Hrvatski Vjesnik Croatian Herald July 6, 2022 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

VJESNIK

SLAVA 'FENIKSOVCIMA' Vlast u Tinjanu skojevskom metodom probala zabraniti počast Viktoru Kancijaniću

'KRALJ TOMISLAV' Prekrasna zabava za 48 godina djelovanja 'Linđa' iz Sydneyja

NAJVEĆI IZAZOV Priznanje - Igor Tudor postao trener slavnog Olimpique Marseillea

Str.4, 5

Str. 24

Str. 35

'MLADI FRANKOPANI'

Str. 14, 23

Revija hrvatskog folklora na zabavi 'Božić u srpnju' I 'srpanjski sv. Nikola' je, kao i onaj 'pravi', najmlađima donio punu torbu slatkiša

rvatska folklorna grupa "Mladi Frankopani" organizirala je, nakon dvogodišnje stanke zbog pandemije, u subotu 2. srpnja, tradicionalnu zabavu "Božić

u srpnju" u dvorani Hrvatskog kluba Bosna St Marys u Sydneyju. Ova nezaboravna večer donijela je dašak zimskog, pravog Božića kojeg su obogatili brojni uzvanici, njih oko 250, folkloraši, odlična glazba i domaća hrana, tako da je zabava trajala do dugo u noć. "Svaka vam čast", poručili su domaćinima gosti na odlično organiziranoj zabavi.

ZA OBNOVU KLUBA

Dobili su 80.103,74 dolara iz vladinog fonda za obnovu dvorane u kojoj se okupljaju obro raspoloženja vlada u Australsko-hrvatskom društvu Ballarat nakon potvrde da će za obnovu svoje dvorane dobiti 80.103,74 dolara iz vladinog Fonda za infrastukturu

8 29. OBLJETNICA ROĐENDANSKO SLAVLJE ZAStr.PAMĆENJE

Str. 12, 13

'Hrvatska zora' za vijeke živjeti mora!

Str. 9

Pobjeda za budućnost 'Ballarat Croatian Group'

1 AUD = 4,98207 kn 1 USD = 7 7,13320 ,13320 kn kn 1 EUR = 7,54685 kn kn

multikulturalnih zajednica. Novac će se iskoristiti za obnovu klupske kuhinje te infrastrukture za grijanje i hlađenje, čiji pojedini dijelovi nisu obnavljani već 20 godina. Michaela Settle, parlamentarna zastupnica za Buninyong kazala je da je ovo �inanciranje ključno za održavanje bogate kulture australskih Hrvata u Ballaratu.

Otkrivena je i spomen ploča pok. vlč. Vranješu u znak zahvale za sve što je napravio za cijelu hrvatsku zajednicu Viktorije Tx

olklorni ansambl "Hrvatska zora" proslavio je u subotu, 2. srpnja, svoju 29. obljetnicu djelovanja u prepunoj dvorani Hrvatskog katoličkog centra sv. Leopolda Bogdana Mandića u Sunshineu. osebno dirljivo bilo je pri-

Kreativnost ne jenjava s godinama

sjećanje na nedavno preminulog vlč. Josipa Vranješa koji, kako je rečeno, nije bio samo osnivač Hrvatske zore, već i "naš župnik, prijatelj i stalna podrška ovih 29 godina". Bila je to nezaboravna večer uz veliki broj gostiju, odličnu hranu i piće, ples folklorne skupine, najveći bend u Melbourneu, Major Minor, i prisutne koji se nisu mogli vidjeti gotovo dvije godine. Str. 7

Donosimo vam ponovo pregršt fotogra�ija unikatnih vaza koje su izradili članovi grupa za društvenu potporu South Greater Dandenong u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga. Pohvale svima, posebice gđi Šte�ici koja uvijek ima spreman novi kreativni zadatak. Ovo je još jedna potvrda stava da kreativnost ne nestaje s godinama.

KOLUMNA

Str. 27

Zoki sam i izgubljen na summitu NATO-a ili kako bi rekao Tin 'putujem da tugujem…'

Nearly 700 Attend as Hrvatska Zora Celebrates 29th Anniversary

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

VRUĆINE ‘LIJEPA NAŠA’ NA UDARU TOPLOTNOG VALA

Ni noći nisu nudile osvježenje, u pojedinim područjima temperatura se ni noću nije spuštala ispod 26 stupnjeva

Županjci se ponose svojom manifestacijom

Starinski žetveni običaji N akon dvije godine stanke zbog korona virusa, Županja je ove subote, 2. srpnja, bila domaćin nadaleko poznate manifestacije „Kruh naš svagdašnji – Žetva i vršidba u prošlosti“. Na Papuškinom stanu, podno savskog nasipa, priređen je vjerni prikaz žetvenih običaja s početka 20. stoljeća, kada se kosilo ručno. Brojne su posjetitelje, među kojima su bili i gosti iz prijateljskog grada Wilamowice u Poljskoj, te iz susjedne BiH i Vojvodine, pozdravili čelnici lokalne vlasti. U prigodnom programu nastupili su članovi Kulturno-umjetničkog društva „Tomislav“, a svojom su koreogra�ijom posebice oduševili najmlađi. Postavljena je i prigodna izložba žetvenih vijenaca. Vrijedna je moba u karakterističnoj odjeći, kao što je to nekada bio običaj, ušla u

polje i prikazala poslove vezane uz žetvu žita, najvažniji godišnji posao u Slavoniji. Posebna su atrakcija bili starinski strojevi dreš i levator. Posjetitelji su razgledali bogatu ponudu izlagača na Žetvenom sajmu i uživali u vožnji zaprežnim kolima, u slavonskim delicijama i čobancu, a za dobro raspoloženje pobrinuo se lokalni tamburaški sastav Kristali. Ova je manifestacija pokrenuta prije 20 godina s ciljem očuvanja kulturne baštine i običaja Slavonije - starinskog načina žetve i vršidbe, kako bi u Županju privukli što više gostiju i turista i na Žetvenom sajmu ponuditi kvalitetne proizvode brojnih izlagača s Ceste zlatne niti. Manifestacija je postala prepoznatljiv turistički proizvod i objedinila je sve ono po čemu je Županja poznata.

ijetko kada je bio ovako topli lipanj u Hrvatskoj. Vrućine i sparine su bile gotovo nesnosne, temperature su danju, i to u hladu, bilo oko 35 stupnjeva i na kopnu i na moru, a rekord je zabilježen u Kninu, skoro 40 stupnjeva Celzijusa (39.7). Ni noći nisu bile ništa bolje. U nekim područjima temperatura se ni noću nije spuštala ispod 26 stupnjeva. Bez klime je bilo nemoguće boraviti u stanu preko dana, a noćima mnogi nisu spavali, nego su sjedili na balkonima, a neki su i šetali. Ako su neki pomislili da se osvježenje moglo potražiti u moru, samo su dijelom u pravu. Jer i more je na većini hrvatske obale bilo zapravo pretoplo – uglavnom između 26 i 28 stupnjeva. Mnogima dakako, pogotovo turistima sa sjevera Europe, to nije smetalo. Pili su pivo i satima se brčkali u moru i, kako govore, ponovno uživali u ljetu baš kao nekad – bez epidemioloških mjera. Prema analizi Državnog hidrometeorološkog zavoda,

Ljetni karneval oživio Vinodol

elikom karnevalskom povorkom Novi Vinodolski su u subotu, nakon dviju godina pauze zbog pandemije korona virusa, ispunile tisuće maškaranih lica te je tako završen još jedan Međunarodni ljetni karneval. Još od 1993., prvi vikend u mjesecu srpnju Novljani otvaraju vrata svoga grada maškarama. Više od trideset grupa iz Hrvatske te Slovenije cirkuliralo je Korzom hrvatskih branitelja na kojem se

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

plesalo, pjevalo i fotogra�iralo sa znatiželjnim licima turista kojih u Novom, ovoga ljeta, ne fali. Vesela mesopustarska družina zasjela je na čelo grada i poručila: „Gusari smo, banbiniti! Tradicija nas još kiti. Totu su i naši tići! Mužikanti lipi, mići. Žalosni smo, sin na znanje – dice nan je se to manje. Zato cure, deški, mladi; vrime j’ da se Grad pomladi. Vrime j’ da se sime sadi; ***ite se dok ste mladi!“

Turis�ma sa sjevera Europe ne smeta vrućina Autoceste su bile prepune

Zakrčene autoceste prema moru

Od petka poslije podne do nedjelje uvečer ponovno su bile zakrčene gotovo sve hrvatske autoceste prema moru. Na ulazu Lučko čekalo se sa�ma za prolazak naplatnih kućica, a potom se vozilo u sporim kolonama gotovo na svim pravcima. Ponegdje

organizaciji Ličko-senjske županije provedena je humanitarna akcija prikupljanja humanitarne pomoći za narod Ukrajine u Sumskoj regiji. Akcija se odnosila na prikupljanje prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština. Nakon vrlo uspješno provedene akcije u petak je iz Gospića organiziran prijevoz prikupljene pomoći prema centralnom skladištu u Velikoj Gorici od kuda je u nedjelju pomoć otpremljena prema

ratom zahvaćenim dijelovima Ukrajine. Na utovaru je danas bio i župan Ernest Petry sa zamjenicom Jasnom Orešković Brkljačić. Uputili su iskrenu zahvalu svim građanima i brojnim volonterima koji su sudjelovali u uspješno provedenoj humanitarnoj akciji. Inače, mjesta u Lici, a posebice Gospić, među prvima su otvorili svoja vrata izbjeglim Ukrajincima. Ponovno su pokazali svoju velikodušnost i veliko srce.

Pomoć ide u grad Sumi

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

su zbog nesreća kolone bile duge i po 15-tak kilometara. Kako bi izbjegli te gužve, mnogi se na put odlučuju u ponedjeljak i utorak, tako da je i �m danima izuzetno gust promet. Ogromne gužve su također i na prilazima mjes�ma na moru.

Velikodušni Ličani za Ukrajinu

Tisuće maškara u Novom Vinodolskom

Najtopliji lipanj još od 1961.; u hladu i do 40, a more 28 °C

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

lipanj je u prosjeku bio od 3 do 4.3 stupnja topliji u odnosu na razdoblje od 1981. do 2010. Uočljiv je i trend povećana broja vrućih dana iz godine u godinu. Po njihovom izračunu, svakih deset godina pet ih je više. I u ostatku ljeta meteorolozi za Lijepu našu prognoziraju vruće, čak i vrelo, ljeto. No, moguća su i poneka osvježenja. Tako se u drugom dijelu ovog tjedna predviđa prodor hladnijeg zraka sa sjevera, s ponekim pljuskom ili slabom kišom, što će mnogi dočekati s olakšanjem. Moguća je i bura podno Velebita. A onda od sljedećeg tjedna opet paklene vrućine. (T.G.)

Grad podno Biokova

Projekt ‘Maestrale’ u Makarskoj

Makarskoj se održava novi gradski projekt ‘’Maestrale’’ koji je sastavni dio ovogodišnjeg programa događanja ‘’Lito u gradu’’, a njegov glavni cilj je ponuditi poseban doživljaj grada kroz oživljavanje kulturne baštine i šarma dalmatinskih kala na interaktivan način. Projekt će potrajati od srpnja sve do kraja rujna, a svojim konceptom osvježit će turističku ponudu grada kroz tri dijela koji se međusobno

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

nadopunjuju – detour (kostimirane ture po gradskoj jezgri), cooltour (glazbeno-scenske predstave) i arte (izložbe umjetničkih instalacija). Posjetiteljima se tako želi pružiti drugačiji i cjelovitiji doživljaj grada koji je fokusiran na održiv, spori turizam koji budi emocije i stvara nova iskustva te i potaknuti osjećaj lakoće življenja karakterističan za mediteransko podneblje kojem Makarska pripada.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

ĐAKOVO U VELIKOM MIMOHODU PRODEFILIRALE 43 SKUPINE IZ ZEMLJE I INOZEMSTVA

Šokačko kolo plesali i Ukrajinci, Slovenci, naši iseljenici… Đakovom je prode�iliralo i oko 40 svatovskih zaprega, 60 jahača, puhači, mažoretkinje, hrvatski ovčari, ukupno 2000 sudionika

ada ju je izgradio, 1905., biskup Strossmayer nije ni slutio kako će podno dva zvonika đakovačke katedrale, počevši od 1967., prvog vikenda u srpnju Đakovo i Šokadija zemlji i svijetu pokazivati najljepše što imaju, a satkano u Đakovačkim vezovima, u njihovu svečanom mimohodu. U njemu ove godine, 56. put, 43 folklorne skupine iz Hrvatske i inozemstva, oko 40 svatovskih zaprega, 60 konjanika..., ukupno 2000 sudionika. U 1,5-satnom prolasku središtem grada, naš i folklor Ukrajine, nakon 2018. ponovno zemlje partnera Vezova, Bugarske, Slovenije, slovački folklor, nastup Hrvata iz SAD-a, Srbije, BiH. “Đakovo, Đakovo, grade, divan, divan si ti...” pjevala je u nedjelju Slavonija gradu Vezova. Prkosilo se vrućini narodnim nošnjama, cvije-

Stariji i mladi naraštaj zajedno ispred katedrale simbol su Đakovačkih vezova

Mladi su izvodili plesove unatoč vrućini

Bogata narodna nošnja iz mjesta Vuka

Kruzer-ture Dunavom strancima sve popularnije, vole ih i Hrvati

ćem zataknutim za bećarske šešire, u rukama kose, srpovi, snopovi žita. Nek’ se zna da Šokadija slavi i žetvu i Vezove. “Oj, Đakovo, Šokadijo stara, tebe diči tvoja katedrala...” nastavili su KUD-ovi iz Đakova i cijele Đakovštine te Slavonije umiljkavati se prijestolnici Vezova, a mimohod ispred katedrale, uz predstavnike lokalne, županijske te državne vlasti pratili su i strani diplomati te đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Pljesak i za dojmljiv nastup članova Zakarpatskog akademskog narodnog zaslužnog zbora iz ukrajinskog Užgoroda, Bugara iz So�ije, Slovenaca iz Metlike za prolazak gradom s dva folkloraša koja stoje na ramenima kolega, za dolazak “Hrvatskog običaja - tamburaša” čak iz Kansas Cityja, za nijemo kolo iz Vrlike, za uvijek atraktivnu koreogra�iju josipovačkih Slovaka, za očuvanje hrvatskog nacionalnog bića u vojvođanskom Bačkom Monoštoru i Tomislavgradu, u BiH. “Đakovčani, alaj ste na glasu, Đakovački vezovi vas

krasu”, orilo se iz povorke, a iz grla Ličana: “Slavonijo, nek je tebi dika, što je tebe naselila Lika”. Čule su se i istarske sopile, kandžijali bosi kandijaži iz Kruševice, bili su tu i kuburaši iz Maruševca. Čuli su se i ojkalica, diple, Dubravci na Vezove stigli sa svatovima, a dekla iz Desinca noseći spretno punu košaru na glavi. U mimohodu i staro i mlado, i bosi i obuveni, i ljelje i netom prohodala dječica... Nakon prolaska i 43. skupine u velikom šokačkom kolu zaplesali su i Ukrajinci i Bugari, i Slovenci i naši iseljenici. Malo tko je ostao ravnodušan na prizor bujtara što su se u prolasku pokraj fontane došli napiti vode. Jer pasja je vrućina, no ne mari, mimohod ide dalje, pa slijedi prolazak četveroprega i dvoprega Ergele Đakovo, a za njima svatovske zaprege. Upregao Šokac blago iz štale, okitio zaprege, Šokice sjele na šlingane jastuke, pa na Vezove. Za njima projahaše momci i djevojke. Tko to može platit? Nema tih dukata.

Amerikanci te dijelom Francuzi i Britanci preferiraju desnu dunavsku obalu, dok Hrvati vole ići do Beča ili Vidina

uristička sezona u punom je jeku premda se tijekom srpnja i kolovoza, ako ne bude nekih drastičnih promjena, očekuje još veći broj turista. Kako domaćih tako i inozemnih. Brojke se polako približavaju onima iz 2019. godine, kada su zabilježeni brojni rekordi. Što se Slavonije i Baranje tiče, u usporedbi s prvih šest mjeseci 2019. godine, stranih je turista tek nešto manje, ali domaći su u ‘‘priličnoj ofenzivi‘‘. Turisti u taj dio Hrvatske najčešće dolaze osobnim automobilima ili autobusima kao organizirane skupine. Smještavaju se u hotelima, odnosno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, seoskim domaćinstvima ili ruralnim vilama. Jedna od (relativnih) novina u agencijskim ponudama zasigurno su riječna krstarenja Dunavom, koja su postala standardna ponuda. Iz godine

u godinu bilježi se porast zainteresiranih klijenata, s izuzetkom pandemijske 2020. kad brodovi nisu plovili. Najčešće rute koje Hrvati biraju za riječna krstarenja su Beč - Vukovar te Vukovar - Vidin (bugarski grad na Dunavu) i obrnuto, odnosno rute u trajanju do šest dana. Agencije organiziraju izlete za goste iz svih istočnohrvatskih luka, dakle Batine, Osijeka, Vukovara, Aljmaša i Iloka. Desna dunavska obala sve je popularnija i među stranim gostima koji stižu riječnim kruzerima. Većinom je riječ o Amerikancima te dijelom Francuzima i Britancima. Trenutno su kruzer-ture na razini 2019. godine

PRIMITE

BESPLATNO

Možete se cijepiti protiv oba virusa u isto vrijeme.

Osim toga, oba su cjepiva besplatna za sve.

Odmah zakažite cijepljenje kod liječnika ili u ljekarni.

CJEPIVO PROTIV GRIPE I COVID-a Daljnje informacije na betterhealth.vic.gov.au

Riječni kruzer na Dunavu nedaleko Vukovara

U SPOMEN

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

'BUGOJANSKA SKUPINA' U LUŽANIMA I TINJANU KOD PAZINA, UNATOČ ZABRANI TAMOŠNJEG OPĆI

Spomen na revolucionare, 'feniksovce', nije Unatoč neuspjeloj operaciji, profesor s 'Australian National University' iznosi podatke da je akcija 'Feniks 72.' odjeknula u cijeloj Jugoslaviji i Australiji, posebice u sveukupnoj istočnoj i zapadnoj političkoj i vojnoj strukturi Ivo BUTKOVIĆ

prošle subote, 2. srpnja, povodom 50. obljetnice revolucionarne operacije "Fenix 72." hodočastilo se u Lužane kod Bugojna, gdje je skupina prisegnutih članova Hrvatskog revolucionarnog bratstva (HRB) - "Planinske lisice" '72. obnovila prisegu u staroj kapelici na starom groblju, a potom je krenula na planinu Radušu. Sv. misu u obnovljenoj kapelici i na uređenom starom groblju u spomen operacije "Fenix '72." predvodila su braća don Ilija i Tadija Ivoš. Don Ilija je omiljeni svećenik na župi Skopaljska Gračanica, a njegov jednojajčani brat Tadija u Kandiji kod Bugojna. Nakon sv. mise nazočne hodočasnike pozdravio je Ante Leko (australska "linija") govoreći o značaju te prve, još uvijek i u svijetu značajne, antijugoslavenske akcije. Nakon povratka u Gračanicu nastavljeno je druženje u župnom dvoru. Unatoč pokušaju ometanja komemorativnog spomena u zavičajnom mjestu Viktora Kancijanića u istarskom Tinjanu kod Pazina od "općinskih antifa", ipak je po zamisli i planu organizatora bila dobro posjećena sv. misa u obnovljenoj i freskama urešenoj mjesnoj crkvi sv. Šimuna, kao i komemorativno sjećanje pred spomenikom u čast Viktora, "Velog Jože", podignutom zalaganjem mještana, članova družbe "Braća hrvatskoga zmaja" i Matice hrvatske, te štovatelja diljem domovine. Članovi "Zmaja" i "Matice" za sebe kažu: Mi smo Hrvati iz Istre, može i Istrani, ali ne Istrijani. Nakon sv. mise i komemorativnog programa organizatori su se pobrinuli da se u privatnom (javnom) dobro opremljenom ugostiteljskom prostoru nastavi s druženjem i razgovorom. Čemu svi ti spomendani i komemorativna hodočašća povodom 50. obljetnice revolucionarne operacije "Feniks '72" koja su ove godine počela na planini Raduši na dan kada su domoljubni revolucionari upali u tadašnju

Jugoslaviju, a završit će 23. srpnja u Trnbusima.

Zapisano u kamenu

Evo samo nekoliko glavnih razloga za to: a) U Lužanima na starom groblju iz 1754. ponovno su prisegnuli članovi skupine "Planinske lisice" i krenuli u ostvarenje zamisli akcije "Fenix 72.", odnosno u rat protiv političkog državnog konglomerata Jugoslavije te opstali u oružanoj borbi dulje od mjesec dana. b) Na planini Raduši, gdje su vodili prvu bitku, zapisano je u kamenu da je to bio: "Hod u slobodu". c) Pred spomenikom istarskom "Velom Joži" (Kancijanićev kodni naziv) dužnosnik lokalnog ogranka družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" Herman Herenčić reče da je on bio pripadnik domoljubne hrvatske organizacije koja je posijala sjeme, a koje je urodilo plodom 1990. godine, stvaranjem samostalne Republike Hrvatske. d) Čak i srpski povjesničar iz srbijanskog Instituta za suvremenu povijest Bojan Dimitrijević (Zona dejstva – Operacija Raduša 72.) u podužoj analizi, među ostalim, zaključuje da su "feniksovci razbucali jugoslavensku vojnu doktrinu Teritorijalne obrane", jednako tome stratešku i taktičku vojnu doktrinu u slučaju inozemnog vojnog napada na Jugoslaviju (NATO), te da nisu imali sposobne vojne postrojbe koje su tada mogle brzo i učinkovito ugušiti hrvatsku pobunu. e) Alexander Michael Lee - profesor s renomiranog australskog državnog sveučilišta - Australian National University - povodom 50. obljetnice, 24. lipnja, u stručnoj analizi pod nazivom "Operation Phoenix" uz ostalo navodi da je vodstvo HRB-a znajući i proučavajući jugoslavenske nesmiljene postupke u gušenju Hrvatskog proljeća zaključilo da je pogodan trenutak za započeti ustanak, vojnu akciju za osamostaljenje Hrvatske. Unatoč neuspjeloj operaciji, australski znalac iznosi podatke da je ona odjeknula u cijeloj Jugoslaviji i Australiji, posebice u sveukupnoj istočnoj i zapadnoj političkoj i vojnoj strukturi. f) Prošle subote, 2. srpnja, na velebnom Kongresu iseljenih Hrvata u Mostaru zapažena su tri predavanja održana o operaciji "Fenix 72." i o jugoslavenskoj zločinačkoj službi - "Udbi". O toj na Kongresu zapaženoj temi govorili su uvaženi

znalci: Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest, Igor Omerza (Slovenac) na temelju svog istraživanja arhiva "Slovenske državne sigurnosti" i Bože Vukušić, nedvojbeno jedan od najvećih istražitelja udbaških arhiva i inih partijskih dokumenata te dokumenata o akciji "Fenix 72.". Prema ovome ukratko spomenutome, nedvojbeno je da značaj i vrijednost toga odvažnog hrvatskog revolucionarno-ustaničko-vojnog pothvata za ostvarenje hrvatske neovisnosti i samobitnosti u smislu preteča Domovinskog obrambenog rata nisu usahnuli ni nakon 50 ljeta.

Hrvatski vitez iz Tinjana

Prošlog tjedna, 28. lipnja, već se domovinom proširila vijest o "famoznom pismu" upućenom uglednom gospodinu, poznatom domoljubu Borisu Mofardinu, a povodom organiziranja i javne obavijesti o sv. misi i pripremi komemoriranja pogibije u borbi za hrvatsku državnost Viktora Kancijanića. O razlogu, svrsi i sveukupnoj zamisli načelnika Općine Tinjan Gorana Hrvatina, vjerojatno i sličnih istomišljenika, već je bilo i bit će puno govora o pozadini te njegove obavijesti. Donosimo dio iz te, kako ju načelnik naziva - "obavijesti". ''Poštovani, Obavještavamo vas da ste dužni u roku od odmah maknuti sa svih oglasnih ploča na području općine Tinjan postavljene obavijesti o 50. obljetnici smrti Viktora Kancijanića. (...) Upoznati ste s činjenicom da je sadržaj koji postavljate na oglasne ploče neprihvatljiv i protiv Ustava Republike Hrvatske kao i Statuta Općine Tinjan te je time zabranjeno njegovo stavljanje na oglasne ploče Općine Tinjan." Potom načelnik "ukazuje" da je "u prostoru Društvenog doma Kringa također zabra-

Štovatelji Viktora Kancijanića na groblju u Tinjanu kod Pazina

Na komemora�vnom skupu u Lužanima govorio je Ante Leko, povratnik iz Australije njeno okupljanje u svrhu promicanja neprihvatljivih ciljeva i sadržaja, te Vam zabranjujemo korištenje dana 2.7.2022, kao i ubuduće za navedene svrhe korištenja. Ukoliko ne postupite po ovom dopisu te ukoliko ubuduće bude takvih pojava na području Općine Tinjan, koje se provode bez znanja općine Tinjan, bez daljnih upozorenja ćemo Vas novčano kazniti sukladno Odluci o komunalnom redu te prijaviti nadležnim tijelima", stoji na kraju te tako napisane obavijesti koju je potpisao spomenuti načelnik Hrvatin.

Boljševičko-skojevska obavijest

Po našem, a i mišljenju ljudi iz pravnog "faha" ne može se čak reći ni da je ovo u stilu agitpropsko-prijetećeg dopisa upućenog poznatom i uglednom gospodinu u mje-

Brojni su došli oda� počast 'feniksovcima' na starom groblju u Lužanima

U SPOMEN

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

NSKOG NAČELNIKA, ODANA POČAST PRETEČAMA BRANITELJA

usahnuo ni nakon 50 ljeta Spomenik Viktoru Kancijaniću, članu skupine 'Feniks 72.' iz Istre

Član družbe "Braće Hrvatskoga Zmaja" Herman Herenčić (s lentom), članovi Ma�ce hrvatske iz Pazina te Kancijanićev brat sa suprugom

Pred crkvom u Tinjanu vjernike su dočekali s hrvatskim barjakom stu, jer čak i u toj komunističkoj propagandi bio je bar trunak nekog idealizma pa se obavijest iliti pismo načelnika iz Tinjana može svesti, jer se bez argumenata i činjenica, primitivno ubija pravo na slobodno okupljanje, na boljševičko-skojevsko pismo iz '48. - '49. godine. Međutim, ne htijući, učinio si je ipak SDP-ov načelnik "medveđu uslugu" - izavao je golemu reakciju s nizom argumenata koje ne može poreći svekolika njegova partija, a kamoli on kao obični općinski uhljeb, vele Grbinov potrčko. Naravno, takozvani utjecajni tisak, valjda opet po direktivi iz "maršalata", šuti. No ne šute portali i mnoge ugledne osobe. Javio se sa žestokom osudom i nedavni predsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko. Tako je to pismo pojačalo odluku naše "trojke" iz

zagrebačke Hrvatske uzdanice da krenemo u Tinjan: Sarić, Prlić i ja. Pred crkvom u Tinjanu susreli smo i melbournškog člana, našeg cijenjenog Istranina Serđu Marušića, koji si u Istri obnavlja svoj dom. Iz Zagvozda poručio je Mile Tomčić s grupom dragovoljaca da dolaze. Spriječio ih je kvar na vozilu. Ipak se Boris Mofardin pobrinuo i u ime njih na spomenik položio lijepi vijenac. Nakon sv. mise i ceremonije kod spomenika u novom park-groblju nastavilo se s druženjem u ugostiteljskom prostoru i razgovorima o najstarijem hrvatskom državotorstvu u Istri. Nazočni mještani štovatelji akcije "Fenix 72." i Viktora Kancijanića prije našeg odlaska otpjevali su skladno nekoliko istarskih domoljubnih budnica. Otišli smo za Zagreb uvjereni da je hrvatstvo u Istri snažno i ustrajno. Svejedno pitanja ostaju - što je to neprihvatljivo općinskom načelniku po Ustavu Republike Hrvatske i po Statutu njegove općine? Što su to neprihvatljivi ciljevi i sadržaji u spomenutoj obavijesti ako su je žitelji iz Tinjana stavili na javne oglasne ploče u mjestu, javivši onima koji žele doći da će biti održana sveta misa u lokalnoj crkvi i komemorativni spomen za njihovog znalca, prijatelja, rođaka, brata... Kojeg svi oni koji ga znaju od djetinjstva, odrastanja i školovanja smatraju školovanim mladićem, vrlim hrvatskim domoljubom koji je život poklonio vjeri i domovini, hrvatskoj slobodi, demokraciji itd., itd.?

