The Croatian Herald - 3 August 2022 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

VJESNIK

1 AUD = 5,11780 kn 1 USD = 7 7,35940 ,35940 kn kn 1 EUR = 7,53750 kn kn

HSC ADELAIDE Tradicionalna 'Seljačka večer' uz posebne goste, ukrajinsku plesnu grupu

WOLLONGONG Ugodno druženje uz obiteljski ručak i domaću hranu

NOGOMET HNL Dinamo rutinski, Osijek opet kiksao, a Livaja presudio

Str.24

Str. 35

HRVATSKA BAŠTINA

Str. 14, 23

8 OBLJETNICA NA PONOS HRVATA JUŽNE Str. AUSTRALIJE

Str.8, 9

Glagoljaška misa u Clifton Hillu 'Vžeži v nas Gospod ogań svojeje prijazni, i plamen věčnije ljubve. Amen'

iše od stotinu vjernika prisustvovalo je u subotu, 30. srpnja, glagoljaškoj misi u Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Organizirala ju je Hrvatska katolička mladež Melbournea, pod

idejnim vodstvom Alexandera McPhersona i Ivana Krstičevića. Misi je prisustvovalo i dvadesetak članova Bratovštine vitezova sv. Petra i Pavla. Glagoljaško bogoslužje ili staroslavenska liturgija dio je hrvatske kulturne baštine i identiteta - ovakvu misu su nekad služili i sv. Leopold Mandić te bl. kardinal Alojzije Stepinac.

AKCIJA FENIKS '72.

Str. 6, 7

Proslava će se održati u subotu, 6. kolovoza, u areni Entertainmet Centre Adelaide uz grupu Major Minor

I pristigli 'Australci' na komemoraciji Bili su revolucionarna krijesnica, prethodnica branitelja u Domovinskom ratu

a završnoj komemoraciji pedesete obljetnice akcije Feniks '72. u Trnbusima i Ogorju, gdje im je odana počast polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća te govorima u kojima je istaknuto kako su bili preteče

Velikih 70 godina Adelaide Croatije!

branitelja u Domovinskom ratu, nazočili su i u domovinu pristigli "Australci". Riječ je o ondašnjim članovima Hrvatske mladeži Uzdanice koja je slovila kao javnopolitičko krilo HRB-a: Serđo Marušić koji sada živi u Istri, Roko Ivanović sa suprugom Slavicom iz Melbournea, a Čitlučane je umjesto pok. Rače predvodio Zdenko Marinčić iz Geelonga.

delaide Croatia ove subote, 6. kolovoza, slavi 70. obljetnicu postojanja, a velika proslava ovog kluba kojim se ponose Hrvati Južne Australije održat će se u areni Entertainment Centre Adelaide uz grupu Major Minor. Bit će to, nesumnjivo, događaj poput nijednog drugog. Proslavi će uz brojne poklonike kluba

Za vikend prošlo milijun vozila

prisustvovati i klupske legende, među kojima i Mimi Saric, Billy Karapetis, Willy Slager te prvi osnivač Cvjetko Milanovic. Prisutna će biti i postava SHUMS - prva ženska postava Croatije Adelaide, jedna od najboljih u državi kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih. Poseban gost bit će i premijer Južne Austalije Peter Malinauskas. Donosimo i kraći prikaz povijesti kluba, od njegovog osnutka davne 1954. do današnjih dana. Neka dugo živi Nogometni klub Adelaide Croatia! Str. 4

Od petka do nedjelje autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste prošlo je najviše vozila u povijesti tijekom jednog vikenda. U ta tri dana zabilježen je promet od 959.998 vozila i naplaćena je cestarina u iznosu od 53.661.924,80 kuna. No, nije više gužva samo vikendom. I ponedjeljkom se čeka u višekilometarskim kolonama na cestama koje vode prema moru.

KOLUMNA

Str. 27

Bošnjaci su za dijalog s Hrvatima, ali tek kad im opet izaberu Piše: Zvonimir Hodak predstavnike

Looking Back 70 Years of Croatia Adelaide

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

PROGRAM I RH SE PRIKLJUČILA UŠTEDI ENERGIJE U EU

Treba biti i veća upotreba javnog prijevoza i LED rasvjete

Leonarda Vuković

Slavonka 100 posto riješila ispit iz matematike na maturi

unce, more, plaže, odmaranje..., samo su neke od ljetnih radosti u kojima trenutačno više nego zasluženo uživa Leonarda Vuković iz Tiborjanaca, maturantica III. gimnazije u Osijeku, koja je ostvarila izniman rezultat na državnoj maturi, gdje je među rijetkim maturantima u Hrvatskoj 100 posto riješila ispit iz matematike na državnoj maturi. Ova simpatična i srdačna, ali uz sve to i vrlo skromna djevojka, pravi je ponos Valpovštine, svoje škole, ali i cijele Slavonije i Baranje, jer je potvrdila da je upravo ovaj dio Hrvatske bio i ostao pravi rasadnik svakovrsnih mladih talenata, pa tako i onih matematičkih. Njezini prijatelji i kolege sigurni su da će se za mladu Tiborjančanku i njezinu karijeru u budućnosti zasigurno mnogo toga dobro-

ga i izvrsnoga čuti, jer od jeseni okreće novu životnu stranicu i počinje studirati matematiku na zagrebačkom PMF-u. Iako bi zbog takvih njezinih vrhunskih rezultata mnogi pomislili da je Leonarda cijelo vrijeme školovanja provela isključivo učeći, ona to opovrgava i veli da joj je uvijek ostajalo dovoljno vremena za uživanje u stvarima koje ju vesele. Prije svega to je bio odlazak na kave s prijateljima u slobodno vrijeme, šetnje, ili pak na različite događaje u gradu. Osim toga, uživala je i u čitanju knjiga te putovanjima kad god bi joj se za to pružila prilika. U četvrtom razredu je uz sve to uspjela položiti i vozački ispit i povremeno raditi u Edukosu te na taj način malo zaraditi i podebljati džeparac.

rvatska je vlada u četvrtak prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se uz ostalo predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se smjernice za uštedu energije temelje na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o

Grijanje na 21 stupanj, a klima na 25 °C...

uštedama plina. Europska komisija je 20. srpnja 2022. predstavila plan “Štedi plin za sigurnu zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. godine. Smjernice, istaknuo je, idu prema tome da maksimalna temperatura u grijanja, kada počne ogrjevna sezona, bude 21 stupanj, a kada se govori o smanjenju energije za hla-

Ana regulirala promet za hitnu

ila je subota i strašna prometna gužva u Splitu, a onda je jedna djevojka izašla iz auta i regulirala promet kako bi mogla proći hitna pomoć pod rotirkama oduševio je cijelu zemlju. Zove se Ana i ima 26 godina, a inače je iz okolice Varaždina. „Stajali smo u koloni 20-30 minuta bez pomicanja, kad smo najednom čuli sirenu iza sebe. Jedina misao mi je bila da moraju čim prije proći. S obzirom da i sama radim u

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

medicini htjela sam to čim prije pokrenuti, jer ako je nešto ozbiljno, znam koliko je svaka sekunda važna“, rekla je Ana. Spazila je da unatoč razmaknutim autima prolaz blokiraju autobus i kombi pa je vještim manevrima uspjela otvoriti prostor za prolaz hitnoj pomoći. „Stvarno sam to napravila instinktivno jer sam samo željela da čim prije stignu gdje trebaju i da pomognu kome trebaju“ - zaključila je.

Milanović zbog klime u svađi s Romima

Novinari su predsjednika Zorana Milanovića pitali hoće li on mjere štednje uves� na Pantovčaku. "Gledajte, ako ćete stavi� klimu na 25, prodajte je Romima neka je odnesu, oni će napravit proﬁt na tome. Romi su vrlo spretni u �m stvarima“, kazao je. Potom je nastavio. „Što znači klima na 25. Onda ju isključi. Klima ne radi na 25.

a jednoj međimurskoj postaji goriva svojim kupcima su umjesto benzina prodavali dizel. Procjenjuje se da je u tom vremenu usluge ove pumpe koristilo do 500-tinjak ljudi, a mnogi su već primijetili teškoće s automobilom. “Vozilo je usporavalo, gubilo na snazi, s vremenom i stalo. Teško je palilo, a nakon nekog vremena nije se ni moglo upaliti. A da bi stvar bila gora, istim smo gorivom napunili i spremnik traktorske kosilice

“, ispričao je Ivan iz Donje Dubrave. Grešku je uočio automehaničar kod kojeg su dolazili nesretni vozači. Nismo znači što je, i zadnji korak je bio ispumpavanje goriva iz spremnika gdje smo uočili zelenu boju benzina, nakon čega je sve bilo jasno, kaže taj automehaničar. Ina je pozvala sve oštećene da prijave troškove koji će im biti nadoknađeni. Istražuju kako je došlo do te greške.

Ina će nadoknadi� štetu

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

Posebno klima srednje kvalitete koju ima većina građana. Čim padne kiša nakon Gospe, te mjere postaju bespredmetne", rekao je Milanović. Javio se i predstavnik Roma Kajtazi. „Uvrijedio nas je, tražimo ispriku“, rekao je Kajtazi. Milanović mu je uzvra�o da bi trebalo provjeri� „koliko je on stvarno Rom“? Neće mu se ispriča�.

Točili im dizel umjesto benzina

Djevojka je mnoge oduševila

Ministar gospodarstva Davor Filipović

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

đenje preporuča se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude sedam Celzijevih stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 stupnjeva. Europski plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi poduzmu mjere za smanjenje potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Rusija neće garantirati dostatnu isporuku plina za europsko tržište.

Put dug 467 kilometara

Maraton ‘Oluja od Voćina do Knina’

ajednica udruga i članova Udruge hrvatske vojnih invalida Domovinskog rata RH (HVIDRA) Virovitičko-podravske županije u povodu obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza organizirala je 5. biciklistički maraton pod nazivom “Oluja od Voćina do Knina”. Sudionici su izuzetno aktivni članovi biciklističke ekipe Virovitičko-podravske županije pod nazivom VBR (vetera-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

ni, branitelji i rekreativci). Oni će maraton u dužini od 467 km voziti u tri etape: Voćin – Petrinja, Petrinja – Korenica, Korenica – Knin. Maraton je započeo u utorak, 2. kolovoza u Voćinu, a prva zaustavljanja bila su kod spomenika poginulim braniteljima u Slatini te kod spomenobilježja Policijske uprave u Virovitici gdje su im odali počast. Pokrovitelj ovog maratona je Ministarstvo hrvatskih branitelja.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

PROŠNJA DUBROVČNIN I ZAGREPČANKA NA MOSTU KOJI JE UJEDINIO HRVATSKU Magdalena i Nikola objavili su svoju sretnu vijest na društvenim mrežama

Dubrovčanin Nikola (27) je svoju odabranicu Magdalenu (24) iz Zagreba u nedjelju zaprosio na mostu koji je ujedinio cijelu Hrvatsku

eć duže vrijeme sam je planirao zaprositi, ali nisam znao gdje, osim da će to biti u Dubrovniku. A onda sam vidio da se otvorio Pelješki most, da je tamo pao prvi poljubac, pa sam rekao da ću i ja na mostu. Veselo to govori Nikola (27), koji je svoju odabranicu Magdalenu (24) u nedjelju zaprosio na mostu koji je ujedinio cijelu Hrvatsku. - Bila sam baš iznenađena. Znala sam da će me uskoro zaprositi, osjetila sam ja to. Ali da će biti na Pelješkom mostu, to nisam očekivala - govori nasmiješena Magdalena, koja je već podijelila sretnu vijest na društvenim mrežama, prenio je portal 24 sata. - Zajedno smo već šest godina. Ja sam iz Dubrovnika, a ona je iz Zagreba. Došao sam raditi u Zagreb prije šest godina, a upoznali smo se na poslu. Brzo sam se zaljubio, ali bome ne znam kako je to više izgledalo, no znam da smo odmah kliknuli - kaže Nikola koji je s

‘Pale’ prve zaruke na Pelješkom mostu ‘Selﬁe’ samo prije i poslije mosta

Pelješki most ima po dvije vozne trake u svakom smjeru, ali se koris� samo po jedna dok je druga, zaustavna, i nije za promet. Na toj traci zabranjeno je i zaustavljanje, no u prvim danima sto�ne ljudi je ignoriralo ta upozorenja. Jednostavno bi se zau-

stavili na mostu, napravili ‘selﬁe’ i tek nakon određenog vremena krenuli dalje. Policija je upozorila javnost kako to ubuduće neće bi� moguće. Na mostu nema zaustavljanja, ni� preko mosta mogu pješaci ili biciklis�. Za taj most važe pravila kao na

Britanci oduševljeni, otkrili ‘obalu izgubljenu u vremenu’ Poluotok izgleda baš kao oni otoci otprije 20 godina, s vinogradima priljubljenim uz litice, piše novinar

rvi sam Britanac koji je vozio Pelješkim mostom, kaže u svojoj reportaži s juga Hrvatske, nakon otvaranja mosta, novinar The Sunday Timesa, Tristan Rutherford. Činjenica da je, kako kaže, otkrio ‘obalu izgubljenu u vremenu‘ posebno ga je oduševila. Pelješki je most vrijedan 525 milijuna eura vijuga iznad Jadranskog mora, povezujući selo Komarna i poluotok Pelješac. Dug kilometar i pol, most je toliko visok da cruiseri mogu nesmetano proći ispod njega. Poput vijadukta Norman Foster‘s Millau u južnoj Francuskoj, na vrhu su bijele kabelske piramide koje zrcale brda iza njega. Moj unajmljeni automobil kao da je na toboganu kroz oblake, piše britanski novinar. Pojašnjava kako most sada zamjenjuje staru cestu koja prolazi kroz dio Bosne i Hercegovine i nakratko prekida hrvatsku obalu Jadrana. Ta stara ruta učinila je vožnju između Splita i Dubrovnika petosatnim maratonom, uključujući granične prijelaze iz i natrag u EU. Od trenutka kada se formalno otvorio Pelješ-

THE SUNDAY TIM

ki most dva hrvatska obalna središta spojena su u pola tog vremena. Most također dovodi vozače poput mene na divlji poluotok Pelješac, 64 kilometra dug prst kopna kojeg čuvaju Hvar, Brač i Korčula. Poluotok izgleda baš kao oni otoci otprije 20 godina, oduševljeno piše Rutherford. Njegova prva stanica je plaža Vučine, pješčana zona u sjeni borova okružena liticama i zapljusnuta morem gin-tonika, 15 minuta od novog mosta. Doduše, tek je nakon doručka, ali on je jedan od samo četvero ljudi tamo. Udaljen 40 minuta vožnje, grad Orebić dominira zapadnim dijelom poluotoka, a ispred njega se nalaze kamene ribarske kuće boje meda. U Mimbelliju, jednom od restorana uz plažu, 21-godišnja kuharica Žana Marić poslužuje sve što njezini prijatelji ribari donesu, od carpaccia od ho-

botnice do paštete od plodova mora. Poluotok je okružen sićušnim otočićima, a u želji da iskusi kako je to biti na svom privatnom otoku, uskočio je u taksi brod iz Orebića koji ga je dovezao do Vele Stupe. To je otočić s Instagrama na kojem slavne osobe poput hrvatskog nogometaša Luke Modrića mogu pijuckati mojito na ljuljački postavljenoj iznad vode. Oni s tanjim novčanicima mogu se prepustiti sendvičima s pršutom i robinzonskim fantazijama. Vožnja poluotokom Pelješcem traje samo 60 minuta, ali bi lako mogla ispuniti dan. Moli čitatelje da zamisle divlju oceansku topogra�iju Škotske, samo suptropsku, s vinogradima priljubljenim uz litice koje se strmoglavljuju stotinama stopa do plaže. Vožnja je uzbudljivo autentična, nudi Hrvatsku kakva je bila, piše oduševljeno.

mostovima koji su dijelom autocesta. No, zato se na odmorištu prije mosta (Komarna) i odmorištu s pelješke strane (Brijesta) može zaustavi�, odmori�, napravi� ‘selﬁe’ i jednostavno uživa� u pogledu na predivno zdanje koji je spojio hrvatski jug s ostatkom zemlje.

odabranicom u nedjelju baš došao na godišnji. - Nema više Neuma, nema više granica. Uvijek je bila ista priča. Kad sam vidio da se otvorio most, znao sam da ću to tamo napraviti - zaključio je Nikola, koji je s Magdalenom prošle godine kupio i stan u Zagrebu. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u petak kako je dva dana nakon

otvaranja Pelješkog mosta za promet, u jeku turističke sezone, broj putnika na graničnom prijelazu Klek manji za 42 posto u odnosu na prošli tjedan. - To je potvrda koliko nam je izgradnja mosta bila nužna, ne samo za naše ljude, već i strane turiste u Hrvatskoj- napisao je Božinović na twitteru. Voditelj Odjela za promet Hrvatskih cesta Slaviša Babić u srijedu je rekao kako će za most ovaj i sljedeći tjedan biti udarni. Pelješki most, jedan od najvećih projekata u EU-u i najveći u Hrvatskoj koji je �inanciran sredstvima Europske unije, svečano je otvoren u utorak navečer, a redovan promet u oba smjera preko mosta koji povezuje jug Hrvatske s ostatkom države krenuo je tog dana u ponoć. Most prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, dug je 2404 metra, s plovidbenim pro�ilom ispod mosta 200 puta 55 metara. Gospodarski je iznimno značajan za cijelu državu, ponajprije Dubrovačko-neretvansku županiju, a njegovim otvaranjem dokinut je teritorijalni diskontinuitet nastao prije više od 300 godina kada je tadašnja Dubrovačka republika prepustila dio obale Otomanskom carstvu.

OSTANITE DOBRO

OVE

ZIME

CIJEPITE SE PROTIV

GRIPE I COVID-a Možete se cijepiti protiv oba virusa u isto vrijeme.

Odmah zakažite cijepljenje kod liječnika ili u ljekarni.

Authorised by the Victorian Government, 1 Treasury Place, Melbourne.

Saznajte više informacija na

betterhealth.vic.gov.au

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

POLEMIKE PREMIJER O POLITICI PREDSJEDNIKA TRAGEDIJA POŽAR U KOJEM JE IZGUBIO ŽIVOT Rekao je ‘ja idem naprijed, pokušat ću ga prigasiti..., prisjetio se stradalog Gorana tronuti zapovjednik Krilanović

Plenković je ponovio kako se u Milanovićevim izjavama radi o divljaštvu, primitivizmu i nekulturi

redsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u petak u Puli da predsjednik Republike Zoran Milanović javno nastupa s isključivim ciljem da nanese štetu Vladi te da njegova štetočinska politika Hrvatskoj nanosi samo štetu. “On vodi politiku, u biti to nije politika, već samo jedno kontinuirano javno nastupanje s isključivim ciljem da nanese štetu Vladi”, rekao je Plenković novinarima, upitan za komentar Milanovićevih izjava. Navodeći primjere u kojima Milanović nanosi štetu Vladi, premijer je rekao: “Ako se mi borimo protiv covida, on će reći da je to karijes, ako ovi ljudi ovdje kažu nosite maske on će reći dolje maske”. Da su slušali Milanovića,

Predsjednik vlade Andrej Plenković

Milanović javno nastupa s ciljem da nanese štetu Vladi

kazao je ne bi bili ni pred vratima eurozone i šengena, te ne bi nikada pomogli Hrvatima u BiH i vjerojatno nikada ne bi izgradili Pelješki most. “To je štetočinska politika s isključivim zlim namjerama. To su zle namjere koje Hrvatskoj donose samo negativu, štetu, snižavanje političke kulture i toga moramo biti svjesni”, ustvrdio je premijer. Plenković smatra da Milanovićeva retorika primjere-

nija pijancima u nekoj kavani prije 50 godina , a ne političkom diskursu ljudi koji su na najvišim dužnostima u državi. Plenković je ponovio kako se u Milanovićevim izjavama radi o divljaštvu, primitivizmu i nekulturi te uvođenju političkog diskursa u Hrvatskoj na razinu da baš svatko svakome može reći najgore - i nikome ništa.

Novozaraženih 940, a umrlo 13 osoba Na bolničkom liječenju su 683 pacijenta, od toga na respiratoru 27 pacijenata, u subotu je 7 osoba cijepljeno prvom dozom

acionalni stožer izvijestio je u nedjelju kako je u Hrvatskoj u posljednja 24 sata zabilježeno 940 novih slučajeva zaraze korona virusom, a umrlo je 13 osoba. Trenutno je aktivan 9861 slučaj, a među njima su 683 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga na respiratoru 27 pacijenata. U samoizolaciji je trenutno 5941 osoba. Zaključno sa subotom cijepljeno je 59,57 posto ukupnog stanovništva, odnosno 70,85 posto odraslog stanovništva. U subotu je utrošeno 26 doza cjepiva,

Ministar zdravstva Vili Beroš a od toga je sedam osoba cijepljeno prvom dozom. Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u petak da je broj zaraženih korona virusom na milijun stanovnika u Hrvatskoj i dalje manji u odnosu na prosjek Europske unije, ali zbog porasta broja

novih slučajeva zaraze nema mjesta opuštanju. Ministar Beroš potvrdio je da Hrvatska bilježi dvotjednu stopu porasta broja novozaraženih, koja iznosi 33 posto, no smatra da brojke još nisu alarmantne. ‘’Trend rasta postoji, no treba reći da Hrvatska ima 338 zaraženih na milijun stanovnika, što je manje od EU prosjeka od 630 zaraženih. Brojke u pojedinim državama još su veće. Primjerice Njemačka tako ima 1200, a Slovenija 700 zaraženih’’, rekao je Beroš. Varijante Ba4 i Ba5 predstavljaju preko 60 posto zaraženih osoba u Hrvatskoj u proteklih nekoliko tjedana, dodao je Beroš, koji je građane, a posebice starije kronično bolesne osobe pozvao na cijepljenje.

aseći požar u dubrovačkom primorju u nedjelju je poginuo vatrogasac Goran Komlenac. Iako službeno još nema podataka kako je došlo do stradavanja, doznaje se da je Komlenac život izgubio nakon što se našao u vatrenom obruču. Kako se saznaje od vatrogasaca, izdan je nalog za povlačenjem nakon čega se cijela grupa povukla izuzev nesretnog oca dvoje djece. Goran, iz zasad još neutvrđenih razloga, to nije uspio, te ga je, u vatrogasnom žargonu, pregazila vatra. Goran Komlenac star 42 godine, u vatrogastvu je profesionalno bio dulje od dva desetljeća, a prije toga bio je i član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Orašac. Požar u kojemu je izgubio život izbio je upravo u njegovom mjestu, na području Orašac-Gromače kod Zatona Dubrovačkog, a gasilo ga je više od stotinu vatrogasaca i četiri kanadera. Iza sebe je ostavio suprugu, dijete staro tri godine i prije tri mjeseca rođenu djevojčicu. Opisuju ga kao čovjeka koji je živio za obitelj i vatrogastvo, redovito je sudjelovao u vatrogasnim natjecanjima u kojima je nerijetko i pobjeđivao. Goranovi kolege su u šoku i kroz suze samo govore da je bio veliki pozitivac, sjajan čovjek i vatrogasac. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović izjavio je kako je situacija u ponedjeljak na požarištu solidna, ostat će ga čuvati tijekom dana, - Znate, veći je problem od požara sada atmosfera u po-

Vatrogasac kod Du nakon što se našao

Slika s Kornata zauvijek će osta� u sjećanje na hrabre vatrogasce

‘Obranili smo kuće, izgubili smo kolegu’

Goran Komlenac je bio najspremniji vatrogasac u postrojbi. „Redovno se natjecao na Fire Combat vatrogasnom natjecanju po cijeloj Europi. Sasvim je bio posvećen svom poslu i obitelji, bio je i predsjednik našeg sindikata, borio se za prava vatrogasaca. O njemu sigurno možete sve najbolje napisa� bez i trunke pretjerivanja, kažu njegovi za-

povjednici. Prijatelji se i kolege opraštaju se od njega na društvenim mrežama, kažu da im se ovakva tragedija još nikad nije dogodila. „Obranili smo kuće, izgubili smo kolegu“, tužni su. Državni vrh i vodstvo vatrogasne zajednice izražava sućut Goranovoj obitelji, kolegama i prijateljima uz poruku da “vatrogasac vječno živi u srcima onih koje je spasio”.

Goran Komlenac poginuo je gaseći požar

Bračni par Raspudić dobio sina Iliju Vikend za povijest, Hrvatskim autoc Par je prije dvije godine dobio kćerkicu Danicu, a Nino iz prvog braka ima kćer Floru

‘Sve je dobro prošlo. Pozdrav od ponosnog oca i doktora. Dobrodošao ILIJA RASPUDIĆU, Bog te blagoslovio’, napisao je Trpimir Goluža pored fotogra�ije s ponosnim ocem, Ninom Raspudićem. Odmah su uslijedile brojne čestitke sretnim roditeljima na prinovi u obitelji, sinčiću Iliji. Inače, �ilozo�kinja i bioetičarka Marija Selak Raspudić radila je do zadnjih dana

Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić

trudnoće, dolazila je u Sabor. Podsjećamo, par je prije dvije godine dobio kćerkicu Danicu, a Nino Raspudić iz prvog braka ima i kćer Floru. Nikada javno nisu govorili o svojoj vezi, a da su se vjenčali potvrđeno je kad se Selak pojavila u Mostovoj emisiji 2020. godine s drugim prezimenom. Inače, supružnici su se upoznali u emisiji ‘Peti dan’ zbog koje su oboje postali jedni od najpoznatijih društvenih analitičara. Zajedno su krenuli i u politiku pa su na prošlim parlamentarnim izborima ušli u Sabor na listi Mosta.

Prema službenim podacima u ta tri dana zabilježen je promet od 959.998 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 53.661.924,80 kuna bez PDV-a.

d petka do nedjelje autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste prošlo je najviše vozila u povijesti HAC-a tijekom jednog vikenda. Prema službenim podacima u ta tri dana zabilježen je promet od 959.998 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 53.661.924,80 kuna bez PDV-a. U odnosu na isti vikend

rekordne 2019. godine promet vozila bio je veći za 5,7 posto, a iznos naplaćene cestarine za 1,5 posto veći. O enormnom velikom broju vozila koji se tijekom vikenda slijevao prema jugu najbolje govore fotogra�ije velikih gužvi na svim autocestama, ali i egzaktni podaci. Primjerice, tijekom subote, kada je autocestama prošlo najviše automobila, kroz naplatu postaju Lučko prema jugu u sat vremena je prošlo 2.051 vozilo. Ogromne prometne gužve na pravcima prema moru s vikenda su se protegnule i na ponedjeljak. Što je posljednjih godina već standar-

Za ulazak na autocestu prema Splitu čekalo se u kolonama i od 8 kilometara dna pojava. Od ranog jutra stvarale su se kilometarske kolone na zagrebačkoj obi-

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

IZBIO JE UPRAVO U NJEGOVOM MJESTU

brovnika stradao u vatrenom obruču

Požar u kojemu je izgubio život izbio je upravo u njegovom mjestu, na području Orašac-Gromače kod Zatona Dubrovačkog strojbi, vlada neka letargija, ne znam kako ću podići ljudstvo - priznao je Krilanović i prisjetio se posljednjih riječi Gorana Komlenca s kojim su se kolege čule zadnji put u nedjelju između 13.30 i 14 sati: - Rekao je ‘ja idem naprijed, pokušat ću ga prigasiti...‘ - prisjetio se tronuti zapovjednik Krilanović. Prve neslužbene procjene govore o 87 hektara opožarene površine u požaru iznad Orašca. Na vatrenoj fronti vatrogasci su razvili 5 kilometara vatrogasnih cijevi, a požarište trenutačno čuva 30 gasitelja.

Dan žalos�

Hrabri pilo� u kanaderima

Od osamostaljenja poginulo 45 vatrogasaca Goran Komlenac (42) iz Orašca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 23. je vatrogasac koji je poginuo na intervenciji od osamostaljenja Hrvatske u mirnodopsko vrijeme, a još 22 vatrogasca poginula su na intervencijama u Domovinskom ratu. Najteža je bila nesreća na Korna�ma 30. kolovoza 2007. godine, kad su na otoku Kornat poginuli Dino Klarić, Ivica Crvelin,

Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman, a naknadno su ozljedama u bolnici podlegli Ante Crvelin, Tomislav Crvelin, Marinko Knežević, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Ante Juričev Mikulin. Bili su članovi Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, DVD-a Vodice i DVD-a Tisno. Najmlađi Marko Stančić iz DVD-a Tisno imao je nepunih 17 godina

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković proglasio je utorak, 2. kolovoza Danom žalos� u Dubrovniku zbog pogibije Gorana Komlenca, koji je tragično stradao gaseći požar. Na svim državnim i javnim zgradama zastave su spuštene na pola koplja. Lokalni radio i televizija te ugos�teljski objek� puštali su glazbu primjerenu tom danu. „Bio je heroj, ljudina, uvijek nasmijan i spreman na šalu, heroj“, kažu njegove kolege. Komemoracija je održana u utorak poslijepodne u vatrogasnom domu Orašac, a potom je hrabri vatrogasac uz veliki broj svojih kolega, mještana i prijatelja te predstavnike državnog vrha i lokalnih vlas�, pokopan na mjesnom groblju Orašac. U vrijeme pokopa sve javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva upalila su sirene na vozilima i minutom šutnje oda� počast preminulom kolegi.

estama prošlo gotovo milijun vozila

laznici, te na prilazima Zagrebu iz smjera Goričana i Bregane.

