Gradimozadar-magazin- br 2

GradimoZadar www.gradimozadar.hr / tiskano izdanje

•broj 2

•Ljeto/2014

BESPLATAN PRIMJERAK

386006 9 771849

ISSN 1849-3866

“Grad je poput stana, trebalo bi ga neprestano uređivati i umjetnički ga obogaćivati.”

Silvijana Dražović

Dom koji sanjate, san koji živite

PRODAJA STANOVA - VIŠNJIK

1-SOBNI - 65.000,00 €

2-SOBNI - 97.000,00 €

DALMATIS Plemića Borelli 14, 23000 Zadar Tel/Fax: +385 23 312 685 Mob: +385 98 167 66 92 info@dalmatis.hr www.dalmatis.hr

3-SOBNI - 112.500,00 €

SIGMA MATICA d.o.o.

Tel: +385 1 6386 428, Tel: +385 1 6386 431 Tel: +385 1 5390 373 Fax: +385 1 63 86 432 E-mail: info@sigma-matica.hr www.sigma-matica.hr

GradimoZadar.hr građevinski portal

Impressum: ADRESA REDAKCIJE gradimozadar.hr Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar Tel. +385 23 321 383 Fax. +385 23 321 383 E-mail: info@gradimozadar.hr Web: www.gradimozadar.hr NAKLADNIK T&S d.o.o.

Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar GLAVNI UREDNIK Tomislav Jurin 098/ 1611 - 115 NOVINAR I VODITELJ MARKETINGA Andrijana Jurin 098 / 565 - 572 DOBROVOLJNA POMOĆ PRI LEKTORIRANJU Valentina Ilić

Poštovani čitatelji, nakon što smo izdali naš prvi magazin došlo je vrijeme i za novi drugi po redu. Sudeći po vašim pozitivnim reakcijama i 12 stranica bogatijem novom broju, rekli bismo da smo na dobrom putu.

Pošto se još uvijek upoznajemo, dopustite da vam se malo predstavimo.

Kako bismo spojili sve sudionike u gradnji te vam na jednom mjestu pružili sve potrebne informacije za realizaciju vaših projekata, gradnje, obnove i uređenja eksterijera ili interijera, osmislili smo portal, a potom i magazin.

Kroz tri godine postojanja portala www.gradimozadar.hr prikupili smo mnogo autorskog sadržaja i informacija o tvrtkama koje djeluju na području zadarske županije i šire. Odlučili smo se pobrinuti i za to da nas čitatelji shvate ozbiljno, pa smo osmislili informativno-edukativni magazin Gradimo Zadar. Od kućanice do majstora, od direktora do zaposlenika želimo da svatko za sebe pronađe zanimljiv sadržaj i sačuva magazin u svojem uredu/domu.

Još je puno posla pred nama i slobodno nam se obraćajte s prijedlozima, pohvalama, kritikama. Sve vaše sugestije, a posebice kritike nama su prilika da postanemo vaš omiljeni županijski magazin.

DIREKTOR Jadran Jurin

Vaš besplatan primjerak možete podići na kiosku Borelli 4 (između 4 kantuna i zgrade suda), a kad sve pročitate javite nam Vaše dojmove na mail: magazin@gradimozadar.hr

ŽIRO RAČUN HR2524020061100040300

Dozvolite da budemo Vaše mjesto susreta.

NAKLADA 3.000 primjeraka GLAVNI SPONZOR SIGMA MATICA d.o.o.

STRUČNI SURADNICI Arhitektura Plus j.d.o.o.

Paško Melvan, dipl.ing.stroj. Željka Kolak, krajobrazna arhitektica Alenka Šarić, prof. povijesti Hrvatski savjet za zelenu gradnju Agenti.hr Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno planiranje grada Zadra TISAK Tiskara Zelina d.d.

K. Krizmanić 1 10380 Sv. I. Zelina www.tiskara-zelina.hr

sadržaj INTERVJU

4 Silvijana Dražović -RUSTIK ART-

8 Nije blago sve što sja 10

ARHITEKTURA PLUS J.D.O.O.

Projekt uređenja interijera stanova za najam

11 PRGGIN RASVJETA D.O.O. Kontakti oglašivača, proizvođača i distibutera, njihove adrese te cijene pojedinih artikala važeće su u trenutku odlaska u tisak te za njihovu točnost u trenutku korištenja ne odgovaramo.

Sve informacije u ovom broju Gradimo Zadar magazina dane su u dobroj vjeri kao pomoć i informacija čitateljima.

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama sugovornika.

Redakcija ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa.

PREDSTAVLJAMO

12 Hrvatski savjet za zelenu gradnju 14 15

ZELENA GRADNJA J.D.O.O.

Kuća građena panelima od slame

MONT-TRADE Mobilne kuće

SIGMA MATICA D.O.O.

16 Dom koji sanjate, san koji živite 18

ZADRA D.O.O.

Predstavljanje projekta REPUBLIC MED

IVANO BAZENI D.O.O.

20 ...rješenje za bijeg od stvarnosti 21

PRIMA ROYAL

Čist apartman-zadovoljan gost

KULF I FORUM

22 Dizajnerski kafići 24

MOJ BALKON

Balkon kao produžetak dnevnog boravka

ZADAR KROZ POVIJEST

25 Izgradnja Zgrade suda 1902-1904 ZDA

25 Društvo arhitekata Zadra ENERGETIČAR D.O.O

26 Dalmatinska energetska kuća AGENTI.HR

27 Tržište nekretnina u Hrvatskoj UČESTALA PITANJA

28 ...o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata 30 IMENIK STAV D.O.O.

31 Hidroizolacija - XYPEX ROCKWOOL ADRIATIC D.O.O.

32 Obnovite svoju fasadu

Intervju:

SILVIJANA DRAŽOVIĆ U želji da građevinski sadržaj obogatimo umjetničkim izričajem, razgovarali smo s poznatom zadarskom umjetnicom Silvijanom Dražović. Željeli smo saznati nešto više o slikarstvu. Dobili smo odgovore na pitanja o uređenju grada Zadra i brojne savjete o uređenju prostora.

Razgovarala: Andrijana Jurin, dipl.oec.

Vođena mišlju da sljedeću naslovnicu Gradimo Zadar magazina krasi lijepa umjetnička slika, ukazala mi se ideja da ta slika bude baš Vaša, a Vaš intervju nositelj novog broja. Kako gradnja ne ide bez umjetnosti, smatram da zanimljiva umjetnica poput Vas može svojim izlaganjem samo potvrditi rečeno, a možda čak i podsjetiti naše čitatelje na važnost umjetničkog izričaja.

Moje prvo pitanje vrlo je općenito.

Molim Vas recite nam tko je Silvijana Dražović?

Vrlo zgodno pitanje, a i jedno od najtežih. Moj me prijatelj jednom nazvao “homo faber” (čovjek radnik) i “homo ludens” (čovjek igrač), pa mi je to bilo zgodno jer sam vrlo aktivna i vrlo vrijedna. Iako već dugi niz godina službeno ne radim, ipak svaki dan odradim svojih 8 sati, a sve to prenesem u igru i mislim da je upravo to ono što mene karakterizira, ja sam čovjek igrač i čovjek radnik.

Kao turistički vodič putovala sam po cijelom svijetu i akumulirala toliko mudrosti i znanja da sam se Iako već dugi niz godina sa 35 godina osjećala Je li bilo perioda u službeno ne radim, ipak kao starica, koja zna životu kada ste radili svaki dan odradim svojih 8 savjete i sve recepte nešto drugo osim sli- sati, a sve to prenesem u za život. To me prekarstva? igru i mislim da je upravo to tvorilo u šarenu osoOd malena sam bila bu koja svaki projekt ono što mene karakterizira, započne, nabavlja trasformist i uvijek mi je bilo puno draže mi- ja sam čovjek igrač i čovjek materijale, troši novjenjati stvari, nego ih radnik.” ce i onda ništa od toga proizvoditi. ne bude, ali sam zato Tako sam recimo prve lak cipele lakom majstor za sve živo napraviti. za bicikl iz crnih pretvorila u crvene, odrezala sam suknju škarama i tako je to počelo. Što mislite pod time “da ništa od toga Studirala sam jezike i dugo godina radila ne bude”? u turizmu. Kad je prestao moj turistički Ne bude zato što meni sve to dosadi. angažman, zapravo sam počela slikati. Ra- Zadnji projekt mi je bio “paper art” izrada dila sam sakralne motive s jednom dosta ambalaže, za koji sam osvojila nagrade. čudnom tehnikom, koja je gotovo obrnuta Dobila sam Grand Prix jer sam osmislila od slikarstva, jer nije riječ o nanošenju, ambalažu za izgled suvenira. Napravila nego iznošenju boja. Tada su počele stizati sam zadarski i paški kaleidoskop te za to prve narudžbe, a polako i prve izložbe. osvojila 7-8 medalja i titula. Sad znam da Kako sve volim pokazati, tako sam napra- to znam raditi i to mi je dovoljno. vila i izložbe.

Uvijek tražim nove izazove, izazov mi Od 1994. godine se bavim slikarstvom i je bio “cup cake”. Imam tu sreću da kad od njega živim. pričam o sebi što bih htjela raditi i što mi

“

4 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

se sviđa, onda mi to i stigne na dar. Tako mi je neki dan stigla sugar masa iz Švedske samo zato što sam poželjela raditi “cup cakes”. Prijateljica mi je odmah naručila čitav potreban pribor. To je posljedica te neke čarolije koja nas sve povezuje.

Radite li danas još nešto, osim što se bavite slikarstvom?

Da. Vodim inicijalni turistički odbor.

Odbor sam pretvorila u inkubator novih ideja. Moja ideja je Grad hotel koji se već vrtio po medijima. Zamisao Grad hotela je da jedna centralna recepcija prima ljude, koji su se prethodno registrirali putem pametnog telefona, te ih vodi u njihov smještaj gdje ih čeka vaučer za restorane, kazalište i dr. Dobili bi i slušalice s prijevodom na njihov jezik i pretvorili bi se u počasne građane Zadra. Glavna recepcija brinula bi o tim gostima.

Također sam se sjetila kako bi bilo dobro da se stari brodovi pretvore u sobe za studente. Skup tih brodova tvorio bi sveučilišni kampus, jedan brod bi recimo bio “Goethe institut” u malom koji bi okupljao germaniste. Budući da imamo puno brodova koji izvan sezone samo plaćaju

vezove i ne zarađuju, a i puno studenata koji bi tu voljeli živjeti, smatram da bi to bilo sjajno rješenje.

Nikako. Svidjelo mi se strašno prvi dan zbog zanosa da ja slikam. To nije dobro reći jer postoje ljudi koji su sad vlasnici tih slika.

Međutim, kako vrijeme prolazi, tako se meni moje slike više ne sviđaju jer sam ih prerasla. Prerasla sam svoju urbanu naivu kako sam ju nekada nazivala. Danas, kada više nitko ne slika čisto, meni se ta čistoća najviše sviđa. Htjela bih izvježbati surrealizam, ali za surrealizam treba zloće, a ja sam radije duhovita, dobra i naivna nego zločesta. I nemam nekih velikih poruka da se narugam svijetu, gradu, gradonačelniku, partiji ili ne znam kome.

Ja sam autodidakta, samouka, vježbam i svaku svoju sliku skiciram. Svaki dan radim.

Imate li još kakve zanimljive ideje koje niste realizirali?

Da. Još se bavim mišlju kako bih htjela otvoriti jednu virtualnu galeriju. Moram priznati da volim virtualni svijet. Galerija bi bila dobro osvijetljena te bi se na velikom ekranu izmjenjivale slike različitih autora. Slike bi se naručivale na ulazu ili putem web shopa. Postoje čak i ona tamna svjetla koja omogućuju da se slike vide i usred bijela dana. Eto to bih voljela napraviti, to je napravio netko sa cipelama u Milanu. Nakon ovog članka možda netko pokupi ideju. Izgradila bih i dom za aktivne umirovljenike nalik na seniorski kampus gdje se proizvodi, izlažu radovi, slavi život, pleše, razmišlja, ljubi,..

Kada ste prvi put uzeli kist u ruku i naslikali sliku?

Odmah!

Moj pokojni tata je slikao s toliko volje, skromnosti i umilnosti, a kako nije imao dovoljno prostora slikao je uglavnom u kuhinji ili kupaonici. Tako da mislim da sam prohodala s kistom.

la cijene da bih u ovoj krizi preživjela. Ja prkosim.

