mediji

došlo do potpune trivijalizacije medijskog sadržaja, ali niti do upitne poslovne održivosti nekog medija.

Kada govorimo o sportskom segmentu medija, možemo zaključiti kako brojni sportovi i njihovi glavni akteri prolaze ispod radara. Premda se posljednjih godina uočava određeni pomak, jasno je da u specijaliziranim sportskim rubrikama i minutama postoji još puno prostora za sveobuhvatniji pristup sportu. Opravdano se nameće pitanje zašto danas, u trivijalnostima prezasićenom medijskom prostoru, vrijede ”old school” novinarskourednički kriteriji samo za one koji ulažu najviše truda u ono čime se bave? Nekima je dovoljno da negdje otputuju, obuku novu haljinu, udebljaju se ili smršave i već su dobili svoj dio medijskog kolača, ali će za znanstvenike već trebati neko važno otkriće, a za sportaše, izuzmemo li pojedine muške kolektivne sportove, olimpijska, svjetska ili europska medalja. A vrlo dobro znamo da se uspjeh ne mjeri jednim metrom: nekome je to zlatna medalja, nekome 14. mjesto, a nekome je uspjeh već i sam plasman na natjecanje. Sve to dakako ovisi o konkurenciji i sportu. S obzirom na to da se pored dominantnih sportova teško probiti u specijalizirane sportske medije, nameće se kao nužnost da sportaš/ica napravi iskorak izvan tih uskih granica.

Osim što je s medijske strane potrebno revidirati način praćenja sporta, pristupiti tome inkluzivnije, jednako tako današnje digitalno okruženje zahtijeva i od sportskih aktera drugačiju vrstu komunikacije prema javnosti. Gotovo se podrazumijeva da sportaši i sportašice aktivno i ciljano upravljaju svojim online imageom ako računaju na podršku pokrovitelja. A mnogim je

U SVIJETU KOJEG SVE VIŠE KREIRA

UMJETNA INTELIGENCIJA, SVE

UKAZUJE NA TO DA ĆE NAŠA

TEMELJNA DUŽNOST U BUDUĆNOSTI

BITI MLADE LJUDE NAUČITI

RAZLUČIVANJU STVARNOSTI OD

“FEJKA”, ISTINE OD LAŽI. UPRAVO

SPORTAŠI NAJBOLJE PROMIČU

VRIJEDNOSTI I KVALITETE KOJE

MOGU POSLUŽITI MLADIMA KAO

ALATI U NOŠENJU S

DIGITALNIM IZAZOVIMA

glavna urednica magazina Gloria IN Sport je važan element suvremene kulture, pa igrači na najvišim profesionalnim razinama uživaju status celebrityja, jednak onome glumačkih ili glazbenih zvijezda. Zašto smo opčinjeni vrhunskim sportašima? Zato što su to superjunaci iz stvarnog života, ljudi čiji talent, predanost, fizičke sposobnosti i spremnost na žrtvovanje u ime cilja doista zaslužuju divljenje. Interes javnosti za nekog sportaša ili sportašicu raste sukladno njihovim uspjesima te se paralelno s tim počinje proširivati na sfere izvan sportskih terena. Ili ukratko - ljudi žele doznati što više mogu o svojim idolima, a to „više” uključuje i detalje iz privatnog života, zbog čega se imena vrhunskih sportaša u jednom trenutku iz sportskih “presele” u celebrity rubrike časopisa i portala. Mi se kao medijska kuća iznimno trudimo ispratiti od početka do kraja svaku lijepu i motivirajuću sportsku priču, s posebnim naglaskom na postignuća i inspirativne uspjehe žena sa sportskih terena, koje zaslužuju posebnu podršku, jer su još uvijek slabije plaćene i medijski manje praćene od muških sportaša.

sportašima upravo to “tlaka”, nešto čime se najradije ne bi bavili; usredotočeni su na postizanje rezultata i tome su maksimalno posvećeni. Ljudi se jednostavno razlikuju prema svojim komunikacijskim vještinama i osobnostima. Tako je, primjerice, ekstrovertnim tipovima prirodnije davati sebe van, dok će introvertima takav vid komunikacije s javnošću biti opterećenje.

Premda osobne karakteristike čine razliku, one nisu odlučujuće, najvažnije je imati jasnu komunikacijsku strategiju kako objave ne bi donijele više štete nego koristi.

Budući da se pokrovitelji u svojim odlukama vode logikom medijske vidljivosti, sve su ovo razlozi zašto pojedini sportaši angažiraju profesionalce da upravljaju njihovom medijskom vidljivošću, da ih savjetuju oko načina komunikacije s pratiteljima na društvenim mrežama, dogovaraju njihova pojavljivanja na društvenim događanjima i tomu slično.

MORANA PALIKOVIĆ GRUDEN, dopredsjednica HOO-a, predsjednica Hrvatskog klizačkog saveza, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u sportu Ova 2023. godina posebno je obilježena neposredno prije 8. ožujka, uvođenjem 40-postotne kvote za podzastupljeni spol u Statutu Hrvatskog olimpijskog odbora. Ta će statutarna odredba pomoći ubrzanju procesa rodne ravnopravnosti u području sporta. Posebno mjesto u realizaciji tog procesa imaju mediji koji tako imaju priliku posvetiti veću pažnju i sportašicama i trenericama i sutkinjama i menadžericama, jer su u svim kategorijama podzastupljene.