Faksimil dopisa općinskog načelnika o zabrani komemoracije

Filozof Sesardić o tzv. "antifama" Neven Sesarsić, �ilozof i znanstvenik koji je predavao na sveučilištima u Njemačkoj, Japanu, Velikoj Britaniji i Hong Kongu, kad bude htio, a najvjerojatnije hoće, psihološki obraditi pismo općinskog načelnika iz ubavog istarskog gradića Tinjana te će, čini nam se, utvrditi da načelnika Gorana Hrvatina muči neki oblik "Stockholmskog sindroma" (psihološkog poremećaja odnosno emocionalne veze i identi�ikacije s agresorom, onim tko čini zlo. Taj je izričaj nastao 1973. kad su nakon pljačke banke žrtve stale na stranu bandita). Zapravo u poduljem intervjuu u zagrebačkom prošlonedjeljnom dnevniku �ilozof Sesardić govoreći opširno i argumetirano o bivšoj Jugoslaviji, komunizmu i Titu, sadašnje tzv. "antife", posebno mlađe, svrstava među one koje muči Stockholmski sindrom pa objašnjava, odnosno čudi se, ovim riječima: ''I sada bi, više od 40 godina nakon njegove smrti, tog komunističkog tirana trebalo slaviti tako da se po njemu imenuje jedan od najljepših zagrebačkih trgova. Kako je moguće da mnogi Hrvati još uvijek žele iskazivati svoju zahvalnost čovjeku koji im je 35 godina uskraćivao temeljne demokratske slobode i strogo ih kažnjavao ako se usude pisnuti protiv njega i otrcanih režimskih �loskula. Je li to neki oblik Stockholskog sindroma?'' Veli �ilozof Sesradić da je štošta spoznao i počeo razmišljati tek kad mu je kao mladcu kolega student rekao kako su studenti iz studentskih demonstracija zaslužili te rigorozne kazne koje su dobili (Budiša, Čičak, Paradžik, Bruno i drugi), a za Vladu Gotovca da je dobro što je u zatvoru. On, sin suca Vrhovnog suda SRH, maturirao je u Beogradu, tek tada je "progledao" i što što je to "demokracija s jednopartijskim sistemom". Pri kraju svog razmišljanja iznosi i tumačenje da je kao humanist sklon opraštanju, pa kaže: ''Mi antkomunisti imamo simpatije za one koji istinski uvide i odbace svoje komunističke (i jugoslavenske m.o.) zablude''. Spominje i poziva se na misao iz Evanđelja po Luki kojom se ukazuje na radost na nebu zbog jednog grešnika koji se pokaje. Eto, po tom načelu oprosta i načelnik iz Tinjana Goran Hrvatin ima šansu za pokajanje, pogotovo sudeći prema korijenu prezimena.

Gradonačelnik Mato Franković ponosno u majici HOS-a

Gradonačelnik Dubrovnika izazvao uzbunu u medijima zbog sel�ija u HOS-ovoj majici Franković je 2019. organizirao koncert Thompsona na Stradunu, a s HOSovcima je u spomen na sve branitelje položio vijenac i upalilo svijeću kod Spomen-križa na Srđu

radonačelnik Dubrovnika Mato Franković napravio je sel�ie odjeven u maskirnu majicu koja na rukavu ima grb HOS-a. Fotogra�iju je objavio u nedjelju na svojem Facebook storyju uz pjesmu Tomislava Ivčića “Tamo gdje sam rođen“. Dijelu medija i poltičara ta fotogra�ija je zasmetala, a ali ima i onih koji su pohvalno komentirali sel�ie dubrovačkog gradonačelnika. “Bravo gospodine gradonačelniče! Bravo! Bravo Mato Frankoviću! Tako se brani časni znak časnih Hrvatskih postrojbi iz Domovinskog rata”, napisao je u komentaru bivši župan Dubrovačke-neretvanske županije dr. Jure Burić. Nije to nikakav ustaški već pravi domoljubni znak iz Domovinskog rata koji je u to vrijeme ledio krv u žilama naših jugosrpskih agresora. Priželjkivali smo ga i mi Dubrovčani imali u našemu Gradu. Ponosili se njime kao i ostalim hrabrim hrvatskim braniteljima. Što ih vi koji taj znak danas mrzite i razapinjete niste te davne ratne 1991. godine potjerali iz Grada! Niste, jer možda u Gradu niste ni bili, a ako i jeste onda ste se u mišje rupe skrili. Za razliku od vas, ja jesam i bio i tim se znakom ponosio. Obilazio sam njihove postrojbe i divio se njihovoj disciplini, čistoći prostora i čistoći njihova duha, dok je “Bojna Čavoglave” bila motiv za borbu i lakšu smrt ako ih zadesi. I nisam mogao vjerovati kako će doći vrijeme osporavanja i tog legitimnog znaka i njihovih hrabrih nositelja i vlasnika. Svi ti vinovnici zla, svi ti tužni jugo�ili nikada neće prestati

žaliti državu koja im je, znamo mi stariji, donosila udoban život, a svima nama muku! Jednom za navijek trebat će tim povampirenim ljudskim spodobama dati do znanja kako je hrvatski narod uvijek za svoj Hrvatski dom spreman! Spreman živjeti i spreman za nj umrijeti. Kad se čelnik jednoga grada i usto hrvatski saborski zastupnik ovako oglasi i ovako deklarira, onda se njegovim sugrađanima može samo zavidjeti da imaju takvog gradonačelnika. I nemojte toga čovjeka vi jugo�ili i mrzitelji Hrvatske nazivati nikakvim ustašom ili slično. Ne možete jer je gradonačelnik prvo mlad čovjek i ne može biti nikakav ustaša. A drugo je to što je odgojen u obitelji čestitih ljudi, oca i majke koji su ga naučili da voli svoj Dubrovnik i Hrvatsku”, napisao je dr. Burić u autorskom komentaru na portalu Fenixmagazin. Mato Franković je 2019., povodom Dana dubrovačkih branitelja, organizirao koncert Thompsona na Stradunu. U sklopu 30. obljetnice obilježavanja obrane Dubrovnika, Franković je s predstavnicima Saveza udruga dragovoljaca HOS-a u spomen na sve branitelje položio vijenac i upalilo svijeću kod Spomen-križa na Srđu. Dijelu medija i političara smeta i što se na ulazu u dubrovačko naselje Mokošica nalaze se grbovi hrvatskih ratnih postrojbi među kojima je i ratno znakovlje HOS-a. Franković je više puta branio postojanje tog gra�ita. “Radi se o HOS-ovoj oznaci i ne znam što je u tome sporno”, objasnio je Franković 2017. godine za Dubrovački vjesnik. Dodao je kako je činjenica da je HOS branio grad 6. prosinca 1991. godine upravo kada se dogodio najteži napad na Dubrovnik u njegovoj povijesti na tvrđavu Imperial na Srđu. “Ako nam tada nisu smetali, ne znam zašto bi njihova oznaka nekome smetala danas”, kazao je gradonačelnik Franković.

MEMOARI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

DIJASPORA.HR NASTAVAK IZ KNJIGE HRVATSKOG DOMOLJUBA ZVONKA BUŠIĆA (1946.-2013.)

‘Bio sam svjestan da sam osuđen i prije početka suđenja’ S druge strane, nastojao sam pomoći svojim suborcima primajući krivnju na sebe, jer se njih uistinu nije moglo povezati s bombom koju sam ja sam postavio Piše: Zvonko BUŠIĆ

ok vozim dalmatinskim zaleđem, kroz kamenjar prošaran zemljom boje boksita i rijetkim zelenilom, na um mi padaju dvije priče. Prva je o čovjeku rođenom u kraju neslobodnom i siromašnom. Suočen s nepravdom i osokoljen pričama i pjesmama o slavnoj prošlosti svoga naroda odlučuje život posvetiti borbi za njegovu slobodu. Progonjen biva prisiljen pobjeći u svijet, ali tamo svoju borbu nastavlja još žešće. Sa skupinom hrabrih suboraca izvršava pothvat koji će pozornost cijeloga svijeta skrenuti na zlosretnu sudbinu njegove zemlje i naroda. Jedni njegov pothvat slave i veličaju, drugi ga drže običnim terorizmom i zračnim gusarstvom. Kako bilo, on plaća cijenu svog čina dugogodišnjom robijom u dalekoj zemlji, gdje malo tko i zna za njegovu porobljenu domovinu. Godine prolaze, ljubav njegova života kao bijela udovica stari u samoći i čeka, svijet se mijenja, nekadašnji mladići sada su umirovljenici koje muči reumatizam i loša probava. Domovina našeg junaka na kraju je ipak ostvarila slobodu u pobjedničkom oslobodilačkom ratu. A on i dalje trune u zatvoru. Nakon trideset i dvije godine konačno izlazi na slobodu. U zatvor je ušao kao mladić, a izlazi kao šezdesetogodišnjak. Druga je priča o čovjeku rođenom u kraju neslobodnom i siromašnom, borcu za slobodu. Njegova su ga borba i želja za znanjem odvele u svijet, gdje upoznaje ljubav svog života, koja prihvaća njegove ideale. Da bi upozorili svjetsku javnost na stanje u njegovoj zemlji, zajedno s još trojicom hrabrih mladića, sunarodnjaka, otimaju zrakoplov i skreću pozornost svjetskih medija i javnosti na potlačen položaj u kojem se nalazi njihova domovina. Upuštajući se u akciju, čovjek je za svoj čin prihvatio posljedice, smrt ili dugogodišnju robiju. Nakon dugog robijanja izlazi na slobodu svojoj vjernoj Penelopi. Premda više nisu mladi, u njima je još dovoljno energije i ljubavi da se raduju životu i nadoknade propušteno. Dvije različite priče, a isti

Zvonko Bušić. U zatvor sam ušao kao mladić, a izišao kao šezdesetogodišnjak događaji i isti protagonist. Na meni je da se prepoznam u jednoj ili drugoj priči. I jedno i drugo dogodilo se meni, to jest riječ je o istim događajima, no različitom doživljaju tih događaja. Zahvaljujem Bogu što me stvorio vedrim, otvorenim svijetu, pa u meni nije nikada prevladala gorčina. Bez obzira na svoje godine ostao sam Kendušin „Taik“. U mome kraju većina ljudi uz osobno ime ima i neki nadimak. Najčešće je to neka inačica skrojena od imena – Boća, Boće, Iko, Ikan, Iviša, Joja, Maćan, Markan, Perija, Tijo… Ili pak nadimci skrojeni po nekoj �izičkoj ili psihološkoj osobini – Bili, Crni, Žuti, Klempo, Ćoro, Kulje, Šuta, Udav, ili po zanimanju kao primjerice Brico, Sodar, Šuster. Ostalo su nadimci nastali kao plod nekog događaja, određenoga trenutka ili nečije iznenadne inspiracije. Moj nadimak Taik takvoga je podrijetla. Naime, kada sam bio dijete od četiri-pet godina, u susjednoj je kući živio starac koji je bio toliko slab na nogama da ni uz pomoć štapa nije mogao sam hodati. Njegovi bi ga sin i nevjesta, prije nego li bi otišli na rad u polje, izveli pred kuću i posjeli na stolac-repaš pod kostelu. Tako bi on tu sjedio dok se oni o ručku ne vrate i pomognu mu natrag u kuću. Kako smo se mi djeca u njegovoj blizini znali koječega igrati, kada bi mu zatrebalo vode ili vatre za lulu, on bi nas dozivao da mu to donesemo. Nakon što sam se nekoliko puta spremno odazvao, on me pohvalio i ponavljao da sam ja njegov „čovjek“, to jest da njegovo stanje i potrebu shvaćam kao odrastao čovjek, odnosno „čovik“. Kako ja još nisam mogao izgovarati slovo

„č“, za njim sam ponavljao „tojk“, što se kroz imitaciju druge djece prometnulo u „Taik“ i tako ostalo. Sa svojim sam nadimkom odrastao i kako nije imao nikakvih ružnih ili posprdnih konotacija, kao što nadimci ponekad imaju, nisam mu se opirao niti ga forsirao. (…) Dok smo boravili u privremenom sudskom zatvoru New York Metropolitan Correctional Center s nama je bio i neki Grk, Stavros Sukopatritis, porijeklom s Cipra. Sudjelovao je u grčkoturskom ratu koji je završio podjelom Cipra. U ratu je izgubio desnu ruku neoprezno rukujući bombom. No borbeni ga žar nije napustio ni nakon emigracije u Ameriku. Kada su mediji izvijestili o predstojećem posjetu turskog predsjednika SAD-u, negdje 1975. ili 1976. godine, i da se za njega priprema primanje u hotelu Waldorf Astoria, Sukopatritis je isplanirao atentat. Uzeo je pištolj i nekako se uspio uvući na primanje. Kad je došao onamo, shvatio je da onako nizak u mnoštvu

ljudi, neće uopće imati priliku vidjeti predsjednika, ali nije želio odustati. Zamahnuo je pištoljem iznad glave, u nadi da će mu se posrećiti, ali mnoštvo ga je odmah spriječilo, a policija uhitila. Kasnije sam u medijima vidio njegovu fotogra�iju, odnosno bolje rečeno, njegovu lijevu ruku koja je virila iz gomile ljudi. Bila je pomalo komična. Ali on je bio iznimno hrabar čovjek i to je ponovno pokazao na sudu kad ga je sudac osudio na samo tri godine, premda su tužitelji tražili kaznu doživotnog zatvora uz minimalno odsluženje od dvadeset godina. Najzanimljivija je pak bila Sukopatritisova reakcija na presudu. Kada mu je sudac odredio kaznu od tri godine, mali se Grk pretvorio u vulkan bijesa. Prijeteći sucu, vikao je: „Kujin sine, kako me se usuđuješ tako ponižavati! Samo tri godine, kao da sam kiosk opljačkao, od kuda ti pravo da tako vrijeđaš moju čast i dostojanstvo! Zahtijevam veću kaznu, dostojnu grčkoga borca za slobodu Cipra!“ Izrekavši to sve za-

Za boravka u zatvoru

panjenom sucu, s gnušanjem je bacio na njega neke bilježnice i papire. Mislim da je bio zabrinut što će njegovi brojni pristaše i obožavatelji misliti o takvoj kazni, hoće li mu se smijati ili možda misliti da ona umanjuje njegovu odvažnost i borbu. Na devetom katu u zatvoru nije bilo sitnijega čovjeka od Sukopatritisa ni krupnijega od Petra Matanića. Kako se suprotnost privlače, Sukopatritis se silno želio družiti s Petrom. Zbog njegove srčanosti neproporcionalne njegovoj sićušnoj građi, Sukopatritisa smo prihvatili u društvo, osobito Matanić. S nama je u zatvoru bio i neki nevjerojatno debeo zatvorenik, izvjesni Cronenberg, povezan s mutnim ma�ijaškim poslovima. Čovjek se ponašao prilično odvratno i neuračunljivo. Znao je doći u blagovaonicu potpuno gol, a jednom sam ga, ne mogavši gledati to izopačenje ljudskog tijela i duha, morao i sam potjerati. Pokupio se i otišao bez riječi. Sad je li uistinu bio malo lud ili se samo takvim pravio zbog procesnih razloga, ne znam. Jednom prigodom dok je Sukopatritis telefonom razgovarao sa svojim odvjetnikom, Cronenbergu, koji je iza njega čekao u redu, dosadilo je čekanje pa je jednostavno jednom rukom uzeo telefon, a drugom odgurnuo krhkoga Sukopatritisa kao dosadnu muhu. Silno povrijeđen Sukopatritis otišao se požaliti Mataniću. Ovaj ni pet ni šest, nego ščepa sto pedeset kilograma teškog Cronenberga i baci ga niz stubište. Tako je bila spašena Sukopatritisova čast. Eto, taj mali Grk, možda smiješan u svojoj nakostriješenosti, ipak je jako dobro osjećao što je ono što čovjeka čini čovjekom i gdje to nešto stanuje. U srcu. Samo taj poriv, koliko god bio plemenit, ljude zna zavesti i uvaliti u nepotrebnu nevolju. Još dok mi se sudilo, dolazila su k meni dvojica naših nadobudnih mladića s prijedlogom da otmu zrakoplov i od američkih vlasti zatraže puštanje naše skupine na slobodu. Odmah sam shvatio da se radi o namještaljci, a kasnije mi je to potvrdio i FBI pokazujući da znaju sadržaj naših razgovora koje su očito snimali. Sami ti mladići bili su iskreni i željni dokazivanja, no na akciju ih je sigurno poticao neki provokator iz pozadine, nastojeći dodatno otežati položaj naše skupine u procesu, ali i blamirati hrvatsku stvar. Naravno, na prijedloge dvojice nadobudnih revolucionara

nisam pristao, i tako ih vjerojatno spasio od robije, ako ne i od čega gorega. Emigrantske godine i stalni progon izoštrile su moja čula za opasnost i namještaljke. Određena iskustva s policijom i njezinim doušnicima imao sam još i prije odlaska u emigraciju. Progoni su se nastavili u Beču, ali i nakon emigracije u Ameriku. U Clevelandu, gdje sam bio tajnik lokalnog odsjeka Hrvatskog narodnog otpora, često su me uznemiravali pozivi u sitne noćne sate na srpskom jeziku. Nakon povratka u Europu u Münchenu su me napali teškom motkom, a u Salzburgu je Julie i mene posjetila austrijska tajna policija i dala nam sat vremena da napustimo zemlju. U Berlinu su me u siječnju 1972. pokušali upucati dok sam šetao s Julie, a u lipnju iste godine na mene su ponovo pucali iz revolvera s prigušivačem. Samo mjesec dana kasnije ponovno su me na ulici napala trojica i teško pretukla. Vratio sam se u Ameriku, mijenjao gradove i poslove, aktivno sudjelovao u političkom životu emigracije, ali ni moji progonitelji nisu mirovali. Ponovno noćni pozivi na isforsiranoj srbijanštini, prijetnje, posjeti FBI-ovih agenata, a iz domovine stižu glasovi da sam na crnoj listi jugoslavenskih vlasti i da na mene spremaju atentat. Neki su moji suborci već bili stradali i znao sam da se obruč steže. Tada sam donio odluku da krenem u akciju, nisam želio da me ubiju uludo. Ne prije nego svoju borbu okrunim nečim spektakularnim, nečim što će pozornost svijeta skrenuti na hrvatski slučaj, a drugim hrvatskim mladićima dati poticaj da ne posustanu i da nastave borbu. Otmicu zrakoplova planirao sam pomno i u osnovnome uspješno izveo. Nesreća s poginulim policajcem jedina je stvar u cijelom složenom pothvatu koja se otela kontroli, ali ne mojom krivnjom. Zbivanja u sudnici uspio sam manje-više uspješno podrediti probijanju hrvatske istine u javnost. Moja obrana bila je govor o hrvatskoj istini. Bio sam svjestan da sam osuđen i prije početka suđenja, posebno u svjetlu činjenice da je smrtno stradao policajac i da prema meni nema milosti. S druge strane, nastojao sam pomoći svojim suborcima primajući krivnju na sebe, jer se njih uistinu nije moglo povezati s bombom koju sam ja sam postavio.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

RADIONICE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

Kreativno modeliranje originalnih vaza članova grupa South Greater Dandenong Pohvale svima, posebice gđi Šte�ici koja uvijek ima spreman novi 'kreativni zadatak'

onosimo vam ponovno pregršt fotogra�ija unikatnih vaza koje su izradili članovi grupa za društvenu potporu South Greater Dandenong u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga. Pohvale svima, posebice gđi Šte�ici koja uvijek ima spreman novi "kreativni zadatak". Dodajmo ovome kako kreativnost nije urođena niti naslijeđena. Ona ne nestaje s godinama. Nema prave ili pogrešne životne dobi za kreativno izražavanje. Kreativnost je u nama, to je naša sposobnost da u običnom vidimo neobično, da ideje „kupimo jeftino, a prodamo skupo“, da stvaramo nove naoko nespojive veze, a da pritom imamo autonomiju i slobodu da biramo način, sredstva i vlastiti tempo. Kreativnost se iskazuje na razne načine, a osobama treće životne dobi potrebno je osigurati kreativno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena te povećati kvalitetu života. Prisutnost kreativnosti u trećoj životnoj dobi važna je u stvaranju pozitivne slike starenja u društvu. Osobe stare na sličan način bez obzira bile one poznate, talentirane ili „obične“ - starenje je univerzalno. Otvorenost za nova znanja važan je faktor kreativnosti u trećoj životnoj dobi, a odnosi se na sve profesije. Činjenica da naše društvo sve više stari i da ova dobna skupina postaje značajan dio društva ukazuje na to da ljudi itekako mogu biti produktivni te ni u kojem slučaju ne smiju trpjeti socijalnu izoliranost. Jedan od načina praktične primjene je poticanje kreativnosti kroz umjetnost. Umjetnost donosi puno dobrobiti za starije osobe, kao što su razvitak socijalnih odnosa, povećanje kognitivnih sposobnosti, sloboda, mogućnost izbora, lakše nošenje s promjenama. Nadalje kroz umjetnost osobe treće životne dobi mogu razviti nove vještine, povećati samopouzdanje, razvijati nove ideje i dijeliti životno iskustvo. Upravo je životno iskustvo ono čime obiluju stari ljudi, a može pomoći mladima u njihovom budućem razvoju. Iz toga proizlazi i važnost sinergije mladih i starih kroz niz aktivnosti kojima bi jedni druge obogaćivali.

Krea�vnost ne jenjava s godinama

Krea�vnost ne jenjava s godinama i osobe treće životne dobi mogu stvara� jednako uspješna djela. Sve je to povezano i s brojnim dobrobi�ma za zdravlje, ali i za socio-emocionalni život starijih osoba. Zaokupljenost krea�vnim poslom omogućava osobama treće životne dobi provođenje vremena s drugima, manje osamljenos�, a više mentalnih izazova, te podiže kvalitetu provođenja slobodnog vremena. Strukturiranje slobodnog vremena osoba treće životne dobi, ali i poboljšanje kvalitete njihovih života, moguće je ostvari� kroz uključivanje starih osoba u društvena zbivanja putem različi�h radionica. Kroz radionice takve osobe mogu podučava� mlade, primjerice starim zana�ma i običajima, ili jednostavno mogu sudjelova� u odlučivanju lokalnih �jela oko problema zajednice. Važno ih je uključi� jer kako je vidljivo i iz ovoga rada, starci mogu puno taga korisnoga da� društvu u kojem obitavaju. Osobama treće životne dobi potrebno je osigura� mogućnost krea�vnog djelovanja i u poodmakloj dobi, jer što bi bilo da je netko od krea�vnih „staraca“ prestao stvara� u 65. godini života. Svijet bi zasigurno ostao zakinut za neka od najvažnijih djela i otkrića. Treća životna dob po�če starije osobe da se otvore, izraze osjećaje, isprobaju nove stvari, krenu novim pravcem, daje im hrabrost da svoje bogato životno iskustvo i mudrost ukomponiraju u nova djela.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

SYDNEY HKC SVETOG NIKOLE TAVELIĆA - ST. JOHNS PARK, SVETKOVINA KRVI KRISTOVE Klanjateljice Krvi Kristove (ASC) Klanjateljice Krvi Kristove Regije Zagreb (ranije Provincije Zagreb) članice su internacionalne Družbe klanjateljica Krvi Kristove (Adoratrices Sanguinis Chris�), čija je službena kra�ca ASC. Družba sestara Klanjateljica Krvi Kristove osnovana je 1834. godine u Acutu (Italija). Povijest Družbe započinje s njezinom utemeljiteljicom sv. Marijom De Ma�as (1805. – 1866.). Prije dva stoljeća ona je krenula u veliku avanturu i ostvarivanje Božjeg djela proizašlog iz njezine duboke kontemplacije i uranjanja u otajstvo Krvi raspetoga Krista. Kontemplacija i klanjanje cijeni našeg spasenja ponijele su je �sućama duša – s nakanom

Duhovna vojska može puno više učiniti nego ona na ratištu gdje se ubija nevina krv, mislim na Ukrajinu i patnički narod te zemlje, istaknula je u svojoj duhovnoj poruci sestra Anđelita Šokić Pripremila: Suzana FANTOV

vetkovina Krvi Kristove, naslovnik Družbe klanjateljica Krvi Kristove. proslavljena je u petak, 1. srpnja, u Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića - St. Johns Park - u Sydneyju. Klanjanje i euharistijsko slavlje (koje se moglo pratiti i putem YouTube kanala (https://www.youtube.com/ watch?v=FsNmEjFWnTo), predslavio je fra Šimun Markulin (na zamjeni). U ovoj zajednici djeluju četiri članice Družbe: s. Iluminata Antolović, s. Margareta Kišić, s. Anđelita Šokić i s. Tereza Kuzmić. Za vrijeme sv. mise one su obnovile svoje redovničke zavjete. - Duhovna vojska može puno više učiniti nego ona na ratištu gdje se ubija nevina krv. Mnogi koji gube živote nisu ni krivi ni dužni i ta njihova krv zacijelo će donijeti njihovom narodu toliko željeni mir. Sigurno već znate na koga mislim – na Ukrajinu i patnički narod te zemlje. Govoriti o krvi znači govoriti o ljubavi koju mi ne možemo do kraja shvatiti. Ljubavi s velikim slovom, ne s malim. Danas je ta riječ toliko profana, toliko zlorabljena da gubi iz vida suštinu, središte našega spasenja, a to je Kristova ljubav koju je prolio za nas do zadnje kapi krvi. Mi to često puta ne shvaćamo, ali zato imamo dvije ruke da ih sklopimo na molitvu da se Duhu Svetome obratimo i zamolimo da možemo kročiti bar onako skromno Kristovim uskim putem, putem posutim ružama koje imaju mnogo, mnogo trnja. I ne boji se jer Krv Kristova i

da im pokaže vrijednost i moć te Krvi – dajući sve svoje snage u radu na promicanju dostojanstva osobe. I danas is� zanos, karizmu i duhovnost žive i utjelovljuju po svom apostolatu Klanjateljice širom svijeta. I one do nogu Raspetog, poput svoje utemeljiteljice, upijaju ljubav i nadahnuće kako bi došle do najudaljenijih duša potrebnih žive Riječi i djelotvorne ljubavi. Odlaze svim ljudima, živeći jednostavan i gostoljubiv s�l života, hodeći putovima pomirenja i solidarnos�. Ne idu same, uz osobni rizik i opasnost, nego kao obitelj, zajednica, u kojoj nalaze potporu i iskren dijalog, suradnju i međusobno poš�vanje.

