IVANEČKIM ULICAMA
katalog izložbe
NAKLADNIK Grad Ivanec ZA NAKLADNIKA Milorad Batinić ORGANIZATOR Grad Ivanec AUTORICA IZLOŽBE Ana Škriljevečki AUTORICA TEKSTA I DIZAJNA KATALOGA Ana Škriljevečki NASLOVNICA Kat. br. 4 ISBN 978-953-59405-5-5 Ivanec, lipanj 2021.
RAZGLEDNICE I FOTOGRAFIJE Muzej planinarstva Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec“, Ivanec Marijan Friščić Vesna Štruklec Marija Friščić Suzana Jagić Danica Mesec Božena Carević Zdenko Horvat KAZIVAČI Vesna Štruklec Marijan Friščić Vesna Matišić Virtualna izložba prezentirana na Facebook stranici Muzeja planinarstva https://www.facebook.com/muzej planinarstva 24. lipnja – 15. kolovoza 2021.
O izložbi Izložba „Ivanečkim ulicama“ osmišljena je kao virtualna šetnja najvažnijim ulicama Ivanca tijekom minuloga stoljeća. Budući da su gradske ulice doživjele mnoge preinake, nastojali smo se prisjetiti njihovog prijašnjeg izgleda te što vjernije prikazati Ivanec i njegove vizure od početka 20. stoljeća do njegovih posljednjih desetljeća. S tim ciljem odaslali smo poziv građanima za sudjelovanje u izložbi posudbom fotografija i razglednica iz privatnih zbirki i arhiva. Našem pozivu odazvali su se ponajprije članovi Ivanečkog kluba kolekcionara koji su nam ujedno ispričali svoje uspomene s ivanečkih ulica. Zbirka fotografija Petra Jagetića iz Muzeja planinarstva pružila nam je najpotpuniji uvid u vizualne mijene gradskih ulica. Dodatno istraživanje za izložbu proveli smo u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Gustav Krklec“ u Ivancu, a vrijedan izvor podataka o ulicama grada pronašli smo u starim brojevima „Ivanečkih kalendara“. Virtualnu šetnju ulicama Ivanca započeli smo tridesetih godina 20. stoljeća na ivanečkome trgu uz Kukuljevićev grad, „historijsku građevinu u Ivancu s kojom je usko povezana povijest našeg mjesta“, potom smo nastavili glavnim ivanečkim ulicama koje se pružaju „na četiri strane svijeta“. Izborom fotografija i razglednica prikazali smo posebnosti Malezove, Rajterove, Nazorove i Varaždinske ulice te ivanečke „špice“. Naši vodiči bili su znameniti Ivančani, Pavao Špiler-Georgijević, Marijan Kraš, Edo Kušen, Mirko Rački, Franjo Hrg, Mladen Genc i Ladislav Šaban koji su u svojim zapisima sačuvali sjećanja na poznata sastajališta Ivančana, nekadašnje trgovine i zanatske radnje te ulice svoga djetinjstva. Izložba je predstavljena u obliku virtualne prezentacije na Facebook stranici Muzeja planinarstva na Dan grada Ivanca i blagdan svetog Ivana Krstitelja. Tijekom ljetnih tjedana na istoimenoj Facebook stranici bit će zasebno prikazana svaka fotografija i razglednica uz zanimljivosti s gradskih ulica. Želja nam je potaknuti građane da obogaćeni novim saznanjima sagledaju ivanečke ulice u drugačijem svjetlu, osvijeste bogatstvo povijesti i životnih priča vrijednih Ivančana kojima su one protkane te sačuvaju gradsku baštinu koja je dio njihovog identiteta. Naposljetku, iskreno zahvaljujemo svim posuditeljima građe, kazivačima te posebice Vesni Štruklec, Marijanu Friščiću, Vesni Matišić, Marini Grudenić i Darku Foderu na pomoći u istraživanju ivanečkih ulica.
