ŠPORTSKA PUBLICISTIKA HRVATSKE SPORTAŠICE NA OLIMPIJSKIM IGRAMA Autor: Jurica Gizdić Glavni urednik: Ante Drpić Izvršna urednica: Radica Jurkin Godina i mjesto izdavanja: 2015., Zagreb Stranica: 182 Format: 23,5 x 30,5 cm Uvez: tvrdi Izdavač: Hrvatski olimpijski odbor Oblikovanje i priprema za tisak: Točka.design, Solin Tisak: Denona d.o.o., Zagreb Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, sveučilišne i znanstvene knjižnice u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zadru; HOO, Trg Krešimira Ćosića 11, Zagreb, Odjel za izdavaštvo, odnose s javnošću i web, tel.: +385 (0)1 3650 576, e-mail: radica.jurkin@hoo.hr Cijena: prigodno izdanje
H
rvatske športašice na Olimpijskim igrama treća je knjiga olimpijske tematike športskog publicista Jurice Gizdića. Gotovo pa je opće poznato da su Olimpijske igre vrhunac karijere svakoga športaša, a u ovoj podacima bogatoj knjizi svi ljubitelji športa moći će se prisjetiti karijera najboljih hrvatskih športašica različitih generacija kojima je zajednički biografski podatak - nastup na Olimpijskim igrama. Prvi nastup hrvatskih športašica na Olimpijskim igrama zabilježen je u Berlinu 1936. Na tim Igrama nastupile su atletičarke: Vera Romanić, Zulejka Stefanini, Vjera Neferović i Ljubica Gabrić - Calvesi, a skijašica Nada Birko - Kustec prva je nastupila na Zimskim olimpijskim igrama, u Oslu 1952. Boljim poznavateljima hrvatskog športa vjerojatno će ova imena biti poticaj za pitanje: Kojim se kriterijima autor vodio pri uvrštavanju športašica u knjigu? Prvi kriterij bio je navođenje samo prezimena koje je športašica imala u trenutku nastupa na Olimpijskim igrama, drugi je obuhvatio sve športašice iz hrvatskih klubova na Olimpijskim igrama od 1936. do 1988. i hrvatske športašice od 1992. do 2014. Svoje mjesto u knjizi pronašle su i športašice hrvatskog porijekla koje su na olimpijskim igrama nastupale kao članice hrvatskih klubova i prvakinje u dvije discipline ali pod zastavom druge države; športašice rođene na području današnje Republike Hrvatske koje su na Olimpijskim igrama nastupile iz klubova ostalih jugoslavenskih republika, drugih država ili su nastupale za novonastale države nakon raspada SFRJ, a afirmirale su se u hrvatskom športu; športašice hrvatskog porijekla koje su olimpijske medalje osvajale izvan Jugoslavije i država nastalih njenim raspadom te športašice koje nisu rođene u Hrvatskoj niti su iz hrvatskih klubova nastupale na Olimpijskim igrama, a u Hrvatskoj su proglašene najboljim športašicama za vrijeme SFRJ. Autor kroz iscrpne biografije, nastale u suradnji sa samim športašicama, predstavlja 161 hrvatsku olimpijku - 22 atletičarke, pet gimnastičarki, 19 plivačica, 20 košarkašica, 24 rukometašice, sedam stolnotenisačica, osam streljačica, devet tenisačica, sedam taekwondoašica, 12 odbojkašica, četiri jedriličarke, po jednu daljinsku plivačicu i judašicu, dvije skijašice, pet klizačica (četiri u umjetničkom i jednu u brzom klizanju), sedam predstavnica u alpskom skijanju, dvije u snowboardu i po tri u biatlonu i skijaškom trčanju. Ovom je knjigom Hrvatski olimpijski odbor želio naglasiti doprinos žena hrvatskom olimpijskom pokretu te vrijednostima koje zastupa moderni olimpijski pokret, a istodobno je čitatelju pružio užitak prisjećanja na mnoge trenutke ponosa i slavlja - od prvih medalja Đurđice Bjedov iz 1968. do recentnih odličja i nastupa u Londonu 2012. i Sočiju 2014. Olimp 60