Ovakav trend priljeva vozila tijekom vikenda i ponedjeljka u HAC-u očekuju još i sljedećeg vikenda, a potom bi se od 15. kolovoza trend trebao mijenjati te bi više vozila trebalo biti na izlazu s autoceste negoli na ulazu. Osim na autocestama kojima upravlja HAC daleko veći promet negoli prošle godine bilježi se i na drugim autocestama. Tako je primjerice autocestom Zagreb-Macelj od petka do nedjelje prošlo 131.248 vozila što je u odnosu na isti vikend prošle godine više za pet i pol tisuća vozila. Na Istarskom ipsilonu također bilježe rekordne broj-

ke. Prošlog vikenda ovom je prometnicom prošlo 174.441 vozilo što je u odnosu na 2021. godinu povećanje od 2,7 posto a u odnosu na isti vikend 2019. godine povećanje je od 5,9 posto. O velikom priljevu stranih gostiju u Hrvatsku govore i podaci MUP-a s graničnih prijelaza. Od petka do nedjelje u Hrvatsku je ušlo 387.663 vozila s inozemnim tablicama, a preko cestovnih graničnih prijelaza u Hrvatsku je ušlo 1.273.874 stranih državljana. Svi oni, naravno nisu putovali na odmor na hrvatsku obalu, ali prema procjenama veći dio njih je to učinio.

PRAVOSUĐE MJESEC DANA ISTRAŽNOG ZATVORA

Dječak (10) ima slomljene obje noge i jednu ruku, sada je stabilno, na liječenju je u Zagrebu

alibor Šemper, predstojnik ureda potpredsjednice vlade Anje Šimprage, koji je u petak pijan zgazio dijete i pokušao pobjeći s mjesta nesreće, ide u istražni zatvor na mjesec dana nakon što je ispitan u općinskom državnom od-

Policija privodi Dalibora Šempera

Pritvor pijanom dužnosniku Vlade, udario dijete vozilom pa pobjegao

vjetništvu u Karlovcu. Šemper je u petak u Štikadi kod Gračaca, vozeći pod utjecajem alkohola, sletio automobilom s kolnika i naletio na desetogodišnjeg dječaka koji je hodao u suprotnom smjeru uz desni rub izvan kolnika. Dijete je teško ozlijeđeno, a vozač je htio napustiti mjesto događaja i ne pružiti pomoć ozlijeđenom dječaku, iako je to mogao učiniti, objavila je policija. Dječak je iz Gospića prevezen u KBC Zagreb gdje je operiran i stanje mu je stabilno. Potpredsjednica vlade Šimpraga izjavila je da će pokrenuti razrješenje Šempera s dužnosti predstojnika ureda. Dječakovoj obitelji izrazila je žaljenje, a njemu zaželjela brz oporavak.

Danas sam morao biti s ovim ljudima koji sada pate isto onako kako smo mi patili 1991. godine, rekao je Mlinarić

voju podršku Ukrajini u nedjelju je na na zagrebačkom Trgu Francuske Republike iskazalo oko 50 ljudi na mirnom skupu na koji je pozvalo Veleposlanstvo Ukrajine “u vezi s brutalnim zločinom Rusije nad ukrajinskim zarobljenicima u Olenivki”. Podsjetimo, ubijena su 53 ukrajinska branitelja Mariupolja, među kojima su bili i pripadnici pukovnije Azov. Na Trg su stigli Ukrajinci koji u Hrvatskoj već dugo žive, oni koji su ovdje pronašli sigurnost nakon napada na njihovu zemlju i Hrvati koji su im odlučili dati podršku. Uz ukrajinske zastave tako se vijorila i jedna hrvatska u znak prijateljstva ovih dvaju naroda. “I stand with Ukraine”, “Stop russian aggression”, “Save Azov” samo su neke od poruka s transparenata, a uz natpis “Terrorussia” usporedili su Auschwitz 1945. i Olenivku danas. Nakon početnih uzvika “Slava Ukrajini” i pjesama koje su svi zajedno otpjevali,

“Sjeo sam za volan pod utjecajam alkohola i prouzročio prometnu nesreću. Znam da sam sletio s ceste i da sam udario u prometni znak te nastavio vožnju. Nisam vidio dijete i nisam znao da sam ga udario. Žao mi je zbog svega”, rekao je Šemper. S obzirom da je Šemper bio predstojnik ureda SDSSove potpredsjednice vlade slučaj je komentirao i predsjednik te stranke Milorad

Pupovac kazavši da je „bio iznimno profesionalan u svom poslu“. Majka ozlijeđenog dječaka, kojem su slomljene obje noge i jedna ruka, i sada je stabilno, kaže kako je najvažnije da joj je dijete živo. Potvrdila je i da ju je nazvala potpredsjednica Vlade i ispričala se, ali ona ništa nije kriva, dodala je. „Ostaviti dijete da leži na livadi i uteći je stvarno dno“, zaključila je.

U novinskim komentarima se is�če kako se prometna nesreća može dogodi� svakom od nas, ali samo „šljam bježi kad dijete udari autom“. Šemper je naime, nakon što

je udario dijete nastavio vožnju i tek su ga nakon kilometra zaustavila četvorica Sinjana prepriječivši mu put svojim automobilom i zadržala ga do dolaska policije.

Samo šljam bježi…

Prosvjed zbog pokolja ukrajinskih zarobljenika

Okupljeni na Trgu Francuske Republike u Zagrebu okupljenima se na hrvatskom i ukrajinskom obratio ukrajinski veleposlanik Vasilj Kirilič. - Rusija je brojnim napadima dokazala da je zemlja terorist u svijetu. Ako želite znati kako izgleda terorist, lik vam je tamo u Moskvi rekao je nakon što se svima zahvalio na dolasku i naglasio koliko mu je zbog toga drago. Zagrebački skup za Ukrajinu podržao i saborski zastupnik Domovinskom pokreta Stipo Mlinarić koji je Mariupolj usporedio s Vuko-

varom. - I sam sam hrvatski branitelj koji je nakon Vukovara devet mjeseci završio u logoru i danas sam morao biti s ovim ljudima koji sada pate isto onako kako smo mi patili 1991. godine - rekao je. - Ja zaista vjerujem da dobro uvijek pobjeđuje zlo, da agresor neće pobijediti. Baš poput Hrvatske i Ukrajina će osloboditi svoj teritorij. Nadam se da će jednom kad sve završi Vukovar i Mariupolj postati bratski gradovi jer su prošli kroz isto - rekao je Mlinarić.

U SPOMEN

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

KOMEMORACIJE CVIJEĆE I SVIJEĆE UZ PEDESETU OBLJETNICU AKCIJE 'PLANINSKIH LISICA': BILI SU REV

Riječ je o ondašnjim članovima Hrvatske mladeži - Uzdanice koja je slovila kao javnopolitičko krilo HRB-a: Serđo Marušić koji sada živi u Istri, Roko Ivanović sa suprugom Slavicom iz Melbournea, a Čitlučane je umjesto pok. Rače predvodio Zdenko Marinčić iz Geelonga Ivo BUTKOVIĆ Marinko SOSA

edmi mjesec u godini Hrvati od pamtivijeka slave, od milja ga nazivaju srpnjem zbog žetve i srpa. Ove pak godine u kalendar mjeseca srpnja bit će upisan uspjeh kojem se radovala cijela Hrvatska, svatko dobronamjeran, jer nakon više od 300 godina mostom spojio se sjever i jug domovine nam! Zagrebački dnevnik od 27. srpnja za taj monumentalni hrvatski uspjeh javlja kako je spektakularno otvaranje Pelješkog mosta pratila cijela domovinska i iseljena Hrvatska, a za to djelo kaže: ''Most je monumentalni podsjetnik na odvažnost jednog naraštaja''. Druge slične poruke bile su izravnije pa su na prvom mjestu istaknule dragovoljce koji su i taj dio domovine od srbojugoslavenske najezde obranili. Međutim, uz taj novi hrvatski srpanjski značaj, svega tri dana ranije, 23. srpnja tijekom jutra smo bili u Ogorju – Leskurima podno planine Svilaje pa do navečer u Trnbusima kod rijeke Cetine i u Zmijavcima u Imotsko-bekijskom polju gdje se komemorirao, bez krzmanja valja reći - revolucionarni čin upisan u hrvatsku povijest u mjesecu srpnju prije punih 50 godina. Dakle, komemorirao se i taj dan kao podsjetnik na odvažnost onog naraštaja, odnosno tri dana pred ponosno otvaranja Pelješkog mosta evocirala se 50. obljetnica hrabrog pokušaja dizanja ustanaka dragovoljaca Hrvatskog revolucionarnog bratstva protiv jugo-srbo-boljševičke strahovlade. To domoljubno djelo znano kao Bugojanska akcija iliti pothvat Feniks 72., unatoč raznim podrivanjima, upisano je u kalendar mjeseca srpnja, a kao revolucionarna krijesnica oon je bilo prethodnica Domovinskog obrambenog rata. Kao što je već zabilježeno u prethodnim brojevima Hrvatskog vjesnika povodom 50. obljetnice akcije Feniks 72. pisano je i govoreno suvislo i u stranim medijima o tom hrvatskom revolucionarno-domoljubnom pothvatu. Naravno, i u hrvatskom te BiH tisku. Bilo bi čudno da sva ta analitična ozbiljna

Na završnoj komemoraciji 50-te Feniks 72 nazočili su i u domovinu Svetu misu u Trnbusima predvodio je don Ante Kutleša, a koncelebrirala su tri svećenika štiva nisu zasmetala onima koji su stasali u jugoslavenskom boljševizmu i njihovim izdancima pa su jedne zagrebačke novine u stilu reportaže obilaska spomen obilježja "feniksovcima" neuspješno pokušale umanjiti taj značaj domoljuba iz iseljeništva, protiv kojih su KPJ, vojni vrh i Tito pokrenuli oko 30 tisuća što tajne što vojne policije, pa u prvi red kao žrtve poslali kao štit naoružane radnike i seljake, tzv. teritorijalce. Nakon komemoriranja na planini Raduši 25. lipnja, mise u kapelici na starom groblju u Lužanima, komemoracije u Tinjanu u Istri, 23. srpnja u jutarnjim satima održana je molitva, položeno je cvijeće i upaljene su svijeće na spomen obilježje u selu Leskuri gdje su u borbi poginuli: Glavaš, Bešlić, Bakula i Ljubas. U 12 sati u nazočnosti rodbine i brojnih štovatelja održana je sv. misa u župnoj crkvi u Trnbusima koju je predvodio don Ante Kutleša, a koncelebrirala su tri svećenika, potom su uslijedili molitva, polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomen obilježju Pavi Vegaru i Ambrozu Andriću. Treba istaknuti da su na završnoj komemoraciji 50. obljetnice akcije Feniks 72. u Trnbusima nazočili i u domovinu pristigli "Australci" odnosno ondašnji članovi Hrvatske mladeži - Uzdanice koja je slovila kao javnopolitičko krilo HRB-a: Serđo Marušić, koji sada živi u Istri, Roko Ivanović sa suprugom Slavicom iz Melbournea, a Čitlučane je umjesto pok. Rače predvodio Zdenko Marinčić iz Geelonga, koji je jedna od stožernih osoba u organizaciji iz onog doba, koja je tada

pukim slučajem zaustavljena u Njemačkoj. Nakon dostojanstvenog i svečanog komemorativnog čina u Trnbusima većina nazočnih došla je na domjenak u "Jurine dvore" odnosno u golemi maslinik u vlasništvu Jure Vukušića. No, događaj nije završio u Šestanovcu, uz blagovanje i ugodne razgovore, jer se dio nazočnih, posebno oni pristigli iz Čitluka, Gruda i Ljubuškog na povratku pridružio Imoćanima i ostalima u Zmijavcima na komemoraciji u spomen parku "Bugojancima" koji je na svom zemljištu otvorio povratnik iz SAD-a, vrli domoljub Stipan Ivkošić. Na skupu u Trbusima u ime dragovoljaca i branitelja iz Herceg-Bosne pozdravni govor održao je časnik Ivan Ćorluka, sa sadržajnim riječima zašto valja i treba njegovati spomen na "feniksovce", a spomenuo je političke opasnosti koje nam prijete i sada u našoj hrvatskoj domovini. Završio je ovom porukom: ''Pišimo povijest istinom, pričajmo djeci da ne zaborave

kako se teško dobila slobodna Hrvatska, hodočastimo na mjesta krvlju natopljena! Neka naša hodočašća budu brojnija, a Vi, naši pali vitezovi, počivajte u miru Božjem!'' Na kraju je u Trnbusima i u Zmijavcima ne tek prigodnim govorom, brigadir u miru - tijekom vladavine jugoterora uznik - cijenjeni domoljub Ivan Beljan dao sadržajan presjek zbivanja kroz koja su prolazili hrvatski narod i

Vijenci, cvijeće i svijeće na spomeniku u Trnbusima

Okupljeni u Ogorju – Leskurima podno Svilaje

njegovi predvodnici, odnosno revolucionari-domoljubi u prošlosti, posebno u Jugoslaviji, pa stoga to vrijedno njegovo obraćaje nazočnima donosimo u cijelosti: ''Poštovani i dragi svi. Ove godine navršava se 50 godina od događanja 1972. znanih pod nazivom Feniks, Bugojanska skupina, Pustinjske lisice ili, kako je to jugoslavenski sistem nazvao, 'Akcija Raduša'.

Spomenik "feniksovima" u Ogorju

U ime organizatora i cijele domoljubne Hrvatske zahvaljujem svima koji su došli na ovo domoljubno hodočašće u sjećanje i znak poštovanja skupini Feniks 72., ujedno i svim poginulim i drugim žrtvama, kako iz redova HRB-a tako i bezbrojnim poginulim prije i u samom Domovinskom ratu. Svaki susret s imenom i spomenom 'feniksovaca' budi najdublje emocije. Jedne su emocije divljenja herojstvu i viteštvu sviju pripadnika skupine, drugo je tuga koja prati gubitak velikana, koja postaje kolektivna svijest i ne prolazi. Vječito pitanje i čuđenje koje postavljamo sebi je o odlučnosti, duhovnoj snazi i veličini, spremnosti na žrtvu za svoj narod i domovinu, kad je odlazak u jednu ovakvu akciju u militarističku i strogo nadziranu Jugoslaviju značio male izglede. Za današnji svijet koji je ogrezao u materijalističkom hedonizmu tim više je neshvatljivo, jer su 'feniksovci' bili barem �izički izvan svijeta komunističke diktature, živjeli u zemljama Zapada u kojima su imali zavidan standard i dobre mogućnosti za budućnost. Danas se često u različitim medijima javljaju antihrvati, koji 'feniksovce' svrstavaju u teroriste i izražavaju čuđenje nad njihovom akcijom, a od istih je manje-više sličan stav o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima. Nažalost, nije rijetkost da ovakvi imaju udjela u svim hrvatskim vlastima. Ubijanje Hrvata nije prestalo okončanjem 2. svjetskog rata. Naprotiv, najveće žrtve i stradanja nastupila su okončanjem rata, Bleiburškom tragedijom, Križnim putovima i ubijanjima ista-

U SPOMEN

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

OLUCIONARNA KRIJESNICA, PRETHODNICA U DOMOVINSKOM RATU

obljetnice akcije pristigli ‘Australci’ Odavanje počas� "feniksovcima" – Ivan Beljan i Ivan Ćorluka

knutih Hrvata u domovini i iseljeništvu do recentnih dana. U borbi za hrvatsku slobodu i neovisnost padale su žrtve kroz povijest pod raznim osvajačima i režimima, osobito dok Hrvatska nije stekla svoju državnost. Od Krbavske bitke, Zrinskih i Frankopana, Eugena Kvaternika, Matije Gubca, labinskih rudara i naših otočana pod talijanskim fašizmom. Najveće i najbolnije žrtve nastale su u Jugoslavijama, kako u prvoj monarhističkoj, a nadasve u drugoj komunističkoj, u oba slučaja diktirano velikosrpskim hegemonistima. Osobit teror i genocidna politika događali su se za vrijeme komunističke Jugoslavije, nelegalne i nelegitimne tvorevine konstituirane silom i nasiljem i krivotvorenim poslijeratnim izborima. Teror i uništenje provodili su svim mogućim metodama, uskraćivanjem svih mogućih sloboda uključujući i vjerske, tako da je deklarirani vjernik osobito katolik bio građanin trećeg reda, ako i to. Ime Hrvat je praktički bilo zabranjeno. Preuveličavanje i izmišljanje žrtava rata, kao npr. u logoru Jasenovac išlo je do preko milijun žrtava, služilo je kao psihološka metoda u službi genocida nad Hrvatima... Nažalost, i u Republici Hrvatskoj još nije okončana ta represija poticana i provođena od vanjskog i unutarnjeg agresora kroz razne metode devijantnog pravosuđa, poticane korupcije i pljačke, lažirane povijesti i prikrivanja izdajnika i agresora jugoslavenskih i drugih tajnih službi i organizacija, uz državno �inancijsko potpomaganje antihrvatskih projekata. Negativni rezultati su vidljivi u samoubojstvima branitelja, neviđenom iseljavanju i drugim socijalnim devijacijama, a slučajevi Zvonka Bušića,

Slobodana Praljka, Đure Brodarca, Tomislava Merčepa i mnogih drugih nadovezuju se na sudbine Feniks skupine od koji su devetorica ubijena bez suđenja od strane Udbe. Nepriznavanje statusa hrvatskih dragovoljaca za članove Feniksa govori istome u prilog. Vremenski razmak od Feniks akcije do Domovinskog rata je svega 18 godina, to je vrijeme također ispunjeno političkim ubojstvima Hrvata u iseljeništvu. Vremenski razmak kao od danas do otprilike 2004. godine, kada su uhićeni generali Gotovina i Markač, zorno kazuje da je Feniks akcija živjela u svijesti i pamćenju hrvatskih ljudi i da je imala utjecaj na Domovinski rat i stvaranje države i nesporno se radi o kontinuitetu borbe za državnost i slobodu. Unatoč svim poteškoćama, političkim i �inancijskim, časni pojedinci i neke lokalne jedinice dali se veliki obol očuvanju spomena na heroje Feniksa, a time i svehrvatskih nastojanja. Spomenut ću samo neke: najprije našu Crkvu, koja je vjerni pratitelj svih događanja i komemoracija s najuzvišenijim mogu-

Poziv na komemoraciju u Zmijavcima

ćim činom, slavljenja svetih misa i svih drugih vrsta duhovne i materijalne pomoći. Tu su nadalje udruge Hrvatska uzdanica, HKP, HKDD Sarajevo - donedavno s pokojnim don Antom Jelićem, dobrim i neumornim duhom u raznim aktivnostima sjećanja na Feniks, kojega je vjerno pratio i sada nastavlja don Željko Marić… Župa sv. Jure mučenika Ogorje i župnik fra Danijel Stipanović, uz nemjerljive zasluge fra Stipe Bešlića u pronalasku lokacije u Ogorju i postavljanja spomenika, zatim Župa sv. Luke evanđelista Trnbusi, župnik don Tihomir Jurčić, Hvidra RH, Hvidra HVO-HRHB, članovi HRB-a, osobito i iznad svega Splitsko-dalmatinska županija i bivši župan Z. Ževrnja, kao i aktualni Boban, s općinama Šestanovac, Omiš, Posušje, Grude, Čitluk i Grad Ljubuški. Tu su i mnogi pojedinci, od kojih moram spomenuti obitelj Bože i Jure Vukušića, Marinka Sosu poznatijeg po nadimku Zvijezda iz GoriceGrude, zapovjednika brigade Grude, časnu sestru Bernardinu Crnogorac, Borisa Mofardina, Milana Tomičića i mnoge druge. Vrijedno je spomenuti redovite hodočasnike stratišta 'feniksovaca', od kojih su najbrojniji i najredovitiji Čitlučani, donedavno s nezaboravnim i neprežaljenim pok. Radom Stojićem Račom, članom HRB-a i skupine Oblak-Tolić. Ove godine komemoracije su održane na Raduši, u Lužanima, Tinjanu, Ogorju, Trnbusima. Do pojave korone i komplikacija u odnosima s Austrijom, svake godine komemoracija je bila u Garanasu na mjestu kampa i okupljališta 'feniksovaca' prije ulaska u Jugoslaviju. Zalaganjem prije spomenutih organizacija i pojedinica izgrađeni su spomenici

i spomen ploče: u Garanasu, na Raduši, na nekoliko mjesta u Rami, Lužanima, Posušju, Ljubuškom, Ogorju, Trnbusima i Tinjanu. U tijeku su aktivnosti u Grudama i Čitluku, a postavljeno je i impozantno privatno spomen obilježje Stipana Ivkošića u Zmijavcima. Skrb za održavanje i briga o izgrađenim spomenicima i obilježjima Feniks skupine uglavnom su na potrebnoj razini. Na temu Feniksa 72. i HRBa objavljeno je više raznih publikacija, knjiga, �ilmova, znanstvenih i stručnih radova… Osobito bih istaknuo knjigu 'HRB: rat prije rata', autora Bože Vukušića, koja predstavlja neiscrpno vrelo o povijesti Feniksa i HRB-a. Jedinstvena knjiga u koju je uložen enorman trud, jedinstveno djelo publicistike ovoga žanra, dragocjeno i za iduće generacije istraživača i sviju zainteresiranih. Objavljen je i niz drugih publikacija i u vodećim medijima od kojih su poneke, moglo bi se reći, korektno napisane, kao u prošlogodišnjem specijalu Večernjeg lista. Snimljeno je više dokumentarnih video uradaka i �ilmova. Za istaknuti je i knjigu slovenskog istraživača i intelektualca Igora Omerze o slučaju i stradanju Stjepana Crnogorca, člana HRB-a i Feniks skupine. Vrlo ohrabrujuće je da sve više mladih obrađuje temu Feniksa na fakultetima društvenih znanosti u vidu seminarskih i diplomskih radova. U ovome svjetlu pozivam sve vas kao pojedince i udruge na međusobno uvezivanje, suradnju i koordinaciju u svim aktivnostima oko skupine Feniks i čuvanja svih pozitivnih stečevina naše teške povijesti kao zalog sutrašnje i sretnije Hrvatske. Do idućeg viđenja i čuvenja, ostajte zdravo i živo uz Božji blagoslov i - Bog i Hrvati“. I tako razmišljajući o ratnom pohodu dragovoljaca revolucionara HRB-a prije 50 godina, u sigurnoj vožnji nikad dosadnim krajolicima Hrvatske i Herceg-Bosne, odmaramo oči i dušu. Ako se samo sagleda krajolik kanjona Cetine kad se spušta s Dalmatine prema cetinskom Blatu, pa uz rijeku do Trnbusa i Šestanovca, potom na putu za Hercegovinu s visa kod imotskih jezera pogleda čar Imotsko-bekijskog polja, zadovoljstvo je. Ako se pak već odmoran prošeće uz rječice Vrljiku i Ričinu tim zelenim, ubavim poljem kojeg s visa kao grle Zmijavci, Runovići i niz ostalih zaseoka, preostaje samo zanosno kliknuti poput hrvatskog pjesnika Britivića: Hvala ti Bože za ovu domovinu!

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

OBLJETNICA ADELAIDE CROATIA OBILJEŽAVA 70 GODINA DJELOVANJA, SLAVLJENIČKA GALA

Poseban gost na proslovi bit će premijer Južne Austalije Peter Malinauskas, klupske legende podijelit će priče iz svake pojedine generacije, prisjetit će se slavnih dana i nastojati nadahnuti buduće vođe i igrače Pripremio: Maks JURKOVIĆ

ve subote, 6. kolovoza 2022., obilježava se najvažniji datum u kalendaru hrvatske zajednice Adelaidea - Adelaide Croatia puni 70 godina postojanja. To je najstariji klub koji predstavlja našu zajednicu i apsolutna nam je čast proslaviti ovaj događaj, njegovu 70. obljetnicu u stilu kao što mi to znamo, održavanjem gala plesa u areni Entertainment Centre Adelaide uz grupu Major Minor. Ovo će nesumnjivo biti događaj poput nijednog drugog. Klupske legende podijelit će priče iz svakog pojedinog naraštaja, prisjetit će se slavnih dana i nastojati nadahnuti buduće vođe i igrače. Među spomenutim igračima nalaze se Mimi Saric, Billy Karapetis, Willy Slager i prvi osnivač Cvjetko Milanovic. Prisutna će biti i naša postava SHUMS - prva ženska momčad Craoatije Adeladide, jedna od najboljih u državi kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih. Croatia Adelaide uvijek se ponosila svojim zabavom i godišnjim izborom Miss Croatije. Adelaide je jedan od klubova CSA saveza koji je među najbrojnijim kandidatkinjama za Miss Croatije u kojem redovito sudjeluje svake godine. Croatia Adelaide odat će priznanje svim našim sudionicama događaja Miss Croatia za njihov volonterski doprinos i naporan radu koje su uložile iza kulisa u svrhu podizanja svijesti i potpore našem klubu. Klub će također proslaviti 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Poseban gost bit će premijer Južne Austalije Peter Malinauskas, koji će sudjelovati u ovom događaju u znak potpore hrvatskoj zajednici za ovo veliko postignuće. U Nogometnom klubu Adelaide Croatiji ne postoji „jedna” važna osoba, klub čine ljudi koji su svi bezuvjetno posvetili svoju ljubav i vrijeme ovom klubu bez obzira jesu li to ljudi koji vas dočekuju na vratima prodajući ulaznice, oni za šankom ili u kuhinji, tajnice, blaganici, igrači, treneri, osnivači ili pak naši navijači. Upravo to čini ovaj klub velikim i upravo to čini sve naše hrvatske klubove velikima. Upravo iz

ovog razloga Adelaide Croatia ponosno postoji već 70 godina. Ovime zahvaljujemo svima vama koji ste bili uz nas do sada i svima onima koji više nisu s nama. Legende ovog kluba nikada neće preminuti, one su utkane u povijest kluba, nalaze se u našim srcima i otvaraju put našoj budućnosti. Nikada vas nećemo zaboraviti. A one koji nastavljaju izdvajati svoje vrijeme i trud za naš klub zaista cijenimo. Mi živimo kroz vas, neka dugo živi Nogometni klub Adelaide Croatia! "Živjela Hrvatska i živio klub Adelaide Croatia!"

‘Neka dugo živi Nogomet Klupska legenda: pok. nekadašnji kapetan i predsjednik kluba Ivica Jurkovic

Pro�il Nogometnog kluba Adelaide Croatije

Nogometni klub Adelaide – državni reprezentativci: A. Franjic, C. Perkins, V. Staub, C. Welker, C. Welker, D. Turic, B. Frlan, C. Horvath, J. McCabe, W. Graham, P. Basic, F. Lister, J. McCreavie, T. Bitunac, W. Birch, P. Jaksa, A. Kidd, J. Thompson, J. Banovic, R. Marwe, M. Barnett, P. Blazincic, C. Harrow, J. Clark, J. Banovic, T. Anastasiou, J. Rodriquez, J. Grdovic, C. Miller, M. Putanec, J. Trimboli, N. Orr, A. Kebede, J. Bralic, M. Saric, R. Alagich, R. Matosevic, V. Karapetis, T. Reeves, L. Rodriquez, I. Jurkovic, M. Kierno, M. Maric.

Željko Lesan, Cup Final 1974.

Reprezentativci Australije

Billy Graham, Jimmy McCabe, Charlie Welker, Charlie Perkins, Vjekoslav Banovic, Mario Karlovic, Nikola Sabljak, Jordan O’Doherty, Osama Malik, Craig Goodwin.

Nogometni �m 1952.

1960 ACSC 1960’s Fed Cup Win

1988. Champions

1988 Federa�on Cup

2002. Champions

2002. Pobjednici Hrvatskog nogometnog turnira

ACSC Kapetan Billy Karapi�s

Adelaide Croa�a 1959 2nd Division

Australski međunarodni igrači

- Vjekoslav ‘Jaka’ Banovic – 16 nastupa - Craig Goodwin – 10 nastupa

Postignuća kluba

Prvaci Lige – 1980., 1984., 1988., 1997., 2002. Prvaci druge divizije – 1972., 1975., 2018. Ampol kup – 1961., 1989., 1990. Kup Federacije – 1960., 1962., 1974., 1977., 1982., 1988., 1990., 1991., 1992., 2003. Errea kup – 2007 Hrvatski nogometni turnir – 1984., 1995., 1997., 2002., 2009. Coco Cola kup - 1984.

Povijest kluba

Nogometni klub Adelaide Croatia osnovali su Fahrudin Ceric, Cvjetko Milanovic i Drago Pispek godine 1952., dvije godine nakon osnutka Hrvatskog kluba Adelaide. Prvih godina klub je proveo igrajući u metropolitskoj ligi, domaći teren nalazio se na South Parklandsu u blizini ulice Greenhill. Klub je počeo pokazivati interes za natjecanje za naslov kada ga je Branko Fili-

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

VEČER ODRŽAT ĆE SE U ENTERTAINMENT CENTRE ADELAIDE UZ GRUPU MAJOR MINOR

ni klub Adelaide Croatia’

1980. Champions

1984. Champions

1997. Premiers

2002. Champions - Croa�an Sports Centre – publika na nogama – čes�tke šampionima!

2018. NPL State League 1 Champions

Izvrsni Charlie Perkins, aboridžinski ak�vist

Adelaide Croa�a 1974.

Ante Jordan 1974.