Ivanečkim ulicama
2
Putniku koji dolazi u Ivanec cestom iz Zagreba ili Varaždina u prvom će redu pasti u oči velika zgrada koja se uzdiže u samom centru mjesta tik do župne crkve. Ovo je najstarija i takoreći jedina historijska građevina u Ivancu s kojom je usko povezana povijest našeg mjesta, a poznata je pod imenom Kukuljevićeva grada. Pavao Špiler-Georgijević, „Spomenica Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Ivancu povodom proslave 50-godišnjice: 1888 – 1938“., izdana 1939. godine.
Kat. br. 1.
Ivanečkim ulicama
3
Ivanečki trg Središte Ivanca i stalno sastajalište Ivančana, predstavlja prirodnu centralnu točku iz koje se na četiri strane svijeta pružaju glavne ivanečke ulice. Marijan Kraš, Edo Kušen, „Ivanečki kalendar 1974“
Kat. br. 2.
Ivanečkim ulicama
4
O ivanečkome trgu Središte života u Ivancu oduvijek je bilo vezano za Kukuljevićev grad (Stari grad Ivanec). Tek se u 19. stoljeću uz Stari grad oblikuje trg koji je nastao na sjecištu dviju značajnih prometnica, ceste od Varaždina preko Ivanca i Lepoglave do Krapine te ceste iz Klenovnika prema Prigorcu. Izgled trga značajno se promijenio tijekom povijesti.
U prvoj polovici 20. stoljeća na trgu se nalazio veliki vodoskok (fontana) okružen bazenom, koji je predstavljao istinski ukras mjesta. Uz bazen je stajao zdenac koji je imao praktičnu ulogu kao dio ivanečkog vodovoda otvorenog 1901. godine. Uz vodoskok su bile smještene trgovine i postolarska zadruga, a uz cestu slastičar i frizeraj. Iako se do kraja 20. stoljeća slika trga gotovo u potpunosti izmijenila, on je ostao mjesto susreta i poznato sastajalište s kojeg su vodile najvažnije ivanečke ulice.
Ivanečkim ulicama
5
Ulica akademika Mirka Maleza (Ulica Josipa Kraša) Ova je ulica oduvijek predstavljala najživlju ivanečku prometnicu (…). U njoj se sve do naših dana održao najveći broj trgovina, ugostiteljskih i zanatskih radnji, Općinski sud, mnoštvo stambenih i porodičnih zgrada, apoteka, a doskora i pošta. Marijan Kraš, Edo Kušen, „Ivanečki kalendar 1974“
Kat. br. 5.
Ivanečkim ulicama
6
O Malezovoj Malezova ulica nazvana je po istaknutom hrvatskom paleontologu Mirku Malezu, rođenom Ivančaninu, a prethodno je nosila ime narodnoga heroja Josipa Kraša koji je rodom iz Vuglovca. Započinje na ivanečkome trgu, a produžuje se u cestu za Lepoglavu. Ulicu su obilježili mnogobrojni trgovački i obrtnički objekti, primjerice trgovina Gjure Bukovca, Bukovčev „melin“ i Gopčeva pekara, zbog kojih ona postaje glavna ulica Ivanca. Svojom se ljepotom i impozantnošću u ulici isticala dvokatna građevina jedinstvenog pročelja. Bio je to kotarski, odnosno općinski sud koji je srušen 1979. godine zbog gradnje novih stambeno-poslovnih zgrada. U tadašnjoj Kraševoj ulici stanovala je znamenita Ivančanka, spisateljica, poduzetnica i planinarka Pavica Hrazdira.
Kat. br. 6.
Ivanečkim ulicama
Kat. br. 7.
7
Iz Kraševe ulice odvajao se ogranak za Mačkovec u kojem su strojobravar Rudolf Partlić i njegov otac Antun 1920. godine otvorili prvo kino u Ivancu nazvano Kinokazalište „Prosvjeta“. Prva samoposluga otvorena u Jugoslaviji i čitavoj jugoistočnoj Europi 1956. godine preseljena je četiri godine kasnije iz prvotne lokacije nasuprot ivanečke župne crkve u prometnu Kraševu ulicu. Šetnja Malezovom ulicom uistinu predstavlja putovanje u povijest Ivanca.
Kat. br. 9.
