različitih jezičnih i izražajnih sredstava i bez ikakvog ograničavanja preuzimanja svega što mu je potrebno. U svojoj koncepciji revija Dobri pastir nije imala stalni prostor za objavljivanje autorskih književnih ostvarenja franjevaca u kojima bi došlo do izražaja estetičnost i ekspresivnost njihovoga izraza. Tako su u samo dva broja revije objavljena autorska književna ostvarenja franjevaca i to Prepjev petoga pjevanja Odiseje, fra Grge Martića (Dobri pastir 1975: 215); i tri neobjavljene pripovijetke religioznog karaktera Ante Neimarovića. Osim njih, u književnoumjetnički stil, točnije memoarski podstil, ulazi i ulomak iz dnevnika S puta po zapadu, fra Ljube Hrgića, te u epistolarnoj formi korespondencija između fra Grge Martića i Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i ona između Narcisa Jenka i Gabrijela Jurkića. Međutim, iako većina priloga u reviji svojim jezičnim i stilskim osobitostima prvenstveno odgovara žanrovima novinarsko-publicističkoga i znanstvenoga stila, osobito članka, ipak se nerijetko mogu pronaći i oni autorski tekstovi o kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine, koji se javljaju u okviru rubrike Iz naše prošlosti. U njima je izražena upotreba emocionalno-ekspresivnih sredstava, narodnih idioma, leksika i drugih elemanata koji ulaze u okvir književnoumjetničkoga stila. 4. Znanstveni stil Znanstveni stil je veoma širok pojam budući da objedinjuje teme različite po značenju i sadržaju.Tradicionalna stilistika ovome funkcionalnom stilu pripisuje svojstva objektivnosti, preciznosti i racionalnosti, uz isključivanje svih emocionalno-ekspresivnih sredstava u iznošenju znanstvenih sadržaja. (Katnić-Bakaršić 2001: 75). Danas mnogi stilističari ne prihvataju takvu ocjenu i smatraju da emocionalno-ekspresivni jezični elementi nisu u potpunosti isključeni iz znanstvenih sadržaja, posebice kada se govori o naučnim raspravama i polemikama u kojima su emocije veoma prisutne. Postoje i različite podjele znanstvenoga stila, koje se uglavnom svode na izdvajanje znanstvenoga stila u užem smislu od onoga koji u sebi sadrži i druge funkcije2. Znanstveni stil u užem smislu koji odlikuje stroga upotreba fusnota, bilješki i literature, sa jasno naznačenim uvodom i zaključkom nije zastupljen u reviji Dobri pastir. U reviji su zastupljeni znanstveni tekstovi kojima se skreće pozornost na određene znanstvene činjenice i koji u sebi sadrže neke od formalnih elemenata uskoga znanstvenog podstila: fusnote, internacionalizmi, upotreba tzv. “autorskog mi”. 2
M. Katnić-Bakaršić znanstveni stil dijeli na usko-naučni podstil i naučno-udžbenički podstil, a B. Tošović na naučni stil u užem smislu, naučno-udžbenički i naučno-informativni podstil. 30