Frane Radic v Beograd 92’

Mimi Sarić vodi loptu

Prilikom svečanog otvaranja kluba Adelaide Croa�je - osnivači Fahrudin Cerić (u sredini) i Cvjetko Milanović (krajnje desno)

SHUMS -Adelaide Croa�a ženska ekipa

pi preuzeto 1954. Gospodin Filipi bio je najdugovječniji predsjednik kluba do dana današnjeg, na njegovu čelu bio je 14 godina. Branko i njegov odlučni Odbor zahtijevali su uspjeh i ulagali su u igrače tako da se do 1959. Adelaide Croatia plasirala u Premijer diviziju. Adelaide Croatia 1960. seli se na Hanson Reserve, Woodville Gardens, gdje je idućih 40 godina imala svoj domaći teren. Adelaide Croatia postala je glavni izazivač na naslov 1960-ih, ali ga nije uspjela osvojiti - što joj je zamalo promaklo 1965. i 1969. Croatia je redovito nastupala i u Australskom kupu ranih 1960-ih, gdje se natjecala protiv najboljih klubova u zemlji. Nakon odličnih rezultata 1960-ih, godine 1971. ispada iz lige, često se spominje da kroz poteškoće dolazi prilika, i Croatia je od 1972. do 1975. stvorila neke od ponajboljih igrača kada je uglavnom nastupala u drugoj diviziji. Među njima su bili Ante (Tony) Jordan, Zeljko Lesan i Vjekoslav Banovic koji su imali uspješne kerijere, ovaj posljednji nastupao je i u australskoj reprezentaciji. Croatia se 1975. plasirala u prvu ligu, a tomu je dodala i dva Kupa Federacije te dva prvenstva druge divizije tijekom 1970-ih. Adelaide Croatia konačno je osvojila naslov lige 1980. u napetoj završnici sezone kada joj je trebao tek neriješen rezultat u �inalu utakmice u gostima protiv drugoplasiranog Para Hillsa. Croatia je osigurala neriješenih 1-1 i zapečatila naslov pred više od 2000 gledatelja na „Paddocksu”. Croatia je nastavila graditi na uspjehu osvojenog naslova i postala je jedan od najpopularnijih klubova 80-ih. Croatia je osvojila Kup Federacije 1982. te 1988., Ampol kup, Coco Cola kup 1984. i tri naslova prvaka lige 1980., 1984. te 1988. Klub je na državnoj razini bio toliko snažan da je 1985. Croatia stigla u četvrt�inale NSL kupa kada je pobijedila i odlične protivnike Adelaide City i WA Hellas. Croatia je izgubila u četvrt�inalu protiv Sunshine Georgiesa s 1-0. S ovim uspjesima na terenu, klub je skovao planove plasirati se u NSL do 1991. Za plasman je trebalo osvojiti državnu ligu, Croatija je zamalo osvojila naslov izgubivši od Adelaide Hellasa za 1 bod. Tijekom 1990. Croatia je i dalje imala dobre uspjehe, osvojila je Ampol kup i osvetila se Hellasu pobijedivši ga s 4-2 u �inalu PGH kupa. Desetljeće je zaokružila pobjedom u Kupu Federacije 9092., osvajanjem Ampol kupa 1990. i naslova lige 1997. Veliki Ivica Jurković, jedan od

najuspješnijih kapetana kluba postigao je rijetku kombinaciju da je bio kapetan a potom i predsjetnik kluba. Bio je nadahnuće svima oko sebe svojom strašću i ljubavi prema Nogometnom klubu Adelaide Croatia. Tijekom sezone 1997. Adelaide Croatia ostala je neporažena tijekom cijele sezone na čelu s trenerom Albyje Kiddom, postavši tako jednom od malobrojnih momčadi koje su osvojile naslov lige neporažene. Adelaide Croatia porazila je Birkalla Eaglese s 2-0 u velikom �inalu na Thebarton Ovalu. Nakon dugogodišnjeg promišljanja Adelaide Croatia konačno je odlučila preseliti se iz Hanson Reservea na vlastitu lokaciju u Gepps Crossu 2000. godine. Hrvatski sportski centar u potpunom je vlasništvu kluba, ovo je jedini klub u Australiji koji je vlasnik svojih lokacija i zgrada. Ovo svjedoči o predanosti članova osnivača i odbora koji su u ovom postignuću sudjelovali. Adelaide Croatia obilježila je 50. obljetnicu osvojivši pet puta naslov prvaka lige, čime je osujetila planove favorita Adelaide Blue Eaglesa pobijedivši ih s 2-1 pred brojnom publikom na stadionu Hindmarsh. Adelaide Croatia nakon godina borbe za opstanak 2016. je ispada iz lige - nakon 40 godina u prvoj diviziji. No Croatia nije dugo bila izvan natjecanja, izgradila je snažnu momčad i kulturu pod vodstvom Nika Kuzmana tijekom sezone 2017/2018. te je 2018. slavila osvajanje naslova Druge divizije u velikom stilu, svladavši Adelaide Blue Eaglese s 3-1 na stadiou Hindmarsh. Croatia je izgradila momčad spremnu za natjecanja, nekoliko puta zaredom nastupila je u �inalu, ali COVID i gubitak ključnog osoblja te krize s ozljedama tijekom 2021. dovele su do ponovnog ispadanja Croatije u drugu ligu. Ukidanjem NCIP-a klub je 2021. ponovno uveo naziv „Croatia” u svoje ime, što je bilo i svojevrsno priznanje osnivačima kluba i svima onima koji su svoje vrijeme posvetili hrvatskoj stvari. Adelaide Croatia sada postavlja temelje na kojima će ponovno postati velika sila, strpljivo se bavi strateškim planiranjem sa svrhom dovođenja kluba tamo gdje mu je mjesto u roku od tri godine. Postava Nogometnog kluba Adelaide Croatije u sezoni 2022. bia je najmlađa momčadi lige i čini se da klub sada ima solidne temelje. Ove sezone �inale je blizu, Croatia se nalazi na 5. mjestu, a do kraja sezone odigrat će još dvije utakmice.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

Srbija mašta o ruskom receptu

Zašto predsjednik šuti?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

rbijanski predsjednik Aleksandar Vučić opčinjen je hrvatskim medijima! Pomno ih prati i koristi svaki priliku komentirati što su objavili o njemu i njegovoj zemlji, pri čemu se najčešće referira na tzv. rubne portale, budući da se ozbiljni hrvatski mediji Srbijom bave tek sporadično, kad se „zakotrlja” neki skandal, politički ili kakav drugi. A kad se ipak dogodi da se Srbijom bavi neki utjecajniji medij, tek to je za Vučića prava poslastica koju nipošto ne želi propustiti. Pa je tako nedavno na konferenciji za novinare mahao prvom stranicom Jutarnjeg lista, s naslovom „Kako je Vučiću propao tajni plan posjeta Jasenovcu”, pokazujući je kao neki važan argument, kao ključan dokaz da se iz Hrvatske vodi neki strašni medijski rat protiv Srbije. A riječ o najobičnijoj vijesti, prenesenoj vrlo korektno, bez ikakvih suvišnih dodataka. Koliko je srbijanski predsjednik „zabrijao” najbolje se vidi iz naslova koje su dan nakon toga objavili srbijanski mediji, u kojima sve vrvi od pojmova tipa „ustaše”, „skandal”, „sramota”... Ni traga medijskoj pismenosti i profesionalnosti! No, sve to Vučića nije obeshrabrilo, pred novinarima i dalje redovito komentira pisanje hrvatskih medija, a u najnovijoj „epizodi” otišao je tako daleko da se vrlo ozbiljno osvrnuo na činjenicu da su hrvatski mediji prenijeli kako korisnici društvenih mreža komentiraju posjet španjolskog premijera Srbiji. Vučić je, naime, za Pedra Sancheza pripremio posebnu večeru na kojoj je srbijanska pjevačica Jelena Tomašević otpjevala pjesmu ''Un año de amor'' (Godina ljubavi), a Vučić je pjevačici na kraju poklonio cvijeće. Nakom toga je na

Istaknuti član srbijanske vladajuće stranke objavio rat susjednim zemljama! Napisao je: „Sve mi se čini da će Srbija biti prinuđena krenuti u denaci�ikaciju Balkana"

društvenim mrežama krenula zezancija kako je Vučić pokušao zavesti gosta iz Španjolske, što su prenijeli i hrvatski mediji, na što je srbijanski predsjednik vrlo ozbiljno reagirao. Premda je riječ o šali, i premda je sve krenulo od Twitter pro�ila LeChou News, iza kojega stoji satirična rubrika bruxelleskih novina na engleskom Brussels Times, a nastavilo se na pro�ilima društvenih mreža korisnika iz Srbije, Vučić je svoj odgovor adresirao isključivo na hrvatske medije koji su neke od tih objava prenijeli. I još je sve to povezao s visokom politikom. „To govori o jadu i čemeru njihove politike”, poručio je Vučić. Ne bi u svemu tome bilo velikoga zla da Vučić vodi neku „dosadnu” zemlju, u kojoj nema važnijih tema od večere, ljubavne pjesme i cvijeća. Međutim, istovremeno dok Vučić komentira medije koji prenose šale objavljene po društvenim mrežama i pravi od zoga međudržavni problem, istaknuti član njegove stranke Vladimir Đukanović na Twitteru je objavio rat susjednim zemljama. „Sve mi se čini da će Srbija biti prinuđena krenuti u denaci�ikaciju Balkana", napisao je Đukanović. Poruka je, blago rečeno, šokantna. Čovjek iz vrha srbijanske vladajuće stranke ponavlja riječi koje Vladimir Putin koristi kao opravdanje za napad na Ukrajinu. Nakon prvih reakcija, Đukanović je svoju objavu tumačio i objašnjavao, napadao kritičare, podsjećao na II. svjetski rat i neprijatelje Srbije... Na kraju se ipak ispričao te ustvrdio da je tvit napisao „više u šali”... No, način na koji je Vučić reagirao na najnoviju krizu na sjeveru Kosova govori da se Đukanović nije šalio. Najavio je nešto što bi Beograd vrlo rado proveo u djelo, kad bi bilo moguće.

Piše: Zvonimir Despot

rije dva mjeseca Ministarstvo pravosuđa uputilo je Uredu predsjednika Republike zahtjev za pomilovanje osuđenih bivših šefova jugoslavenske tajne policije Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, koji je sastavio njihov odvjetnik Anto Nobilo. To je redovna procedura kod svakog takvog zahtjeva, pri čemu se Ministarstvo pravosuđa može osvrnuti na pojedini zahtjev te dati svoje mišljenje, koje je pak neobvezujuće i šef države donosi konačnu odluku. U ovom slučaju, Ministarstvo pravosuđa usprotivilo se njihovu pomilovanju. To je bilo jasno i prije, već iz izjava Vladinih dužnosnika na samu najavu zahtjeva, uključujući i samog ministra pravosuđa. Nobilo je pak organizirao pravu specijalnu operaciju kako bi svoje klijente izvukao iz zatvora. Prikupio je pisma potpore nekolicine umirovljenih generala HV-a koji su podržali taj zahtjev, a daleko najzvučnije ime među njima jest ono Ante Gotovine, što je mnoge iznenadilo, pa i šokiralo, te su se postavljala pitanja što Gotovina ima s njima. Djelovalo se i prema medijima jer je Perković pisao pisma iz zatvora i otkrivao svoju ulogu u Domovinskom ratu, što je i temelj zahtjeva za pomilovanje, kao i temelj potpisa podrške generala. Zanimljivo, Mustač ništa nije pisao, samo je Perković u prvom planu. I sad dolazimo do Zorana Milanovića. Hoće li ih pomilovati ili neće, pitanje je sad? Politički gledano, to mu je krajnje užareni krumpir. S jedne strane, doveden je pred zid, hoće

Piše: Višnja Starešina

a bi Hrvatska zadržala svoj jug nužno je zadržati ljude, i to s obje strane granice. To je trenutačno jedan od najvećih izazova hrvatske politike, izazov koji traži osmišljen gospodarsko-politički projekt, uza sudjelovanje EU, a ne tek nekoliko intervencija u izborno zakonodavstvo u BiH. Impresivnom svečanošću, kako to već Hrvati znaju proslaviti, otvoren je Pelješki most. Konzumirajući dnevne vijesti danas vam se može učiniti da je taj impozantni graditeljski objekt sagrađen zato da bi djeca iz Brijeste na Pelješcu mogla ići u školu u bliži im Metković, a ne u udaljeniji Dubrovnik, da bi europski turisti bez granično-carinskih formalnosti na dva granična prijelaza u Neumu brže stigli na kamenice u Malostonski zaljev. A Europska komisija su�inancirala je gotovo 80 posto toga velebnoga graditeljskog projekta (330 milijuna eura od ukupno 420 milijuna), valjda ponajviše zato da bi aktualni predsjednik Zoran Milanović mogao pokrenuti raspravu tko je zaslužniji za Pelješki most – on ili Andrej Plenković. Ako se njega pita – on je dakako najzaslužniji. Da bi se shvatila strateška važnost Pelješkog mosta za Hrvatsku, valja se vratiti u ljeto/

li iznevjeriti svoja predizborna obećanja i svoje birače? Svojim je dosadašnjim ponašanjem iznevjerio mnoge, ali dobio i neke nove pristalice. Iznevjeriti u ovome slučaju zato što je tijekom predsjedničke kampanje jasno davao do znanja da kao budući predsjednik neće koristiti taj institut, rekavši da je to nešto zastarjelo, anakrono, da to treba mijenjati i slično. Kad je došao na Pantovčak, dobio je do Perkovićeva i Mustačeva nekoliko desetaka zahtjeva za pomilovanje, ali na njih nije ni odgovorio. Nije uopće reagirao, iako mu Ministarstvo pravosuđa uredno šalje svaki zahtjev kad ga zaprimi i kad uz njega kompletira potrebnu dokumentaciju. Milanović se držao svojeg obećanja i ni koraka nije napravio ni oko jednog zahtjeva. No zahtjev za Perkovića i Mustača došao je kao teška politička bombetina. Ne samo zbog samog zahtjeva i njegovih aktera, nego i činjenice da se na predsjednika ide argumentima oko zasluga u Domovinskom ratu i da se na njega ide pismom generala, među kojima se ponajprije ističe Gotovina, kako bi on napravio izuzetak i ovu dvojicu ipak pomilovao. Milanović je to shvatio te se ipak morao javno o tome očitovati. Da je konstantan u svojem postupanju, mogao je javno reći da svatko može pisati zahtjeve, ali da on ostaje pri svome stavu da neće pomilovati nikoga i da ne želi koristiti taj institut. No on to nije rekao. Nego je rekao da će vidjeti kad mu zahtjev dođe na stol, ali posebno je naglasio da će o tome razgovarati s generalima koji podržavaju Nobilov zahtjev. No zašto ne bi razgovarao i s generalima koji su izričito protiv njega?

Hoće li predsjednik pomilovati Perkovića i Mustača? Politički gledano, to mu je krajnje užareni krumpir. Doveden je pred zid, hoće li iznevjeriti svoja predizborna obećanja?

Kako god, prošlo je tri mjeseca otkako je na Pantovčak službeno stigao Nobilov zahtjev i nakon toga ništa više ne čujemo i ne znamo, ne sjećam se da je itko poslije o tome išta pitao Milanovića koji inače govori o svemu i svačemu, u većini medija posvemašnja šutnja o tome... Znači, čeka se Milanovićev konačni pravorijek. Jedini mogući bio bi da zahtjev odbije, odnosno da na njega uopće i ne odgovori kao što nije odgovorio ni na sve ostale koji su mu stigli. Pitanje je je li u ova dva mjeseca razgovarao s generalima, s kojima, gdje... Mnogi se pitaju je li danas Milanović onaj isti koji je grlato branio “lex Perković” kao premijer, sa svojim tadašnjim ministrom pravosuđa, a sadašnjim šefom Ureda predsjednika Orsatom Miljenićem, čime se pokušalo spriječiti izručenje Perkovića i Mustača Njemačkoj da im se ondje sudi!? Ima li tu otprije neka veza? Treba reći da bi Milanović kod prihvaćanja zahtjeva prekršio svoje predizborno obećanje i sigurno tako prevario birače koji su ga doveli na Pantovčak. No ne bi bio ni prvi ni posljednji takav političar. Međutim, zamjerio bi se zacijelo još više biračima na desnom političkom spektru, kojima se jako približio, i kojima se jako sviđa njegova politika, ali mahom su “našiljeni” na Perkovića i Mustača te je jasno da su protiv njihova prijevremenog puštanja iz zatvora. Bez sumnje, teško da bi Milanović nakon pozitivne odluke mogao dalje računati na mnoge birače s te strane. Svjestan je on toga. Sad je samo pitanje ima li u pozadini nešto što bi ga nagnalo da promijeni stav i pusti ih na slobodu? Je li nečim vezan, uvjetovan, pritisnut? Bez daljnjega, bilo kakva njegova odluka donijet će žustre rasprave i svađe. No ako ih pusti na slobodu, bit će to politička bomba koja će se osjetiti puno dalje od Pantovčaka. Predsjedniče, oglasite se. (Večernji list)

Most je otvoren, problemi ostaju jesen 1993., u vrijeme najvećeg spora između Bošnjaka (tada još Muslimana) i Hrvata u vezi s izlaskom na more u Neumu. Spor je zapravo eufemizam za – rat. U to je vrijeme, u svojoj najvećoj vojnoj operaciji ikada, bošnjačka Armija BiH nastojala potpuno poraziti HVO (vojsku Hrvata u BiH) i dolinom Neretve izbiti na more, dok je za pregovaračkim stolom bošnjačko vodstvo predvođeno Alijom Izetbegovićem ultimativno tražilo izlaz na (otvoreno) more i bošnjačku luku u Neumu u tadašnjem konceptu BiH sastavljene od tri nacionalne republike. Unatoč prijetnji međunarodnim sankcijama, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlučno je odbio taj zahtjev, što je tada bilo vrlo delikatno. Jer Neum, koji je bio gotovo stopostotno nastanjen hrvatskim stanovništvom, formalno je, prema avnojevskim

granicama, dio BiH. No geopolitički gledano, potpisati sporazum kojim se Neum predaje na upravljanje (tadašnjem) ratnom protivniku za svakog bi hrvatskog predsjednika u tadašnjim uvjetima rata i upitnih budućih granica značilo – odreći se potpisom cijele južne Hrvatske, uključujući i Dubrovnik. Taj bošnjačko-hrvatski spor oko Neuma (ili, točnije, bošnjačko svojatanje Neuma i osvajanje jadranske obale) do današnjeg dana nije riješen, samo je iz ratnog sukoba pretvoren u političko nadmetanje. Ni Pelješki most ne rješava problem. On ga doslovce (europski) premošćuje tako što osigurava Hrvatskoj neometanu teritorijalnu povezanost sa svojim jugom. Ali i geopolitičke okolnosti su se u međuvremenu bitno promijenile. Hrvatska je danas članica EU, sutra će biti članica Schenge-

Bošnjačko svojatanje Neuma i osvajanje jadranske obale do današnjeg dana nije riješeno, samo je iz ratnog sukoba pretvoreno u političko nadmetanje. Ni Pelješki most ne rješava problem.

na. U tom kontekstu Pelješki most je zapravo bio obvezni projekt kako bi se osigurao kontinuitet teritorija EU i pred tim zahtjevom svi su bošnjački prigovori i pokušaji opstrukcije gradnje mosta s lakoćom odbijeni. (Lider Media)

VJERSKI KUTAK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

SVETA MARY PRVA AUSTRALSKA SVETICA ČIJI SPOMENDAN SLAVIMO 8. KOLOVOZA

Mary MacKillop osnovala je Sestre svetog Josipa od Presvetog Srca - red posvećen obrazovanju i brizi za siromašne

Relikvije Mary MacKillop počivaju danas u kapeli matične kuće Sestara svetog Josipa u Sydneyju

veta Mary Helen MacKillop, poznata i kao sveta Marija od Križa (Mary of the Cross), australska redovnica, utemeljiteljica kongregacije Sestara svetog Josipa od Presvetog Srca Isusovog, prva australska svetica, rođena je 15. siječnja 1842. u Fitzroyju, predgrađu australskog grada Melbournea (Viktorija), kao prvo od osmero djece škotskih emigranata Alexandera Mac-

Svećenikovo dostojanstvo u javnom otkrivanju njegova grijeha bludnosti Ponekad je riječ o aktualnim situacijama, a najčešće o onima koje su se zbile prije jednog ili više desetljeća

Zbog 'poticanja na neposluh' svojih sljedbenica nekad izopćena iz Crkve, danas je zaštitnica žrtava pedo�ila Killopa i Flore McDonald, vjenčanih 1840. u Melbourneu. Njezin otac studirao je nekoliko godina teologiju u Rimu, ali je nakon završetka studija emigrirao u Australiju. Maryn brat Donald postao je kasnije svećenik isusovac i djelovao je među australskim domorocima - Aboridžinima - u australskom Sjevernom Teritoriju, a sestra Alexandrina postala je redovnica u družbi Sestara Dobrog Pastira u Melbourneu. Mary je provela djetinjstvo u neimaštini pa je već sa 16 godina radila kao prodavačica, a potom kao učiteljica i dadilja u Južnoj Australiji. Poučena svojim životnim iskustvom odlučila je pokrenuti škole za izobrazbu najsiromašnijih slojeva društva. Njezin bliski suradnik bio je svećenik Julian TenisonWoods, školski nadzornik u Južnoj Australiji. Na njegov poziv Mary je 1866. otvorila sa svoje dvije sestre, Annie i Alexandrinom, katoličku školu u Penoli (Južna Australija). Škola je smještena u nekadašnju staju. Zajedno s ocem Tenisonom-Woodsom Mary je 21. studenog 1866. osnovala kongregaciju Sestara svetog Josipa od Presvetog Srca Isusovog (Sisters of St. Joseph of the Sacred Hearth), posvećenu odgoju i izobrazbi djece iz siromašnih obitelji. Tada je uzela redovničko ime Marija od Križa (Mary of the Cross). Središte družbe bilo je u Adelaideu, glavnom gradu Južne Australije. Pripadnice družbe poznate su i pod omiljenim pučkim nazivima „Josephites“ i „Brown Joeys“. Već 1870. red je imao više od 70 redovnica koje su djelovale u dvadesetak škola u različitim krajevima Australije. Već godinu dana kasnije, 1871., 130 sestara djelovalo je u više od 40 škola i dobrotvornih ustanova u Južnoj Australiji i Queenslandu. Sestra Mary

Australska je kovnica novca lik Mary MacKillop stavila na komemora�vnu kovanicu od jednog dolara 2008., a iste se godine papa Benedikt XVI. za posjeta Sydneyju pomolio na njezinu grobu borila se cijelog života protiv siromaštva, gladi i raznoraznih predrasuda diljem Australije i Novog Zelanda. Jedna je od najomiljenijih i najuglednijih osoba u povijesti tih velikih zemalja. Svojih vjerskih i životnih stajališta držala se čvrsto i nepokolebljivo. Suprotstavljala se i nepravednim crkvenim autoritetima pa je 1871. zbog „poticanja na neposluh“ svojih sljedbenica bila izopćena iz Crkve. Biskup

Adelaidea, koji ju je izopćio, ubrzo se pokajao i izrazio svoje žaljenje, a nadležno crkveno povjerenstvo oslobodilo je 1872. majku MacKillop svake krivnje. Otputovala je 1873. u Rim gdje ju je papa Pio IX. pohvalio i ohrabrio na daljnje djelovanje. Zatim je proputovala Englesku, Škotsku i Irsku tražeći �inancijska sredstva za djelovanje svojih škola i dobrotvornih ustanova. Vratila se 1875. u Australiju s novim svećenicima i s 15 djevojaka iz Irske, novih pripadnica svojeg reda. Tada je izabrana i za vrhovnu poglavaricu svoje kongregacije. Sjedište kongregacije premjestila je 1883. u Sydney, glavni grad Novog Južnog Walesa. Od 1883. Sestre svetog Josipa počele su djelovati i na Novom Zelandu. U svibnju 1902. Mary je doživjela srčani udar, a preminula je 8. kolovoza 1909. u Sydneyju. U to vrijeme u njezinom redu djelovalo je gotovo 1000 sestara. Njezine relikvije počivaju danas u kapeli matične kuće Sestara svetog Josipa u Sydneyju, Mary MacKillop Memorial Chapel. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 19. siječnja 1995. na hipodromu Randwick Racecourse u Sydneyju. Za tu prigodu Charles Billich, glasoviti australski umjetnik hrvatskoga podrijetla, naslikao je službenu spomensliku. Papa Benedikt XVI. proglasio je Mary MacKillop svetom u Rimu 17. listopada 2010. kao prvu australsku sveticu, pred oko osam tisuća Australaca. Njezina družba (oko 900 redovnica) i danas uspješno djeluje diljem Australije i Novog Zelanda te u Irskoj i Peruu. Zaštitnica je Australije i Nadbiskupije Brisbane (Queensland), a posvećene su joj brojne australske župe, crkve, škole i ustanove (čak i jedna ruža) te mnoga umjetnička djela.

itamo i slušamo kako se Katolička crkva, kako se to voli reći, obračunava s neurednostima unutar svojih redova, a posebno se u tom smislu ističu spolna zlostavljanja i važnost njihove transparentnosti. Primjećujemo kako sve veći broj biskupa brže-bolje izlazi u javnost s imenima onih svojih svećenika za koje se sumnjiči da su se okaljali grijehom bludnosti. Ponekad je riječ o aktualnim situacijama, a najčešće o onima koje su se zbile prije jednog ili više desetljeća. Posebno je u tom smislu uočljiv grijeh efebo�ilije, a koji se u javnosti, da bi se još više istaknula njegova težina, obično spominje kao pedo�ilija. Motivi zašto to tako odjednom biskupi javno čine ostaju nedovoljno jasni, ali stječe se dojam da je najjčešće riječ o strahu pred svjetovnim medijima i mogućoj optužbi za prikrivanje. Zanimljivo je da isti ti mediji s jedne strane na sva usta hvale i promiču kao poželjno sve ono što Crkva sažima pod grijehom bludnosti, a s druge strane sami zataškavaju spolna zlostavljanja onih koji su im svjetonazorski bliski, ali se zato – s obzirom na iste čine koje u drugoj prilici hvale – nemilice obrušavaju na neistomišljenike, a posebno se iživljavaju na svećenicima. (…) Primjećujemo da su mnogi svećenici izvrgnuti javnom sumnjičenju na temelju riječi jednog ili više svjedoka koji su odlučili progovoriti nakon deset ili dvadeset godina šutnje,

a iako takve optužbe mogu biti istinite, a tolika duga šutnja opravdana, ipak se nameće pitanje nije li tu ipak češće riječ o zlonamjernosti i kleveti, pogotovo jer obično izostaje bilo kakav čvršći dokaz od samog iskaza onoga tko se naziva žrtvom. Ako na sudu bude dokazana svećenikova nevinost, to mediji nikada neće objaviti, a on sam ostaje obilježen za sva vremena. Usto, medijski linč potiče i same sudove na pristranost, kako se to moglo npr. vidjeti na bizarnom suđenju kardinalu Georgu Pellu, a jednako tako otvara prostor za unutarcrkvene obračune i uklanjanje neistomišljenika, kako to možemo vidjeti npr. u optužbama na račun njemačkog kardinala Rainera Woelkija, jer ne podupire njemački sinodalni put, kao i način kako iznuditi nepravednu transparentnost. Zato držimo da je takva već uobičajena praksa duboko nepravedna, a u tom poslu ljestve medijima nerijetko drže i biskupi koji tobožnjom transparentnošću pridonose ozloglašavanju svojih svećenika, kao i zakonodavac koji nema adekvatan odgovor za medijsko

ometanje pravnog postupka i proglašavanje krivim i prije dovršetka suđenja. Ostavljanje, naime, svećenika na milost i nemilost medijima, kako smo već napomenuli, vodi osudi njegove osobe, a ne samo (možda) učinjenog grijeha, jer onaj koga su ubili mediji ostaje zauvijek mrtav. Sve to pokazuje kolika se nepravda nanosi onim svećenicima koji su pali, koji nisu imali snage oduprijeti se grijehu, kolika se nepravda po njihovoj javnoj osudi i generaliziranju nanosi svim svećenicima i cijeloj Crkvi, a kada su u pitanju krivo optuženi svećenici, onda je to doslovno u nebo vapijući grijeh. Zato je dobro ne samo prisjetiti se današnjem naraštaju omiljene krilatice: Tko sam ja da sudim, nego još više razmisliti o pravom značenju kršćanske ljubavi po kojoj smo pozvani moliti i za one koji su potpali pod utjecaj grijeha – da ih Gospodin oslobodi njegovu robovanju, i za one koji su krivo optuženi – da imaju snagu strpljivo nositi svoj križ. (Tekst: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić, urednica portala Vjera i djela)

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

POBOŽNOST POVIJEST ŠTOVANJA ČUDOTVORNE GOSPE SINJSKE, ZLATNOM KRUNOM GOSPU JE 1716.

Kako su fratri bježeći iz Rame donijeli sliku Go zagovoru je, vjeruju, 1715. ostvarena čudesna "Kad građani razumiše da je Gospa u gradu, mnogo se uzradovaše i k njoj se udilj utekoše i s molitvom i zaviti, koji im dade taki slobod i taku jakost da se viteški braniše i obraniše" Pripremila: Suzana FANTOV

lika Čudotvorne Gospe Sinjske može se ubrojiti među ljepše slike što ih je stvorila kršćanska umjetnost. Naslikana na platnu, duga je 58 cm, a široka 44 cm. Slika ne prikazuje cijeli lik Majke Božje, nego samo poprsje koje izlazi iz tamne pozadine slike. Dobro je sačuvana, iako je na više mjesta prelomljena. Ti su prijelomi vjerojatno nastali dok su fratri nosili Sliku u torbi za bježanja iz Rame. Godine 1927. sliku je temeljito očistila i u jednakoj veličini preslikala slikarica časna sestra Rafaela Egger, a godine 1965., pred proslavu 250. obljetnice čudesnog oslobođenja Sinja i Cetinske krajine, sliku je konzervirao Filip Dobrošević iz Splita. Ova se slika može ubrojiti među naše „Gospe selice”, koje je narod nosio sa sobom sjedinjujući s Marijom svoju, često gorku sudbinu. Njenom su se blagom liku divili mnogi, a ovako su je opisali naši svećenici i književnici: „Bogomajka je lice neiskazane ljepote prignula lijevom ramenu, a pogled oborila zemlji. (...) Pričinja se da te oči poniknute ničice izravno gledaju i vide čovjekovu vanjštinu i čovjekovu nutrinu. Iznad kestenjaste kose teče joj tamnopepeljasta koprena i u bogatim naborima pada po gornjem dijelu prsa i po ramenima. Koprenu, sličnu okruzi ramskih žena, natkriljuje svjetlozeleni veo, podšiven žutom podstavom, koji donjim dijelom pada niz leša, a gornjim se oslikava na svjetlećem svetokrugu koji ovija glavu, pa je kao i glava povinut ulijevo. Ispod prozirne koprene, zasječeno, nazire se uho, usuglašeno s izrazom poniklog lica, kao da kaže: ‚Sve što bude izrečeno, bit će saslušano’.” (Ivan Aralica) Danas se od Gospine slike vidi samo lice i maleni rub koprene. Sve je drugo prekriveno zlatom i biserjem. Upravo je po nakitu i zavjetnim darovima slika Gospe Sinjske dobila svoje vanjsko obilježje. Od svih se darova najviše ističe zlatna kruna koju su Gospi u znak zahvalnosti po-

klonili branitelji Sinja. Tom je krunom Gospu 1716. godine svečano okrunio splitski nadbiskup Cupilli. Kruna je ukrašena viticama i anđeoskim glavicama. Ona je bila prvi dar vjerničkog srca. Na njenom je dnu upisano: „IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV” (Zauvijek okrunjena slavi – 1715.). Slika je postavljena u srebreni okvir koji je izrađen od zavjetnih darova. Četvrtasti osnovni dio izrađen je 1748. godine u Mlecima, a četiri srebrena ukrasa, vezana za taj četvrtasti dio okvira rađena su 1766. godine, također u Mlecima. Na podnožju gornjega srebrenog nakita stoji natpis: „SANTA M. G. SUBURBII SING 1766.” (Svetoj Mariji od Milosti varoši Sinja 1766.). Značajna obnova okvira učinjena je 1973. godine.