Četiri časne sestre Družbe klanjateljica Krvi Kristove u Sydneyju obnovile zavjete dan danas se prolijeva u mnogima. Zato jedna jedina kap Krvi Kristove je u stanju obratiti one posustalo koje je izgubilo Boga iz svog života i želi ga izbaciti iz svih čovjekovih životnih prilika. Ne osuđujmo, nego molimo. Za sebe, za mile i drage, za naše obitelji i posebno za one koji su možda odlutali od pravog puta. Ne gubimo nadu", istaknula je, između ostaloga, s. Anđelita Šokić koja se u ime zajednice časnih sestara obratila okupljenima.

Zašto je mjesec srpanj posvećen Predragocjenoj Krvi Kristovoj?

Posebna katolička pobožnost prema Isusovoj muci jest štovanje Njegove Predragocjene Krvi, koju je prolio za spasenje čovječanstva. Stoga se cijeli mjesec srpanj posvećuje Predragocjenoj Krvi Kristovoj. Nakon Drugog va�kanskog koncila ovaj je blagdan uklonjen iz kalendara, ali je uspostavljeno da se zavjetna Misa u čast Predragocjene Krvi slavi bilo kad u srpnju. Zbog toga će se kasnije cijeli mjesec uze� kao spomen na Predragocjenu Krv, u kojem je kršćanin pozvan razmatra� o Kristovoj žrtvi. U Katoličkoj su crkvi �jekom povijes� nastale mnoge pobožnos�. Jedna od njih zasigurno je i štovanje Predragocjene Krvi Kristove, koja će se tek u 19. stoljeću proširi� po cijelom svijetu. Najzaslužniji je sv. Gašpar del Bufalo, koji je od mlados� bio naklonjen štovanju Predragocjene Krvi. Zajedno s Francescom Alber�nijem osnovao je Nad-

bratovštvinu Predragocjene Krvi, ali zbog Napoleonovih osvajanja i progona Crkve njihovo je djelovanje u početku bilo prekinuto. Nakon povratka u Rim 1815. godine osniva Družbu misionara Krvi Kristove. Tridesetak godina kasnije u Italiji je harao talijanski rat za neovisnost. Papa Pio IX. bio je primoran pobjeći u Gaetu, zajedno s Giovannijem Merlinijem koji je nakon smr� sv. Gašpara preuzeo Družbu.

Merlini je uspio uvjeri� papu Pija IX. da uspostavi blagdan Predragocjene Kriv Kristove kao molitvu za mir, što se dogodilo 30. lipnja 1849. godine. Nedugo za�m rat je prestao, a Papa se vra�o u Rim. Dana 10. kolovoza iste godine proglašeno je da će se blagdan slavi� prve nedjelje u srpnju, no njegov nasljednik Pio X. stavio je blagdan prvog dana srpnja prije nego što je Drugi va�kanski koncil učinio novu promjenu.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

POTPORA AKTIVNA HRVATSKA ZAJEDNICA U ZAPADNOJ AUSTRALIJI

Uspješna 'riblja večer' u Gwelupu

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

Velika pobjeda za ‘Ballarat Croatian group’

ATSKO AUSTRALSKO-HRV AT DRUŠTVO BALLAR Financijski paket pomoći vrijedan 80.103,74 dolara, odobren u sklopu Vladinog Fonda za infrastukturu multikulturalnih zajednica, iskoristit će se za obnovu dvorane Australsko-hrvatskog društva Ballarat

Bila je to večer puna zabave, hrvatskih slastica, plesa i tombole, a ujedno su se prikupila sredstva za Nogometni klub Gwelup Croatiju Pripremio: Matt JURČEVIĆ

velikoj dvorani Hrvatskog doma Gwelup 24. lipnja priređena je "riblja večer" - događaj na kojem okupilo više od 200 gostiju. Bila je to večer puna zabave, hrvatskih slastica, plesa i tombole, a tijekom večere i zabave koja je uslijedila prikupljena su i novčana sredstva za pomoć Nogometnom klubu Gwelup Croatiji. Organizatori događaja i članovi NK Gwelup Croatije objavili su na svojoj službenoj Facebook stranici "Gwelup Croatica SC" - objavili su zahvalnicu svima koji su se odazvali i podržali ih. Posebnu zahvalu uputili su vrijednim dobrovoljcima – neumornoj ekipi u kuhinji (Nada Tomas, Marica Peranović, Stana Marković, Maria Webb, Tanja Gospodnetić i Malnar Ankica), predsjedniku kluba Juri Denoni za "savršeno isprženu ribu", Ivanu i Nadi Tomas na donaciji 4,5 litarskoj boci Johnnyja Walkera koju je kupio igrač Samuel Joe Dweh. Tijekom večeri bila je najavljena i "Noć kviza" (Quiz Night), koja je održana u subotu, 30. lipnja. A za obilježavanje 34. godišnjice osnivanja i djelovanja kluba najavljena je i "Gala večer" na temu hollywoodskog glamura, koja će se održati 20. kolovoza. Više informacija o rezervacijama potražite na njihovoj Facebook stranici: https://www.facebook. com/GwelupCSC .

Tekst: Malvika HEMANTH - The Courier ; Fotogra�ija: Lachlan BENCE

ajava dodjele �inanacijskog paketa pomoći za obnovu objekata Australskohrvatskog društva Ballarat u istočnom dijelu Ballarata dobro je primljena među članovima društva, rekao je pomoćni tajnik udruge John Cimera. Financijski paket pomoći vrijedan 80.103,74 dolara, odobren u sklopu Vladinog Fonda za infrastukturu multikulturalnih zajednica, iskoristit će se za obnovu klupske kuhinje i infrastrukture za grijanje i hlađenje, jer pojedini elementi navedenog nisu obnavljani već 20 godina. Cimera je izjavio da će ova obnova pomoći da dugovječni klub nastavi svoj uspješan rad, tj. osigurat će i trajni dolazak članova osnivača udruge koji su sada već u godinama. „Ovo �inanciranje znači nam mnogo i pomoći će nam osigurati da naši stariji članovi, koji su se klubu pridružili sredinom 60-ih kada je osnovan, osjećaju ugodnije i sigurnije kada ovdje budu boravili”, re-

PredsjednikAHD-a Ballarat" John Škontra i pomoćni tajnik John Cimera kao je. Cimera ističe kako će ovaj paket pomoći i mlađim Australcima hrvatskih korijena da se povežu sa svojom etničkom kulturom, s baštinom očeva i djedova. „Nama, sinovima i kćerima ljudi koji su klub onovali 1960-ih, ovo je bila zaista velika motivacija za održanje ove grupe, a sada smo stigli u fazu u kojoj ćemo - uz ovu pomoć - nastaviti dalje, djelovati i u korist novih naraštaja i očuvanja multikulturalnosti”, rekao je. John Škontra, predsjednik Australsko-hrvatske udruge Ballarat (Australian Croatian Association Ballarat) rekao je da će ovaj paket pomoći i da se umanji teret �inanciranja iz sredstava namijenjenih za klupski godišnji piknik koji se tradicionalno održava u siječnju, te da će time klub moći osigurati više vremena kako bi prikazao živu hrvatsku kulturu. Michaela Settle, zastupnica parlamenta za Buninyong koja je ovu odluku objavila u utorak, rekla je da je spomenuto �inanciranje ključno za održavanje bogate kulture australskih Hrvata u Ballaratu. „Obnova dvorane Australsko-hrvatske udruge Ballarat osigurat će daljnje jačanje povezanosti i njegovanje kulturne raznolikosti za buduće naraštaje u sigurnoj i ugodnoj okolini”, izjavila je. „Bolji prostori olakšat će građanima Viktorije slavljenje multikulturalnosti, očuvanje vjerske raznolikosti te njihove tradicije i kulture”, istaknula je.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

Točka na Tomaševićev neuspjeh

Možemo! dovodi podobne

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

agrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ne može se pohvaliti sjajnim rezultatima u prvoj godini mandata. Sve više je onih koji javno izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji vodi grad, tako da čak i utjecajni ljudi iz njemu bliskih političkih i ideoloških krugova sve češće upućuju kritike na njegov račun, a sada je došao trenutak kad i sam Tomašević mora priznati da, blago rečeno, nije uspješan u obavljanju gradonačelničke dužnosti. Naime, Visoki upravni sud proglasio je nezakonitom odluku Grada Zagreba o retroaktivnom ukidanju mjere roditelj odgojitelj, a upravo je ukidanje te mjere najznačajniji potez gradonačelnika Tomaševića i jedan od prvih koje je povukao nakon dolaska na dužnost. Ukinuvši potporu obiteljima s troje i više djece, Tomašević je – tako je on to tumačio – oslobodio znatna proračunska sredstva za druge namjene, ali je isto tako – o čemu otvoreno nije govorio - poslao snažnu poruku građanima Zagreba. Poručio je da ga obitelji s više djece, a to su u golemoj većini tradicionalne obitelji konzervativnih svjetonazora, ne zanimaju, da na taj dio populacije ne računa i da ga, grubo rečeno, nije briga što će s njima biti, kako će živjeti i hoće li uopće više moći živjeti u Zagrebu ili će biti prisiljene potražiti sreću u Njemačkoj, Austriji, Irskoj... Obrazlažući odluku govorio je samo o novcu, a to čini i u prvoj reakciji na odluku Visokog upravnog suda, ne baveći se uopće sudbinom djece i roditelja na koje se ona odnosi, a ni demografskim posljedicama koje ukidanje mjere sa sobom nosi. Pa je za jednog gostovanja na HTV-u, iznoseći podatke o tome koliko je novca

Piše: Zvonimir Despot

ako je ono bilo sa Živim zidom? Jahali su na velikom nezadovoljstvu jednog dijela birača, koji su tražili neki treći put između HDZ-a i SDP-a. Isticali su se posebno u uličnim demonstracijama kod deložacija. Imali su karikaturne i nadrealne ideje za vladanje državom. Ali su na tom valu nezadovoljstva u jednom trenutku postali čak treća politička opcija u zemlji i osvojili dosta mjesta u Saboru. No nisu postali prepoznatljivi u cijeloj zemlji, nisu se uspjeli nametnuti na nacionalnoj razini, u svim područjima Hrvatske niti su imali ikakve kvalitetne ideje. Stoga im je najveći domet bio izazivanje sukoba u sabornici kako bi ih saborski stražari iznosili iz sabornice. To je bio vrhunac njihove političke ideologije. Ubrzo su se međusobno posvađali, ponajviše zbog fotelja i novca pa se podijelili i na kraju raspali, gdje je gazda najviše pro�itirao mjestom u EU parlamentu, a sad pokušava opet dobiti nešto s novim imenom stranke i opet prevariti naivne.

Visoki upravni sud proglasio je nezakonitim ukidanje mjere roditelj odgojitelj, a upravo je ta odluka najznačajniji potez gradonačelnika Tomaševića

„potrošeno” na mjeru roditelj odgojitelj, rekao: „To je novi maksimirski stadion svake godine.” Čak je i SDP, koalicijski partner i ideološki srodnik Tomaševićeve stranke Možemo!, predlagao da se ne ide s tako oštrim rezom, da se mjera ne ukine, nego da se zaustavi, s tim da se svima koji su njome već obuhvaćeni stečena prava zadrže, kako ti ljudi ne bi preko noći ostali bez sredstava za život, ali je Tomašević bio odlučan i mjera je ukinuta. Sada je tu odluku sud stavio izvan snage, što je za Tomaševića veliki udarac i u političkom, ali i u praktičnom pogledu. Kada se podvuče crta pod njegov dosadašnji rad, može se reći da se zagrebački gradonačelnik bavi prije svega ideologijom, a funkcioniranje grada je u drugom planu. On organizira tzv. antifašističke skupove (bolje bi im odgovarao naziv partizanski derneci), sudjeluje u manifestacijama LGBT-aktivista i lijevo-zelenih udruga, veoma aktivno promiče rodnu ideologiju (među ostalim, u službenim dokumentima žene naziva osobama koje menstruiraju, priprema ubacivanje te ideologije u školski sustav u vidu građanskoj odgoja...), zabranjuje postaviti zastave Hoda za život, njegova zamjenica dramatično saziva konferenciju za novinare pred bolnicom na Svetom Duhu, vršeći tako izravan pritisak na liječnike koji, koristeći zakonsko pravo na priziv savjeti, odbijaju raditi pobačaje... Istovremeno, sustav zbrinjavanja otpada se raspao, grad je doslovce zatrpan smećem pa čopori divljih svinja hodaju gradom, a u pojedinim ulicama širi se nesnosni smrad, odgađaju se i kasne radovi na obnavljanju i održavanju gradskih prometnica, propadaju projekti za koje su već bila dobivena bespovratna sredstva iz europskih fondova (npr. gradnja nove dječje bolnica na Srebrnjaku), obnova građevina oštećenih u potresu gotovo da se nije pomaknula s mrtve točke...

Piše: Višnja Starešina

akon što su iz samog vrha ruske vlasti (Ministarstvo obrane) plasirali lažnu vijest o 74 poginula Hrvata u redovima ukrajinske vojske, prošlog su se vikenda zbog dojava o podmetnutim bombama ponovno oglasili alarmi u dva zagrebačka trgovačka centra (Areni i Avenue Mallu). Dojave su bile lažne. Pošiljatelj je nepoznat, baš kao i pošiljatelj sličnih dojava tjedan dana ranije, kada se doznalo tek da su dojave stigle s neke ruske internetske domene. Predmnijeva da su (i) one dio ruskoga informacijskog rata, od kojeg ni Hrvatska nije izuzeta. U prvome dezinformacijskom valu, na početku Putinove invazije, u hrvatskome ste medijskome mainstreamu mogli slušati geopolitičke “neovisne znalce” kako tumače zašto Ukrajina nema izgleda protiv Rusije ili jednako “neovisne” komentatorice koje prizivaju da se Putin što prije riješi toga problematičnog Zelenskog da mogu započeti pregovori. Danas Hrvatsku lažnim vijestima gađaju iz vrha ruske vlade, a nepoznati pošiljatelji prijete terorističkim djelima. Sutra će se, u skladu s ratnom dramaturgijom, neke od tih prijetnji i ostvariti, moguće i kao tzv. operacije pod lažnom zastavom (false �lag operation). Ne treba ih prizivati, ali opasnost je realna. A s obzirom na ovisnost hrvatskog proračuna o turističkoj sezoni i s obzirom na destabilizacijske procese u BiH hrvatska je obala potencijalno najranjivije područje. Nakon što je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio da će rat u Ukrajini vjerojatno biti dugotrajan i da će pritom pomoć NATO-a Ukrajini ostati trajna, najdalje je u psihološkoj pripremi Europe na rat otišao

Možemo! pak nema isti politički put kao Živi zid. Izrodili su se također kao ulični aktivisti, ali protiv vladavine Milana Bandića i pokušavali su biti seriozniji i ozbiljniji. I onda im se dogodila vlast kad je Bandić iznenada preminuo. Međutim, mogla bi ih pogoditi slična sudbina kao i Živi zid. Jer Živom zidu doista se dogodilo da postane treća politička opcija, kao što se Možemo! dogodilo da osvoji vlast u Zagrebu. I jednima i drugima situacija je otvorila put prema vlasti. I onda? Nakon godinu dana vladanja u Zagrebu Možemo! drastično pada popularnost. Kako i ne bi, jer Zagrepčani više ne prihvaćaju izlike za nerješavanje problema tako da se sve svaljuje samo na Bandićevo nasljeđe. A što je Možemo! napravilo? Gdje su u planu nove prometnice, garaže, parkirališta, poboljšavanje javnog prijevoza, nove tramvajske pruge... Koji to zapadni glavni grad nije povezan tračničkim javnim prijevozom s terminalom zračne luke? Kad će tramvaj do “Franje Tuđmana”? O tome ništa.

dje su u planu nove prometnice, garaže, parkirališta, tramvajske pruge... Koji to zapadni glavni grad nije povezan tračničkim prijevozom sa zračnom lukom?

Što je sa smećem koje je zatrpalo Zagreb? Nije sve to samo do Bandićeva nerješavanja problema niti je samo u nedostatku ljudi i kamiona. Problem je u samoj organizaciji. Nije li Tomislav Tomašević veliki stručnjak za tu problematiku? Da, jedno je biti stručnjak, ako je on uopće i stručnjak, a drugo je znati i imati iskustva u realnom upravljanju velikim sustavima. Iskustvo je nula! Nesposobnost na svim razinama. A što je iza te nesposobnosti? To je za Večernji TV najbolje rekao Renato Petek, vječni Bandićev oponent: “Tomašević je na početku mandata tvrdio da će pojednostavniti natječaje i javne nabave te ih učiniti kompetitivnijima kako bi se mogla stvarati tržišna konkurentnost u smislu javljanja što više tvrtki. Međutim, to nije ispunjeno. Naprotiv, preuzeo je model Milana Bandića, za što postoje i dokazi.” A Tomašević se ne može vaditi na neznanje. Ne može se čuditi Bandićevim kosturima iz ormara. Koliko je godina Tomašević bio zagrebački aktivist? Koliko je bio gradski vijećnik? Ne može reći da je preko noći upao u stolicu gradonačelnika. Da, sad tek uči kako upravljati golemim sustavom i svim njegovim problemima. I kako kaže Petek, njegovo vladanje ništa se bitno ne razlikuje od Bandićeva, samo što sad dovodi svoje ljude, što Možemo! dovodi sebi podobne, a sposobnost je opet u drugom planu. Čemu onda promjene kojih nema?

Hrvatska u vrtlogu informacijskog rata novi načelnik Glavnog stožera britanske vojske. General Patrick Sanders upozorio je ovih dana da zbog ruske invazije britanska vojska “mora biti spremna za borbu i pobjedu u ratovima na kopnu”. Znamo da i NATO, koji se nakon ruske invazije pro�ilirao kao glavni branitelj Zapada i njegovih vrijednosti, vodi svoj informacijski rat. Ne vode ga samo Rusija ili Ukrajina. Znamo i da Ujedinjeno Kraljevstvo u ovome rusko-ukrajinskom ratu ponovno iskorištava priliku da se pro�ilira kao ozbiljna globalna sila, da zadaje udarce iznad svoje kategorije, baš kao što je to činilo i u vrijeme ratova nakon raspada bivše Jugoslavije. Tada je vrlo neprincipijelno, ali i vrlo sustavno i ustrajno, politički podupiralo srpsku imperijalnu politiku na Balkanu. Danas je okrenulo ploču i postalo nositelj otpora ruskoj imperijalnoj politici, ne samo u Ukrajini već i šire u Europi. U tom kontekstu i ovo dramatično upozorenje

U prvome dezinformacijskom valu, na početku Putinove invazije, u hrvatskome ste medijskome mainstreamu mogli slušati geopolitičke “neovisne znalce” kako tumače zašto Ukrajina nema izgleda protiv Rusije

generala Sandersa valja dijelom promatrati kao dio britanskoga informacijskog rata, kao britanski odgovor na Putinova nastojanja da na pitanju rata u Ukrajini podijeli, razjedini i tako oslabi Zapad, da ubrza zapadni umor od Ukrajine, koji je nužna posljedica dugotrajnog rata. No linija između informacijskog i onog što prepoznajemo kao konvencionalni stvarni rat vrlo je �luidna. I u tom su smislu Sandersove izjave mentalna priprema ne samo Ujedinjenoga Kraljevstva već i cijele Europe na ratno stanje, koje možda neće eskalirati u veliki kopneni rat izvan Ukrajine, ali sigurno će potrajati. Hrvatska ima posebno mjesto u tom europskom mentalnom ratnom stanju. Ne zato što je neka velika vojna sila, toliko važna da je i ministarstvo Sergeja Šojgua cilja svojim lažnim vijestima o 74 poginula Hrvata na ukrajinskoj strani, koji su redom, zna se, plaćenici, fašisti i neonacisti, komplementarni s promidžbom koju godinama sustavno širi službeni Beograd i neslužbeni domaći pomagači. Već ponajprije zato što graniči s neintegriranim zapadnim Balkanom, a osobito s BiH, koja slovi kao jedna od glavnih destabilizacijskih točaka Europe, na koju se može prenijeti rusko-zapadni sukob. Uz opasnost od izravnih destabilizacijskih (terorističkih) aktivnosti, ne manje opasni su politički pokušaji da se Hrvatsku svrsta u krivce za krizu i destabilizaciju BiH (Bundestag, Europski parlament). Tako je osim energetskoj i općoj gospodarskoj neizvjesnosti, koju dijeli s cijelim EU, Hrvatska izložena i dodatnom sigurnosnom riziku. Plenkovićeva politika cupkanja za europskim mainstreamom ne rješava te sigurnosne rizike jer i EU cupka u mjestu. Ali barem umanjuje ekonomske rizike, održava brodić na površini vežući ga uz veće brodove. Verbalno i političko bauljanje Zorana Milanovića – od Moskve do Ankare – buši rupe na tom brodiću u vrlo opasnim vremenima. Krajnji je trenutak da se uozbilji Predsjednika. Ako to još itko sa zemaljskim ovlastima može učiniti. (Lider media)

VJERSKI KUTAK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

DUHOVNOST VIŠE GOTOVO NI TRENUTKA NISMO SAMI, UVIJEK SMO 'ONLINE'

Put vjere nikada nije šetnja parkom - već je zahtjevan

Zašutimo, da bi nam Bog mogao progovoriti!

I sam Isus reče nam da u molitvi nema mjesta nabrajanju, zapravo On je puno oštriji: „Kad molite, ne blebećite”

uvremeni čovjek jako se boji šutnje. Sva su moderna sredstva komunikacija: telefoni, mobiteli, internet, web-stranice i različiti „pro�ili“ - zapravo bijeg od šutnje. Govori se, govori. Ni trenutka nismo sami, uvijek smo „online“. Nekoć smo na ulici mogli susresti kakvog senilnog starca koji je razgovarao sam sa sobom. A danas pune ulice mladih ljudi i ljudi svih doba idu sami, drže se za uho i pričaju li pričaju. Nije baš za uho, imaju tu i neki „aparatić“ koji je svakim danom sve manji i tanji, a ima sve više funkcija. A glavna mu je funkcija da ni trenutka ne ostanemo sami sa svojim mislima. Nisu od toga izuzeti ni crkveni ljudi. A upravo o nama ovdje i kanim razmišljati.

„Sveta šutnja“

Stari su duhovni učitelji često govorili o potrebi i koristi šutnje. Moj naraštaj svećenika i stariji sjećaju se da je nakon posljednje molitve uvečer u našim bogoslovijama i sjemeništima sve do doručka vladala „sveta šutnja“. Puna kuća ljudi, ali svatko se u tišini sprema na počinak, ujutro sprema na molitvu i sv. misu. Sada je šutnja rijetka i u duhovnim vježbama. Neki uvijek imaju nešto „važno“ reći. A šutnja je jako potrebna u našem odnosu s Bogom, kako lijepo uči suvremeni duhovni pisac karmelićanin Wilfrid Stinissen. On podsjeća da i Božja riječ proizlazi iz šutnje. Tu navodi sv. Ivana od Križa koji veli: „Jednu riječ je Otac izgovorio i to je bio Njegov Sin, i tu riječ izgovara još uvijek u vječnoj tišini koju duša mora čuti.“ Zatim veli: „Šutnja Raspetoga je Božja najjača riječ“ (W. Stinissen, Molitva, str. 92). A da bismo čuli Božju riječ, moramo zašutjeti. To vrijedi za duhovne vježbe, ali i za svaku našu molitvu, pa i obično razmišljanje o stvarima koje trebamo riješiti. Stinissen upozorava: „Ako ne možemo odgovoriti na Božji govor drukčije nego 'kišom riječi', nikad nećemo razu-

mjeti što nam On zapravo želi reći. Njegove riječi imaju dimenziju koju jedino možemo otkriti u šutnji. Svaka Božja riječ ima 'prizvuk'. Utopimo li se u buci riječi, promašit ćemo ono najbitnije“ (str. 93).

Bog ne dolazi „do riječi“

Problem je kad svećenik kao učitelj molitve molitvu smatra boljom ako je više riječi izgovorio. Zasipa Boga bujicom riječi. Po načelu: što više, to bolje. Ni trenutka šutnje i sabranosti. Bog jednostavno ne može doći do riječi. U našim zajedničkim molitvama nešto mi često nedostaje. Eto, na primjer, u crkvi se nedjeljom moli Gospina krunica prije sv. mise, ponegdje se dodaju i litanije. Zatim slijedi sv. misa s propovijeđu. Tu bi nam trebao progovoriti Bog na usta propovjednika jer mi smo slušatelji. Nerijetko čujemo mnoštvo pobožnih fraza, dugačko i monotono izlaganje, prepričavanje još jednom istoga, a nikakve dublje, nove misli, pa je propovjednik katkad više zapreka nego pomoć da nam Bog progovori. Zna se nakon mise nadovezati i neka devetnica, a povoda je lako naći: sv. Anto, Gospini blagdani, patron crkve, Duhovi, svibanj, listopad... Nakon sv. pričesti u misi – a učili su nas da je to privilegiran trenutak – ako uopće bude i trenutka sabranosti i šutnje, svećenik započinje – inače vrlo lijepu – molitvu Dušo Kristova! Brzo ju privodi kraju jer slijede župni oglasi. E, sad se ne štedi ni vremena ni riječi, potrebnih, a još više suvišnih. Ovo se događa u boljoj verziji. Ima gora: postavljanje rekorda u brzinskom izbijanju, pardon, u kratkoći mise. Čuo sam i takvih svećeničkih razgovora: „Ja sam uspio misu završiti za ... minuta“, pa spomene vrijeme koje je neznatno duže nego što mu treba da se obuče i pripravi oltar za misu! Ovo se doduše odnosi na misu radnim danom, bez propovijedi i drugih dodataka. A kada bi nam Bog trebao progovoriti? Molitva je, naime, kao i svaki pravi razgovor – dijalog, a mi ga pretvorismo u monolog. Bog nema prilike doći do riječi. A poznato je da se On ne name-

će. Kako je to divno znala Sv. Monika, majka Sv. Augustina. Pišući o molitvama i suzama svoje majke, nakon što je on otišao u Rim, veli sv. Augustin, obraćajući se Bogu: „Ni jednoga dana nije propuštala žrtvu kod Tvojega oltara.“ A evo zašto je odlazila u crkvu, i to dvaput na dan: „Dvaput je dnevno, i ujutro i navečer, bez ikakve isprike dolazila u Tvoju crkvu, ne poradi pusta pričanja i babljih brbljarija, nego kako bi slušala Tebe u tvojim nadahnućima, a Ti nju u njezinim molitvama“ (Ispovijesti, knjiga 5., glava 9. br. 17). Prelijepo: najprije slušati Božja nadahnuća, a onda reći Bogu ono što nam je na srcu. Dapače, u šutnji slušati Božja nadahnuća dolazi na prvo mjesto, pa tek onda naš odgovor. Ima li bolje i ljepše molitve?