Spomenimo i projekt “Glas žena u sportu” koji je, kroz edukativne radionice, usmjeren na ujednačavanje tretmana sportašica i sportaša u medijima, smanjivanje seksizma uz isticanje njihovih sportskih rezultata, s naglaskom na njihovu kvalitetniju komunikaciju s medijima.

Radi se i na pripremanju sadržaja za medije te poboljšanju prezentacije ženskog sporta na društvenim mrežama, uz naglasak na medijsku pismenost. U planu je i program obrazovanja sportske administracije koji priprema Hrvatska olimpijska akademija (HOA) u suradnji s Komisijom za ravnopravnost spolova HOO-a, a putem kojeg će se sudionici obrazovati i u odnosima sporta i medija kao i o ravnopravnosti spolova. Postignuta vidljivost omogućit će ravnopravnu i fer participaciju te potaknuti interes javnosti kako bi se zacrtani ciljevi postigli do Olimpijskih igara 2024. godine u Parizu.

Isticanje pozitivnih uzora izrazito je važno poglavito danas kada digitalni sadržaji imaju ogroman utjecaj na mlade. Svakodnevno su bombardirani velikom količinom različitih (dez)informacija o prehrani i izgledu, zagušeni su bezvrijednim “junk info” sadržajima, suočavaju se s nerealnim usporedbama i očekivanjima, ali i s digitalnim uznemiravanjem, “boolanjem” i nasiljem.

U svijetu kojeg sve više kreira umjetna inteligencija, sve

direktorica i glavna urednica Media Servisa ukazuje na to da će naša temeljna dužnost u budućnosti biti mlade ljude naučiti razlučivanju stvarnosti od “fejka”, istine od laži. Upravo sportaši najbolje promiču vrijednosti i kvalitete koje mogu poslužiti mladima kao alati u nošenju s digitalnim izazovima.

Vrlo često se u medijskom prostoru može steći dojam kako su pozicije za sportske teme rezervirane samo za popularne sportove, odnosno da se takvim temama pristupa selektivno. Kroz programske sadržaje Media servisa nastojimo publici približiti različite sportske discipline i događaje, često nedovoljno medijski zastupljene, što može biti ponekad izazovno jer proizvodimo program za čak dva milijuna slušatelja. Zanimaju nas „mali“ sportovi, žene u sportu, djeca, rekreativni sport, lokalni sportski događaji, zapravo pozitivne perspektive svih sportskih priča. Kroz naše multimedijske platforme, programske sadržaje Media servisa prenosi više od 50 radijskih postaja u Hrvatskoj te brojni ostali mediji. Sportska redakcija stoga ima veliku odgovornost, ali i neograničene mogućnosti samostalno obrađivati teme ili intervjue različitog spektra. Pristup informacijama i dostupnost sportaša od izuzetne je važnosti, posebno u vrijeme kada sadržaj možete snimiti, obraditi i plasirati udaljeno. Ono što primjećujemo je da je publici posebno zanimljiv sadržaj usmjeren prema mladima. Mladi se poistovjećuju s temama koje su im bliske. U današnje vrijeme modernih tehnologija kada djeca i mladi puno više vremena provode pred ekranima, mediji imaju veliku ulogu u njihovoj motivaciji. I tu je sport ključan, ali i suradnja sporta i medija, kako bi zajedno radili na tome da zainteresiramo mlade za rekreativni ili profesionalni pristup sportskim aktivnostima.

Posljednjih godina svjedočimo društvenom fenomenu o kojem se u stručnim krugovima govori sve više. Riječ je o mentalnom zdravlju djevojčica na što ukazuju iskustva brojnih škola diljem Hrvatske. Zbog izrazite osjetljivosti ove materije, u javnosti se o tome istupa s posebnim oprezom. No, svakako je nužno pronaći način kako kao društvo odgovoriti na ovu negativnu pojavu. Sportašice, trenerice, ženske ekipe,

SPORTAŠICE, TRENERICE, SPORTSKE DJELATNICE ZASLUŽUJU

BITI MEDIJSKI VIDLJIVE, JER OSIM

ŠTO TAKO PREPOZNAJEMO NJIHOVA

POSTIGNUĆA I PODRŽAVAMO

RAZVOJ NJIHOVE SPORTSKE

KARIJERE, ISTIČEMO IH I KAO

POZITIVNE UZORE DJEVOJČICAMA

I DJEVOJKAMA sportske djelatnice zaslužuju biti medijski vidljive jer osim što tako prepoznajemo njihova postignuća i podržavamo razvoj njihove sportske karijere, ističemo ih i kao pozitivne uzore djevojčicama i djevojkama.

Muškarci čine većinu publike sportskih medija, a više ih j e i među gledateljima u dvoranama i na stadionima. Sport se percipira kao suvremena muška arena, a muškarac srednjih godina kao najpoželjniji akter potrošačkog društva.

Možda upravo zato na portalima sportašice nerijetko služe više kao zabavni kutak za oči gdje je naglasak na njihovom izgledu, odjeći ili tijelu. I nije to nikakva novost: od početaka likovne i audio-vizualne umjetnosti, uključujući i fotografiju, žena i muškarac uvijek su postavljani u relaciju promatrača i promatrane. Naravno, ima sportašica koje koketiraju sa seksepilom i to treba također prihvatiti kao njihov izbor. No nedvojbeno, seksistički prikaz sportašica izrazito je štetan, jer ih svrstava u ladicu neozbiljnog sadržaja.

Ipak, i tu je važno ne upadati u zamku krajnosti jer nije svaki prikaz sportašice u bikiniju ili haljini s dubokim