se održati 6. kolovoza.

Sydney 1994.

Sydney - 2002.

Đakovači vezovi - 2011. Victorian Premier’s Gala - 2014.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 13th of July 2022

Volume 26. No. 1171 Wednesday 13th of Julv 2022

Best Croatian restaurants presented Michelin awards for 2022

etro, the global partner of Michelin, presented prestigious Michelin plaques to Croatian restaurants that were included in the Michelin guide for 2022. Creating unique products that are designed and perfected together with the best chefs in the world, such as the Metro Chef and Metro Professional brands and adapting its range and offer to their needs, METRO, as a leading international wholesale company, has been closely cooperating with Michelin chefs for many years. “The commitment of Croatian restaurants in continuously maintaining

the quality of the offer and the effort invested in creating a gastronomic offer, and thus in strengthening tourism and the recognition of Croatian gastronomy, they are an indisputable element of high quality, which is con�irmed by the new Michelin guide. Our intention is to be the preferred partner of the HoReCa sector and to further expand cooperation with local producers and in this way to implement local ingredients on the menus of top restaurants,” said Imre Horváth, President of the Management Board of METRO Hrvatska, during the award ceremony.

According to the choice of Michelin, the globally most signi�icant and recognised guide for restaurants, the gastronomic map now includes a total of 84 restaurants that bear one of the prestigious MICHELIN labels. All previous holders of Michelin’s highest recognition have kept their stars. Those restaurants with Michelin stars are Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja), LD Restaurant (Korčula), Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) and Agli Amici (Rovinj). A total of 62 restaurants received the

Michelin recommendation for 2022, with 6 new restaurants added to the list: Taj Mahal (Dubrovnik), Johnson (Mošćenička Draga), Kinoteka (Split), Gallo (Zagreb), Nav (Zagreb) and Il Ponte (Trogir). On the list of winners of the Bib Gourmand award, which is awarded for a great price-quality ratio, the restaurant Šug (Split) is included, so today there are a total of 12 restaurants in Croatia with this designation. Croatia can also boast of two restaurants with the MICHELIN Green Star label, in addition to Zinfandel’s (Zagreb), Konoba Mate (Korčula) now also has the label.

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS 16 NEWS

THETHE NEWNEW GENERATION GENERATION │ Wednesday │ Wednesday 25th21st of13th September of August THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, of July 2019 2022

Young entrepreneur with Croatian roots among top in Canada E

New spot in Vukovar for tourists

he centre of Vukovar has been adorned with a new attraction – a 3D sign “Vukovar” which is particularly noticeable to guests who arrive in the city from numerous cruise ships. Vukovar’s natural beauty, baroque features, cultural heritage and rich history provide great tourist potential, which the City of Vukovar, together with the Vukovar Tourist Board, is striving to capitalise on. Tourism results in the �irst 6 months of this year show that Vukovar is moving in an excellent direction, because compared to the record prepandemic year of 2019, 5% more overnight stays were achieved. Increases are also recorded compared to 2021, and in the �irst 6 months of 2022, 70% more tourist arrivals and 37% more overnight stays were recorded in Vukovar. “We invest a lot of effort and �inancial resources to make Vukovar as beautiful, clean and attractive as possible, and on that track is also this new 3D sign developed

by the City of Vukovar in cooperation with the Tourist Board of the City of Vukovar, and primarily with an emphasis on the Danube, which brings us a really large number of tourists. We are doing all this with the intention of making the tourist indicators and �igu-

res, which are already very good, even better. I am sure that this place on the banks of the Danube will become a recognisable attraction where numerous memories from Vukovar will be created,” said Mayor Ivan Penava during a tour of the new tourist attraction.

ric Tolić is far from your average 24 year-old. Recognised in April as one of the top 36 young entrepreneurs from coast-to-coast by NEXT Canada, this accomplishment is merely the latest of many. Over the last decade, Eric has launched three businesses, two of which have received backing and one acquired. Not only a budding superstar in the realm of start-ups, he continues to excel in the classroom. In 2016, Eric enrolled at the University of Toronto’s renowned undergraduate business program. He recalls, “It was a great starting point. Rotman really laid the foundation for my career as an entrepreneur. Through an esteemed faculty, I was able to obtain many of the tools necessary to succeed”. Shortly after graduating at the top of his class a semester early, Eric went on to establish Clover, a mobile dental start-up. Providing on-site dental care at retirement homes, corporate of�ices, and educational institutions, Clover was an innovative solution to a growing demand for convenience. “The need was there. In university, it was a hassle travelling to the dentist. Appointments would regularly interrupt my classes and studies”, said Eric. After talking with friends and family, he came to realize that this problem plagued more than just students. Upon weathering a global pandemic for over a year and a half, Eric decided to move on and sold the business to a

family dental practice. Looking to explore new ideas, he landed on Learnify, an AI-driven student-tailored learning platform for post-secondary students. “Every business I’ve created has revolved around a problem I’ve experienced personally”, said Eric. “If you’re an aspiring entrepreneur, start by taking a close look at your own life and identify the challenges that you endure on a daily basis. From there, try to derive solutions”. Using the latest technologies along with �irsthand insight as a recent graduate, Eric is now focused on reducing the time and effort it takes post-secondary students to obtain high grades. At the moment, the platform is still in development, his full-time job however is leading the growth team at HyperLinq. The cryptocurrency startup is backed by renowned

Silicon Valley accelerator Y Combinator among others and has raised over $1.4M USD to date. Despite the recent downturn, the future remains bright. In September, Eric plans to continue his academic journey at Columbia University in the City of New York. He will be pursuing a Master of Science at the Ivy League school this fall and looks forward to expanding his network in one of the world’s leading startup hubs. Eric’s Croatian roots are on his father’s side, who moved with his family from Osijek to Canada in the 1970s. “My relatives in Croatia live in Zagreb and I visit them regularly. I’ve been back many times,” concluded Eric, who also had a professional soccer trial with HNK Hajduk Split back in 2013.

21st 25th 6th ofof ofFebruary August September 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 13th of2019 July 2022

CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE CROATIAN NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS NEWS 17

Hottest June in Zadar since records began A

Croatia’s Sinković brothers overall World Cup winners

t the third and last World Cup rowing regatta of the year in Lucerne, Switzerland, brothers Martin and Valent Sinković took �irst place in the doubles �inal. The Sinković brothers started strong at the start and maintained their advantage throughout the race, winning in a time of 6:07.19, which was more than a second ahead of Australians David Bartholot and Caleb Antill in second place. Third place went to Span’s Aleix Garcia Pujolar and Rodrigo Conde Romero. “We are overjoyed with the victory! It was a really hard race and we congratulate the Australians and Spaniards who were great opponents, especially in the �inish. We rowed our way, achieved three victories in three world

nvestors seeking to build in Croatia will now have much more quick and clear answers to the questions of what they can build and where they can build it thanks to the Croatian ePlans editor (ePlanovi). The spatial plans of the new generation will be created through the new Croatian ePlanovi editor, and the Ministry of Spatial Planning, Construction and State Property is developing this new electronic service. The ‘’translation’’ of old generation plans into new generation plans will be carried out through the service, so that the new software solution and connection with the Croatian ePlans editor module will facilitate the work of professional developers and bring about the standardisation of all spatial planning documentation. The reforms being undertaken through the ISPU project - Spatial Planning Information System and its modules represent a ‘’reform storm’’ in this area, because it will remove the toilsome tasks faces by professional developers, and investors will ultimately know about every single location across the Republic of Croatia for which rules are in force, starting with the question of what may or may not be

cups and now we are only looking ahead,” said Valent Sinković. After this �inish and victory, Martin and Valent Sinković continue their preparations for the European Championship, which will be held in Munich from August 11 to 14. “We still have work to do. I have to admit that I am not completely satis�ied with how I rowed today, but it is a good incentive for us to be even better and to always do our best. Now we are starting our preparations, we are going to work even harder and we hope to row the best we know at the European Championships!” – said Martin Sinković. Sisters Ivan and Josipa Jurković took 5th place in the �inal race with a time of 7:11.92.

fter a hot June, there is still no respite with Croatia sweltering today with temperatures in the mid30s° across the country. June was a hot month in Croatia and in Zadar on the Dalmatian coast, it was the hottest June since measurements began, according to of�icial databases in the archives of The Croatian Meteorological and Hydrological Service (DHMZ) Ivan Novak from DHMZ-a in Rijeka said that it was the hottest June in over 60 years in Zadar. “There is data from 1961 for Zadar, so it has been the warmest June in the last sixty years there. For now, this is the �irst unof�icial

What Can I Build and Where? Croatian ePlans Editor to Provide Answers built and where, and all of it will be available online and be free of charge. The Croatian ePlans editor is otherwise a web-GIS solution that can be used free of charge by expert spatial plan makers, ie those who have the approval of the Ministry to carry out professional spatial planning work. “Through the Croatian ePlans editor, all spatial plans across the Republic of Croatia will be created and presented in a standardised way. This will enable investors entering the construction process to very easily get answers to questions such as what can or cannot be built and where, what the building should look like, which body issues special conditions and information regarding procedures for each location in Croatia, including building permits and the like, and the data will be available for free on the

ISPU Geoportal,’’ the Ministry stated. The Croatian ePlans editor module will enable the much faster and simpler creation of plans, as all of�icial sources will be made totally available to expert drafters, including digital orthophoto maps, layers from the Register of Spatial Units (borders of counties, cities, municipalities and settlements, as well as addresses), always up-todate digital cadastral plans, other valid spatial plans, as well as all available data from the registers and records of public law bodies. This entire system was successfully tested in the area of Primorje-Gorski Kotar County, more precisely in Crikvenica, where the spatial plan of the county - the spatial plan of the town and two urban planning plans were ‘’translated’’ from the old to the new generation.

information about June. At most stations in Croatia, it was the second warmest June since measurements have been available. The �irst was the well-known, famous one in 2003, when there was also great heat in most of June,” he said. Temperatures in June 2022 were extremely warm across Croatia with temperatures 3-4.3°C higher than the 1981-2010 average. According to the anomalies of the mean air temperature compared to the average, as well as Zadar, at meteorological stations in Lastovo, Ploče and Slavonski Brod, this year’s June was the warmest since the measurements have been carried out.

Mili Poljičak becomes ﬁrst Croatian to win Wimbledon juniors title

17-year-old Mili Poljičak has become the �irst Croatian to win the Wimbledon juniors title. The rising teenage tennis star from Split, who turns 18 next week, beat American Michael Zheng 7:6, 7:6 in the �inal of 2022 Junior Championships at Wimbledon on Sunday. Poljičak went into the tournament ranked no.5 in the world for juniors and was the 3rd seed. He is the third Croatian to win a junior Grand Slam title, but the �irst to win

Wimbledon. In 2005, Marin Čilić won the French Open juniors title, and in 2013 Borna Ćorić win the US Open. In 1996, Ivan Ljubičić reached the �inal, and four years later in 2000 Mario Ančić lost in the �inal. Four Croatian girls have won junior Grand Slam titles. They are Mirjana Lučić (US Open, Australian Open), Jelena Kostanić (Australian Open) Ana Konjuh (Australian Open, US Open) and Petra Marčinko (Australian Open).

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT COMMUNITY EXCLUSIVE INTERVIEW – MARIN ČILIĆ NEWS & VIEWS

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 13th of July 2022

THE NEW GENERATION │ Wednesday 6th of February Wednesday, 13th2019 of July 2022

CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE NEWS &REPORT VIEWS 19 CROATIAN COMMUNITY

Australian-Croatian Folklore Group Linđo Celebrates 48th Anniversary

Prepared by: Suzana Fantov

n Saturday, July 2nd, 2022, the main hall of the Croatian Club “King Tomislav” in Sydney was �illed was �illed to capacity with numerous guests who came to enjoy themselves for the annual zabava organised by AHFG Linđo. This year, the hard-working and celebrated folklore group celebrated 48 years since their establishment and activity which they deservedly celebrated in great company with former dancers, friends and other members of Sydney’s Croatian Community. Fra. Šimun Markulin, who is currently the substitute parish priest of HKC St. Nikola Tavelić St. Johns Park in Sydney along with Sister Anđelita from the Society of “Klanjateljica Krvi Kristove”, were special guests at the celebration. As always an excellent dinner was on offer, along with a rich folklore program full of songs and dances delighted all the parents, grandparents and guests. Their youngest group “Pilići” performed a dance from Slavonia; Group 2 performed a dance from Posavina, Group 3 performed a dance from Podravina and Group 4 from Baranja and Group 5 presented their performance and choreography from Lika. Local band ‘Plavi’ ensured that the good atmosphere continued with a selection of well-known tunes that had the dance �loor �illed to capacity well into the night for what was another hugely successful night held by AHFG Linđo.

20 20 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 13th of July 2022

Warriors Share Points St Albans Lose to Hume 1-0 with Manningham

Zoran Juraj SABLJAK

orth Geelong Warriors could only manage a draw against 7th-place Manningham blues last Saturday at Pettys Reserve. The NPL2 league leaders did manage to get on the scoreboard earlier through Caleb Mikulic who put the visitors up 1-0 in the 7th minute. The Warriors managed to protect the slen-

der lead up unitl the 86th minute when Manningham produced the equaliser to make it 1-1 at the �inal whistle. Despite the draw, the Warriors are still three points clear on top and they’ll hope to get back on the winners’ list this coming Saturday 16th of July when they host 2nd last-placed Werribee City. Kick off for this game is scheduled for 15:00.