Ne brbljajte kao pogani

I sam Isus reče nam da u molitvi nema mjesta nabrajanju, zapravo On je puno oštriji: „Kad molite, ne blebećite (zagrebačka Biblija, dok Šarić prevodi: 'ne brbljate!') kao pogani. Misle da će s mnoštvom riječi biti uslišani“. Blebetati nije dobro ni kad se govori o sasvim beznačajnim stvarima, a molitvu nazvati blebetanjem, to je puno teže. A Isus to reče. Time je rekao i što misli o takvoj molitvi. Zar mislimo da Boga trebamo podsjetiti i nabrojiti mu što nam sve treba? Isus je jasan: „Ne nalikujte na njih. Ta, zna vaš Otac što vam treba i prije negoli ga zaištete“ (Mt 6,7a). Ne bi škodilo ove riječi često pročitati prije nego što uopće počnemo moliti. Stinissen donosi i poučnu pričicu o molitvi Klausa Hemmerlea iz knjige prelijepog naslova "Tvoje srce na Božjem uhu" (nav. dj. str. 94): „Učenik dolazi svojem učitelju i kaže: 'Hvala što si me naučio moliti! Sada to mogu, riječi naviru lako kao i osjećaji.' Učitelj ga pita: 'Što ti je Bog rekao u molitvi?' Učenik djeluje malo nesigurno i sliježe ramenima. Učitelj nastavlja: 'Pretvori svoje riječi u šutnju, tada će Njegova šutnja postati riječ.'“ Zašutimo da bi nam Bog mogao progovoriti! (Izvor: Anto Orlovac, Katolički tjednik)

apa Franjo je u srijedu, 29. lipnja, na svetkovinu Sv. Petra i Pavla – zaštitnika Rima, na vatikanskom trgu, u svom nagovoru uz molitvu Anđeo Gospodnji, tumačio pročitano Evanđelje (Mt 16,13-19) koje donosi riječi koje Petar upućuje Isusu: „Ti si Krist, Sin Boga živoga“. Kako je objasnio Sveti Otac, to je ispovijedanje vjere, koju Petar čini ne na temelju svog ljudskog shvaćanja, nego zato što ga je nadahnuo Bog Otac. „Za ribara Šimuna, zvanog Petar, bio je početak putovanja: zapravo, morat će proći puno vremena prije nego što značenje tih riječi uđe u njegov život, cijelog ga obuzimajući. Postoji 'pripravništvo' vjere, u kojem su sudjelovali i apostoli Petar i Pavao, slično kao i za svakoga od nas. I mi vjerujemo da je Isus Mesija, Sin Boga živoga, ali potrebno je vrijeme, strpljenje i puno poniznosti kako bi se naš način razmišljanja i djelovanja u potpunosti privinuo Evanđelju. To je apostol Petar odmah doživio. Čim je Isusu izrekao svoju vjeru, kada mu najavljuje da će morati trpjeti i biti osuđen na smrt, on odbacuje ovu perspektivu, koju smatra nespojivom s Mesijom. Čak se osjeća dužnim predbaciti Učitelju, koji mu se zauzvrat obraća: 'Nosi se od mene, sotono! Sablazan si mi jer ti nije na pameti što je Božje, nego što je ljudsko!'“, podsjetio je poglavar Katoličke crkve. „Razmislimo o tome: ne događa li se i nama isto? Ponavljamo Vjerovanje, izgovaramo ga s vjerom; ali pred teškim životnim kušnjama počinjemo se kolebati. Bunimo se Gospodinu, govoreći mu da to nije pravedno, da moraju postojati drugi, jednostavniji, manje zamorni

načini. Živimo podijeljenost vjernika, koji vjeruje u Isusa, povjerava mu se; ali u isto vrijeme osjeća da ga je teško slijediti i u iskušenju je tražiti druge načine osim Učiteljevih. Sv. Petar proživio je tu unutarnju dramu, i trebalo mu je vremena i sazrijevanja. Najprije se užasnuo pri pomisli na križ; ali je na kraju života svjedočio Gospodina hrabro, do te mjere da je – prema predaji – naopako razapet. Apostol Pavao također je prošao kroz polagano sazrijevanje vjere, proživljavajući trenutke neizvjesnosti i sumnje. Ukazivanje Uskrsloga na putu za Damask, koji ga je od progonitelja učinio kršćaninom, treba promatrati kao početak puta tijekom kojeg se Apostol suočavao s krizama, neuspjesima i neprekidnim mukama onoga što on naziva 'trn u tijelu'. Put vjere nikada nije šet-

nja parkom, već je zahtjevan, ponekad težak: čak je i Pavao, postavši kršćanin, morao postupno naučiti biti do kraja, osobito kroz trenutke kušnje“, naglasio je Papa. Zaključno je kazao kako, u svjetlu ovog iskustva svetih apostola Petra i Pavla, svatko se može zapitati: kada ispovijedam svoju vjeru u Isusa Krista, Sina Božjega, činim li to sa sviješću da uvijek moram učiti, ili pretpostavljam da sam „već sve shvatio“? „I još: je li se u poteškoćama i kušnjama obeshrabrujem, žalim li se ili učim da to bude prilika da rastem u povjerenju u Gospodina? Doista – piše Pavao Timoteju – On nas oslobađa od svakoga zla i dovodi nas u sigurnost neba. Neka nas Djevica Marija, Kraljica apostola, nauči nasljedovati ih svakim danom napredujući na putu vjere“, poručio je papa Bergoglio.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

OKUPLJANJE FOLKLORNI ANSAMBL HRVATSKA ZORA PROSLAVIO 29. OBLJETNICU PRED PREPUNOM

Rođendansko slavlje za pamćenje:

Topla dobrodošlica i čes�ke nakon molitve – vlč. Bosiljko Rajić Bila je to nezaboravna večer na kojoj se okupio veliki broj gostiju koji su uživali uz odličnu hranu i piće, ples folklorne skupine, najveći bend u Melbourneu - Major Minor, bilo je to okupljanje ljudi koji se nisu mogli vidjeti gotovo dvije godine Tekst i fotogra�ija: Zoran Juraj SABLJAK

akon dvogodišnje organizacije, prošle subote 2. srpnja Folklorni ansambl "Hrvatska zora" iz Melbournea proslavio je svoju 29. obljetnicu u prepunoj dvorani HKC-a "Sv. Leopold Bogdan Mandić" u Sunshineu. Nakon dvije godine odgađanja, najveći folklorni ansambl Melbournea konačno je uspio proslaviti svoju obljetnicu, što je tijekom mnogo godina bio redovni događaj društvenog kalendara hrvatske zajednice. Ulaznice za ovaj događaj bile su rasprodane tjednima unaprijed, što je samo po sebi dokaz koliko smo snažni kao zajednica, gotovo 700 nas je stiglo proslaviti našu bogatu kulturu i naslijeđe. Organizacijski odbor zaslužio je sve pohvale za postavljanje nekoliko švedskih stolova u dvorani kako bi se osiguralo da toliko prisutnih ljudi bude brzo i učinkovito nahranjeno. Uz veliki broj gostiju, odličnu hranu i piće, ples folklorne skupine, najveći bend u Melbourneu, "Major Minor", i prisutne koji se nisu mogli vidjeti gotovo dvije godine ta večer imala je sve potrebne sastojke kako bi bila večer za pamćenje, a kako smo svi na kraju vidjeli, nitko nije otišao razočaran. Upravo suprotno, većina ljudi s kojima sam razgovarao rekla je koliko ih se dojmio odgovor zajednice koja je stigla u tako velikom broju. Službeni dio počeo je toplom dobrodošlicom i mo-

'Hrvatska zora' ne bi postojala bez vas - i još jednom iz dubine svoga srca zahvaljujem na vašoj podršci, istaknula je predsjednica Adrijana Dorinko litvom koju je prije večere predvodio velečasni Bosiljko Rajić, koji je Hrvatskoj zori čestitao na ovom predivnom postignuću te je izrazio svoje srdačne zahvale na pozivu da bude dio proslave. Nakon večere nastupile su sve tri skupine Hrvatske zore uz glazbu uživo za koju se pobrinuo njihov orkestar. Nastup „Malenih,” „Pripremnih” i „Kvalitetnih” uključivao je pjesme i plesove iz različitih područja Hrvatske. Tijekom nastupa plesače su okružili roditelji, djedovi i bake, prijatelji i kumovi koji su pokušavali snimiti svaki trenutak

Kao mali znak zahvalnos�, 'Hrvatska zora' je u čast pok. vlč. Josipa Vranješa izradila malu spomen ploču koja će zauze� stalno mjesto u dvorani HKC-a Sunshine - kazao je potpredsjednik Berislav Vidaković savršenih nastupa te su pljeskali i navijali na oduševljenje svih plesača bez obzira na dob ili skupinu. Nakon ovih nastupa, predsjednica Adrijana Dorinko u društvu potpredsjetnika Berislava Vidakovića stigla je na pozornicu kako bi se obratila velikom broju prisutnih gostiju. Njezin govor prenosimo u cijelosti: "Dobra večer, poštovani gosti! Prije svega željela bih Vam zahvaliti na Vašem dolasku večeras kako bismo dostojno proslavili dvadeset i devetu

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijed 6. srpnja 2022.

DVORANOM U HRVATSKOM KATOLIČKOM CENTRU 'SV. LEOPOLD BOGDAN MANDIĆ' - SUNSHINE

'Hrvatska zora' za vijeke živjeti mora!

godišnjicu djelovanja Hrvatske zore. Nažalost, dvije godine se nismo vidjeli, i toliko nam je drago da smo tu u ovako velikom broju večeras. Vratili smo se ove godine i radimo s puno energije i ljubavi. Puno se toga promjenilo u našem svijetu, kao i u našoj zajednici. Nije nikome nepoznato da smo nedavno izgubili našeg osnivača i velikog prijatelja, velečasnog Josipa Vranješa. On će nam zauvijek ostati u lijepim sjećanjima. Njemu, koji je imao inicijativu, pokrenuo nas, i uvijek bio naša podrška, od srca velika hvala! Uvijek će biti u našim molitvama i srcima. Pozdravljam našeg župnika, velečasnog Josipa Grubišića. Pozdravljam također velečasnog Bosiljka Rajića. Hvala svim našim sponsorima i stalnim suradnicima, kako je navedeno u popisu: Velečasni Josip Grubišić i Hrvatski katolički centar Sunshine; Sky Air Services – gospođa Lidija Jelinić (dugogodišnji sponzor); AHD Geelong – gospodin Paul Sarić sa suprugom Tonkom Sarić; AHD Footscray - gospodin Ante Jurić Nogometni klub St Albans Saints Dinamo – Ilija Dragičević i Kristina Barišić; I & D Group – gospodin Ivan i gospođa Kata Filipović; Klub Melbourne Croatia gospodin Anđelko Cimera i Monica Cimera; Generalni konzul Republi-

ke Hrvatske Gene Petrić; Melbourne Knights - gospodin Pave Jusup; FC Strathmore Split – gospodin Jim Tabakis; Slavonija Butchers – gospođa Tina Bulić; Radio postaja 3zzz – gospodin Petar Gelo; Hrvatski vjesnik – Zoran Sabljak; AP Cakes – Ana Paulus; Columbus Cabbage – obitelj Pap; Balloon Emporium Co – Jen Sakic; Mirjana Vidovic – Graphic designer; Major Minor; MC Robert Špoljar; Naši prijatelji HKUD Lado Geelong, Folklorna grupa Mladi Hrvati - Clifton Hill i Hrvatski folklorni ansambl "Zvonimir" - Springvale. Još jednom, želim Vam od sveg srca zahvaliti na Vašoj podršci sve ove godine. Željela bih zahvaliti Odboru Hrvatske zore. Ovo je tim ljudi koji su odani našem ansamblu i koji su bezbroj sati i truda uložili da bi nam ova večer bila uspješna i nezaboravna. Hvala svima u kuhinji, kao i za šankom. Hvala našim plesnim i muzičkim voditeljima - Robertu Pavliću, Berislavu Vidakoviću, Ines Šumić, Bianci Jovici i Emmi Šestan. Vaš veliki trud u očuvanju folklorne tradicije i ljubav prema hrvatskom folkloru i narodnim običajima ovdje u Melbourneu su se očitovali ne samo večeras, nego i na svakom izvedenom nastupu proteklih godina. Također bih voljela zahvaliti na provedenom vremenu, trudu i požrtvovnom radu svim našim članovima - folklorašima i tamburašima - te njihovim obiteljima. Hrvatska zora ne bi postojala bez vas, i još jednom iz dubine svoga srca zahvaljujem na vašoj podršci. Stoga vas svim svojim srcem molim da nastavite dovoditi svoje malene u naš folklorni dom, gdje će uz prekrasne plesove

Major Minor

Spomen ploča pok. vlč. Vranješu: svjedočanstvo i podsjetnik na sve što je pos�gao za cijelu hrvatsku zajednicu Viktorije

naučiti kroz pjesmu pokoju hrvatsku riječ, susretati hrvatske prijatelje i naučiti biti ponosni na svoju baštinu. Mi smo zaista nadareni i volimo našu folklornu obitelj - obitelj 'Hrvatska zora' - i ne zaboravimo da: Hrvatska zora za vijeke živjeti mora! Želim vam ugodnu večer i još jednom velika hvala." Nakon Adrijanina obraćanja prisutnima, pozvala je potpredsjednika Berislava Vidakovića da se prisutnima obrati s nekoliko riječi kojima je odao posebnu počast pokojnom velečasnom Josipu Vranješu. Berislavov govor prenosimo u cijelosti: "Dobra večer svima, Kao što je Adrijana spomenula, ove je godine naša zajednica izgubila vrlo posebnu osobu. U ime Folklornog ansambla Hrvatske zore iskoristio bih ovu priliku da odam počast vlč. Josipu Vranješu, koji nije bio samo osnivač Hrvatske zore, već i naš župnik, prijatelj i stalna podrška ovih 29 godina. Prije 29 godina imao je viziju stvoriti priliku mladima ove zajednice da se mogu okupljati. Da slave Boga, da uče o našoj bogatoj kulturi, o našim tradicijama i pri tome i naš jezik. Hrvatska zora je osnovana 23. travnja 1993. godine zahvaljujući njemu. Riječi ne mogu dovoljno dobro opisati sve što smo postigli s njim pokraj nas. Njemu je na čast što danas stojimo pred Vama, kao uspješan, ujedinjen asambl, nakon 29 godina! Kao mali znak naše za-

hvalnosti, Hrvatska zora je u njegovu čast izradila malu spomen ploču, koja će zauzeti stalno mjesto u ovoj dvorani. Na vašim stolovima ste sigurno već i vidjeli repliku, to jest kako izgleda. Poslužit će kao svjedočanstvo i podsjetnik na sve što je postigao, ne samo za Hrvatsku zoru, već i za župu sv. Leopolda Bogdana Mandića Sunshine, kao i za cijelu hrvatsku zajednicu Viktorije. Velečasni Josipe – zahvaljujemo Bogu na svakom trenutku koji smo s Vama proveli. Nikada nećete biti zaboravljeni! Mislim da je prikladno (a sigurno bi i on to volio) da podignemo čašu i odamo počast našem velečasnom Josipu. *Vlč Josipe, zahvaljujemo ti. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i molitvama. Pokoj Vam vječni darovao Gospodin!*" Kada je završio službeni dio programa, ostatak večeri ispunjen je s još plesa, pjesme i slavlja ne samo ove 29. obljetnice Hrvatske zore, već se slavila i cijela naša zajednica koja je time željela poručiti da smo se vratili u punom sjaju i da smo spremni za sve izazove koji stoje pred nama. Nijedan hrvatski događaj ne bi bio potpun bez tombole, pa je tako bilo i prošle subote - nudile su se brojne nagrade koje su većinom bile donacije. Posebno moramo spomenuti Upravni odbor ansambla i organizacijski odbor slavlja koji je dao sve od sebe kako bi omogućio da ova večer bude i više nego uspješna, a kako se iduće godine slavi 30. obljetnica ansambla, siguran sam da su planovi za nešto posebno za tu priliku već u punom jeku.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

SYDNEY HFG 'MLADI FRANKOPANI' OKUPIO BROJNE FOLKLORAŠE U HRVATSKOM KLUBU 'BOSNA ST MARYS' NA PREKRASNOJ ZABAVI KOJA JE DONIJELA DAŠAK PRAVOG BOŽIĆA

HFS 'Lenek' - Međimursko kolo

Revija hrvatskog folklora uz okićeni bor na sjajnoj zabavi 'Božić u srpnju'

HFG 'Mladi Frankopani' - ples iz Međimurja

FG 'Mladi Hrva�' - ples iz doline Neretve

HFG 'Domovina', grupa malenih - ples iz Posavine

Slijeva: Sandra Juka, Eva Kovačević, Ruža Sardelić, Ivana Špehar i Hilda Žuvela

FG 'Mladi Hrva�' - ples is Posavine

Bogati folklorni program oduševio je sve goste, baš kao i jedan 'srpanjski sv. Nikola' koji je, kao i onaj 'pravi', najmlađima donio punu torbu slatkiša Pripremila: Suzana FANTOV Fotogra�ija: HFG 'Mladi Frankopani'

akon stanke zbog pandemije korona virusa, tradicionalna zabava "Božić u srpnju" ponovno je priređena i zablistala je u punom sjaju, u subotu 2. srpnja. U organizaciji HFG-a "Mladi Frankopani", dvorana Hrvatskog kluba "Bosna St Marys" u Sydneyju ove večeri donijela je dašak zimskog, pravog Božića kojeg su obogatili brojni uzvanici, njih oko 250. Svi su uživali u izvedbama folkloraša, odlično glazbi, domaćoj hrani i zabavi koja je potrajala do dugo u noć.

Gost večeri bio je HFG "Domovina", a njihova grupa malenih predstavila se plesovima iz Posavine. Grupa malenih FG-a "Mladi Hrvati" izvela je plesove iz Posavine, a odrasla grupa izvela je ples iz doline Neretve; HFS "Lenek" iz Adelaidea otplesao je Međimursko kolo i Linđa, a domaćini - HFG "Mladi Frankopani" oduševili su nastupom grupe malenih i njihove koreogra�ije plesova iz Međimurje te nastupom grupe odraslih i plesom iz Posavine. "Bila je to izvrsna zabava! Želim zahvaliti Upravi HK Bosne, gostujućim folklornim grupama koje su se odazvale našem pozivu – HFS-u Lenek, FG-u Mladi Hrvati i HFG-u Domovina. HFG Mladi Frankopani želi zahvaliti svim folklornim grupama koje su uveličale našu zabavu: gostima iz Melbournea i Adelaidea te našim pokroviteljima, kako slijedi: Steve Kuštro, Croatian Vintage, Dalika, Podravka, Hrvart, Omiš Décor, Suzana Fantov, Uprava

Branko Lovrinov na lijerici, HFS 'Lenek' Hrvatskog doma Bosna. Zaista smo uživali - plesači su bili odlični, nova prijateljstva su se sklopila, a ona već postojeća ojačala" - s oduševljenjem je istaknula Ruža Sardelić, predsjednica Mladih Frankopana. Bogati folklorni program oduševio je sve goste baš kao i jedan "srpanjski sv. Nikola" koji je, kao i onaj "pravi", najmlađima donio punu torbu slatkiša. A oni sretnije ruke dobili su i poneku od vrlo lijepih i vrijednih nagrada na tomboli. Bilo je tu i tradiconalnih domaćih kolača. "Hvala Mladim Frankopanima - bili su predivni domaćini. Bilo je divno dijeliti pozornicu s ostalim folklornim grupama, među kojima smo se osjećali baš kao u jednoj velikoj sretnoj obitelji. Naša djeca već pitaju kada ćemo se ponovo vratiti! HFG Mladi Frankopani - svaka vam čast!" - kazala nam oduševljena Sandra Juka, predsjednica Folklorne grupe Mladi Hrvati (Clifton Hill) koja je doputovala iz Melbournea.

HFS 'Lenek' – ples Linđo

Članovi Uprave HFG-a 'Mladi Frankopani' kod ulaza u dvoranu

HFG 'Mladi Frankopani' - ples iz Posavine

23 15

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 6th of July 2022

Volume 26. No. 1170 Wednesday 6th of July 2022

Sell Out Crowd Celebrates Hrvatska Zora’s 29th Anniversary

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS 16 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW NEW GENERATION GENERATION │ Wednesday │ Wednesday 25th21st of September of August THE THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 6th of July 2019 2022

HFG Mladi Frankopani FolkloreGrups In The Prepared by Suzana FANTOV Photos HFG Mladi Frankopani

Australian Croa�an Associa�on Ballarat president John Škontra and assistant secretary John Cimera.

Big win for Ballarat Croatian group Malvika HEMANTH - The Courier Picture: Lachlan Bence

HE announcement of funding to help upgrade the Australian Croatian Association Ballarat premises in Ballarat East has been met with widespread cheer among members, Ballarat assistant secretary John Cimera said. The $80,103.74 funding, which is part of the state government’s Multicultural Community Infrastructure Fund, will go towards renovating the group’s hall, kitchen as well as heating and cooling facilities, some of which haven’t been updated in 20 years. Mr Cimera said the upgrades would help maintain the longevity of the club. He said it would also ensure the continued attendance of grassroots members who were now elderly. “This funding means a lot to us and it will help us ensure our older members who joined the club when it was founded in the mid-’60s can feel more comfortable and safe attending,” he said. Mr Cimera said that the funding would also help younger Croatian- Australians

connect with their ethnic culture. “As sons and daughters of people who established the club in the ‘60s, it was a big motivator to keep this group going and now it’s gotten to the stage where we can now with this funding, carry it on to the next generation and keep that multiculturalism going,” he said. Australian Croatian Association Ballarat president John Škontra said the funding would also help lessen the burden to attain funding from the club’s annual picnic held in January, allowing the club more time to showcase Croatia’s vibrant culture. Member for Buninyong Michaela Settle, who made the announcement on Tuesday, said this funding was integral to preserving the rich culture of Croatian- Australians in Ballarat. “The upgrades to the Australian Croatian Association of Ballarat’s hall will make sure that future generations can continue to build connections and share diversity in a safe and comfortable environment,” she said. “Better facilities make it easier for multicultural and multi-faith Victorians to celebrate and preserve their traditions and culture.”

fter a break due to the corona virus pandemic, the traditional event “Christmas in July” shone again in full glory on Saturday, July 2, 2022. Organised by HFG Mladi Frankopani, HK Bosna St Marys Sydney, this evening brought a touch of winter Christmas, which was enriched by numerous guests, about 250 of them, folklorists, excellent music, local food and entertainment which lasted well into the night. The guests of the evening were HFG Domovina, whose small group performed dances from Posavina. FG Mladi Hrvati from Melbourne performed with their small group with dances from Posavina, and the large group performed a dance from the Neretva Valley; HFS Lenek from Adelaide danced Međimursko Kolo and Linđo, and the hosts HFG Mladi Frankopani delighted the crowd with a performance of small groups with their choreography of dances from Međimurje with their large group performing a dance from Posavina. “It was a great event! I would like to thank the management of HK Bosna, the visiting folklore groups who responded to our invitation - HFS Lenek, FG Mladi Hrvatii and HFG Domovina. HFG Mladi Frankopani would like to thank all the folklore groups that made our event so great: the guests from Melbourne and Adelaide and our sponsors - Steve Kuštro, Croatian Vintage, Dalika, Podravka, Hrvart, Omiš Décor, Suzana Fantov and the commitee of the Croatian Dom Bosna. We really enjoyed it - the dancers were excellent, new friendships were made and existing ones strengthened.”, said Ruža Sardelić, president of HFG Mladi Frankopani, with enthusiasm. The folklore program delighted all the guests, as did the ‘July St. Nikola’ who, like the ‘real’ one, brought the young ones a bag full of sweets. And the “luckier hands” won some of the very nice raf�le prizes. There were also traditional homemade cakes on offer. “Thank you to HFG Mladi Frankopani, who were wonderful hosts. It was wonderful to share the stage with other folklore groups among whom we felt just like in one big happy family. Our children are already asking when we will be back again! HFG Mladi Frankopani - Kudos to you! “ said Sandra Juka, president of FG Mladi Hrvati (Clifton Hill), who came from Melbourne to take part in the event.

21st 25th 6th ofof ofFebruary August September 2019 20192022 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 6th2019 of July

CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE CROATIAN CROATIAN NEWS COMMUNITY COMMUNITY &REPORT VIEWS 17

‘Christmas In July’ Gathers Numerous Croatian Club Bosna, St Marys

Le� to Right: Sandra Juka, Eva Kovačević, Ruža Sardelić, Ivana Špehar, Hilda Žuvela

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT COMMUNITY EXCLUSIVE INTERVIEW – MARIN ČILIĆ NEWS & VIEWS Zoran Juraj SABLJAK

wo years in the making, last Saturday July 2nd, 2022, Melbourne’s FA Hrvatska Zora celebrated its 29th anniversary before a capacity crowd at HKC Leopold Mandić in Sunshine. Following two years of cancelations, Melbourne’s largest Folklore Ensemble �inally managed to celebrate their annual anniversary which has been a regular event on the Croatian social calendar for many years. The event which was sold out weeks in advance was a true testimony as to just how strong we are as a community as nearly 700 came to celebrate our rich Croatian culture and heritage. Full credit to the organising committee who set up several buffet stations around the hall so as to ensure the massive crowd was fed quickly and ef�iciently. With a large crowd, great food and drinks, folklore dancing, Melbourne’s premier band Major Minor, people who hadn’t seen each other for almost two years, the night had all the ingredients for a memorable evening for all present and by what we all saw, no one left disappointed. In fact most of the people I spoke to on the evening kept saying how blown away they were by the response of the community to come out in such huge numbers. The formalities commenced with a warm welcome and prayer before dinner led by mons. Bosiljko Rajić who congratulated Hrvatska Zora on such a wonderful achievement and expressed his heart-felt gratitude for being invited to part of the celebrations. Following dinner, all three groups from Hrvatska Zora to the live music of their orchestra. Performances by the “Maleni”, “Pripremni” and “Kvalitetni” included songs and dances from different regions of Croatia. During the performances the dancers were encircled by parents, grandparents, friends, kumovi who were eagerly trying to record every moment of the perfect performances which they also applauded and cheered to the delight of all performers regardless of their age and group. Following the performances the Adrijana Dorinko the president along with the vice-president Berislav Vidaković came to the stage to address the large crowd. We bring you Adrijana’s speech in its entirety: Good evening, dear guests, First of all, I would like to thank you for coming tonight to properly celebrate the

twenty-ninth anniversary Croatian Dawn. Unfortunately, we haven’t seen each other in two years, and we are so glad that we are here in such large numbers tonight. We are back this year and we are working with full energy and love. A lot has changed in our world, as well as in our community. It is not unknown to anyone that we recently lost our founder and great friend, vlč. Josip Vranješ. He will remain in our fond memories forever. To him, who had the initiative, started the group, and was always our support, a big “THANK YOU” from the bottom of our hearts. Always in our prayers and hearts. I would like to acknowledge and thank our parish priest, vlč Josip Grubišić and I also welcome mons. Bosiljko Rajić and vlč Velimir Maglica. Thank you to all our sponsors and regular collaborators: vlč Josip Grubišić and Croatian Catholic Centre Sunshine, Sky Air Services–Mrs. Lidija Jelinić (long-term sponsor,), AHD Geelong – Mr. Paul Šarić with his wife Tonka Šarić, AHD Footscray - Mr. Ante Jurič, Football Club St Albans Saints Dinamo – Ilija Dragičević & Kristina Barišić, I & D Group – Mr. Ivan and Mrs. Kata Filipović, Melbourne Croatia – Gospodin Anđelko Cimera and Monica Cimera, Melbourne Knights- Pave Jusup, Consul General of the Republic of Croatia, FC Strathmore Split – Jim Tabakis, Slavonija Butchers-Mrs. Tina Bulić, Radio station 3zzz–Gospodin Petar Gelo, Hrvatski Vjesnik – Zoran Sabljak, AP Cakes – Ana Paulus, Columbus Cabbage – Family Pap, Balloon Emporium Co – Jen Šakić, Mirjana Vidovic – Graphic designer, Major Minor, MC Robert Špoljar. Our friends HKUD Lado Geelong, Folklore Group Mladi Hrvati Clifton Hill and Croatian Folklore Ensemble Zvonimir Springvale. Once again, I want to thank you from the bottom of my heart for your support all these years. I would like to thank the committee of Hrvatska Zora. This is a team of people who are loyal to our ensemble, and who have invested countless hours and efforts to make this dinner a success and unforgettable. Thanks to everyone in the kitchen as well as the bar. Thank you to our dance and music directors: Robert Pavlić, Berislav Vidaković, Ines Šumić, Bianca Jovica and Emma Šestan. Your great effort in keeping folklore tradition and love for Croatian folklore and customs here in Melbourne is evident not only tonight, but also at every performance in these past

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 6th of July 2022

THE NEW GENERATION │ Wednesday 6th of February Wednesday, 6th 2019 of July 2022

Vice President of FA Hrvatska Zora Berislav Vidaković announces that the plaque in honour of the late vlč Josip Vranješ will hang on the walls of the centre.

