OLIMP 18

OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:23

Page 37

tara. Nedugo nakon toga skoËio je sa 4750 m, a padobran je otvorio na 2000 m. To je bio prvi skok padobranom s velike visine, sa zadræavanjem otvaranja. Nedugo potom njegov skok je nadmaπio Teodor PavloviÊ skoËivπi sa 6000 m. Taj ludo hrabar pothvat PavloviÊ je izveo bez maske za kisik. U rujnu 1940. godine u Zagrebu su izvedeni posljednji skokovi padobranom prije II. svjetskog rata. U drugoj polovici Ëetrdesetih godina proπlog stoljeÊa, FAI je pod pritiskom dogaaja vezanih uz padobranstvo u svijetu poËeo raditi na njegovom priznanju kao πportske discipline, kakvo je veÊ bilo motorno letenje, balonstvo, jedriliËarstvo i modelarstvo. Ta su nastojanja ostvarena 1950. godine, kada je padobranstvo postalo priznata disciplina zrakoplovnog πporta, zahvaljujuÊi i djelovanju hrvatskih padobranaca.

Izvori i literatura 1. ©koberne, S. (1951). Padobranom kroz vjekove. Zagreb: Vlastita naklada.

2. KiriÊ, L. (1960). PoËeci zrakoplovstva u Hrvatskoj. Zagreb: Vlastita naklada.

3. BeriÊ, Z. (1974). Vjeπtina slobodnog pada.

Zagreb: Aeroklub Zagreb.

Skok Katarine MatanoviÊ s padobranske kule u Zemunu 1938.

odræan aeromiting na kojem je nastupilo nekoliko padobranaca.

Prva je skoËila Katarina MatanoviÊ, a potom Slavoljub VitanoviÊ i Marko BogdanoviÊ.

Padobranski mitinzi Na zagrebaËkom aerodromu u Bornogaju 29. sijeËnja 1939. odræan je aeromiting na kojem su skakali VitanoviÊ i BogdanoviÊ. Na skupπtini Zrakoplovnog odbora u Zagrebu, 27. veljaËe 1939. godine, spominje se postojanje padobranske sekcije Aeroklub Naπa krila, na Ëijem je Ëelu bio Slavoljub VitanoviÊ, a suradnici su bili Marko BogdanoviÊ i Katarina MatanoviÊ. PoËetkom kolovoza 1939. godine VitanoviÊ i BogdanoviÊ su skakali na aeromitingu u Ljubljani. Poslije te priredbe ministarstvo u Beogradu je dodijelilo Zrakoplovnom odboru u Zagrebu 100 tisuÊa dinara za odræavanje padobranskih teËajeva. Iste godine u Novom Sadu je otvorena vojna padobranska πkola na Ëijem je Ëelu bio Dragutin Dolanski.

Padobranstvo kao posebna disciplina PoËetkom veljaËe 1940. godine osim promidæbenih skokova poËinje se skakati sa πto veÊih visina, odnosno izvoditi tzv. visinske skokove. Tako je Slavoljub VitanoviÊ u veljaËi 1940. godine skoËio sa 2900 metara, a 8. oæujka iste godine sa 3900 me-

Teodor PavloviÊ (desno) snimljen prije prvog skoka padobranom u Parizu 1927.

9