Zoran Juraj SABLJAK

ast Sunday St Albans Dinamo hosted Hume City in what was a must-win for the visitors if they were to remain out of the relegation zone. With Dandy City recording a win against Altona Magic the two clubs were locked on equal points. With neither side being able to gain an advantage in the �irst stanza, the two went into the half-time break with the scores level at 0-0. Although an even sided affair, Dinamo came close to breaking the deadlock in the 85th minute

when Ivan Razumić’s shot on goal from just metres out seemed to �ind the back of the net. Even the live broadcast channel adjusted the score only to realise that ball had in fact gone wide. Two minutes later however, Hume did �ind the back of the net via a cross which Josh Bingham managed to get a touch on the ball to give the visitors a 1-0 with several minutes left to play. Unfortunately though there were no further additions to the scores and Hume went home with all three points. This Friday 15th of July St Al-

bans are away to Green Gully for what is sure to be a tough encounter for both sides as Green Gully seeks a top six �inish whereas Dinamo

will looking to move further away from the relegation zone. Kick-off at Green Gully Reserve is scheduled for 20:00.

hing from the match, but some naïve defending and a rampant Knights start to the second forty-�ive minutes ultimately made the difference on a chilly evening in Canberra. After a goalless �irst half, in which both goalkeepers were forced into making smart saves down low, Jakeb Wiseman in the Wanderers goal from Connor MynottSmith and Jack Miller up the other end from Wanderers main marksman Jenno Ceruti, the �ixture burst into life

at the start of the second period. Barely 25 seconds had passed from the resumption when Mynott-Smith lofted a ball to the back post where Phakedi Manda arrived unmarked to volley home. The lead was then doubled just �ive minutes later as, following an uncharacteristic error from Wiseman, O’Rourke bundled home his eighth goal of the season from close range. Wanderers thought they had given themselves a glimmer of hope in the 65th

minute as Babin Paudyal met a cross with a �irm header that beat Miller across goal, but that faded within thirty seconds of the restart as Manda improbably squeezed home a strike from the most acute of angles. That proved too much for Wanderers to cope with, and they remain rooted to the bottom of the pile, despite a bright end to the match in which Miller was forced into making a world-class stop from a dipping Angus Bailey drive.

O’Connor Knights Cement Top 4 Spot

’Connor Knights cemented their status inside the top four by extending the gap over Canberra Olympic to four points on Monday night with a 3-1 victory over West Canberra Wanderers in the rearranged Round 1 catch-up match played at Melrose Synthetic, now known as Wanderers Park. Again, as has often been the case in the 2022 National Premier League season, the Wanderers arguably did enough to warrant somet-

SPORT 21 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 13th of July 2022

Despite Win Dandy Still Faces Relegation Zoran Juraj SABLJAK Photos Dražen JURINA

t was smiles and cheers all around Frank Holohan Reserve last Saturday night as Dandy City staged a courageous come-from-behind 2-1 against Altona Magic. Needing to win the game to stay out of the relegation zone, things didn’t go as the hosts planned and they found themselves down 1-0 at the break desperately needing to lift in the second half. And lift they certainly did when only two minutes into the second half, City crafted a clever move down the right wing from defence which found Tommy Semmy who cut the ball back to an oncoming Cooper Legrand who slammed the home from just inside the box to make it 1-1. With scores level and everything to play for, Dandy gave everything they had but much of the play and momentum was with Magic who managed several shots on goal, but to no avail. The game tipped back in Dandy’s favour in the 81st minute when Semmy was fouled in the box. Nick Kalmar stepped up and made no mistake in sending the keeper the wrong way to give Dandy a well-earned 2-1 win.

Adelaide Croatia Make It Two In A Row

A The smiles and cheers soon abated once Dandy learned that Hume City had defeated Dinamo the following day which unfortunately puts Dandy staring down the barrel of relegation. The battle to stay in the competition continues for Dandy this Saturday 16th July as Dandy travel to JL Murphy Reserve to take on third placed Port Melbourne Sharks. Kick off for this game is scheduled for 17:30.

Sydney United Lose to Marconi

midst treacherous conditions at Sydney United Sports Centre on Sunday afternoon, a stoic Marconi Stallions FC regained top spot after a hard fought 1-0 victory over Sydney United 58 FC There was plenty on the line on a rainy afternoon at Sydney United Sports Centre as Sydney United 58 FC hosted a high �lying Marconi Stallions FC. For the Stallions, a chance to go two points clear atop the 2022 NPL NSW Men’s ladder was on offer compared to the home side who would needed to secure a victory to stay amongst the race for a �inals spot.

With heavy rain falling just minutes after getting underway, both sides engaged in an early arm wrestle in mid�ield as they attempted to acclimatize to the slippery conditions. The only goal of the game came in the 59th through Costanzo who up picked up the ball outside the area, then cut inside and released a low drive that was helped on from six yards by Jesic, leaving Nizic no chance to react. Final scores 0-1 to Marconi. United 58 are back in action this Sunday17th of July at Rockdale Ilinden Sports Centre where they will face Sydney FC, with kick off scheduled for 11.25AM.

delaide Croatia made it back to back wins for the �irst time this season after beating Federation Cup Semi Finalits, Eastern United 1-0 at the SA State Sports Park. Adelaide Croatia started sharp early, controlling the tempo of the play. Rhys Thompson 5 minutes in should have made it 1-0 for Croatia. Thompson elected to header instead of volley Luke Salas’s deft �lick on inside the box, leaving the tame effort in the safe hands of the goal keeper. Croatia would continue to create chances, an early throw caught out the Eastern defence, however Salas squared ball could not meet his target and the defences blushes were spared. 25 minutes in and John Solari was called into action with a sharp save on the back of header met by William Nuttall cross goals from a lofted free kick. Rhys Thompson squandered another chance to make it 1-0, Marcus Orchards driven cross was met by Thompson who darted near post, Thompson just couldn’t divert his shot into the near corner. Croatia controlled the play in the 2nd half, with

Eastern relying on fast breaks on the counter. Croatia was rewarded for its dominance with one of the best solo goals of the season. Donatien Niyonkuru, from just past the half way line, took on 4 players in quick succession as he stormed into the box, �iring low and hard past Freeman Johnson 85 minutes in and Liam Killick though he equalised for Eastern, a crowded box, he managed to shot through the legs of his opponent with his shot destined for the far corner, Solari pulled a magni�icent save to parry from danger. Croatia deep into stoppage time won a penalty after substitute Oli Trimboli was brought down by Johnson. Grant Taits tame penalty was well read by the goal keeper, and much to the relief of the Croatia supporters, Eastern didn’t score with the additional time remaining. A strong well balanced performance leaves Croatia in a good position heading into the break this week. Croatia next play 23rd of July , Saturday 3pm at the Croatian Sports Centre as they look to make it 3 wins a row and capitalise on momentum heading into �inals.

Adelaide Croa�a Goal Keeper John Solari winning the ball.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 13th of July 2022

Hrvatski

VJESNIK

The Croatian Herald

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

TRADICIJA IZBOR ZA NAJLJEPŠU HRVATICU U NARODNOJ NOŠNJI 2022. IZVAN RH

Za prvu pratilju izabrana je Darija Tomičić iz Poljske, a druga pratilja je Natalija Florencia Jeličić iz Argentine

rina Jelena Dujmić iz Kanade proglašena je najljepšom Hrvaticom u narodnoj nošnji na 9. Reviji tradicijske odjeće i izboru najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Hrvatske koju organizira Udruga za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini „Stećak“ u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika. Na tradicionalnom izboru, koji je održan u petak 8. srp-

Ocjenjivački sud proglasio je Dujmić najljepšom Hrvaticom u narodnoj nošnji nakon što se svih 20 kandidatkinja prošetalo podijem te se predstavilo publici na središnjem trgu u Tomislavgradu.

Drina Jelena Dujmić iz Kanade pobjednica izbora nja, na Trgu gange i hajdučke družine u Tomislavgradu, za prvu pratilju izabrana je Darija Tomičić iz Poljske, a druga pratilja je Natalija Florencia Jeličić iz Argentine. Ocjenjivački sud proglasio je Dujmić najljepšom Hrvaticom u narodnoj nošnji nakon što se svih 20 kandidatkinja prošetalo podijem te se predstavilo publici na središnjem trgu u Tomislavgradu. Najljepšoj Hrvatici u narodnoj nošnji lentu je stavio predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan

Čović, a kandidatkinja HNS-a na predstojećim izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto lentom je ukrasila pratilje. Najviše glasova u izboru za najfotogeničniju djevojku dobila je Ana Gucić s Kosova. Na ovogodišnjoj Reviji sudjelovalo je dvadeset djevojaka hrvatskih korijena iz 19 zemalja svijeta, od Europe preko Sjeverne i Južne Amerike. Hrvatske predstavnice iz Njemačke, Austrije i Švicarske ovag su puta ostale bez nagrade, ali su kao i ostale djevojke imale zapažen nastup.

Borjana Krišto predaje lentu / Foto: Hina

Najljepše Hrva�ce u narodnim nošnjama / Foto: Adria Duisburg

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022. Pozivi na rušenje Daytonskog mirovnog sporazuma koji je postignut za BiH nakon troipolgodišnjeg rata daleke 1995. godine zapravo bi značio izravni poticaj novome nasilju. Moguće i novom krvoproliću

rvatska u potpunosti podupire poštivanje Protokola i očuvanje Sporazuma Velikog petka koji propisuje načelo suglasja dviju zajednica. Isto bi trebalo vrijediti i za BiH. Daytonski mirovni sporazum donio je mir u BiH te propisuje ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba u BiH, koju je potrebno očuvati i provoditi”. Napisao je to na svome Twitter pro�ilu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, čime je neizravno poručio i drugim zemljama članicama EU-a u kojima se, zahvaljujući aktivnostima bošnjačkih lobista, nastoji osporiti konstitutivnost naroda kao temelj Daytonskog mirovnog sporazuma. Hrvatska zajedno s hrvatskim dužnosnicima u BiH u svim pregovorima, ali i na svim međunarodnim forumima inzistira upravo na očuvanju formule što de�initivno neće biti u slučaju da se nastavi radikalno mijenjati sadržaj Daytonskog sporazuma. Ministar Grlić Radman je pri tome “Good Friday Agreement” (GFA) povezao s Daytonskim mirovnim sporazumom kojemu su glavni pokrovitelji bili iz administracije Sjedinjenih Američkih Država. Upravo je nedavno britanska vlada odlučila jednostrano prekršiti protokol koji je

Prošle godine iz BiH odselilo 170.000 ljudi

Bosnu i Hercegovinu je tijekom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola milijuna građana otišlo je iz zemlje od 2013. godine. Podaci su to iz istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. BiH su 2013. napustile 24.043 osobe. I u idućih nekoliko godina radilo se o sličnom broju odlazaka. Drastičniji rast dogodio se 2019. godine kada je iz BiH otišlo blizu 57.000 građana. U tijeku 2020. godine 85.000 osoba preselilo je u inozemstvo. Trendovi odlazaka već odavno ne zahvaćaju samo ruralna područja, mlade i kompletne obitelji napuštaju i urbane sredine, velike gradove u BiH. Najviše odlazaka kompletnih obitelji bilježi se u Posavini, na sjeveru BiH, te na područjima Hercegovine. Broj građana BiH koji se iseljavaju poprimio alarmantne razmjere, što je posebno vidljivo u zdravstvu i informacijsko-komunikacijskom i tehnološkom sektoru.

TEMELJ DAYTONSKOG SPORAZUMA

Ukidanje konstitutivnosti u BiH ravno je diranju u podjelu vlasti u Sjevernoj Irskoj

potpisala prije dvije godine, a tiče se odnosa prema Sjevernoj Irskoj, nakon što je London odlučio napustiti Europsku uniju. Ključni pokrovitelji sporazuma od prije 24 godine kojim su zaustavljeni prijepori, uključivao i sukobe duge više desetljeća, Sjedinjene Države nedavno su poručile da snažno stoje iza GFA. Britanski premijer Boris Johnson nedavno je najavio kako će Ujedinjeno Kraljevstvo odustati od sjevernoirskog protokola, što su osudile, očekivano Irska, ali i Njemačka. Taj sporazum je izričito izgrađen na načelima partnerstva, ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja. Njegovo de�inirajuće nasljeđe bilo je obvezivanje svih na nastavak dijaloga kako bi se riješile razlike. I dok snažno podupire očuvanje Sporazuma Velikog petka, istodobno dio njemačkih političara, pa i administracije, zagovara radikalnu izmjenu Daytonskog mirovnog sporazuma - prije svega nakon što je njemački Bun-

U HNŽ-u se ljudi se prvo jave na edukaciju, dobiju certi�ikat za hranitelja i onda postaju i posvojitelji djece

destag usvojio posebnu rezoluciju kojom se određuje pozicija Njemačke prema BiH. Njemački zastupnik bošnjačkih korijena Adis Ahmetović je, kao jedan od predlagatelja tog dokumenta, čijem se jednostranom sadržaju usprotivio i SPD-ovac Josip Juratović, objasnio kako je cilj s Rezolucijom poduprijeti europsku BiH bez etničkog načela. „Ta država (BiH) je u političkom smislu u istom stanju kao i početkom devedesetih godina. S tim ne možemo biti zadovoljni. Zbog toga kažem da etnički princip te države s konstitutivnim narodima nije funkcionirao i zbog toga mora postojati europsko načelo”, kazao je Ahmetović. Zaključio je kako Bundestag želi dati jasan signal da je Europska unija tu, da je NATO tu i da Njemačka stoji uz BiH i “demokratske snage svih naroda”. Iza poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u cjelini, barem deklarativno, stoji administracija SAD-a, dok na tome inzistiraju hrvatska i

srpska strana u Bosni i Hercegovini, odnosno u Hrvatskoj i Srbiji. Što bi značilo u praksi ukidanje načela utvrđene podjele vlasti, zatim načelo suglasnosti zajednica, kulturnome paritetu i sudjelovanju u institucijama koje su okosnica Sporazuma Velikog petka, to za BiH predstavlja zagovor ukidanja načela konstitutivnih naroda, odnosno legitimiteta njihovih izabranih predstavnika u vlasti. U Sjevernoj Irskoj ukidanje bi tih načela koja su sada važnija za manje brojnu protestantsku zajednicu, koja je u posljednjem desetljeću izgubila poziciju većine, zasigurno dovela do novih napetosti i sukoba. Upravo kao što se to svjedočilo i tijekom prošle godine kada su u Belfastu zabilježeni neredi. Pozivi na rušenje Daytonskog mirovnog sporazuma koji je postignut za BiH nakon troipolgodišnjeg rata daleke 1995. godine zapravo bi značio izravni poticaj novome nasilju. Moguće i novom krvoproliću.

d kako je Zakon o hraniteljstvu u FBiH stupio na snagu mostarski Centar za socijalni rad jako dobro radi posao hraniteljstva i imamo sve manje djece koju smještamo u ustanovu’’, izjavila je u razgovoru inspektorica socijalne zaštite, civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji

Sve više posvajanja djece u Hercegovini

Janja Milinković. ‘’U HNŽ-u sada imamo oko dvadesetero djece u hraniteljstvu, što srodničkom, što u onom gdje dajemo dijete drugoj porodici koja nije srodnik djetetu. Jedan dio djece koja su bila u hraniteljskim obiteljima imamo u postupku posvojenja koja još nisu okončana, ali su započeta i imamo dosta djece koja su posvojena’’, naglasila je Milinković. Uz sve to, kako dodaje, u HNŽ-u su prevladane i predrasude prema djeci romske nacionalnosti. „Imamo speci�ičnu situaciju da je većina hranitelja u biti prošla

kroz edukaciju kako bi postala jednog dana i posvojitelj’’, kazala je Milinković. Dodala je kako u tim procesima edukacije uvijek napominju kako im je prioritet povratak djeteta u biološku obitelj ako postoji mogućnost da se dijete vrati. Kontrola nad smještajem ‘’Iz tog razloga kroz jedno duže razdoblje ostavljamo dijete hraniteljskoj obitelji sa svim pravima koja osigurava Zakon o hraniteljstvu FBiH, što znači da dijete ima pravo na naknadu, da hranitelj ima pravo na naknadu. Dosta hranitelja kažu da im ta sredstva ne trebaju, ali mi smatramo kako oni to mogu

staviti na račun djeteta i tako da deponiraju i stvaraju nekakva sredstva za dijete s kojima ono može raspolagati kada odraste’’, pojasnila je. ‘’Iako nije zakonom tako de�inirano, kod nas u HNŽ-u ljudi se prvo jave da prođu edukaciju, dobiju certi�ikat za hranitelja i onda postaju i posvojitelji te djece. Imamo zaista krasne obitelji, to su prekrasni ljudi koji su uzeli djecu na hraniteljstvo, poslije na posvojenje i stvarno sam oduševljena da ima tako plemenitih ljudi i bez predrasuda’’, naglašava Milinković.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Rezolucija

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Je li rezolucija Bundestaga kontroverzna? Osuđuje predstavnike dva naroda, dok upadljivo izbjegava osuditi Bakira Izetbegovića. Istovremeno Dodika i Čovića napada, predstavlja ih skoro kao teroriste. Adis Ahmetović govori da je propao koncept konstitutivnih naroda. Govori ono što želi radikalna bošnjačka politika. Bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske rezoluciju je nazvao nebuloznom i oholom. Na kraju krajeva, ipak je to deklaracija, koja istina govori u kojem pravcu bi trebala ići neka politika, u ovom slučaju Njemačke, ali je pitanje koliko će i hoće li uopće njemačka vlada ovu deklaraciju imati u vidu. Rezolucija je zapravo poziv na rušenja Daytona, a bilo bi smiješno da to njemačka vlada ne zna i još nevjerojatnije da krene u rušenje Daytona bez dogovora sa svjetskim silama koje su jamci Daytona. Ono što je simptomatično nakon usvojene rezolucije jest zapanjujuća činjenica koliko članovi Bundestaga ne poznaju stanje u Dragoj Našoj. Međutim, sasvim je izvjesno, neće proći puno vremena kada će članovi Bundestaga shvatiti da ih je Adis Ahmetović prevario i da on zapravo zastupa radikalnu bošnjačku politiku, onu koja bi od BiH željela napraviti islamsku BiH. Ubrzo poslije usvojene rezolucije s Ahmetovićem se u Sarajevu sastao Še�ik Džaferović kako bi proslavili tu, kako oni misle pobjedu. Najtočniju ocjenu ove rezolucije dao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali u onom svom izravnom stilu, bez umotavanja u celofan. „Deklaraciju Bundestaga o BiH ne priprema Hrvoje niti Jovan nego Muhamed. I što se to njih uopće tiče BiH“. Naravno, profesionalni zastupnici „demokracije i ljudskih prava“ su ga napali. Zato što je kazao istinu. No, svi koji su se oglasili o toj rezoluciji su male mace za ono što je uradio Željko Sejdo Komšić pismom Bundestagu: „U svojstvu člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, baš sve želim vas zamoliti da 8. srpnja glasate za rezoluciju... Vi znate da nacionalističke stranke rade sve da BiH ne uđe u EU!!!” Čovječe, ovaj nema mjere u bezobrazluku! On koji tvrdi da u BiH ne postoje konstitutivni narodi, on koji nije podržao ništa što predlažu Hrvati, on koji ne smije otići u neki grad s hrvatskom većinom, niti ga je itko u bilo kojem gradu s hrvatskom većinom primio u vrijeme njegova mandata, da kaže iz reda hrvatskog naroda! I zamislite, kaže da je koncept konstitutivnih naroda propao, a Bundestagu se obraća kao „član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda“! A sada nešto malo o predstojećim izborima. U Dragoj Našoj za izbore svoju prijavu podnijelo je 98 stranaka, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata. Mašalah, što bi rekli Turci. No, dogodilo se jedno iznenađenje koje je, po reakcijama najviše zaboljelo Bošnjake. Dragan Čović i Milorad Dodik nisu se kandidirali za članove Predsjedništva BiH! I, sad Bošnjaci imaju veliki problem. Kako bez „rušitelja“ BiH mobilizirati Bošnjake. Nakon kratkog knock downa dosjetili su se. Ne smije se nikako dopustiti da Čović postane predsjednik Vijeća ministara! A sustavom rotacije na redu je da Hrvat obnaša tu funkciju. Prvi je to javno izrekao Sejdo. Ako bi netko samo i pomislio da je to uradio bez dogovora s Bakirom Izetbegovićem taj se grdno vara. Ne bi iznenadilo da Sejdo uskoro, uvijeno, pozove i na �izičku likvidaciju Čovića, koji bi na toj funkciji (ako bude) bio kandidat iz reda hrvatskog naroda, kako se Sejdo hvali Bundestagu. Zapravo, sva bošnjačka kampanja gradi se na mržnji prema Hrvatima. Iako je Bakir Izetbegović prvo najavljivao kako neće ići na razgovor sa Olivérom Várhelyijem, europskim povjerenikom za susjedstvo i proširenje, pa kako neće razgovarati o izmjenama Izbornoga zakona, ipak je bio na sastanku. Jasno, u skladu „orijentalne politike”, prvi dan poslije sastanka nije se oglasio, da bi već drugi dan iznio kako su razgovarali samo o onomu što on želi. Naravno da je ta izjava čista laž, ali lijepo zvuči nepismenim bošnjačkim ušima. Kako bi ipak pokazali da mrze i Srbe, a ne samo Hrvate, oglasio se član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Še�ik Džaferović ustvrdivši kako je politika Milorada Dodika propala. Veoma brzo će se uvjeriti u suprotno. Budući da će sada, kada Dodik i Čović nisu kandidati za Predsjedništvo, nastati problem, Izetbegović izjavljuje da je njih dvojicu netko savjetovao. Veoma kurvanjski, oprostite na izrazu, ali se to drukčije ne može kazati, daje aluziju da im je to netko iz međunarodne zajednice savjetovao, čak naredio. I sada, dopustite mi malo osobnog stava. Imao sam čast i privilegiju upoznati i razgovarati s tri čovjeka koji su dali najveći doprinos uspostavi hrvatske države. Jedan od njih, onaj koji se ne ističe, koji se ne želi gurati u prvi plan, gospodin Anto Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva u novinama je dao svoju ocjenu: „Plenković je potpisao smrtnu presudu hrvatskom narodu u BiH“. Neću tvrditi da je potpuno u pravu, ali ako je tu ocjenu dao čovjek takvog formata o njoj itekako treba razmišljati. U Dragoj Našoj netko je organizirao „spontane“ prosvjede protiv visokih cijena goriva, hrane, protiv svega što priječi stanovnike BiH da bolje žive. Koliko su ti prosvjedi bili spontani i posebno koliko su bili protiv gore navedenih problema jasno kazuje jedan od najvećih transparenata na tim prosvjedima - Borimo se protiv legitimnog predstavljanja! Za kraj vijest da se Bakir Izetbegović fotogra�irao s vođom vehabija u BiH Elvedinom Pezićem. Godinama pišem, pojašnjavam za kakvu se to BiH zalaže Bakir Izetbegović, ali u konačnici i sve bošnjačke stranke koje sebe proglašavaju građanskim strankama, a u njima nigdje Hrvata i Srba. Za islamsku BiH. Shvaćaju li to u Bundestagu?!

AUSTRALSKE VIJESTI

Novi sojevi virusa opterećuju zdravstveni sustav K

STRUČNJACI ZA NEKRETNINE

Povećanje prodaje stanova uz porast kamatnih stopa

tručnjaci za nekretnine predviđaju porast prodaje stanova budući da kamatne stope nastavljaju rasti i ljudi se klone tržišta nekretnina kada je riječ o kućama. Središnja australska banka povećala je gotovinsku kamatnu stopu za 50 bodova, na 1.35 posto. Također je povećala kamatnu stopu na stanje računa središnje banke za 50 bodova, na 1.25 posto. James Kirkland, direktor nacionalnog odjela za prodaju nekretnina u agenciji Upside Realty rekao je da je smanjena sposobnost kupaca za uzimanje zajmova te da se to osjeti na cijelom tržištu nekretninama. Kirkland je rekao da očekuje stanove koji nude dobar životni stil sa zelenim površinama i dodatnim sadržajima koje smatra dobrom alternativom za one koji si više ne mogu priuštiti kuću. Kirkland dodaje da je srednja cijena kuće u glavnim gradovima Australije oko 937.101 dolar, dok ekvivalentna cijena stana iznosi 643.795 dolara. „Valja reći da je u brojnim glavnim gradovima ovaj jaz još veći, kao što je primjerice slučaj u Sydneyju gdje ćete kuću morati platiti gotovo dvostruko više od stana”, rekao je. „Cijene kuća narasle su šest puta brže od cijene stanova u protekle dvije godine.” Visoki troškovi gradnje također su faktor koji će ostati značajan za moguće kupce. „Kada pogledate kuću na kojoj još morate raditi u usporedbi sa stanom u kojem je već sve riješeno, neki od kupaca neće biti spremni riskirati ulaganje u obnovu kuće”, rekao je. No na zapadu je priča posve drukčija jer se tamo tržište nekretnina tijekom pandemije posve drukčije razvilo od onog na istočnoj obali. Predsjednik Instituta za nekretnine Zapadne Australije Damian Collins rekao je da nema sumnje da će se kako cijene rastu građani osjećati „iscijeđeni” i da će morati donijeti odluku o tome gdje živjeti. „Zato smo proteklih pet do deset godina primijetili da stanovi čine više od polovice novih gradnja u Sydneyju jer su nekretnine toliko skupe”, rekao je. „Mislim da je Perth u ranim fazama veće potražnje za stanovima, ali da su i dalje cjenovno pristupačne i kuće. Srednja cijena je ovdje najniža u usporedbi s bilo kojim dru-

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

gim glavnim gradom.” Collins je rekao da je odabir između stana i kuće u Zapadnoj Australiji više odabir životnog stila negoli cjenovne pristupačnosti. „Općenito gledano u Perthu je tržište stanova pogonjeno onima koji smanjuju svoj životni stil ili pak mladima koji žele moći zaključati stan i otići”, rekao je. „Kako rastu kamatne stope, mogli bismo vidjeti male promjene u tom području no ne mislim da će cjenovna dostupnost imati veliki utjecaj na tržište stanova barem ne kratkoročno jer smo ukupno gledano i dalje vrlo, vrlo dostupni.” Collins govori da iako bi povećanje kamatnih stopa moglo „ukrotiti” tržište, većina ljudi će nekako izaći na kraj. „Svako povećanje kamata imat će neku vrstu utjecaja na tržište u smislu smanjenja aktivnosti, to je jednostavna matematika,” rekao je. „Utjecat će na to što si ljudi mogu priuštiti, utjecat će na i na ono na što ljudi troše i izvan kredita za stan. No povijest je pokazala da je kredit za stan posljednje čega će se ljudi odreći, smanjit će životni stil, godišnje odmore, odlaske u restorane i druge stvari u životu.” Ako je vjerovati velikim bankama, mnogi ljudi plaćaju svoje rate unaprijed pa ovdje imaju i sigurnosnu mrežu. Collins je rekao da čak i ako dođe do povećanja kamatnih stopa do pet posto to ne bi trebao biti prevelik teret za većinu ljudi, no ne vjeruje da će doći do takvog porasta kamata. „Ne mislim da će kamate biti niti blizu toliko visoke kako se predviđa jednostavno zato što bi to imalo značajan učinak posebice sada za velike gradove kao što su Sydney i Melbourne gdje su krediti za stanove znatno veći, posebno ako se usporede s primanjima”, rekao je. „Kada govorimo o Zapadnoj Ausrtraliji sigurno je da će ovo pogoditi neke ljude, toga će uvijek biti. Mislim da će većina ljudi ipak moći izaći na kraj.” Collins je primijetio da se u Zapadnoj Australiji susreću s nestašicom kuća i malim brojem dostupnih stanova za najam. „Nemamo dovoljno kuća za prodaju, gospodarstvo je snažno, potražnja i dalje postoji, a vraća se i rast populacije uslijed međunarodnih migracija, iako dosta sporo”, rekao je. „I dalje sam siguran da ćemo ove, ali i iduće godine zabilježiti skroman rast cijena.”

ako novi val zahvaća zemlju, Glavni odbor za zaštitu zdravlja Australije (AHPCC) upozorava da bi novi sojevi virusa mogli zaobići imunitet stečen prethodno preboljelom bolešću ili cijepljenjem. Dva nova soja COVID-a 19 dovode do povećanja broja slučajeva novozaraženih u cijeloj zemlji te je Odbor za zaštitu zdravlja izdao novo upozorenje građanima da se zaštite ove zime. Diljem zemlje tijekom protekla 24 sata prijavljeno je preko 40.000 novozaraženih. Preko 4000 osoba liječi se u bolnicama radi zaraze COVID-om 19, a od toga se 141 osoba nalazi na intenzivnoj skrbi. „Svjedočimo novom valu infekcija COVID-om 19 koji uzrokuju sojevi BA.4 i BA.5, koji su zapravo podtipovi soja omikron”, objavio je Glavni odbor za zaštitu zdravlja Australije (AHPPC).