Tada je kipar Ante Jakić uklonio drveni dio okvira koji je bio obložen srebrom, zamijenio drvo s poliesterskom plastičnom masom i izmijenio veliki dio srebrene obloge u što je utrošeno 15 kg srebra. Na poleđini srebrenog okvira Gospine slike izradio je reljef sinjske Tvrđave. Tko je naslikao Gospinu sliku? Kako je k nama došla? Kakvi su počeci njezina posebnog štovanja? Na ova pitanja nemamo sigurne odgovore. Prvi i najstariji povjesničar Gospina štovanja fra Petar Filipović kaže da ni od starih nije mogao doznati od kuda je i kako Slika došla u Ramu. Fra Stanko Petrov nagađa da ju je slikao nepoznati mletački slikar u drugoj polovici 15. stoljeća i da se Slika najprije nalazila u Cetingradu (Sinju), da su je cetinski fratri

kad je Sinj pao u turske ruke 1536. god. ponijeli sa sobom u Ramu, gdje je ostala sve do 1687. godine. O prvim počecima štovanja Gospine slike nemamo sigurnih podataka. Fra Petar Filipović piše, kako je čuo od starijih fratara, da se Slika Gospe od milosti - tako se prije zvala slika Gospe Sinjske - nije nalazila na oltaru u ramskoj crkvi, nego u jednom izdupku u zidu i da je isprva nisu štovali kao poslije. No, značajno je, ističe Filipović, kako je Božja Providnost na poseban način čuvala ovu sliku. Naime, ramski je samostan sv. Petra bio više puta pljačkan, paljen, rušen (1557., 1653., 1661.), ali Slika nije nastradala, (kao ni u Sinju kada je 1944. bombardirana crkva), nego je uza sve nepogode što ih je doživio ramski samostan odoljela zlobi nekrsta, bijesu

janjičara i sili vatre. Zato nije čudo, ističe Filipović, da su neki već tada Slici iskazivali posebno štovanje i običavali uz svetkovine pred njom paliti voštanice.

"Ponesoše Gospinu priliku..."

Početkom 17. stoljeća franjevci su u obnovljeni samostan sv. Petra u Rami donijeli sliku Majke Božje. Sjećanje na strašni pokolj iz godine 1557., kada su Turci zapalili samostan i ubili pet fratara, još je bilo živo. "U tom zaklonjenom dijelu Bosne nije prodirala vojska nego grupe zulumćara, pljačkaša sijući zlobu i mržnju, pljačkajući mirno stanovništvo. Stoga su redovnici smjestili sliku otužne Marije u crkvu do 'Gospinih vratiju' i pred njom zaufano molili." Od ropstva, pod turskom vlašću, koje je bilo nametnuto vjerskom isključivošću

narod je mogao osloboditi jedino pobjedonosni rat. Stoga je svećenstvo stalo na mletačku stranu za Kandijskoga (1645.-69.), i još više za Morejskoga rata (1684.-99.). Ovo "povezivanje franjevaca s mletačkim časnicima, krajiškim harambašama i serdarima izazivalo je bosanske spahije, age i njihove sluge. Zbog neuspjeha u borbama osvećivali su se fratrima kao idejnim nosiocima otpora. Godine 1685. zapalili su samostan u Modriču, a 1867. u Srebrenici, dok je samostan čudotvorne sv. Marije u Olovu bio napušten. Biskup i provincijal otišli su iz Bosne. Vladala je opća nesigurnost. Osim toga, godine 1686. zavladala je glad, a pojavila se i kuga. Ramski fratri koji su samostan, zapaljen 1682. godine, brzo obnovili, "nisu mogli podmiriti učestale turske globe kod pregleda novogradnje". Bojeći se neprijateljskih zuluma fratri su odlučili s narodom pobjeći u cetinski kraj, njima poznat jer su ga i prije pastorizirali. Nakon dogovora s krajišnicima, u listopadu 1687. franjevci, njih 21, zapališe tek nedavno obnovljeni samostan u Rami, i krenuše na "put bez sna", u Cetinsku krajinu.

Put od Rame do Sinja

Kada su franjevci razmjestili narod po opustošenoj Cetini i Zagori, jedni od njih nastaviše vršiti župničku službu među doseljenim stanovnicima, a drugi - jer se približavala zima a nisu imali skloništa - krenuše prema moru, noseći sa sobom dragu Sliku nebeske Majke. "U višestoljetnom kretanju iz Bosne prema moru franjevci su donosili sa sobom slike Bogorodice kao ponajdraže životvorne svetinje, amanete djelovanja među pukom, bliže njihovim osjećajima, zalog sigurnosti u nesigurnosti lutalačke sudbine. Te 'Gospe selice', kako ih znamo zvati, podsjećale su fratre i narod na stari kraj, stvarale atmosferu starine često potrebne za razvoj pobožnosti, otajne jer se ne znaju slikari koji su ih ostavili potomstvu na štovanje." Čudotvorna Prilika Majke Božje bila je nadragocjenije blago što su ga franjevci sa sobom ponijeli iz Rame. Ona im je bila utjeha i pomoć na putu od Rame do Sinja, potom preko Dugopolja i Klisa do Splita, gdje su se 9. siječnja 1688. privremeno uselili u staru benediktinsku opatiju na Sustjepanu.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijed 3. kolovoza2022.

SVEČANO OKRUNIO SPLITSKI NADBISKUP CUPILLI

spe u Sinj - po njenom pobjeda nad Turcima

Kroz nekoliko godina, što su proživjeli u Splitu, redovnici su Sliku Majke od milosti brižno čuvali i krili. Ipak se pročulo da bosanski fratri imaju čudotvornu Sliku. Narod je tada tražio da se slika izloži javnom štovanju. Redovnici, bojeći se da im Slika ne bi bila oduzeta, sakriju je u kuću nekog Jure Bubičića u Velom Varošu. Jure spremi Sliku u ormar u sobi gdje nitko nije spavao. Za sliku nitko nije znao nego on i dva fratra. Franjevci se nisu obikli u Splitu. Srce ih je vuklo narodu s kojim su došli iz Bosne u Cetinsku krajinu. Odmah prionu poslu i sa sjeverne strane tvrđave sagrade mali samostan i crkvu. »Čim je zgrada bila dogotovljena vrate se u Sinj. Gospinu Sliku nisu odmah ponijeli, nego u Splitu ostave o. Antu Pletikosića da je donese kada se redovnici smjeste u novom stanu. U određeno vrijeme pobožni se rodovnik izu bos, kradomice uze sv. Sliku pa noću pješice krene prema Sinju. U svanuće stigne do Radošića. Odatle javi redovničkoj braći da je stigao. Fratri redovnici skupe obližnji puk te iziđu u ophodu pred sv. Priliku pa je s velikim veseljem, pjevajući duhovne pjesme, dopratiše do crkvice sv. Franje. Stave je na oltar da je vjernici štuju i pred Njom mole. Tako se sveta Slika godine 1691. nakon višegodišnjeg puta nastani u Sinju iz kojeg više nije odlazila. Tada je o. Mialjić, kojemu je Majka Božja učinila čudo da poraste, dao u Mlecima učiniti okvir od pozlaćena drveta, koji je trajao do 1748. kada je napravljen lijepi srebreni okvir. Gospina slika ostala je u crkvi sv. Franje do 1714. kada je svečano prenešena u novu crkvu ispod Kamička. Ni tu neće dugo ostati, jer je za Sinj dolazila strašna kušnja, u kojoj će na poseban način zasjati moć i slava nebeske Majke. Gradnja crkve Gospe Sinjske počela je 1699., dovršena je tek 1712., a već je 1715. za vrijeme turske opsade Sinja

izgorjela skupa sa samostanom. Obnovljena je 1721. godine, kada je s tvrđave Gospina Slika prenesena u novu crkvu. Crkva je teško stradala u potresu 28. studenoga 1769., a današnji izgled i veličinu dobila je 1771. 1944. bila je od bombardiranja sva u ruševinama, pa je velikim zauzimanjem franjevaca i naroda obnovljena 1953., a 1975.-1976. godine uređena po nacrtu arhitekta Bernarda Bernardija.

Slavna pobjeda 1715. godine

Početkom 1715. godine stigla je u Sinj vijest da je Turska (8. prosinca 1714.) navijestila Veneciji rat. Svi su slutili da će Turci iz Bosne najprije napasti Sinj, pa su se u Sinju odmah počeli pripremati na obranu, utvrđujući Grad. U isto vrijeme Turci su se, u Bosni, spremali za napad. Skupivši pod Kupresom golemu vojsku, šerašćer Mehmedpaša šelić krene prema Sinju. Dana 23. srpnja 1715. prijeđe preko Prologa i utabori se uz Cetinu. Narod se u Cetinskoj krajini silno prestrašio. Jedni su bježali prema primorju, drugi u brda. Svoju imovinu donosili su u novu crkvu, nadajući se da će topovi iz Grada obraniti crkvu od Turaka. U sinjsku tvrđavu zatvorila se četa od oko 700 vojnika, žene, djeca i sedam fratara. Fratri su sa sobom ponijeli sliku Majke od milosti i stavili je u tvrđavnu crkvu sv. Mihovila, na oltar sv. Barbare. "Kad građani - piše Filipović - razumiše da je Gospa u gradu, mnogo se uzradovaše i k njoj se udilj utekoše i s molitvom i zaviti, koji im dade taki slobod i taku jakost da se viteški braniše i obraniše." Dana 14. kolovoza bio je posljednji, turski opći juriš, koji je trajao tri sata. Kroz to vrijeme redovnici, žene, djeca i ostala čeljad koja ne bijaše za borbu, molili su s plačem i suzama pred Marijinom slikom za pomoć. Branitelji su očekivali novi napad, ali je neprijatelj "noću od 14. na 15, kada je svitao

dan naše Zaštitnice na nebo uznesene, u najvećoj tišini digao topove i uz pratnju cijeloga tabora vratio se na sigurno u svoje prvobitno stanište u Livnu..." - izvijestio je pisac Dnevnika, opisa opsade Sinja. Izjutra, na blagdan Velike Gospe nijednog Turčina nije bilo pod Sinjem, već su i posljednje turske čete prešle preko Cetine. Pod Gradom se našlo 10.000 mrtvih i mnoštvo ratnog materijala. Od naših padoše 3 časnika, 35 vojnika i vojni kapelan fra Stjepan Batarelo. Ranjenih je bilo 52. Suvremenici događanja uvjereni su da je pobjeda postignuta po zagovoru Majke Božje. Suvremeni povjesničar fra Petar Filipović piše: "Da je dakle ovo bilo njezino dobiće, sumnje ne ima; pak i Turci isti posli govorili su da su gledali svaku noć u vrime obsidnuća odit po zidu Grada jednu ženu u velikoj svitlosti". Te su se Gospođe strašili i zato su pobjegli. Premda se mogu donijeti i neki naravni razlozi povlačenja turske vojske, ipak su svi branitelji bili duboko uvjereni da je to bilo djelo "naše zaštitnice", "Majke od milosti" pred čijom su se Slikom molili. Časnici i vojnici neposredni su svjedoci toga događaja i milosti. U znak zahvalnosti Gospi skupili su 80 zlatnih cekina i dali u Veneciji izraditi zlatnu krunu s križem da se baš ta Slika "Majke od milosti" njome okruni. Možemo slobodno ustvrditi: Na dan pobjede Gospe od milosti rođena je Gospa Sinjska. Od tog dana ime "Gospe Sinjske" pročulo u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, pa i šire, u Rimu i Veneciji. Od tada u Sinj počeše pristizati mnogi hodočasnici. Za Njezin blagdan već se u ono doba skupljalo i do 10.000 vjernika. Tako je nastalo marijansko Sinjsko svetište. Čvrsto uvjereni u Marijinu pomoć, vojnici su se htjeli odmah odužiti Onoj koja im je pomogla u teškim časovima. Sinjski providur Zorzi Balbi dao je načiniti, uz pripomoć časnika, koji su se nalazili u Sinju za vrijeme opsade, zlatnu krunu i zlatni križ da ukrasi svetu Priliku. Tom krunom od suhoga zlata, dana 22. rujna 1716. godine, splitski nadbiskup Cupilli, svečano je okrunio Gospinu sliku. Na kruni je natpis: "IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV" - Zauvijek okrunjena slavi slavlje 1715.

Njezini štovatelji dali su da se učini okvir, po uzoru na originalni srebrni okvir iz sinjskog svetišta

crkvi sv. Nikole Tavelića u sydneyskom St. Johns Parku nalazi se slika Čudotvorne Gospe Sinjske, koja je zalaganjem vjernika iz Sinja i Cetinske krajine dobila

PARK HKC SV. NIKOLA TAVELIĆ ST. JOHNS

Slika Čudotvorne Gospe Sinjske je zanimljivim putevima stigla u Sydney

i vlastiti "kutić" - otmjeno mjesto s kojega majčinskim pogledom prati vjerne svoje. Slika je u St. Johns Park došla "zanimljivim putevima", jer u to vrijeme nije bilo zgodno i poželjno iz nekadašnje Jugoslavije putovati za Australiju sa slikom nebeske Majke. Učinjeno je to najviše zaslugom pok. Bože Lapića. Njezini štovatelji dali su da se učini okvir, po uzoru na originalni srebrni okvir iz sinjskog svetišta. U dogovoru sa svećenikom, uređen je "kutić", a vjernici su rado u tom dijelu crkve palili svijeće i upravljali molitve Čudotvornoj Gospi Sinjskoj. Dim svijeća i topljenje voska djelovali su na sliku, pa je ona za kratko vrijeme značajno potamnila. Učinjena je zamjena slike, a novu je iz Sinja donio Miroslav Ćurković.

I nakon više od 30 godina učinjena je restauracija okvira, a bijaše to zgodna prilika da se stara slika zamijeni novom. Naime, nova slika u pot-

punosti odgovara originalu, na kojem su se u međuvremenu dogodile malene izmjene u rasporedu zlata, srebra i biserja. K tomu, nova slika je visoke rezolucije, koja dopušta vjernom narodu Božjem da na slici uoči najmanje detalje i jasno pročita natpis na Gospinoj kruni: IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV. Zahvala ide Miji Marčiću, Anti Vukmanu i Jerku Ćurkoviću. Neka nas Majka i dalje zagovara, da Gospodin izlije blagoslov na našu zajednicu. U toj vjeri i duhovnoj povezanosti kročimo u susret svetkovini Velike Gospe - objavljeno je na službenoj stranici HKC-a sv. Nikole Tavelića, St. Johns Park - Sydney, gdje trenutno kao zamjenski župnik Centar vodi fra Šimun Markulin.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

23 15

NAKON 60 GODINA GLAGOLJAŠKA MISA NA STAROHRVATSKOM JEZIKU SVEČANO JE PROSLAVLJENA U HRVATSKOJ KATOLIČKOJ ZAJEDNICI SVETOG NIKOLE TAVELIĆA U CLIFTON HILLU

'Vžeži v nas Gospod ogań svojeje prijazni, i plamen věčnije ljubve - Amen' Glagoljaško bogoslužje ili staroslavenska liturgija dio je hrvatske kulturne baštine i identiteta – ovakvu misu su nekad služili i sv. Leopold Mandić te bl. kardinal Alojzije Stepinac

Akoli�, ministran� sa svijećama - Ivan i Alexander

Nekad i danas – uspomena na pok. vlč. Kasića i zajednička fotograﬁja svećenika, ministranata i članova Bratstva vitezova sv. Petra i Pavla

Mons. Rajić: Upoznajmo Riječ Božju, prihva�mo je i navijes�mo je i drugima kao što su to radili Isusovi učenici, kao što su to činili sv. Ćiril i Metod

Tekst i foto: Suzana FANTOV

ščekivanje tradicionalne, latinske sv. mise na starohrvatskom jeziku, najavljene za subotu 30. srpnja 2022. u Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu, bilo je u potpunosti razumljivo kada je riječ o časnom tradicionalnom rimskom obredu koji je stoljećima predstavljao srce i dušu nekadašnje katoličke Europe, a ujedno je predstavljao duhovnu okrepu kojom su se hranile rijeke svetaca diljem svijeta. Organizirala ju je Hrvatska katolička mladež Melbournea pod idejnim vodstvom Alexandera McPhersona i Ivana Krstičevića, koji su pomno pripremili sve detalje vezane za održavanje glagoljaškog bogoslužja kojeg je predvodio vlč. Velimir Maglica uz mons. Bosiljka Rajića. Dvorana HKZ-a Clifton Hill, koja uslijed velike obnove unutrašnjosti crkve koristi se kao kapela, bila je posebno priređena u duhu i propisanim načelima za izvođenje tradicionalne latinske sv. mise. Više od stotinu vjernika pobožno je promatralo svete čine svećenika i nekolicine ministranata (Robert Milich, Nicholas Morlin, Danijel Uremović te još neki iz australske zajednice koji inače redovito služe latinsku misu u australskoj crkvi) koji su sudjelovali te su svojom pojavom uveličali ono vizualno, čujno i kinestetsko iskustvo kojeg donosi ovo jedinstvo s Bogom. U ovoj pjevanoj misi (lat. Missa cantata) - ona u kojoj misnik pjeva neke dijelove, a pjevači mu odgovaraju - ulogu dva akolita (ministranta sa svijećama) preuzeli su sami članovi Hrvatske katoličke mladeži Melbournea, Alexander i Ivan. Ceremonijar Michael Foley, kadioničar Robert Milich, a onda i dva australska svećenika koja su nazočila, dodatno su pružili priliku proniknuti u značenje tradicionalne mise. Pripremljene knjižice na na starohrvatskom jeziku s prijevodom na engleski, latinski i hrvatski jezik omogućile su lakše praćenje mise koju su nekad služili bez-

Zapalio u nama Gospodin oganj svoje ljubavi, i plamen vječnoga predanja – Amen

Vlč. Maglica, ceremonijar Michael, vlč. Nicholas Dillan (St Philip Blackburn North), vlč. Francis Denton (St Patrick Lilydale) i mons. Rajić brojni sveti svećenici poput sv. Ignacija Loyole, sv. Franje Saleškog, a među njima i mnogi hrvatski sinovi: sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Mandić, bl. Miroslav Bulešić i bl. kardinal Alojzije Stepinac. Jezik ljubavi "odvukao" nas je tako u bezvremensko zajedništvo s duhovnim ve-

likanima koji su od te mise živjeli. - Mladež Melbournea organizirala je ovaj susret na kojem je sudjelovao veliki broj vjernika različitih nacionalnosti. Sve je prošlo dobro i zanimljivo jer su se stariji prisjetili obreda latinskih misa, a mladi su bili ponosni da mogu aktivno sudjelovati. Zahvalni smo vlč. Velimiru Maglici, glavnom celebrantu, našim pjevačima, ministrantima i svima drugima koji su doprinijeli ovom molitvenom susretu. Glagoljaško bogoslužje ili staroslavenska liturgija dio je hrvatske kulturne baštine i identiteta. Time je pokazano da je moguće pripadati sveopćoj katoličkoj Crkvi, a opet biti i ostati svoj. Božja riječ, koja se nama izgovara, spa-

sonosna je. Upoznajmo Riječ Božju, prihvatimo je i navijestimo je i drugima kao što su to radila 72 Isusova učenika i kao što su to činili sveti Ćiril i Metodije - poručio je vlč. Bosiljko Rajić, koji je veoma zadovoljan ishodom održane sv. mise za vrijeme koje je u svojoj propovijedi, na hrvatskom jeziku, istaknuo važnost Božje riječi koja se "posadašnjuje u Isusu Kristu, u njegovim djelima, riječima i znakovima". S bogato urešenog oltara sa zlatnim svijećnjacima, zlatnim raspelom… molilo se iz originalnog Rimskog misala tiskanog 1927. godine na starohrvatskom jeziku kojeg je za ovu priliku donio Danijel Uremović, a koji je zbog ovog misnog slavlja doputovao iz Sydneyja. Dvadesetak članova Bratovštine vitezova sv. Petra i Pavla odazvali su se ovom misnom slavlju, a pohvalili su čitavu organizaciju i toplo gostoprimstvo župljana Clifton Hilla. Njihovi predstavnici Velikog vijeća sa sobom su donijeli i na oltar položili relikviju sv. Petra i Pavla koja se nalazi u njihovom vlasništvu.

Svećenik je okrenut u istom smjeru kao i narod („prema oltaru“), iako se više puta �jekom mise okreće (kako bi pozvao narod na molitvu, ili im dao blagoslov…)

Pričest se prima isključivo na jezik, klečeći, ili stojeći ako je osoba spriječena zbog npr. boles� ili staros�

Uredbe Misala strogo propisuju što i kakvom jačinom glasa svećenik treba govori� te kakve geste treba pri tome čini�

Članovi Bratstva vitezova sv. Petra i Pavla

Relikvija sv. Ante, koja se inače nalazi u HKC-u Geelong, uz odobrenje vlč. Vedrana Lešića također je bila izložena na oltaru. Veliki dojam ostavila je i pričesna ograda – originalan dio ograde kojim se nekad odvajao sveti prostor oltara od naroda (broda crkve), a koji je bio korišten u crkvi sv. Nikole Tavelića u vrijeme pok. vlč. Josipa Kasića kojem se također posvetio jedan mali kutak u dvorani – uz njegovu fotogra�iju postavljen je originalni plašt kojeg je tadašnji župnik nosio na ovoj fotogra�iji. Svoje pozitivne dojmove iznijeli su nam brojni vjernici, izražavajući želju za mogućim ponovnim organiziranjem ovakvog bogoslužja. Svoje lijepe dojmove podijelila je i Marina Rogina, konzulica Generalnog konzulata RH u Melbourneu, koja je se rado odazvala na poziv organizatora. Nakon misnog slavlja upriličena je mala zakuska pa se tako uz izložbeni dio umjetničkih slika koje predstavljaju hrvatski folklor, običaje, tradiciju … uz domaću pitu sirnicu, burek, palačinke, fritule … nazdravilo i "domaćom šljivom". Ovo izvješće želimo završiti s jednom posebnom činjenicom, pričom iz života vezanog uz glagoljašku sv. misu na starohrvatskom jeziku, koja se održala u Adelaideu prije pedeset i devet godina u crkvi sv. Patricka: Vlč. Ivan Mihalić slavio je tada 25 godina svećenstva, a njegov subđakon bio je vlč. Josip Kasić. Ministrant koji je tada služio kod oltara bio je dvanaestogodišnji dječak Velimir, danas vlč. Velimir Maglica, koji je svoju ljubav prema Božjoj riječi s velikom radošću prenio na ove mlade ministrante, mladež koja je aktivno sudjelovala u organizaciji i samom misnom slavlju, a onda i na sve nas koji smo je slušali u "svetoj tišini" glagoljaške mise, na čemu mu se od srca zahvaljujemo.

U razdobljima potpune šutnje razmatraju se misna otajstava u svetoj �šini

Primanje sv. Pričes� klečeći na pričesnoj ogradi.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 3rd of August 2022

Volume 26. No. 1173 Wednesday 3rd of August 2022

Looking Back at 70 Years of History of Adelaide Croatia

Croatia Welcomes Over 10M Tourists For 2022

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS 16 NEWS AND VIEWS

New DiasporaDeveloped App To Help With Croatian Citizenship Applications Branko MILETIĆ

he “CitizenHR” app is set to be released shortly on Apple and Google Play stores. The app is designed to help you be clear about what path to citizenships are available to you to pursue. It will let you know what documents you need prior to visiting the consulate and lets users browse a list of experts including, translators, lawyers, and other experts to compare and get their citizenship documentation completed in a faster time and for a cheaper price. Developed in partnership with the Croatian Diaspora by Sydney-based Founder & Managing Director of online social network Pleme Nikolas Kraljevic and developer Mate Pavkovic from Zagreb, the app is aimed at diaspora Croats or people of Croatian descent, as well as being a valuable resource for nonCroats or to help with visas for the growing community of global digital nomads. CitizenHR will be available in English, Croatian, German, Spanish, Italian and French. According to Kraljević, “CitizenHR is a Croatian citizenship calculator app designed to help Croatian Diaspora and those with a special interest or af�iliation to Croatia to be better prepared and educated for the Croatian citizenship process which ultimately results in a faster citizenship process.” “CitizenHR features a pleasant user interface that allows an applicant to complete a work�low and be ready for Citizenship in under 10 minutes.” To see a demo of the app, go to https://youtu.be/ orpQuwaquaU while any app-related enquiries can be sent to nik@pleme.app or visit https://pleme.app/ citizenhr

THE THE NEWNEW GENERATION GENERATION │ Wednesday │ Wednesday 25th21st of September of August 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 3rd 2022

Korčula Needs An Airport, Croatian President Says C

roatian president Zoran Milanović believes that it is time for the island of Korčula to get an airport. Talk about an airport being built on the island is not something new, but after Pelješac Bridge was opened this week, President Zoran Milanović says its high time it was �inally realised. “Pelješac Bridge was opened a few days ago, a project that was dreamed about, and everything starts with dreams. The bridge is now here and it is much more than a traf�ic corridor and a pile of steel and concrete.

I am very pleased that Pelješac Bridge is here, but I am convinced that you need an airport. It would do small wonders for the island’s economy and tourism,” President Milanović said in his address at a special session of the Korčula Town Council, which was held this week to mark Municipal Day. If Korčula was to get an airport, it would join other islands like Brač, Krk and Lošinj which also have airports. The opening of the Pelješac Bridge has cut down travel time to reach Korčula, via ferry from

Filip Hrgović to ﬁght Zhang Zhilei in IBF eliminator

roatia’s Filip Hrgović will �ight China’s Zhang Zhilei in the IBF �inal eliminator in August. Hrgović and Zhilei will be on the Usyk v Joshua 2 card on Saturday, August 20 at The Jewel in Jeddah, Saudi Arabia, his management con�irmed. The winner of the �ight will become the IBF’s mandatory challenger for its unbeaten heavyweight champion. The Croatian was set to �ight Zhilei back in May on the Canelo Alvarez versus Dmitry Bivol card in Las Vegas but withdrew after his father passed away. Hrgović is 14-0 with 12 KOs, whilst the 38-year-old Zhilei has 23 victories in his career, including 18 KOs.

Orebić, but it is still not the easiest island to access. A lot of those opposed to the idea believe that being dif�icult to get to is one of the charms. Whilst in Korčula, President Milanović also talked about the island’s tradition, development and beauty. “This tradition and this land are not from yesterday, this culture is not from yesterday. This place was civilized, successful and advanced – it is a place that was written about. Our islands are a paradise. There is nothing like

nstead of classic magnets and postcards, Podravka have this year created unique Vegeta cans representing the culture and history of Zagreb, Koprivnica, Pula, Šibenik, Dubrovnik and Split for tourists to take away as a souvenir. “Special moments of summer holidays, strong emotions that arise after visiting numerous sights of our beautiful country and stories that are shared for years, are the essence of tourism,” said Podvraka, the company behind the dehydrated food seasoning as it announced the launch of its limited edition cans. “Vegeta is always 100% original and 100% its own, so this souvenir is a special and unique gift.” The Vegeta cans are available in stores across the country, and come in six different versions, each of which represents the culture and

this anywhere this close to the heart of Europe. If you had a bridge, nothing would change here. This would still remain a beautiful island. Enjoy your island. One cannot but notice the beauty of Korčula,” said the President of the Republic, quoting from the book of British General Maclean, who wrote about his visit to Korčula in the 1940s: “I couldn’t believe at �irst where I came. The place is small and people are dressed like in the West,” he said. Speaking at the special

session apart from the President of the Republic were the President of the Korčula Town Council Marija Šegedin, Mayor of Korčula Nika Silić Maroević, DubrovnikNeretva County Prefect and envoy of the Croatian Prime Minister Nikola Dobroslavić, and Member of the Croatian Parliament and envoy of the Speaker of the Croatian Parliament Branko Bačić. Public awards of the town of Korčula were presented to this year’s laureates and top athletes of the town for 2021 were proclaimed, the Of�ice of the President said.

Vegeta As A Gift And Now Also A Souvenir From Croatia history of a part of Croatia: Zagreb, Koprivnica, Pula, Šibenik, Dubrovnik and Split. The Pula can features Pula’s famous, which is ‘an indisputable cultural treasure’ of Croatia and the world. Dubrovnik Old Town walls., constructed over a long period from the 13th to 17th century, grace the Dubrovnik can, whist Peristyle Square, the central square of Diocletian’s palace which Emperor Diocletian had built after descending the throne of the Roman Empire, is on the Split can.

The Šibenik can has St.James Cathedral, Zagreb its funicular and Koprivnica the Podravaka building – the rooster, which is the HQ of the brand. “Favourite cities, favourite dishes and the tastiest spice are now packed in one – Vegeta unique cans that will remind you of unforgettable summer moments for a long time. After using Vegeta, re�ill the can with it or another spice of inspiration and enjoy cooking and creating,” Podravka concluded.