Ivanečkim ulicama
8
Ulica Rudolfa Rajtera („Vulica“) Dalje od grada i trga prema Ivančici nalazi se crkva sa širokim stubama, zatim dolazi župni ured pa škola. U tu školu trčao sam svaki dan kada mi je bilo sedam godina. U torbi sam nosio pločicu od škriljevca, na koju je bila privezana spužvica, te pisaljku i početnicu. (…) Dalje prema Ivančici bile su seoske kuće s jedne i druge strane ceste sve do jednog ograđenog vrela žive vode na desnoj strani. Dalje, gore, već u šumi, bila je pilana. Franjo Sanković, „Uspomene slikara Mirka Račkog na Ivanec“, „Ivanečki kalendar 1980“
Kat. br. 10.
Ivanečkim ulicama
9
O Rajterovoj Rajterova ulica nosi ime po svojem najpoznatijem stanaru, znamenitom ivanečkom skladatelju i glazbenom pedagogu Rudolfu Rajteru. Ulica započinje na ivanečkome trgu, a pruža se u smjeru Prigorca. Ivančani tu najstariju i najdužu ulicu u Ivancu nazivaju jednostavno „Vulica“. U „Vulici“ je sagrađena prva ivanečka osnovna škola 1839. godine. Školska zgrada smještena je južno od župne crkve svete Marije Magdalene uz most na Bistrici. U sjećanju Ivančana ostala je pod imenom „stara škola“. Danas se u toj zgradi nalazi Muzej planinarstva.
Kat. br. 12.
Ivanečkim ulicama
10
Ivanečka Rajterova ulica prožeta je običajima. Za „ivonjski fašink“ njome je prolazila vesela povorka maškara, a na nedjelju Muke Gospodnje ili Cvjetnicu velika „prešencija“ župljana s grančicama drenka. Rajterovu ulicu živom čini bogata tradicija ivanečkoga kraja.
Kat. br. 11.
Ivanečkim ulicama
11
Ulica Vladimira Nazora (Kolodvorska ulica) Poznato je, uzgred rečeno i prilično točno, da su Zagorci po prirodi muzikalni, a o Voćancima sam još kao dijete čuo da pjevaju u zboru ako se nađu zajedno bar troje ili trojica. Tako je bilo nekad, tako je još i danas. Sjećam se kako me oduševljavalo njihovo višeglasno pjevanje kad bi, prolazeći Ivancem sadašnjom Nazorovom ulicom, ulicom moga djetinjstva, odlazili ili se vraćali s hodočašća u Mariji Bistrici. Franjo Hrg, „Glazbeno nasljeđe“, „Ivanečki kalendar 1977“
Kat. br. 14.
Ivanečkim ulicama
12
O Nazorovoj Nazorova ulica imenovana je po hrvatskome pjesniku Vladimiru Nazoru. Prethodno se nazivala Kolodvorska ulica. Proteže se od ivanečkoga trga u smjeru Jerovca. Na nju se nadovezuje današnja Kolodvorska ulica u kojoj se nalazi željeznička postaja (kolodvor) Ivanec. Željeznica je obilježila dugu Nazorovu ulicu. Njome Ivančani dolaze do vlaka koji ih vozi na njihovo krajnje odredište.
Kat. br. 17.
Ivanečkim ulicama
13
Od druge polovice 20. stoljeća dominantna građevina u Nazorovoj ulici postaje Zadružni dom čija je gradnja započela 1948. godine. Uz njega se nalazila kinodvorana koja je na istoj lokaciji ostala do današnjih dana. Svoju adresu u Nazorovoj ulici također je imala ivanečka knjižnica. Od znamenitih Ivančana, koji su stanovali u Nazorovoj, spomenimo pravnika i književnika Brunu (Steinera) Županića.
Kat. br. 15.
Ivanečkim ulicama
14
Povratak na ivanečku „špicu“ (Trg žrtava fašizma – Trg hrvatskih ivanovaca) Ovo je ivanečka 'špica'. Najprometnije i najživlje mjesto u Ivancu. Ovdje se mogu kupiti Varaždinske vijesti, doznati najnovije informacije, obavljati poslovni dogovori, zakazati 'spojak', promijeniti devize (na crno), i još koješta drugog... Samo da je koje mjesto više za parkiranje, protestiraju nervozni vozači! M. Genc, „Ivanečka 'špica'“, „Varaždinske vijesti“, br. 23, 1994. godine.