SNJEŽNA KRALJICA Autor: Vitomir Spasović Ilustracije: Matija Dražović Urednik: Vitomir Spasović Godina i mjesto izdavanja: 2013., Zagreb Stranica: 32 Format: 24,5 x 24,5 cm Uvez: tvrdi Izdavač: POKRET - aktivan i zdrav, Zagreb Oblikovanje i priprema za tisak: Boris Barna Tisak: Printera grupa d.o.o., Sveta Nedjelja Dostupnost: Knjižara Ljevak, Trg bana Josipa Jelačića 17, Zagreb, putem www.op.malisportasi.net, tel.: +385 (0)91 5421 074, e-mail: mali.sportasi@gmail.com i knjižnice diljem Republike Hrvatske Cijena kompleta od osam knjiga: 320,00 kuna
S
edma slikovnica serijala “Olimpijske priče” govori o našoj športskoj i olimpijskoj heroini Janici Kostelić. Potresna, dirljiva i poučna slikovnica o ulaganju, preprekama, viziji i uspjehu, započinje pričom o športskoj karijeri Janičinog oca. Pričom o čovjeku koji je zaslužan što su se njegova djeca opredijelila kako za šport, tako i za skijanje. Kao rukometaš, športaš momčadskog športa, na vlastitoj koži osjetio je športsku nepravdu i zarekao se da će svoju djecu poštedjeti takvog razočaranja i omogućiti im da postignu vrhunac u onome čime se bave. A, bavili su se skijanjem, športom koji je bio druga ljubav njihovog oca Ante, dokazavši pritom da im je otac bio vizionar. Čovjek koji je prije ostatka svijeta, prije struke koja je karijere njegove djece pratila sa skepsom, vidio njihov potencijal i mogućnosti, ali i način na koji će dostići „vrhove Olimpa“. Priča je ovo o radu, o zalaganju, o trudu i snažnoj volji, priča je to o Snježnoj kraljici. Priča o Janici Kostelić, vjerojatno najpopularnijoj hrvatskoj športašici, a svakako najuspješnijoj hrvatskoj olimpijki koja je sa samo tri godine stala na skije, pa u dva desetljeća napornog rada, ali i ozljeda koje su uslijedile, odskijala u športsku i olimpijsku povijest kao športašica koja je obilježila vrijeme u kome je djelovala. Već s petnaest godina, 1997. Janica pobjeđuje na FIS natjecanju i to sa startnim brojem 83, daleko izvan radara očekivanja tadašnjih komentatora, novinara i organizatora. U mlađim je kategorijama postala nepobjediva. Godinu kasnije, 1998., debitirala je na Zimskim olimpijskim igrama, kao najmlađa alpska skijašica na natjecanju i zauzela osmo mjesto. Zbog lakoće kojom je skijala i pobjeđivala prozvali su je Janica Snježna kraljica. I uistinu, Janica je bila na putu da postane kraljica snježnih padina velikih svjetskih skijaških natjecanja. No, godinu kasnije uslijedila je teška ozljeda. Liječnici su naviještali kraj karijere. Otac Ante i Janica vjerovali su u potpuno ozdravljenje. Obitelj je potražila mir daleko od očiju javnosti i Janica se skijanju vratila već slijedeće sezone. I ne samo vratila, titulu Snježne kraljice opravdala je Velikim kristalnim globusom za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu. Taj pothvat ponovila je i 2003. i 2006. te osvojila i sedam malih Kristalnih globusa tijekom karijere, ali i prvu medalju za Hrvatsku na Zimskim olimpijskim igrama, u Salt Lake Cityju 2002. Na istim je Igrama još tri put stala na pobjedničko postolje, osvojivši ukupno tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Na sljedećim je igrama, u Torinu, osvojila zlato i srebro i s olimpijskom bilancom od šest medalja najbolja je alpska skijaška olimpijka svih vremena. Pet puta je stala i na svjetski pobjednički tron, a onda se, na vrhuncu karijere, povukla iz natjecateljskog športa.