6
Mlijeko i Ja
MLJEKARSKA REVIJA
Istražujte s djetetom nove namirnice
Poštujte ukus, ali…
Istraživanja pokazuju da se djeca rađaju s instinktom koji nazivamo apestat, koji šalje signale dijelu mozga koji kontrolira apetit - slijediti ovaj urođeni instinkt znači postaviti temelje za dobre prehrambene navike
Znanstvenici su ustvrdili kako osim roditeljskih navika i uvjerenja, i fizička i socijalna okolina snažno utječu na formiranje prehrambenih navika djece Dr. sc. Darija Vranešić Bender, Vitaminoteka, Zagreb, za konzalting u nutricionizmu
P
rehrambene navike kao i stavovi prema pojedinim namirnicama i jelima djeca formiraju učeći od roditelja, stoga je jedan od najvrjednijih darova koji roditelji mogu podariti djetetu stjecanje zdravih prehrambenih navika. I za djecu i za roditelje jednostavnije je da se zdrave navike steknu što ranije, budući da se prehrambeni obrasci stvaraju tijekom godina rutine. Puno je teže mijenjati pogrešne prehrambene navike starije djece (i odraslih, dakako). Odgoj djece sa zdravim stavom prema hrani nedvojbeno će voditi tome da kao odrasli samostalno izaberu zdravu prehranu i zdrav odnos prema hranjenju. Kako bi se stvorile pravilne prehrambene navike, vrlo je važno ne odašiljati konfuzne i proturječne informacije i primjere. Primjerice, mama zahtijeva da djeca doručkuju, a onda sama preskače obroke. Tata brani grickalice i slatkiše, dok baka nagrađuje grickalicama i daruje slatkiše. Takve su poruke zbunjujuće i djecu navode na krivi put. Najbolje je pružiti dobar primjer pazeći na vlastitu prehranu. Valja se hraniti raznoliko i umjereno te tjelesnu aktivnost učiniti sastavnim dijelom obiteljskog druženja. Na taj ćete način svome djetetu pružiti temelje zdravog razmišljanja i života. Znanstvenici su ustvrdili kako osim roditeljskih navika i uvjerenja, i fizička i socijalna okolina snažno utječu na formiranje
prehrambenih navika djece. Naime, ona će najvjerojatnije odabrati hranu koja je dostupna i praktična, a sklona su pojesti i veće količine ako se osiguraju velike porcije. Dodatno, karakteristike socijalne okoline poput stupnja obrazovanja roditelja, vremenskih ograničenja te etničke pripadnosti utječu na vrstu hrane koju djeca jedu. Također, važno je jede li obitelj zajedno, na okupu, gleda li se TV tijekom obroka i gdje se obroci poslužuju. Stoga intervencije kojima je cilj poboljšanje prehrambenih navika djeteta moraju biti usmjerene na razne socijalne i fizičke čimbenike koji utječu na djetetove prehrambene obrasce. Osjećaj sitosti
Vrlo je važno da roditelji znaju prepoznati signale osjećaja sitosti koje dijete pokazuje. Kada je dijete sito ne treba ga siliti ili ohrabrivati da jede još. Istraživanja pokazuju da se djeca rađaju s instinktom koji nazivamo apestat, koji šalje signale dijelu mozga koji kontrolira apetit. Slijediti ovaj urođeni instinkt znači postaviti temelje za dobre prehrambene navike. Kako bi potpomogli razvoj apestata u djeteta, roditelji moraju obratiti pažnju na znakove sitosti i gladi koje dijete pokazuje. Ti znakovi ovise o djetetovoj dobi. Dojenčad i mala djeca kojima je dopušteno da slijede osjećaj sitosti i gladi razvit će naviku umjerenosti koju bi trebali zadržati tijekom cijeloga života. Ako se prirodni apestat djeteta uništi, jer je učestalo ohrabrivano da jede i kada je
sito, mogu se razviti problemi kod hranjenja, a određivanje što, koliko i kada jesti može postati borba između roditelja i djece. Česta je pojava pretrpavanje djetetova tanjura i običaj da “nije dopušteno dignuti se od stola dok se ne počisti sve što je na tanjuru”. Međutim, preporuka je da uvijek treba početi s malim porcijama - po jedna žlica od pojedine vrste hrane za svaku godinu života. Dijete treba pustiti da pokaže da želi još. Mala djeca nakon navršene godine dana počinju jesti hranu i obroke koje jede i ostatak obitelji. Ujedno je to i ključno razdoblje za stvaranje prehrambenih navika, budući da odabir hrane u obitelji određuje koju će hranu dijete preferirati tijekom života. Imajte na umu da organizam malog djeteta treba više masnoća i kolesterola od odraslog. Uz dodatak punomasnog mlijeka i drugih kvalitetnih masnih namirnica, djetetova prehrana ne bi trebala previše odstupati od uobičajenih obiteljskih obroka - sve dok se obitelj hrani zdravo. Ovisno o djetetovoj dobi mogu se objasniti pojedine blagodati određenih namirnica. Primjerice, djetetu možete reći da će im hrana koja sadrži složene šećere - poput riže, kruha i tjestenine - osigurati energiju koja traje dulje od energije koju dobivaju iz slatkiša koji sadrže jednostavne šećere. Djeca upijaju kao spužve pa će vas možda iznenaditi kada vam kažu kako su vitamini i minerali vrlo važni za zdravlje. Takve informacije djeca dobivaju iz promidžbenih poruka i sličnih izvora,