Recenzija knjige Music Cultures in Sounds, Words and Images. Essays in Honor of Zdravko Blažeković (e d s . A n t o n i o B a l d a s s a r r e a n d Ta t j a n a M a r ko v i ć ), W i e n : H o l l i t z e r Ve r l a g , 2 018 , 810 s t r.
BROJ 212/213, PROSINAC 2018.
Trideset osam čestitki–eseja kolega na šest jezika Zbornik radova posvećenih 60. obljetnici života Zdravka Blažekovića, uglednoga hrvatsko–američkoga muzikologa, člana Hrvatskog društva skladatelja Piše: dr. sc. Ennio Stipčević
Z
bornik radova posvećenih 60. obljetnici života Zdravka Blažekovića, uglednoga hrvatsko–američkoga muzikologa, izvanredna je knjiga već na prvi pogled. Riječ je o voluminoznom zborniku u kojem je slavljenika počastilo prigodnim tek-
S
lavljenika su autori, kolege, suradnici i prijatelji počastili prigodnim tekstovima na engleskom, njemačkom, talijanskom, srpskom, hrvatskom i kineskom
84
stovima 38 autora, kolega, suradnika i prijatelja, s gotovo svih strana svijeta i na čak šest jezika (engleskom, njemačkom, talijanskom, srpskom, hrvatskom i kineskom). Velika raznovrsnost tema odraz je Blažekovićevih razgranatih muzikoloških i drugih interesa. Recimo koju riječ o slavljeniku. Vještina čitanja Zdravko Blažeković, rođenjem Zagrepčanin (1956.), nakon završenoga studija muzikologije na Muzičkoj akademiji (1980.) zaposlio se u Muzikološkom zavodu Muzičke akademije (1980.), Nekoliko je godina radio na Zavodu za muzikološka istraživanja, današnjem Odsjeku za povijest hrvatske glazbe pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (1980.–1981.; 1984.–1987.), a stekao je i dragocjeno znanje radeći kao urednik u Muzičkom informativnom centru Koncertne direkcije Zagreb (1983.). Ubrzo je obranio i magisterij (1983.) na temelju dotad slabo poznate arhivske građe o glazbenom životu 19. stoljeća u Zagrebu. Isprva se činilo da će Blažeković krenuti putovima proučavanja socijalne povijesti glazbe, proučavanja koja je sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća bio uspostavio i učinio prepoznatljivim na svjetskoj razini akademik Ivan Supičić. Pokazivao je Blažeković osobito zanimanje za glazbenu arhivistiku, naime, još je potkraj studija bio «desna ruka« profesoru Ladislavu Šabanu, najprije sređujući arhiv Hrvatskoga glazbenog zavoda, a potom prateći Šabana na studijskim putovanjima po Slavoniji i Hrvatskom zagorju. Tu je Blažeković od Šabana naslijedio i «izbrusio« rijetku vještinu: vještinu pažljivog čitanja. U današnje vrijeme sve se manje čita, a sve se više očekuju informacije s internetskih portala. Blažeković je, međutim, cjelokupnim svojim predanim višegodišnjim znanstvenim radom pokazao da je »pažljivo čitanje« itekako na cijeni u vanjskom svijetu. Godine 1987. Blažeković se seli u New York, u kojemu je ostao raditi i živjeti do danas.
Slavljenik Zdravko Blažeković s autorima koncepta i urednicima knjige Tatjanom Marković i Antoniom Baldassarreom
Blažekovićeve zasluge Od prvog dana dolaska u Sjedinjene Američke Države, Blažeković je bio zaposlen, u početku kao urednik, u središnjoj redakciji tekuće svjetske muzikološke literature, RILM (Repertoire International de Literature Musicale), a potom kao jedan od glavnih urednika te edicije. Treba istaknuti da takvu sličnu, temeljitu bibliografiju nemaju ni neke starije humanističke discipline. Upravo zahvaljujući Blažekovićevu trudu da u RILM uvrsti što više hrvatskih bibliografskih natuknica, možemo zahvaliti što je hrvatski muzikološki output tako dobro »vidljiv« u međunarodnim relacijama. Ističem to na ovome mjestu, jer mi se čini da su te Blažekovićeve zasluge nedostatno prepoznate u domaćim stručnim krugovima. Svjetski putnik Na City University of New York 1997. doktorirao je temom o srednjovjekovnoj astrološkoj ikonografiji (Music in Medieval and Renaissance Astrological Imagery, Ann Arbor; MI: UMI, 2008). Istodobno s radom u RILM– u, Blažeković je reaktivirao Research Center for Music Iconography na istome Sveučilištu, a svojedobno in-
terni Newsletter pretvorio je u ambiciozni znanstveni časopis Music in Art. S vremenom su se Blažekovićevi interesi sve više širili; da bi okupio suradnike koji bi radili na bibliografskom popisivanju svjetske recentne muzikološke produkcije, Blažeković putuje i stječe poznanstva u Kini, Indiji, Africi, Srednjoj Americi..., predaje na brojnim svjetskim muzikološkim katedrama, podjednako je »doma« u Beču, Veneciji i Pekingu. S istim žarom prati najnovija istraživanja starogrčke glazbe i recentne tehnike digitalizacije. No ti disperzirani interesi nipošto nisu rezultirali površnošću, naprotiv — rezultirali su enciklopedijskim znanjem. Zbornik radova Music Cultures in Sounds, Words and Images. Essays in Honor of Zdravko Blažeković, što su ga uredili Antonio Baldassarre i Tatjana Marković, svojevrstan je portret Zdravka Blažekovića. Za ovu prigodu izdvojio bih barem naslove pojedinih većih cjelina i u njima zastupljenih autora studija. Zvukovi nacija Nakon kraće uvodne bilješke, u kojoj urednici iznose osnovne podatke iz životnog i profesionalnog slavljenikova