President of FA Hrvatska Zora Adrijana Dorinko addresses guests at last Saturday’s zabava.

Hrvatska Zora Celebrates 29th Anniversary Before Capacity Crowd at HKC Sunshine

mons. Bosiljko Rajić welcomes guests and says grace at last Saturday’s zabava.

years. I would also like to thank all our members (dancers and tambura players) and their families for the time spent and unsel�ish effort and work over the years. Hrvatska Zora would not exist without you and once again I thank you from the bottom of my heart for your support. So I ask you with all my heart to keep bringing yours little ones to our folklore home where they will learn beautiful dances and through our song learn a few Croatian words, meet Croatian friends and learn to be proud of our heritage. We are truly gifted and love our folklore family - the “Hrvatska Zora” family, and let’s not forget that: Hrvatska Zora za vijeke živjeti mora!! I wish you all pleasant evening and once again a big THANK YOU.” Following Adrijana’s address she invited Berislav Vidakovićvice president to say a few wor-

ds in which he paid special tribute to the late vlč Josip Vranješ. We bring you Berislav’s speech in its entirety: “Good evening everyone, As Andrijana mentioned, this year our community lost a very special person. I’d like to take this opportunity to honour vlč. Josip Vranješ, who was not only Hrvatska Zora’s founder, but our parish priest, friend and supporter throughout these 29 years. Folkloric Ensemble Hrvatska Zora / Croatian Dawn was founded on 23rd April 1993, with thanks to him. Twenty-nine years ago he had a vision to create an opportunity for the young people of this community to come together, celebrate our culture, learn our rich language and traditions and celebrate our faith. Words cannot describe well enough all that we have achieved with him by our side. It is to his credit that we stand before you today, a thriving, united ensemble still, after 29 years! As a small token of our gratitude, Hrvatska Zora has created a plaque in his honour that we hope will take up a permanent place in this hall. You have no doubt already seen a replica of this plaque on your tables tonight. It will serve as a reminder and testament to this great man always. To all that he achieved not only for Hrvatska Zora, but the parish of Sveti Leopold Bogdan Mandić Sunshine, and the Croatian Community of Victoria. Vlč Josip – we thank God for you, we cherish every moment spent with you. You’ll never be forgotten! I think it only �itting (and something that he would have enjoyed), that we raise our glasses in toast to Vlč Josip. *Vlč Josip, we thank you and honour you. Forever in our hearts and prayers. May you rest in God’s eternal care.* With the formalities for the evening over, the rest of the night was left for more singing, dancing and celebrating not just Hrvatska Zora’s 29th anniversary but even more so celebrating our community with strong and resounding message that we are back in full swing and ready to take on any challenges that are thrown at us. A special mention also must go to the committee and organisers of the event who clearly went above and beyond to ensure the night was an overwhelming success and with the 30th anniversary next year, I’m sure they are already planning something special and memorable to mark the occasion.

CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE NEWS &REPORT VIEWS 19 CROATIAN COMMUNITY

The plaque which will forever honour and recognise the late vlč Josip Vranješ for all his contribu�on and support for FA Hrvatska Zora since their establishment in 1993.

20 20 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 6th of July 2022

Warriors Remain On Top with Win Against St Albans Share Points with Heidelberg Brunswick City S N Zoran Juraj SABLJAK

orth Geelong Warriors maintained top spot on the NPL2 Ladder with a 2-1 over Brunswick City last Saturday at Elcho Park despite a late scare by visitors. The Warriors got off to a quick start and broke the deadlock in the 19th minute through Nelson Salvatore. It was a lead that they Warriors would maintain for up until the 70th minute mark when the visitors managed to equalise. The game was heading for seemed a draw until the 89th minute when Warriors were awarded a penalty which Ryan Oppermann managed to convert to give the Warriors a 2-1 win. The Warriors are away this Saturday the 9th of July as they face Manningham Blues at Pettys Reserve with kick-off scheduled for 15:00.

Zoran Juraj SABLJAK

t Albans Dinamo took a well earned point against Heidelberg United last Sunday in a goal-less draw which none the less provided plenty of action. Despite only managing a draw Dinamo have at this stage managed to stay well away from the relegation zone. The hosts did however have a huge advantage for almost 30 minutes with the visitors earning a red card in the 39th minute. Heidelberg however held �irm and

the game was back on even footing when Dinamo’s Hakeem Alaraibi was shown a red card in the 73rd minute. The game nonetheless remained goal-less at 0-0 at the full time whistle. Dinamo are back at home this Sunday 10th of July where they will host Hume City. The Saints will be looking to lock in all three points so as to remain out of the relegation zone. Kick off for this �ixture is scheduled 15:00PM

O’Connor Knights lose in 7-Goal Thriller & Canberra Croatia too Strong For Belconnen

ungahlin United held off a tricky challenge from O’Connor Knights in a feisty match at the Australian Institute of Sport, winning by the odd-goal in seven to keep on the coattails of the league leading Canberra Croatia who swept aside the challenge of Belconnen United at Deakin Stadium. There was a total of eleven cards shown at the AIS with Knights Assistant Coach Aleks Trninic sent off in stoppage time as the Knights clo-

sed the gap on the Gunners but ultimately fell just shy of a second win of the season over the Gunners. Gungahlin were ahead early in this one as Philippe Bernabo-Madrid got goal side of the Knights defence and his composure to slide home his fourth goal of the season. O’Connor though hit back within thirty seconds. Straight from the kick-off Michael Adams took advantage of a defensive error to make it 1-1.

Another error at the back presented Eddie Coggan with a chance to put the visitors ahead in the 43rd minute and, after clashing with goalkeeper Jacob Quinn, Coggan picked himself up to slide home the goal that gave the Knights the 2-1 lead at the half-time break. Gungahlin have been quietly pushing themselves back into the title chase and weren’t about to let their hard earned win at Croatia last week go to waste and

anberra Croatia were off to a �lier in their home match with old foes Belconnen United, striking three times inside the opening forty-�ive minutes to virtually seal the destination of the points before half the encounter had been completed, eventually winning the Round 12 match 4-0. The league leaders maintained their advantage at the top of the table after going ahead via a towering header from Hristjan Tanoski after only seven minutes, the wide-player rising highest to meet a perfectly delivered corner from Matej Busek. The home side went 2-0 up when Stephen Domenici reacted fastest to a ricochet in the penalty area, turning and lashing a shot

they levelled through Leon Michl before hitting the front when Josh Gaspari scored with thirteen minutes of the match remaining. Tom McLachlan made it 4-2 with two minutes to play and the mid�ielder’s goal was to prove crucial as Adams netted his second of the contest in stoppage time to reduce the arrears, but the Knights had no time left to force an unlikely draw with the �inal score reading Gungahlin United 4 - O’Connor Knights 3. past Alex Connell, showcasing his predatory instincts that see him closing in on 150 National Premier League goals, this being his 143rd strike at the top level. There was more to come from Croatia as they made it three before the break, as Tanoski rounded off a wonderful move, taking a touch and ri�ling home inside the area with the Blue Devils chasing shadows. The second half was a much better showing from Belconnen United, but it was the home side that added to the tally with ten minutes to play. Davide Seselja supplied it with a superb cross from the right �lank and Daniel Barac arrived at the far post to nod home his seventh goal of the season.

SPORT 21 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 6th of July 2022

Relegation Looms as Dandy City Suffer 5-0 Loss to Cannons

Croa�a players celebra�ng Rhys Thompson’s goal

Zoran Juraj SABLJAK Photos Dražen JURINA

andy City’s hopes of remaining in the NPL took a severe following their 5-0 loss to Oakleigh Cannons last Friday night at Jack Edwards Reserve. City were never really in the hunt with Oakleigh dominating proceedings from the outset and by the 23rd minute mark found themselves 2-0 down thanks largely to Joe Knowles who scored both goals and �inished the night with a hattrick. Going in at the half-time break 2-0 down, things didn’t get any better in the second half with Oakleigh maintaining the pressure on Dandy’s defence which would see them leak another three goals to give Oakleigh a 5-0 win. With Hume’s win over Knights last Saturday, Dandy’s loss to Oakleigh now puts them �irmly in the relegation zone with three points separating them and Hume. Dandy may have a chance to close the three point gap this Saturday 9th of July as they host Altona Magic. Kick off at Frank Holohan Reserve is scheduled for 16:45pm.

Melbourne Knights Media Photos Mikko ROBLES

ume City were off to the best of starts when an early penalty gifted them the lead in the fourth minute. Spearhead Josh Bingham made no mistake to give the home side an early advantage. Things went from bad to worse for the Knights, when Hume made it two after only 16 minutes. Bingham continued to be a thorn in the side of the Knights defence, unlocking his brace in swift succession. The Knights looked to get onto the scoreboard when George Ott stepped up for a penalty, but the spot kick wasn’t destined to go in, hitting the crossbar. After a lack lustre 45 minutes, the Knights were off to the change rooms, 2-0 down after being caught off-guard in the �irst stages of the match. The Knights showed more �ight in the second half, yet this feat only made it more dif�icult to get on the scoreboard themselves. George Ott again stepped up for a free kick just shy of the 18 yard box, beating the wall, but Weier made the save to keep it out. After constant pressure, Hume had a third. This time Mitch Cooper was the bene�iciary, scoring his fourth

Adelaide Croatia Stuns Blue Eagles

Knights Lose to Hume 3-1

goal of the season after coming off the bench. The Knights effort was all in vain as George Ott hammered home a consolation goal. The Knights headed back to Somers Street with their pockets empty.

As far as the race for �inals goes, the Knights remain ninth, this time 10 points from the sixth-placed Green Gully, who also happen to be their opponents at home this Friday 8th of July with kickoff scheduled for 19:30pm.

delaide Croatia pulled off its best win of the season, over second placed Blue Eagles. A goal just before half time by Rhys Thompson was enough to seal the deal against stern opposition. Into the line-up came in, experienced keeper John Solari (signed from Birkalla) along with home grown prodigy Matthew Majetic. Adelaide Blue Eagles in a rich vein of form, started off with the ascendency, with Croatia remaining resolute at the back. Croatia early in the game resorted to long range efforts from Omari Didero & Grant Tait, neither troubling goal keeper Richard Goss. 28 mins in and John Solari was called into action, saving a point blank header cross goals from Dante Isla Cacciavillani, to keep Croatia in the game. On the half hour mark Azzuri should have made it 1-0 if not for the brilliance of Solari, Cacciavillani fed through Kyle Markham, whose to poke was well read by the oncoming Solari. Croatia having weathered Blue Eagles forays

forward scored, Taits whipped in ball was �licked on by Didero to Rhys Thompson. Thompson’s �irst touch beat his opponent giving him enough space to thump the ball passed Goss into the back of the net. Solari again with his 3rd save of the game, spectacularly saved Kyle Markham’s bicycle kick, deep into stoppage time of the �irst half. The 2nd half evened out and it became a tight tense affair with neither team giving an inch. 67mins in and Croatia’s star playmaker Didero received his marching orders after a rash challenge warranting his 2nd yellow of the day. In Croatia’s best defensive display of the season, Blue Eagles could not break down the side that have conceded 10 goals in their past 3 games. Much to the Croatia supporters delight with 5 minutes to spare Markham was awarded a straight red for late challenge on Kelvin Kamburu. Croatia held on (1-0) for the valuable 3 points and will look to back it up against Eastern United, this Saturday 5:30pm at the State Centre for Football.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 6th of July 2022

Hrvatski

VJESNIK

The Croatian Herald

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

DRUŽENJE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKE FOLKLORNE GRUPE LINĐO

Prekrasna godišnja zabava za 48 godina djelovanja 'Linđa'

Uz izvrsnu večeru, okupljeni gosti uživali su u večeri ispunjenoj pjesmom, plesom i bogatim folklornim programom Pripremila: Suzana FANTOV

rojni uzvanici okupili su se u subotu, 2. srpnja, u dvorani Hrvatskog kluba "Kralja Tomislava" u Sydneyju na godišnjoj zabavi koju je organizirala Australsko-hrvatska folklorna grupa "Linđo". Ove godine njeni vrijedni folkloraši obilježavaju 48. godišnjicu svog osnutka i djelovanja te je na ovoj zabavi svečano obilježen rođendan "Linđa".

Rođendanskom slavlju pridružili su se i fra Šimun Markulin, koji trenutno kao zamjenski župnik vodi Hrvatski katolički centar sv. Nikole Tavelića - St. Johns Park u Syndeyju, i sestra Anđelita iz Družbe klanjateljica Krvi Kristove koja djeluje u okviru Centra. Uz izvrsnu večeru, okupljeni gosti uživali su u večeri ispunjenoj pjesmom, plesom i bogatim folklornim programom. "Pilići" - najmlađa "Linđova" grupa - otplesala je ples iz Slavonije, a ostale grupe izvele su plesove iz Posavine, Podravine, Baranje i Like. Za nastavak i održavanje dobre atmosfere u dvorani pobrinuli su se odlični glazbenici benda "Plavi".

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022. BiH je od 2013. napustilo više od 484.000 građana, a zadnjih godina se bilježi se trend povećanja iseljavanja - 2019. BiH napustilo 56.987 osoba, iduće godine 85.000, a 2021. čak 170.000 ljud

asovni odlazak ljudi iz BiH se nastavlja, a samo u ovoj godini, prema procjenama Saveza samostalnih sindikata BiH, državu bi moglo napustiti 350.000 ljudi, dok je BiH prošle godine napustilo 170.000 ljudi, piše Večernji list BiH. Veliki broj njih odlazi kako se nikada više ne bi vratio. U posljednjih 20 godina državljanstva BiH odreklo se 93.210 ljudi, a samo u prošloj godini do 10. prosinca iz knjige državljana ispisale su se 2802 osobe. Trend odricanja bh. državljanstva nastavljen je unatoč pandemiji koja je doslovno paralizirala svijet. Za najveći broj građana BiH Njemačka je “obećana zemlja” koje se nastoje domoći pod svaku cijenu. Dejan Kovač, hrvatski ekonomist, na svom je Facebook pro�ilu objavio podatke koliko je državljana zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije uzelo državljanstvo Njemačke od 2000. do 2021. godine. Prema gra�ikonu koji je objavio, u razdoblju od 2000. godine zaključno s 2021. godinom, čak 43.905 državljana BiH uzelo je državljanstvo Njemačke. Svi oni morali su birati - ili državljanstvo koje imaju ili njemačko. Njemačka, naime, ne dopušta dvojno državljanstvo.

Često se, posve pogrešno, u Bosni i Hercegovini gleda na dijasporu kao potencijalni keš aparat. Slanje novca rodbini i povremene posjete nisu ono što gradi zrelu i zdravu budućnost

ove godine u Mostaru se održava Connecto, konferencija koja povezuje poslovne ljude i ulagače iz dijaspore s istim takvim ljudima u Bosni i Hercegovini. I ponovno, u ne baš sjajnim vremenima, zrači optimizmom. Nije, naime, bez temelja izraz kako smo zajedno jači i imamo svjetliju budućnost. Bosna i Hercegovina zemlja je koja ima veliku dijasporu. Barem dva milijuna ljudi trenutno živi i radi izvan zemlje. Iz mnogih razloga, u valovima, kroz desetljeća, ovu zemlju su napuštali ljudi, tragajući za srećom u nekim drugim, često i jako dalekim krajevima i mnogi od njih su je pronašli. Danas su uspješni ljudi, poduzetnici, biznismeni, ulagači, priopćila je Intera. Često se, posve pogrešno, u Bosni i Hercegovini gleda na dijasporu kao potencijalni keš aparat. Slanje novca rodbini i povremene posjete nisu ono što gradi zrelu i zdravu budućnost. Ali zato to jesu suradnja, investiranje i zajednički projekti od obostranog značenja.

U protekle 22 godine njemačko državljanstvo uzelo 43.905 državljana BiH Kada je u studenome prošle godine objavljen pakt o “semafor koaliciji”, nastalo je uzbuđenje zbog brojnih planiranih liberalizacija zakona o državljanstvu. Konkretno, obećanje da će se konačno dopustiti dvojno državljanstvo bilo je veliko olakšanje za strance u Njemačkoj koji su se borili s idejom da se odreknu svog državljanstva kako bi postali Nijemci. Međutim, otkako je vlada na vlasti, čini se da nije bilo mnogo pomaka na tu temu. To je mnoge navelo da se pitaju je li to pitanje stavljeno po strani - i planira li vlada još uvijek uvesti promjene. Ljudi koji žele postati naturalizirani državljani u Njemačkoj moraju dokazati da su živjeli u zemlji najmanje osam godina, iako se to može svesti na šest godina uz napredne jezične vještine i druge znakove integracije. Za one koji čekaju punih osam godina potrebna je položena razina B1 njemačkog jezika, dokaz o �inancijskoj stabilnosti, “integraciji u njemačke životne uvjete” i poznavanje njemačkih zakona i

kulture, što se dokazuje polaganjem ispita za državljanstvo. Ljudi iz zemalja koje nisu članice EU-a također moraju potpisati obrazac da se odriču svog prijašnjeg državljanstva, osim ako im država iz koje dolaze ne dopušta da se odreknu državljanstva ili bi zbog toga pretrpjeli “�inancijske poteškoće”. Osobe koje su u braku s njemačkim državljaninom mogu podnijeti zahtjev za državljanstvo nakon samo tri godine u zemlji (i pune dvije godine braka), ali se također moraju odreći postojećeg državljanstva ako su iz zemlje koja nije članica EU-a. Djeca njemačkih državljana, koja automatski imaju pravo na državljanstvo, imaju tu sreću da budu iznimka od zabrane dvojnog državljanstva, što znači da mogu zadržati dvije ili više putovnica doživotno. Osobe iz drugih zemalja EU-a također su iznimke. Ali za djecu onih koji nisu Nijemci i državljana EU-a, rođenu u Njemačkoj, situacija je malo teža: ova skupina ima pravo na njemačko državljanstvo

Dijaspora može popraviti i oživjeti Bosnu i Hercegovinu Upravo takva ideja vodila je organizatore Connecto projekta – ponuditi platformu preko koje bi se uspostavila konkretna, čvrsta i svrsishodna veza između uspješnih ljudi iz naše dijaspore i ovdašnjih poduzetnika, između ljudi s idejama i ljudi sa sredstvima, između onih koji misle pozitivno u domovini i onih koji izvana na prvu domovinu gledaju s pozitivnim stavom. Pogotovo je to važno u vremenu kad se zapad, uslijed poskupljenja i globalne krize, okreće zemljama u okruženju i intenzivno ispituje njihov potencijal za pokretanje novih proizvodnih kapaciteta. Connecto je projekt koji već petu godinu, a četvrtu zaredom, ovaj put od utorka, 26.7. do četvrtka, 28.7.2022. godine, predstavlja mjesto upoznavanja, razgovora i dogovora. Konferencija, koja u goste dovodi eminentne i uspješne ljude iz zemlje i inozemstva, one koji itekako

imaju što reći o temama koje su nezaobilazne kada se govori o povezivanju Bosne i Hercegovine i njezine dijaspore, ove godine održava se prvi dan, u utorak, 26.7.2022. godine. Ove godine, pored dijaspore i povezivanja, fokus će biti na digitalizaciji i investicijama, ali i na pozitivnim primjerima povratnika sa Zapada koji su u Bosni i Hercegovini pronašli novi životni i poslovni smisao te uspjeli preseliti svoj interes i posao u zemlju iz koje su potekli. Također, Connecto stalno pokušava ukazati dijaspori, pa će to uraditi i ove godine, da u Bosni i Hercegovini postoje, na prvom mjestu, ljudi, preduvjeti, potencijali i projekti u koje vrijedi ulagati, u koje vrijedi investirati svoje vrijeme i svoj kapital, kao zalog zajedničke budućnosti. Jedan od onih koji će biti gost Connecta, Mostarac koji od 1993. godine živi i radi u Norveškoj,

samo ako njihovi roditelji žive u zemlji najmanje osam godina i imaju trajno pravo na prebivalište u zemlji. Čak i tada moraju birati između njemačkog državljanstva i državljanstva svojih roditelja do svoje 23. godine. Po svemu sudeći, odricanja bh. državljanstva u korist njemačkog bit će još dosta s obzirom na masovnost odlazaka u ovu zemlju. BiH bilježi sve manji broj stanovnika. Iseljavanje je odavno poprimilo formu egzodusa. Građanima je odavno dosadilo čekati bolje sutra koje im se obećava već 30 godina, a in�lacija i izostanak rasta plaća i one najveće protivnike odlaska natjerao je na promjenu mišljenja. Odlaze sve nacije - BiH je od 2013. napustilo više od 484.000 građana prema istraživanju koje je provela Unija za održivi povratak i integracije BiH. Bilježi se trend povećanja iseljavanja, pa je tako 2019. BiH napustilo 56.987 osoba, iduće godine 85.000, a 2021. brojka dosegla je 170.000 ljudi. Dragi Dizdar, kao uspješan privrednik stalno radi na povezivanju uspješnih ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a koji imaju interes i potencijal da obnove i pojačaju društvene i privredne veze s poduzetnim i sposobnim ljudima u Bosni i Hercegovini. Dizdar smatra da se s dobrom strategijom i planom može oživjeti Bosna i Hercegovina jer njezina dijaspora, koja će uskoro biti velika koliko i stanovništvo u samoj BiH, ima potencijal u rukama, samo je potrebno umrežiti ljude, a s tim i ideje i kapital. Milijuni konvertibilnih maraka su u pitanju i samo čekaju konkretne ideje i projekte, odnosno čekaju oživljavanje poslovnih veza i, što je također jako važno, osiguravanje preduvjeta za komforno i sigurno poslovanje. Naši ljudi iz dijaspore imaju novac i, ako im se ponudi konkretna ideja, osigura dobar poslovni ambijent i sigurnost ulaganja, oni će pozitivne prakse sa Zapada donijeti ovdje i ovdje uložiti svoj novac. U protivnom, uložit će ga negdje na Zapadu. Uvezivanjem ljudi iz dijaspore s ljudima u BiH i stvaranje poslovnih veza značilo bi mnogo za Bosnu i Hercegovinu jer bi se otvorile nove perspektive, mogućnosti i tržišta što je uvijek lakše učiniti kada je partner naš čovjek sa zapadnim iskustvom i zapadnim poslovnim vezama.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Mehanizam

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Održan je samit NATO-a u Madridu. Državni mediji javljaju kako je Turska popustila te dala suglasnost za prijam Finske i Švedske u NATO. Budući da iznimno cijenim francuskog �ilozofa Descartesa i onu njegovu čuvenu: Ja sam onaj koji misli. To jest, onaj koji sumnja, potvrđuje, negira, razumije nekoliko stvari, neznalica mnogih stvari, koji želi, ne želi..., odlučio sam malo misliti, sumnjati u njihova izvješća. Dakle, ako netko pročita sporazum između tih zemalja i Turske vidjet će da su te dvije zemlje kapitulirale pred Turskom jer u sporazumu decidirano piše da će te države kurdsku stranku PKK i Gulenovu stranku proglasiti terorističkim te da će sve one koje Turska traži izručiti Turskoj. Zašto napominjem ovaj slučaj? Hrvatski politički vrh, a posebno mediji ismijavaju predsjednika Milanovića te izvješćuju kako je Turska popustila jer ne žele priznati da je Milanović bio u pravu kada je tražio da i Hrvatska tim državama postavi uvjet - izmjene Izbornoga zakona u BiH ili nema u NATO! Nisam odvjetnik predsjednika Milanovića, ali je činjenica kako je rekao bit problema – BiH je sigurnosni problem, te da u svjetskoj politici postoje veoma mali broj onih koji znaju u čemu je bit problema u BiH i veliki broj onih koji o tome pojma nemaju. Dok sam bio u Parlamentu Doma naroda Federacije BiH, osobno sam se, razgovarajući s tim strancima, uvjerio da je njihovo znanje o situaciji u BiH, odnosno o biti problema nikakvo ili veoma, veoma tanko. Ovu tvrdnju dokazuje i pitanje haaškog suca jednom svjedoku: Poznajete li vi osobno Kulina bana!? Eto koliko zapadni svijet poznaje stanje u BiH! Kada bi im hrvatska politika uspjela pojasniti problem sasvim je sigurno da bi on bio riješen istog trena, preciznije veoma, veoma brzo. Na žalost Hrvata, za sada su bošnjački lobisti daleko ispred hrvatskih. Europski povjerenik za proširenje Oliver Várhelyi pozvao je tri predstavnika naroda u BiH, Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika, da 6. srpnja dođu kod njega na razgovor. Budući da je svima jasno kako ih je pozvao zbog dogovora oko izmjena Izbornoga zakona, uslijedile su reakcije. Čović i Dodik su prihvatili poziv, ali je Bakir Izetbegović kazao da neće ići na taj sastanak. U skladu s onom onom babinom (očeve) mu uzrečice - do podne mislim ovako, a poslije podne onako - o jednoj te istoj stvari, nakon kratkog vremena rekao je da će ipak ići, ali neće razgovarati skupa s Čovićem. Dodik mu ne smeta, samo Hrvat Čović. (Sjetit ćete se da sam napisao kako Bošnjaci mrze najviše Hrvate, potom Srbe i sve ostale koji nisu muslimani.) Dodao je da neće razgovarati ni o izmjenama Izbornoga zakona nego samo o europskom putu BiH. O čemu će to on razgovarati, kad je EU samo koji dan ranije odbila BiH dodijeliti i kandidatski status i drugo, zar on misli da je u poziciji određivati europskom povjereniku o čem će razgovarati. Saznavši za sastanak kod Várhelyija, Sejdo Željko Komšić odmah je zaprijetio Várhelyiju zbog poziva „trojici plemenskih vođa“. Vjerojatno će Várhelyija udariti šakom u nos, kako je svojevremeno prijetio srbijanskom predsjedniku Koštunici ili će napraviti još gore, izrezati Várhelyija kao što je zaprijetio da će izrezati i Pelješki most. Dobro je pred izbore pokazati svoje domoljublje prema Dragoj Našoj, a posebno je dobro Bošnjacima pokazati da je on zapravo samo njihov sluga, očito je zaključio baš to. Tvrdnje hrvatskih dužnosnika u Dragoj Našoj da je plan Bošnjaka u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ubaciti najmanje šest svojih Hrvata, kako bi ovladali cijelom Federacijom BiH i Hrvate sveli na marginalce dobila je svoju potvrdu. Naime, ultraradikalni islamist, član SDA Šemso Mehmedović pozvao je sve „probosanske“ stranke da na svoje liste stave što više Hrvata. Naravno, ne zato što ih vole nego da putem njih ovladaju Federacijom BiH i imaju vlast nad Hrvatima. Za razliku od Mehmedovića, Christian Schmidt je poslao apel vijećnicima u Mostaru da se promijene nazivi ulica po „ustaškim“ velikanima. Ono što je zanimljivo, nije pozvao i vijećnike u Sarajevu da promijene nazive ulica koje nose imena iste ideologije. Ministar sigurnosti BiH, Selmo Cikotić kaže: „NATO nam je bliži od EU-a! BiH ima donesene sve potrebne odluke i mehanizme da uđe u NATO“! Zašto ministar Selmo Cikotić zavarava Bošnjake tom tvrdnjom? (Hrvate i Srbe ne može zavarati.) Zar ne zna da sve mehanizme za sprječavanje ulaska u NATO ima Dodik? Da rezimiramo: Turska je imala i iskoristila mehanizam da ostvari svoje ciljeve. Hrvatska je također imala mehanizam izboriti se za izmjene Izbornoga zakona u BiH, ali ga nije znala iskoristiti. Schmidt si je uzeo ovlasti nametanja nekih zakona, što će reći da ima mehanizam nametnuti i izmjene naziva ulica u Mostaru, ali i u Sarajevu ili bilo gdje na prostoru Drage Naše. On ima mehanizam da nametne i izmjene Izbornoga zakona, ali nema volje, odnosno očito vjeruje bošnjačkom lobiju. EU također ima mehanizam da natjera Bošnjake da prihvate izmjene Izbornoga zakona, ali je očito da EU ima neko drugo viđenje uređenja Drage Naše. Pored svih ovih problema, u Dragoj Našoj i dalje su najvažnije dvije vijesti, prva da su Bošnjaci koji su krenuli na hadž obavili umru (umra je tzv. mali hadž ili hadž koji se obavlja samostalno u vrijeme koje nije predviđeno za zajednički hadž, nap. au.). I druga da se reprezentativac BiH Anel Ahmedhodžić u Malmöu šerijatski vjenčao s Marijanom Cecilijom Mašić iz Crne Gore! Ma, bravo za BiH!