Jedan moj prijatelj je nedavno napisao božanstveni tekst, predivan. Jednostavno me ganuo. Htio je prodati taj tekst jednom poznatom pjevaču, no odbili su ga, jer očito tekstove dobivaju na dar. Ti jednu sliku staviš na naslovnicu slikovnice, prodaš ju za 100 eura i devalvirao si to djelo.

Kako se dogodi taj trenutak da čovjek kaže da sad sve ostavlja i počinje se baviti isključivo slikarstvom?

To se jednostavno dogodi. Dovoljno je da imaš malo hrabrosti i onda slijediš svoje snove. Slikarstvo mi je jako pomoglo da nadogradim sebe kao osobu. Kao da sam nekako očekivala da će se dogoditi loše Kako su postavljene slike u Vašem stanje u društvu, gdje su ljudi potlačeni stanu? na svojim radnim mjestima. Puno mi je Nekad u vlastitom stanu skidam sve slipomoglo da izbjegnem ovaj birokratski ke sa zidova. Skidam ih zato što utječu na sustav nove ekonomije. Sada u mojoj sli- mene, umore me boje, dimenzije, motivi. karskoj zrelosti svijet To bih čak prepose dematerijalizirao, Tu je kompjuter, pa ras- ručila ljudima da rade. postao je virtualniji. vjeta, pa LCD i sve je Ljudi su robovi davno Ljudi možda i nemaju nešto protiv slikarstva. Ali kupljenih i darovanih potrebu za slikom jer slikarstvo je postojalo uvi- slika, slika koje su sami imaju veliki TV ekran. napravili i galerijski ih jek i uvijek će postojati, a to postavili, ali stan nije Moj mali nećak mi je jednom rekao “teto me raduje.” galerija. zašto to slikaš, pa tko Mnogi ljudi u Zadru će to staviti na zid kad tu treba doći ogro- imaju strašno puno slika, to su kolekcije mni TV ekran” od 70 komada u dnevnom boravku u 4 Tu je kompjuter, pa rasvjeta, pa LCD i sloja. Također mislim da svaka slika nosi sve je nešto protiv slikarstva. Ali slikarstvo svoju energiju, od energije autora, pa do je postojalo uvijek i uvijek će postojati, a to onog tko ju je uokvirio i tko ju je darivao, me raduje. do osobe koja ju je kupila. Smatram da je slike i namještaj potrebno često premijeKad vam netko kaže da je cijena Va- štati kako bi se stvorila nova atmosfera u ših slika visoka, što vi odgovorite na to? vlastitom domu.

Ja radim puno više po narudžbi nego za slobodno tržište jer nisam željela postati Kako Vam se svidjelo Vaše prvo djelo žrtvom turističke prodaje. Nisam obori- na platnu?

“

Kako znate da je slika dovršena?

Odmah je završim.

Velika većina slikara ima nedovršena djela, koja dovršavaju jedino kad im se priprema neka antologija ili ukaže kupac.

Ja sam vrlo brza, spretna, okretna i imam oko za to. Moji prijatelji slikari su mi već na samom početku mog slikarstva rekli da je nevjerojatno kako ja vidim. Kako s lakoćom postižem ravnotežu tog zlatnog reza.

Ali to je za mene instinkt, dar od Boga.

U jednoj fazi sam čak htjela odustati od slikarstva jer sam smatrala da sam dosadna na tržištu, pa su mi svi govorili da ne odustanem i da iskoristim svoj talent.

Zašto ste htjeli odustati?

Postalo je dosadno. Kada bi završavala neku sliku, za mene je to predstavljalo određen napor jer bi satima bila nagnuta nad njom. U jednom sam trenutku rekla da je više dosta jer je pun grad mojih slika.

Pomislila sam da više nitko ne kupuje moje slike. Tada su mi rekli da nikako ne smijem odustati. Što biste u tom slučaju radili?

Da nisam naučila realizam i surrealizam, da nisam eksperimentirala i žrtvovala se, ne znam što bih radila. Ili možda znam.

Radila bih svašta, svašta uspješno i kreativno, a upravo to i radim jer sam prije svega svestrana osoba.

Kako vidite današnji rad s djecom?

Svakom roditelju njegovo je dijete genijalac. Kad sam htjela svog malog nećaka naučiti slikati u mom atelieru iz kojeg se izlazi na balkon, bila je noć. Odlučili smo slikati anđele. Prvo sam mu objasnila kako oni žive gore na nebu i on je naslikao gotovo crni krug i dvije točke, što je genijalno djelo. Gledajući odozdo on vidi haljinicu i dvije noge (tabane).

Mi imamo taj dar u obitelji. Njegov brat je završio likovnu akademiju te je radio 3D www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

|5

slike već sa šest godina.

Međutim, djeca danas nemaju talent.

Razlog tome je metodika rada u Hrvatskoj koja je na žalost jako loša. Ne mogu vjerovati da se ništa nije pomaknulo od vremena kada sam ja išla u školu, što je bilo prije 60 godina.

Roditelji često djeci daju velike papire na kojima oni ne znaju što bi nacrtali. Ne daju im da završe svoj crtež do kraja te im ne dopuštaju da svoje ideje prenesu na papir.

Na žalost, njihovi radovi često završe u smeću. Djeca na taj način potroše šumu papira. S druge strane, ja ih za tri dana naučim slikati.

Kako to da niste išli na akademiju?

Išla sam. S pedeset godina na akademiju me doveo profesor Igor Rončević. Rekli su mi da sam prestara, te sam ih htjela tužiti za anti-aging.

U kojem ste trenutku shvatili da je slikarstvo Vaš životni poziv?

Poziv je postao iz razloga što mi je to najlakše raditi. To je disciplina koju razvijaš. Kad to radiš godinama, onda postaje rutina. Kreativnost toj rutini daje ljepotu.

I onda to radiš. Jednako tako bih mogla, recimo, peći kolače.

U čemu sve nalazite inspiraciju?

Sva pitanja vezana uz umjetnost sadrže to pitanje inspiracije, što je ona i postoji li uopće. Inspiracija su mi moje kolege, inspirira me neka druga zemlja poput Bosne gdje je boja rijeke posve drugačija. Međutim, ja i tamo napravim dalmatinsku ribu koja nosi stablo. Ne dam se uvjetovati, tako da inspiracija za mene ne postoji. Inspiracija je uvjetovanje.

Znači li to da nema trenutka kada Vi ne možete slikati?

Nema. Jedini trenutak koji nije inspirativan za mene je umor. To je jedino.

Ja slikam i noću, sanjam slike, podsvjesnim procesom organiziram izložbu, prostor, zid. Nekoć sam uređivala izloge, pa bi recimo došla i već znala kako ću ga urediti jer sam ga te noći sanjala.

Već pomalo imam svoje zaštitne znakove. To su moje ribe, ptice, moj cvijet, Donat u šalici, moja mačka. Sve te motive pretvorila sam u svoj prepoznatljiv proizvod. Od samog početka moja su djela prepoznatljiva, a to je velik kompliment i ujedno ono što me drži. Upravo to je za mene inspiracija.

Jedina inspiracija na mom slikarskom putu bila je kada mi je tata umro. Volio je bijele kale, pa sam cijelu izložbu posvetila bijelim kalama. Nakon toga sve mi je inspiracija.

6 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Koji je Vaš najdraži motiv, možete li Pitam se zašto ne postoji stakleni most izuopće nešto izdvojiti? među dvije zgrade na Kalelargi?

Ono što mene izdvaja od drugih je konJa nemam snagu niti autoritet kako bih strukcija slike i urbano slikarstvo. Meni nekog kritizirala, jer nisam u toj branši, ali nije dovoljno postaviti ribu, već na njoj grad je postao djelo jednog čovjeka ili jedne mora biti vaza, u vazi jabuka, iz jabuke skupine ljudi, što nije dobro. mora izaći stablo, na Sada se sprema novi Mnogo je žena u Hrvatsstablu se nalazi leptir, projekt “Vrata grada” koj koje imaju ružičastu a dolje su tri ptice. Taj koji me već po ovim spavaonicu u kojoj muškarci maketama podsjeća stil više pripada konceptualnoj umjetnosti. ne spavaju dobro.” na pozdrav suncu. Po mom mišljenju to je malo blijedo i dosadno.

Vjerovala sam kako ćemo u ovom Koliko godina će nam trebati kako bi intervjuu naići i na teme vezane za gra- napravili nekakve sadržaje kraj pozdrava đevinu i arhitekturu, jer na kraju bez suncu? Da ga itko razumije, da skuži da umjetnosti toga nema. je to kalendar. Nažalost, to služi samo da Nikada nije ni bilo, ratovi su rušili, a djeca trče po onim svjetlima. obnavljalo se uvijek ono što je bilo dio neZar ne bi bilo zgodno da neka baba vrakakvog arta, u cijelom svijetu. čara tamo prodaje horoskope? Da slikari Ja strašno volim gradove, španjolsku, uokolo slikaju, da se zbiva nekakvo veselje? dalmatinsku i maltešku arhitekturu.

Mislim da se nestručni ljudi trebaju Trenutno me fascinira arapska, koja je u puno više uključiti u uređenje grada. trendu. Fascinira me ta moć stvaranja u Po meni bi Zadar trebao napraviti jednu čovjeku, ta grandioznost i vizionarstvo, ogromnu kolniju gdje će 50 slikara ili kipaneodustajanje i davanje za opće dobro. ra osmisliti primjerice 50 koševa za smeće.

Grad je poput stana, trebalo bi ga nepreDa možete promijeniti Zadar, kako stano uređivati i umjetnički ga obogaćivabi izgledao naš grad? ti. Mi smo s druge strane toliko opsjednuti Da nije romanike i renesanse, Zadar bi suncem i morem da to više i ne primjećuarhitektonski bio jedan od dosadnijih gra- jemo. Ne volimo više ni turiste koji oživdova. Meni je osobno vrlo dosadan, uvijek ljuju grad. Treba se u ljepoti angažirati i me čudila činjenica kako je ovdje veliki na kvartove kako bi ljudi sretnije živjeli. broj umjetnika, a ipak nema instalacija. Gradska vlast ušminkava samo Poluotok, a ja 40 godina čekam da se vizija ljepote i urbanosti proširi na teritorije iza mosta (kojeg bi po meni trebalo srušiti i izgraditi novi).

“

Koliko realizma ima u Vašim slikama?

Puno. Svaki motiv je dekoriran, ali ujedno i realan. Cilj mojih slika je oraspoložiti ljude. Dijete prestane plakati kada vidi moju mačku te me upravo ta činjenica uveseljava.

Kako biste nazvali svijet iz kojeg izviru Vaše slike?

Svijet fantazije i imaginacije, ali za mene vrlo stvaran i konkretan svijet. Samo što ga ja drugačije vidim i onaj tko voli moja djela vidi isto što i ja. Kad mi se netko obrati i kaže da ima moju sliku prije 25 godina, ja bih ju onda najradije malo izmijenila.

Prekalapaju li se faze u Vašem izričaju s fazama i promjenama u Vašem životu?

Ne. Ovdje mi se uklapa i definicija sreće.

Recimo da nisam osoba koja kad izgubi ljubav počne jesti. Za mene je sreća svaki trenutak koji dođe nakon manje sreće ili nesreće. Svi znamo da je to tako, samo to ne vidimo na taj način. Ista stvar je s fazama, one se prekalapaju kao valovi. Jed-

nostavno ako se dogodi da ne mogu, da sam lijena ili pak neinspirativna, onda ću napraviti pauzu i skicirati neki trenutak, pa kad mi se posreći, to ću prenijeti na papir.

Vrlo sam ponosna na sebe.

Jeste li odabirali vesele tonove kada ste bili sretni, a tužne kada ste bili tužni?

Uvijek su to veseli tonovi. Nema tužnih tonova.

Kako izgleda Vaš idealan interijer?

Obožavam interijere zemalja poput Danske, Švedske, Norveške. Ipak smatram kako interijer mora rasti s obitelji. Mnogo je žena u Hrvatskoj koje imaju ružičastu spavaonicu u kojoj muškarci ne spavaju dobro. Znači ne poštujemo partnera kraj sebe. Imamo previše namještaja. Moj sin kad dođe kod mene kaže kako on tu ne može živjeti, njemu je sve prešareno.

Nije potrebno ni skupljati suvišne stvari.

Odlučila sam devastirane fasade urediti Treba primjerice umjesto 10 malih vaza slikama, pa sam tako naručila kvalitetkupiti jednu pravu od ne okvire te smo moji Ja nemam snagu niti au- prijatelji i ja slikali slike.

