14
Mlijeko i Ja
MLJEKARSKA REVIJA
HRVATSKI PROIZVOD
Domaće je ipak najbolje! Ovim člankom, dragi čitatelji, želimo vam pružiti objektivne informacije zašto se vrijedi okrenuti proizvodima koji su plod rada naših susjeda, prijatelja, znanaca… Janja Jozanović, dipl. oec.,
M
Croatiastočar
nogo je razloga zbog kojih prilikom kupovine trebamo izabrati proizvod proizveden u Hrvatskoj, čak kad je on i cijenom nešto nepovoljniji. Osobito se to odnosi na poljoprivredne proizvode i proizvode prateće industrije, proizvode svih vrsta mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda i jaja. Poštujući i kupujući hrvatski proizvod omogućit ćemo da se on svakodnevno proizvodi, te uz štednju i racionalizaciju u svim segmentima društva bude i konkurentan. Uspjeh društva mjeri se kroz njegov proizvod i o tome trebamo razviti svijest i pokazati svoje poštovanje i divljenje prema svim proizvođačima koji stvaraju kvalitetan proizvod i u ovim uvjetima krize i liberalizacije tržišta. Za krizu očekujemo da prođe ili da se bar umanji, ali što za poljoprivredne proizvode znači liberalizacija tržišta?! Pretpostavljam da većina zna što to znači liberalizacija tržišta, ali ćemo ipak iznijeti nekoliko kratkih napo-
Cilj je ovog teksta podsjetiti i motivirati hrvatske potrošače da izravno mogu pridonijeti većoj potrošnji a time i proizvodnji mlijeka i mliječnih prerađevina, ali i ostalih poljoprivrednih proizvoda s hrvatskih farmi i iz hrvatskih tvornica
mena. RH od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (osim nekoliko proizvoda) na europsko tržište može i sada izvoziti sve svoje proizvode bez carine, a prilikom uvoza iz EU u RH postoji carinska zaštita, koja se primjenjuje i nije zanemariva. Kada RH 1. 7. 2013. postane 28. članica EU-a, bit će ukinuta sva dosadašnja carinska zaštita na sve poljoprivredne i prehrambene ali i druge proizvode. Netko će reći - pa što onda, i mi ćemo imati otvoreno tržište od gotovo 500 milijuna ljudi?! I to je točno, ali mi to tržište imamo otvoreno i sada, a za uvoz na naše tržište imamo carinsku zaštitu. Unatoč tome, naša robna razmjena s EU-om vrlo je nepovoljna. Prema podacima Agricultural Trade Statistics, za 2009. godinu objavljen je uvoz svih proizvoda iz EU-a u RH i iznosi 10,752.000.000 €, a od toga uvoz poljoprivrednih proizvoda 1,106.000.000 €. Izvoz svih proizvoda iz RH u zemlje članice EU-27 u 2009. godini bio je 4,385.000.000 €, a od toga izvoz poljoprivrednih proizvoda 369,000.000 €. Iz podataka o robnoj razmjeni RH i EU, bez obzira na pogodnosti u carinskoj zaštiti koje je imala RH, vidljivo je da poljoprivredni sektor nije dosegao razinu konkurentnosti koja bi omogućila ravnopravno suočavanje s konkurencijom iz EU zemalja. Razdoblje prilagodbe bilo je dugo - 5. 12. 2001. godine RH je ratificirala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno od 1. 2. 2005. sporazum je stupio na snagu, kada su ga ratificirale sve zemlje članice, ali nismo uspjeli dostići potrebnu razinu konkurentnosti - popravili smo situaciju, ali na-
vedeni podaci govore o stvarnom stanju u hrvatskom poljoprivrednom sektoru. Kupujmo hrvatske proizvode
Što možemo mi obični građani - kupci i potrošači - učiniti da ovu “nepravdu” ispravimo? Vjerujemo da možemo puno, jer mi određujemo što ćemo kupiti i zbog čega ćemo to učiniti. Cilj je ovog teksta podsjetiti i motivirati hrvatske potrošače da izravno mogu pridonijeti većoj potrošnji a time i proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i ostalih poljoprivrednih proizvoda s hrvatskih farmi i iz hrvatskih tvornica. Danas se u Hrvatskoj provodi i niz drugih aktivnosti koje pružaju mogućnost informiranja domaćeg potrošača o kvaliteti domaćih proizvoda. Riječ je o akcijama “kupujmo hrvatsko” Hrvatske gospodarske komore, izdavanje revije “Mlijeko i Ja”, korištenje znakova vizualnog označavanja - “izvorno hrvatsko” i “hrvatska kvaliteta”, te znaka “mlijeko hrvatskih farmi”. Međutim, došlo je vrijeme kada je potrebno jače i stalno isticati prednosti potrošnje domaćeg proizvoda te zdravstveni, socijalni ali i vrlo bitan ekonomski aspekt. Nikada ne zaboravimo da u našim tvrtkama, na našim farmama i poljima rade ljudi od kojih očekujemo da kupuju i druge domaće proizvode, plaćaju poreze, pune proračun i tako nam daju financijsku sigurnost za rad školstva, zdravstva, isplatu mirovina i plaća. Mislimo da bi bilo dobro još jednom potaknuti, i ako bi bilo moguće pokrenuti, zajedničku promociju potrošnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj te sačiniti