RIZIK OD PONOVNE ZARAZE

Odbor je pojasnio da su sojevi BA.4 i BA.5 povezani s povećanim izostankom imuniteta i vjerojatno će dovesti

do povećanih stopa ponovne infekcije među onima koji su ranije cijepljeni protiv ranije dominantnih sojeva CO-

VID-19 te i kod onih koji su u potpunosti cijepljeni. Ponovna zaraza može se dogoditi već 28 dana nakon oporavka od prethodne zaraze virusom COVID-19. Glavna liječnica Novog Južnog Walesa dr. Kerry Chant rekla je da se virus „promijenio” i da su za zaštitu od novih sojeva potrebna tri ili četiri cijepljenja. „Zaboravite sve što smo do sada rekli o dvije doze. Potrebne su tri ili više”, izjavila je. Od ponedjeljka četvrta doza bit će dostupna za još 7.4 miljuna građana. Takozvano zimsko docjepljivanje sada mogu primiti osobe 30 do 49 godina starosti, dok se onima u dobi od 50 do 64 godine preporučuje primanje četvrte doze cjepiva. Zimsko docjepljivanje preporučuje se onima koji su prvo docjepljivanje već primili ili su bili zaraženi COVID-om 19 pred najmanje tri mjeseca.

Aboriđinska zastava ostati će trajno istaknuta V lada Novog Južnog Walesa odbila je prijedlog da se postavi novi stup na sydneyjskom mostu Harbour Bridge koji je trebao nositi aboridžinsku zastavu, a koji je navodno trebao koštati 25 milijuna dolara. No aboridžinska zastava ipak će se trajno vijoriti na mostu. Ali kako bi se to dogodilo valjat će njome zamijeniti državnu zastavu Novog Južnog Walesa. Državna zastava dobit će novi dom. Ušteđeni novac uložit će se u inicijative u zajednicama urođenika, rekao je u nedjelju premijer Dominic Perrottet. Prošlog mjeseca Perrottet je objavio da će aboridžinska zastava biti trajno izvješena na spomenutom mostu.

„Povijest naših urođenika trebamo slaviti i biti svjesni njena tijeka tako da bi mladi Australci razumjeli bogatu i ustrajnu kulturu koju ovdje imamo još iz prošlosti. Trajno postavljanje aboridžinske zastave na Harbour Bridgeu doprinijet će tome, to je ujedno i nastavak procesa zacjeljivanja rana u sklopu šireg nastojanja ostvarenja procesa pomirbe.” Ali čak se i on začudio visokoj cijeni te kazao da „ne zna” što tu toliko košta, ali i dodao da je to „zapravo mala cijena”. Aboridžinska zastava sada će jednostavno biti postavljena na mjesto gdje se sada nalazi državna zastava Novog Južnog Walesa.

NOVI JUŽNI WALES

Vlada ne razmatra uvođenje obaveznog nošenja maski

tariji ministar u Viktoriji potvrdio je da nove restrikcije ili obveze nošenja maski nisu dio neposredne budućnosti njegove države. Ben Carroll ovo je izjavio u petak, svega 24 sata nakon što je jedan njegov kolega odbio komentirati bilo kakve moguće promjene. „Ne razmatramo uvođenje obveznih maski niti restrikcija,” rekao je. Međutim, novoizabrana ministrica zdravstva Mary Anne Thomas izjavila da ništa nije odlučeno kada je riječ o ponovnom uvođenju restrikcija. „Nismo ništa odlučili”, izjavila je. „Javnozdravstveni tim bavi se modeliranjima i konzultiraju se s kolegama i raspravljaju o različitim idejama, no nijedna od njih nije preuzeta.

MINISTAR BEN CARROLL

Nova deklaracija pandemije omogućuje mi donošenje ove odluke, no još ju nisam donijela i nastavit ćemo s konzultacijama ne samo u okviru zdravstvenog tima već i šire.”

Stajališta obaju ministara postala su poznata nakon što je ministrica okoliša Lilly D’Ambrosio prošlog tjedna rekla da je ovo „pitanje života ili smrti”. „Aktualni zdravstveni sa-

vjet u Viktoriji prikladan je za našu situaciju”, rekla je. „Može doći do razgovora u različitim državama ovisno o stanju kakvo tamo vlada. Zdravlje je previše važno, ovdje govorimo o životu i smrti.” Viktorija je uvela stroga pravila o nošenju maski tijekom 2020. i 2021. koja su uključivala mjesece i mjesece nošenja maski u zatvorenom i na otvorenom. Popuštanje mjera stiže u trenutku kada se broj hospitalizacija u petak popeo na 629, a 37 osoba je na intenzivnoj skrbi. U protekla 24 sata (podaci prikupljeni 11.07.), od virusa je preminulo devet građana Viktorije, čime je ukupni broj umrlih tijekom pandemije u ovoj državi ranije tijekom tjedna iznosio 4000.

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

Kad je umro naš omiljeni diktator, vlast su prigrabila njegova ‘deca’ U

svim “normalnim” državama EU-a nastupila je tzv. medijska “sezona kiselih krastavaca”. Godišnji odmori, radnici i trudbenici dokopali se “rajskih“ plaža na našoj obali, uživaju na suncu, u moru. Zasluženo. Onako trudbenički. Kao i obično problemi nastanu kad pomislite da problema nema. Nema kod nas ljetnih “kiselih krastavaca”? Evo, požar je u jedan dan skoro uništio Pulu. Ode nam najbolji ministar iz Vlade. Na fejsu za ministra �inancija kažu da bi bio iskren kad bi rekao: “Želim smak svijeta provesti u krugu obitelji”. U Saboru na dnevni red dolazi rasprava o vraćanju prava na pobačaj u Ustav. Nitko ni da bekne o referendumu. Omjer 70 posto prema 30 posto još uvijek ukazuje na blizinu katotalibana.

Uhićenja, uhićenja…

Famozna EU uhićuje u Hrvatskoj bivše ministre usred sezone godišnjih odmora. Grozno! OLAF se miješa u naše demokratske standarde. To je, da objasnim onima koji još ne znaju, Europski ured za borbu protiv prijevara. Glavna tužiteljica zove se Laura Kovesi, iz Rumunjske. Da je iz Napulja, Sicilije, pa hajde, ali iz Rumunjske!? Oni su se prvi put susreli s ma�ijom kad je k njima stigao don Vito Corleone u �ilmu Kum, još davne 1972. godine. I jednog lijepog sunčanog dana “kihnuli” su rumunjski HDZ i SDP, a EU je “potboltao” Lauru Kovesi na mjesto glavne tužiteljice. I počelo je. U prosjeku četiri uhićenje političara dnevno. Naša Laura je navodno odlučila uhititi oko šest stotina političara, oko trideset direktora javnih tvrtki, pristojan broj sudaca, tužitelja, korumpiranih policajaca, premijera, ministara, zastupnika, gradonačelnika… Neke je već uhitila, a neke će kasnije morati i “rashititi” jer im se nije moglo ništa dokazati. Zato od ljetne sezone “kiselih krastavaca” za sada ništa. Možda je ima malo u Bolu na Braču. I tu je pao trač. Jedan domaći dao je greškom, umjesto 10 kuna, 100 kuna za lemozinu u dominikanskoj crkvi. Sad svaki slijedeće nedjelje kaže, kad svećenik dođe do njega, ja sam “pretplatnik”! Lako se rugati s Bračanima. Sjećam se jednog duela između Krleže i Tina Ujevića. Jedno jutro u kavanu “Kavkaz” uđe Krleža i glasno pozdravi: “Dobro jutro svima i tebi pijani pjesniče…” Ujević mu odgovori: “I tebi, zastavo svih boja”. Svi, baš svi, imamo “Ahilovu petu”. Krleža je, napisavši 1938. godine roman u prvom licu “Na rubu pameti”, pokazao svoju genijalnost, ali se ipak slažem s Veronikom Čuljak kad je napisala: “Imao je veliki talent i snažna je djela napisao. No,

nije imao strast za istinom, vidio je stanje u Rusiji nakon oktobra, bijedu i jad, ali o tome nije pisao, radije je prešutio i doživotno bio odan boljševizmu. Nakon Drugog svjetskog rata dobio je na korištenje vilu na Gvozdu sa sluškinjom i šoferom. Toliko o življenju ideje koju je zastupao kao i njegov prijatelj Joža. Socijalizam za mase, a njemu, prvom proleteru, rezidencije brojne i otoci”. Skakanje s Laure Kovesi na Frica Krležu samo je dokaz više da je ipak kod mene “sezona kiselih krastavaca” već nastupila. Moram biti skroman i ponizan, baš kao i vrijeme. Kiša, sunce, kiša, malo mora, puno �ijake, novi svjetski poredak, sve je super, važno je da ne pucaju po nama. Iznajmljivaču na Braču puna je kuća rodbine koju je privukao natpisom “Zimmer frei”.

Škandal” za saborskom govornicom

Na jednom od zadnjih zasjedanja Hrvatskog Sabora opet se dogodio “škandal”. Ante Prkačin je počeo zamarati naše lijeve borce za pravdu i siromašne Hrvateke pričom o onima iz Ukrajine i Afganistana. To više nije mogla slušati Urša (Zdenka) Rukar pa je onako “živčana” viknula Prkačinu: “Kako te nije sram” ili tako nekako. Sirovi Ante nije shvatio svu dobronamjernost naše Zdenke i počeo ju je vrijeđati. Vitez Reiner umjesto da udalji Prkačina iz Sabora, kaznio je i Uršu i Prkačina što je naljutilo drugove iz Teleskop.hr. Skužili su drugovi da je vitez Reiner zapravo najveći problem. Umjesto da pohvali Uršu za lucidno zapažanje o Prkačinu i sjajnu diskusiju koju je tog dana imala u Saboru kad se nakon prve rečenice izgubila, mucala i na kraju otišla s govornice, a da uopće nije ništa rekla, on daje opomenu našoj Urši i sirovom Anti. Kako je napisao Fric Krleža: “Ni med cvetjem ni pravice”. To zna i Marko Francišković koji i dalje leži u Remetincu. U portalu “Imperij.com” pojavio se poznati “novinar” Nemanja Marko Mitrović koji nam je u članku “Svi moramo u jihad”, u stilu Goebbelsa, objasnio zašto Francišković mora ostati u Remetincu. Poznati novinar za kojeg nikada nisam čuo odrađuje svoj “partijski” zadatak. I to amaterski i loše. E, moj Nemanja! Svaka ti dala…

‘Duboka država zna šutjeti’

Sezone “kiselih krastavaca” nema ni u Velikoj Britaniji. Osebujni i karizmatični britanski premijer Boris Johnson zamjerio se “dubokoj” državi. Sad je pred selidbom iz Downing Streeta 10. Ostavku je u par mjeseci Johnsonu podnijelo 59 članova njegovog kabineta. Razlog ? Za vrijeme pandemije u vrtu Downing Streeta

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Do tada će se vjerojatno smanjiti broj religijskih fanatika i fundamentalista koji idu na živac Jeleni Veljači i Mireli Ahmetović. Kad je Vrhovni sud SAD-a donio famoznu odluku o zabrani pobačaja, prva se javila Jelena Veljača, vjerojatno iz slobodarskog Beograda, i otprilike izjavila da će sad žene u Hrvatskoj morati “oružanom borbom” ostvarivati svoja prava. Mirela je također bila rezolutna: “Religijski fanatici i fundamentalisti koji se drznu taknuti u naše ljud-

Jedan domaći s Brača dao je greškom, umjesto 10 kuna, 100 kuna za lemozinu u crkvi. Sad svaki slijedeće nedjelje kaže, kad svećenik dođe do njega, ja sam “pretplatnik”! 10 počastio je šampanjcem svoje ministre i službenike. Grozno! Kako kod nas “duboka” državica, tako i kod njih duboka država ne “prašta”. Nekog će zagolicati pojam “duboka država”. Pojam često upotrebljavan, ali još uvijek politički nede�iniran. Možda ga jednog lijepog sunčanog dana objasni bivši ministar Zdravko Marić. London je “pusta Londra” prema Velikoj Gorici. Engleska “duboka” država riješila se Borisa Johnsona i njegove frizure. Ali neka ona pokuša riješiti enigmu tko je pozvao i platio koncerte srbijanskog pjevača Miroslava Ilića, poznatog po veličanju četničkog vojvode Draže Mihajlovića. To je pretežak zadatak i za MI6 i za MI5. Zamislite Thompsonov koncert u selu Ba. U Velikoj Gorici vlada HDZ. Misterija traje i dalje. Duboka država zna šutjeti. Ali ne šuti Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Sud koji “obožavaju” jugo-nostalgičari, orjunaši i titoisti… Sutkinja Prekršajnog suda u Čakovcu “rebnula” je izvjesnog S.H. zbog kape s povijesnim hrvatskim grbom i zbog pozdrava “Bog i Hrvati”. Visoki prekršajni sud je “poručio” sutkinji Renati Višošević da je prvo bijelo polje korišteno nebrojeno puta za vrijeme Austro-Ugarske, da je taj grb i na crkvi svetog Marka u Zagrebu. Revna sutkinja se vjerojatno prepala da bi grb s prvim bijelim poljem mogao jako zasmetati Plenkija i njegove ministre koji svaki četvrtak moraju proći kraj tog “ustaškog” grba! I što sad? S jedne strane imamo preživjele partizane koji vide oko sebe ustaše koji ne priznaju da je Republika Hrvatska nastala u AVNOJ-u, ZAVNOH-u ili barem u Titovom Jajcu, a s druge strane imamo sutkinju kojoj povijest baš i ne ide. Vjerojatno u njeno vrijeme nije bilo prepravljanja ocjena iz četiri u pet pa nije mogla na medicinski faks nego na pravo. No, mlada smo država. Treba izdržati još koju stotinu godina dok ovaj politički i gospodarski košmar ne prođe. Živi bili pa vidjeli.

sko pravo neće se dobro provesti…” Miriši mi nešto na Goli otok. Polako im se vraća stara moć. DORH je vjerojatno, nakon prijetnji Jelene i Mirele, započeo provođenje izvida u stilu-misle li to one ozbiljno? Za Marka Franciskovića, koji zbog navodnog terorizma sjedi već šest mjeseci u pritvoru, znaju da je bio ozbiljan kad je pozivao na mirni razlaz s prosvjeda na Trgu bana Jelačića. Zato i dalje leži u Remetincu. Radi se o dva dijametralno različita kriterija prema državljanima iste države. Jedni pozivaju na “oružanu borbu”, a drugi na mir i dostojanstvo, a sankcije su brutalno različite. Dokle? Lijevi nobelovac Gunther Grass jednom je izjavio kako su Hrvati i Srbi kod Srebrenice i Tuzle pobili 250.000 Muslimana. Kako su se kod Tuzle Muslimani i Hrvati zajednički borili protiv Srba, a u Srebrenici Hrvata nije ni bilo, pitam se nije li se Guntner napušio Grassa? Globalni kapitalizam i liberalna demokracija odlaze polako u “staro željezo”. Na veselje oca i sina, uglednih članova HDZ-a, koji su navodno uhvaćeni s ukradenim starim željezom. Ako je njima tako loše krenulo, što onda tek nas čeka?