2000 eura, kako bi to toritet kako bih nekog Dogodine ćemo završiostavili za sobom kao kritizirala, jer nisam u toj ti taj projekt, koji bi se neku vrijednost. Sve branši, ali grad je postao mogao primijeniti i u one silne sitnice osobno više ne bih skupljala. djelo jednog čovjeka ili ostalim hrvatskim grajedne skupine ljudi, što nije dovima.

Kada biste mogli bi- dobro. ” rati, kako bi izgledali Što biste poručili interijeri unutar kojih se nalaze Vaše roditeljima čija djeca pokazuju talent slike? za umjetničkim izražavanjem?

Svaka slika traži minimalizam kako bi Samo neka rade i neka to uvijek bude izrazila svoju važnost. igra, a ako se nešto treba dogoditi to će se Veliki prostori su za velike slike, no i dogoditi. velike slike mogu također biti dio malog Sva su djeca talentirana pogotovo u očiprostora. ma roditelja, a to je priča o ljubavi i neoKad bi se recimo interijer počeo graditi bjektivnosti. slikom, a ne s namještajem, slika bi bila dominantna. Primjerice u Japanu postoji Trenutno ljudi žive prebrzo jer jako restoran na 2000 m2 koji ima samo jednu puno rade ili pak ne rade pa opet ne žive dobro, što Vi kažete na sve to?

Kažem da će moja unuka i djeca promijeniti svijet. Ipak postoji svjetlo u cijeloj ovoj situaciji i moja unuka će živjeti dobro jer sve ovo što se događa ne može trajati.

Ja žalim svakoga tko radi, počevši od premijera pa do čistača.

“

Čini li Vam se da su danas mladi malo previše pasivni?

Mene to podsjeća na stvarnost koja se dogodila braniteljima. Čekaš mirovinu, boluješ od PTSP-a, uzdržavaš obitelj, jadan si. Ja sam uvijek mislila da će oni nakon rata nastaviti raditi, jednako mislim i za klince. Ajmo napraviti socijalne vrtove, radionice, ajmo volontirati. Onaj tko volontira sigurno će dobiti posao, ajmo svašta samo ne tako dugo spavati iz dana u dan.

Stan bi trebalo opremiti s nužnim stvarima, a nakon toga uklapati afinitet djeteta, afinitet muža, bakice, žene, što bi značilo stvarati jedan zajednički prostor. Problem je što smo mi vrlo sebični u uređenju prostora. I tko malo bolje zna o uređenju taj dizajnira prostor, po meni je to malo blesavo.

Tko bi trebao dizajnirati prostor?

Svi zajedno. Kad bih se ja ponovno udala, onda bi prostor bio prazan s ležajem, stolom, nužnim stvarima te bi u nekakvoj sinergiji taj prostor polako trebalo popunjavati.

vazu. Umjetnica i vlasnica tog restorana je oko vaze izradila cijeli prostor.

Predpostavljam da nitko neće oko moje slike osmisliti interijer jer sam minorna slikarica, s druge strane postoje sjajni veliki slikari koji recimo zaslužuju to mjesto.

Recite mi više o projektu Street art?

Kako volim sve vidjeti na svoj način, sjetila sam se društva slikara kojima ništa nije teško te sam zamislila da se Street art realizira u mojoj ulici, koja nema veze s kulturom, koja je zaboravljena.

Što biste poručili mladima danas, kako da žive?

Ja sam dosta kasno naučila da se političkim angažmanom mnogo toga može promijeniti. Uz pomoć politike, udruga, asocijacija može se promijeniti svijet. Mladi moraju promijeniti svijet ako su spremni za promijenu u sebi.

Mladi se moraju angažirati, oni ne mogu dozvoliti da vrijeme prođe. Hrabro, odvažno, drsko, mladi moraju biti angažirani, to je njihov posao jer svijet ostaje na njima.

I za kraj imate li neki savjet za sve ljude?

Mislim da nikome ne trebaju savjeti, ali kada bih mogla prenijeti nešto na ljude, to bi bilo ajde polako, ajde sporo, ajde razmisli, popij pičence, jer možda i ne moraš to napraviti.

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

|7

Nije blago sve što sja - Rustik art Piše: Andrijana Jurin, dipl.oec.

Kako sam otkrila neotkriveno blago u našem gradu, domaće proizvođače rustikalnog namještaja proizvedenog od punog drva.

P

rije tri godine obilazila sam tvrtke širom grada i slučajno naišla na radionicu prepunu drvenih predmeta i piljevine. Miris drva i radnici s brusilicama ukazivali su na to da se ovdje vodi ozbiljan posao. Pogledavši malo bolje, primijetlia sam da se među svim tim drvenim predmetima sramežljivo skrivaju predivni komadi namještaja.

Rustikalan stil obrađen od punog drveta jednostavno me oduševio.

Ubrzo sam otkrila da su cijeli posao pokrenuli otac i dva sina. Ova složna

8 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

obitelj majstora izrađivala je predivne komade namještaja. To su bile komode, kreveti, stolovi, kuhinje, gledajući sav taj namještaj, čvrsto sam odlučila da ću se prvom prilikom vratiti po vlastiti komad.

Tri godine poslije, pri uređivanju vlastitog doma, odlučila sam kako želim upravo njihov drveni krevet. Uputila sam se na poznatu adresu, no tamo ih nisam pronašla. Pomislila sam kako ih je možda ugrozila ova kriza pa su, kao brojne druge tvtke, na žalost morali

zatvoriti svoja vrata.

Duboko u sebi vjerovala sam da još uvijek rade i, nastavivši potragu, srećom, ubrzo sam ih pronašla u prostorima stare Tvornice kruha.

Odmah s ulaza sam ih upitala: “Ljudi kako vam ide posao?” S osmijehom su mi odgovorili da im posao napreduje. Sve više klijenata ih preporučuje novima te tako dobivaju poslove, a uglavnom opremaju istarske konobe i kamene vile diljem Dalmacije. Nažalost u Zadru gotovo da i nemaju posla.

Želja mi je da Vi, dragi čitatelji, saznate kakvi se majstori kriju upravo ovdje, u Vašem susjedstvu. Iz tog razloga predstavljam tvrtku Rustik art u kojoj se izrađuje namještaj isključivo od punog drveta, uglavnom u rustikalnom stilu, a takav isti namještaj može biti izveden s ili bez patine, ovisno o Vašem ukusu.

Ukoliko trebate krevet, ormar, komodu, vrata, kuhinju ili bilo koji drveni dodatak za uređenje poslovnog ili

privatnog prostora, posjetite Rustik art na adresi Biogradska cesta u prostorima stare Tvornice kruha. Tamo ćete ih pronaći u vremenskom periodu od 08.00h-14.00 h i 17.00h-19.00h Dođite i popričajte s Vjekoslavom, Davorom ili Željkom Petrik i zajednički realizirajte Vaše ideje. Oni će vam rado objasniti kako istovremeno postići estetiku i čvrstoću izrade poštujući stroga pravila struke, pritom će uvažiti sve vaše želje.

Za više informacija posjetite web adresu www.rustikart.com ili ih nazovite na telefon: +385 99 6811190 ili +385 95 8560637 i sami se uvjerite u istinitost moje priče.

-Rustik ArtLigna Akord d.o.o.

Tel: +385 99 6811 190 Mob: +385 95 8560 637 E-mail: vjeko25@gmail.com www.rustikart.com

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

|9

RENT-A-DIZAJN STAN M&M : Projekt uređenja interijera stanova za najam Autor: Arhitektonski studio ARHITEKTURA PLUS Nina Ninčević, Margareta Magdić Begonja, Lucija Perić

I

nvestitor nam je došao sa željom da postojeći trosobni stan (80m2) pretvori u dva manja stana za najam. Svaki stan sadržavao bi spavaću sobu i kupaonicu te jedinstveni prostor za kuhinju, blagovanje i boravak. Postojeće stanje s ulazom i sanitarnim čvorom u središnjem dijelu, nosivim zidovima obodno raspoređenim te dvostrukom orijenta-

Vanjsko pročelje obnovljeno je samo zamjenom stolarije novijom, ali oblikovno autentičnom. Otvorima se morao podrediti i novi raspored koji je zahtijevao zidove izvan pravokutnog rastera. Osim toga, kod ovako malih površina ušteda prostora ostvarena je i zavojitim zidovima. Navedene „deformacije“ tretirane posebnom pažnjom pri oblikovanju, dale

cijom omogućilo je jednostavnu podjelu na dva stana.

Zavojitim zidom se predprostor ulaza otvara prema prostoru boravka te čini unutar njega skulpturu oblikovanu vertikalno položenim kamenom.

Pregradni zidovi prema spavaćim sobama zapravo su oslikani prostorni paneli; s jedne strane odvojeni vratima, a s druge strane staklom propuštajući dodatno osvjetljenje „druge prostorije“.

su svim prostorima specifične karaktere.

Prostorni paneli oslikani su zidnom grafikom paške čipke na smeđoj podlozi u jednom stanu, a sivoj podlozi u drugom.

Ujednačeno oblikovanje u oba stana razdvajaju ove dvije boje koje se protežu kao light motiv svake od njih. S obzirom da se radi o razmjerno malim prostorima, korišten je samo nužan namještaj jednostavnog oblikovanja i svijetlih boja.

10 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Sve površine zidova i stropova izmodelirane su plastičnim oblikovanjem; udubljenim i istaknutim dijelovima, bojom i različitim teksturama koje su dodatno naglašene indirektnom rasvjetom.

Mali prostori pogodni su za povremeno i kratkotrajno korištenje, a istodobno pružaju visoku senzibilnost i komfor kako bi se oni koji borave u njemu osjećali udobno.

T

vrtka “Prggin” u svojoj se dugogodišnjoj tradiciji razvijala u skladu sa željama i potrebama svojih klijenata. Zahvaljujući tome u prilici smo pružati iznimno obiman asortiman proizvoda kao i niz stručnih usluga najviše kvalitete - od konzultacija, idejnih rješenja, instalacije do tehničke podrške - u opremanju interijera i eksterijera ambijentalnom, dekorativnom i arhitektonskom rasvjetom.

Prisutna na tržištu od 1982. g., svoje je poslovanje u početku bazirala na izradi, ugradnji, prodaji prigodnih dekorativnih artikala za svjetlosno i drugo ukrašavanje objekata. Prateći svjetske trendove i razvoj tehnologije rasvjete, među prvima u Hrvatskoj u svoju je ponudu uvrstila izradu, prodaju i ugradnju različitih vrsta optičkih izvora svjetlosti te linijske i točkaste LED izvore svjetlosti za unutarnju vanjsku primjenu kao i prateću opremu. Otvorenjem izložbeno prodajnog salona rasvjete „Prggin rasvjeta“ na adresi Frankopanska 20. u Zagrebu, ponuda je upotpunjena dizajnerskim rasvjetnim tijelima najpoznatijih proizvođača: Occhio, Fabbian, Vistosi, Vibia, Terzani, Lucente i mnogim drugim.

Obratite se s povjerenjem našem profesionalnom timu koji u svakom trenutku stoji na raspolaganju za sva vaša pitanja.

PRGGIN d.o.o.

Ul. Grada Wirgesa 10, 10430 Samobor +385 (0)1 3325 789 Telefon +385 (0)1 3360 123 Telefax Frankopanska 20, Zagreb +385 (0)1 4846 121 Telefon +385 (0)1 4846 542 Telefax www.prggin.hr prggin@prggin.hr

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 11

PREDSTAVLJAMO

Hrvatski savjet za zelenu gradnju Piše: Direktorica Snježana Turalija, dipl.oec.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju (HSZG) osnovan je 2009. kao neprofitna Udruga, a ključni cilj rada HSZG-a je voditi transformaciju hrvatskog tržišta graditeljstva i nekretnina prema održivosti, promovirajući programe zelene gradnje te proizvode, usluge i tehnologije primjerene za zelenu gradnju. Cilj nam integrirati dostupna i stečena znanja, iskustva i spoznaje o zelenoj gradnji u projektiranju i dizajnu, izvođenju i funkcioniranju građevina u Hrvatskoj. Također, HSZG promovira međunarodne certifikate za zelenu gradnju, među kojima su najpoznatiji LEED, BREEAM, DGNB te Living Building Challenge.

S

vrha HSZG-a je poticati i provoditi promjene u načinu planiranja i gradnje građevinskih projekata i načina njihova korištenja, s ciljem održivosti, a uzimajući u obzir usklađenje: - interesa i zdravlja onih koji koriste objekte, - očuvanosti okoliša, - društvene odgovornosti i - ekonomske isplativosti HSZG djeluje uz operativnu podršku Svjetskog Savjeta za zelenu gradnju (World Green Building Council – WGBC - www.worldgbc.org) te ima službeni „Emerging“ status unutar globalne mreže nacionalnih Savjeta za zelenu gradnju.

