{kólõ se, nè {kodï, d¥venï stô, stàro š mlãdo, od sramòtë, srå}a tvòja, srédila se, zrèle kr¡{ke, na zráku, ja rú`na vråmena, vrijèdan, slâ`ü dŸva, slšjep od ro|énja, pòkiselio {ljšvu, `lšjeb ìmã, glína šlova~a, glísta, klé~ï, kläli se, nà tlu, völï mlšje~no, mlögo râdï, plâ}ã se dòbro, Mäjevica se plávï, skídali gnijèzda, gnòjit njšvu, pŸvï snšjeg, znáde svå, znòjïm se, u stráni, svräke, `dršjebe, stvárno... 4.16.2. Konsonantski sljedovi u medijalnoj poziciji. Poznato je da su u medijalnoj poziciji suglasni~ke grupe u ve}oj mjeri izlo`ene promjenama. Kao i u standardu te su promjene razli~ite prirode i rezultat su redukcije, disimilacije ili asimilacije (po zvu~nosti, mjestu i na~inu tvorbe). Posljedice asimilacije i disimilacije ne odstupaju zna~ajnije od stanja u standardu, dok su ne{to zanimljiviji primjeri s pojednostavljivanjem nekih konsonantskih sekvenci. Ovisno o govornoj situaciji ~esto se pojednostavljuju grupe -dn-, -ds-, -ks-, -tc-, -pt-, -pn-, -kv-, -nd-, -tsk-, -tstv-, -stm-, -dstv-, -dsk-. òtpanë òd mene, na òsustvu, òsjekõ grânu, na eskùrziju, pèsin, kŸca räskopãla,39 sâmë pècce, u sètëmbru, kànë po rúci, kàka je rána, nškakë srå}ë, komadänt, bràskï podijèlli, u ÿvãskõj, vålikõ bogàstvo, bràstvo i jedínstvo, òd asmë, ljùstvo, lj¡ski tõ urádi... 4.16.3. Konsonantski sljedovi u finalnoj poziciji. Suglasni~ke sekvence na kraju rije~i u pravilu su stabilne. `¡}kast, crvènkast, tv£da kôst, mâlï p¥st, vädï mi mâst, {tä je mlädõst, š} nä `alõst, prödõ râst, pòmust krävu, nâjgorã je bölëst, ön je vjå{t, pråg§{t órã, òpõ grôzd... U primjerima dvánës sáti, {ês krâvã i sl. nije rije~ o pojednostavljivanju finalne grupe -st, nego redukciji tro~lane sekvence -st + konsonant iz slijede}e rije~i. Nova je pojava da se nakon potpune redukcije kratkoga nenagla{enog „ u infinitivu dobivaju poznate finalne konsonantske grupe –st i -{t. naù~io prólast, donòst vödu, dòlazili pròst c¡ru, stäli sìlast, {kôlu zav£{t, pòsla trá{t... 4.17. Geminacija konsonanata Osim ve} pominjanih situacija u kojima nastaju geminirani sonanti, najvi{e uslijed ispadanja kratkih nenagla{enih vokala, i neki drugi suglasnici mogu do odre|ene mjere imati produljenu artikulaciju. 39
Oblik kŸca nastao je nakon ispadanja kratkoga nenagla{enog „. 100