Skip to main content

Mlijeko i ja 2/2012

Page 4

IMPRESSUM Mlijeko i Ja Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb Vera Volarić, predsjednica tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Urednički odbor Rajka Božanić, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Petra Košćak Hopwood, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Jasenka Špika, Marina Šubaša, Milna Tudor Kalit, Elena Wolsperger Koordinator projekta Željko Kučko Marketing Nada Rašpica Foto Shutterstock, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak i oblikovanje Hlad – plus d.o.o. Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Zagrebačka županija - Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo

DJECA I PREHRANA

Pravilna prehrana predškolske i školske djece Odgovornost roditelja za pravilnu prehranu djece velika je jer je upravo to jedan od ključeva zdravlja u odrasloj dobi Prof. dr. sc. Greta Krešić, dipl. ing.

R

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, Katedra za hranu i prehranu

azdoblje djetinjstva, uz emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj, karakterizirano je i izmjenama faza naglog rasta u visinu i faza intenzivnog porasta tjelesne mase. Dječji apetit i unos hrane, koji obično prate ove izmjene faza, često izazivaju zabrinutost roditelja. Budući da djeci često upravo hrana služi kao sredstvo iskazivanja vlastite volje, u ovom životnom razdoblju mnogi roditelji i djeca započinju svojevrstan rat oko hrane. Nerijetko će roditelji reći kako im se čini da njihova djeca žive od zraka i vode. S druge strane, nemali broj roditelja predškolske i školske djece već brinu pitanja - je li moje dijete pretilo, kako mu pomoći i usaditi pravilne prehrambene navike? Odgovornost roditelja za pravilnu prehranu djece velika je jer je upravo to jedan od ključeva zdravlja u odrasloj dobi. Danas se zna da se predispozicije za kronične nezarazne bolesti koje se dovode u vezu s prehranom i koje se često nazivaju bolestima današnjice, kao što su dijabetes tipa 2, povišeni krvni tlak i pretilost, stječu već u dječjoj dobi.

Tjelesne promjene i prehrambene potrebe djece

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

U prvih 12 mjeseci života dijete utrostruči svoju tjelesnu masu i poveća svoju dužinu čak 50%. Upravo se ove promjene sma-

traju indikatorima adekvatne prehrane. Nakon prve godine života tjelesne su promjene usporenije, a proporcije dječjeg tijela polako se približavaju onima u odraslih. Povećanje promjera glave je minimalno, ali se produžuju trup i ekstremiteti. Udio tjelesne masti kontinuirano se smanjuje i dostiže minimum između četvrte i šeste godine života. Nakon toga dolazi do povećanja udjela tjelesne masti, što je svojevrsna priprema tijela za pubertet. Iako djevojčice već u ovoj dobi imaju nešto veći udio tjelesne masti u usporedbi s dječacima, koji imaju veći udio mišićne i koštane mase, razlike će postati još izraženije tijekom adolescencije. Budući da se u ovom životnom razdoblju razvijaju mišići, kosti, zubi te se povećava volumen krvi, treba imati na umu da je djeci u usporedbi s odraslima potreban veći unos nutritivno vrijedne hrane s obzirom na veličinu tijela. Energetske potrebe zdrave djece određene su bazalnim metabolizmom, brzinom (tj. fazom) rasta i energetskom potrošnjom kroz tjelesnu aktivnost. Bazalni metabolizam predstavlja energetske potrebe za održavanje vitalnih funkcija organizma, kao što su primjerice disanje, probava, rad srca i drugih unutrašnjih organa. Jednogodišnje dijete treba dnevno oko 800 kcal energije, aktivan šestogodišnjak dvostruko više, dok desetogodišnjaku treba osigurati dnevni energetski unos od 2000 kcal. Izraženo na kilogram tjele-


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Mlijeko i ja 2/2012 by Hrvatska mljekarska udruga - Issuu