21st 25th 6th ofof ofFebruary August September 2019 2019 2022 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 3rd2019 of August

Croatia welcomes 10.3 million tourists so far in 2022 D

uring the �irst seven months of 2022, Croatia welcomed 10.3 million tourist arrivals and recorded 54.3 million overnight stays. This is 60 percent more arrivals and 46 percent more overnight stays than in the same period last year, the Ministry of Tourism and Sports said in a statement on Monday. Foreign tourists made up 47.8 million of the overnight stays, while domestic tourists accounted for 6.6 million overnight stays. The most tourist nights were realised in Istria (15.8 million), Split-Dalmatia County (9.9 million) and Primorje-Gorski Kotar County (9.5 million). Zadar County (7.7 million overnight stays) was next, followed by Dubrovnik-Neretva County (4.1 million) and Šibenik-Knin County (3.4 million). Looking at the results of the destinations, the most overnight stays since the beginning of the year were achieved in Rovinj (2.4 mi-

llion), Dubrovnik (2 million), Poreč (1.9 million), Split (1.6 million) and Umag (1.5 million). Since the beginning of the year the largest number of overnight stays was achieved by foreign guests from Germany (11.4 million), Slovenia (6 million), Austria (4.4 million), Poland (3.5 million), the Czech Republic (3.5 million), Slovakia (1.9 million) and the United Kingdom (1.9 million). The most overnight stays were in private accommodation (20.2 million), hotels (12.2 million) and campsites (10.9 million). “After very good results in the �irst six months of this year, great interest in Croatia was also marked in July, which almost equalled the results from 2019, and from some markets such as Germany, the Czech Republic, Poland, Austria we were visited by as many as 215,000 tourists, more than in July 2019,” said Minister of Tourism and Sports Nikolina Brnjac.

“Entering August, which is usually the most intensive month of the year in terms of tourist movements, we expect the continuation of this trend, which, I believe, will be accompanied by excellent �inancial results. Our guests recognise new values in the Croatian tourist offer every year, this year the Pelješac Bridge was put into traf�ic, which shortened the journey by car to the far south, and the bridge itself became a tourist attraction. Our task is to make an effort, even in this most intensive period, so that guests are satis�ied with the service and experience, so that they can permanently put Croatia on the map of their favourite destinations.” During July this year, there were 4.5 million arrivals and 29.4 million overnight stays, which is 18 percent more arrivals and 16 percent more overnight stays than in July 2021. Compared to July 2019, 98 percent of arrivals and 96 percent of overnight stays were realised in July 2019.

Croatia No.1 Swimming Water Quality In Europe, Stats Reveal C

roatia is number one n Europe when it comes to having the most places to swim with excellent quality water, data from the European Statistical Of�ice (Eurostat) revealed. Last Friday Eurostat data on the share of coastal bathing sites in Europe with excellent water quality with Croatia number one on the list. According to the report, some 99.2% of bathing sites monitored across Croatia were judged as excellent. This means they were

mostly free from pollutants harmful to human health and the environment. The latest test in Croatia revealed that Lika-Senj, Zadar and Šibenik-Knin counties were three counties where the results of tests at all measuring points showed that the sea is of ‘excellent’ quality for swimming. Behind Croatia in second place is Malta, with 96.6% of bathing sites monitored judged as excellent. Greece was next with 95.8%. “The indicator measures

the number and proportion of coastal and inland bathing sites with excellent water quality. The indicator assessment is based on microbiological parameters (intestinal enterococci and Escherichia coli). The new Bathing Water Directive requires Member States to identify and assess the quality of all inland and marine bathing waters and to classify these waters as ‘poor’, ‘suf�icient’, ‘good’ or ‘excellent’,” Eurostat said.

CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE CROATIAN NEWS NEWS COMMUNITY AND &REPORT VIEWS VIEWS 17

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT COMMUNITY EXCLUSIVE INTERVIEW – MARIN ČILIĆ NEWS & VIEWS

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 3rd of August 2022

CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE NEWS &REPORT VIEWS 19 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday 6th of February Wednesday, 3rd 2019 of August 2022

Adelaide Croatia Celebrates 70 Years

Maks JURKOVIĆ

his Saturday 6th August 2022 heralds the most important calendar date for the Adelaide Croatian Community – Adelaide Croatia turns 70 years of age. As the oldest Club representing our community it is our absolute privilege to honour this event by celebrating their 70th anniversary 1952 Team in style as we Croatian know by holding a gala ball at the Adelaide Entertainment Centre with Major Minor headlining the event. This without a doubt, it will be a show like no other. Club legends will be sharing stories from each generation, re�lecting on the glory days and looking to inspire future leaders and players. These players include the likes of Mimi Saric, Billy Karapetis, Willy Slager and inaugural founder Cvjetko Milanović. 1980 Champions We will also be hearing from our SHUMS team, Croatia Adelaide’s inaugural women’s team, one of the best teams in the State throughout the late 70s to early 80s. Croatia Adelaide has always prided itself on the annual Miss Croatia zabava. Adelaide’s being one of the CSA Savez best represented clubs for Miss Croatia entrants, consistently participating every year. Croatia Adelaide will be acknowledging all our Miss Croatia’s and all their voluntary contributions and hard work behind the sce- 1988 Champions nes in raising awareness and support for our Club. The club will also be celebrating the 30 year anniversary of the international recognition from the Republic of Croatia. Special guest Peter Malinauskas, the South Australian Premier will be attending the event in support of the Croatian Community’s proud milestone. There is no “one” person at AdeFrane Radić v Beograd 92’ laide Croatia Soccer Club, this club is made up of people who dedicated their love and time to the club unconditionally, whether it be the people at the gates selling tickets, the bar staff, kitchen staff, secretaries, treasurers, players, coaching staff , foundation members or Adelaide Croatia soccer fans. That is what makes this club great, this is what makes all our Croatian clubs great. The very reason Adelaide Croatia has stood tall and proud for 70yrs. 2002 Champions - Croa�an Sports Centre This is a thank you to those here Standing Ova�on from the Crowd with us now and those who are no longer with us. Legends of the Club never die, their footprints are imprinted in our history, and in our hearts paving the way for our future. You are never forgotten. Those who continue with dedicating their time and efforts towards our Club, you are appreciated and valued. Through you we live, Long Live Adelaide Croatia Soccer Club. “Živjela Hrvatska i Živjela Adelai2018 NPL State League 1 Champions de Croatia Club”

Adelaide Croa�a 1959 2nd Division Champions

1960 ACSC 1960’s Fed Cup Win

Ante Jordan 1974

Adelaide Croa�a 1974 Club Legend - The Late former Club Captain & President Ivica Jurković

Aboriginal Ac�vist the great Charlie Perkins

1984 Champions

1988 Federa�on Cup

1997 Premiers

2002 Croa�an Soccer Tournament Winners

ACSC Capt Billy Karapi�s

y r o t s i H b u l C A

delaide Croatia Soccer Club was founded by Fahrudin Ceric, Cvjetko Milanovic & Drago Pispek in 1952, 2 years after the establishment of the Croatian club Adelaide. The formative years of the club were spent playing in the metropolitan leagues, with their home base in the South Parklands off Greenhill Rd. The club started showing its ambition to compete for silverware when Branko Filipi took over in 1954. Mr Filipi has been the club’s longest serving president to this date, 14 years. Branko and his energetic committee demanded success and invested heavily in players so that by 1959 Adelaide Croatia was promoted to the premier division. In 1960 Adelaide Croatia moved to Hanson Reserve, Woodville Gardens were it would be the home base for the next 40 years. Adelaide Croatia became a stalwart challenger for silverware in the 1960s however could not achieve its goal of winning the league title, narrowly missing out in 65’ & 69. Croatia were regular attendees of the Australia Cup in the early 60s competing with the best clubs in the country. Croatia after performing so well in the 60s were relegated in 1971. It is often said that through tribulation becomes opportunity, Croatia pro-

duced some of its greatest players from 72-75 when Croatia was predominantly in the 2nd division, Ante (Tony) Jordan, Željko Lesan & Vjekoslav Banović all having had great careers, the latter representing the Socceroos. Croatia would gain promotion in 1975 and would add Two Federation Cups & two 2nd division championships to its name to round off the 70s. Adelaide Croatia �inally won its �irst league championship in 1980, a climatic �inish to the season needing at least a draw in their �inal league game away to 2nd Para Hills. Croatia secured a 1-1 draw to seal the title in front of more than 2000 people at ‘The Paddocks’. Croatia built on from their league triumph and became the glamour club of the 80s. Croatia won the Federation Cup 82 & 88, Ampol Cup 1989, Coco Cola Cup 1984 & 3 Championships, 1980, 1984 & 1988. The side was so strong at state league level, that in 1985, Croatia reached the quarter �inals of the NSL Cup, beating heavyweights Adelaide City & WA Hellas on the way. Croatia would lose narrowly in the quarters to Sunshine Georgies 1-0. With on �ield success, the club established plans to join the NSL by 1991. The criteria for promotion was to win your respective State League,

Croatia would narrowly miss out on the title to Adelaide Hellas by 1 point. Croatia still had a lot to cheer about in 1990, winning the Ampol Cup and exacting revenge on Hellas, defeating them 4-2 in the PGH Cup Final. Croatia would round the decade off with - Federation Cup in 90-92, Ampol Cup 1990 & League Championship in 97. The late great Ivica Jurković the club’s most successful captain, who achieved the rare feat of becoming Captain and eventually club president, where he inspired everyone around him with his �ierce passion and love for Adelaide Croatia Soccer Club. In 1997 Adelaide Croatia went the whole season undefeated with Alby Kidd as coach, becoming one of the few sides in SA history to win the championship, undefeated. Adelaide Croatia defeated Birkalla Eagles 2-0 in the Grand Final at Thebarton Oval. After years of deliberation, Adelaide Croatia would �inally move from Hanson Reserve into its own facilities at Gepps Cross, in 2000. The Croatian Sports Centre is 100% owned by the club, the only club in South Australia to own its own facilities. A testament to the foundation members and the committee involved. Adelaide Croatia marked its 50th Anniversary in style winning their

5th Championship, upsetting favourites Adelaide Blue Eagles 2-1 in front of a massive crowd at Hindmarsh Stadium. Adelaide Croatia in 2016 after years of battling to survive, �inally got relegated after 40yrs in the top division. Croatia were not down for long, they built a strong side and culture under the tutelage of Nik Kuzman for season 17/18, and celebrated the 2018 2nd division championship in style overpowering Adelaide Blue Eagles 3-1 at Hindmarsh Stadium. Croatia built a team ready to compete, with successive �inals campaigns, however covid, loss of key personnel and injury crisis in 2021 unfortunately relegated Croatia to the 2nd division. With the NCIP being scrapped, the club in 2021 re introduced “Croatia” back into its name, a tribute to the founders of the club and all those who gave their time to the Croatian cause. Adelaide Croatia is now laying the platform to become a force again, patient strategic planning that will see club back where it belongs within 3 years. Adelaide Croatia Soccer Club for season 2022 has the youngest side in the league as it looks to build a solid foundation. Finals is looming this season, as Croatia currently sit 5th place with 2 games left.

Željko Lesan Cup Final 1974

Inaugural Adelaide Croa�a Founders Fahrudin Ceric (Centre) & Cvjetko Milanović (Far Right)

Adelaide Croa�a Soccer Club Proﬁle Adelaide Croatia Soccer Club – State Representatives A.Franjić, C.Perkins, V.Staub, C.Welker, C.Welker, D.Turic, B.Frlan, C.Horvath, J.McCabe, W.Graham, P.Basic, F.Lister, J.McCreavie, T.Bitunac, W.Birch, P.Jaksa, A.Kidd, J.Thompson, J.Banović, R.Marwe, M.Barnett, P.Blažinčić, C.Harrow, J.Clark, J.Banović, T.Anastasiou, J.Rodriquez, J.Grdović, C.Miller, M.Putanec, J.Trimboli, N.Orr, A.Kebede, J.Bralić, M.Sarić, R.Alagich, R.Matošević, V.Karapetis, T.Reeves, L.Rodriquez, I.Jurković, M.Kierno, M.Marić. Australian Representatives

Billy Graham, Jimmy McCabe, Charlie Welker, Charlie Perkins, Vjekoslav Banovic, Mario Karlovic, Nikola Sabljak, Jordan O’Doherty, Osama Malik, Craig Goodwin. AUS Internationals

- Vjekoslav ‘Jaka’ Banovic – 16 Caps - Craig Goodwin – 10 Caps Club Honours

League Championship – 1980, 1984, 1988, 1997, 2002 2nd Division Premiers – 1972, 1975, 2018 Ampol Cup – 1961, 1989, 1990 Federation Cup – 1960, 1962, 1974, 1977, 1982, 1988, 1990, 1991, 1992, 2003 Errea Cup – 2007 Croatian Soccer Tournament – 1984, 1995, 1997, 2002, 2009 Coco Cola Cup - 1984

SHUMS -Adelaide Croa�a Women’s Team

20 20 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 3rd of August 2022

Sydney United 58 Win 3-1 Against APIA Leichhardt S ydney United 58 triumphed over an NPL NSW Men’s �inals-bound APIA Leichhardt with a 3-1 win at Lambert Park last Sunday afternoon. APIA Leichhardt got off to the perfect start when star defender Themba Muata-Marlow nodded home in the 15th minute, but were unable to hold their lead as Jordan Roberts equalised with a wonderful strike, before Japanese ace Taisei Kaneko and substitute Christopher Payne completed the scoring. Despite the loss, APIA Leichhardt did lock down �ifth spot and will play �inals next week against Marconi Stallions in a repeat of the Italian Derby from Round 21. For Sydney United 58, it is a good way to end what has been a tough season for the proud club.

t was a game whose result had very little consequence for either side with Dinamo seemingly safe from relegation and Dandy Thunder’s hopes of playing �inals football in doubt despite mathematically still being in the hunt for a top six �inish. The game itself at George Andrews Reserve was one of lacklustre providing only eight shots on goal

t was a game that many thought would’ve and should’ve been a regulation win for Avondale Heights as they walked onto to the pitch at Frank Holohan Reserve last Saturday night. A loss would have surely sealed Dandy City’s relegation into NPL2, so as far as the City boys were concerned there was everything to play for. Despite Avondale looking dangerous in the opening 10 minutes in which

Dandy City Refuse to Lay Down with Upset Win Over Avondale

Dinamo Lose to Dandy Thunder

Zoran Juraj SABLJAK

Zoran Juraj SABLJAK Photos Dražen JURINA

with three of them coming from Dinamo. The only goal which was to separate the two sides came in the third minute courtesy of a header from Captain Harry Ascroft following a corner which was delivered perfectly by Jack Simmons. Dinamo were determined however to ensure that the hosts would not run away with the game and defended bravely. Things could’ve been much for the visitors when

Zelfy Nazary was shown two yellows within seconds of each other; one being for a foul, the other for dissent. Despite the advantage Thunder were unable to capitalise and the score remained unchanged at 1-0 at full time. Dinamo are back at home on the 14th August when they will meet 2nd placed Oakleigh Cannons, with this coming weekend being a catch up round for games previously postponed.

they should have scored, it was City who took the lead in the 14th minute courtesy of some brilliance from Trianta�ilos Skapetis who took the ball into the 18 yard box and placed it across the keeper to his far post to make it 1-0, a lead which the hosts managed to protect as both teams went into the half-time break. At this stage City fans could smell an upset in the making, but not before Avondale came out in the second half and scored an equaliser in the 54th minute. Just when it seemed all hope was lost that man Tommy Semmy produced what is certainly a contender for “goal of the season” in the 58th minute. Taking the ball well inside his own half Semmy’s solo effort saw him waltz past �ive Avondale defenders before releasing the ball, low and hard to the keeper’s left just outside the 18 yard box to make it 2-1 to Dandy City. Dandy were not done yet and had their third in the 81st minute when a pinpoint cross from Nicholas Dib found an unmarked Semmy who headed home for his second for the night, sending the home fans in to delirium as they

now knew they would live to �ight another day. With the �inal score reading 3-1, the three points now puts them on level points with Hume City who only managed a draw against Eastern Lions. With a break in league action this weekend, Dandy will be back in action on Saturday, August 13th where they will try and do the unthinkable and beat the league leaders South Melbourne who themselves will be keen to clinch the league championship in the same game. This promises to be a massive game for both sides. Kick off on August 13th at Lakeside Stadium will be at 18:45.

SPORT 21 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 3rd of August 2022

Knights Suffer Defeat Despite Strong Showing Adelaide Croatia Storm Past Playford City

Tom HAYES Pictures Mikko ROBLES

he Melbourne Knights have fallen 3-1 to the Oakleigh Cannons, consequently ending their chances of playing �inals this season. With another bitter Melbourne evening taking hold, the Knights made their way to Jack Edwards to take on newly crowned 2021 NPL Champs – Oakleigh Cannons. With the �irst halfway underway, the Knights were able to match their hosts tempo and intensity and despite the lack of �irst half goals, the ensuing 45 minutes proved to be entertaining for spectators in attendance. The Knights were able to fend off the attacking threat of the Cannons whilst also taking chances of their own, with newcomer George Ott putting in a stellar shift. The best �irst half chance for the Knights fell to Gian Albano, but much to the anguish of Knights fans, the striker missed an open sitter, forcing the Knights and Cannons to enter the break with the score line untouched. Cue the second half, and after an impressive sixty minutes of football, the Cannons found an eventual opener through the likes of Joe Guest, scoring his 12th for the season and continuing his impressive form throughout

Photos Mladen LEKO

anberra Croatia cemented its top spot on the ladder with 5-1 thrashing of Canberra Olympic at O’Connor Enclosed last Saturday. The league leaders didn’t mess about and had a 3-0 lead by the 18th minute mark with goals from Barac, Domenici and Taneski. The second half began in much the same as the �irst with Taneski scoring his second in the 51st along with Barac who also notched up his second in the 89th minute. The hosts did manage to get on the scoreboard when they scored in the 60th minute, but it was too little too late with Canberra Croatia running out winners 5-1. O’Connor Knights Played out a tough game against

2022 for the Cannons. Care-taker coach Ben Surey opted for some mid�ield changes, in an attempt to keep up with an ever threatening Cannons. Anthony Duzel, Mohamad Sumaoro and Luka Kolic were all replaced with some fresh legs, by the likes of Jack Morton, Trevor Ssemakula and Justin Micallef. With 15 minutes left on the clock, the intensity from the Knights began to wane as the Cannons doubled their lead through Anthony Pantazopoulos, who netted his �irst for the season for the Cannons. Oakleigh made it three in the 89th minute, when Wade Dekker found himself within range. Dekker inches closer to the top of the goal scoring charts, with his 15th of the season.

Maks JURKOVIĆ

The Knights were able to �ind an 11th hour consolation goal through Gian Albano in the 92nd minute, however the match was all but over by this point. By the end of the 90, the Knights unluckily returned to Somers Street empty-handed despite their

efforts against an inform Cannons. The Knights return to home soil this Friday night August 5th to face off against 4th placed Green Gully in the rescheduled round 21 catchup match. Kick-off is scheduled 20:15.

delaide Croatia displayed one of its best performances of the year as they crushed Playford City 5-2. With a lot on the line for both sides it was expected to be a danger game with Croatia potentially dropping out of the 6 if Playford were to win. Croatia got off to the best start possible just 3 minutes in as Jimmy Odenwalder tapped home Omari Didero’s driven cross deep into the penalty area. Omari Didero made it 2-0 for Croatia on the 20th minute mark, his deft volley from just inside the box, looped past the helpless Anthony Capaldi into the top corner, for one of the goals of the round. Matthew Capone halved the de�icit 26 minutes in with a sharp volley past John Solari, to spice up the 1st half. Odenwalder scored his second just moments after

kick off, a well weighted ball from Grant Tait found Luke Salas with space, Salas diagonal ball found the unmarked Odenwalder who arrowed his header into the roof of the net. Chicco Nyirenda made it 4-1 to Croatia, dinking the ball over Capaldi after being played through on goal off of a long clearance, catching the Playford defence off guard. Croatia cruised through the second half as Didero scored his brace off of a goal mouth scramble, where the Playford defence failed to clear their lines. Ex Croatia defender, Michael Acton scored a consolation with 20 minutes remaining, but the damage was already done in the 1st half. Adelaide Croatia now sit 5 points in front of 7th placed Playford with just 2 games remaining. Adelaide Croatia play Adelaide Victory this Saturday 3pm at the Croatian Sports Centre.

Canberra Croatia Demolish Olympic, O’Connor Knights Lose to Wanderers Warriors Maintain Wanderers at Melrose Synthetic which would see the visitors go down 1-0. With chances at both ends which could have seen either side be up by a few or down a few The second half was more of the same until the hosts landed the decisive blow seven minutes from time to claim maximum points. The Knights are back in action this Saturday 6th of August as they host Canberra Olympic at O’Connor Enclosed Field 1 with kick of scheduled for 15:00. Canberra Croatia are also back at Deakin Stadium this Saturday 6th of August where they will host the Tigers with kick off scheduled 17:00.

Top Spot With Win Over Kingston

Zoran Juraj SABLJAK

Following their 5-1 loss to Pascoe Vale a week earlier, North Geelong were keen to ensure their quest for the NPL2 championship was on track which they did with a 2-1 win over Kingston City last Saturday at Elcho Park. The Warriors were quick of the mark and took the lead courtesy of Anthony Banovac in the 7th minute and by the 17th minute through Caleb Miku-

lić they had doubled their lead. Kingston did manage to half the lead through a penalty on the 42nd minute but the hosts managed to hang on to their lead and took all three points which keeps them 2 points clear at the top of the table. The Warriors are back in action on August 13th after a week’s break in NPL2 when they will take on Bulleen Lions at Elcho Park with kick off scheduled 15:00.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 3rd of August 2022

Hrvatski

VJESNIK

The Croatian Herald

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

ADELAIDE ODLIČNA ZABAVA UZ TOMBOLU I AUKCIJU U HRVATSKOM SPORTSKOM CENTRU

Uspješna tradicionalna ‘Seljačka večer’ Uz živu glazbu Damira Romanika i nastup HFS-a Lenek Adelaide, posebni gosti bili su članovi plesne grupe Voyla Ukrainian Cossack Pripremila: Suzana FANTOV

spješna "Seljačka večer" koja je održana u subotu, 16. srpnja, ostat će u lijepom sjećanju brojnih članova hrvatske zajednice u Južnoj Australiji koji su uživali u Hrvatskom

sportskom centru u odličnoj zabavi. Uz živu glazbu Damira Romanika i nastup HFS-a Lenek Adelaide, posebni gosti bili su članovi plesne grupe Voyla Ukrainian Cossack. Sve pohvale upućene su svima – timu koji je uređivao dvoranu i pripremao hranu, timu koji je posluživao pića i kavu, a onda i svima koji su pomogli nagradnu tombolu i aukciju nakon kojih je omogućena donacija za pomoć Ukrajini (Ukrainian Association SA).

WOLLONGONG DRUŽENJE NAKON SVETE MISE U HRVATSKOM KATOLIČKOM CENTRU

Obiteljski ručak uz domaću hranu Bilo je to ugodno druženje uz domaću pripremljenu hranu, a sav pro�it, namijenjen je za potrebe Centra Pripremila: Suzana FANTOV

jernici Hrvatskog katoličkog centra Wollongong okupili su se u svojoj dvorani na zajedničkom, obiteljskom ručku zadnje nedjelje u mjesecu srpnju, nakon svete mise koja je počela u 10 sati. Bilo je to ugodno druženje uz pripremljenu domaću hranu, a sav pro�it namijenjen je za potrebe Centra.

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022. Valja uzeti u obzir i činjenicu da BiH izvozi 72 posto na teritorij Europske unije, a što u praksi znači da se sav taj izvoz obavljen preko graničnih prijelaza s Hrvatskom

lazak Republike Hrvatske u schengenski prostor donijet će niz promjena u graničnom režimu između Bosne i Hercegovine i RH, a u ovom trenutku struka apelira na institucije države, kao i poslovnu zajednicu da na vrijeme izvrše proces prilagodbi kako bi se izbjegle situacije u kojima bi se na, ionako ograničenom broju graničnih prijelaza, stvarale velike gužve teretnih vozila, piše Večernji list BiH. Sasvim je izvjesno da će 1000 km duga granica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske biti ponovno predmet različitih polemika ulaskom Republike Hrvatske u zonu Schengena, s obzirom na sve posebnosti i činjenicu da se radi o najdužoj vanjskoj granici Europske unije s nekom od trećih zemalja. Valja uzeti u obzir i činjenicu da BiH izvozi 72 posto na teritorij Europske unije, a što u praksi znači da se sav taj izvoz obavljen preko graničnih prijelaza s Hrvatskom. Postavlja se opravdano pitanje je li sadašnji broj prijelaza preko kojih se može izvoziti roba, a pogotovo onih koji imaju osiguran �itosanitarni pregled, dovoljan. Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kazao je u razgovoru za Večernji list kako BiH nema iskustava u ovom pogledu, no postoje lekcije i iskustva u odnosima koji su postojali na granici između Hrvatske i Slovenije. Zbog toga su, kaže, pozvali kolege iz Hrvatske gos-

BiH bilježi 58,3 posto turista više nego lani

Ukupan broj dolazaka turista u Federaciju BiH u lipnju 2022. godine iznosio je 95.863 što je za 58,3 posto više u odnosu na lipanj 2021. godine, a u odnosu na svibanj 2022. godine je na istoj razini. Učešće domaćih turista bilo je je 30,1 posto, a stranih 69,9 posto. Ukupan broj noćenja turista u lipnju 2022. godine iznosio je 203.894 što je za 54,9 posto više u odnosu na lipanj 2021. godine, a u odnosu na svibanj 2022. godine veći je za 5,2 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja iznosilo je 29,2 posto, a stranih turista 70,8 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

SLIJEDE VELIKE PROMJENE GRANIČNOG REŽIMA

Zbog ulaska RH u Schengen, žurno se otvaraju novi prijelazi na granici s BiH podarske komore, kao i sve zainteresirane gospodarstvenike koji se bave prijevozom i logistikom na sastanak kako bi se pripremili na ono što nas u BiH čeka nakon ulaska Hrvatske u Schengen. „Vezano za iskustva Republike Hrvatske i Slovenije, treba ukazati na situaciju u kojoj su primjenjivani standardi koji podrazumijevaju niz kontrola. To su bili zastoji i kolone. To sada čeka BiH. Mi s Hrvatskom imamo u međunarodnom cestovnom prometu putnika 9 graničnih prijelaza te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih 9 oni imaju posebne statuse recimo na Gradišci i Bijači imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji imaju �itosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan, treći”, naglasio je Vuković. Razlog tomu je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer �itosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz.

„To je problem oko kojega pregovaramo s Hrvatskom kako bi otvorili te zelene koridore za lako kvarljivu robu, a jedan od prijedloga idu u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će �itosanitarni inspektori raditi 24 sata”, objasnio je Vuković. Podsjetio je kako BiH s Hrvatskom ima 5 i pol milijardi KM vanjskotrgovinske razmjene te ističe kako bi ostanak na tri granična prijelaza, kako je bilo u vrijeme pandemije, bilo vrlo nezgodno. „Čini se kako nas Hrvatska lagano priprema na ono što nas čeka, ali mi toga nismo dovoljno svjesni. Vanjskotrgovinska komora na sebe je preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom iznađe adekvatna rješenja i ponudi ih”, najavio je Vuković. Podsjetio je na stanje pandemije kada su bila otvorena tek tri prijelaza za robe i bilo je situacija u kojima je zabilježeno i po 150 kamiona u koloni. „Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom, 72 posto naših roba izvozimo na tržište EU-a, preko RH. Dakle,

bit će ogroman pritisak na te granične prijelaze”, upozorio je Vuković, potvrdivši kako se trenutačno na više od 9 prijelaza može prevoziti roba, ali oni su opremljeni različito, a pritom se očekuje kako će se taj broj smanjiti na 3 do 5. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali 5-10 sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme. „Mi ne znamo što će se konkretno događati, ali smo obvezni na temelju analitičkih podataka sjesti, analizirati koji su to prijelazi najpodesniji za BiH, koje bi robe išle na koje prijelaze radi rasterećenja te da, ako je moguće, dobijemo koji prijelaz više”, objasnio je Vuković. Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku te da je u 2021. godini veći za oko 40% u odnosu na broj ulazaka u 2015. godini.

Islamabada, gdje su predati nadležnim tijelima Pakistana”, naveli su iz Službe. Služba za poslove sa strancima je, dodaje se, implementacijom Sporazuma o readmisiji još jednom potvrdila spremnost i opredijeljenost za što e�ikasnije upravljanje migracijskim procesima u BiH. “Provođenjem ovog postupka napravljen je značajan iskorak na Zapadnom Balkanu, čime je BiH postala prva zemlja u

regiji koja je realizirala prisilno udaljenje državljana Pakistana uz pratnju do matične zemlje”, ističe se u priopćenju. Prisilnom udaljenju, dodaje se, prethodili su kompleksni procesi. “U idućem razdoblju će se intenzivirati suradnja s vlastima Pakistana, u cilju implementacije Sporazuma o readmisiji i udaljenju državljana Pakistana u matičnu zemlju”, naglašeno je u priopćenju.