Danas Udruga ima 100 članova iz područja gospodarstva te institucionalnog, akademskog i javnog sektora. Informacije o članovima dostupne su na www. gbccroatia.org Osim po djelatnostima, članovi su svrstani u kategorije:

12 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

POKROVITELJI: Platinasti, zlatni i srebrni REDOVNI ČLANOVI: Veliki, Srednji ili Mali, Poslovni član, te Pridruženi član IZVANREDNI ČLANOVI: Fizičke osobe-profesionalci, studenti Sve informacije za učlanjenje dostupne su putem e-maila: info@gbccroatia.org Benefiti za članstvo su raznovrsni kako bi se zadovoljile potrebe svih kategorija i djelatnosti članova; ističemo sljedeće: • Pristup najnovijim informacijama o zelenoj gradnji, novostima i istraživanjima o proizvodima, uslugama i tehnologijama iz svijeta zelene gradnje, što osigurava pozicioniranje svakog pojedinog člana u okviru ovog rastućeg tržišta globalno i u Hrvatskoj i daje mu konkurentsku prednost • Aktivno sudjelovanje u radu Radnih skupina koje djeluju u okviru HSZG-a te mogućnost aktivnog uključenja u suradnju s članovima i predstavnicima WGBCa i europske regionalne mreže savjeta za zelenu gradnju (ERN)

• Veliki broj edukativnih programa o zelenoj gradnji bez dodatne naknade (putem Simpozija o zelenoj gradnji, edukacija o međunarodnim certifikatima za zelenu gradnju i slično) • Mogućnost sudjelovanja u natječaju za predavače u okviru Green Building Professional edukativnog programa • Pristup web stranicama www.gbccroatia.org u rubrici „samo za članove“ HSZG-a, što omogućuje pristup cijelom spektru informacija i kontakata, kao i znanju, najboljim praksama/ primjerima te savjetima o održivoj gradnji • Sudjelovanje na organiziranim obilascima i turama radi istraživanja održivih projekata u Hrvatskoj i svijetu • Sudjelovanje na okruglim stolovima, panelima, seminarima, konferencijama na temu održivosti • Sudjelovanje u svim aktivnostima Savjeta, usavršavanjima u zastupanju/ zagovaranju međunarodnih certifikata za zelenu gradnju te inovativnim projektima i događanjima u okviru održive gradnje

• Mogućnost direktne suradnje s ključnim čimbenicima u zelenoj gradnji i građevinskoj industriji (relevantna ministarstva, agencije, udruženja, strukovne komore i ostali partneri HSZG-a) • Korist od isticanja logotipa Pokrovitelj i Član na web stranici www.gbccroatia. org s linkom na web stranicu Pokrovitelja ili Člana te drugim marketinškim materijalima HSZG-a radi isticanja Pokrovitelja ili Člana velikom broju potencijalnih klijenata – istomišljenika • Navođenje u ekskluzivnom online Direktoriju članova na web stranici HSZGa, s linkom na web stranicu vaše tvrtke • Ostvarivanje popusta na programe u organizaciji HSZG-a • Posebne ponude i snižene cijene za planirane konferencije/ izlaganja / seminare / prezentacije / oglasne kampanje OSNOVNI PROGRAMI HSZG-a su: - Edukacije o LEED, BREEAM, DGNB međunarodnim certifikatima -Green Building Professional cjelogodišnja edukacija - Stručni Simpoziji o zelenoj gradnji za stručnjake – ovlaštene inženjere - Prigodne aktivnosti u tijeku Svjetskog tjedna zelene gradnje (rujan) i Hrvatskog tjedna zelene gradnje (siječanj) - Better Building Brunch eventi - Green Labos – interaktivne radionice o fondovima EU i domaćim izvorima financiranja Od osnivanja do danas HSZG pozicionirao se kao vrijedan izvor informacija, kontakata, znanja i svih drugih oblika podrške za dionike tržišta aktivne u segmentu zelene ekonomije, održivog razvoja i zelene gradnje. Od početka rada, želja nam je učiniti znanja i informacije o održivoj gradnji dostupnima, promovirati praksu i tehnologije „zelene gradnje“, razvijati i voditi programe obrazovanja, osvješćivati poslovnu i opću javnost, dionike tržišta, stručnjake i medije u Hrvatskoj. Tako danas iza sebe imamo: • Organizaciju prvog Hrvatskog tjedna zelene gradnje od 21. – 26. siječnja 2013.

• 16 Simpozija na temu zelene gradnje i 6. Mini simpozija, za stručnjake iz područja arhitekture, graditeljstva, elektrotehnike i strojarstva • Treću generaciju cjelogodišnjeg edukacijskog programa Green Building Professional • u siječnju 2013. lansirali smo novi edukativni program u vidu interaktivnih radionica „Green Labos – rušenje mitova o fondovima EU“ na kojima se obrađuju realni projekti za konkretne i aktualne natječaje za fondove EU i domaće izvore financiranja • već 6 manifestacija pod nazivom

“Better Building Brunch” na kojima su ključni govornici bili predsjednik RH, dr. Ivo Josipović, tadašnji ministar graditeljstva i prostornog uređenja, gospodin Ivan Vrdoljak, gospodin Scot Horst, viši potpredsjednik za LEED program Savjeta za zelenu gradnju SAD-a, s Paul Vandorenom, visokim predstavnikom EU u Hrvatskoj te NJ.E. gospodin David Slinn, veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj.

• Edukacija o međunarodnim sustavima certificiranja zelene gradnje – LEED, BREEAM, DGNB, namijenjena je prvenstveno onima koji žele postati ovlašteni savjetnici za certificiranje zgrada i naselja po principima zelene gradnje. Edukaciju provode međunarodni i domaći stručnjaci, a program služi kao priprema za polaganje ispita za dobivanje ovlaštenja.

• Tri radne skupine: Fondovi&Institucije, Marketing&Eventi&Edukacije i Green Building Professional

HRVATSKI SAVJET ZA ZELENU GRADNJU Ulica grada Vukovara 274/1 10000 Zagreb Tel: +385 1 4886 296 Fax: +385 1 4886 297 E-mail: info@gbccroatia.org www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 13

Kuća građena panelima od slame Danas sve više ekološki osviještenih pojedinaca istražuje te samostalno gradi kuće od prirodnih materijala. Idilične kuće od slame u kakvima su živjeli naši stari, uobičajeno su se gradile od bala slame. Sada se na hrvatskom tržištu pojavio novi ekološki građevinski materijal – ekopanel od slame. Napravljen je od čvrsto prešane slame obložene recikliranim kartonom. U njemu su zadržana sva izvrsna zvučna i toplinska svojstva slame, a postignuta je i izuzetna mehanička otpornost uz veliku prednost – jednostavna, brza i jeftina ugradnja.

T

vrtka “Zelena gradnja” prva je na hrvatskom tržištu ponudila Ekopanele. Ekopaneli su montažni paneli od prešane slame, a imaju izuzetnu mehaničku otpornost, što znači prije svega praktičnost; na panele se mogu objesiti kuhinjski elementi, police za knjige, slike i sl. Montažni paneli od prešane slame, koji se dugi niz godina koriste u gradnji, testirani su i imaju sve potrebne certifikate. Ekopaneli se mogu koristiti kao pregradni zidovi, stropne obloge i pomične stijene.

Njihova prednost je čvrstoća, otpornost i jednostavnost ugradnje što ih čini pogodnima i za samostalne radove.

Montažni paneli od slame kod nas su novost, no već 60-tak godina prisutni su na europskom građevinskom tržištu.

Proizvode se u dimenzijama od 4cm i 6cm debljine, te se zbog velike sabijenosti materijala (čak 379 kg/m3 slame) postiže izuzetna mehanička otpornost. Obloženi su recikliranim kartonom na koji se sasvim jednostavno, nakon impregnacijskog sloja i žbukanja, nanosi boja, pločice, tapete i police. Tretiramo ih poput gips kartonske ploče, no ekopaneli su, za razliku od njih, samonosivi; nije potrebna potkonstrukcija.

Kod ugradnje ih jednostavno slažemo jedan do drugog, pričvršćujemo za pod, strop i nosivu konstrukciju uz pomoć malih metalnih spojnica. Spojevi se gletaju i ravnaju te su nakon toga spremni za završni sloj.

Ekopanele možete postavljati u jednom sloju, te kao dvoslojni i troslojni zid – ovisno o namjeni.

Njihova velika prednost je i paropropusnost. Uz korištenje ekološke izolacije (ovčja vuna, konoplja, celulozne pahuljice i sl.), finalni rezultat je „kuća koja diše“.

Smanjenjem emisije CO2 postignuta je dodatna nemjerljiva prednost ovog višenamjenskog materijala. Ekopaneli spadaju u proizvode koji se dobivaju iz obnovljivih izvora energije, te imaju povoljnu CO2 bilancu, što je važno za projekte kod kojih je naglasak na niskoj emisiji CO2. Više o ekopanelima pročitajte na web stranici trvrtke “Zelena gradnja”, www.zelena-gradnja.hr.

Kuća na fotografiji je u potpunosti građena od montažnih panela od slame

14 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

PRESJEK 3-SLOJNOG VANJSKOG EKO ZIDA FASADNA PLOČA OD DRVENIH VLAKANA

EKOPANEL OD SLAME

INSTALACIJSKI KANAL ZA ZAŠTITNOM MREŽICOM

EKOPANEL OD SLAME

NOSIVA DRVENA KONSTRUKCIJA TERMO IZOLACIJA

ALUBITUMEN -TRAKA ZAŠTITA OD KONDENZACIJE

HIDROIZOLACIJA

IZOLACIJA TEMELJA

TEMELJ

TEHNIČKE SPECIFIKACIJE: Širina: 1200 ili 800 mm, debljina: 60 ili 40 mm Dužina: 1200-3200 mm Toplinska provodljivost: λ= 0,102 Wm-1K-1 R = 0,5882 m2KW-1 Difuzijska otpornost: RD = 4,6 × 109 ms-1 Koeficijent difuzijske otpornosti: μ = 13,1 Prigušenje zvuka: Prigušenje zvuka kod jednoslojnog pregradnog zida: 33 dB Prigušenje zvuka kod dvoslojnog pregradnog zida: 45 dB Sa čak 379kg/m3 slame materijal je teško zapaljiv - zbog manjka kisika u sabijenom materijalu.

Prosječna težina: Površinska težina: 19-23 kg/m2 Zapreminska težina: 379 kg/m3 Klasifikacija požarne otpornosti Klasa gorivosti: kategorija E

www.zelena-gradnja.hr

TEMELJNA TRAKA

METALNI SOKL PROFIL

ZELENA GRADNJA j.d.o.o.

Zagrebačka 89, 42000 Varaždin tel.: +385 99 385 01 77 e-mail: info@zelena-gradnja.hr www.zelena-gradnja.hr

MONT-TRADE

POLJICA BRIG, ZADARSKA ŽUPANIJA Tvrtka MONT-TRADE iz Poljica Briga, specijalizirala se na ugradnji gips sistema i toplinskih fasadnih sistema, danas, deset godina od osnutka, među vodećim je proizvođačima mobilnih kuća u Hrvatskoj.

S

pojili smo svoje dosadašnje iskustvo, znanja i nove tehnologije, te je u tvornici u Poljica Brigu nastao novi proizvod nazvan pokretnom kućom.

Naime, riječ je o izvornom EKO hrvatskom proizvodu. Pokretna kuća svojim svojstvima zadovoljava sve potrebe suvremenog čovjeka. On se može ugodno osjećati u svom prirodnom okruženju i pritom istovremeno uživati u inovativnom proizvodu.

Tri su kategorije koje izdvajaju ovu kuću na tržištu: MONT-TRADE kuća pogodna je za boravak i odmor tijekom cijele godine. Tradicionalnog je izgleda, a svojim zelenim certifikatima zadovoljava svjetske zelene standarde u stanovanju.

Pošto nudimo širok spektar primjene i najzahtjevniji kupci mogu pronaći sve što traže za svoj ugodan boravak.

Pokrenuvši ovu vrstu proizvodnje željeli smo izravno utjecati na podizanje kvalitete i pronalazak najboljih rješenja za odmor i boravak tijekom cijele godine.

Odabirom ove kuće ostvaruje se visoka

kvaliteta smještaja unutar turističkih naselja. Izgradnja pokretnih kuća najpogodnija je za kampove i seoska gospodarstva. Postaviti se može i na najzahtjevnije terene, za što će se pobrinuti stručno osoblje MONT-TRADE-a. Ova kuća nudi jedinstveno rješenje za boravak i odmor ekološki osviještenog čovjeka u bilo koje godišnje doba.