Legendarni naši 'istoričari'

Zanimljivo pitanje postavio je “istoričar” Tvrtko Jakovina u Jutarnjem listu: “Zašto Filipinci vole diktatore i siledžije i njihove potomke?” Legendarni naši “istoričari” Klasić, Jakovina, Markovina, Višeslav Aralica, Goldstein… svi su zadojeni dijalektičkim materijalizmom. Samo usput napominjem kako je dijalektički materijalizam bio službeni �ilozofski nazor sovjetskog sustava, zapravo religija komunističke partije, njena dogma. Mi stariji dobro se toga sjećamo. No, vratimo se našem Tvrtku. Naime, sin �ilipinskog diktatora Ferdinanda Marcosa izabran je 9. svibnja 2022. godine za novog predsjednika Filipina, a to je ra�iniranu dušu našeg Tvrtka jednostavno rastužilo.

Bože, što je tim ljudima? Otac diktator, a oni (Filipinci) biraju njegovog sina za predsjednika. Kuda ide ovaj vlak? Kad je umro naš omiljeni diktator, vlast su prigrabila njegova “deca”. Titoisti svih boja. Našeg najvećeg ratnog zločinca naslijedili su njegovi vjerni sljedbenici. Kad smo se odlučili za vlastitu samostalnu državu odmah su pokazali da su pravi Titovi nasljednici. Agresijom su pokušali osvojiti Hrvatsku od Vukovara, preko Škabrnje do Dubrovnika. I dok je Ferdinand Marcos bio svrgnut s vlasti 1986. godine mi vučemo demokratsku tradiciju iz titoizma i komunizma. I sad se naš Tvrtko čudi k’o pura dreku kako je to moguće.. Evo jedna relativno dobra vijest. Već sam u ovom tekstu spomenuo naše “istoričare” i ostale borce za bolju prošlost komunističke diktature. Naime, dobra je vijest da se je jedan od njih s dogmatske komunističke scene transformirao u talentiranog humoristu. Evo što piše, misli i zaključuje privilegirani jugoslavenski povjesničar Hrvoje Klasić: “Prvi pravi branitelji su hrvatski partizani. NDH je zauvijek osramotila i ostavila neizbrisivu ljagu na hrvatskom narodu, ali ono čime se Hrvati imaju ponositi zajedno sa Srbima i ostalim narodima koji su u njemu sudjelovali, jest partizanski pokret. Kao povjesničaru i građaninu krivo mi je što se ne ponosimo našim partizanima”. Ovaj nagli prijelaz iz “istorije” u povijesni cinizam, a onda i u vulgarni humor, nije do sada zabilježen čak ni kod Ante Tomića. Hrvoje se navodno sprema snimiti novu emisiju na HRT-u po scenariju Vesne Teršelič, še�ice Documente. Vesna nam je objasnila koja je tema na redu: “Premalo je postupaka protiv Hrvata za ratni zločin”. Možda bi se mogla snimiti serija koja bi se zvala “Ploveće kazalište”. Za svakog ponešto. Recimo, za početak suđenje Hrvatima diljem Hrvatske za ratne zločine od 1991. godine pa sve do danas. U muzičkom dijelu serije nastupaju Miroslav Ilić, Rade i familija, Bajaga, Lepa Brena… Zatim scena iz Ukrajine iz koje se vidi gostovanje ruskih pjevača u razrušenim gradovima, gostovanje palestinskih pjevača u Izraelu, pa malo kinoteke gdje se vide njemački šansonjeri kako pjevaju po Parizu… Naravno, ne smije se prijeći jedna nevidljiva crta dobrog ukusa. Thompsona, ne-daj-Bože, ni spomenuti. Osim toga posebno treba naglasiti lokalnu speci�ičnost da je to sve moguće samo u Hrvatskoj, i to ovoj današnjoj Hrvatskoj. Ako slučajno čitav projekt završi u Hrvatskom Saboru, pokazat će se da se naši komunisti, kao dosljedni ateisti, ne daju krstiti argumentima.

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

28 MOZAIK

SUDOKU

RJEŠENJA KRIŽALJKE: HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

KRIŽALJKE

LABIRINT MALA KRIŽALJKA

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

RECEPTI

Salata od cikle Foto salata

Cikla sadrži nitrite koji snižavaju krvni pritisak, a zbog svojeg visokog udjela Vitamina B, kalija i željeza svrstavamo je u skupinu najzdravijeg povrća. Cikla se dugo kuha pa za brže kuhanje možete koristiti ekspres lonac. Sastojci 500 g sirove cikle 1 žlica bučinog ulja 1 žlica vinskog octa 1 žlica sjemenki (suncokreta, buče ili drugih sjemenki) sol, papar

Priprema 1. Skuhajte ciklu 2. Ciklu operite i stavite u hladnu vodu. Neka se skuha dok ne omekša, otprilike 45 minuta. Ako kuhate u ekspres loncu onda će to biti oko 15 minuta. Kad se cikla ohladi, ogulite je. U posudu za salatu narežite ciklu, dodajte bučino ulje, vinski ocat te posolite i poparite. Stavite u hladnjak na par sati da se ohladi i prije posluživanja još jednom promiješajte. Posipajte tostiranim sjemenkama ako želite. …………

Lažni pomfrit od palente i začinskog bilja

Iako se palenta najčešće priprema kao kremasti prilog, ovog puta odlučili smo se pripremiti ju na drugačiji način. Izgledom podsjeća na svima omiljene pržene krumpiriće, no ipak je riječ o zdravoj i ukusnoj grickalici. Sastojci 160 g instant palente (kukuruzne krupice) 470 ml vode 1 češanj češnjaka 2 žlice svježeg timijana, nasjeckanog 1 žlica svježeg ružmarina, nasjeckanog 45 g naribanog parmezana sol, po ukusu 3 žlice maslinovog ulja Preljev 1 češanj češnjaka 3 žlice maslaca, rastopljenog 2 žlice svježeg bosiljka, nasjeckanog 1 žlica svježeg origana, nasjeckanog Priprema Skuhajte palentu.

U zdjelu srednje veličine ulijte vodu i pričekajte da zavrije. Umiješajte kukuruznu krupicu, usitnjeni češnjak, timijan, ružmarin, naribani parmezan i začinite sa soli. Miješajte dok palenta ne postane mekana i gusta, otprilike 5 minuta. Maknite s vatre, poklopite i ostavite 5 minuta. Zamrznite. Lim dimenzija 20x20 cm obložite papirom za pečenje i na njega izlijte skuhanu palentu. Ravnomjerno ju rasporedite u jednom sloju. Stavite u zamrzivač na 20 minuta. Zagrijte pećnicu na 220 stupnjeva. Oprezno izvadite palentu na dasku za rezanje i narežite na tanke prutiće nalik pomfritu. Narezanu palentu posložite na papir za pečenje i prelijte s maslinovim uljem te začinite sa soli po ukusu. Pecite 15 minuta, izvadite iz pećnice, oprezno preokrenite prutiće pa pecite još 15 do 20 minuta ili dok ne postanu hrskavi. Pomiješajte sastojke za preljev i prelijte preko pečene palente. Poslužite uz umak po želji. ……………..

Krem juha od tikvica Foto tikvice

Lagana i kremasta juha od tikvica pravi je odabir za toplo zimsko jelo. Nakon posluživanja po želji u juhu možete dodati malo kiselog vrhnja, krutona ili bučinih sjemenki. Sastojci 600 g tikvica 300 g krumpira 1 glavica luka 2 režnja češnjaka 1,5 l vode 2 žlice maslinovog ulja sol, papar

Priprema Pripremite povrće. Nasjeckajte luk na kockice, češnjak protisnite, a tikvice narežite na manje komade. Krumpir operite, ogulite i narežite na manje kockice. Dinstajte. Zagrijte ulje na srednje jakoj vatri pa dodajte luk, pržite 5 do 7 minuta dok ne omekša. U lonac stavite i češnjak te ga pržite pola minute, bitno da ne zagori. U lonac dodajte tikvice pa sve kratko popirjajte. Dodajte narezani krumpir, 2/3 količine vode te sol i papar po ukusu. Kuhajte 25 - 30 minuta, odnosno dok krumpir ne omekša. Propasirajte. Sklonite s vatre te pomoću štapnog miksera usitnite povrće da nastane kremasta juha. Ako je pregusta, dodajte još malo vode i vratite na vatru da zakuha. Poslužite vruću juhu s komadićima preprženog kruha.

Muffini s jabukama i krem sirom

Znate li kako prepoznati staro jaje? Sočni biskvit s jabukama i začinima ukrašen je kremom od krem sira, maslaca i šećera u prahu. Sastojci 150 g oštrog brašna 1 žličicapraška za pecivo ½ žličice soli ½ žličice mljevenog cimeta ¼ žličice mljevenog đumbira 120 g šećera 1jaje, sobne temperature ½ žličice ekstrakta vanilije 50 ml biljnog ulja 60 ml mlaćenice 2 srednje jabuke, naribane Krema 100 g maslaca, 300 g krem sira, 2½ žličice ekstrakta vanilije 200 g šećera u prahu 1½ žličice mljevenog cimeta

Priprema Pripremite kalupe Zagrijte pećnicu na 175 stupnjeva. Kalup za 12 muf�ina obložite papirnatim košaricama ili premažite uljem. Sjednite tekuće sastojke U zdjeli srednje veličine pomiješajte brašno, prašak za pecivo, sol, cimet i đumbir. Ostavite sa strane dok pripremate ostatak smjese. U drugu zdjelu dodajte šećer, jaje i ekstrakt vanilije te miksajte dok smjesa ne postane svijetla i kremasta, oko 4 minute. Dodajte ulje i mlaćenicu te miksajte dok se potpuno ne sjedine, oko 1 minute. Pripremite smjesu Smanjite brzinu miksera i dodajte polovicu suhih sastojaka. Kratko miksajte na najslabijoj jačini dok se sastojci ne sjedine, dodajte preostalu smjesu brašna, miksajući dok se ne sjedine. Lopaticom ostružite stranice i dno zdjele te u smjesu umiješajte naribanu jabuku. Ispecite muf�ine Rasporedite smjesu u 12 kalupa za muf�ine i stavite u pećnicu. Pecite oko 20 do 25 minuta, odnosno dok čačkalica umetnuta u središte ne izađe čista. Izvadite iz pećnice i ostavite 5 minuta na sobnoj temperaturi. Izvadite muf�ine iz kalupa i prebacite na rešetku da se potpuno ohlade. Krema Pripremite kremu Mikserom na srednje velikoj brzini istucite maslac dok ne postane mekan i kremast.

Dodajte krem sir, cimet i ekstrakt vanilije te nastavite miksati još 2 minute. Smanjite brzinu miksera i postepeno dodajte šećer u prahu. Miksajte dok se ne sjedini, po potrebi stružući stranice zdjele. Ukrasite muf�ine Koristeći vrećicu i nastavak za ukrašavanje ukrasite muf�ine. Posipajte cimetom po želji i poslužite.

vježe jaje ima čvrst i ispupčen žumanjak te gust i zamućen bjelanjak. Ako je žutanjak spljošten, a bjelanjak vodenast, jaje vjerojatno nije za jelo! Ljuska je prirodna ambalaža koja sadržaj jajeta tjednima čuva i održava prikladnim za konzumaciju i pripremu raznih jela. Ipak, znamo da su jaja poprilično kvarljiva namirnica pa trebamo biti oprezni. Ako na ljusci jajeta uočite neobične promjene, to svakako može biti znak da je u jajetu došlo do kvarenja. Prilikom kupnje jaja svakako vodite računa o tome da jaja budu neoštećena te da im rok trajanja bude što dulji. Kada jaja razbijemo, njuhom i vidom najlakše ćemo procijeniti njihovu svježinu. Za jaja koja su još uvijek u ljusci, najsigurniji način provjere njihove svježine jest metoda uranjanja u vodu. Osim spomenute metode, svježinu jaja također možemo provjeriti mućkanjem ili razbijanjem.

URANJANJE U VODU

U posudu ili lonac ulijte vodu do razine koja je barem dvostruko viša od visine jaja. Zatim pažljivo uronite

sumnjiva jaja. Jaja koja su svježa potonut će vodoravno na dno posude. Što je jaje manje svježe, više će izranjati na površinu. Jaja stara sedam dana okomito će stajati u vodi sa zaobljenim krajem okrenutim prema gore, dok će stara jaja plutati na vodi.

MUĆKANJE JAJA

Svježinu jaja možete testirati i tako da jaje lagano protresete. Približite jaje uhu i nježno ga promućkajte. Ako se čuje bućkanje jaje vrlo vjerojatno nije dobro za jelo. Kod starijih jaja koja su pokvarena sadržaj postaje sve pokretljiviji. To se događa zato što bjelanjak u starim jajima posta

RAZBIJANJE JAJA

Najsigurniji način da provjerite svježinu jaja je taj da jaje razbijte na tanjur i promatrate žutanjak i bjelanjak. Svježe jaje ima čvrst i ispupčen žumanjak te gust i zamućen bjelanjak. Ako je žutanjak malo spljošteniji, a bjelanjak je još uvijek usko vezan oko njega, jaje je nešto starije, ali dobro za jelo. Ako je žutanjak sasvim spljošten, a bjelanjak se razlijeva i curi gotovo poput vode, jaje nije dobro za jelo.