BiH prva u regiji počela prisilno deportirati migrante u Pakistan Prisilno udaljenje realizirano je komercijalnim letom iz Sarajeva, uz pratnju Službe za poslove sa strancima do Islamabada, gdje su deportirane osobe predane nadležnim tijelima Pakistana

lužba za poslove sa strancima BiH je, u skladu sa Sporazumom o readmisiji između BiH i Pakistana, prva u regiji prisilno udaljila prvu grupu državljana Pakistana, koji su nezakonito boravili u BiH. Priopćeno je to iz Službe, odakle dodaju da su ove osobe bila smještena pod nadzor u Imigracijski centar Službe. “Prisilno udaljenje realizirano je komercijalnim letom s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, uz pratnju službenika osiguranja i pratnje Službe za poslove sa strancima do

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Autogol

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Moj sin Hrvoje kao mali je pokazivao jaku želju za nogometom. Već u šestoj godini nisam mu dopustio da loptu dva puta šutne istom nogom. Govorio sam mu, nema veze ako ti lopta kad je udariš lijevom ode posve na drugu stranu, ali da bi postao nogometaš moraš znati loptu šutati, dodati s obje noge. I učio sam ga tehniciranju. Pojašnjavao mu, prvi put kad je uspiješ deset puta tehnicirati da ne spadne na zemlju veoma brzo ćeš to moći uraditi trideset puta, a potom ubrzo moći ćeš obići cijelo igralište da ti lopta ne padne na zemlju. Kako je rastao objašnjavao sam mu da ima ljudi koji mogu tehnicirati i tisuću puta, ali da nikad neće biti dobri nogometaši. S 14 godina prošao je na probi u Dinamu, a osam godina je igrao za osječku Olimpiju. A sada o tehničaru Christianu Schmidtu! Ispravno sam ja njega nazvao - napola visoki predstavnik. Iako su u javnost, kao slučajno, procurile izmjene Izbornoga zakona koje će nametnuti, osim tehničkih i one političke, Schmidt se odlučio samo tehnicirati, nametnuti samo tehničke izmjene. To govori da će teško postati vrhunski igrač. Nakon što su “procurile“ najave izmjena, među njima i ona od tri posto, krenuli su udarci na njega, a poslije poziva Bakira Izetbegovića na rat, Schmidt se prepao i pred „ruljom“ popustio. Nakon što je napola visoki predstavnik nametnuo napola izmjene Izbornoga zakona oglasili su se mnogi. Prvo Dodikova izjava: „Christian Schmidt je obični kalkulant, špekulant i manipulator. BiH plaća izvor nestabilnosti, koji se lažno predstavlja kako visoki predstavnik, a u funkciji je muslimanskih interesa. On nema pravo ni ući u zgradu OHR, a kamoli da intervenira u zakonodavstvu BiH.“ Zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Sanja Vulić pozvala je direktora Službe za poslove sa strancima Slobodana Ujića da hitno deportira „turista Schmidta koji narušava ustavni poredak BiH, pravi razdor među narodima i pravi konfuziju... On u Njemačkoj ne može biti ni šef biroa, a u BiH bi kreirao zakone!“ Neću ovom prigodom nabrajati ostale koji su nezadovoljni ovom odlukom i samo tehničkih izmjena, ali ćemo malo raščlaniti zbog čega su skoro svi nezadovoljni napola nametnutim izmjenama. To da su Hrvati u Dragoj Našoj očekivali da će Schmidt nametnuti i političke izmjene Izbornoga zakona, prije svega onu iz Odluke Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića nije nepoznanica, kao što je razumljivo i njihovo razočarenje. Međutim, postavlja se pitanje, zašto su i svi bošnjački političari, kao i svi bošnjački janjičari, tipa „Hrvata Sejde“, Srba, Kojovića, Magazinovića i Dunovića, osudili nametanje tehničkih izmjena za koje su na svim pregovorima govorili da će ih prihvatiti? Razlog je više nego jasan, ali ga nitko od njih neće javno izreći. Schmidt je, iako savršeno dobro zna da ni do kakvog dogovora neće doći, ostavio šest tjedana roka predstavnicima Hrvata i Bošnjaka da se dogovore o političkom dijelu izmjena. E, zato, što će nakon toga, uslijediti nametanje i političkih izmjena, pa premda bile i bez cenzusa od tri posto glede izbora zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije, svi Bošnjaci i svi njihovi janjičari su se digli i protiv nametnutih tehničkih izmjena. Budući da je Bakir Izetbegović, već povukao najjači potez, prijetnju ratom, budući da su svi Bošnjaci OHR nazvali fašističkom organizacijom, Schmidta i nacistom i fašistom, postavlja se pitanje, koju će prijetnju uputiti za pet-šest tjedana kad dođe nametanje i političkih izmjena!? No, sva bošnjačka ujdurma protiv Schmidta samo je efektna SDA predizborna mobilizacija. Opet se pokazalo da kod Bošnjaka ne postoje oporbene snage, pokazalo se da svi, cijela oporba, slušaju Bakira Izetbegovića. Pristajanjem uz SDA oporba je izgubila svaki politički rejting i šansu da SDA uklone s vlasti. Na taj način i nadalje su zatvorena europska vrata BiH, jer Bakira Izetbegovića ne zanima ulazak u EU! Bez ikakve dvojbe, sada je to i pticama na grani jasno, izvor svih nesporazuma je janjičar Željko Sejdo Komšić koji je na vlast došao uz pomoć Islamske zajednice BiH! Nadalje, Sejdo je posve poremetio odnose Hrvatske i BiH jer predstavnici Hrvatske nemaju kome doći u Sarajevo. I sve ovo što radi Bakir Izetbegović i tzv. probosanske stranke samo je u cilju političke likvidacije bosanskohercegovačkih Hrvata. Tvrdnja Bošnjaka da bi nametanje cenzusa od tri posto za izbor u Dom naroda onemogućila pravo na povratak (nakon 25 godina) je više nego licemjerna. O ovomu je fra Ivo Marković jasno i nedvosmisleno dao jedinu točnu ocjenu: „To nije smiješno nego je to licemjerno, kao što je licemjerno kamu�lirati bošnjačku politiku građanskim načelom.“ Nadalje fra Marković kaže: „Nisam iznenađen što SAD i Engleska podržavaju Schmidta, zapravo sva normalna Europa podržava Schmidta, jedino dio onih koji su uvučeni u SDA lobiranje (Ahmetović i poneki Zeleni iz EU Parlamenta, nap. au.) nasjedaju bošnjačkim političkim podvalama u kojima građanskim načelom kamu�liraju svoj nacionalizam i tako ga prodaju naivnim europskim političarima. Najopasniji nacionalizam je nacionalizam većinskog naroda, to je u BiH bošnjački narod. Samo oni mogu uništiti BiH kao što je srpski nacionalizam uništio Jugoslaviju.“ U nogometu vam najteže pada kad si zabijete autogol. Je li sebi Izetbegović zabio autogol prijetnjom ratom, Ahmetović što u deklaraciji Bundestaga nije dopustio i Izetbegovića proglasiti kočničarem BiH, Schmidt odustajanjem od nametanja i političkih izmjena? Jedno sam siguran, autogol Hrvatima zabio je Čović i HNS spominjanjem teritorijalnog preustroja BiH. Sad, kad su samo trebali malo šutjeti o tom napravili su neoprostivu glupost.

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

Bonus od 2500 dolara za radnike u javnom sektoru P KRIZA

Zabrinjavajuće izvješće o plinskoj industriji A larmantno izvješće o krizi plinske industrije u Australiji objavila je organizacija za zaštitu potrošača kojim je na federalnu vladu i izvoznike počela vršiti pritisak da poduzmu mjere uoči predstojećeg rekordnog nedostatka plina. Australska komisija za konkuretnost i zaštitu potrošača (ACCC) objavila je preliminarno izvješće o istrazi vezanoj za stanje plinske industrije za razdoblje 20172025. u kojem upozorava da bi moglo doći do zatvaranja industrije i nedostatka plina u južnim državama ne podzme li se nešto. ACCC je naveo da su prognoze za 2023. „vrlo zabrinjavajuće” i da će vjerojatno doći do povećanja cijena plina. „Prognoza za 2023. vrlo je zabrinjavajuća i vjerojatno će donijeti dodatni pritisak za povećanje cijena, što bi moglo rezultirati i time da pojedini korisnici u komercijalne i industrijske svrhe više neće moći poslovati”, navodi se u izvješću. „To bi moglo dovesti i do toga da će se potražnja morati staviti pod kontrolu.” U izvješću se navodi da Australija ima „relativno obilne rezerve plina”, no velika većina njih šalje se u prekooceanske zemlje. ACCC predviđa manjak od 56 petajoula količina za istočnu obalu za 2023. - navodeći da ova brojka predstavlja „znatan rizik za sigurnost opskrbe energijom” - što je ekvivalent 10% od očekivane domaće potražnje. Manjak će poglavito pogoditi Novi Južni Wales, Viktoriju, Južnu Australiju, ACT i Tasmaniju u kojima se već neko vrijeme primjećuje smanjenje resursa, a posljedice bi se mogle osjetiti i u Queenslandu. ACCC opisje situaciju kao „najgoru” u posljednjih pet godina. Manjak plina je gotovo deset puta veći od predviđanog za 2022. u ovo vrijeme prošle godine. ACCC preporučuje da federalna vlada aktivira prvi korak „plinskog okidača” (Australski sigurnosni mehanizam za plin) i počne surađivati s izvoznicima kako bi osigurala veću dostupnost plina u Australiji.

„Radi se o znatnom pogošanju uvjeta u odnosu na ono što je predviđano za 2022. u isto vrijeme prošle godine i predstavlja stvarni rizik za energetsku sigurnost Australije”, navodi se u izvješću. „Ove će učinke vjerojatno osjetiti najviše korisnici plina u južnim državama, ali s obzirom na povezanost tržišta to bi moglo utjecati i na korisnike u Queenslandu. Vrlo je vjerojatno da će izvoznici ukapljenog tekućeg plina morati preusmjeriti veće količine plina na domaće tržište kako bi se izbjegao nedostatak plina tijekom 2023. ACCC preporučuje da australska vlada pokrene proces ADGCM kako bi se ustanovilo hoće li 2023. biti godina u kojoj će nedostajati plina te da surađuje s izvoznicima ukapljenog plina kako bi oni veće količine preusmjerili na domaće tržište tijekom 2023. i tijekom druge polovice 2022.” Aktivacija plinskog okidača vladi će omogućiti kontrolu izvoza kako bi se plin preusmjerio u domaće svrhe. U izvješću se navodi da oko 70 posto izvoznika višak plina prodaje u prekooceanske zemlje, no da će se od njih očekivati doprisnos pokrivanju domaće potražnje kako bi se suzbio prognozirani manjak plina. „Ostajemo zabrinuti da neki izvoznici ukapljenog plina ne prodaju na domaćem tržištu u duhu u kojem su potpisani ugovori”, navodi se u izvješću. Državni rizničar Jim Chalmers rekao je da je izvješće „duboko zabrinjavajuće”. „Rezultati izvješća su duboko zabrinjavajući i molim proizvođače plina da učine ono što je dobro za Australce”, izjavio je Chalmers. „Ključno je osigurati domaće zalihe plina pri konkurentnim cijenama, posebice kada se kućanstva i industrija nalaze pod ekstremnim pritiscima. ACCC je izrazio zabrinutost radi razine konkurentnosti na ovom tržištu i pozdravljam njegovu najavu da će ovo istražiti i poduzeti potrebne akcije.” ACCC će iduće privremene izvješće o stanju tržišta plina izdati u siječnju 2023.

remijer Zapadne Australije Mark McGowan ponudio je radnicima u javnom sektoru povećanje plaće od tri posto i 2500 dolara pomoći uslijed kritika umornih policijskih djelatnika. McGowan je rekao da će njegova vlada ponuditi povećanje plaće od tri posto tijekom iduće dvije godine te jednokratnu pomoć za podmirenje troškova života. „Današnja izjava nastavlja obvezu moje vlade u pružanju pomoći u smanjenju troškova života za građane Zapadne Australije i naših marljivih djelatnika javnog sektora”, rekao je McGowan. „Želim odati priznanje za trud i rad cijelom našem javnom sektoru i stoga će jednokratna pomoć za pokrivanje troškova života biti usmjerena svim radnicima u javnom sektoru, a ne samo jednom sektoru kao što je to slučaj u nekim državama.” „Naša osnovna plaća veća

ANTHONY ALBANESE I LINDA BURNEY

remijer Anthony Albanese dobio je ovacije na Garma festivalu u području Northeast Arnhem Land nakon strastvenog govora. Anthony Albanese odbio je govoriti o detaljima prava glasa urođenika pred parlamentom unatoč tomu što su njegovi vlastiti ministri rekli da bi ne učiniti to bilo „ludo”. „Želimo povećati prilike, apeliramo na dobru volju Australaca i, kao što sam rekao, australski karakter kakvim ga ja smatram”, rekao je Albanese. Premijerovi komentari kose se s onima ministrice za pitanja urođenika Linde Burney. Burney

lavni liječnik Zapadne Australije isključio je smanjenje izolacije radi COVID-a 19 sa sedam na pet dana i naznačio je da nije velika vjerojatnost povratka šire obveze nošenja maski. Andy Robertson rekao je da unatoč tome što ljudi u drugim dijelovima svijeta smanjuju razdoblje izolacije istraživanja ukazuju da je to loša odluka. „Nažalost, ljudi i dalje mogu biti zarazni nakon sedam dana i prema najnovijim studijama koje su objavljene oko 25% osoba može biti zarazno nakon sedam dana”, rekao je. "Uvedemo li izolaciju u trajanju od pet dana, morat ćemo se pripremiti na veći broj zaraženih u zajednici. Znam da se neki ljudi često osjećaju bolje nakon pet dana i da su frustrirani što ne mogu natrag na posao ili u školu, no ovo zapravo pomaže u zašti-

je negoli ona u Novom Južnom Walesu, bolja je negoli ona u Viktoriji i mislim da bolje odražava očekivanja od radne snage”, rekao je. „Ove godine je ona sigurno, barem za veliku većinu djelatnika, znatno iznad stope in-

�lacije. Što se tiče tržišta rada mi smo konkurentni. Važno je imati uspješno gospodarstvo kako bismo mogli imati dobro nagrađene radnike, kako bismo mogli riješiti pitanja EBA i kako bismo se mogli vratiti na posao kada

je riječ o pružanju usluga.” Vlada je izjavila da će povremeni radnici i oni koji rade dio radnog vremena primiti jednako povećanje plaće i sukladnu jednokratnu pomoć. Ovo se odnosi na preko 150.000 djelatnika javnog sektora, a potez će vladu stajati oko 634 milijuna dolara tijekom iduće četiri godine. Sindikat policije Zapadne Australije nedavno je nedostanom opisao ponudu povećanja plaće od 2.5 posto i jednokratnu pomoć od 1000 dolara. Tijekom proteklih mjeseci sindikat je kritizirao policiju Zapadne Australije i vladu kroz anketu koja je pronašla da je motivacija pala i da se može očekivati val odlazaka djelatnika. Sindikat je naveo da je prošle godine 340 policijskih djelatnika otišlo radi zabrinutosti za mentalno zdravlje zbog stresa kojim je narušena ravnoteža rada i života.

je izjavila da bi bilo „ludo” da se u glasovanje krene a da vlada javnosti ne pruži više detalja. „Bit će mnogo informacija usmjerenih zajednici o tome o čemu bi ljudi tre-

bali glasovati”, rekla je. „Bilo bilo ludo da se to ne dogodi.” Njeni komentari suprotni su onima koje je dao premijer koji je naznačio da bi dao prioritet glasovanju, ali bi želio objaviti detalje kasnije kroz parlament. Albanese je želio izbjeći ponavljanje iste greške koja se dogodila na prošlim neuspjelim referendumima kada se birače umorilo detaljima. Koalicija ostaje skeptična glede vladina plana i moli Albanesea da otkrije detalje govoreći da je zabrinuta da bi tijelo bilo samo simboličan potez. „Kako bi ono funkcioniralo? Tko će biti njegovi

članovi? Kako će se time izgraditi povjerenje ne samo diljem Australije nego i unutar zajednica urođenika?” Prošlo je pet godina otkako je 250 Aboridžina i građana otočja Torrest Strait Islands donijelo izjavu Ulhuru - „Uluru Statement from the Heart” - nakon mjeseci konzultacija diljem Australije. Ovom izjavom pozvalo se na osnivanje novog nacionalnog savjetodavnog tijela i nacionalne komisije koja bi nadzirala proces pregovora. Vlada još nije odredila datum održavanja predloženog referenduma, ali obvezala se na referendum o „glasu urođenika” u prvom mandatu.

javnom prijevozu, nije vrlo vjerojatno da će se vratiti obveza nošenja maski. Zabilježeno su 4423 nove infekcije, a ukupan broj aktivnih slučajeva iznosio je

27.557. Hospitalizirane su 424 osobe s COVID-om 19 uključujući 17 u jedinicama intenzivne skrbi, a zabilježena su i tri smrtna slučaja - vezana za žene u 60-im, 70-im i 80-im godinama. Dr. Robertson navodi da je 24 posto osoba u bolnicama s COVID-om 19 necijepljeno, dok je 25 posto osoba u jedinicama intenzivne skrbi necijepljeno te se kod 22 posto umlih radilo o osobama koje nisu cijepljene. Ako model govori da brojke rastu, mogu nam pomoći da se pripremimo za moguće posljedice rasta broja slučajeva. Ne možemo ih slijediti do posljednjeg slova jer će na njih utjecati različiti faktori, uključujući i ponašanje ljudi - zaključuje dr. Robertson.

PREMIJER ZAPADNE AUSTRALIJE

Neslaganje oko „glasa urođenika” prije referenduma

Velike odluke vezano za COVID-19

ZAPADNA AUSTRALIJA

ti zajednice." Dr. Robertson je rekao da osim obveze nošenja maski u bolnicama, domovima za starije i kod pružanja usluga osobama s invaliditetom te u

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

Bošnjaci su kao i obično spremni za dijalog s Hrvatima, ali tek kad im opet izaberu njihove predstavnike

eć sam više puta napomenuo kako nema sezone kiselih krastavaca dok je Putina, plina i “gladi-jatora” odnosno gladi i radijatora koji dolaze u jesen. Naravno, i trenera Dinama Ante Čačića. Takvo granatiranje našeg Ante nismo vidjeli od Mariupolja i bombardiranja Dresdena u veljači 1945. godine. Danima navijački puk traži Antinu glavu, a on nikako da se makne. Navijači drugih klubova, a osobito jednog, silno su zabrinuti za sudbinu Dinama. Ali “debelokošca” to ne dira. Uglavnom, iz trenerove svlačionice dolaze sami “šuplji” argumenti kao odigrano je 11 utakmica, od toga je bilo devet pobjeda, a dva neodlučna rezultata. Osvojeno je prvenstvo i superkup, eliminiran je prvak Sjeverne Makedonije u Ligi prvaka… No naši neuništivi nogometni “znalci” samo odmahuju glavom: ha, ha! Sjeverna Makedonija, kakva je to nogometna sila. Pri tome zaboravljaju da su tukli Njemačku s 2:1 u Njemačkoj i eliminirali Italiju s nadolazećeg Svjetskog prvenstva. Znači stvarno su neki nogometni “pikzibneri” ili tako nekako. Najviše iritira Dinamova “smušena” uprava. Umjesto da tvrdoglavom Anti odmah uruče “pakrački dekret”, oni se još nadaju da će nesretni trener sam muški otići u povijest. Naime, može se dogoditi i prava tragedija. Ako mu uprava odmah ne opali “šimecki” u tur, taj “debelokožac” će još s klubom završiti u Ligi prvaka! Koja će to tek biti sramota, s ovakvim kadrom i ovakvom taktikom… On je to već jednom i napravio. Baš s Dinamom. Osvojio je kup i prvenstvo i ušao u Ligu prvaka. Tri od tri… Do sada je osvojio prvenstvo i super kup, vodi i u prvenstvu pa zato treba biti krajnje oprezan. Čačić (Ante) portas! No, nadajmo se da će kod nas Hrvateka razum kao i obično prevladati. Po tome smo svjetski poznati… poltroni.

Probudi se EU dok ne bude kasno!

Vrijeme ide a “On” (Putin) skuplja bodove bez i malo stida. Probudi se EU dok ne bude kasno! Tješi me da čitav svijet stječe nova iskustva. Prije 80 godina Nijemci su morali marširati sve do Moskve da bi se tamo malo rashladili. Ove jeseni i zime to će moći odraditi i kod kuće. Nova vremena i nova iskustva. Čak je i Joža Manolić, gledajući svečanost otvaranja Pelješkog mosta, navodno lakonski izjavio: “Tri stotine godina ovo sanjam…”. Kad završi “sezona”, vraća se korona. Naši političari očekuju spas od WHO-a. U zlobnom prijevodu mogla bi to biti i kratica za “Worold Holocaust Organization”. Domaća scena je uobičajena. Visoko kvali�icirani svjedok u montiranim procesima, naš Žare Puhovski, misli i

lSpomenici

spomenika

i obnove

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

dalje da je Hrvatska sekularna država. Strogo pravno gledano sekularne su u Europi samo dvije države: Francuska i Slovenija. Jedno su želje Žarka Puhovskog, a drugo je pravo. To je imao priliku vidjeti još u Haagu sa svojom knjigom hrvatskih “zločina” u “Bljesku” i “Oluji”. Vidio je Žare na N1 kako je čitavo državno “vođstvo” došlo svećeniku na noge dok je on držao neki govor koji se zove blagoslov. Statistički 86 posto Hrvata su katolici. A što je Žarko Puhovski? “Inteljektualjac”, kako je to znao govoriti njegov šekularac odnosno sekularac drug Tito. “Nadao sam se da će Milanović imati hrabrosti maknuti se od blagoslova. Pokazalo se da on može sve na svijetu napasti osim Katoličke crkve…”, kaže naš Žare. Navodno je ova “drugarska kritika” našeg Milanovića jako pogodila. Možda mu je trebao odmah javno obećati kako više neće svaki dan moliti krunicu i prekrižiti kada prođe kraj crkve. Pitanje je bi li i to Žaru zadovoljilo… U Nizozemskoj je legalizirana prostitucija pa će od sada “kurve rata” i “lažni svjedoci” moći slobodno “štajgati” pred Haaškim sudom.

U BiH se dimi, a Hrvatska mirno puši

U BiH se dimi, a Hrvatska mirno puši. Najbrojniji narod ne popušta. Želi građansku državu. Nino Raspudić, nekad odličan kolumnist, a sada političar, iskren je i odmah gađa u “sridu”: “Građanska priča je krinka za nacionalizam brojnijeg naroda”. Naime, dekapitacija Hrvata u BiH stalno je na djelu. Narod je nepogrešiv. Spontano izađe na ulice na znak “mudrog” rukovodstva. Sjetite se “željeznog” demokrate, nezaboravnog druga Tita. Ili Slobodana Miloševića kad je vikao: “Nitko ne sme da vas bije…”, valjda dok on ne kaže. Bošnjaci su kao i obično spremni za dijalog s Hrvatima, ali tek kad prođu izbori i kad Hrvatima opet izaberu njihove predstavnike u skupštinu i predsjedništvo. Tada su navodno spremni odmah početi pregovarati s Hrvatima. Sa Srbima nema pregovora. Oni su izgubili rat i kao ratni gubitnici dobili su pola Bosne. Imaju praktično svoju državu i policiju u BiH te samo čekaju “prisajedinjenje” matici Srbiji. Onako usput, s vremena na vrijeme učine pokoju sitnu uslugu ratnim “pobjednicima” – Hrvatima. Zašto se povijest, ma kako kratka bila, mora uvijek pretvoriti u farsu? Hrvatska nije nikada bila jača negoli je danas, ali ne mari previše za Hrvate u BiH. Neka je nama dobro, baš nas briga za naše prirodno zaleđe. Koja politička kratkovidnost! Naši mi političari sliče na Dinamo. Uvijek prvi, a svi ga mrze. S pravom. Pogledajte samo sad ovog Čačića. Hrvateki su tak ponosni sami na

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

akademske prirode, onda ga nema. Ako je problem ideološke naravi, opet ga nema. Radi se skoro o istomišljenicima. Svi se smrznu na spomen prvog bijelog polja na grbu RH, a na pozdrav ZDS odmah, bez obzira na godine, dobivaju ospice. Svi su uvjereni da su naše gardijske brigade za vrijeme Domovinskog rata s posebnim zanosom pjevale “Po šumama i gorama”, “Od Triglava do Đevđelije” i “Druže Tito mi ti se kunemo”. Najblaže rečeno, čudno je da gore navedeni “istoričari” nisu na otvaranju mosta sjedili u prvom redu.

Srpski portal “Alo. rs.” nedavno je Hrvatsku nazvao “NDH broj 2”. Ti srpski portali i neke njihove emisije baš me znaju nasmijati. Eto, bar malo optimizma sebe. Em, smo u EU, NATO-u (naše zlato), Eurozoni, Schengenu… prava smo država! Ali međunarodni protektorat u BiH izaziva kod tih istih Hrvateka respekt, gotovo strah. Naravno, stranci su nas “oslobodili”. Po najnovijim snoviđenjima oslobodili su i moja Plitvička Jezera. Baš im hvala. Malo zbunjuje legendarni snimak kada general Atif Dudaković dočekuje pobjedničkog generala Marijana Marekovića na mostu riječima: “Dugo smo vas čekali…” sve do Plitvica…! I sada, nakon još jedne pušione, samo se od sebe postavlja pitanje zašto je diplomatski protektorat jači od države koja je pobijedila u ratu? Što je s vetom, blokadom…? Plenković, Radman, Milanović… Gdje ste? Pola milijuna Hrvata ostalo je na jako tankom ledu. Ako ih opet “napadnemo” oni će opet masovno bježati u – Hrvatsku – k napadaču. Kao i u prošlom ratu.

Žešći Jugosloven od ikoga nije zadovoljan Pelješkim mostom

Dragan Markovina, istoričar tipa Klasića i Jakovine, koji je ponosan što je “žešći Jugosloven od ikoga nije zadovoljan Pelješkim mostom”. Most ne ide preko “međunarodnog protektorata i ne spaja republike bivše Juge”. Draganče misli da smo, umjesto mosta, trebali graditi autocestu iznad Neuma. Mudar prijedlog! Kao da si je na muda �lomasterom nadopisao slovo “R”. I to je profesor povijesti na splitskom Filozofskom faksu. Kao da ja predložim, a Telegram objavi, da bi noviju hrvatsku povijest na našim �ilozofskim faksevima trebao predavati nama svima dragi Vojislav Šešelj. Formalne uvjete naš Voja ima. On je na slavu i diku Mladena Zvonarevića i Kangrge, a na žalost akademika Ivana Supeka, devet godina bio član Hrvatskog �ilozofskog društva. Jedva je isključen 1992. godine kad je već debelo napredovao do statusa četničkog ratnog zločinca. Pa ako nam noviju hrvatsku povijest mogu predavati i indoktrinirati studente likovi kao Klasić, Jakovina, Markovina, Goldstein, Višeslav Aralica… u čemu je onda akademski problem da to bude i Voja Šešelj. Ako je problem

Kad već u scenariju nije bilo mjesta za branitelje i dragovoljce te pripadnike HOS-a koji su na Srđu pokazali tko gdje treba sjediti, Krešimir Dolenčić (koji se “istakao” već na dočeku Dalićeve repke na Trgu Bana Jelačića nakon Svjetskog prvenstva u Moskvi) je mogao pozvati u prvi red naše “istoričare”. Čovjek je ionako umjetnički navudren i ideološki krajnje �leksibilan. Na pitanje znatiželjnih desničara zašto u njegovoj razvijenoj imaginaciji nisu našli mjesta oni koji su stvarali ovu državu, Dolenčić je samo promrsio: “Ako žele doći neka mi se samo jave” ili tako nekako. Evo, u kakvoj mi državi živimo. Tuđmanova sigurno nije. Prava istina o stvarnosti u kojoj živimo “tresnuti” će nas u lice tek u jesen koja ubrzano stiže. Iskreno želim da me pozitivno iznenade i Premijer i Vlada. Globalne krize najprije se preliju preko malih naroda i nacija. Na žalost, čuvena Tuđmanova izjava: “Odlučimo sami o sudbini svoje Hrvatske…” više nam tada neće pomoći. Srpski portal “Alo. rs.” nedavno je Hrvatsku nazvao “NDH broj 2”. Ujedno je poručio Srbima da će ih “tamo prebiti” te da će se “kupati na grobovima srpskih mučenika”. Ti srpski portali i neke njihove emisije baš me znaju nasmijati. Eto, bar malo optimizma. Nije sve tako crno. Na Braču je toliko vruće da su Bračani nedavno ipak uključili prvi klima uređaj!!! Brzina svjetlosti možda ipak nije konstantna, ali je zato sporost javnog prijevoza u Hrvatskoj konstanta. Zato većina Hrvata sjeda u svoj Mercedes, BMW, Toyotu… (isključivo zbog sporosti javnog prijevoza) i baulja gradom. Neki skoknu i na more. Dobro prolaze i taksisti. Voze oprezno, a stranke oprezno plaćaju. Nedavno mi jedan taksist za vrijeme vožnje pričao: “Ulazi mi jedna �ina gospođa u taksi i upozorava: “Pazite, ja sam majka sedmero djece!”, “Što? Ja da pazim?!”, odgovori on.

Boli Peđu ona stvar što BiH s Hrvatskom ima granicu dugačku oko 1000 kilometara

Stara židovska poslovica glasi: “Sve se može objasniti, ali ne svakome”. Kako objasniti Peđi Kojoviću, jednom perifernom liku iz “Naše stranke” značenje stare međimurske poslovice koja glasi: “Lagati treba ni…” Naime, drug Peđa je nedavno primljen u Uredu visokog predstavnika u BiH. Visoki predstavnik jako je izgubio na visini nakon protuhrvatskih demonstracija u Sarajevu. Malo se uplašio drug “visoki” od Peđine informacije da “hrvatstvo” u stvari znači “ustaštvo” i da je to problem za sarajevsku demokraciju. Peđa ne laže – malo. U multietničkom Sarajevu ima više Kineza nego Hrvata. U 11 državnih “preduzeća” zaposlen je čak jedan Hrvat. No vratimo se našem Peđi. Izlazeći od herr Christiana Schmidta, Peđa je počeo kmečati da Čovićevi ljudi izazivaju rat. Ugledao se Peđa u Putina i njegov “narodno-oslobodilački” rat protiv nacista u Kijevu. Boli Peđu ona stvar što BiH s Hrvatskom ima granicu dugačku oko 1000 kilometara. Kako piše Davor Ivanković u Večernjaku: “BIH se nalazi u zemljopisnom zagrljaju Hrvatske”. Doista, 70 posto granice BiH je s RH, a ostalo je demokratska i releksirajuća granica na Drini. S druge strane te granice još se pjeva “Nož, žica Srebrenica…”, ali to Peđu ne uzbuđuje. Možda ga i uzbuđuje… Naravno, Izetbegović je u pravu da oni u Sarajevu nemaju ništa protiv Hrvata. Sigurno nemaju ništa protiv onog jednog jedinog koji još radi u državnoj �irmi. Kad Hrvati ne bi držali jug Bosne, stvari bi već davno bile riješene. Još od onog legendarnog 7. svibnja 1991. g. u Pologu kad su skoro goloruki zaustavili kolonu tenkova JNA koja je “pobedonosno” krenula na jug Hrvatske. Stoga dragi moji čitatelji, “vruća jesen” je pred vratima. Srbi žele u Jasenovac. Srebrenicu ni ne spominju. U BiH je veliko “samoposluživanje”. Hrvati su na jelovniku. Brojčano najslabiji. Ali tu je jug te zaleđe koje je neiscrpni izvor energije i snage, a čega su svjesni kako marginalni Peđa tako i nasljedni “vladalac” Alija Izetbegović. Zapravo, samo se nadam da su svjesni… U Hrvatskoj nema, kao u Nizozemskoj, kuća ispod razine mora. Ali nam je zato pravosuđe ispod svake razine. Marko Francišković već je osam mjeseci u Remetincu zbog čl. 99 KZH. Prevedeno na običan jezik – jer je podstrekavao ljude na terorizam!? Do sada, u ovih osam mjeseci, nije saslušan ni jedan jedini svjedok koji bi potvrdio da bi ga riječi, djelovanje ili radnje Marka podstrekavale na terorizam… Jednostavno takvi svjedoci ne postoje. Tu ne vrijedi ona stara zagorska: “Ak’ je do svjedoka, krava je naša…”. Ipak je ovo čisti politički proces! Halo, Europa, gdje ste?