Posebno napominjemo čitateljima da mi kao tvrtka prepoznajemo želje naših kupaca i prilagođavamo se njihovim jedinstvenim potrebama uz jamstvo maksimalne kvalitete proizvoda.

U izradi se koriste prirodni materijali, te je gradnja na taj način prilagođena ekološkim zahtjevima tržišta.

Prema navedenim ugrađenim materijalima uvrštena je u energetski razred A +, što znači uštedu energije do 60%. Ona je negoriva i paropropusna, što omogućava prirodno prozračivanje. Trajne je vrijednosti s garancijom na konstrukciju koja je izdrživa i do 20 godina.

Opšavima od prirodnog kamena i dr-

venim “škurama” sačuvane su izvorno tradicijske vrijednosti naše regije, i upravo je to čini prepoznatljivom i jedinstvenom na tržištu.

Modernim opremanjem interijera postignut je spoj modernog i tradicionalnog što joj daje poseban šarm.

Kuhinja, dnevni boravak s blagovaonicom, dvije spavaće sobe i kupaonica čine kuću pogodnom za odmor cijele obitelji.

Pozivamo Vas da dođete u naš proizvodni pogon i uvjerite se u vrhunsku izvedbu i kvalitetu. Za dodatne informacije i odgovore na raspolaganju Vam stoji naš stručni tim koji će sa zadovoljstvom popričati s Vama.

MONT-TRADE

Poljica Brig, Poljica Brig 79, 23232 Nin tel./fax.: +385 (0)23 390 096 mob.: +385 (0)91 569 23 64 e-mail: info@mont-trade.hr www.mont-trade.hr

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 15

Dom koji sanjate, san koji živite Cilj kojem težimo stvaranje je kvalitetnog doma za buduće vlasnike stanova.

Piše: Anamarija Drinovac, dipl.oec.

O

snovna misija društva je izgraditi mjesto poželjnog i ugodnog stanovanja u skladu s visokim strukovnim normama, vodeći se sloganom SIGMA MATICA - DOM KOJI SANJATE, SAN KOJI ŽIVITE. Trgovačko društvo Sigma matica d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Selska cesta 90, a osnovano je 2011. godine kada se pojavljuje kao investitor u projektima stambene izgradnje. Svoje aktivnosti trenutno usmjerava na pokretanje projekata stambene izgradnje u nekoliko hrvatskih gradova: Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu. Dosadašnjim iskustvom u stanogradnji Sigma potvrđuje da je načinom gradnje i individualnim pristupom klijentu svaki stan učinila ugodnim domom i pritom opravdala povjerenje krajnjih kupaca.

Početkom 2014. godine tvrtka Sigma Matica d.o.o. započela je izgradnju u zadarskom naselju Višnjik, gdje su trenutno u nastajanju tri zgrade radnog naziva Z1, Z2 i Z3 sa sedam nadzemnih etaža. Objekti Z1, Z2, Z3 osmišljeni su kao funkcionalni stanovi, koji odražavaju visoku kvalitetu gradnje ostvarujući pritom estetski i financijski prihvatljivu ponudu. Rezultat je to uloženog znanja

“

Energetski certifikat svrstava stanove u visoki A+ razred, koji kupcima osigurava maksimalno očuvanje energije i potpunu kontrolu troškova...”

16 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

i iskustva u izgradnji i prodaji stanova.

S obzirom na tržišnu potražnju Sigma projektira stanove maksimalne iskoristivosti prostora. Velik broj soba smještenih u malo kvadrata po sveukupno pristupačnoj cijeni prati potrebe današnjeg načina života. Vodeći se za time, stanovi u projektu Zadar izvedeni su u kvadraturi od 34 m2 do 108 m2 s balkonom ili loggiom ovisno o tlocrtnoj poziciji. Osnovni model je tržišno najtraženiji mali stan od 34 m2 (ili 36 m2 s balkonom), unutar kojeg se smješta dnevni boravak s kuhinjom i blagovaonicom, spavaća soba te kupaonica.

Lokacijski smješteni na deset minuta hoda od strogog centra grada, objekti Z1, Z2, Z3 u čijoj se neposrednoj blizini nalaze dječji vrtići i igrališta, osnovna škola, tehnički školski centar Zadar, športski tereni ŠRC Višnjik te brojne trgovine, pružaju stanaru sav potreban sadržaj u njegovom pješačkom dometu.

Jedna od najistaknutijih prednosti ovih građevina jest visoka energetska učinkovitost. Energetski certifikat svrstava stanove u visoki A+ razred, koji kupcima osigurava maksimalno očuvanje energije i potpunu kontrolu troškova. Svaki stan ima odvojeno

brojilo potrošnje vode i električne energije te s obzirom na to, samostalnu kontrolu budžeta, uz minimalne toplinske gubitke i niže iznose mjesečnih režija.

Razloge zbog kojih ćete također poželjeti da stanovi u našem projektu postanu Vašim novim domom potkrjepljujemo činjenicom da je projekt osmišljavan i u konačnici kreiran prema potrebama kupca, što znači da kupac u prvoj fazi gradnje ostvaruje pravo na vlastiti prijedlog tlocrta i drugih detalja u stanu. Spomenuti detalji koje kupac može prilagoditi svojim željama uključuju sve što ne utječe na cjelokupnu konstrukciju i vanjski izgled zgrade. U stanove se ugrađuje oprema koja nije uobičajena za današnju gradnju. Unutarnja stolarija je u izvedbi glatkih vrata bijele boje lakiranih PU lakom s dovratnikom od MDF-a i visinom vratnog krila od 250 cm (do stropa). Sanitarna oprema osim miješalica za umivaonik i kadu sadržava ležeću ili tuš kadu (ovisno o preferencijama kupca), zatim umivaonik s ormarićem i ogledalom te viseću školjku s ugradbenim vodoktilićem. Ono što posebno veseli sve naše kupce je mogućnost postavljanja pločica i parketa po vlastitom odabiru iz palete ponuđenih uzoraka.

“

Veliki broj soba po pristupačnoj cijeni prati potrebe današnjeg načina života.”

Grijanje i hlađenje riješeno je klima uređajem s parapetnom jedinicom u dnevnom boravku, električnim radijatorima u sobama te elektro radijatorskim ljestvama u kupaonici.

Priprema potrošnje vode odvija se putem jedinstvenog električnog bojlera kapaciteta 80 litara smještenog u kupaonici.

Ostali tehnički detalji koji se koriste u gradnji ovog niskoenergetskog projekta su toplinski izolirani zidovi u stubištu, ETICS fasada s 10 cm EPS toplinsko-izolacijskih ploča, ral ugradnja vanjske petokomorne PVC stolarije visoke toplinske izolacije koja zadovoljava standarde niske potrošnje energije s IZO staklom LOW-e premaza punjenog plinom s ugradnjom aluminijskih roleta. Na loggiama i balkonima ugrađuju se balkonske stijene, a izvode sa s termo prekinutim mostom i ugrađenim SCHOCK elementima kako bi se spriječilo nepotrebno grijanje, odnosno gubitak energije. Na ovaj način vanjska temperatura se ne prenosi na unutarnji dio stana te ne dolazi do kondenzacije u prostoru i orošavanju na profilu (pojava gljivica).

Ulazna protuprovalna vrata stana sa multilock bravom i sistemom master key sadrže dodatnu zvučnu izolaciju i brtve kojima se smanjuje zrakopropusnost. Obloga vratnog krila je panel s modernim 3D dizajnom.

Zvučna izolacija stana iznosi 43 decibela.

Kupujete li stan ili tek razmišljate o investiciji u kvalitetnu nekretninu za budućnost, obratite nam se slobodno, mi ćemo naći odgovor na sva Vaša pitanja i detaljno Vam prezentirati prednosti koje ostvarujete kupnjom Sigma stana.

Projekt je useljiv u proljeće 2015.

SIGMA MATICA d.o.o.

Tel: +385 1 6386 426 Fax: +385 1 63 86 432 E-mail: info@sigma-matica.hr

www.sigma-matica.hr

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 17

Razvojna agencija Zadarske županije – ZADRA d.o.o.

Piše: Renata Marušić, voditeljica projekta REPUBLIC MED, Razvojna agencija Zadarske županije – ZADRA d.o.o.

Razvojna agencija Zadarske županije je u sklopu Energetskog tjedna, koji se treću godinu za redom održavao u organizaciji Grada Zadra, predstavila projekt REPUBLIC MED.

R

azvojna agencija Zadarske županije je u sklopu Energetskog tjedna, koji se treću godinu za redom održavao u organizaciji grada Zadra, predstavila projekt REPUBLIC MED. Na ovogodišnjem danu otvorenih vrata projekta REPUBLIC MED u atriju Kneževe palače predstavljeni su izložbeni štandovi i održane edukativne radionice i predavanja. Učenici Srednje škole Vice Vlatković izložili su neke svoje radove, makete kojima su ukazali na praktičnu primjenjivost obnovljivih izvora energije. Predstavljene su i usluge Solarno edukacijskog centra u kojem građani mogu dobiti informacije o uštedama i načinu korištenja solarne energije.

Edukativnom radionicom za najmlađe započeo je dnevni program predavanja. Nikolina Bošnjak, dipl. ing. geol iz Udruge za promicanje održivog razvoja i zaštitu okoliša ViGea iz Zagreba, održala je radionicu za učenike 3. razreda čija je osnovna škola Šime Budinića ujedno i uvrštena u projekt REPUBLIC MED kao

18 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

pilot lokacija. Smanjenje toplinskih otoka planskim korištenjem biljnog materijala u urbanim prostorima bila je tema edukativnog predavanja koje je održala mr. sc.

Iris Vudrag, inače diplomirana arhitektica s magisterijem Agronomskog fakulteta.

Prisutnima je pokušala ukazati na važnost prihvaćanja biljnih vrsta u graditeljstvu, postavljajući pitanje kako učinkovitom primjenom bilja i drveća utjecati na prirodno smanjenje vanjske temperature ili kako pri projektiranju odabrati biljku uzimajući u obzir prostor koji će ona zauzeti svojim rastom i širenjem krošnje kroz sljedećih 10-20 godina.

Društvo za oblikovanje održivog razvoja DOOR predstavilo je projekt pod nazivom CLICK koji provode u sklopu programa IPA INFO 2012, a koji je usmjeren na podizanje svijesti o energetskoj učinkovitosti. Za uspjehe u svojem radu udruga je 2007. g. nagrađena godišnjom nagradom “Hrvoje Požar” za popularizaciju energetike, koju dodjeljuje Hrvatsko energetsko društvo.

Prof. dr. sc. Igor Balen održao je predavanje na temu rekonstrukcije tehničkih sustava grijanja, hlađenja, ventilacije i pripreme potrošnje tople vode u sklopu obnove zgrada javne namjene na Mediteranu. Tehnički sustavi u zgradarstvu troše većinu energije tako da eventualne uštede pritom postaju sve zanimljivije vlasnicima i korisnicima zbog znatnog porasta cijena energije i vode. Pokazalo se kako je za znatne uštede nužno rekonstruirati tehničke sustave zajedno s vanjskom ovojnicom zgrade, zbog toga što oni čine jednu integralnu cjelinu, što znači da jedno bez drugog ne daje dobre rezultate.

Pri tom je posebno nužno zadržavanje ili poboljšanje razine komfora boravka ljudi u zgradi, jer se to rekonstrukcijom i uštedama ne smije umanjiti.

Na poslijetku je doc. Mateo Biluš održao predavanje o bioklimatskom pristupu u projektiranju energetski učinkovitih zgrada u sklopu kojeg je želio ukazati na različitost pristupa energetski učinkovitoj obnovi i gradnji s obzirom na geografski

smještaj lokacije.

Projekt REPUBLIC MED (REtrofitting PUBLic spaces in Intelligent MEDiterranean Cities) sufinanciran je iz fondova Europske unije, a provodi se u pet zemalja (Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija i Španjolska), u sklopu transnacionalnog programa MEDITERAN. Sveukupna vrijednost projekta iznosi 2.004.346 eura, dok je vrijednost na području Zadarske županije 153.523 eura. Projekt je započeo u travnju 2013., a traje do 30. lipnja 2015. g.. REPUBLIC MED analizira postojeće metode obnove javnih zgrada i otvorenih prostora zemalja partnera te identificira njihove nedostatke. Krajnji cilj je razvoj nove metodologije koja će se moći primjenjivati u obnovi javnih prostora.