Kako ćete si pomoći i olakšati bol kod manjih opeklina u kuhinji!

amo mali trenutak nepažnje potreban je da se opečete, a svi znamo koliko bolno to zna biti. Bilo da ste opekline zadobili od vruće vode, pare ili direktnim dodirom s nekim vrućim predmetom ovo je odlično rješenje za prvu pomoć – bjelanjak! Opečeni dio kože najprije stavite pod mlaz hladne vode kako bi snizili temperaturu ozlijeđenog dijela kože, a zatim premažite bjelanjkom. Bjelanjak će se na koži osušiti i stvoriti neku vrstu opne. Kada se bjelanjak osuši nemojte ga isprati već ponovo premažite opečeni dio kože. Nastavite

i dalje premazivati ozlijeđeni dio kože bjelanjkom, dok ne osjetite olakšanje Ovu metodu samopomoći koristite jedino u slučaju lakših opeklina 1. stupnja. Opekline 1. stupnja uzrokuju bol i crvenilo, ali su bez mjehurića.

Slatki svijet: Glatko ili oštro brašno?

jerojatno ste i vi poneki put u dilemi koje brašno upotrijebiti – oštro ili glatko. Ako u receptu nije navedeno, najbolje je koristiti pola glatko, a pola oštro brašno, tako sigurno neće pogriješiti. Glatko, kao i oštro pšenično bijelo brašno dobiva se �inim mljevenjem pšenice, a naoko sitna razlika u krupnoći čestica između glatkog i oštrog brašna daje veliku razliku u konačnom proizvodu stoga je za uspjeh u pečenju važno znati koje brašno upotrijebiti. Postoje neka uvriježena pravila kada se koje brašno koristi pa da ih ukratko navedemo. Glatko brašno koristi se za pripremu raznih vrsta kruha i peciva, kolača od dizanog tijesta i savijača od vučenog tijesta, dok se oštro brašno koristi za prhke kolače, biskvitna i kuhana tijesta.

Poneki put u tijesta se dodajte i škrobno brašno (gustin) koji se stavlja ako želite dobiti izuzetno lagano tijesto. Škrobno brašno također doprinosi da biskvit tijekom pečenje ravnomjerno raste. Iako je preporuka da se u biskvitnim tijestima koristi oštro brašno, ipak se u pripremu torti i kolača češće koristi glatko brašno. Isto vrijedi i za palačinke. Neki ih rade s glatkim, neki s oštrim brašnom, a neki pak s mješavinom tih dviju vrsta. Vjerojatno je prava istina da nema najboljeg brašna, već da je potrebno poznavati vlastito kulinarsko umijeće i upotrijebiti ono što vama najviše odgovara. Ako i dalje niste sigurni koje brašno upotrijebiti, najbolje rješenje je pomiješati glatko i oštro brašno u jednakom omjeru.

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

Većina vašeg privatnog života bit će usmjerena na sasvim obične aktivnosti kroz koje ćete uživati i nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Sasvim jednostavno i dobro. Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog �inancijskog pitanja. Otvorit će se teme ulaganja, raspoređivanja sredstava ili su�inanciranja. No ovaj put, o tome će ovisiti mnogo toga. Sretni brojevi: 1, 8, 11, 21, 23, 33 21. travnja do 20. svibnja

Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojim će obje strane otkrivati ponešto novo. Shvatit ćete ne samo da se volite, nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog. Samci će također biti otvoreni za nova iskustva. Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati de�initivno privesti kraju. Baš ovaj tjedan karakterističan je po tome. Završit ćete neke priče i okrenuti novi list. Sretni brojevi: 8, 9, 11, 26, 34, 44

Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će pomalo turbulentno razdoblje gdje će trebati otvoriti karte i jasnije de�inirati zajednički odnos. Ipak, još uvijek neće sve biti jasno. Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide. Uglavnom, nemojte se uspavati, posao napreduje kroz suradnju. Sretni brojevi: 7, 9, 12, 29, 32, 44

23. listopada do 20. studenoga

Aktivirat će se vaša mašta i kreativnost, pa ćete služeći se spomenutim uspijevati rješavati sve dvojbe u privatnom životu. Ako još uvijek tražite svoju ljubav, dotjerajte se i izađite među ljude. Prihvatit će vas. Sazrela vam je ideja o poslu za koji se treba potruditi, no vi ste potpuno predani i spremni ići u to. Pokrenut ćete neke stvari koje možda neće odmah dati rezultate, ali bit ćete na dobrom putu. Sretni brojevi: 10, 12, 20, 32, 40, 41

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

21. studenoga do 22. prosinca

Neki bi se povremeno mogli osjećati usamljeno. Najbolje je primiriti se i povući u tišinu i meditaciju. Svoje očekivanja formirat ćete prema trenutačnom stanju, pa će ona biti skromna. Ipak, bit će i lijepih događaja. Zato se više otvorite. U temama povezanim s �inancijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja. Sretni brojevi: 5, 7, 15, 35, 44, 45

Kamo god išli primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će sretni i ispunjeni, a njihov ljubavni život bogat. Moguće je da će vam se neke stvari na poslu učiniti težim nego što one zapravo realno jesu. Stalno ćete imati osjećaj da gubite tlo pod nogama ili da sve ovisi o drugima, a baš ništa o vama. Sretni brojevi: 4, 7, 11, 13, 34, 35

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Obiteljski izazovi dobrim će dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom škripiti. Samci će ostati kod kuće. Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donijeti dosta borbe u poslu. Neće biti ni lako ni glatko. Cijeli tjedan čekat ćete da se situacija razbistri. Sretni brojevi: 3, 10, 11, 13, 24, 22

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Pojavit će se niz pitanja povezanih s vašim privatnim životom. Neki će čačkati do kraja, a baš tu bi se trebali zaustaviti i malo pričekati. Najviše zato što će odgovori s vremenom doći sami od sebe. Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati motiva više nego drugi, a volje najviše. Unosit ćete kreativnost u svoj rad i rado pokazati drugima sve što ste napravili Sretni brojevi: 8, 9, 23, 34, 44, 45

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Male nesuglasice u osobnim odnosima bit će povezane s nesporazumima ili neiskrenostima. Ne morate sve otkriti, ali ono što pokažete neka bude iskreno. Fokusirajte na ono dobro između vas. S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena otvorenost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću. Uspjet ćete. Sretni brojevi: 19, 29, 30, 31, 34, 44

21. siječnja do 18. veljače

Djevica

Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo sigurne opcije. Nećete biti zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više. Ograničenja će dolaziti zbog vanjskih okolnosti i nitko za sada ne može ubrzati stvari. Sretni brojevi: 1, 7, 11, 23, 34, 44

Peripetije u vašem privatnom životu nizat će se bez plana i mogućnosti odgode. Okidač će biti potreba za dominacijom ili kontrolom, a ništa nećete moći kontrolirati. Budite strpljivi i tolerantni koliko god možete, te više uvažavajte partnera. Što god se našlo na dnevnom redu, vi ćete biti onaj pokretač ili glas koji će dati završnu riječ bilo da se radilo o važnim odlukama, bilo o redovnim zadacima. Sretni brojevi: 1, 19, 21, 24, 32, 33

19. veljače do 20. ožujka

Iz dana u dan bit će sve više događaja u vašem privatnom životu. Mnogi će zablistati na raznim društvenim okupljanjima, a drugi će ih rado prihvaćati. Moguće su nove ljubavi. Uživat ćete. Svakim danom sve će se više povećavati obim poslova koje trebate vi obavljati, a s tim će ići i veći napori. Kriteriji bi mogli biti strogi, no ne bojte se – imate sve kvalitete da uspješno odradite sve što treba. Sretni brojevi: 10, 21, 29, 31, 35, 36

TEGOBE SA SUHIM OČIMA?

Savjeti kako izbjeći žarenje, svrbež i crvenilo

Često odmaranje očiju od televizora, računala pa čak i čitanja može učiniti čuda u smislu vlaženja očiju, nastojte izbjegavati fenove i ventilatore

uhoća oka neugodan je, no i čest problem. Od njega pati do 30% svjetske populacije. Kao što mu samo ime govori, uzrokuje ga slaba kvaliteta suza ili smanjena proizvodnja suza u očima. Odatle mu ime. Može biti neugodan, no to je uglavnom posljedica simptoma. Što se tiče simptoma suhog oka, potrebno je nekoliko stvari istaknuti. Jeste li osjetili probadanje i žarenje u očima? A osjetljivost na svjetlo? Je li vam se u oku pojavilo crvenilo zbog kojega izgledate kao da se niste mjesec dana pošteno naspavali? A tko može zaboraviti osjećaj da vam je nešto zaglavljeno u oku? Simptomi suhog oka kreću se od blagih do iscrpljujućih (kao što su zamagljen vid i umor oka) pa ih treba ozbiljno shvatiti. A po pitanju uzroka suhoće očiju, starenje je jedan od najčešćih. Veći su izgledi da će se bolesti razviti u osoba koje su navršile 50 godina života. Suhoću oka mogu uzrokovati i određeni lijekovi, kao i dugotrajno nošenje kontaktnih leća. Da ne spominjemo da sezonske alergije dodatno pogoršavaju stanje. Premda za taj problem ne postoji trajno rješenje, možete učiniti određene stvari kako biste se ugodnije osjećali.

Odmarajte oči!

Često odmaranje očiju od televizora, računala

Sindrom računalnog vida S

indrom računalnog vida je stanje koje nastaje uslijed dugotrajnijeg i neprekidnog fokusiranja očiju na računalo ili drugi uređaj sa zaslonom. Ograničite i smanjite vrijeme koje provodite za računalom. Značajnim smanjenjem vremena koje provodite za računalom ujedno se mogu smanjiti simptomi sindroma računalnog vida. Možete si poboljšati vid, kao i držanje. Pokušajte primjenjivati pravilo 20-20-20. Pokušajte svakih 20 minuta prestati gledati u ekran.

pa čak i čitanja može učiniti čuda u smislu vlaženja očiju. A i lokacija je važna. Nastojte izbjegavati fenove i ventilatore, no nemojte zaboraviti ni nositi sunčane naočale kad je vani vjetrovito. Vjetar i strujanje zraka iz određenih uređaja mogu vam značajno osušiti oči.

Zdrava prehrana i zdrav način života

Pod zdravom prehranom mislimo na prehranu bogatu vitaminom A, cinkom i Omega-3 masnim kiselinama. Cink i vitamin A doprinose održavanju urednog vida i ukupnog zdravlja očiju. Tako je, primjerice, poznato da su jetra, mrkva i brokula namirnice bogate vitaminom A, dok su riba, orasi i biljno ulje prepuni Omega-3 masnih kiselina i dobrih masnoća. Pušenje je svakako porok koji morate nastojati izbjegavati ako patite od suhoće očiju. Dim cigarete nadražuje oči i čini ih sušima. Nepušači, izbjegavajte sekundarni dim.

Isprobajte umjetne suze

Kapi u otopini ne samo da su odlične u borbi protiv sindroma suhog oka, već su i djelotvorne u vlaženje očiju nakon dugotrajnog nošenja kontaktnih leća. Kao i u slučaju da vam je učinjen kirurški zahvat na oku. Jedna do dvije kapi u svako oko učinit će drastičnu razliku.

Osim toga, nastojte održavati udaljenost od ekrana od 20 stopa (cca. 6 metara) u razdoblju od 20 sekundi. No, zašto ne biste usto prigušili bliještanje računala? Promijenite okolnu rasvjetu kako biste smanjili učinak na ekran računala. Prekidač s prigušivačem čini čuda u tom smislu, kao i stolna lampa s pomičnim sjenilom. Usto ne zaboravite ekran postaviti oko 50-70 cm od očiju. Otprilike vam toliko iznosi doseg ruku.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

KLAPA SAMOANA RASPJEVANO HRVATSKOJ

Na hrvatskom jeziku možemo pjevati 6 sati! Pripremila: Suzana Fantov

podcastu Večernjeg lista, prošlog tjedna gostovali su članovi klape Samoana – braća Christian i Austin Malietoa-Brown. Slušatelji su mogli uživati u njihovim obradama hrvatskih pjesama no iz razgovora saznati nešto više o njihovim počecima. Christian se prisjetio svojih početaka kada je kao petnaestogodišnjak svirao trubu za školski orkestar sve do dana kada je u Zadru u sv. Donatu zapjevao na hrvatskom „Croatio iz duše te ljubim”. Tri godine pjevali su ovu pjesmu na oduševljenje hrvatske zajednice u Australiji a onda okupili prijatelje i osnovali klapu Samoana. Christian i Austin trenutno se nalaze u Hrvatskoj gdje nastupaju i uživaju u hrvatskom ljetu. U Zagvozdu, gdje su se susreli i s poznatim hrvatskim glumcima, po njima je nazvan i jedan trg! Od tek nekoliko pjesama koje su izvodili na samim počecima, danas kažu, na hrvatskom mogu pjevati i 6 sati! Brojni od nas koji smo ih imali prilike slušati, to zasigurno mogu i potvrditi.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 14. srpnja 10:08 AM Baština u objektivu: Kotli 10:13 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas Split 11:43 AM Izradi sam: Ogrlice 11:48 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:55 AM Hrvatska danas Zagreb 12:15 PM Hrvatska danas Osijek 12:45 PM Park Maksimir - Zagreb 12:51 PM Otvoreno 02:02 PM Franjo Janeš i Hrvoje Jurić 02:31 PM (Re)kreativac: Plivanje 02:56 PM Dvije sestre, dok.�ilm 03:54 PM Nenad Bakić, dok.serija 04:46 PM: Velikani, dok. serija 05:37 PM Moje slike: Ksenija Urličić