JOHN STONEMART MEMORIALS

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: FOOTSCRAY: 271 PRINCES HIGHWAY, 337 BARKLY ST 9706 8108 9689 8882

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118 “Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

28 MOZAIK

SUDOKU

RJEŠENJA KRIŽALJKE: HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

KRIŽALJKE

LABIRINT MALA KRIŽALJKA

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

od ovog tijesta potrebno je voditi računa da se koristi obična pitka voda (bez mjehurića) i s ne previše kalcija. Vodu je najbolje prokuhati prije upotrebe. Svježem kvascu ne smije isteći rok upotrebe, a ako se koristiti suhi kvasac mora biti otopljen u vodi u 38°C. Koristiti morsku sol kako bi se tijesto bolje diglo. Meko brašno upit će 50 % vode na svoju težinu, točnije za kilogram brašna potrebno je pola litre vode. Sastojci koji idu na samo tijesto potpuno su prepušteni vašoj kreaciji. - 0,5 l vode - 1 kg brašna - 10 g svježeg kvasca - 25 g morske soli Od ove količine brašna dobit ćete oko 1,5 kg tijesta što će biti dovoljno za 2 velike okrugle pizze. Priprema: Odvojite u dvije jednako velike posude brašno na dva dijela. Dodaj-

RECEPTI

Zdrava pizza bez brašna – od kvinoje Foto kvinoja

Kvinoja je (pseudo)žitarica i jedan od rijetkih biljnih izvora koji sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina. Zbog toga je idealna za vegane. Sadrži i dosta proteina. Osim toga, dobar je izvor željeza, magnezija i vitamina B6. To znači da jedna porcija osigurava barem 20 % dnevnih potreba za tim nutrijentima. Kvinoja je bogata i vlaknima, pa pridonosi snižavanju kolesterola. Sastojci: 3/4 šalice kvinoje 1/2 čajne žličice praška za pecivo 1 jušna žlica maslinovog ulja 1/4 šalice vode pola čajne žličice soli umak od rajčice miks mediteranskih začina kolutovi luka kozji sir Priprema Za recept za pizzu od kvinoje namočite kvinoju preko noći. Stavite u blender kvinoju, vodu, sol, prašak za pecivo, maslinovo ulje i blendajte do glatke konzistencije. Špatulom nanesite tijesto na pleh i poravnajte. Pecite u pećnici 15 minuta, a zatim okrenite tijesto i pecite dodatnih 10 – 15 minuta na 220°C. Nakon što se tijesto ispeklo, dodajte umak od rajčice, miks mediteranskih začina, kolutove luka i naribani kozji sir. Pecite dodatnih 10 minuta kako bi se rastopio sir.

Zdrava pizza od tikvica Foto tikvice

Tikvice sadrže oko 16 kcal na 100 g i idealna su namirnica za osobe na

Tijesto za pizzu te potrebnu količinu vode (50% od težine brašna) u obje posude pa na kraju jednoj posudi dodajte kvasac, a drugoj posudi sol. Mijesite jedno pa drugo tijesto dok se svi sastojci ne povežu u kompaktnu cjelinu pa i spojite i nastavite mijesiti sve dok ne bude potpuno glatko i baršunasto. Ako imate stroj za miješanje tijesta, dodajte brašno, vodu (smanjite redukcijskoj prehrani. Odličan su izvor vitamina C te dobar izvor vitamina B skupine, magnezija, željeza, cinka i drugih minerala. Jednostavne su za pripremu pa mogu poslužiti i kao podloga za pizzu. Zdrava pizza od tikvica je ujedno zdrava pizza bez kvasca i brašna, bezglutenska pizza, a može biti i vege pizza ako se doda veganski sir umjesto mozzarelle. Tikvice će u ovom primjeru poslužiti kao zamjena za tijesto za pizzu. Sastojci za vege pizza recept: - 4 tikvice prepolovljene po dužini - pola šalice marinara umaka - 1 šalica ribane mozzarelle ili veganskog sira - feferoni narezani na kockice - narezane crne masline - nasjeckani crveni luk - miks začina za pizzu ili omiljeni mediteranski začin po izboru - mljevena crvena paprika. Priprema Zagrijte pećnicu na 180°C. Izdubite meso tikvica. Rasporedite tikvice na lim za pečenje tako da prema gore budu okrenute izdubljene strane. Šupljine tikvica ispunite marinara umakom, ribanom mozzarellom i ostalim sastojcima. Pecite oko 15 minuta dok tikvice ne omekšaju i dok se ne rastopi sir. Po želji, može se dodati i mljevena crvena paprika.

Brza zdrava pizza – tost pizza za doručak Foto toast

Ako vam se za doručak baš jede pizza, a ne želite onu iz pekare, evo recepta. Kako bi ova pizza ipak bila nutritivno bogata, odaberite integralne verzije kruha ili tosta (koji će poslužiti kao integralno tijesto za pizzu) te svježi sir. Tako ćete unijeti više vlakana, proteina, vitamina i minerala. Vrlo je važno kakav je doručak jer izbor namirnica u doručku utječe na našu razinu energije kroz ostatak dana. Tost pizza je i idealna zdrava pizza za djecu i za one koji žele jednostavni recept za pizzu.

količinu za 2 dl i u toj količini otopite sol) i kvasac. Malo promiješajte i tek onda dodajte preostalu vodu u kojoj je otopljena sol. Svakako treba izbjeći zajedno dodavati sol i kvasac, jer će sol spriječiti kvasac da obavi svoju funkciju. Znat ćete da je tijesto gotovo kad stranice miksera budu potpuno čiste. Ovako pripremljeno tijesto ostaviti na sobnoj temperaturi (23°C) dva do tri sata. Pečenje: Ako ste napravili (ili kupili u pekari gotovo) tijesto, sad još preostaje odabrati omiljenu varijantu i ispeći je. Kod pečenja je važno pećnicu zagrijati na maksimalnu temperature, na 250°C. Da vam tijesto u sredini ne bi bilo gnjecavo, opet mali trik: 8-10 minuta pecite prvo tijesto samo premazano umakom od rajčice, ili premazano samo maslinovim uljem, izvadite iz pećnice, dodajte ostale sastojke pa dopecite još otprilike 5 minuta. Sastojci: - šnite integralnog kruha ili tosta (idealna zamjena za tijesto za pizzu je svježi kruh od kiselog tijesta) - šampinjoni narezani - mozzarella sir iz vrećice - origano - svježi bosiljak - rikula. Priprema Poredajte šnite kruha na pleh za pečenje. Dodajte umak i preostale sastojke osim rikole. Stavite u pećnicu dok se ne otopi sir i ne zažari korica. Izvadite iz pećnice i dodajte rikulu. ……….

Zdrava pizza od palente Foto palenta

Palenta se dobiva od kukuruznog brašna koje je izvor folata, vitamina B6, a sadrži i kalij, magnezij, cink i fosfor. Sadrži i ponešto proteina i vlakana. Odlična je namirnica za pripremu različitih jela, pa tako i za pripremu tijesta za pizzu. Sastojci za tijesto za pizzu recept: 1 šalica palente 4 šalice vode 1 jušna žlica maslinovog ulja 1 čajna žličica soli svježi ružmarin, čili režanj češnjaka. Sastojci za nadjev: tuna iz salamure miks mediteranskih začina cherry rajčice marinara umak za pizzu svježi listovi bosiljka. Priprema Zakuhajte vodu na srednje jakoj vatri i dodajte sol, svježi ružmarin i chilli. Kad se voda zakuha, umutite palentu i miješajte dok se ne dobije gusta smjesa. Maknite s vatre i naribajte češnjak. Rasporediti tijesto od palente na pleh za pečenje. Dodajte na tijesto za pizzu od palente marinara sos za pizzu. Potom dodajte prepolovljene cherry rajčice, tunu i luk. Zapecite u pećnici na 230°C oko 15 minuta.

Recept za brzi umak od rajčice Sastojci: - 1 konzerva pelata - 3 režnja češnjaka - 2 grančice timijana - 1 šaka bosiljka - 1 žličica šećera - sol - maslinovo ulje

Priprema: Na maslinovom ulju najprije kratko pirjajte usitnjeni češnjak. Dodajte timijan, a zatim i pelate. Promiješajte, začinite soli i šećerom i kuhajte 5-6 minuta. Na kraju ubacite svježi bosiljak i po želji dodajte još maslinova ulja te origano. Pripremljeni umak možete spremiti u manje posude za zamrzivač i koristiti po potrebi.

Zdrava pizza od cvjetače bez glutena Foto cvjetaca

Ova pizza doživjela je svoju popularnost i, dok su neki skeptični, pozivamo vas da date šansu zdravoj pizzi od cvjetače. Cvjetača je odličan izvor vitamina C koji je esencijalan za naš organizam. To znači da taj vitamin moramo unositi svakodnevno. Osim toga, sadrži vitamine E, K, A te brojne minerale poput kalija, cinka, magnezija i drugih. Potrebni su jednostavni sastojci, a ovo je i brzi recept za pizzu. Zdrava pizza od cvjetače pogodna je za vegetarijance i osobe koje ne podnose gluten. Sastojci za tijesto za pizzu: 1 glavica cvjetače pola šalice ribane mozzarelle pola čajne žličice soli origano bosiljak češnjak u prahu jaje. Sastojci za nadjev: pizza sos ribana mozzarella šampinjoni cherry rajčice trake ljubičastog luka Priprema Zagrijte pećnicu na 260°C. Natrgajte komadiće cvjetače, operite i stavite u blender te blendajte do glatke konzistencije. Izblendanu cvjetaču prebacite u staklenu posudu i stavite u mikrovalnu pećnicu na četiri minute. Izvadite cvjetaču iz mikrovalne i ostavite da se malo ohladi. Potom je stavite u čistu krpu ili gazu i stisnite kako bi se iscijedio višak tekućine. Cvjetači dodajte sve preostale sastojke, pomiješajte i potom rasporedite smjesu na papir za pečenje te rukom izdignite malo rubove smjese. Pecite pizzu na 260°C 15 minuta. Izvadite pizzu iz pećnice te dodajte pizza sos, ribanu mozzarellu, tanke ploške šampinjona, prepolovljene cherry rajčice i trakice luka. Pecite dodatnih sedam minuta dok se ne otopi sir.

Zlatna pravila za najbolju pizzu

jerojatno vam se barem jednom dogodilo da niste bili zadovoljni rezultatom pizze koju ste radili u kućnoj radinosti... Priupitali smo stoga stručnjake iz dviju zagrebačkih pizzerija na dobrom glasu da podijele s nama svoja zlatna pravila, odnosno savjete na koje ne bi trebao zaboraviti niti jedan kućni pizza majstor. Voditelj pizzerije Spizza Vedran Balen i pizza majstor iz Dukse Dalibor Rajković imaju nekoliko univerzalnih trikova:

Kvalitetne namirnice

Bez kvalitetnih namirnica nema dobre pizze, u tome su jednoglasni, i to je temelj od kojeg treba krenuti. Nikakvi zamjenski sirevi ili šunke sumnjivog podrijetla ne dolaze u obzir.

Svježe i zeleno

Uvijek koristite svježe listiće bosiljka i nikad ga nemojte stavljati u pećnicu jer će uvenuti, već samo na gotovu pizzu. Ista stvar vrijedi i za ostalo začinsko zelenilo.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje u tijestu i na kraju pokapano po pizzi diže sveukupan okus. Obično ulje u tijestu uopće se ne osjeti.

Prhkije tijesto

Ako želite da tijesto vaše pizze bude prhko, onda kombinirajte glatko i oštro brašno, i to tako da glatkog brašna bude nešto više od polovice od ukupne količine.

Umak od rajčice

Za umak od rajčice nikad ne koristite koncentrat. Najbolje je napraviti vlastiti umak od svježih rajčica, a van sezone sameljite kvalitetne pelate. U rajčice dodajte sol, papar, šećer, maslinovo ulje, ružmarin i bosiljak. Što su začini raznovrsniji, to je umak bogatiji.

Pojačajte temperaturu

Kućnu pećnicu namjestite na najvišu temperaturu. Za dobru, hrskavu pizzu potrebni su viši stupnjevi i kraće vrijeme pečenja. Na 200 stupnjeva Celzijusa nećete doći ni blizu hrskavom tijestu kakvo inače volite u pizzeriji.

Suhomesnato za kraj

Kulen ili pršut uvijek stavljajte na pizzu tek nakon što je pečena, eventualno pred sam kraj pečenja. Ako se dugo peče kulen pusti previše masnoće, a pršut poprimi neobičan i ne baš dobar okus.

Jedite odmah

Pizza je najbolja dok je vruća, tek izašla iz pećnice. Stajanjem tijesto omekša, a slična stvar se događa u kutijama s poklopcima, u kojima se pizza na neki način "upari".

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Možda će vam se katkada činiti da je ljubav daleko od vas. Ipak, ona je zapravo bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu. Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako. Ipak, možete i malo riskirati. Nije sve tako teško kao što vi vidite. Opet će se pojaviti podrška drugih. Sretni brojevi: 1, 8, 11, 23, 32, 34

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Vi malo po malo ipak dolazite na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za jačanje povjerenja u vezama, ali i za otvorenije razgovore. Nekima će pak više odgovarati samoća ispunjena �ilozo�iranjem. Većina će se osjećati dobro. Bit ćete pomalo umorni od svega. Neki kolege će vas k tome i zadirkivati. Ne reagirajte. Ono što morate odraditi, odradite profesionalno. Tako ćete svima zatvoriti usta. Sretni brojevi: 2, 5, 9, 12, 21, 24

Vaša energičnost i poduzetnost u ljubavnom životu ponekad će graničiti s ludošću. Nisu isključene ni male ljubomore, ali s većim intenzitetom. Potrebno je malo više samokontrole da bi bili sretniji. Kontroliranje nikad nije ugodno, no ovaj put će biti u vašu korist Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo. Funkcionirat ćete dobro uz pažljivo organizirane stanke. Sretni brojevi: 2, 7, 14, 35, 38, 44

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u strastima ili obratno, u hladnoći. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom, ili ćete težiti potpunoj samoći. Sjetite se pravila zlatne sredine i nađite ravnotežu. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte. Sretni brojevi: 4, 14, 25, 29, 34, 35

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Neka vaša ljubavna očekivanja bit će ispunjena unatoč ponekoj prepreci ili frustraciji. Ipak, u nastavku treba biti oprezan i mirom održavati ono što ste dosad ostvarili. Druga strana će na kraju prepoznati i cijeniti vaš trud oko svega. Vaš trud bit će prepoznat, a vi ćete dobiti na cijeni. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu. Radit ćete lakše, premda će posla biti sve više. Mnogi će biti na pragu lijepih rezultata. Sretni brojevi: 4, 15, 21, 23, 32, 33

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno, osim ako samoća nije vaša želja. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad će trebati dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jednostavno prođite kroz to. Ne navaljujte sa svojim idejama jer premda su se neka vrata malo otvorila, još nije vrijeme da s eksponirate. Budite strpljivi. Sretni brojevi: 1, 11, 21, 23, 35, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Pojavit će se novo svijetlo na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći povjerovati da vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno. Sretni brojevi: 1, 13, 27, 38, 41, 44

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Prolazni nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubavnim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno. Bilo bi dobro prihvatiti ono što jest i bez velikih ambicija čekati povoljnije dane. Oni će doći. Nađite u sebi snage da postavite bolje kriterije u poslu i da obavite ono što morate obaviti. Ne postavljajte si sada letvicu previsoko jer ste u fazi kad je oko vas previše izazova. Sretni brojevi: 9, 21, 29, 31, 33, 45

21. siječnja do 18. veljače

Djevica

Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljšati odnos s voljenom osobom. Nikakva rasprava, a pogotovo motivirana ljubomorom neće donijeti rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata. Zaposleni u svim djelatnostima povezanim s akcijom moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja. Komunicirat ćete sa suradnicima oko nevelikih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno. Sretni brojevi: 2, 3, 23, 27, 31, 44

Vaša potreba za društvom bit će i dalje naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav. Riješili ste veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte. Sretni brojevi: 8, 14, 16, 37, 41, 44

19. veljače do 20. ožujka

Imperativ u vašem privatnom životu bit će zabavljanje. Nećete težiti ozbiljnoj vezi, bar ne pod svaku cijenu, no ako se ona dogodi, prihvatit ćete je. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom, te će zajedno tulumariti. Bit će dobro. Moguće je da ćete se zateći u situaciji kad će se najozbiljnije mjeriti vaša postignuća. Kriteriji bi mogli biti strogi, no ne bojte se – imate sve kvalitete. Sretni brojevi: 8, 16, 28, 36, 39, 40

Strastvenost koju ćete pokazivati prema drugoj strani ponekad će je uplašiti. Čini se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe. Ipak, trebat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Bit će dana kad ćete se zateći u iskušenju samodopadnosti. Vaša samoprocjena treba biti realna i zrela. U svakom vašem potezu zrcali se ono što nosite u sebi. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima. Sretni brojevi: 1, 13, 23, 29, 31, 33

MEĐULJUDSKI ODNOSI

Trećina parova ima ovaj problem - imate li ga i vi? Istraživanja pokazuju da veze u kojima su žene slabije karike, češće pucaju. Začudo, to nije slučaj kada su muškarci slabija karika

matrate li da partnera volite više nego on vas? Jeste li se ikada zapitali želi li vaš partner doista biti s vama, unatoč činjenici što ste zajedno dugi niz godina? Ako je tako, možda se nalazite u asimetričnom odnosu. Čak i ako ga niste doživjeli, vjerojatno ste upoznati s ovom vrstom odnosa. Jedan partner je potpuno posvećen i željan napraviti planove za budućnost, dok druga osoba uživa u pogodnostima odnosa, ali nije u potpunosti otvorena, angažirana ili ne ulaže dovoljno truda. Znanstvenici tvrde da su faze i koraci za napredak, iz godine u godinu sve nejasniji i rjeđe se provode. Drugim riječima, naša kultura odgaja sve više asimetrično obvezujućih odnosa. Ljudi se zadržavaju u takvim odnosima unatoč različitim interesima, dok je proteklih godina bilo potrebno raditi i ulagati kako bi takav odnos opstao ili bi partneri jednostavno prekinuli i krenuli dalje. Provedeno je istraživanje u kojem je ispitano više od 300 nevjenčanih heteroseksualnih parova u ozbiljnim vezama. Rezultati pokazuju da je trećina tih parova u asimetrično obvezujućem odnosu. Uglavnom se radi o nejednakoj predanosti u kojoj se žene više zalažu nego muškarci. Takav

ini se da ta osoba nije za mene. To je izraz koji često čujemo kao objašnjenje za prekid veze. Možda ste čak i sami to rekli. Ipak, mnogi ljudi su mislili da ste bili savršeni par. Često se zapitamo kako se, naizgled, prava i istinska ljubav na kraju potroši i pretvori u… ništa. Poznati psiholog Jed Diamond došao je nakon 40 godina istraživanja do zaključka da većina ljudi nađe ljubav svog života. No, problem je što ne mogu proći zajedno kroz svih pet faza ljubavi. Zaljubljivanje je faza kada se nalazite ispod vedrog oblačka sačinjenog od hormona sreće. Ovo je vrijeme kada se sve naše želje i nadanja projiciraju na potencijalnog partnera. Partner brzo postaje idealna osoba bez ikakvih nedostataka. Vjerujete u svaku njegovu riječ i vjerujte u moć prave ljubavi. Postajete par - U ovoj fazi ljubav postaje jača. Bolje upoznajete partnera i vaša prisutnost utječe na sve aspekte partnerova života. Ovo je vrijeme zajedništva i radosti. Nakon nekoliko mjeseci ili godina, u ovoj fazi često dođu djeca, što dodatno jača vezu između vas. Osjećate se sigurno i poželjno. Vjerujete da ste pronašli pravu osobu i da vas je spojila sudbina.

odnos je posebno karakterističan za parove koji ne žive zajedno. Dakle, takvi odnosi su česti, a čini se i problematični. Razlike u predanosti rezultiraju lošijom kvalitetom odnosa, negativnim interakcijama i većom razinom agresije. Najviše su opisani česti sukobi i nedostatak sreće. Istraživanja pokazuju da veze u kojima su žene slabije karike, češće pucaju. Začudo, to nije slučaj kada su muškarci slabija karika. To ukazuje na povećanu važnost ženskog angažmana u određivanju hoće li se odnos nastaviti ili ne. Što učiniti ako primijetite da je vaš odnos s partnerom takav? Ako je vaš odnos ozbiljniji, vrijedi pokrenuti razgovor o zajedničkoj budućnosti i uzajamnoj predanosti. To će pomoći da dobijete osjećaj ravnoteže u odnosu. Ako držite partnera na emocionalnoj udaljenost iako znate da on želi više, zapitajte se je li ta osoba zaista za vas? Ako se zalažete više od partnera, pokušajte procijeniti jeste li zadovoljni tom neravnotežom. Predanost i ulaganje se mogu intenzivirati, no to ne garantira promjenu. Ako razgovor ne ide u dobrom smjeru, to može biti pokazatelj da trebate prekinuti i pronaći odnos koji vam više odgovara.

Postoji 5 faza ljubavi, a mnogi zapnu na trećoj

Razotkrivanje u vezi - Treća faza predstavlja razdoblje kada nada polako blijedi. Imate dojam da su se vaši osjećaji bespovratno potrošili. Partner postaje predvidljiv i njegovo ponašanje vas iritira na mnoge načina. Imate potrebu odmoriti se od svega ili imate osjećaj da niste više jedno za drugo. Iduća misao koja se javlja je da vaša veza više nema smisla. Kreiranje prave, dugovječne ljubavi - Ako zatvorite oči, shvativši da je treća faza ipak samo faza, možda uspijete doći do četvrte. U ovoj fazi, vaš um se oslobađa iluzija koje projiciramo na svog partnera u ranijim fazama. Osoba koja stoji ispred vas nije ona koju ste zamislili, no ona je stvarna osoba koju prihvaćate. Ovo vrijeme je idealno za prijelaz u posljednju fazu. Mijenjate svijet - Sada kada ste naučili prevladati nesuglasice i kada ste shvatili da ste pronašli duboku, snažnu i dugotrajnu vezu, primjećujete da vas dvoje imate moć promijeniti nešto u ovom svijetu. Ne samo da idete zajedno kroz život, nego živite u partnerstvu radi većeg cilja. To znači da zajedno stvarate. Ova faza dolazi kada je vaša ljubav nadišla sve prethodne faze i kada sa sigurnošću možete reći da je to osoba za vas.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

OLIVER DRAGOJEVIĆ VEĆ ČETVRTU GODINU NIJE S NAMA

Jedno je sigurno - Oliver živi vječno... Trag u beskraju nije samo pjesnička �igura, Oliver je čovjek koji je ostavio svoj trag svojim obožavateljima, prijateljima i kolegam

lazbena legenda, Oliver Dragojević, već četvrtu godinu nije s nama. Tjedan pun događaja Oliveru u čast, prošlog tjedna, zaokružio je koncert na velolučkoj rivi. Trag u beskraju nije samo pjesnička �igura, Oliver je čovjek koji je ostavio svoj trag svojim obožavateljima, prijateljima i kolegama, a neki od njih bili su i na trajektu Korčula za Vela Luku. Bilo je to zagrijavanje za održani veliki koncert u Veloj Luci. „Nama glazbenicima je to posebno jer Oliver je uvijek bio drugačiji, uvijek je bio bolji nekako i te sve pjesme imaju nekakav značaj na nacionalnom nivou i pokušavamo to sačuvati da, ostane živjeti pogotovo među klincima”, rekao je Ante Gelo, producent koncerta “Trag u beskraju”. Prvom programu HTV-a mogli smo

pratiti sto dvadeset minuta mediteranske simfonije u Veloj Luci u čast i sjećanje na nikad prežaljenog, velikog Olivera Dragojevića. Najljepše pjesme, najveći hitovi u interpretaciji sjajnih glazbenika i poznatih pjevača s rive razlijegalo se Oliverovom Velom Lukom. Uz Zoricu Kondžu, Tedija Spalata, Petra Grašu, Doris Dragović, Petra Dragojevića nastupio je niz mladih pjevača među ostalima Dino Jelusić, Matija Cvek, Jure Brkljača te simfonijski orkestar pomno sastavljen od najboljih mladih glazbenika. “Ti si moj san”, “Ako izgubim tebe”, “Nedostaješ mi ti”, “Dobar dan”... samo su neke od predivnih pjesama, koje se mogli čuti. Ovu mediteransku simfoniju za Olivera glazbeno je osmislio Ante Gelo, a orkestrom je ravnao Alan Bjelinski.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 04. kolovoza 10:08 AM Baština: Sveti Donat 10:13 AM Dnevnik 2 11:03 AM Hrvatska danas Rijeka 11:44 AM Izradi sam - papuče 11:49 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:59 AM Hrvatska danas Zagreb 12:19 PM Hrvatska danas Osijek 12:49 PM Nacionalni park Risnjak 12:55 PM U istom loncu 01:28 PM Eko zona 01:54 PM Knjiga ili život: Afonso Cruz i Đorđe Matić 02:26 PM Atletika - Trčanje 03:02 PM Na rubu znanosti: Tajna predaje Dogona 03:51 PM Mistika uspjeha: Dragan Živadinov, dokumentarna serija (4/10) 04:43 PM Hrvatski kraljevi: Rađanje kneževine, dokumentarna serija (1/7) 05:27 PM Moje slike, moji snovi (1): Dubravko Orlić - liječnik (6/20) 05:38 PM Stani u Lici: Krasno, dokumentarna serija (1/9)

05:32 PM Potraga za dnom, dok. serija

Ponedjeljak, 08. kolovoza 10:10 AM Baština: Šibenski muzej 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Idemo na put s Goranom Milićem: Austrija, 1. emisija 11:51 AM Vijesti na engleskom jeziku 12:01 PM Plodovi zemlje 12:51 PM Glas domovine 01:16 PM Jelovnici izgubljenog vremena: Kraljica mora i podmorja 01:38 PM Rijeka: More 02:08 PM Otkrivamo Hrvatsku: Silba 02:33 PM Znanstveni krugovi 03:08 PM Ne dao bog većeg zla, �ilm 04:57 PM Mala mora, dok. serija 05:27 PM Mir i dobro 05:52 PM Puls: 12 i 5 za rak, reportaža

Utorak, 09. kolovoza 10:10 AM Baština u objektivu: Tisno 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Hrvatska danas Split 11:45 AM Preobrazba starog stolca 11:50 AM Vijesti na engleskom jeziku Petak, 05. kolovoza 10:08 AM Baština u objektivu: Šepurine 12:00 PM Hrvatska danas Zagreb 12:20 PM Hrvatska danas Osijek 10:13 AM Dnevnik 2 12:55 PM U istom loncu 11:04 AM Hrvatska danas Split 01:32 PM Stipe u gostima, hum. serija 11:44 AM Vijesti na engleskom jeziku 02:02 PM Vijesti na njemačkom jeziku 11:54 AM Hrvatska danas Zagreb 02:12 PM Izvan formata: Što s baštinom 12:14 PM Hrvatska danas Čakovec 02:52 PM Sunčana strana Prisavlja 12:44 PM Dolina sunca, serija Meštrović & Expresto i TO HRT-a 01:35 PM Što je klasik? Ivo Andrić 04:02 PM Pozitivno 02:09 PM Oružja Oluje, dok.�ilm 04:37 PM Točka na A - suvremena 03:08 PM 56. Festival dalmatinskih hrvatska arhitektura, dok.serija klapa - Omiš 2022. muške klape 05:13 PM Loviške kronike: Ljeto, emisi- 05:28 PM I to je Hrvatska: Zagorska klet ja pučke i predajne kulture Srijeda, 10. kolovoza 05:43 PM Baština: Banska kosa 10:10 AM Baština u objektivu: Torpedo 10:15 AM Dnevnik 2 Subota, 06. kolovoza 11:05 AM Hrvatska danas Split 10:10 AM Baština: Šibenska polja 11:45 AM Izradi sam - Domaći sapun 10:15 AM Dnevnik 2 11:50 AM Vijesti na engleskom jeziku 11:05 AM Svečano obilježavanje 27. 12:00 PM Hrvatska danas obljetnice VRO Oluja u Kninu 02:35 PM Izradi sam - Stolić na brzaka 12:55 PM U istom loncu 01:32 PM Najbolji inovatori zelene, 02:40 PM Vijesti na engleskom jeziku robotičke i elektroničke industrije 02:50 PM Lepoglavska čipka 02:22 PM Bilješke: Draganićki rječnik 02:55 PM Globalna Hrvatska 02:42 PM Abeceda: Fibromialgija 03:35 PM Dolina sunca, serija 02:52 PM Istina ili mit: Ne smije se 04:20 PM Istina ili mit: Fruktoza ne trenirati pod upalom sadrži kalorije 03:05 PM Suvremenici: Ivan Čizmek, 04:35 PM Doris Dragović Oluji u čast, dokumentarni �ilm snimka prijenosa koncerta 03:34 PM Navrh jezika: 365 06:05 PM Kravata, dok. reportaža 03:49 PM Tatjana Matejaš Cameron 04:39 PM Luda kuća, hum.serija Nedjelja, 07. kolovoza 05:34 PM Ključ, dok, reportaža 10:10 AM Baština: Šibenska šetnica 05:37 PM Veliko jezero sika - otok Mljet 10:15 AM Dnevnik 2 05:42 PM Puls: Bitka za život, reportaža 11:05 AM Normalan život 11:55 AM Izradi sam - Oslikavanje 12:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:10 PM Ne dao bog većeg zla, �ilm 01:59 PM Dolina sunca, serija 02:44 PM turizam.hrt 03:24 PM PjesmaRica, dok.reportaža 03:27 PM Windsurfer Enrico, reportaža 03:32 PM Lijepom našom: Đakovo Svečano obilježavanje 27. obljetnice 04:42 PM Vrtlarica: Darovi prirode VRO Oluja u Kninu 05:12 PM Slatka kuharica: Split HTV, subota, 6. kolovoza, 11:05 AM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022. Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Dražen JURINA