Dakle, u nastavku projekta razvijat će se inovativne metode obnove javnih zgrada i otvorenih prostora u skladu s ciljevima EU 20-20-20 i specifičnostima podneblja i prostora Mediterana. Kao hrvatski predstavnik u ovom projketu sudjeluje Razvojna agencija Zadarske županije i tehnički partner Energetski institut Hrvoje Požar iz Zagreba. Uloga Razvojne agencije Zadarske županije je da kao partner u projektu na regionalnoj razini promovira obnovu u skladu s načelima energetske učinkovitosti, te da rezultate projekta učini dostupnim korisnicima, prije svega jedinicama lokalne i područne samouprave koji su najčešći vlasnici javnih prostora.

Kroz cijelo vrijeme provedbe projekta fokus je na povećanju svijesti o važnosti učinkovitog korištenja energije, u skladu s tim organiziraju se dani otvorenih vrata.

U narednim fazama provedbe projekta primijenit će se nova metodologija na pet izabranih pilot lokacija s područja Zadarske županije, a to su: Dječji vrtić Obrovac u Obrovcu, Osnovna škola Šime Budinića u Zadru, zgrada gradske uprave grada Paga, trg i ulica ispred crkve sv. Frane u Pagu te Ulica Zadarskog mira 1358. u Zadru. Obnova javnih prostora usmjerena je na povećanje ugodnosti boravka u javnim zgradama i otvorenim prostorima, a praktične informacije provedenih istraživanja biti će predstavljene široj javnosti na zadnjem danu otvorenih vrata koji je predviđen u proljeće 2015. g.

Osnovna škola Šime Budinića, Put Šimunova 4, Zadar

Razvojna agencija Zadarske županije d.o.o.

Grgura Budislavića 99, 23 000 Zadar fax: + 385 23 492 881 + 385 23 312 246 tel: + 385 23 312 245 + 385 23 492 880

Dječji vrtić Obrovac www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 19

d.o.o.

Ivano Bazeni

Bazeni kao idealno rješenje za bijeg od stvarnosti

BAZEN ZA OSOBNE UŽITKE...

D

osta Vam je prepune plaže i tražite malo privatnosti?

Ivano bazeni idealna su prilika za Vas. Bazen postavljen ispred vlastite kuće u prirodnom okruženju san je svake obitelji.

Ostvarite svoj san i priuštite si idealno mjesto za opuštanje. Želite li četvrtasti bazen s rimskim “skalama”, okrugao ili neobičnog oblika?

Uvažit ćemo Vaše ideje i potruditi se da Vaše dvorište postane baš onakvo kakvim ste željeli.

Nudimo Vam još i ugradnju slapova i podvodne masaže te mogućnost dogrijavanja.

Neiskorišten prostor u Vašem dvorištu će uz pomoć stručnog tima “Ivano Bazena” postati Vaše savršeno mjesto za odmor.

...ILI ZA PRODUŽETAK TURISTIČKE SEZONE I BOLJU POPUNJENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA...

– povrat investicije ostvarujete već nakon 18 mjeseci – sezonu produžujete za tri mjeseca – povećavate kategorizaciju i zaradu – Vaš bazen možemo izgraditi kroz 15-30 dana – želite li dio radova izvršiti sami ili biste sve prepustili našem stručnom timu, Vaša je odluka koju poštujemo

20 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Obratite nam se i biti ćete zadovoljni, mi ćemo Vam pružiti kvalitetu i pouzdanost.

IVANO BAZENI D.O.O. Romansa 31 23000 Zadar Tel.:+385 23 337 082 Mob.:+385 98 947 7340 www.ivanobazeni.hr info@ivanobazeni.hr

Čist apartman - zadovoljan gost Piše: GradimoZadar

Sezona je već počela, gosti nam pristižu sa svih strana, a vi se pitate blistaju li vaši apartmani?

Prima Royal servis za čišćenje donosi vam nekoliko savjeta kako apartman zadržati čistim.

P

rije svega potrebno je postići da minimalnim namještanjem apartmana dobijete prozračan i prostran prostor kako bi se gost osjećao ugodno te kako biste apartman lakše održali čistim.

Osim samog izgleda, veoma je važna i čistoća apartmana. Nudimo nekoliko savjeta za lakše i brže održavanje čistoće u apartmanu. Prvi korak je isključiti frižider i ledenicu te pokupiti prljave plahte, ručnike i krpe. Potom bi trebalo obaviti brzi pregled

razmazivanja sredstva protiv masnoće po kuhinjskim površinama. U međuvremenu pregledajte suđe. Prljavo suđe dobro operite i osušite. Zatim obrišite hladnjak s vrlo malo pjene za lakše ispiranje, a ukoliko je potrebno, odmrznite ga. Oprano posuđe pospremite, potom sve površine obrišite i osušite suhom krpom.

Ne zaboravite oprati i kantu za smeće.

Na samom kraju očistite kupaonicu. Vrućom vodom isperite kadu i wc školjku (sa-

2 l vode i 1 jušnom žlicom alkoholnog octa koje ispiremo gumenim držačem od gore prema dolje.

Nakon što smo proveli sve ove postupke potrebno je još temeljito usisati apartman i terasu, ispod kreveta, iza ormarića, pa čak i ladice.

Usisavač nam štedi vrijeme!

Napravite krevete i pobrišite prašinu te za blistavi dojam operite podove uz par kapi mirisnog ulja i to je to!

PRIMA ROYAL

USLUGE ČIŠĆENJA I ODRŽAVANJA Sv. Kuzme i Damjana 13 23275 Ugljan Mob.: +385 91 594 05 02

svih ladica, ormarića i frižidera te baciti sve što je ostalo od prijašnjih gostiju.

Sljedeći korak je čišćenje kupaonice/wc-a.

Sve površine dobro nasprejajte dezinfekcijskim sredstvom, razmažite spužvicom i pustite da sredstvo za čišćenje odstoji kako bi se otopio kamenac.

Potom prelazimo na čišćenje kuhinje gdje ponovno koristimo postupak špricanja i

vjet: otvorite sifon za vodu kako bi iscurio višak vode). Umivaonik očistite spužvicom i dobro isperite. Na kraju sve prebrišite suhom krpom kako ne bi ostajale mrlje i kako bi kupaonica zadržala sjaj.

Svakako je potrebno oprati sve staklene površine u apartmanu. Ako su prozori i staklene stijene visoki, lakše ćete ih oprati mokrom krpom koju ste umočili u kantu s

Kako bi prvi dojam privukao goste upravo za odabir Vašeg apartmana, koristite naš postupak čišćenja pri svakoj smjeni gostiju.

Mi vam garantiramo da će gosti biti zadovoljni te će ponovo htjeti boraviti u Vašem apartmanu i sljedeće godine.

Foto: Golden Rays Villas

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 21

KULF i FORUM spoj dizajna i dobre kave u srcu grada U srcu Zadra dva dizajnerska kafića svojim su položajem, ambijentom i odličnom kavom obogatila Poluotok. Kulf i Forum mjesta su s kojima nastavljamo izbor za najljepši kafić.

Caffe Bar Kulf Dizajn interijera i ime samog kafića nastajali su usporedno. “Kulf ” znači otvoreno more, što je u ovom slučaju postignuto samom završnom obradom, odnosno stiliziranim odsjajem mora na zidu iza šanka, te stiliziranim jedrima na vjetru koja se nalaze na zidnoj oblozi nasuprot šanka, kao i kroz identitet i sam logotip.

Učinilo nam se prikladnim interijer u zgradi poslijeratne moderne urediti na sasvim nov i moderan način.

Nekada stambeni prostor bilo je doista zahtjevno pretvoriti u poslovni pogon caffe bara. Osim zadovoljenja klasičnih tehničkih uvjeta, bilo je potrebno postići i dodatnu vrijednost.

Prostorna kvaliteta postignuta je odabirom materijala i izborom boja. Strop je siv i u kontrastu s ostalim materijalima, uzorak na zidovima je horizontalan te širi cijeli prostor, dok crna obloga sa visokim sjajem reflektira prostor i čini ga većim.

U realizaciji projekta velikim dijelom zaslužan je i sam investitor jer se zalagao da se idejno rješenje ostvari u potpunosti, što je danas rijetkost.

Marko Čulina dipl.ing.arh. i Samel Ivanov dipl.diz.

22 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Café Forum Smješten na samom sjecištu carda i decumanusa, glavnih pravaca antičkog, ali i modernog Zadra. Cafe Forum je osmišljen kao mjesto susreta i razmjene iskustva globalnih putnika i lokalnog stanovništva. Cafe predstavlja novo, urbano okupljalište, koje revitalizira centar grada, te ga otvara različitim skupinama korisnika.

Interijer, obložen refleksivnim akrilnim pločama, stvara treperav dojam pri kojem je teško odrediti granice prostora, prepun dijaboličnih odraza, isprepletenih kadrova antičke i modernističke baštine, ali i prirode. Odabir različitih tipova namještaja također pojačava dojam kontroliranog kaosa.

Na stupovima u interijeru postavljeni su reflektori, nalik na kazališne, uz pomoć kojih se postižu topli večernji ambijenti, posebno tijekom zime.

Na relativno maloj površini prostor gradira u svojoj otvorenosti/zatvorenosti, stoga svatko može pronaći odgovarajuće mjesto, bilo da se radi o interijeru, stolcu pod nadstrešnicom ili pak “štekatu” na Forumu.

Ono čime se posebno ističe, a zbog čega je podjednako zanimljiv i turistima i lokalnom stanovništvu, bogata je ponuda i program , poput rock/blues svirke koja se održava petkom.

Inovativnim dizajnom, uslugom i programom “gradska kavana” je transformirana u moderan i urbani cafe u srcu Zadra.

STUDIO UP + DGD (Damir Gamulin Dizajn)

Fresti

Nekretnine

Ivana Viteza od Sredne 5a 23000 Zadar Tel: +385 23 493 991 Mob: +385 95 860 66 22 E-mail: frestinekretnine@gmail.com www.fresti-nekretnine.com

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 23

Balkon kao produžetak dnevnog boravka

www.mojbalkon.com

Piše: Željka Kolak, krajobrazna arhitektica, autorica bloga Moj balkon

Uređujete li stan pravo je vrijeme za grube radove i na vašem balkonu.

U

ređujete li stan pravo je vrijeme za grube radove i na vašem balkonu.

Ako ste u prilici svakako provucite struju i vodu na svoj balkon. Voda garantira uspjeh biljkama jer osim što će vam svakodnevno zalijevanje biti jednostavnije, moći ćete uvesti navodnjavanje i time riješiti problem dužih izbivanja za vrijeme godišnjih odmora. “Kap na kap navodnjavanje” na balkonu uštedjet će vam vrijeme, brigu, a u konačnici i novac. Struja je neophodna za rasvjetu na balkonu, a utičnica može poslužiti u razne svrhe.

Pitate se što staviti na pod? Koji god materijal odaberete, dobro postavite nagibe.

Balkon mora imati lagani nagib prema van, odnosno u suprotnom smjeru od ulaza u stan. Na većim balkonima možete napraviti centralni ili pak ugradbeni odvod kanalicama.

Kojim materijalom ćete obložiti podlogu vašeg balkona ovisit će o vašem ukusu i mogućnostima.

Danas je u trendu povratak upotrebi običnog betona koji će svojom čvrstoćom i dugotrajnošću biti vaš najpovoljniji izbor.

Odlučite li se na nešto veću investiciju birajte između pločica, kamena, epoksidne smole ili drvene podloge.

Odaberete li pločice, pri kupnji pripazite da budu namijenjene vanjskoj uporabi da kao mokre ne bi bile klizave, posebice

24 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

ako je Vaš balkon nenatkriven. Želite li ujednačenu podlogu bez fuga odaberite epoksidnu smolu za vanjsku primjenu s protukliznim elementima.

Popularni ‘deck’, drveni je dekorativni element kojeg možete podići, ukloniti, i barem dva puta godišnje temeljito očistiti podlogu ispod njega. Ovaj tip podloge omogućit će vam skrivanje cijevi za navodnjavanja.

Imate li dotrajalu ogradu, zamijenite je bez puno razmišljanja! Ograda glavu čuva.

Prilikom izbora ograde, birajte otporne i nehrđajuće materijale i razmislite o načinima održavanja. Nemojte pred sebe staviti suviše težak zadatak!

Druge materijale izaberite ovisno o orijentaciji balkona. Južni i zapadni balkoni pod dužim su i intenzivnijim utjecajem sunca te bi zbog toga trebali birati otpornije materijale. Pri tom ne mislim samo na biljni materijal, već i one druge, od pločica i boja zidova do tende, suncobrana i namještaja.