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

D INFEKCIJA

Drugi slučaj difterije otkriven u sjevernom Novom Južnom Walesu D vogodišnje dijete u Novom Južnom Walesu nalazi se u jedinici intenzivnog liječenja nakon što mu je dijagnosticirana difterija grla, to je ujedno prvi zabilježeni slučaj ove bolesti nakon 100 godina. Roditeljima se preporučuje cijepiti djecu protiv ove bolesti u dobi od dva, četiri, šest i 18 mjeseci. Iako u Novom Južnom Walesu od 1990. nije bilo prijavljenih ostalih slučajeva difterije grla, bilo je rijetkih slučajeva manje ozbiljnih slučajeva difterije uglavnom vezanih uz infekcije kože. Direktor javnog zdravstva za Sjevernu obalu dr. Paul Douglas rekao je da je rizik od zaraze za širu zajednicu nizak. „Ali ovo je vrlo ozbiljna bolest i može biti smrtonosna, stoga obitelji trebaju biti na oprezu i pregledati cijepni status svoje djece u Australskom registru cijepljenja ili kod svog liječnika kako bi bili sigurni da su primili sva potrebna cjepiva”, rekao je dr. Douglas. „Difterija je vrlo rijetka u Australiji zahvaljujući našeg dugogodišnjem programu cijepljenja djece. Cijepljenje protiv difterije je besplatno i lako dostupno kod vašeg liječnika obiteljske medicine za sve građane već od šest mjeseci starosti. Važno je da svi prate svoj cijepni status.” U Brisbaneu je 22-godišnjakinja preminula 2011. zarazivši se difterijom od prijatelja koji se vratio s putovanja iz prekooceanskih zemalja. Za nju se također vjeruje da nije bila cijepljena. U to vrijeme, Australski liječnički zbor naveo je da je njena smrt „šokantna”. Prije toga Ministarstvo zdravstva Queenslanda izjavilo je da je posljednjih potvrđeni slučaj difterije u državi zabilježen 1993. Što je difterija? Difterija je zarazna bakterijska infekcija uzrokovana sojem bakterije Corynebacterium diphtheriae i Corynebacterium ulcerans koje proizvode toksine. U nekim slučajevima ona može biti opasna po život. Difterija je bila čest uzrok smrti djece do 1940-ih, no

javljala se poglavito u zemljama sa slabom procijepljenošću. Slučajevi ove bolesti u Australiji su danas rijetki zahvaljujući visokim stopama procijepljenosti. Koji su simptomi ove bolesti? Simptomi obično počinju dva do pet dana nakon izlaganja, no nekada ne počnu i do 10 dana nakon izlaganja bakteriji. Simptomi također ovise o mjestu ulaska zaraze. Najteži oblici difterije pogađaju grlo ili mandule. Prvi simptomi obično su bolovi grla, gubitak apetita i blaga temperatura. Kroz dva do tri dana formira se sivo-bijela membrana oko grla i mandula radi koje je teško gutati i disati. Infekcija može uzrokovati i otekline vrata. Toksin koji otpušta bakterija difterije također može uzrokovati upalu mišića srca i živca, što može biti smrtonosno u 5-10 posto zaraženih. Kako se difterija širi? Baktrije difterije mogu živjeti u ustima, nosu, grlu ili na koži zaraženih pojedinaca. Difterija se obično širi kapljičnim putem nakon što je zaražena osoba zakašljala ili kihnula. Ponekad se bakterije šire bliskim kontaktom izlučevinama iz usta, nosa, grla ili kože zaražene osobe, no to je rijetko. Bez liječenja antibioticima osobe zaražene difterijom mogu biti zarazne do četiri tjedna od prve pojave simptoma. Neke osobe ostaju zarazne i dulje. Drugi, manje učestali oblik difterije, infekcija Corynebacterium ulceransom javlja se povremeno, ponekad nakon konzumacije nepasteriziranog mlijeka ili kontaktom sa životinjama. Kako spriječiti difteriju? Cijepljenje protiv difterije dio je programa cijepljenja djece i cjepivo se daje u kombinaciji s drugim cjepivima, poznatije pod nazivom DTP cjepivo koje sadrži cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertussisa (hripavac). DTP cjepivo prima se u dobi od dva, četiri, šest i 18 mjeseci starosti, a nakon toga slijedi docjepljivanje u dobi od četiri i 15 godina starosti.

ijelovima Novog Južnog Walesa ponovno prijete najgore poplave viđene posljednjih godina, hitne službe upozoravaju građane da „najgore još nije prošlo”. Do tisuća građana ne može se doći, uvedeno je preko 70 mjera o evakuaciji dok se država priprema za prognoziranih 100 mm padalina po četvornom metru u ponedjeljak. Prema prognozama, kiše će uzrokovati nagle poplave diljem države, a hitne službe poručuju da bi najgore moglo tek doći. Ministrica hitnih službi Novog Južnog Walesa Steph Cook rekla je da se građani moraju pripremiti za nove padaline. „Slijedi još jedan vrlo težak dan, najgore još nije prošlo”, izjavila je. „U zapadnim dijelovima Sydneyja i dalje smo u navjećoj opasnosti.” Očekuje se da će velike poplave pogoditi područje Hawkesbury-Nepean za koje je izdana i većina mjera za evakuaciju. Tijekom proteklih nekoliko dana djelatnici Državne hitne službe (SES)

NOVI JUŽNI WALES

Najgore poplave tek slijede obavili su preko 111 akcija spašavanja uslijed poplave, uključujući spašavanje mnogih ljudi koji nisu mogli izaći iz sve veće vode. „Suočavamo se s opasnostima na nekoliko područja, uključujući i plavljenje rijeka”, rekla je Cooke. Ministar upravljanja hitnim situacijama Murray Watt rekao je da je situacija „vrlo zabrinjavajuća” i pozvao je sve koji žive u poplavljenim područjima da rade ono što im se kaže. „Ako se na Vas odnosi odredba o evakuaciji, molimo ne tratite niti tenutka”, rekao

je za radio postaju ABC. „Ako se na vas odnosi odredba o evakuaciji, budite spremni na brzi odlazak” - izjavio je Watt. Ovo je četvrti put u 18 mjeseci da se građani koji stanuju u blizini obala rijeke Hawkesbury, kao i drugih dijelova Novog Južnog Walesa, bore s poplavama. Senator Watt rekao je kako se čini da će najnovija poplava biti najgora od svih. „Velike su šanse da će plavljenje rijeke Hawkesbury izazvati gore poplave od triju prethodnih s kojom se ovo područje su-

srelo proteklih 18 mjeseci”, rekao je. Kako se nastavljaju obilne kiše, za 66 zajednica izdana je odredba o početku priprema za evakuaciju, građani se mole da budu spremni na evakuaciju jer vodostaj može početi brzo rasti. Osim poplava, građani bi trebali čuvati se i klizišta, voditi računa o eroziji obale i drveću koje pada. Hitne službe mole građane da ne putuju ako to nije nužno te da ne voze kroz poplavljeno područje.

više zahtjeva za povećanjem cijena negoli prošle godine.” Ove zahtjeve pripisuje čimbenicima kao što su nedostatak radne snage, trošak sirovina, povećanje cijena goriva i energenata. Kao rezultat toga Coles je izvijestio o in�laciji od 3.3 posto kod svih cijena tijekom trećeg kvartala, a Woolworths je

izvijestio o in�laciji od 2.7 posto. Unatoč nastojanjima Središnje banke Australije (Reserve Bank of Australia) da se suzbije in�lacija, očekuje se da će indeks cijena ponovno narasti kada krajem srpnja i u rujnu budu objavljeni rezultati. Dok se ciljana stopa in�lacije nalazi na 2-3 posto, guverner Središnje banke Philip Lowe boji se da bi ona mogla narasti i na najveće razine u protekle 32 godine - na 7 posto. Očekuje se da će Središnja banka ponovno povećati službenu stopu za gotovinu, a stručnjaci predviđaju da bi se moglo raditi o povećanju za dodatnih 50 osnovnih bodova. Time bi kamatna stopa narasla na 1.35 posto, na razinu koje nismo vidjeli od 2019.

slučaj smrti od COVID-a 19. Neki epidemiolozi pozivaju na odobrenje četvrte doze cijepljenja nakon porasta broja slučajeva s BA.4 i BA.5

sojem virusa koji postaju sve dominantniji. U Novom Južnom Walesu u nedjelju je zabilježeno 8864 novih slučajeva te dvije smrti, dok je Viktorija imala 8368 novih slučajeva te 22 smrti. U Queenslandu vlada premijerke Palaszczuk odbila je ponovno uvođenje obveznog nošenja maski. Queensland je u nedjelju zabilježio 3971 novih slučajeva COVID-a tijekom protekla 24 sata. Australija je svoje granice zatvorila u ožujku 2020. kako bi usporila širenje korona virusa, ostala je zatvorena gotovo dvije godine, a granice je ponovno otvorila u veljači.

Podizanje cijena uslijed sve veće in�lacije D va najveća australska supermarketa vjerojatno će uvoditi velika povećanja cijena kroz svega nekoliko tjedana, unatoč tome što već sada brojni kupci već žive pod pritiskom troškova života. Coles i Woolworths spremaju se povećati cijene 1. kolovoza, a ovo će vjerojatno utjecati na obrađenu i pakiranu hranu. Cijene pak svježih namirnica i mesa mijenjaju se tjedno kako bi se time išlo ukorak s uvjetima nabave na farmama i uvjetima uzgoja hrane. Ova obavijest objavljena je nakon što su veliki lanci supermarketa bili prisiljeni odgovoriti na povećanje cijena koje je krenulo od njihovih dobavljača radi čega je u travnju došlo do povećanja indeksa cijena (CPI). Ako mjerimo in�laciju u kućan-

COLES I WOOLWORTHS

stvima i ova je brojka narasla na 2.1 posto, što je odraz porasta in�lacije dvije godine zaredom od 5.1 posto. Najveći kvartalni porast bilježi cijena goriva (11 posto), a živežne namirnice skuplje su za 4 posto. Glavni izvršni direktor Colesa Steven Cain rekao je da je tvrtka primila „pet puta

Ukidanje zahtjeva za dokazivanjem cjepnog statusa A

ustalska vlada ukinula je potrebu dokazivanja cijepnog statusa protiv COVID-a 19 za međunarodne putnike. Ministar zdravstva Mark Butler rekao je da će promjena stupiti na snagu od ponoći na srijedu, 6. srpnja. Ministar zdravstva rekao je da se promjena Zakona o biosigurnosti temelji na savjetima glavnog liječnika Paula Kellyja. Ministrica unutarnjih poslova Clare O’Neil također je objavila da putnici više neće morati ispunjavati digitalnu putničku deklaraciju. Međutim i dalje se moraju držati pravila koja su odredile zrakoplovne kompanije, države

GRANICE

i teritoriji, uključujući i nošenje maski tijekom leta. Nova pravila objavljena su istog dana kada je Australija zabilježila svoj desettisućiti

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

‘Šveđani i Finci ulaze u NATO, a izborni zakon u BiH se ne mijenja’ U

Lijepoj našoj i dalje traje “status quo (vadis)” kako bi to rekli apsolventi Kumrovečkog faksa. Sad je u modi rat zastavama. Zaboravljeni su stihovi “Naše zastave, uvijek su iste boje, na njima ljubav caruje…” Strmoglavi Tomašević zabranio je zastave Hoda za život. Momci u Požegi skinuli srpsku zastavu, maturant u Zagrebu skinuo LGBT zastavu… Uskoro će i zabrana čitanja Krležinih “Zastava”. Otkud toliki animozitet prema Srbiji? Oni nas ni ne primjećuju. Osim tu i tamo. Više tamo nego tu. Može i obratno. Eto, nedavno su nas u Deklaraciji o granicama “drpskog”, tj. srpskog jezika, onako puni tolerancije i bratske ljubavi, “obavestili” da je “hrvatski varijanta srpskog jezika”. I tačka! Stoga je razumljivo i sasvim u redu što je policija u Požegi dvojicu mladih koji su skinuli srpsku zastavu s jarbola u centru Požege prijavila za kazneno djelo iz člana 325. KZ-a tj. zbog javnog poticanja na mržnju. Oni nas ne mrze. Štoviše, hrvatske zastave u Srbiji su na cijeni. Čim stignu s našim navijačima odmah planu! Zamislite skandal da je netko iz, recimo, Staljingrada ili Lenjingrada skinuo njemačku zastavu u tim gradovima nakon Drugog svjetskog rata… Srećom u današnjoj Rusiji nema čl. 325. hrvatskog KZ-a. E, nećete vi ustaše sramotiti naš narod i narodnosti i verati se po jarbolima. Zanima me samo jedno. Kako su oba roditelja naših mladih “alpinista” prošla u Domovinskom ratu u Požegi? Skinuti zastavu agresora koji nas je napao nespremne i nenaoružane, razorio, zatvarao, ubijao na Ovčari, u Škabrnji… To nije bila klasična bezrazložna mržnja. Trebamo drugovi samo so�isticirano koristiti članove Kaznenog zakona. Recimo čl. 99. KZ-a koji govori o terorizmu. “Terorist” Marko Francišković optužen je za podstrekavanje na terorizam i čovjek leži već preko šest mjeseci u pritvoru. Na snimci sa prosvjeda na kojem je navodno podstrekao na terorizam, a koju imaju i suci Županijskog suda u Zagrebu, jasno i glasno se čuje kako, nakon (neprijavljenog) mitinga na Trgu Bana Jelačića, “terorist” potiče sudionike na terorizam ovim riječima: “Molim vas, raziđite se u miru… bez izgreda, sukoba s policijom… budite dostojanstveni i ponosni…” Ako je ovo poticanje na terorizam onda je i čin dvojca iz Požege “bolesna” mržnja.

‘Smojin Split’

Imamo mi većih problema od poticanja na mržnju i terorizam. Kako, recimo, nazvati Pelješki most? Vesna Stipanović na fejsu ima ideju: “Ja bi ga nazvala po napaćenom hr-

lSpomenici

spomenika

i obnove

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

vatskom narodu: Most opelješenih”. Jel’ vam i to pomalo ne miriši na čl. 325. KZ-a? Andrej Plenković doživljava svjetski uspon, od premijera koji najviše obećava do premijera kome najviše obećavaju… Onaj dio Splita koji se može nazvati “Smojin Split” se probudio. Puljak je očitao lekciju “tajnom” kandidatu HDZ-a. Ante Tomić, Jurica Pavičić, Boris Dežulović, Slobodna Dalmacija i ostali ljevičari, pa i orijuna napoko su živnuli. Masovno su izašli na izbore. Njih 30 posto. Sjećate se romana Graham Greena “Naš čovjek u Havani”? HDZ-e se k’o fol u čudu križa. Mi izgubili, i to s Đogašem? Međutim, tog Đogaša ne samo da nema u HDZ-u, nego se lik sramio i na plakat staviti da ga podržava i kandidira HDZ. Kojeg li čuda da HDZ-ovci u Splitu odoše radije na plažu i u ka�ić negoli na izbore. I tako smo dobili Puljka u Splitu, a Tomaševića u Zagrebu. U Zagrebu, nakon pobjede Možemo!, sve štima. Sirotinja više ne mora kopati po kantama. Kante su krcate, a smeća ima i oko njih. Hrvatin Runjić se čudi: “Prodavati Puljka pod centar je isto kao i prodavati HDZ pod desnicu, najobičniji spin ljevičarskih struktura….” Sve me to podsjeća na jedan stari vic. “Ej, buraz, uzeo sam neke tablete koje ubrzavaju rad mozga. Znači sad si pametniji? Ne, sad sam gluplji al’ puno brže…” Tako su najbrži postali Zagrepčani, a odmah iza njih i Splićani. K’o i uvijek… Talijani se za prevenciju od požara koriste kozama, ovcama, magarcima… koji sve nisko raslinje pobrste pa se vatra ne može širiti. A mi? Mi imamo samo magarce koji brane držanje koza i ovaca… Moja žalba na presudu generalu Zagorcu toliko se svidjela jednom uredniku portala Dnevno.hr. da je došao k meni u ured tvrdeći da ću “rasturiti” presudu na Vrhovnom sudu. Usput mi je ponudio da pišem kolumne za njegov portal. Čovjek je zaista bio u pravu. Na sjednici žalbenog vijeća VSH suci su, umjesto presude, “rasturili” moju žalbu, a ja sam ušao u svijet ovisnika koji misle da misle. I tako već petnaest godina, iz tjedna u tjedan. Ono što me “drži” su sasvim sigurno komentari. So�isticirani, logični, britki, duhoviti… Neki dobronamjerni i motivirajući, a neki puni mržnje.

Najbriljantniji komentari mojih kritičara…

Ponekad sam tronut i pomalo začuđen koji sve britki umovi čitaju i polemiziraju s mojim tekstovima. Svjestan sam da im nisam dorastao. U stilu Niccolo Machiavellia,

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

mentiranja, bez obzira “interesuje” li to nekog ili ne. Međutim, ovako je bolje. Vox populi iliti glas naroda je glas bogova. Volio bih kad bi se “komentatori” okomili manje na moje stavove, kritiku i ideologiju u svakoj mojoj kolumni, a više na iznesene činjenice … Ali gdje pronaći takve u Lijevoj našoj? Čitanost kolumna u današnjoj Lijepoj našoj objašnjiva je jedino Darwinovom teorijom po kojoj, kad

Andrej Plenković doživljava svjetski uspon, od premijera koji najviše obećava do premijera kome najviše obećavaju… briljantnom logikom tjeraju me na koncentraciju i oprez. Često si umišljam da sam im ravan. Znam da ste znatiželjni pa ću vam odabrati komentare nekolicine najbriljantnijih i ujedno najpismenijih mojih kritičara. Recimo, Dragan Božić piše: “Jaka kolumna koja tebi dozvoli da baljezgaš te tvoje priče su na granici amebe zato nam je ovako di ti i Prkačin educirate naciju da imaš ti malo morala i karaktera ne bi se nigdje pojavljivao da normalan svit od takvih domoljuba intelektualaca…”, bez točke na kraju. Raskošno netalentiran polemičar Dragan misli o meni jako loše. Ja obratno mislim o njemu sve najbolje. Nevažno je što ni jedan ni drugi nismo u pravu. Ili drugi komentar Narodom Sihanuka, briljantan i kratak: “Hodak opet preskače terapiju”. No nije samo Sihanuk među onih tri posto koji misle da misle. Slijedi i naš Rambač: “Šta, opet Srbi krivi? Jel Sanader bio Srbin? Hodak opet si terapiju zaboravio pa ti svi drugi krivi?”. Red je da između mnoštva talentiranih kritičara predstavim još jednog. Željko Drlje piše: “Zvonimire stari k..če koju reklamu daješ ljevim ekstremistima svakog tjedna da je to degutantno. Uzmimo tjedno sve portale nigdje se nečemo načitati ništa o njima niti ikog interesuju. Pročitan si davnih dana. Ljudi mučnite svojim glavama…” I tako iz tjedna u tjedan. Rambač sa svojih tri posto misli da ja u kolumnama okrivljujem stalno samo Srbe. Uvijek, baš uvijek nastojim usmjeriti ljutnju mojih čitatelja na vladajuću nomenklaturu. Konačno, oni su ti koji imaju u rukama škare i platno. Međutim, naš problem su razni Dragani, Drlje, Rambači i slični jugo-nostalgičari, orijunaši, bivši udbaši, oznaši… koji kmeče za Jugom i Titom te koji Tuđmana ocjenjuju samo kroz “lopovsku privatizaciju”. Naravno, moja kolumna je otvorena za sve komentare. Mogao bih kao Ante Tomić, Miljenko Jergović, Jurica Pavičić i ostali ljevičari pisati kolumnu bez mogućnosti ko-

je o kolumnama riječ, samo najprostiji prežive.

Zoki sam i izgubljen u Madridu

Još se ne zna je li sisanje vesla zanimanje ili školovanje. Međutim, summit NATO-a u Madridu dao je odgovor što je “sisanje vesla”. De�initivno je to novinarsko školovanje. Da su tamo slučajno bili Mesić, Josipović ili Kolinda nastala bi trka, strka i frka za fotku s kojim se državnikom “naši” druže i smješkaju. Sad je novinarsko školovanje ispalo uspješno ako se snimi fotka Zokia kako u stilu “Pale sam na svijetu” k’o duh luta hodnicima kraljevske palače. I nije se moralo ništa retuširati. Zoki, sam i izgubljen ili kako bi rekao Tin “putujem da tugujem…” Tata Joe Biden je posložio igračke. Erdogan je skrušeno promrmljao: “Što se nas tiče, Finci i Šveđeni mogu kuda hoće”. Da je sinopsis bio drugačije napisan i da je Milanović mogao u svojoj štemerskoj maniri prosiktati Bidenu: “ili promjena izbornog zakona u BiH ili ništa od ulaska skandinavaca u NATO”, opet bi sve ostalo isto. Šveđani i Finci ulaze, a izborni zakon se ne mijenja. Jedna je Kuba, jedan je Castro. Mi smo MPD…mala poltronska država koja se je itekako morala potruditi, čak izmoliti, da nam se dozvoli da naše agresore, tobože treću armiju u Europi, opalimo nogom u tur i pošaljemo doma. Milanovićev je plan bio legalan i proizlazio je iz pozitivnih propisa EU-a i NATO-a. Ali kad te zakone i propise stavimo u ladicu, ostaje čista utopija. Kako je davno rekao Vlatko Maček: “Kad se veliki zavade onda mali moraju pod stol”. Teško je Hrvateke stjerati pod stol. Ako stola slučajno nema, mi ćemo ga pronaći ili stvoriti… Mi Hrvati! Kad čitam naše kriptokomunističke dopisnike, bivše partijske sekretare, moram se prekrižiti. Javlja se iz herojskog Rima Ino Bešker i kaže: “Kako smo nasjeli Putinu i kako je dobio ono što je tražio – vanjskog neprijatelja”. Putin je, misli naš Ino, dobio “ono što je tražio” tj. vanjskog

JOHN STONEMART MEMORIALS

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: FOOTSCRAY: 271 PRINCES HIGHWAY, 337 BARKLY ST 9706 8108 9689 8882

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

neprijatelja pa sad u Rusiji može vladati s represijom u stilu “zbijmo se drugovi do drugarice, ova borba bit će duga”. K’o i kod naše ljubičice bijele: “Drug do druga, omladinska pruga”. Prevedeno, ta histerija oko Ukrajine, te tisuće mrtvih, žena, djece, srušenih gradova i uništenih života, ta osuda sa svih strana svijeta samo je voda na mlin Vladimira Vladimirovića jer, nakon što je provalio u Ukrajinu svojom soldateskom, mi smo mu svojim histeričnim reakcijama priskrbili naziv “vanjskog neprijatelja” kojeg si je toliko želio. Trebali su ga Zelenski i Biden pozvati na boršč i tako mu sje**ti ideju o slatkom “vanjskom neprijatelju”. Ino Bešker nas onako drugarski podučava kao na kumrovečkom tečaju: “Usput, demokracija i ljudska prava ne moraju nužno ići ruku pod ruku”. Dobro to zna i Dragan Božić zvan Ameba. Ino nam u nastavku, nakon drugarskog podučavanja, drugarski objašnjava: “Čitam ovih dana…”

‘S Titom u bolji život’

U starom Rimu gospodar je roba mogao ubiti. Prosto ne mogu da verujem… Samo tako ubiti roba. Kud baš u starom Rimu. Koliko je Tito poubijao bez suda, presude i žalbe. K’o u starom Rimu. Stotine tisuća leže u Hudoj jami i 750 jama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Sloveniji. Sve zbog “vanjskog neprijatelja”. Sjećam se svojedobno je za predstavu Brat magarac Rene Medvešek dobio nagradu Tovar, a Pero Kvrgić za predstavu Večeras se improvizira nagradu Tito Strozzi. Na pitanje kuda će s lovom, odgovorio je prigrlivši plaketu: “S Titom u bolji život”. Nekada, u biblijsko doba demokracije, u bolji život se išlo s Titom. Sad je pred nama �ina i izbalansirana budućnost. Treba krenuti u “bolji život” s Putinom ili možda s Vučićem. Borislav Ristić je optimističan. Misli da će to biti “trenutak moralnog sloma zapada”. Misli na trenutak kad će zapad morati pružiti ruku pomirenja Putinu. Zapad je istreniran da pruža ruku i Titu i Staljinu i Mao ce Tungu, i Castru… Tu je uvijek i te kako nedostajalo morala. Ako se taj crni scenarij i ostvari jednog lijepog dana, a možda i prije, imat ćemo doma ogromno čuđenje. Toliko ruso�ila, srbo�ila i jugo-nostalgičara u ovako maloj Hrvatskoj?! Političko-demografski fenomen. Nas, Srba i Rusa više od 350 “mileona”. To će biti moralni bum, a ne slom. Mirna reintegracija istočne Slavonije je napokon u potpunosti uspjela. Srbi se postepeno vraćaju. Već pozivaju komšije Hrvate na kafu uz informativni razgovor.