Canberra Croatia potukla Olympic, O’Connor Knightsi izgubili od Wanderersa

Fotogra�ije: Mladen LEKO

anberra Croatia zapečatila je vodstvo na ljestvici potukavši s 5-1 Canberra Olympic na O’Connor Enclosedu prošle subote. Vodeća momčad nije gubila vrijeme i već je do 18. minute osigurala vodstvo od 3-0 golovima koji su postigli Barac, Domenici i Taneski. Drugo poluvrijeme počelo je u istom stilu, Taneski je najprije postigao svoj drugi gol u 51. minuti, a Barac dodaje svoj drugi gol u 89. minuti utakmice. Domaćini su se, unatoč svemu, uspjeli upisati među strijelce utješnim golom u 60. minuti, no bilo je to premalo i prekasno te je Canberra Croatia iz ove

utakmice izašla kao pobjednik rezultatom 5-1. O’Connor Knights igrali su tešku utakmicu protiv Wanderersa na Melrose Syntheticu u kojoj su gosti izgubili s 1-0. Obje momčadi stvorile su nekoliko prilika za gol, a u drugom poluvremenu uslijedila je slična igra sve dok domaćini nisu zadali kobni udarac sedam minuta prije kraja i odnijeli sva tri boda. Knightsi se vraćaju u akciju ove subote, 6. kolovoza, kada će ugostiti Canberru Olympic na Terenu 1 O’Connor Encloseda s početkom u 15 sati. Canberra Croatia također se vraća na stadion Deakin - u subotu 6. kolovoza kada će ugostiti Tigerse s početkom u 17 sati.

ila je to utakmica u kojoj su mnogi očekivali još jednu pobjedu Avondale Heightsa u susretu koji se igrao na Frank Holohan Reserveu prošle subote. Poraz bi Dandy Cityju zasigurno donio ispadanje u NPL 2 pa su dečki iz Cityja zasigurno imali motivacije za igru. Avondale je u prvih 10 minuta izgledao opasno i trebao je u tom vremenu zapravo postići i gol, no City je bio taj koji je konačno poveo u 14. minuti zahvaljujući briljantnom potezu Trianta�ilosa Skapetisa koji je loptu doveo do kaznenog prostora i prebacio ju preko vratara pored udaljene vratnice za 1-0, vodstvo koje su domaćini uspjeli sačuvati i do poluvremena. U tom trenutku navijači Cityja već su predosjećali neočekivan razvoj događaja, no Avondale je ipak u drugom poluvremenu po izlasku na teren u 54. minuti postigao izjednačujući gol. Upravo kada se činilo da su nestale sve nade, Tommy Semmy postigao je u 58. minuti gol koji pretendira za „gol sezone”. Odnijevši loptu dobrano u svom dijelu terena Semmy je solo prošao pet braniča Avondalea, a potom je nisku loptu uputio u vratarevu lijevu stranu s ruba kaznenog prostora za vodstvo Cityja od 2-1. No Dandy još nije bio gotov, te je u 81. minuti postigao treći gol kada je precizno dodavanje Nicholasa Diba pronašlo nečuvanog Semmyja koji loptu upućuje ravno u gol za svoj drugi Zoran Juraj SABLJAK

ezultat ove utakmice malo je utjecao na obje momčadi, Dinamo je čini se siguran od ispadanja, a nada Dandy Thundera da će zaigrati u �inalu upitna je unatoč tome što je matematički i dalje u mogućnosti za plasman među prvih šest na ljestvici. Sama utakmica koja se igrala na George Andrews Reserveu nije bila naročito napeta, bilo je svega osam udaraca na gol, od čega je tri imao Dinamo. Jedini gol stigao je u trećoj minuti zahvaljujući udarcu glavom kapetana Harryja Ashcrofta nakon udarca iz kuta koji je savršeno izveo Jack Simmons. Dinamo je međutim bio odlučan osigurati da domaćini

Dandy City porazio Avondale protivno svim očekivanjima

pogodak večeri na svekoliko zadovoljstvo navijača budući da im je u tom trenutku postao jasno da Dandy neće ispasti iz lige. Kako je konačni rezultat ostao 3-1, tri boda dovela su Dandyju na istu poziciju na kojoj je i Hume City koji je protiv Eastern Lionsa igrao tek neriješeno. Budući da slijedi pauza u rasporedu lige ovog vikenda, Dandy se u akciju vraća tek u subotu 13. kolovoza. Tada će pokušati napraviti nezamislivo i pobijediti vodeću momčad ljestvice South Melbourne, koji će i sam nastojati zgrabiti naslov lige u toj utakmici. Time s pravom možemo očekivati veliku utakmicu za obje momčadi. Utakmica se igra na stadionu Lakeside, 13. kolovoza, a počinje u 18:45.

Dinamo izgubio od Dandy Thundera

ne odnesu prevagu u utakmici te se hrabro branio. Stvari gostima nisu išle naročito u prilog posebice kada je Zelfy Nazary dobio dva žuta kartona u roku od nekoliko se-

kundi, jedan radi prekršaja a drugi radi nepoštivanja suca. Thunder nije uspio iskoristiti ovu prednost pa je na kraju utakmice rezultat ostao na 1-0.

Dinamo 14. kolovoza ponovno igra kod kuće gdje će ugostiti drugoplasirane Oakleigh Cannonse, bit će to nadoknada ranije odgođene utakmice.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

Adelaide Croatia projurila pokraj Playford Cityja Maks JURKOVIĆ

delaide Croatia pokazala se u najboljem svjetlu porazivši Playford City s 5-2. Kako je ovo bila važna utakmica za obje strane, očekivali smo opasnu igru nakon koje je Croatia potencijalno mogla ispasti iz prvih šest u slučaju pobjede Playforda. Croatia je imala najbolji mogući početak utakmice, svega tri minute nakon starta Jimmy Odenwalder postiže gol nakon dodavanja Omari Dideroa u kazneni prostor.

Omari Didero postiže još jedan gol za 2-0 za Croatiju u 20. minuti pucajući iz voleja iz kaznenog prostora, lopta je prošla pokraj nemoćnog Anthonyja Capaldija u gornji kut gola, a potez je također kandidat za gol kola. Matthew Capone prepolovio je zaostatak u 26. minuti uputivši oštri volej pokraj Johna Solarija kojim je unio još malo napetosti u prvo poluvrijeme. Odenwalder postiže svoj drugi gol svega nekoliko minuta nakon početka, dobro odmjerena lop-

ta Granta Taita pronalazi Lukea Salasa koji dijagonalno upućuje loptu nečuvanom Odenwalderu, a ovaj ju pak puca u gornji dio gola. Chicco Nyirenda postiže gol za 4-1 pucajući iznad Capaldija nakon što je na golu proigran nakon očićene lopte uhvativši obranu Playforda na spavanju. Croatia je s lakoćom prošla drugo poluvrijeme, Didero

postiže svoj drugi gol nakon gužve pred vratima kada Playford nije uspio očistiti situaciju. Bivši obrambeni igrač Croatije Michael Acton postigao je utješni gol 20 minuta prije kraja, no šteta je učinjenja već u prvom poluvremenu. Adelaide Croatia sada ima pet bodova prednosti pred sedmoplasiranim Playfordom sa svega dvije preostale utakmice. Adelaide Croatia ove subote u 15 sati u Hrvatskom sportskom centru igra protiv Adelaide Victoryja.

Knightsi izgubili, unatoč dobroj igri Tom HAYES Fotogra�ije: Mikko ROBLES

elbourne Knightsi izgubili su s 3-1 od Oakleigh Cannonsa, čime je nestala svaka nada za nastup u �inalu ove sezone. Te večeri Melbourne Knightsi gostovali su na Jack Edwards Reserveu gdje su nastupili protiv novookrunjenih prvaka NPL-a 2021. - Oakleigh Cannonsa. Tijekom prvog poluvremena Knightsi su uspijevali odgovoriti na tempo i intenzitet koji su postavili domaćini i, unatoč tome što je bilo golova u prvom poluvremenu, drugo je prisutnim gledateljima donijelo pregršt zabave. Knightsi su uspjeli obraniti prijeteće napade Cannonsa stvorivši i sami nekoliko gol prilika, novo pojačanje George Ott pokazao se izvrsnim. Najbolju priliku poluvremena imao je Gian Albano no, na nezadovoljstvo navijača Knightsa, napadač je prokockao sjajnu priliku za gol te su Knightsi i Cannonsi na poluvrijeme otišli bez pogodaka. U drugom poluvremenu, nakon dojmljivih 60 minuta napetog nogometa, Cannon-

si su konačno postigli prvi gol zahvaljujući Joeju Guestu koji je ovime postigao svoj dvanaesti gol sezone i nastavlja i dalje s odličnom formom tijekom 2022. u nastupima za Cannonse. Privremeni trener Ben Surey odlučio se potom na nekoliko promjena u veznom redu nastojeći držati korak s prijetećim Cannonsima. Anthonyja Duzela, Mohamada Sumaora i Luku Kolica zamijenili su igrači odmornih nogu - Jack Morton, Trevor

Ssemakula i Justin Micallef. Svega 15 minuta prije kraja utakmice Knightsi su izgubli intenzitet igre, a Cannonsi su udvostručili vodstvo pogotkom Anthonyja Pantazopoulosa koji je postigao svoj prvi gol za Cannonse ove sezone. Oakleigh u 89. minuti postiže i treći pogodak kada se Wade Dekker našao blizu gola. Dekker se približava vrhu statistike među strijelcima s postignutih 15 golova ove sezone. Knightsi

su pred sam kraj utakmice uspjeli postići utješni gol zahvaljujući Gianu Albanu u 92. minuti, ali utakmica je već bila riješena. Knightsi su se u ulicu Sommers nažalost vratili praznih ruku, unatoč uloženim naporima protiv odličnih Cannonsa. Knightsi se u petak, 5. kolovoza, vraćaju na domaći teren gdje će zaigrati protiv četvrtoplasiranog Green Gullyja u nadoknadi utakmice iz 21. kola. Susret počinje u 20:15.

Sydney United 58 pobijedio APIA Leichhardt s 3-1 S ydney United 58 svladao je u muškom NPL-u Novog Južnog Walesa APIA Leichhardt s 3-1 u utakmici koja se na Lambert Parku igrala prošle subote poslije podne. APIA Leichhardt, koja se nalazi na putu u �inale, imala je dobar start utakmice kada je Themba Muata-Marlow postigao gol u 15. minuti, no nije uspjela zadržati vodstvo budući da je Jordan Roberts izjednačio predivnim udar-

cem prije negoli su japanski as Taisei Kaneko i zamjena Christopher Payne zapečatili rezultat. Unatoč porazu, APIA Leichhardt osigurala je peto mjesto te će idućeg tjedna nastupiti u �inalu protiv Marconi Stallionsa u reprizi talijanskog derbija u 21. kolu. Za Sydney United 58. ovo je dobar način za završiti do sada tešku sezonu za ponosan klub.

Warriorsi zadržali prvo mjesto pobjedom protiv Kingstona Zoran Juraj SABLJAK

akon poraza s 5-1 protiv Pascoe Valea tjedan dana ranije, North Geelong Warriorsi željeli su svim snagama osigurati put prema naslovu NPL-a 2 i to su učinili pobjedom s 2-1 protiv Kingston Cityja prošle subote na Elcho Parku. Warriorsi su bili brzi i precizni i poveli su već u 7. minuti zahvaljujući Anthonyju Banovcu te u 17. minuti pogotkom Caleba Mikulića koji udvostručuje vodstvo. Kingston je uspio prepoloviti zaostatak zahvaljujući jedanaestercu u 42. minuti, no gosti su uspjeli sačuvati vodstvo i odnijeti sva tri boda što im daje prednost od dva boda na vrhu ljestvice. Warriorsi se u akciju vraćaju 13. kolovoza, nakon pauze u NPL-u 2, kada će zaigrati protiv Bulleen Lionsa na Elcho Parku s početkom u 15 sati.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

‘ADRENALIN’ IZDAO JE NOVU AUTOBIOGRAFIJU ANALIZA NAVIJAČI USTALI PROTIV BJELICE

Ibrahimović majci Jurki kupio stan u Hrvatskoj i slat će joj svoje sinove

1977. godine, a četiri godine poslije rodio se Zlatan. Majka je za život zarađivala kao čistačica, a obiteljske prilike kvario je teški očev alkoholizam. Rastali su se kada je Zlatan imao dvije godine. Odrastao je u Rosengårdu, dijelu Malmöa poznatom kao geto, kvart doseljenika. Živio je u kaosu, na mjestu gdje su tučnjave bile svakidašnjica. A on se tukao i krao: bicikle, slatkiše, automobile...

Majci sam kupio stan u Hrvatskoj, na Pagu da bude bliže sestrama, a otac mu je Še�ik iz Bijeljine

latan Ibrahimović, jedan od najpopularnijih nogometaša u proteklih 20-ak godina, izdao je novu autobiogra�iju pod nazivom “Adrenalin”. U njoj spominje majku Jurku Gravić. “Majci sam kupio stan u Hrvatskoj, blizu Pagu da bude bliže sestrama. Želimo joj poslati Maxija i Vincenta, same, bez mame i tate. Trebaju se naučiti samostalnosti. Želim da neko vrijeme provedu u Hrvatskoj s bakom, koja ih može štošta naučiti”, napisao je Ibrahimović. “Moja je majka danas spokojna i njena sreća i mene čini sretnim. Na licu i rukama možeš joj pročitati koliko se naradila u životu. Ustajala je u četiri ujutro i odlazila na posao, vraćala se popodne i vodila računa o petero djece. Imala je dva muža Balkanca koji su pili i bili joj više na teret nego od pomoći.” Zlatanova majka Jurka Gravić rođena je u selu Prkos, u zadarskom zaleđu, pokraj Škabrnje (kraj odmorišta Nadin na autocesti A1), a njegova oca upoznala je u Švedskoj, kamo su oboje emigrirali. Še�ik je iz rodne Bijeljine u Švedsku stigao

Stvari se treba nazvati pravim imenom - Bjelica radi loš posao Igra ne postoji, vodi medijske ratove, proziva suce, a ne pokazuje ni najmanji napredak gdje je to jedino važno - na terenu

Majka Zlatana Ibrahimovića Jurka Gravić je iz sela Prkos pored Škabrnje

Baka mu je poginula u bombardiranju Lijepe Naše U svojoj ranije objavljenoj autobiograﬁji “Ja sam Zlatan” ispričao je kako mu je baka poginula u bombardiranju Lijepe Naše. “Rat je bio čudna stvar. Nisam znao ništa o njemu. Nije mi bilo jasno zbog čega su mama i sestra obučene u crninu. To je bilo zbog bake

koja je poginula u jednom bombardiranju u Hrvatskoj. Svi su bili tužni osim mene, mene nije bilo briga je li neko Srbin ili Bošnjak ili što već”, napisao je Zlatan u svojoj prvoj autobiograﬁji. I danas mu na Instagram proﬁlu u opisu stoji “pisac”, a ne “nogometaš”.

Hajduk doveo stopera od 4 mil. eura

Splićanima u goste stiže Vitorija iz portugalskog Guimaraesa

ošao sam spreman, spreman sam nastupiti na utakmici u četvrtak i pomoći momčadi, rekao je u ponedjeljak novi stoper ‘bilih’, Nigerijac Chidozie Awaziem (25) prije prvog treninga na Poljudu. Hajduk u četvrtak otvara ovogodišnju europsku sezonu, u goste im stiže Vitorija iz portugalskog Guimaraesa, a ogled je na klupskoj televiziji najavila prinova koja je na Poljud stigla na posudbu iz Boaviste. Reprezentativac Nigerije kojeg smo najavljivali prije dva tjedna na koncu je potpisao ugovor. - Ja sam novi igrač Hajduka, Awaziem iz Boaviste, upravo sam potpisao ugovor. Tu sam da pomognem suigračima, Vitoria je jako opasan suparnik. O Hajduku znam da su navijači vrlo strastveni i ja sam tu da po-

Je li s�glo vrijeme za rastanak?

Nigerijac Chidozie Awaziem stignemo naše ciljeve. U karijeri je Nigerijac nosio dresove portugalskog Porta, turskog Caykur Rizespora gdje je već igrao s Darijom Melnjakom i Alanyaspora, francuskog Nantesa te spomenute Boaviste. U dresu nigerijske reprezentacije odigrao je 28 utakmica i zabio jedan gol. Inače, očekuje se da će Poljud biti ispunjen do posljednjeg mjesta jer je već do

danas prodano preko 25.000 ulaznica. Uskoro će biti poznato i ime potencijalnog suparnika Hajduka u fazi doigravanja za Konferencijsku ligu. Ako prođu Portugalce Hajduk će igrati protiv nekoga od suparnika u trećem pretkolu Neftči - Rapid Beč, Dunajska Streda - FCSB, Maccabi Tel Aviv - Aris te klub kojeg bi svakako voljeli izbjeći u ždrijebu – Villarreal.

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

sijek je šokantnim porazom 2:0 od kazahstanskog Kizilžara na domaćem terenu ispao iz Europe. Zapela je momčad Nenada Bjelice već na prvoj prepreci, u drugom pretkolu Konferencijske lige, iako je nakon prvog susreta imala prednost 2:1. Na kraju je doživjela debakl na domaćem terenu. Ta utakmica nije nikakva iznimka po pitanju onoga što gledamo od momčadi Nenada Bjelice. Nakon početne faze medenog mjeseca u Osijeku, u kojoj je brzo podigao klub i stabilizirao ga pri vrhu tablice, sve ostalo je postalo negledljiva patnja. Osijek nema gotovo nijedan uigrani ofenzivni mehanizam, ne može kreirati šanse na postavljenu obranu i općenito pokazuje nevjerojatno malo u napadačkoj igri. Posebno s obzirom na talent kojim raspolaže. Podsjetimo, riječ je o ekipi koja ima Ramona Miereza, Diona Drenu Belju, Laszsla Kleinheislera, Karla Bartolca, Miju Caktaša, Kristijana Lovrića i Darka Nejašmića. U posljednje tri sezone Osijek je imao osam reprezentativaca u mladoj i seniorskoj kategoriji, daleko više nego ikad u svojoj povijesti. Samo u posljednjih godinu i nešto Bjelica je napravio tri megatransfera. Caktaš, Mierez i Lovrić su za standarde HNL-a transferi ranga Dinama. Štoviše, Plavi su svakog od te trojice igrača imali ozbiljno na radaru u proteklih nekoliko prijelaznih rokova. Kada se stvari stave na papir i pogledaju isključivo iz perspektive rezultata, stvari ne izgledaju pretjerano do-

bro. Istina je da je Bjelica napravio iskorak u prvenstvu, ali s obzirom na ulaganja, to se donekle i očekivalo. U kupu nije napravljen nikakav iskorak. U Europi je jednom ispao od Basela, što nije nimalo za zamjeriti, dok je protiv CSKA So�ije lani i Kizilžara Osijek igrao bijedno i ispao sramotno. U jednom trenutku dvomeča imao je dva gola prednosti i igrača više, ali ni to mu nije bilo dovoljno. Nikakvog napretka u Gradskom vrtu nema, ni po pitanju igre ni po pitanju rezultata. Klub je to koji je već godinu dana zarobljen u zamišljenim i stvarnim internim ratovima te sukobima sa svima u hrvatskom nogometu. Pri tome je Bjelica daleko najplaćeniji trener lige, a Osijek je klub koji zabrinjavajuće sličan iznos troši na stožer i na igrače, što je apsolutni raritet u svjetskom nogometu. Iz te perspektive, vrijeme je da se stvari nazovu pravim imenom. Ovo što Bjelica radi posljednjih godinu dana u Osijeku je loše. Igra ne postoji, vodi medijske ratove, proziva suce, a ne pokazuje ni najmanji napredak gdje je to jedino važno - na terenu. A onda dođe kazahstanski davljenik i pokaže mu gdje leži barem dio krivnje. Navijači su na kraju susreta zahtijevali njegov odlazak

Osijek igra očajno

i nitko ih za to ne može kriviti. Gledaju očajan nogomet i negativnu energiju koja se presijava s klupe na teren. Zaslužili su više i bolje, a dojam je da im Bjelica osim velikog imena trenutno nema što drugo za ponuditi. Posebno oštro bilo je priopćenje Kohorte koja je, između ostalog, napisala: “S obzirom na to da je trener odbio pruženu ruku, od danas će u našem fokusu biti jedan cilj – ODLAZAK NENADA BJELICE. Trener NK OSIJEKA lažnim i licemjernim ponašanjem umotanim u jeftini PR pokušao je sebe izdići iznad kluba. Bezuspješno! Nitko nije veći od našeg KLUBA, a posebno ne osoba koja svoj KLUB „voli“ za 1,2 milijuna eura godišnje odnosno 100.000,00 eura mjesečno, ili još jednostavnije rečeno za 3.000,00 eura dnevno. Čast, obraz i ljubav prema KLUBU za nas nemaju cijenu, a tko izda povjerenje navijača, izdao je KLUB.” Jedino je pitanje ima li s ove točke povratka. Može li Bjelica pripremiti momčad nakon ovog za HNL utrku ili je iscijeđena i zadnja nada za bolju budućnost. Već prva iduća utakmica u HNL-u pokazala je da je pred Osijekom dugačak put, ako ga uopće ima s Bjelicom. Slaven Belupo ih je nadigrao u Gradskom vrtu i prolongirao patnju njegovih navijača.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

NOGOMET OSIJEK PONOVNO KIKSAO, REMI RIJEKE I GORICE

Dinamo je rutinski riješio Istru, a Hajduk Varaždin samo zahvaljujući Livaji. Šibenik je stigao do prve pobjede u sezoni Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

ibenk je pobijedio Lokomotivu kod kuće s 2:1. Domaćine je u vodstvo doveo Čop glavom u 38. minuti, a na 2:0 je povisio Matić u 72. Kulenović je smanjio iz penala u 83. minuti, a VAR je poništio gostima gol za remi duboko u sudačkoj nadoknadi. Dinamo je razbio Istru s 4:1. Za 1:0 je zabio Oršić iz penala, a dominantnu predstavu potvrdio je Boško Šutalo golom nakon prekida, u svojem debiju. Plavi su nastavili pritiskati, a na 3:0 je povisio Bočkaj koji je okončao lijepu akciju u 80. minuti. Četiri minute kasnije Bakrar smanjuje nakon kornera, a u 88. minuti Emreli postavlja konačnih 4:1 nakon lijepe varke u kontranapadu. Varaždin je izgubio kod kuće od Hajduka iako je bio puno bolja momčad. Domaći su stiskali i nisu mogli dati gol, a onda ih je presjekao Livaja u 29. minuti koji se oslobodio igrača u primanju i majstorski matirao Zeleniku. Isti igrač je povisio u nadoknadi prvog dijela kada je samo prebacio golmana. Varaždin je nastavio s napadima i u nastavku, ali rezultat se nije mijenjao. Koliko je domaćin bio dominantan svjedoči podatak da je imao 25 udaraca nasuprot 7 Hajdukovih. Livajini golovi bili su i jedini udarci Bijelih u okvir gola. Za Bijele je sjajno debitirao mladi golman Sentić. Osijek i Slaven Belupo odigrali su susret bez golova. Nakon sramotnog poraza

Trebao bi zarađivati oko 1.5 milijuna eura godišnje plus bonuse

rvatski reprezentativac Domagoj Vida novi je igrač grčkog velikana AEK-a. Potpisao je dvogodišnji ugovor prema kojem bi trebao zarađivati oko 1.5 milijuna eura godišnje plus bonuse. Ugovor je trebao potpisati i ranije, ali je sve bilo odgođeno zbog pljačke Vidinog stana u Hrvatskoj. Vida se, dakle, neće zasad vraćati u HNL, iako ga se povezivalo s Osijekom i Hajdukom. Vida je do ovog potpisa bio slobodan igrač nakon što mu je istekao ugovor s turskim Bešiktašem, iz kojeg je otišao jer nije mogao dogovoriti produljenje ugovora. Podsjetimo, Vida

Pobuna igrača protiv Tudora

Igor Tudor

ova sezona nije ni počela, a u Marseilleu su već problemi. Igor Tudor, novi trener kluba koji je u Marseille stigao početkom srpnja, u zategnutim je odnosima s pojedinim igračima koji su se pobunili protiv njegovih metoda rada. La Provence piše da je hrvatski trener ugodan i ljubazan izvan terena, ali da se promijeni čim zakorači na travnjak te da se igračima

Rapsodija na Maksimiru

Livaja presudio sjajnim i borbenim Varaždincima

ne sviđa što često na treninzima viče na njih i unosi im se u lice. “Trener mora pokazati više pedagoških metoda”, smatraju igrači. Marseille je s Tudorom slavio samo u jednoj od pet prijateljskih utakmica, a nakon posljednjeg poraza od Milana igrači su izviždani. Payet i društvo u nedjelju dočekuju Reims u prvom kolu francuskog prvenstva.

Neka Kohorta misli što želi… Nakon što su Osijekovi navijači napisali priopćenje u kojem zazivaju Bjeličinu ostavku, nazivajući ga licemjerom koji je u klubu samo zbog novca, trener je odgovorio: “Navijači se imaju pravo izražava�, a dokle god u njihovim izražavanjima nema violencije, ja nemam

problem s priopćenjima. Oni me tako vide u ovom trenutku i ja to poštujem. Zahvalio bih se svim navijačima koji su nam dali podršku, vidi se da se mučimo, ali bili su nam impuls. Ovo je situacija koja će me sigurno ojača� i kao trenera i kao čovjeka”.

TABLICA Dinamo Hajduk Rijeka Osijek Šibenik Slaven Belupo Lokomotiva Varaždin Gorica Istra

3 2 1 1 1 1 1 1 0 0

3 0 1 1 1 1 0 0 2 0

0 0 0 1 1 1 2 2 1 3

8 4 1 0 0 -3 -1 -2 -1 -6

12 : 4 4:0 2:1 3:3 2:2 2:5 5:6 2:4 2:3 2:8

9 6 4 4 4 4 3 3 2 0

Nenad Bjelica od Kizližara, Bjelica nije uspio probuditi svoju momčad koja je odigrala lošu utakmicu i upisala novi kiks. Nakon tri kola ima četiri boda i već zaostaje za Dinamom pet bodova. Rijeka i Gorica podijelile su bodove na Rujevici (1:1). Domaćin je poveo u 39. minuti kada je Ampem proigrao Frigana koji se driblingom riješio braniča i sjajnim udarcem sa 16 metara lijepo zabija. Bod gostima donio je Kalik u 77. minuti. Iz blizine je zakucao loptu u gol nakon vrlo lijepe akcije Gorice.

Vida potpisao za grčki AEK

Domagoj Vida je u Bešiktašu igrao od siječnja 2018. godine, kada je došao iz kijevskog Dinama.

Karijeru je započeo u Osijeku te je kao 21-godišnjak prešao u Bayer Leverkusen,

no ondje se nije nametnuo te se već sljedeće godine vratio u Hrvatsku. Uspio je oživjeti karijeru u zagrebačkom Dinamu, koji ga je nakon toga poslao u inozemstvo. Domagoju je potrebna minutaža kako bi izborio svoje mjesto za nadolazeće Svjetsko prvenstvo u Kataru. Inače, nepoznati pljačkaš ili više njih je prije 10-tak dana provalio u kuću bračnoga para Vida u zagrebačkim Šestinama. Pljačkaš je iz kuće odnio nakit i druge dragocjenosti navodno ukupno vrijedne više od 4,5 milijuna kuna. Provala se dogodila dok obitelj Vida nije bila kod kuće.

Josip Sesar

Sesar je novi trener Cibone

ošarkaški klub Cibona dovela je novog trenera, Josipa Sesara, potvrdio je Indexu direktor kluba Ivan Matasić. Sesar bi trebao potpisati ugovor u utorak, nakon što se u ponedjeljak sastao s Matasićem i sportskim direktorom Marinom Rozićem. Iz kluba nisu htjeli otkrivati daljnje planove. Sesar je bio iznimno talentiran košarkaš kojem su u

mlađim kategorijama tepali da je “Jordan iz Mostara”. Iako su ga 2000. godine draftirali Seattle SuperSonicsi, Sesar nikad nije otišao u Ameriku. Igračku je karijeru, iznenađujuće, završio s 31 godinom. Trenersku su mu dosad obilježili uspjesi s Goricom koju je od drugoligaša pretvorio u jednu od četiri najbolje momčadi domaćeg prvenstva.

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 3. kolovoza 2022.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161

Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804

To advertise with us call

adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

(03) 9481 8068

croatianherald@ netspace.net.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O D & TRU A R SS TVO

KUS

IŠ

GOD

IMA

O DUG

IS NJE

or Email:

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com