Razmišljajte dugoročno, bolje je startu uložiti malo više, kako vam kasnije ne bi bilo žao. Odlučite li, se za taktiku ‘dvije sezone pa promjena, budite odvažni kada će dotrajale stvari trebati ukloniti i baciti.

Problem s vjetrom na svom balkonu riješite odabirom masivnijeg namještaja, sklopivom tendom, a za zaštitu od jakih

prodora vjetra postavite prozračnu konstrukciju koja će ih ublažiti.

Za kraj nekoliko ‘tips&tricks’.

Za vrijeme trajanja grubih radova savjetujte se s izvođačem i pronađite na balkonu kutak za malo spremište (kante, metle i ostalo), koje će vam ujedno poslužiti kao stol, klupa ili prostor za posude s biljem.

S obzirom na relativno male površine i ograda na balkonu pronalazi svoju funkciju, pa na nju montirajte sklopivi stolić i/ili objesite posude s biljem. Ako balkon gleda na dvorišnu stranu zgrade imate pravo razapeti konop za sušenje rublja, onako kako su to imali starinski stanovi.

Nerado priznajem, ovaj čin suprotan je mojim uvjerenjima o estetici zgrada, no ovakva rješenja u stanovima male kvadrature olakšavajuće su okolnosti. Također, postoji nešto šarmantno u prizoru, a naročito mirisu svježe opranog rublja koji se širi ulicom.

Iskoristite i zidove. Gotovo sve što stoji na podu može visjeti i na zidu, pa čak i bicikl.

Sad kad ste uredili svoj balkon ne preostaje vam ništa drugo nego u njemu uživati, uzgajati svoje začine, jagode, cvijeće,...

Učinite susjede ljubomornima i potaknite ih da i oni urede svoj balkon!

ZADAR KROZ POVJEST

Izgradnja Zgrade suda 1902-1904 Piše: Alenka Sarić, prof. povijesti

P

očetkom 20. st. zbog pojačanog policijskog režima i povećanog birokratskog aparata, pogotovo u Zadru, gradi se Zgrada suda (1902-1904). Zbog te zgrade, koja je trebala simbolizirati moć austrijske vlasti, srušen je kompleks gotičkih i renesansnih palača. Zgrada je uvela preveliko mjerilo u nutrini samog grada, što se najbolje vidi na maketi Zadra iz 1910. g. u Narodnom muzeju.

Zgrada, u koju mogu stati skoro tri zadarske katedrale, svojim je neskladnim razmjerom narušila izgled grada.

Izgrađena je u neorenesansnom stilu po projektu inženjera viteza Spinlera iz Graza, a gradila ju je građevinska tvrtka „Union“ iz Beča. U blizini južnih gradskih zidina, sredinom 19.st., bio je izgrađen zatvor prema projektu V. Presanija, koji je u svojem tlocrtu imao oblik slova „T“, jer se morao prilagoditi zadanom terenu. Taj oblik zatvora uvjetovao je tlocrt zgrade suda u obliku slova „U“. Nakon rušenja zatvora 1959. g., zgrada je dobila četvrto krilo, ali se zbog svoje monumentalnosti

još uvijek teško uklapa u okolinu. Zgrada je u cijelosti izrađena u rustici, koja je u prizemnom dijelu istaknuta, a na prvom i drugom katu glatka i horizontalna. Katove dijele vodoravni vijenci, od kojih je onaj što dijeli prvi od drugog kata ukrašen plitkim lisnatim viticama. Krovni vijenac bogato je profiliran, poduprt konzolicama s akantusom, pod kojim je friz denta. Središnji rizalitni dio glavnog sjevernog pročelja ima tri lučna portala sa štukaturom glave Atene – simbolom mudrosti i pravde. Iznad je balkon kojeg podupiru četiri konzole s akantusovim lišćem te tri biforna prozora s lučnim završetkom. Biforu tvori polustup s korintskim kapitelom, a u luneti je štukatura rozete i lišća u kutovima. Rustikalan okvir prozora završava snažnom volutom. Na drugom katu su tri rustikalna lučna prozora, a na trećem bifora kvadratnog obrisa. Istaknuti ugaoni dijelovi zgrade s jednom prozorskom osi ponavljaju ukrase sa središnjeg rizalita, te imaju balkon na prvom katu. Uvučeni dio ima pet prozorskih osi: prvi kat ima rizalitno

lučno uokvirene prozore, drugi kat lučne, a prozori trećeg kata su kvadratnog oblika.

Bočna pročelja obrađena su istovjetno s deset prozorskih osi. Unatoč obilnoj upotrebi ukrasne rustike, zgrada je izvorno bila bogato kolorirana, što nam i danas svjedoče ostatci boje na zidnim plohama. Unutrašnjost zgrade nekad je bila bogato dekorirana.

Na zgradi se slobodno koriste elementi historijskog stila, konkretno visokorenesansnih talijanskih palača.

Izvor: M. Stagličić

Društvo arhitekata Zadra

Donosimo Vam osnovne informacije o tome što je Društvo arhitekata Zadra, koji je njihov cilj i tko može postati članom društva

1. Što je to Društvo arhitekata Zadra?

Društvo arhitekata Zadra (ZDA) je dobrovoljna i izvanstranačka regionalna strukovna udruga građana koja djeluje s ciljem razvijanja i afirmiranja zadarske i hrvatske arhitekture i urbanizma, kulture prostora i zaštite čovjekova okoliša, a u skladu je s etikom i uzancama arhitektonskog poziva.

U ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka ZDA djeluje samostalno na području grada Zadra i kao gradsko društvo arhitekata učlanjeno je u Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA).

Ciljevi ZDA su razvijanje i afirmacija zadarske i hrvatske arhitekture i urbanizma te kulture prostora, zalaganje za raznolik i kontinuiran razvoj zadarske i hrvatske arhitekture i urbanizma kao i razvijanje i afirmacija arhitektonske struke uopće.

2. Koje su osnovne razlike između HKA i UHA? Iako su i UHA (Udruženje hrvatskih arhitekata) i HKA (Hrvatska komora arhitekata) strukovne organizacije, UHA je dobrovoljan, izvanstranački i strukovni savez regionalnih, županijskih i gradskih društava arhitekata, koji djeluje na području Republike Hrvatske,

a osnova društvene strukovne organiziranosti arhitekata je organiziranje putem regionalnih, županijskih i gradskih društava arhitekata, dok je HKA osnovana pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te se kao takva više bavi legislativom i provođenjem iste u praksi.

3. Tko sve može biti član društva? Članovi Društva mogu biti redoviti, pridruženi, počasni, zaslužni, potporni i pripravni. Članom Društva može postati svaka poslovno sposobna fizička i pravna osoba koja je zainteresirana za rad u Društvu.

Redovitim članom Društva mogu postati arhitekti (dipl. ing. arh., ing. arh., ak. arh.) koji rade i imaju prebivalište u Zadru i Zadarskoj županiji, kao i drugi arhitekti po odobrenju Upravnog odbora.

Pridruženim članom Društva mogu postati stručnjaci koji nisu arhitekti po struci, a bave sa teorijom i kritikom arhitekture i urbanizma.

Počasnim i zaslužnim članom mogu postati istaknuti pojedinci na prijedlog članova Društva ili Upravnog odbora Društva.

Potpornim članom mogu postati pojedinci i pravne osobe koji materijalnim sredstvima ili na neki drugi način podupiru rad Društva.

Piše: GradimoZadar

Pripravnim članom Društva mogu postati studenti arhitekture.

4. Koji su benefiti vaših članova, te što oni dobivaju od društva? Članstvo u Društvu podrazumijeva i članstvo u Udruženju hrvatskih arhitekata. Neke od prednosti članstva: izdavanje potvrde za priznavanje neoporezivog dijela umjetničkog autorskog honorara (izdaje se u Tajništvu UHA), evidencija članova na web stranici Društva (www. zda.hr), te prisustvovanje na događanjima i predavanjima u programu Stalnog stručnog usavršavanja u organizaciji Društva besplatnim za redovne članove ZDA. 5. Što za Zadar znači postojanje ovakve udruge?

Društvo pruža stručnu pomoć jedinicama lokalne samouprave u provođenju arhitektonskih i urbanističkih natječaja i općenito vezano za arhitektonsku i urbanističku problematiku, organizira razne aktivnosti kojima promovira svijest o potrebi i važnosti uređenog prostora (kroz izložbe, predavanja, program Arhitektura i djeca, itd.).

www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 25

Dalmatinska energetska kuća–projekt provedbe cilja 20-20-20 Piše: Paško Melvan, dipl.ing.stroj.

P

rojekt DALMATINSKA ENERGETSKA KUĆA je edukacijski projekt koji su osnovali: društvo ENERGETIČAR d.o.o. kao organizator te društvo WIENERBERGER ILOVAC d.d. i OPĆINA PRIMOŠTEN kao suorganizatori. Ciljevi projekta su: 1. Uspostava CENTRA ZNANJA za Energetski Efikasno, Ekološki i Ekonomski isplativo građenje novih i obnovu postojećih stambenih i poslovnih građevina u Dalmaciji, hrvatskom priobalju i na otocima uz primjenu Obnovljivih Izvora Energije, (EEEE i OIE građenje i obnova)“.

2. Provedba Cilja 20-20-20 „Europe 2020 – europske strategije za pametan, održiv i uključiv razvoj“ i „Akcijskog plana Republike Hrvatske za provedbu Strategije Europe 2020“ koja članice Europske Unije obvezuje da do 2020. g. smanje potrošnju energije za 20%, da smanje emisije stakleničkih plinova

(CO2) te da na 20% povećaju korištenje obnovljivih izvora energije.

U svrhu provedbe tih ciljeva 11.10.2013. svečano je u Primoštenu promoviran Projekt DALMATINSKA ENERGETSKA KUĆA i otvoren ured za informacije i usluge koji je potaknuo značajan interes potencijalnih investitora, stručnjaka, proizvođača opreme, izvođača radova i drugih sudionika u EEEE i OIE gradnji i obnovi. U tijeku, ili u pripremi su brojne aktivnosti među kojima izdvajamo: 1. Predstavljanje Projekta u gradovima, općinama, razvojnim agencijama i uredima za prostorno uređenje, predstavljanje Projekta korisnicima/investitorima u izravnoj komunikaciji i na stručnim skupovima te javno predstavljanje u medijima.

2. Uspostavu baze znanja Registar ENERGETIČAR o EEE i OIE građenju i obnovi te izrada i postavljanje informatičkih aplikacija

na Server Projekta, 3. Osposobljavanje i licenciranje Sudionika u gradnji te specijalizacija stručnjaka, 4. Izrada tiskovnog izdanja Projekta za stručnjake i promotivnih materijala za korisnike, 5. Izrada energetskih pregleda i certificiranje stambenih i nestambenih zgrada, 6. Izrada projekata za financiranje energetske obnove – HR i EU fondovi.

Navedene i druge aktivnosti projekta DALMATINSKA ENERGRTSKA KUĆA sukladne su razvojnim strategijama i akcijskim planovima svih hrvatskih županija.

Provedba se zasniva na primjeni provjerenih tehnologija i prijenosu znanja o EEEE i OIE građenju i obnovi, a ostvaruje se propisanim postupcima koji se odlikuju kvalitetom i jamstvom za kvalitetu: a) Projekata, b) Gradbenih materijala, c) Energetske opreme, d) Instalacija, e) Izvođenja, f) Nadzora, g) Certificiranja, h) Održavanja...

Kvalitetu i jamstva ugovaramo sa našim partnerima i suradnicima iz reda projektanata, proizvođača materijala i opreme te izvođača radova svih struka u graditeljstvu i energetici uključenih u registar “Energetičar” te ih putem “Energetske zadruge Dalmacija” posredujemo našim korisnicima.

Tijek i postupak provedbe vidljiv je na shemi projekta.

ENERGETIČAR D.O.O. energeticar2013@gmail.com

HöRMANN HRVATSKA D.O.O. ZADAR VRATA d.o.o.

Tel: +385 23 300 713 Fax: +385 23 314 518 info@zadarvrata.hr www.zadarvrata.hr Petra Berislavića 3 23000 Zadar

26 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

Tržište nekretnina u Hrvatskoj Piše: Andrijana Jurin, dipl.oec.