Petak, 15. srpnja 10:09 AM Baština u objektivu: Muzej austrougarske mornarice 10:14 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas Rijeka 11:43 AM Izradi sam: Izrada svijeća 11:47 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:54 AM Hrvatska danas Zagreb 12:14 PM Hrvatska danas Čakovec 12:44 PM Bajkovita Hrvatska: Sakralna baština Nina - Grad Nin 12:50 PM Otvoreno 01:35 PM Dolina sunca, serija 02:20 PM Puls - priče s potpisom 02:54 PM Izradi sam: Izrada svijeća 03:05 PM Čovjek mjere Jure Kaštelan 03:40 PM Baština: Mirogoj - grad tišine 03:55 PM 56. Đakovački vezovi 05:17 PM Blues reke Drave, emisija pučke i predajne kulture (1. dio) 05:45 PM Rapski štufad, dok.reportaža 05:49 PM Lovac na olupine, reportaža Subota, 16. srpnja 10:09 AM Muzej Slavonije - kuhinja 10:14 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas 11:43 AM Izradi sam: Izrada zvečke i trakice za dude 11:47 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:54 AM Hrvatska danas 12:44 PM Manastir Krupa 12:50 PM Globalna Hrvatska 02:15 PM Samo lagano 02:40 PM Istina ili mit: Plivanje odmah nakon obroka dovodi do grčeva 02:52 PM Hrvatske dive: Tereza Kesovija, Gabi Novak i Radojka Šverko 04:24 PM Dopala ih Šolta, dok.�ilm 04:44 PM Slatka kuharica: Žumberak 05:04 PM Lovac na bilje: Poštak 05:30 PM Envy Room, dok. reportaža Nedjelja, 17. srpnja 10:09 AM Baština: Muzej Slavonije 10:14 AM Dnevnik 2 11:04 AM Normalan život 11:54 AM Izradi sam: Izrada ruksaka 11:58 AM Vijesti na engleskom jeziku 12:05 PM Život je truba, hrvatski �ilm 01:37 PM Kako dalje, dok. reportaža 01:50 PM Dolina sunca, serija 02:35 PM turizam.hrt 03:07 PM Život bez djece, reportaža

03:12 PM Lidija Boševski - glina 03:17 PM Lijepom našom: Malinska 04:22 PM Vrtlarica: Mikropovrće 04:50 PM Slatka kuharica: Makarska 05:10 PM Lovac na bilje: Poštak 05:36 PM Portret: Siniša Majkus 05:48 PM Ljiljana i Krunoslav Koprivnjak, dokumentarna reportaža

Ponedjeljak, 18. srpnja 10:09 AM Baština: Muzej turizma 10:14 AM Dnevnik 2 11:03 AM Idemo na put s Goranom Milićem: Austrija (2. dio) 11:48 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:55 AM Plodovi zemlje 12:45 PM Glas domovine 01:10 PM Jelovnici izgubljenog vremena: Jela iz Hrvatskog kazališta 01:30 PM Split: More 02:00 PM Bale - Valle 02:25 PM Znanstveni krugovi 02:57 PM Život je truba, hrvatski �ilm Utorak, 19. srpnja 10:09 AM Baština: Parenzana 10:14 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas Rijeka 11:43 AM Papir za zamatanje 11:48 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:55 AM Hrvatska danas Zagreb 12:15 PM Hrvatska danas Osijek 12:45 PM Tvrđava sv. Nikola - Šibenik 12:50 PM Otvoreno 01:35 PM Stipe u gostima, hum. serija 02:06 PM Art a la carte: Ples, djeca i mladi, emisija iz kulture 04:31 PM Cubismo, Nola i Jazz orkestar HRT-a 06:05 PM Pozitivno

Srijeda, 20. srpnja 10:09 AM Baština: Pejačevići na platnu 10:14 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas Rijeka 11:43 AM Izradi sam: Izrada lustera 11:47 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:54 AM Hrvatska danas Zagreb 12:14 PM Hrvatska danas Osijek 12:44 PM Karlovačka zvijezda 12:49 PM Otvoreno 01:34 PM Dječje selo Hrvatska, 02:24 PM Šest knjiga u šest mjeseci 02:42 PM Abeceda zdravlja: Tjelesna aktivnost u funkciji zdravlja 02:52 PM Istina ili mit: Uvijek se treba istegnuti prije treninga 03:02 PM Kultura na radničkoj traci: Bakarska gospoda, dokumentarna serija 03:28 PM Navrh jezika: Ohlađeni asfalt 03:43 PM U svom �ilmu: Mate Rimac 04:33 PM Luda kuća, hum.serija

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

O’Connor Knightsi učvrstili četvrto mjesto

’Connor Knightsi učvrstili su svoje mjesto među prvih četiri povećavši razmak ispred Canberre Olympica na četiri boda pobjedom koju su u ponedjeljak s 3-1 ostvarili nad West Canberra Wanderersima u nadoknadi utakmice iz prvog kola koja se igrala na Melrose Syntheticu, sada poznatijim pod nazivom Wanderers Park. Kao što je to bilo slučaj u sezoni 2022. NPL-a, Wanderersi su napravili dovoljno kako bi nešto dobili iz ove utakmice, no radi naivne obrane brzi Knightsi početkom drugog poluvremena na kraju su postigli odlučujući gol te hladne večeri u Canberri. Nakon prvog poluvremena bez golova u kojem su oba vratara bila prisiljena na odlične obrane Jakebu Wisemanu na golu Wanderersa zaprijetio je Connor MynottSmith, a Jacku Milleru s druge strane zaprijetio je strijelac Wanderersa Jenno Ceruti, utakmica je živnula

početkom drugog poluvremena. Jedva da je prošlo 25 sekundi od početka poluvremena kada je MynottSmith lotpu dobacio do udaljene vratnice gdje ju je nečuvani Phakedi Manda iz voleja uputio u mrežu. Nekoliko minuta kasnije vodstvo se povećalo nakon neuobičajene greške Wisemana kada O’Rourke postiže svoj osmi gol sezone iz blizine. Wanderersi su u 65. minuti doživjeli tračak nade kada je Babin Paudyal dočekao dodavanje iz udarca glavom koji je svladao Millera, no ovo je izblijedilo oko 30 sekundi nakon početka jer je Manda protivno svim očekivanjima postigao gol iz nemogućeg kuta. Ovo je bilo previše za Wandererse koji su ostali ukopani na dnu terena, unatoč sjajnom kraju utakmice u kojem je Miller bio prisiljen na obranu svjetske klase braneći udarac Angusa Baileyja.

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije Dražen JURINA

a Frank Holohan Reserveu prošle su se subote navečer mogla vidjeti nasmijana lica kada je Dandy City ostvario hrabru neočekivanu pobjedu s 2-1 protiv Altona Magica. Prvotno utakmica za domaćine nije krenula po planu budući da su u prvom poluvremenu gubili s 1-0, a trebao im je bod za ostanak izvan zone ispadanja. U drugom poluvremenu stvari su krenule nabolje već u drugoj minuti kada je City mudrim potezom po desnom krilu loptu dodao Tommyju Semmyju koji loptu vraća jurećem Cooperu Legrandu koji ju iz kaznenog prostora puca ravno u mrežu za 1-1. S izjednačenjem je odjednom porasla i motivacija pa je Dandy dao sve od sebe iako je igra išla u korist Magicu koji je uspio ostvariti s nekoliko neuspješnih pokušaja na gol. U 81. minuti igra se ponovno okrenula u korist Dandyja kada je na Semmyju

Dandyju unatoč pobjedi i dalje prijeti ispadanje napravljen prekršaj u kaznenom prostoru. Nick Kalmar realizirao je jedanaesterac za pobjedu Dandyja 2-1. No smijeh je splasnuo kada je Dandy saznao da je Hume City svladao Dinamo idućeg dana, čime se Dandy ponovno nalazi u zoni ispadanja. Borba za ostanak za Dandy se nastavlja ove subote, 16. srpnja, kada putuje na JL Murphy Reserve gdje će igrati protiv trećeplasiranog Port Melbourne Sharksa. Utamica počinje u 17:30.

Adelaide Croatia pobijedila dvaput zaredom A

delaide Croatia postigla je drugu pobjedu zaredom prvi put ove sezone nakon pobjede nad polu�inalistom Kupa federacija, Eastern Unitedom, s 1-0 na travnjaku SA State Sports Parka. Adelaide Croatia odmah je počela odlučno kontrolirajući tempo utakmice. Već u petoj minuti Rhys Thompson trebao je postići gol za 1-0. Thompson se umjesto za volej odlučio za udarac glavom dočekavši dodavanje Luke Salasa u kazneni prostor, no lopta je dospjela u sigurne ruke vratara. Croatia je nastavila stvarati gol prilike, rani ubačaj uhvatio je obranu Easterna na spavanju no Salas je tek vratio loptu ne pogodivši metu pa je obrana pošteđena neugodnosti. John Solari imao je posla u 25. minuti odlično obranio nekontrolirani slobodni udarac koji je najprije glavom dočekao William Nuttall. Rhys Thompson protratio je još jednu

priliku za 1-0, dočekao je dodavanje Marcusa Orchardsa pored bliže vratnice no jednostavno nije uspio loptu uputiti u mrežu. Croatia je kontrolirala igru u drugom poluvremenu, Easternse oslanjao na brze kontranapade. Croatia je nagrađena za svoju dominaciju jednim od najboljih solo golova sezone. Donatien Niyonkuru prošavši polovicu terena prešao je četiri igrača velikom brzinom pojurivši u kazneni prostor pucajući

Vratar Adelaide Croa�je John Solari osvaja loptu.

nisku loptu u gol pored Freemana Johnsona. Liam Killick pomislio je u 85. minuti kako je izjednačio za Eastern, u gužvi u kaznenom prostoru uspio je pucati kroz noge protivnike i njegov udarac kretao se prema kutu gola no Solari je ostvario nevjerojatnu obranu i tako spasio gol od opasnosti. Croatia je u sudačkoj nadoknadi osvojila jedanaestarac nakon što je zamjenu Oli Trimbolija srušio Johnson. Slabašni pokušaj jedana-

esterca koji je izveo Grant Taits vratar je bez problema pročitao, a na olašanje navijača Croatije Eastern nije postigao dodatne golove do kraja utakmice. Snažan, dobro uravnotežen nastup Croatiju ostavlja u dobrom položaju uoči pauze ovog tjedna. Iduću utakmicu Croatia igra u subotu, 23. srpnja, u 15 sati u Hrvatskom sportskom centru gdje će nastojati postići treću pobjedu zaredom i iskoristiti dobre prilike uoči �inala.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022. ke pokazao je da je lopta zapravo otišla pored gola. Ali dvije minute kasnije Hume zaista trese mrežu nakon dodavanja koje stiže do Josha Binghama za vodstvo gostiju od 1-0 svega nekoliko minuta prije kraja utakmice. Nažalost nije bilo daljnjih golova pa je Hume otišao kući sa sva tri boda. Ovog petka, 15. srpnja,

Zoran Juraj SABLJAK

rošle nedjelje St Albans Dinamo ugostio je Hume City u utakmici koju su gosti jednostavno morali pobijediti kako bi ostali izvan zone ispadanja. Kako je Dandy City pobijedio protiv Altona Magica, dva su kluba imala jednak broj bodova uoči utakmice. U prvom poluvremenu nijedna momčad nije uspjela stvoriti prednost pa se na poluvrijeme otišlo s neriješenih 0-0. Iako je igra bila na strani suprotne momčadi, inamo je umalo uspio postići prvi gol u 85. minuti kada je Ivan Razumić, tako se barem činilo, pucao sa svega nekoliko metara od mreže. No bliži pogled snim-

St Albans izgubio od Humea s 1-0

St Albas gostuje kod Green Gullyja u utakmici koja će sigurno biti teška za obje momčadi budući da Green Gully nastoji završiti u prvih šest, a Dinamo se nastoji odmaknuti iz zone ispadanja. Utakmica se igra na Green Gully Reserveu s početkom u 20 sati.

Sydney United izgubio od Marconija

teškim uvjetima u Sportskom centru Sydney United u nedjelju poslije podne neumorni Marconi Stallionsi ponovno su osvojili prvo mjesto teško izborenom pobjedom od 1-0 nad Sydney Unitedom 58 FC. Igralo se za mnogo toga tog kišnog poslijepodneva u Sportskom centru Sydney United u kojem je Sydney United 58 FC ugostio Marconi Stallions FC.

Stallionsima se pružala šansa povećati vodstvo na vrhu ljestvice NPL-a Novog Južnog Walesa za dva boda u usporedbi s domaćima kojima je bila potrebna pobjeda kako bi ostali u borbi za mjesto u �inalu. Uz obilnu kišu koja se spustila svega nekoliko minuta prije početka utakmice, obje momčadi borile su se u sredini terena pokušavajući se naviknuti na sklizak teren. Jedini gol pao

je u 59. minuti kada je Costanzo dočekao loptu izvan kaznenog prostora i niskim udarcem, kojem je pred golom pomogao Jesic, ostavio Nizica bez šanse da spriječi gol koji je ujedno donio i konačnih 1-0 za Marconi. United 58 ponovno se vraća u akciju ove nedjelje, 17. srpnja, kada u Sportskom centru Rockdale Ilinden igra protiv Sydney FC-a s početkom u 11.25 sati.