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118 “Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

28 MOZAIK

SUDOKU

AKO STE VIDJELI NEŠTO RJEŠENJA KRIŽALJKE:

RECITE NEŠTO! HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

KRIŽALJKE

LABIRINT MALA KRIŽALJKA

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

RECEPTI

Bajadera

Foto bajadera

Sastojci za bajaderu: 800 g šećera 1/2 litre vode 250 g maslaca 300 g oraha 300 g mljevenih keksa (petit beurre ili slično) 75 dkg čokolade Sastojci za glazuru: 150 g čokolade za kuhanje 75 g maslaca

Ušpinati šećer (staviti šećer i vodu u veći lonac i kuhati dok se sav šećer otopi, a smjesa postane sirupasta) Priprema: Treba paziti da se ne drži predugo na vatri, (kako se ne bi šećer ponovno počeo kristalizirati, a opet da se ugusti kao sirup) pa dodati maslac, orahe i kekse. Podijeliti masu na dva dijela i u jedan dodati 75dkg rastopljene čokolade. Tako će se dobiti krakteristične dvije boje bajadere. Pleh za kolače namastiti, dno obložiti stanijolom te prvo uliti tamnu, a onda svijetlu smjesu. Preko svega preliti glazuru. Napomena: U originalnom receptu za bajadera kolač glazura se radi od 150 g čokolade i žlice masti. ……….

Išleri

Foto isleri

Za tijesto 15 dkg kristal šećera 15 dkg oraha (lješnjaka ili badema) 30 dkg maslaca 30 dkg mekog brašna 1 cijelo jaje naribana korica od limuna malo cimeta Za kremu 20 + 10 dkg šećera 5 – 6 bjelanjaka velika žlica ribane čokolade (ili žlica čokolade u prahu) Za glazuru 10 dkg čokolade 3 žlice kristal šećera 3 žlice vode

Priprema Sve staviti da se lagano otopi, najbolje na pari, a može i na laganoj vatri. Kad se sve otopi dodati 5 dkg maslaca i dobro izmiješati. Prstima miješati izmrvljeni maslac, šećer, orahe i brašno dok se ne izmiješaju jednako, dodati malo naribane korice

limuna, malo cimeta i jedno cijelo jaje. Dobro umijesiti, oblikovati kao veću pogaču, oviti plastičnom folijom i staviti u hladnjak na najmanje 30 minuta da se maslac stisne. Dok se tijesto „odmara“ u hladnjaku, pripremiti kremu za nadjev kojom ćemo lijepiti po dva keksića. 20 dkg šećera i jednu vrećicu vanilin šećera staviti u lonac s debljim dnom i preliti vodom toliko da je sav šećer pokriven vodom i kuhati na jakoj vatri do jake gustoće, ali prije nego što sva voda ispari i dok je šećer još tekući odnosno dok se šećer ponovno počne kristalizirati. (Umjesto vanilin šećera, još je bolje ako se koriste sjemenke iz polovice mahune vanilije). Kad je šećer kuhan, maknuti ga s vatre i staviti da se hladi. Istući čvrsti snijeg od 5 – 6 bjelanjaka a kada je do pola umućen, dodati preostalih 10dkg šećera, pa do kraja izmutiti vrlo čvrsti snijeg. U gotov čvrsti snijeg od bjelanjaka, neprestano miješajući, u tankom mlazu ulijte ohlađeni kuhani šećer pa kad je sve �ino jednolično izmiješano, dodati jednu veliku žlicu ribane čokolade. Zagrijati pećnicu na 150°C. Tijesto izvaditi iz hladnjaka i jednolično ga razvaljati na debljinu otprilike 5 mm. Okruglim kalupom (ili manjom čašom), vaditi keksiće i staviti ih na pleh koji smo dobro namastili i pobrašnili, ili još bolje staviti na masni papir za pečenje. Staviti u zagrijanu pečnicu 2i peći 10 do 15 minuta. Izvaditi iz pečnice i ostaviti u plehu da se keksi ohlade. Kad se keksi ohlade, spajati dva po dva mažući između kremu i na kraju premazati glazurom od čokolade. Glazirati se može i namakanjem u rastopljenu čokoladu, ali s tim načinom trebat će dupla mjera glazure. …..

Slavonske šnite

Foto slavonske snite

Pečeni biskvit snijeg od 4 bjelanjaka 15 dkg kristal šećera 15 dkg maslaca 7 dkg brašna (najbolje pomiješati pola oštrog i pola glatkog) 15 dkg oraha

Promiješati kristal šećer s maslacem, kad se maslac i šećer povežu dodati brašno, razmutiti i na kraju lagano dodati snijeg od bjelanjaka. Na kraju lagano umješati orahe. Smjesa će biti popri-

lično gusta pa je treba pažljivo rasporediti u dobro namašćen i pobrašnjen pleh, lijepo jednolično i uredno rasporediti. Ovo je jako bitno budući je tijesto gusto, tako da će mu nakon pečenja ostati isti oblik kako ste ga raspordili u pleh. Dakle, što jednoličnije i ravnomjernije. Peći a 180°C, 15 do 20 minuta (provjerite čačkalicom nakon 15, a ako treba, nastaviti peći još 5 minuta.) Srednji dio 4 žumanjca 15 dkg prah šećera

Dobro umutiti u gustu masu i preliti po pečenom biskvitu (otprilike sat vremena nakon što ste izvadili iz pečnice, jer biskvit treba biti hladan). Staviti u pečnicu zagrijanu na 50°C i ostaviti da se suši 20 minuta. Krema 15 dkg oraha 15 dkg prah šećera 0,5 dcl jake crne kave (ili 2 žlice nescafea u 0,5 dcl vruće vode) 7 dkg maslaca

U lončić staviti kavu i šećer, kad se šećer rastopi dodati orahe i kratko prohukati. Maknuti s vatre te umiješati maslac. Ovu kremu napraviti čim se umućeni žumanjci stave u pećnicu, kako krema ne bi bila prevruća i rastopila žuti dio kolača. Na kraju sve posti mljevenim orasima za ukras i ostaviti preko noći da se kolač dobro poveže. …………

Samoborske kremšnite

Sastojci za kremšnite: 80 g glatkog brašna osam jaja vanilin šećer 250 g šećera lisnato tijesto - dvije kore litra mlijeka

Priprema kremšnita: Litru mlijeka zagrijete da zakipi. Istovremeno jaja razdvojite na žumanjke i bjelanjke, te bjelanjke stavite u posudu u kojoj ćete napraviti snijeg. Žumanjcima dodajte brašno, 5dag šećera, vanilin šećer, 2 decilitra mlijeka i sve skupa izmiksajte. Kada ostatak mlijeka zakipi dodajte smjesu i kuhajte desetak minuta, uz neprestano miješanje kako krema ne bi zagorjela. U posudu s bjelanjcima

dodajte ostatak šećera i napravite snijeg. U to dodajte kremu koju ste kuhali i sve skupa izmješajte. Još vruću kremu ravnomjerno rasporedite po donjoj kori lisnatog tijesta, te poklopite drugom korom koju možete posuti šećerom u prahu. ………..

Bučnica i recept za domaće kore za bučnicu Foto bucnica

Nadjev 60 dkg buče (tikve) 30 dkg svježeg sira 4 jaja 2 žlice kiselog vrhnja soli po ukusu Tijesto 25 dkg brašna 2 žlice ulja 2dcl vode 1 žlica octa prstohvat soli 10 dkg maslaca

Priprema nadjeva od buče Buču naribati i posloti pa ostaviti sat vremena da stoji. Nakon sat vremena (kad ste pripremili tijesto za domaće kore) buču ocijediti (protisnuti prstima da se ocijedi suvišna voda) i umiješati domaći svježi sir (također oscijeđen), razmućena jaja, vrhnje i dosoliti po ukusu. Svaki domaći sir nije jednako slan, pa treba kušati prije dodavanja soli kako se ne bi presolilo. Jednoliko izmješati smjesu (može i prstima) za nadjev. Priprema domaćih kora Izmješati brašno s uljem, dodati mlaku vodu, ocat i sol. Dobro pomješati da se poveže pa prebaciti na pobrašnjenu plohu i umijesiti tijesto glatko tijesto. Tijesto podijeliti na dva jednaka dijela, premazati uljem i ostaviti na toplom da miruje otprilike pola sata. Sad stiže najkompliciranija faza koju se, uz malo pažnje ipak lako može svladati. Tijesto razvaljati valjkom najtanje što se može. Fino pobrašniti stoljnjak, prebaciti razvaljano tijesto i prstima s unutarnje strane (između stoljnjaka i tijesta) tijesto nastaviti razvlačiti sve dok ne postane toliko tanko da je prozirno. Odrezati deblje rubove tako da preostane kora koja je svuda jednako tanko razvučena. Ovako pripremljeno tijesto poškropiti ra-

stopljenim maslacem i premazati polovicom nadjeva od buče i sira pa zarolati. Svijaču savijajte od sebe tako pomažući se stolnjakom, tako da ne dodrujete tijesto prstima. Isti postupak ponoviti i s drugom polovicom tijesta. Manje odvažni, ili oni s manje vremena, mogu koristiti i gotove kore kako bi bili sigurniji u uspjeh. Za jednu savijaču uzmite dvije kore i poškropite ih rastopljenim maslacem, te premažite nadjevom i zarolajte. Ipak, bučnica je bolja s domaćim vučenim tijestom. Bučnicu preseliti u namašćeni lim i premazati rastopljenim maslacem pa peći u pećnici 35 do 40 minuta na 200°C.

Pečeni buncek Foto buncek

Sastojci buncek (dimljena svinjska koljenica) – za četiri osobe morao bi biti težak oko 1 kg svinjska mast (ili ulje) svežanj korjenastog povrća papar po ukusu mrkva celer peršin češnjak

Priprema Buncek oprati i staviti u lonac, dodati korjenasto povrće (sve što se inače koristi za juhu: mrkva, peršin, celer...), sol, češnjak i papar u zrnu pa uliti hladnu vodu tako da pokrije buncek. Nakon što voda počne vriti, na površini će se stvarati pjena koju treba ukloniti. Kad se pjena prestane pojavljivati (nakon petnaestak minuta), poklopiti, smanjiti vatru i nastaviti kuhati na laganoj vatri otprilike pola sata. Izvaditi iz juhe, preseliti ga u pleh, namastiti svinjskom masti buncek i pleh (ili uljem ako nemate mast) i peći u pećnici zagrijanoj na 180°C oko sat i pol, ovisno o veličini bunceka. Juhu sačuvajte. Pustiti buncek da se malo zapeče 30-ak minuta, a onda ga svakih 15-ak minuta okretati i malo podliti s juhom u kojoj se kuhao. …………

Jutarnjica

Ovaj predivni domaći kolač dolazi nam iz krapinskozagorske županije. Sastojci za tijesto: 60 dag brašna malo šećera malo soli 1 kvas 3 jaja 2 žlice domaće masti malo vrhnja mlijeko po potrebi

Sastojci za nadjev: 20 dag maka 30 dag mljevenih oraha 30 dag sira šećer rum (po želji)

Priprema: Zamijesiti tijesto i ostaviti da se diže pola sata. Razdjeliti tijesto na četiri dijela. Razvaljati i namazati nadjevom. Ispreplesti u pletenice i staviti u medenicu ili u okruglu tepsiju promjera 26 cm da se digne. Prije pečenja premazati mješavinom mlijeka i žumanjka. Peći oko 1 sat na 150ºC. ……

Šale COVID Uzrok smrti je Covid 19. - govori doktor udovici. Ali doktore, moj muž je umro od infarkta. A koji je razlog infarktu? - pita doktor nju. Puno se nervirao. A zašto se toliko nervirao? Izgubio je posao! A zašto je izgubio posao? Pa zbog Covida. A što sam ja napisao?

E, SADA JE DOSTA... Muž neke nadasve blagoslovljene žene dolazi kod župnika da se dogovore kada bi mogao krstiti njihovo osmo dijete. Presretni župnik, nakon kraćeg razgovora o stanju u sugovornikovoj brojnoj obitelji, upita mladog župljanina kakvo će ime dati svom novorođenom sinčiću. Zabrinuti otac mu odlučno odgovori: “Nazvat ćemo ga... Amen!”

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojim će obje strane otkrivati ponešto novo. Shvatit ćete ne samo da se volite, nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog. Samci će također biti otvoreni za nova iskustva. Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati de�initivno privesti kraju. Završit ćete neke priče i okrenuti novi list. Kod nekih će to biti malo radikalnije. Ne žurite, nego prvo odvažite. Sretni brojevi: 1, 8, 11, 21, 23, 33 21. travnja do 20. svibnja

Većina vašeg privatnog života bit će usmjerena na sasvim obične aktivnosti kroz koje ćete uživati i nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Sasvim jednostavno i dobro. Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog �inancijskog pitanja. Otvorit će se teme ulaganja, raspoređivanja sredstava ili su�inanciranja. Sretni brojevi: 8, 9, 11, 26, 34, 4

HODANJE ZIMI

Aktivirat će se vaša mašta i kreativnost, pa ćete služeći se spomenutim uspijevati rješavati sve dvojbe u privatnom životu. Ako još uvijek tražite svoju ljubav, dotjerajte se i izađite među ljude. Bit ćete im zanimljivi i prihvatit će vas. Sazrela vam je ideja o poslu za koji se treba potruditi, no vi ste potpuno predani i spremni ići u to. Pokrenut ćete neke stvari koje možda neće odmah dati rezultate, ali bit ćete na dobrom putu. Sretni brojevi: 7, 9, 12, 29, 32, 44

Sedam razloga zbog kojih se isplati krenuti u šetnju

23. listopada do 20. studenoga

Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će pomalo turbulentno razdoblje gdje će trebati otvoriti karte i jasnije de�inirati zajednički odnos. Ipak, još uvijek neće sve biti jasno. Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide. Nemojte se uspavati. Sretni brojevi: 10, 12, 20, 32, 40, 44

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

21. studenoga do 22. prosinca

Neki bi se povremeno mogli osjećati usamljeno. Najbolje je primiriti se i povući u tišinu i meditaciju. Svoje očekivanja formirat ćete prema trenutačnom stanju, pa će ona biti skromna. Ipak, bit će i lijepih događaja. Zato se više otvorite. U temama povezanim s �inancijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja. Pokušajte biti što objektivniji. Sretni brojevi: 5, 7, 15, 35, 44, 41

Obiteljski izazovi dobrim će dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom škripiti. Samci će ostati kod kuće.Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donijeti dosta borbe u poslu i karijeri. Cijeli tjedan čekat ćete da se situacija razbistri, a kad vam se učini da je sve jasno, uvidjet ćete da nailaze nova pitanja. I tako stalno. Sretni brojevi: 4, 7, 11, 13, 34, 32

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Kamo god išli primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će sretni i ispunjeni, a njihov ljubavni život bogat. Moguće je da će vam se neke stvari na poslu učiniti težim nego što one zapravo realno jesu. Sretni brojevi: 3, 10, 11, 13, 24, 25

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Pojavit će se niz pitanja povezanih s vašim privatnim životom. Neki će čačkati do kraja, a baš tu bi se trebali zaustaviti i malo pričekati. Najviše zato što će odgovori s vremenom doći sami od sebe. Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati motiva više nego drugie. Unosit ćete kreativnost u svoj rad i rado pokazati drugima oko sebe što ste napravili Sretni brojevi: 8, 9, 23, 34, 44, 42

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Peripetije u vašem privatnom životu nizat će se bez plana i mogućnosti odgode. Okidač će biti potreba za dominacijom ili kontrolom, a ništa nećete moći kontrolirati. Budite strpljivi, te više uvažavajte partnera. Što god se našlo na dnevnom redu, vi ćete biti onaj pokretač ili glas koji će dati završnu riječ bilo da se radilo o važnim odlukama, bilo o redovnim zadacima. Sretni brojevi: 19, 29, 30, 31, 34, 44

21. siječnja do 18. veljače

Djevica

Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo sigurne opcije. Nećete biti zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više. Ograničenja će dolaziti zbog vanjskih okolnosti i nitko za sada ne može ubrzati stvari. Vidjet ćete da ima izlaza. Sretni brojevi: 1, 7, 11, 23, 34, 44

Male nesuglasice u osobnim odnosima bit će povezane s nesporazumima ili neiskrenostima. Ne morate sve otkriti, ali ono što pokažete neka bude iskreno. Također ne gurajte glavu u pijesak, te se fokusirajte na ono dobro između vas. S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena otvorenost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću. Sretni brojevi: 1, 19, 21, 24, 32, 33

19. veljače do 20. ožujka

Male brige u privatnom životu kompenzirat ćete dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo ostati dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju. Ništa više neće biti isforsirano. Puno ćete pričati sa svima. Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talentima. Shvatit ćete da oni nisu do kraja izraženi i iskorišteni. Sretni brojevi: 1, 8, 11, 21, 23, 33

Manjak aktivnosti između ostalog povećava rizik od srčanog udara, a tu su i oslabjela cirkulacija, pretilost, gubitak mišićne mase, problemi s leđima..

vježi zrak i kretanje, a možda i malo sunca, korisni su za zdravlje i raspoloženje. No prije negoli počnemo pisati o dobrobiti zimskog hodanja, bitno je spomenuti da se za njega trebate dobro pripremiti. 1. Za početak - na sebe odjenite nekoliko slojeva odjeće kako biste se mogli prilagođavati trenucima u kojima se zagrijete ili ohladite. Bilo bi dobro i da gornji sloj odjeće bude otporan na vodu i vjetar, kao i da imate re�lektirajući prsluk, posebno ako će vaše hodanje ući u noć. 2. Također, ne zaboravite rukavice, ako je potrebno na ruke stavite i dva para kako bi vam ruke bile na toplom. Kad se zagrijete, najlakše je jedan par skinuti. I nemojte hodati s rukama u džepovima jer tako utječete na ravnotežu. 3. Glavu pokrijte kapom, a lice i vrat ogrnite šalom. Pobrinite se i da je vaša obuća za zimske šetnje topla, vodootporna te da se ne kliže jer led zimi nije rijetkost. 4. Također, bitno je da u slučajevima velike hladnoće isplanirate aktivnost unaprijed. Razmislite što ćete raditi vani i koliko dugo planirate ostati, odnosno hodati, a razmislite i o najbržem putu do kuće za slučaj da vam ipak postane prehladno. Sa sobom ponesite vodu i mobitel, a stvari stavite u ruksak. 5. Ako će hodanje postati vaša zimska aktivnost, ne bi bilo loše da nabavite štapove za hodanje, pogotovo ako će vaš odabir biti neravan teren. 6. I pokušajte pronaći društvo koje će vas motivirati da vam šetnje ne budu jednokratna stvar, nego redovita aktivnost. 7. Prije izlaska obratite pozornost na temperature i vjetar koji može imati obmanjujući učinak jer utječe na osjet hladnoće, a što je vjetar jači, taj je osjet “niži” od stvarne temperature zraka. A sad krenimo na dobrobiti koje zimsko hodanje ima na vas i vaše zdravlje: 1. Dizanje s kauča Hodanje je jeftino i lako. Te dvije stvari neka vam budu prvi poticaj da njime zamijenite popodnevno ležanje na kauču. Još bolji poticaj da se bacite na hodanje jest činjenica da su i znanstvenici uvidjeli čitav niz

prednosti koje ima tek 150 minuta �izičke aktivnosti tjedno, koja može biti umjerena ili jača, ovisno o vašim mogućnostima. S druge strane, sjedilački način života koji uključuje kauč sa sobom nosi čitav niz negativnih posljedica. Manjak aktivnosti između ostalog povećava rizik od srčanog udara, a tu su i oslabjela cirkulacija, pretilost, gubitak mišićne mase, problemi s leđima...

Sagorijevanje kalorija

Hodanje na nižim temperaturama pomoći će vam da sagorite više kalorija jer vaše tijelo napornije radi da ostane zagrijano. 3. Stvaranje zdrave navike Dok ćete od vježbanja u teretani možda vrlo brzo odustati, hodanje je aktivnost zahvaljujući kojoj se lakše stvaraju zdrave navike - jer dok šetate, vi istovremeno uživate u prekrasnoj prirodi i svježem zraku. I dok uživate u pogledu, broj prijeđenih koraka i potrošenih kalorija samo raste. 4. Duži život Ako svaki dan odvojite 20 minuta za brzo hodanje, značajno smanjujete šanse za prijevremenu smrt. Dovoljno je i skromno povećanje tjelesne aktivnosti da poboljšate zdravlje i produljite život. 5. Pomaže u borbi s depresijom Kod mnogih ljudi javlja se zimska depresija, a jedan od načina borbe s njom jest i hodanje. Naime, u slučaju depresije preporučuje se što više vremena provoditi na otvorenom. 6. Proizvodnja vitamina D Iako nekad imamo dojam da sunce zimi ne vidimo danima, ono ipak zna ići u paru s niskim temperaturama, a samo 15 minuta na suncu dva do tri puta tjedno dovoljno je za proizvodnju vitamina D. Izlaganje suncu, naime, potiče proizvodnju tog vitamina koji je, između ostalog, važan za jake kosti. 7. Hodanje je društvena aktivnost Šetnja na svježem zimskom zraku idealan je način za druženje s prijateljima. Osim toga, ako se šetate sami, možda ćete naletjeti na neke susjede, poznanike s kojima ćete se pozdraviti i ugodno popričati. I dan će odmah biti ljepši.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

NA BRAČU

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Kevin Spacey doputovao u Hrvatsku Spacey je u Hrvatskoj ranije snimao igrani �ilm ‘’Bilo jednom u Hrvatskoj’’ redatelja Jakova Sedlara u kojem je igrao prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana

ritanski mediji pišu da je Kevin Spacey stigao u Hrvatsku snimati novu dokumentarnu seriju, no redatelj Jakov Sedlar demantira te navode. „Kakva serija? On je došao na godišnji odmor. Odmarati se i uživati”, izjavio je Sedlar. Spacey je snimljen prvi put otkako se pojavio na sudu u Londonu zbog optužbi za seksualno zlostavljanje trojice muškaraca. Sud mu je odredio bezuvjetnu jamčevinu, pa je slobodan putovati bilo gdje po svijetu. Glumac kojeg je Hollywood odbacio u početkom ove godine u Hrvatskoj je ranije snimao igrani �ilm ‘’Bilo jednom u Hrvatskoj’’ redatelja Jakova Sedlara. U njemu je igrao prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i koji je u kinima od svibnja. „Kevin je �ilm pogledao ranije i s njim je oduševljen. Jedva čeka da �ilm dođe u Ameriku u kasnu jesen. Dobiti Spaceyja u �ilmu je san svakog čovjeka koji se bavi �ilmom”, rekao je Sedlar na premijeri. Spacey je nekad bio jedna od najvećih američkih �ilmskih zvijezda, no uvelike se povukao iz javnosti nakon što je prije pet godina optužen za seksualno zlostavljanje.

Četvrtak, 07. srpnja 10:08 AM Baština u objektivu: Jadrija 10:13 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas Rijeka 11:43 AM Izradi sam: Ogrlice 11:48 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:55 AM Hrvatska danas 12:45 PM Antički vodovod, Novalja 12:51 PM Otvoreno 01:36 PM Eko zona 02:02 PM Knjiga ili život 02:32 PM (Re)kreativac: Košarka 3 na 3 02:57 PM Lipicanci - ponos slavonskih ravnica, dokumentarni �ilm 03:56 PM Mistika uspjeha: Boris Podrecca, dokumentarna serija 04:48 PM Republika: Umijeće načina, dokumentarna serija 05:35 PM Moje slike, moji snovi: Miro Gavran - književnik 05:46 PM I to je Hrvatska: Brijuni

Petak, 08. srpnja 10:09 AM Baština: Jastrebarsko 10:14 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas Split 11:43 AM Izradi sam: Boja za školsku ploču, što mogu s njom? 11:48 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:55 AM Hrvatska danas Zagreb 12:15 PM Hrvatska danas Čakovec 12:45 PM Tvrđava Nehaj - Senj 12:51 PM Otvoreno 01:36 PM Dolina sunca, serija 02:21 PM Puls - priče s potpisom 03:08 PM Što je klasik?: Charles Dickens 03:43 PM Kulturna baština: Vukovar 03:58 PM Gibonni “Mirakul” 05:28 PM Prodaja djece, emisija pučke i predajne kulture 05:56 PM Međimurska tiblica, reportaža Subota, 09. srpnja 10:09 AM Baština u objektivu: Klanjec 10:14 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas Split 11:43 AM Jastuk za pribadače 11:48 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:55 AM Hrvatska danas Zagreb 12:15 PM Hrvatska danas Čakovec 12:45 PM Bajkovita Hrvatska: Crkva sv. Marije Snježne - Belec 12:50 PM Globalna Hrvatska 01:30 PM Dolina sunca, serija 02:14 PM Samo lagano 02:51 PM Buđenje, Live at Kerempuh 2016., snimka koncerta 04:25 PM Liječničke novine, dok �ilm 04:52 PM Slatka kuharica: Varaždin 05:18 PM Đurđevački pijesci Nedjelja, 10. srpnja 10:09 AM Baština u objektivu: Klis 10:14 AM Dnevnik 2 11:03 AM Normalan život 11:53 AM Izradi sam: Stalak za kolače 11:58 AM Vijesti na engleskom jeziku 12:05 PM Imena višnje, hrvatski �ilm 01:35 PM Puls: u srce šume, reportaža 01:47 PM Dolina sunca, serija

02:31 PM turizam.hrt 02:56 PM Istina ili mit: Žena ne može zatrudnjeti za vrijeme mjesečnice 03:08 PM Zlatko Ožbolt, dok.reportaža 03:13 PM Savski lađari, dok.reportaža 03:18 PM Lijepom našom: Benkovac 04:23 PM Vrtlarica: Produktivni vrt 04:53 PM Slatka kuharica: Brač 05:19 PM Lovac na bilje: Psunj 05:39 PM Skica za portret: Miroslav Kraljević - autoportreti 05:49 PM Katedrala - otok Premuda 05:54 PM Iva Hanžek, dok.reportaža

Ponedjeljak, 11. srpnja 10:10 AM Baština: Iz splitske katedrale 10:15 AM Dnevnik 2 11:04 AM Idemo na put s Goranom Milićem: Austrija 11:51 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:58 AM Plodovi zemlje 12:48 PM Glas domovine 01:35 PM Rijeka: More 02:05 PM Otkrivamo Hrvatsku: Bribir 02:30 PM Znanstveni krugovi 03:02 PM Svjedoci, hrvatski �ilm 04:27 PM Dragi mali brodići, dok �ilm 04:56 PM Od Savudrije do Prevlake Utorak, 12. srpnja 10:10 AM Kneževa palača u Zadru 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Hrvatska danas Split 11:45 AM Izradi sam: Broševi 11:50 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:57 AM Hrvatska danas Zagreb 12:17 PM Hrvatska danas Osijek 12:52 PM Otvoreno 01:37 PM Stipe u gostima, hum. serija 02:15 PM Portret: Irena Pasarić 03:30 PM Sunčana strana Prisavlja: Darko Rundek i Jazz orkestar HRT-a 04:56 PM Pozitivno 05:26 PM Veliko jezero noć - otok Mljet 05:31 PM Puls: Od krize do krize

Srijeda, 13. srpnja 10:10 AM Baština u objektivu 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Hrvatska danas Split 11:45 AM Izradi sam 12:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:10 PM Hrvatska danas Zagreb 12:30 PM Hrvatska danas Osijek 01:05 PM Otvoreno 01:50 PM Hrvatska za 5 02:40 PM Bilješke o jeziku 02:55 PM Abeceda zdravlja 03:15 PM Dokumentarna serija 03:45 PM Navrh jezika 04:00 PM Dokumentarna emisija/�ilm 04:55 PM Humoristična serija - domaća

Lipicanci - ponos slavonskih ravnica HTV, četvrtak, 7. srpnja, 02:57 PM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

Adelaide Croatia zaprepastila Blue Eaglese

delaide Croatia ostvarila je pobjedu sezone nad drugoplasiranim Blue Eaglesima. Gol koji je netom pred poluvrijeme postigao Rhys Thompson bio je dovoljan kako bi zapečatio pobjedu protiv opasnog protivnika. U postavi su, između ostalih, bili iskusni vratar John Solari (prešao iz Birkalle), domaći genijalac Matthew Majetic. Adelaide Blue Eaglesi bili su u odličnoj formi i počeli su s usponom, no Croatia je bila odlučna u zadnjim redovima. Rano tijekom utakmice Croatia je posegnula za dugim loptama Omari Dideroa i Granta Taita, no nijedan nije zabrinuo vratara Richarda Gossa. John Solari ulazi u akciju u 28. minuti i spašava udarac glavom iz blizine Dante Isla Cacciavillanija i time Croatia ostaje u igri. U 30. minuti Azzurri je trebao postići gol za 1-0 kada je Cacciavillani dodao Kyleu Markhamu čiji je potez potom odlično pročitao jureći Solari. Croatia je uspjela odbiti napade Blue Eaglesa, a potom Taits dodaje loptu do Dideroa koji ju pak upućuje

na put Rhysu Thompsonu. Thompson je prešao svog protivnika te je imao dovoljno vremena kako bi loptu pored Gossa uputio u mrežu. Solari je po treći put spasio gol, spektakularno obranivši udarac škaricama Kylea Markhama u sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena. U drugom poluvremenu obje su momčadi igrale izjednačeno u napetoj igri u kojoj nijedna strana nije popuštala niti centimetra. Sjajni igrač Croatije, Didero u 67. minuti morao je napustiti travnjak radi prekršaja koji mu je donio drugi žuti karton tog dana. Croatia je ovog puta pokazala najbolju obranu sezone koju Blue Eaglesi nisu uspjeli slomiti unatoč činjenici što je u protekle tri utakmice primila 10 golova. Na veliko oduševljenje navijača Croatije, pet minuta prije kraja Markham je dobio izravni crveni karton radi prekršaja na Kevinu Kamburu. Croatia je zadržala 1-0 za vrijedna tri boda i pokušat će nastaviti u ovom tonu protiv Eastern Uniteda ove subote u 17:30 u Državnom nogometnom centru.