Kat. br. 18.
Ivanečkim ulicama
15
O Varaždinskoj ulici i ivanečkoj „špici“ Ivanečki trg tijekom povijesti mijenjao je ime. U drugoj polovici 20. stoljeća nazivao se Trg žrtava fašizma u spomen na stradale u fašističkome teroru. Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća preimenovan je u Trg hrvatskih ivanovaca po viteškome redu koji je svojim djelovanjem obilježio ivanečki kraj. Popularan naziv za trg je ivanečka „špica“.
Kat. br. 20.
Ivanečkim ulicama
16
Iz smjera Varaždina na „špicu“ se dolazi Varaždinskom ulicom. U toj se ulici nalazi Dom zdravlja smješten uz gradski park, nekadašnji perivoj Starog grada Ivanca. Iz parka se pruža pogled na robnu kuću IMA koja je otvorena 1971. godine. Na terasi robne kuće IMA završava naša šetnja ivanečkim ulicama. Mnogi putnici rado zastanu u Ivancu kao što je nekad činio profesor Ladislav Šaban. Ivanečke ulice neiscrpno su vrelo istraživanja povijesti, ljudi i običaja, a pogled na njih potiče nas na promišljanje i vrednovanje prošlih vremena ovoga grada podno Ivanščice.
Kat. br. 19.
Ivanečkim ulicama
17
Kad me slučaj nanese putem kroz Ivanec, rado stanem, sjednem na terasu "IME", popijem odličnu espresso-kavu i utonem u sjećanja gledajući divan masiv Ivančice, ponosne gore. Pismo prof. Ladislava Šabana g. Marijanu Krašu 30. rujna 1974. godine.
Kat. br. 22.
Ivanečkim ulicama
18
Kataloški popis 1. Ivanec, oko 1940. godine, razglednica, vl. Marijan Friščić 2. Ivanečka „špica“, tridesete godine 20. st., fotografija, vl. Suzana Jagić 3. Središte Ivanca, 1932. godine, razglednica, vl. Danica Mesec 4. Pogled na apoteku i sud, Ivanec, sredina 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva
Kat. br. 3.
Kat. br. 4.
5. Stara pošta, Ivanec, druga polovica 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva 6. Hiže na bregu iznad stare pošte i potoka Bistrice, snimljeno sa zgrade suda, danas odvojak Malezove prema župnoj crkvi, sedamdesete godine 20. st., fotografija, fotograf i vl. Marijan Friščić 7. Pogled duž Ulice J. Kraša, druga polovica 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva 8. Gopčev grunt, sedamdesete godine 20. st., fotografija, fotograf i vl. Marijan Friščić 9. Samoposluga u Kraševoj, sedamdesete godine 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva 10. Uz Bistricu i staru školu, druga polovica 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva
Ivanečkim ulicama
19
11. Maškare prolaze Rajterovom, sedamdesete godine 20. st., fotografija, vl. Marija Friščić 12. „Vulica“, prva polovica 20. st., razglednica, vl. Zdenko Horvat 13. Odvojak iz Rajterove prema Levanićevu melinu, sedamdesete godine 20. st., fotografija, vl. Vesna Štruklec
Kat. br. 8.
Kat. br. 13.
14. Duž Nazorove ulice, Ivanec, druga polovica 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva 15. Ivanečka knjižnica, sedamdesete godine 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec“, Ivanec 16. Nazorova ulica, Ivanec, sedamdesete godine 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva 17. Pogled iz Nazorove prema ivanečkome trgu, krajem pedesetih godina 20. st., fotografija, vl. Marijan Friščić 18. Ivanečki trg, pedesete godine 20. st., fotografija, vl. Božena Carević 19. Pogled na ivanečki trg, sedamdesete godine 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva 20. S trga Ivanca, 1967. godine, fotografija, fotograf i vl. Marijan Friščić 21. Iz Varaždinske ulice na ivanečku „špicu“, devedesete godine 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva
Ivanečkim ulicama
20
22. Na terasi robne kuće IMA, sedamdesete godine 20. st., fotografija, fotograf Petar Jagetić, Muzej planinarstva
Kat. br. 16.