Warriorsi podijelili bodove s Manninghamom

orth Geelong Warriorsi prošle su subote na Pettys Reserveu igrali neriješeno protiv sedmoplasirane momčadi Manningham Blues. Vodeća momčad ljestvice NPL-a 2 uspjela je upisati gol ranim pogotkom Caleba Mikulića koji pogađa mrežu za goste u 7. minuti. Warriorsi su uspjeli sačuvati tanašno vodstvo do 86. minute kada je Manningham izjednačio na 1-1 uz sam posljednji zvižduk suca. Unatoč neriješenom rezultatu, Warriorsi su i dalje tri boda u prednosti na vrhu ljestvice i nadaju se da će se ove subote, 16. srpnja, upisati među pobjednike kada će ugostiti Werribee City koji se nalazi na prezadnjem mjestu ljestvice. Utakmica počinje u 15 sati.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

TENIS SENZACIONALNI MLADI HRVAT

Hrvatski tenis je ovime dobio još jednu mladu zvijezdu, ali i potvrdio kontinuitet izbacivanja vrhunskih igrača

Mektić i Pavić izgubili su u �inalu parova od Australaca čiji je recept za pobjedu bio: “gađaj bekend Pavića, ozlijeđena mu je ruka”

ikola Mektić i Mate Pavić nisu uspjeli obraniti naslov u Wimbledonu. U drami od pet setova bolja je bila australska kombinacija Ebden/ Purcell. Bez obzira na gorčinu u ustima, naši tenisači sportski su čestitali Australcima čiji je recept za pobjedu bio: “gađaj bekend Pavića, ozlijeđena mu je ruka”. - Teško je, 7-6 u petom setu. Moram čestitati dečkima na tituli, imali su nevjerojatan turnir, toliko su se puta vraćali i nakon meč-lopti, pobijedili nakon 1-2 u setovima, igrali na sjajnom nivou. Svaka im čast. Koliko god je teško, ponosan sam na zadnja dva

Dinamo nakon lutrije jedanaest Samo i isključivo briljantna partija vratara Hajduka Lovre Kalinića odvela je utakmicu do penala

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

ili Poljičak je osvojio juniorski Wimbledon. Najbolji mladi hrvatski tenisač u �inalu prestižnog turnira rezultatom 2:0 u setovima (7:6, 7:6) pobijedio je Amerikanca Michaela Zhenga i tako ostvario najveći uspjeh na Grand Slam turnirima. Poljičak je dosad bio peti junior svijeta. Na Wimbledonu je pak imao status trećeg nositelja, dok Zheng nije bio među nositeljima. Poljičak, koji će za tri dana napuniti 18 godina, postao je treći hrvatski tenisač u povijesti s naslovom pobjednika nekog juniorskog Grand Slam turnira. Ranije je to uspjelo Marinu Čiliću 2005. godine u Roland Garrosu te Borni Ćoriću 2013. na US Openu. Hrvatske tenisačice imaju šest trijumfa u juniorskoj konkurenciji. Mladi tenisač je i prvi hrvatski pobjednik juniorskog dijela Wimbledona. Dosad je hrvatski tenis imao dvojicu �inalista, ali su obojica gubili završne mečeve. U pitanju su Ivan Ljubičić 1996. od Vladimira Volčkova i Mario Ančić 2000. od Nicolasa Mahuta. Hrvatski tenis je ovime dobio još jednu mladu zvijezdu, ali i potvrdio kontinuitet izbacivanja vrhunskih igrača. Amaterska teniska scena u Hrvatskoj je jaka, postoji puno turnira, a polako se slaže su-

ANALIZA AKO JE OVA UTAKMICA NA MAKSIMIRU Veliko slavlje Dinamove momčadi na Maksimiru

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Mili Poljičak, sjajni hrvatski talent

Mili Poljičark osvojio juniorski Wimbledon! stav koji uspijeva pro�ilirati najbolje među najboljima čak i na elitnoj razini tenisa. Svjetsku javnost zanimalo je hoće li Poljičak odmah krenuti u seniorsku karijeru, a njegov otac je napomenuo kako je to opcija u skoroj budućnosti. “Ne znam planira li Mili igrati US Open.

Bio je u planu, ali sada nakon Wimbledona ne znam. Možda mu je to kraj juniorske karijere, možda će se potpuno okrenuti hvatanju profesionalnog renkinga. Nadamo se da će dobiti pozivnicu za Umag kako bi ondje hvatao bodove”, poručio je Ante Poljičak.

‘Nisam svjestan što sam pos�gao’ Nakon pobjede u ﬁnalu, Poljičak je bio vrlo odmjeren pred kamerama, bez trunke euforije. “Nisam još skroz svjestan što sam napravio, ali mislim da će to sve doći na svoje. Jedan jako dobar meč s moje strane i moram bi� zadovoljan. Što se prije opus�š i što više uđeš opušten imaš neku prednost jer to što si više s�snut � samo odmaže”, poručio je.

Ovacije Hrvatima u �inalu Wimbledona unatoč porazu Nikola Mek�ć i Mate Pavić

meča. Bila su najemotivnija u mom životu - kazao je Mektić. Hrabri Splićanin �izički nije mogao dati sve od sebe. Jako mu je teško zbog toga, no svejedno je ponosan sve što su pokazali u tom teškom periodu. - Ozljeda? Dogodilo se to u prvom setu polu�inala, fraktura kosti. Bilo je jako teško

igrati s time dva meča. Bili smo blizu, frustrirajući je. Nisam bio na 100 posto, ali oni su zaslužili pobijediti, dobili su nekoliko mečeva preokretima. A mi možemo biti ponosni kako smo odigrali zadnja dva meča - rekao je Pavić. Obojica su dobila veliki pljesak središnjeg terena Wimbledona.

inamo je nakon penala u subotu svladao Hajduk (0:0, 4:1) na otvaranju sezone na Maksimiru i osvojio je Superkup. To je sedma titula za Plave u tom natjecanju, a do nje su na kraju došli na najslađi mogući način protiv najvećeg rivala. Ako je ova utakmica, ali i čitav pripremni period, indikator kako bi mogao izgledati početak sezone, onda Hajduk ima puno razloga za brigu. Samo i isključivo briljantna partija Lovre Kalinića odvela je utakmicu do penala, a problemi koji su se pojavili tijekom utakmice sada već postaju jasan uzorak. Treba napomenuti i kako je Dinamo igrao bez oba prva stopera - Kevina TheophileaCatherinea i Josipa Šutala, a posebno se osjetio izostanak potonjeg jer su Plavi mnogo teže otvarali napad i iznosili loptu iz obrane. Teško se mogao naslutiti raspad Hajduka u drugom dijelu s obzirom na ono što se događalo u prvom. Igra je i u obrani i u napadu imala glavu i rep. Omjer snaga bio je otprilike podjednak, ali su Bijeli imali dvije vrlo dobre šanse i češće su ulazili u zadnju trećinu terena. Domaćin je imao veliki problem u fazi obrane. Pokušavao je pritiskati zadnju liniju Hajduka visokim presingom, ali u tom segmentu treba puno rada na koordinaciji između linija kako bi bile kompaktnije. U prvom dijelu se često događalo da Špikić kao desno krilo izađe jako visoko i otvori ogroman prostor iza

Zaželio sam se ovu sezonu vratiti u Hrvatsku, zadovoljan sam i sretan što sam ovdje u Rijeci, rekao je Halilović

adnjih nekoliko dana pisalo se kako je 26-godišnji Alen Halilović novi igrač Rijeke, a nakon što je u srijedu odradio liječnički pregled potpisao je ugovor. Halilović je prošle sezone nosio dres engleskog Readinga, a u svojoj karijeri bio je član i velikana kao što su Barcelona i AC Milan. ‘Dugo sam bio u kontaktu s Rijekom. Zaželio sam se ovu sezonu vratiti u Hrvatsku, zadovoljan sam i sretan što sam ovdje u Rijeci. Dugo

svojih leđa gdje igra Sadegh Moharrami kojeg je Hajduk očito naciljao kao Dinamovu najranjiviju defenzivnu točku. Biuk je “formalno” igrao lijevog veznog u rombu, ali se u fazi napada jako široko izvlačio kako bi dobivao lopte u izolaciji protiv iranskog reprezentativca. Kad se tome pridoda i povremeno Livajino izvlačenje

na tu stranu i činjenicu da Dinamovi stoperi nisu mogli više pomagati beku jer ih je Kalinić vezao svojim kretnjama, jasno je zašto je Iranac imao pune ruke posla. U nastavku se Hajduk potpuno raspao. Slične stvari događale su mu se i tijekom pripremnih utakmica. Dio obrazloženja se može naći u činjenici da trkački kapaciteti ekipe nisu na optimumu u

Bruno Petković najavljuje dobru jesen

Nekadašnji veliki ta

smo pričali i razgovarali i poznajem dobro klub i zato sam se odlučio na taj korak’, kazao je Alen Halilović koji je 2014. godine iz zagrebačkog Dinama prešao u veliku Barcelonu. Kako su obavijestili iz kluba Alen Halilović je po dolasku u Rijeku imao priliku obići kamp i uvjeriti se u odlične uvjete za rad u klubu, a nogometni izazovi ubrzo počinju. ‘Pratio sam HNL prošle sezone, više nego ikada, bila je jako zanimljiva i to mi je još veći motiv. Radi se dobra ekipa ove sezone, dobra je

Halilović je bio i igrač Barcelone

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

INDIKATOR, ONDA ‘BIJELI’ IMAJU PUNO RAZLOGA ZA BRIGU

eraca srušio Hajduk i osvojio - Superkup!

Ivo Grbić

Grbić se vratio u Atletico

Vratar Lovre Kalinić branio je nemoguće

rvatski nogometni vratar Ivo Grbić (26) vratio se s jednogodišnje posudbe iz francuskog Lillea pa se u nedjelju priključio pripremama Atletico Madrida uoči nove sezone. Grbić je prošlu sezonu proveo na posudbi u francuskom prvoligašu Lilleu gdje je bio prvi čuvar mreže sve do 6. veljače i poraza 1:5 od kasnijeg prvaka

PSG-a. Od tada ga trener nije stavljao u momčad čime je izgubio mjesto i u reprezentaciji Hrvatske. Hrvatski vratar, koji je u ljeto 2020. došao iz zagrebačke Lokomotive u Atletico, mogao bi otići na novu posudbu tijekom srpnja ili kolovoza jer je u Atleticu prvi vratar jedan od najboljih na svijetu Jan Oblak.

Matej Mitrović

Boysi su žestoko proslavili trofej ovoj fazi sezone, ali problem ima i kadrovski i taktički uzrok. Kad je Nikola Kalinić došao u Hajduk, špekuliralo se mogu li on i Livaja igrati zajedno. Dosadašnja praksa pokazala je da itekako mogu, ali samo u jednom smjeru. U napadu se sjajno razumiju i nadopunjuju. U fazi obrane Hajduk često igra s dva igrača manje. Dambrauskas je pokušao to kompenzirati guranjem Vukovića visoko kako bi onemogućio Dinamo da razvije napad preko Ljubičića, ali time je još više gubio kontrolu u sredini terena. Na kraju je domaćin zapucao tri zicera uz još niz vrlo izglednih situacija i jedino je fantastični Kalinić zaslužan za to što je utakmica otišla na penale. Koliko god se litavski trener ohrabrivao da njegova momčad i dalje nije

primila gol, zna da je vrlo lako mogao otići kući i s četiri komada u mreži. Iako trofej Superkupa nije

naročito važan, ova pobjeda je s emotivne i psihološke strane za Dinamo golema. U prva tri prošlosezonska

Čačić zadovoljan, Dambrauskas razočaran Terener Dinama Ante Ča- mo�vu, okrenu� se utakmici čić nije bio euforičan nakon s Lokomo�vom”, poručio je Čačić. utakmice. Trener Hajduka Valdas “Mislim da smo bili podjednaki, a Lovre Kalinić naj- Dambrauskas bio je razočazaslužniji je što je utakmica ran. “Nisam zadovoljan, u peo�šla do jedanaesteraca. Ove utakmice još uvijek slu- nalima je nedostajalo sreće. že da dobijemo uvid u igrače Razumijem da su navijači rai način kako možemo funk- zočarani i imaju pravo bi� raVratar IvicajeIvušić zočarani. Kad pobijedimo, cicionira�. Sasvim solidno potvrdio je kvalitetu izgledalo ovo s Drmićem i jela Dalmacija je sretna, kad Petkovićem, ali bit će tu još gubimo svi su tužni pa čak i dosta posla. Nadam se da će oni koji ne prate nogomet. i ostali učini� sve s nama da Nismo bili bolja momčad, se domognemo proljeća u pogotovo u drugome dijelu, Europi, to bi za naš nogomet nedostajalo nam je odlučnobila zaista velika stvar. Sutra s� i točnih dodavanja. Vidjeli je slobodan dan i onda kre- smo gdje ima prostora za poćemo s pripremama za Loko- pravak”, kazao je Litavac.

ogleda s Hajdukom upisali su remi i dva poraza. U posljednjem su pobijedili, ali on je bio revijalne naravi, Livaja je započeo utakmicu na klupi, a golovi za pobjedu pali su debelo u sudačkoj nadoknadi nakon dvadesetminutnog prekida. Doduše, ni ovdje pobjeda nije ostvarena u 90 minuta, ali s obzirom na tijek utakmice to je bila čista slučajnost. Plavima je trebala velika i “prava” pobjeda protiv rivala da si dokažu da pobjeda u derbiju nije bauk kakvim se gotovo počela smatrati. Prvi korak u sezoni je dobro izveden, ali utrka tek počinje. U slučaju da Dinamo proda nekog od nositelja igre, onda bi utrka još jednom morala postati maraton. A u njemu će prvaku trebati više bodova u međusobnim utakmicama nego lani.

lent Alen Halilović novi je igrač Rijeke atmosfera i inzistirao sam da dođem što ranije i da krenemo što prije raditi’, rekao je je Alen Halilović. No, njegov prelazak nije prošao nezapaženo u europskim medijima. Planetarno glasovita, vjerojatno najpoznatija i najbolja svjetska dnevna sportska novina, španjolska Marca, posvetila mu je kraći tekst. Uz fotogra�iju ‘desetke’ s riječkim šalom na Rujevici, Marca piše: - U dobi od 26 godina, nakon što je od 2014. promijenio 10 različitih momčadi, vratio se u Hrvatsku gdje

Alen Halilović ove je godine na Rujevici

će igrati za Rijeku. Bio je smatran prirodnim nasljednikom Luke Modrića, što je izazvalo interes europskih velikana. Na kraju je Barcelona bila ta koja je platila 5 milijuna eura da ga dovede iz Dinama 2014. Za Barcu je debitirao u Kupu pod Luisom Enriqueom 15. siječnja 2015., ali više nije igrao s prvom momčadi, a odonda je promijenio osam klubova. Naslov teksta je: Alen Halilović: Od mladog svjetskog obećanja do... Povratka na početak’.

Rijeka vratila Mitrovića

atej Mitrović (28), koji je s Rijekom osvojio prvenstvo i dva Kupa, nakon pet i pol godina vratio se na Rujevicu. U klub u kojem se proslavio i za koji je odigrao 101 utakmicu, stoper je sada došao kao slobodan igrač nakon što je sporazumno raskinuo suradnju s Club Bruggeom. Zbog čestih ozljeda je u če-

tiri i pol godine skupio samo 50 utakmica za Brugge, no osvojio je četiri naslova prvaka Belgije. Za reprezentaciju Hrvatske je igrao 12 puta i postigao dva gola. Tijekom nedavne prijateljske utakmice Rijeke s Triglavom opet se ozlijedio pa neće nastupati nekoliko mjeseci.

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 13. srpnja 2022.

4 To advertise with us call (03) 9481 8068

croatianherald@ netspace.net.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O D & TRU A R SS TVO

KUS

IŠ

GOD

IMA

O DUG

IS NJE

or Email:

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com