Igrači Croa�je slave gol Rhysa Thompsona

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Dražen JURINA

ade Dandy Cityja za ostanak u NPL-u dobile su snažan udarac nakon poraza s 5-0 od Oakleigh Cannonsa prošlog petka navečer na Jack Edwards Reserveu. City zapravo nikada nije niti bio u natjecanju s Oakleigh budući da je protivnik dominirao utakmicom od samog početka i do 23. minute gubio je već s 2-0 zahvaljujući uglavnom Joeju Knowlesu koji je postigao oba gola i večer zatvorio hattrickom. Kako je na poluvremenu zaostajao s 2-0, drugo poluvrijeme nije moglo donijeti ništa boljeg budući da je Oakleigh nastavio vršiti pritisak na Dandyjevu obranu koja je kroz svoje reodove propustila još tri protivnička gola za konačnu pobjedu od 5-0 za Oakleigh. Kako je Hume pobijedio Knightse prošle subote, Dandyjev poraz protiv Oakleighja sada ga dovodi čvrsto u zonu ispadanja s tri boda zaostatka za Humeom. Dandy će još možda imati priliku smanjiti taj zaostatak od tri boda u subotu 9. srpnja kada će ugostiti Altona Magic. Utakmica se igra na Frank Holohan Reserveu, a počinje u 16:45.

ungahlin United obranio se od napada O’Connor Knightsa u napetoj utakmici u Australskom institutu sporta pobijedivši neočekivanim golom u susretu sa sedam golova ukupno na krilima vodeće momčadi lige Canberra Croatije koja je potukla Belconnen United na stadionu Deakin. Ukupno je podijeljeno sedam kartona na AIS-u, pomoćni trener Knightsa Aleks Trninic morao je napustiti teren u sudačkoj nadoknadi kako su Knightsi zatvarali razliku prema Gunnersima, no na kraju im je sekunda nedostajala za pobjedu sezone. Gungahlin je poveo rano zahvaljujući činjenici da je Philippe Bernabo-Madrid stao pored gola prošavši obranu Knightsa i bio je dovoljno smiren kako bi u mrežu spremio svoj četvrti gol sezone.

Dandy Cityju prijeti ispadanje iz lige nakon poraza s 5-0 protiv Cannonsa

O’Connor Knightsi izgubili u napetoj utakmici sa sedam golova, Canberra Croatia prejaka za Belconnen

Ali O’Connor je uzvratio već nakon trideset sekundi. Odmah nakon ubačaja Michael Adams iskoristio je prednost greške u obrani za 1-1. Još jedna greška Eddieju Cogganu dala je priliku za vodstvo gostiju u 43. minuti i nakon sučeljavanja s vratarem Jacobom Quinnom Coggan je u gol uspio poslati loptu za vodstvo Knightsa na poluvremenu od 2-1. Gungahlin je tiho nastavio vršiti pritisak kako bi se vratio u natjecanja za naslov i nije namjeravao protratiti teško zasluženu pobjedu nad Croatijom prošlog tjedna te je izjednačio pogotkom Leona Michla, a zatim i konačno poveo golom Josha Gasparija 13 minuta prije kraja utakmice. Tom McLachlan postiže gol za 4-2 dvije minute prije kraja utakmice, gol veznog igrača bio je ključan budući

da je Adams postigao svoj drugi gol utakmice u sudačkoj nadoknadi kako bi smanjio razliku, no Knightsima nije ostalo dovoljno vremena kako bi ishodili neriješen rezultat pa je konačni kraj utakmice donio rezultat - Gungahlin United 4 - O’Connor Knights 3. Canberra Croatia postigla je odličan rezultat protiv starog konkurenta Belconnen Uniteda, postigavši tri gola u prvih 45 minuta kojima je gotovo zapečatila sudbinu bodova i prije nego što je prošlo pola susreta, a na kraju je u utakmici 12. kola pobijedila s 4-0. Vodeća momčad ljestvice zadržala je svoju prednost na vrhu ljestvice nakon što je povela iz udarca glavom Hristjana Tanoskog nakon svega sedam minuta igre, ovaj igrač je bio najviši i dočekao je savršeno dodavanje Mateja Buseka.

Domaći su povećali prednost na 2-0 kada je Stephen Domenici reagirao najbrže i dočekao odbijenu loptu u kaznenom prostoru, okrenuo se i uputio ju pored Alexa Connella pokazavši još jednom svoje instinkte predatora koji su mu donijeli gotovo 150 golova u Nacionalnoj premijer ligi, ovo je bio njegov 143. gol u nogometnom vrhu. Prije poluvremena Croatia nije postigla nove golove, Tanoski je zaokružio predivan potez smjestivši loptu u mrežu dok su Blue Devilsi jurili za njegovom sjenom. Belconnen United u drugom je poluvremenu igrao bolje, no domaći su dodali još jedan gol deset minuta prije kraja. Davide Seselja dostavio je loptu savršenim dodavanjem za Daniela Baraca, koji postiže svoj sedmi gol sezone smjestivši loptu u gol pored udaljene vratnice.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

St Albans podijelio bodove s Heidelbergom Zoran Juraj SABLJAK

t Albans Dinamo odnio je zasluženi bod protiv Heidelberg Uniteda prošle nedjelje u neriješenoj utakmici bez golova koja je, unatoč tome, bila puna akcije. Unatoč tome što je rezultat ostao neriješen, Dinamo je u ovom dijelu natjecanja uspio ostati podalje od zone ispadanja. Domaćini su imali veliku prednost gotovo 30 minuta, a gosti su zaradili crveni karton u 39. minuti.

Melbourne Knights Media Fotogra�ije: Mikko ROBLES

ume City imao je odličan početak utakmice kada je dobio poklonjen jedanaesterac za vodstvo u četvrtoj minuti. Josh Bingham nije pogriješio za rano vodstvo domaćih. No stvari su krenule nagore za Knightse kada je Hume nakon svega 16 minuta udvostručio vodstvo. Bingham nastavlja uzrokovati probleme obrani Knightsa brzo postigavši svoj drugi gol. Knightsi su se nastojali upisati na semafor kada je George Ott pristupio izvesti jedanaesterac, no iz udarca s bijele točke pogađa prečku. Nakon 45 minuta bez većih događaja, Knightsi su u svlačionicu otišli s zaostatkom 2-0 nakon što su uhvaćeni nespremni u prvom dijelu utakmice. Više borbe Knightsi su pokazali u drugom poluvremenu, no ovo im je samo otežalo dolazak do gola. George Ott ponovno je pucao, ovog puta iz slobodnog udarca netom pred kaznenim prostorom, prebacio je živi zid no Weier uspijeva obraniti gol. Nakon stalnog pritiska, Hume postiže i treći gol. Ovog puta Mitch Cooper bio je taj koji je postigao svoj če-

Međutim, Heidelberg je izdržao pa je se snaga obiju momčadi izjednačila kada je Dinamov igrač Hakeem Alaraibi dobio crveni karton u 73. minuti. Unatoč tome, utakmica je završila bez golova nakon konačnog sučevog zvižduka. Dinamo u nedjelju, 10. srpnja, igra kod kuće gdje će ugostiti Hume City. Saintsi će nastojati odnijeti tri boda kako bi i dalje ostali izvan zone ispadanja. Utakmica se igra u 15 sati.

Knightsi izgubili od Humea s 3-1

tvrti gol sezone nakon ulaska s klupe. Trud Knightsa bio je uzaludan, George Ott uspio je postići utješan gol. Knightsi se vraćaju u Ulicu Sommers praznih džepova. Što se tiče utrke za nastup u �inalu, Knightsi ostaju na devetom mjestu - s deset bodova zaostatka u odnosu na šestoplasirani Green Gully protiv kojeg igraju kod kuće u petak, 8. srpnja, s početkom u 19:30.

Warriorsi ostali na vrhu pobjedom protiv Brunswick Cityja

Zoran Juraj SABLJAK

orth Geelong Warriorsi ostaju na vrhu NPL2 ljestvice pobjedom s 2-1 protiv Brunswick Cityja prošle subote na Elcho Parku unatoč kasnom golu gostiju. Warriorsi su rano poveli već u 19. minuti postigavši gol zahvaljujući Nelsonu Salvatoreu. Ovo vodstvo Warriorsi su uspjeli zadržati do 70. minute, kada gosti izjednačuju. Činilo se da će utakmica završiti neriješeno sve do 89. minute kada je za Warriorse dosuđen jedanaestarac kojeg Ryan Oppermann uspijeva pretvoriti u gol za pobjedu Warriorsa s 2-1. Warriorsi ove subote, 9. srpnja, igraju u gostima protiv Manningham Bluesa na Pettys Reserveu s početkom u 15 sati.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

NOGOMET KAPETAN VATRENIH PORUČUJE

Pripremimo se za Katar da bismo opet živjeli mjesec nezaboravnih doživljaja S obzirom da smo u istoj skupini dotakao se i belgijskog igrača Hazarda koji se u zadnje vrijeme diže u formi. „Eden je veliki igrač kojeg su ozljede u Realu jako sputale. Sada je riješio i metalnu pločicu koja je bila u zglobu i pravila mu probleme. Vidi se da je već podigao razinu igre. Bude li sve u redu sa zdravljem, bit će novo pojačanje za Real. Njemu je tek 30 godina“, rekao je. Dotakao se i Argentine. „Gledao sam ih više puta i spoznao da su doista snažni. Igraju tehnički izvrsno, čvrsti su u duelima, rastrčani i kompaktni, s više klasnih igrača, izvrsnim golmanom i izbornikom, a povrh svega imaju Messija! I što sam još primijetio - imaju odličan ambijent, druže se i izvan terena, ljetuju s obiteljima. Sve je to veliki plus reprezentaciji“, kazao je kapetan Vatrenih.

Čini mi se da sam jučer debitirao u Njemačkoj 2006. godine. Emocija je ista, najsnažnija nogometna i osobna, kaže Modrić

uka Modrić u ekskluzivnom je intervjuu za Sportske novosti od ponedjeljka progovorio o brojnim temama, a dotaknuo se i nadolazećeg Svjetskog prvenstva u Kataru. S obzirom na to da mu je ovo četvrto Svjetsko prvenstvo, govorio je o emocijama s kojima ide u Katar. „Kako je sve to prošlo, čini mi se da sam jučer debitirao u Njemačkoj 2006. godine. Emocija je ista, najsnažnija nogometna i osobna. Pamtim svaki tren iz Njemačke, kao i iz Brazila i pogotovo Rusije. Jedva čekam Katar i poručujem momcima koji će ići prvi puta, kao i svima - pripremimo se maksimalno i fokusirajmo na taj cilj da bismo opet živjeli mjesec nezaboravnih doživljaja“, rekao je Modrić. Prokomentirao je i tko su mu prvi favoriti za novog svjetskog prvaka. „Ima ih više, uglavnom uvijek isti. Brazil, Francuska, Argentina, Španjolska, pa su tu uvijek Nijemci, Belgija je snažna...“, kazao je hrvatski kapetan.

Maksimir je naša oronula utvrda Modrić je govorio i o hrvatskim stadionima. Na Poljudu mu je publika priredila ovacije povodom 150 nastupa. “Volim igra� na Poljudu kao i svi jer je ambijent uvijek super, kao što volim igra� u svakom kutku Hrvatske jer je ljubav navijača svugdje istovrsna. Maksimir? To je naša

utvrda i naravno da nam nedostaje jer smo toliko toga lijepog doživjeli kroz sve te godine, unatoč svim tere�ma tog oronulog objekta. Mislim da se konačno mora nešto učini� da se stadion sredi i da reprezentacija i klubovi na njemu igraju pred punim kapacitetom”, rekao je

Jones najavio borbu s Miočićem Trenutačno planiram borbu sa Stipom, mislim da ona puno više dokazuje, rekao je Jones

on Jones, neporaženi vladar UFC-ove poluteške kategorije u kojoj je pojas osvojio 2011. i branio ga sve do posljednje borbe 2020., spreman je na novi ulazak u oktogon, sad u kategoriji teškaša kojom vlada Francis Ngannou. Budući da aktualni prvak neće nastupati više u ovoj godini, očekuje se borba za titulu privremenog prvaka, a u njoj Jones protiv Stipe Miočića. Ovaj meč već se najavljivao, a sam Miočić, rekorder po broju uspješnih obrana titule u teškoj kategoriji, nedavno je najavio novi pohod na tron. Tron želi i Jones koji

S�pe Miočić uskoro se vraća u oktogon

smatra da u ovom trenutku borba protiv Miočića za njega znači više od borbe s Ngannouom. O tom meču pričao je i Dana White, a Jones je odgovarajući na pitanja svojih navijača na Twitteru ustvrdio da mu je “drago da je Dana o tome pričao” pa dodao da je on “spreman i čeka datum”. Onda je dodao: “Trenutačno planiram borbu sa Stipom, mislim

da ona puno više dokazuje. Boriti se s jednodimenzionalnim borcem nakon što je on operirao koljeno za mene nema smisla. Mislim da prebijanje Miočića u ovom trenutku više znači.” Dakle, situacija se zahuktava u trokutu NgannouJones-Miočić, a nadamo se kako će UFC krenuti s konkretnim akcijama te da će Jones napokon imati ugovoren teškaški debi.

KOŠARKA REPREZENTACIJA PALA NA SAMO DNO

Debakl hrvatske reprezentacije

Tko zadnji izađe, neka ugasi svjetlo Ispali smo u treći rang europske košarke gdje ćemo morati pokazati da smo bolji od Luksemburga, Kosova, Cipra, Albanije… Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

rvatska košarkaška reprezentacija nije se uspjela kvali�icirati u drugu fazu kvali�ikacija za Svjetsko prvenstvo čime je domaća košarka i službeno dotakla najveće dno u svojoj povijesti. Na posljednjem okupljanju, Hrvatskoj je trebala jedna pobjeda iz dvije utakmice. Međutim, u Sloveniji Dončić i društvo razbili su nas s 28 koševa razlike. Ono što posebno zastrašuje je dojam da nas je reprezentacija s kojom smo sve do prije par godina bili ravnopravni, da joj je trebalo, mogla dobiti i s 40 razlike. Međutim, posebno je bolan bio poraz od Finske u Rijeci u zadnjem kolu. Hrvatska je vodila osam razlike dvije minute prije kraja, a onda je krenuo još jedan u nizu epskih raspada. I u zadnjoj minuti imala je ogromnu prednost, praktički dobivenu utakmicu, no promašila je pet od šest slobodnih bacanja i došla u situaciji da se mora vaditi u zadnjem napadu. U njemu je Bogdanović promašio tricu, ali je Zubac ulovio skok u napadu i dobio je šansu odvesti nas u produžetke s istekom vremena, ali je promašio još dva slobodna bacanja. Nejasno je zašto je u igri bio Gnjidić koji je promašio 4/4 bacanja u tom periodu, a dobro objašnjenje za to nije imao ni izbornik Mulaomerović. “Kad smo govorili da lopta mora ići na Bogdanovića i Hezonju, ne znam kako je došla do Gnjidića”, poručio je. U skupini sa Slovenijom, Švedskom i Finskom, Hrvatska je upisala pet poraza i samo jednu pobjedu i to

nakon produžetaka. Možda najbolju dijagnozu dao je vođa ekipe Bojan Bogdanović: “’Nisu nas Finci pobijedili, dobili smo sami sebe. Prosuli smo na isti način sve po tko zna koji puta. Nemamo se pravo žaliti na uvjete. Izgubili smo našom glupošću. Lovre nema ništa s ovim porazom. On je obranom donio preokret. Ja sam glavni krivac. Ja sam dobio loptu, ali nažalost sam promašio. Nikad nismo niže pali, nikad nismo igrali niži rang kvali�ikacija, teško je reći nešto pametno nakon ovoga, ali ovo ne sluti na ništa dobro. Dolazi Eurobasket, ali treba vidjeti tko će uopće i igrati.’’ Hrvatsku u rujnu čeka Eurobasket, ali vrlo je upitno hoće li na njemu moći igrati NBA igrači i hoće li se oporaviti Dario Šarić koji je točno godinu dana bez utakmice. Ispadanje u ovim kvali�ikacijama ima dvostruko grozan učinak za Hrvatsku. Nije se plasirala ni na posljednje SP ni na Olimpijske Igre, a nakon što odigra Eurobasket, neće je biti na velikim natjecanjima barem naredne tri godine. To znači da je od kraja Igara u Riju 2016. naovamo otišla na samo jedno veliko natjecanje, spomenuti Eurobasket. Jedno veliko natjecanje u osam godina. Osim toga, Hrvatska neće igrati ni u kvali�ikacijama

za Eurobasket 2025. godine, nego će igrati kvali�ikacija za kvali�ikacije. Točnije, ispala je u treći rang europske košarke gdje će morati pokazati da je bolja o reprezentacija poput Luksemburga, Kosova, Cipra i Albanije. Ništa od ovog nije slučajno. Hrvatska ima ogromni problem na svim razinama. Cibona je pred gašenjem i Aco Petrović preko medija žica ljude novac za spas kluba, a životare i Split i Zadar. Sva tri kluba potpuno su nekonkurentna u regionalnoj ligi, a europska natjecanja mogu samo sanjati. Mladi talenti teško dobivaju šansu i sve češće rano bježe u zemlje poput Poljske ili Mađarske gdje se barem mogu bolje �inancijski osigurati. Cedevita, donedavno najbolji klub, danas je kao najveći investitor u domaću košarku pobjegla u Ljubljanu, a jedan od pet prvaka (Zagreb) se ugasio. Savez je pogubio sve konce i nema nikakvu ideju o tome kako se vratiti na pravi put. Vode ga ljudi koji otvoreno priznaju da ne gledaju NBA i da ih moderni košarkaški trendovi ne zanimaju. Potpuni krah hrvatske košarke najavljivao se desetljećima, ali sad je dosegnuta točka ispod koje postoji samo amaterizam. Tko zadnji izađe, neka ugasi svjetlo da barem ne raste račun za struju.

Nemoć i očaj

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

NOGOMET SPLIĆANIN PRED NAJVEĆIM ISPITOM U ŽIVOTU

Marseilleova klupa jedna je od najtežih u svijetu nogometa, cijeli grad živi za klub i dovoljno je samo malo da trener plati glavom

Robert Prosinečki

Hrvatski stručnjak dobio gažu života

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

gor Tudor sve je dogovorio s Marseilleom i uskoro bi trebao preuzeti klupu francuskog velikana. Sada već bivši trener jedinog francuskog kluba koji je osvojio titulu prvaka Europe, Jorge Sampaoli, momčad je napustio na vrlo šokantan način. Argentinski stručnjak učinio je to samo par dana uoči početka priprema i to nakon vrlo uspješne prošle sezone u kojoj je doveo Marseille do drugog mjesta i plasmana u Ligu prvaka. Činjenica da se takav klub odlučio za Tudora ogromno je priznanje i čast. Ne samo za bivšeg trenera Hajduka, nego i čitavu hrvatsku trenersku scenu koju polako, ali sigurno najveće svjetske lige prepoznaju kao kvalitetnu. U Veroni je Tudor dokazao da je odličan trener naslijedivši momčad od Ivana Jurića koji je uspjehe gradio na granitnoj obrani. Tudor je zadržao osnovne principe igre u obrani, ali napravio i vidljiv pomak u fazi napada. Momčad je zabila 65 golova, 19 više nego u prethodnoj sezoni. Bili su efikasniji i od Juventusa, a samo pet ekipa dalo je više golova - između ostalih i prvak Milan,

Prosinečki dobio otkaz u Olimpiji

akon samo tri mjeseca završio je mandat Roberta Prosinečkog na klupi ljubljanske Olimpije. Slovenski klub uručio je ‘Žutom’ otkaz, a proteklih dana traje medijski sukob dvije strane. Slovenci tvrde da su Prosinečki i njegov stožer često kartali do kasnih noćnih sati uz alkohol i cigarete.

Ollie O’Neill iz Fulhama

Tudor postaje trener Marseillea koji je zabio tek pet pogodaka više. Marseilleova klupa jedna je od najtežih u svijetu nogometa. Navijači su vrlo emotivni, cijeli grad živi za klub i dovoljno je samo malo da trener plati glavom. To su prije Sampaolija okusili i Marcelo Bielsa i Andre Villas-Boas. U teoriji, temperamentni i žestoki trener

poput Tudora je kao rođen za klubove i navijačke baze koji su mu jednaki. Međutim, epizode u Hajduku i Galatasarayu su pokazale da je baš u takvim sredinama Tudor najslabije radio. Jedno je sigurno - za uspjeh na jugu Francuske neće morati biti samo vrhunski trener. Morat će biti vrhunski psiholog za održati

sebe i momčad s prave strane razuma i emocija, morat će biti vrhunski pregovarač za dobiti od uprave ono što mu treba i morat će biti PRovac koji će znati balansirati svojim imidžem. Sve to uz najveća moguća očekivanja. Rizik je velik, ali u slučaju da uspije, Tudor će definitivno sam sebe gurnuti u samu svjetsku elitu.

i ima odlične rezultate, ali ne razmišljam sad o povratku u HNL. Odnosno, ako se vratim, mogao bih samo u Dinamo. To sam više puta rekao i iza toga stojim, u HNL-u je za mene jedina opcija Dinamo. Svaka čast Rijeci i Hajduku. Hajduk je bio zainteresiran. Čak i napravio konkretan korak.

- Zvao me Hajduk preko nekih ljudi, ne direktno, neću reći preko koga. Ali, odmah sam kazao da nema šanse, ne mogu pogaziti svoje riječi. Gledam prema inozemstvu, imam neke ponude i dosta je zainteresiranih. Inače, glavni problem s prelaskom Ćorića je visoka plaća koju sukladno ugovoru

ima u Romi iako ne nastupa za taj klub. Klubovi ispod ranga Rome ne mogu to ispuniti, a kako je se Ćorić ne želi odreći, do isteka ugovora krati vrijeme igrajući kao posuđeni igrač za razne klubove. Prošle godine igrao je za Zurich, a zadnju sezonu nosio je dres ljubljanske Olimpije.

‘Ako se vratim u HNL, mogao bih samo u Dinamo’ Zvao me Hajduk preko nekih ljudi, ali, odmah sam kazao da nema šanse, rekao je Ćorić

osljednjih dana pojavila se informacija kako bi nekadašnji veliki talent Dinama mogao pojačati Rijeku nakon što mu istekne ugovor s Romom. Ante Ćorić bi se eventualnim prelaskom na Rujevicu vratio u HNL nakon četiri godine. No, prema svemu sudeći, od toga neće biti ništa. - Bilo bi najbolje kad bih mogao negdje otići kao slobodan igrač, tada ne bi bilo problema s pronalaskom kluba. No, zasad me Roma još uvijek ne pušta besplatno - rekao je Ćorić pa dodao: - Nisam razgovarao s Rijekom, iako, u Romi su me obavijestili da je Rijeka jedan od klubova koji me želi. To je istina! I, nemojte misliti da ne respektiram Rijeku, naprotiv, to je odličan klub, koji raste iz sezone u sezonu

Ante Ćorić, nekad velika nogometna nada

Navodno su otkazivali treninge bez razloga, a tvrde i da je zajedno sa svojim pomoćnikom htio prodati klub. Prosinečki je na to žestoko uzvratio. „Može se za mene reći da ne znam raditi, ali nema šanse da nisam pošten. Nikad nisam radio s većim lažljivcima i prevarantima, a radio sam s puno ljudi“, rekao je Prosinečki.

Gorica dovela prvog Irca u HNL

orica je prije nekoliko mjeseci dogovorila suradnju s novopečenim engleskim prvoligašem Fulhamom. Temelji se na razmjeni znanja i igrača. Turopoljski klub sad je istu odlučio kapitalizirati. Na posudbu iz Fulhama stiže irski U-21 reprezentativac Ollie O’Neill (21). Vezni

je igrač. Za mladu momčad londonskog kluba odigrao je 32 utakmice uz šest golova i četiri asistencije. Inače, Gorica je poznata po tome da ima jako puno stranih igrača u svom sastavu u okviru HNL-a. Ranije su dovodili jako puno igrača s Kosova ili Albanije, a sada se okreću i Otoku.

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2022.

4 To advertise with us call (03) 9481 8068

croatianherald@ netspace.net.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O D & TRU A R SS TVO

KUS

IŠ

GOD

IMA

O DUG

IS NJE

or Email:

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com