Kat. br. 21.
Izvori i literatura M. Genc, „Ivanečka 'špica'“, Varaždinske vijesti, br. 23, 1994., str. 8. Pavao Špiler-Georgijević, Spomenica Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Ivancu povodom proslave 50-godišnjice: 1888 – 1938, Naklada Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Ivancu, Ivanec, 1939. Pismo prof. Ladislava Šabana g. Marijanu Krašu 30. rujna 1974. godine u povodu objavljivanja prvog godišta Ivanečkog kalendara '74, u: Marijan Kraš, Ivanec: prilozi povijesti Ivanca do 1940. godine, Zlati ajngel, Varaždin, 1996., str. 164.
Josip Friščić, „Podizanje zadružnih domova“, u: Edo Kušen, Cvjetko Šoštarić, Ivanečki kalendar 1980, Novinsko izdavačko i štamparsko poduzeće Varaždin, Ivanec, 1980., str. 61–64. Franjo Hrg, „Glazbeno nasljeđe“, u: Eduard Kušen, Ivanečki kalendar 1977, Novinsko izdavačko i štamparsko poduzeće, Ivanec, 1977., str. 65–68. Suzana Jagić, „Društveno-gospodarski razvoj Ivanca od 1918. do 1941. godine“, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 22 (2011), str. 13–65. URL: https://hrcak.srce.hr/70936 (Datum pristupa: 19. lipnja 2021.).
Ivanečkim ulicama
21
Marijan Kraš, Ivanec: prilozi povijesti Ivanca do 1940. godine, Zlati ajngel, Varaždin, 1996. Marijan Kraš, „Kako je otvoren 'Ivanečki gorski vodovod'“, u: Ivanečke novine, br. 16, Grad Ivanec, Ivanec, 2010., str. 11. Marijan Kraš, Pavica i Otokar Hrazdira: život i umjetničko stvaranje zaboravljenih Ivančana uz 70. obljetnicu prve fotografske izložbe u Ivancu 1932. – 2002., Mini-printlogo, Varaždin, 2002. Siniša Krznar ... [et al.], Ivanec kroz stoljeća: (1396. – 2016.), Grad Ivanec, Ivanec, 2017. Vladimir Levanić, „Ivanečko kinokazalište 'Prosvjeta'“, u: Edo Kušen, Cvjetko Šoštarić, Ivanečki kalendar 1980, Novinsko izdavačko i štamparsko poduzeće Varaždin, Ivanec, 1980., str. 49–51. Zrinka Miljan i Josip Mihaljević, „Ivanec kao eksperimentalna lokacija jugoslavenske samoposlužne trgovine“, Radovi 48, br. 1 (2016), str. 353–385. URL: https://hrcak.srce.hr/175364 (Datum pristupa: 21. lipnja 2021.). Franjo Sanković, „Uspomene slikara Mirka Račkog na Ivanec“, u: Edo Kušen, Cvjetko Šoštarić, Ivanečki kalendar 1980, Novinsko izdavačko i štamparsko poduzeće Varaždin, Ivanec, 1980., str. 42–46. Ana Škriljevečki, „Korizmeni običaji ivanečkoga kraja“, u: Ivanečke novine, br. 140, Grad Ivanec, Ivanec, 2021., str. 9. Ana Škriljevečki, Od stare škole do suvremenog muzeja, katalog izložbe, Grad Ivanec, Ivanec, 2020. „Ulice i trgovi Ivanca“, u: Marijan Kraš, Edo Kušen, Ivanečki kalendar 1974, Novinsko izdavačko i štamparsko poduzeće Varaždin, Varaždin, 1974., str. 27–35. Znameniti Ivančani. Ivanečka bibliografija. Priredio Marijan Kraš. URL: http://www.ivanecka-bibliografija.com/znameniti_ivancani (Datum pristupa: 21. lipnja 2021.).
Ivanečkim ulicama
22
ISBN 978-953-59405-5-5