O stanju tržišta nekretnina u Hrvatskoj te projekcijama budućih kretanja razgovarali smo s Daliborom Lukendom, ovl. agentom nekretninama i glavnim urednikom portala Agenti.hr 1. Što je to portal AGENTI.HR? Portal AGENTI.HR je specijalizirano strukovno web sjedište ovlaštenih agenata i posrednika (agencija) nekretninama u RH. Nastao je prepoznavanjem specifičnih zahtjeva ovlaštenih agenata, posrednika, struke i tržišta nekretnina u cjelini, kao rezultat nastojanja da se stvori kvalitetnije poslovno i strukovno okružje te javno dostupno, transparentno i neovisno mjesto informiranja. Za portal izvještavaju i pišu ovlašteni agenti za nekretnine s dugogodišnjim iskustvom, strukovni predstavnici, razni stručnjaci, sudionici i praktični poznavatelji stanja na tržištu nekretnina.

2. Koliko agenata je trenutno registrirano na portalu AGENTI.HR? Na portalu je trenutno registrirano 93 ovlaštena agenata, predstavnika vodećih agencija za nekretnine u Hrvatskoj. Ovim putem koristimo priliku i pozivamo Vaše čitatelje (ovlaštene agente za nekretnine), da nam se pridruže putem članstva te se promoviraju, informiraju, surađuju i povezuju.

3. Možete li mi usporediti broj agenata u 2013. u odnosu na 2012. godinu?

Unatoč krizi tržišta nekretnina proteklih godina, zanimanje za agenta nekretninama je poželjno i dalje traženo. Broj ovlaštenih agenata za nekretnine od 2008. u stalnom je porastu, kao što je bio slučaj i tijekom 2013. u odnosu na 2012. god.

4. Recite mi nešto o tržištu nekretnina, očekuje li se pad cijena nekretnina ili bi se cijene mogle stabilizirati? Često nas to pitaju, pa krenimo redom.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj u „svemu“ slijedi europske trendove osim u smanjenju traženih tj. očekivanih cijena nekretnina. U raznim oglasima cijene su nerealno izražene. Ne postoje jasno definirane strategije razvoja i provedbe dugoročne stambene politike. Ostali nedostaci su: zakašnjele izmjene zakonske regulative, porezna nesigurnost, nekontroliranje kreditnih uvjeta banaka itd.

Prikazivanjem i održavanjem nerealno oglašenih cijena nekretnina u medijima, u javnosti se stvara iskrivljena i netočna slika o njihovim pravim vrijednostima koje

su u konačnoj realizaciji znatno manje od oglašenih, često i do 30%. Naravno, to se ne odnosi na sve nekretnine, ali na većinu da. Omjer cijene i kvalitete nekretnina na pojedinim mikro-lokacijama nije proveden, no uz stručnu pomoć naših članova, unatoč krizi, možete pronaći svoje kupce.

Obujam građevinskih radova u RH kontinuirano se smanjuje, a čitavo razdoblje obilježeno je slabljenjem potražnje za nekretninama, značajnim usporavanjem investicijske aktivnosti te izostankom velikih državnih infrastrukturnih projekata. Realizirane cijene nekretnina od 2008. god. u konstantnom su i polaganom padu. Negativan trend polako se zaustavlja.

Kada bi očekivanja vlasnika nekretnina u pogledu traženih cijena bila u skladu sa stvarnim stanjem, moglo bi doći do povećanog prometa nekretnina. Porasla bi potražnja za strukovnim predstavnicima koje bi trebalo izravno i značajnije uključiti u kreiranje kvalitetne zakonske regulative.

Također bi trebalo smanjiti korporativni utjecaj poslovnih banaka prilikom donošenja zakona i dovesti ih u položaj poštivanja istih. Potrebno je zaštititi građane koji su već zaduženi putem stambenih kredita, donijeti i početi provoditi jasnu i transparentnu stambenu politiku, provoditi dugoročnu poreznu politiku te se jasno usmjeriti prema svim dugoročnim strategijskim čimbenicima.

Kada bi se navedene činjenice provele u djelo, zasigurno bi došlo do brže i vidljivije stabilizacije te diferencijacije cijena nekretnina. To bi usporedno s oporavkom ekonomskog stanja u EU i RH moglo dovesti do bržeg opravka tržišta nekretnina pa čak i polaganog povećanja cijena nekretnina u odnosu na trenutno realizirane.

5. Kakve nekretnine danas imaju sigurnu i brzu prodaju?

Nekretnine s dobrim omjerom cijene i kvalitete uz kriterij mikro-lokacije uvijek su bile, pa i danas, tražene na tržištu nekretnina, dok će sve ostalo u ponudi pričekati neka buduća vremena. Za savjet, ponudu ili potražnju takvih nekretnina preporučujemo

vodeće agencije za nekretnine koje možete pronaći i provjeriti na portalu AGENTI.HR. Uglavnom se ističu: manji stanovi u većim urbanim sredinama, kuće prizemnice do 150 m2 novije gradnje, stare kuće koje je potrebno adaptirati, nove kvalitetne kamene kuće građene autohtonim stilom, pretežito na otocima, obali i zaleđu. Primjećujemo da nekretnine najviše kupuju stranci, posebno na Jadranu, koji je prema nekim pokazateljima dosegnuo 15-20% udjela među kupcima od kojih prednjače državljani Slovenije, Njemačke, Italije, Austrije, Švedske, itd., dok Rusi uglavnom nekretnine kupuju putem tvrtki koje otvaraju u Hrvatskoj.

6. Jesu li ljudi postali svjesni o važnosti energetskog certifikata?

Smatramo da je većina ljudi upoznata s potrebom važnosti posjedovanja energetskog certifikata, koju smo i mi na portalu isticali kroz niz objavljenih specijalnih članaka. Iako su cijene izrade energetskih certifikata sve prihvatljivije, zaključujemo kako još uvijek velika većina prodavatelja nekretnina nije u financijskoj mogućnosti ishoditi energetski certifikat prije nego pronađu kupca za svoju nekretninu, što znatno usporava broj izdanih energetskih certifikata.

7. Koji je prosjek stvarne prodaje nekretnina u odnosu na broj ponuđenih?

Nemoguće je dati preciznu brojčanu ocjenu jer ne postoje statistički podaci o jedinstvenom broju nekretnina koje su ponuđene na tržištu. Razlog tome je činjenica da se često jedna te ista nekretnina može pronaći u nekoliko različitih oglasnika. Broj prodanih nekretnina u odnosu na broj ponuđenih nekretnina zasigurno je iznimno malen, no kvalitetnom selekcijom nekretnina u ponudi te korektnim i profesionalnim odnosom prema prodavateljima i kupcima to se može promijeniti. To Vam svojim uspjesima potvrđuju agencije za nekretnine koje su članice portala AGENTI.HR. Pritom bi trebalo voditi računa o korektnom i profesionalnom odnosu prema prodavateljima i kupcima, i naravno ne zaboravite, kvaliteta uvijek treba biti ispred kvantitete! www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 27

Učestala pitanja Piše: Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje grada Zadra

•Može li se legalizirati građevina u području vrijedne gradske park-šume?

Legalizacija nije moguća na području park šume. Park-šuma je prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama prirodna ili sađena šuma veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji, a koja je zaštićena i proglašena prirodnom vrijednošću prema Zakonu o zaštiti prirode.

Za podatak o stupnju zašite konkretne lokacije možete se obratiti lokalnom upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju.

•Trebali bi legalizirati kuću i spremište za alat (30 m²) koje se kao zasebni objekt nalazi pored kuće?

Može li se spremište legalizirati kao pomoćni objekt, jer je navedeno u članku 14. zakona da je uvjet da glavni objekt mora biti legalan, a prema čl. 3. st. 3. Zakona o legalizaciji stoji “silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra se njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu”? Članak 3 stavak 3 Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN86/12) odnosi se na legalizaciju građevina koje nisu zgrade, ali su u funkciji osnovne zgrade te se ozakonjuju zajedno sa nezakonito izgrađenom zgradom ili u naknadnom postupku. Spremište za alat površine do 50 m2 koje ima samo jednu etažu moguće je legalizirati kao pomoćnu zgradu. Jednim postupkom može se legalizirati i pomoćnu i osnovnu zgradu, pritom se za pomoćnu zgradu vodni i komunalni doprinos ne plaćaju, a naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru je 500 kuna.

•Kakav je status kuće za koju je doneseno rješenje prema Zakonu o legalizaciji iz 1992. Je li ta kuća legalna ili ju je potrebno ponovno legalizirati?

Nije potrebna legalizacija ako ste postupak proveli do kraja prema Zakonu o postupanju s objektima građenim bez odobrenja za građenje i protivno prostornom planu (NN 33/92). To konkretno znači da je člankom 6 spomenutog Zakona bilo propisano da se, u roku od pet godina od dana konačnosti rješenja o zadržavanju objekta u prostoru i po podmirenju naknade, trebalo pribaviti odobrenje za građenje. Ukoliko propisano odobrenje nije pribavljeno, građevina je i dalje nezakonita i potrebna je njena legalizacija.

Ukoliko je u navedenom roku odobrenje pribavljeno, građevina je legalna i ne podliježe obvezi legalizacije.

•Imam zemljište na kojem je izbetonirana betonska ploča 5x6m na koju na

28 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

U suradnji s Upravnim odjelom za graditeljstvo i prostorno uređenje grada Zadra donosimo vam odgovore na najučestalija pitanja o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

drvenim stupovima podignuta krovna konstrukcija s krovom (prije 8 godina).

Na snimci se ne vidi. Može li se takav objekt legalizirati?

Ozakoniti se može zgrada koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti nastaloj snimanjem započetim 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Ako Vaša građevina ima sve navedene elemente i nije eliminirana nekom od odredbi članka 6. ona se može legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12).

•Pored legalne kuće imam crnu jamu.

Moram li i nju legalizirati?

Septičke jame zapremine do 27 m3 ne podliježu obavezi legalizacije.

Naime, Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima u narodne novine br.

21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 propisano je da se bez akta za gradnju na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade mogu sagraditi: cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m3, podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m3, vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2, bazen tlocrtne površine do 24 m2 i dubine do 2 m, sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije. Ukoliko je septička jama veće zapremine od 27 m3 za njenu je gradnju potrebno imati odobrenje i u slučaju da tog odobrenja nema, potrebna je legalizacija. Tada se primjenjuje članak 3. stavak 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) koji propisuje da se zajedno sa zgradom mogu legalizirati i pomoćne građevine koje joj služe. Za legalizaciju tih građevina nije potrebno priložiti posebnu dokumentaciju osim dokaza da je osnovna zgrada legalna.

•Na stan sam dozidala montažni balkon uz suglasnost svih stanara. Trebam li to legalizirati?

Izgradnja balkona bez odobrenja smatra se nezakonitom rekonstrukcijom koju je potrebno legalizirati.

•Trebam li legalizirati kuću građenu prije 30 godina za koju imamo projekt?

Je li moguća daljnja gradnja?

Građevine koje su izgrađene nakon 15. veljače 1968. godine za koje nije izdana građevinska dozvola podliježu postupku legalizacije. Daljnja gradnja moguća je ako je to predviđeno prostornim planom, u tom slučaju postupa se prema odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Prostorni plan donosi općina, odnosno grad, te sto-

ga sve daljnje informacije oko mogućnosti gradnje treba provjeriti u lokalnoj samoupravi.

•Je li moguće legalizirati samo jedan stan u stambenoj zgradi ako ne postoji elaborat o etažiranju? U spomenutom stanu je zatvorena lođa radi proširenja stambenog prostora, pa me zanima s kojim dokumentom uspoređujem, odnosno oduzimam volumen legalnog dijela stana i novi dobiveni volumen?

Moguće je legalizirati rekonstrukciju stana i ako nije provedeno etažiranje. Arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja, koja se predaje uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a koju izrađuju ovlašteni inženjer građevine odnosno ovlašteni arhitekt, sadrže podatke o legalnom, odnosno dijelu zgrade koji se legalizira.

•Je li potrebno legalizirati nešto što je već bilo legalno i zakonito sagrađeno?

U domovinskom ratu je uništena kompletna arhiva tj. građevinska i lokacijska dozvola, za što smo i dobili potvrdu pozivajući se na zakon (NN 332/2).

Građevinu čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili pak nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, te građevinu za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban nije potrebno legalizirati. Ona se smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje: – potvrdu da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan, – snimku postojećeg stanja građevine i –presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.

•Naša je zgrada u cijelosti legalna samo je dio promijenio namjenu iz stambenog u poslovnu. Što točno trebamo legalizirati?

Ako je sve ostalo izvedeno i koristi se prema odobrenju, legalizira se dio koji je promijenio namjenu.

•Može li se legalizirati građevina koja nema izgrađenu prvu ploču odnosno krov? Ima samo temelje i zidove.

Građevina koja do 21. lipnja 2012. godine ima izvedene temelje sa zidovima, a nema strop, tzv. prvu ploču, ne može se ozakoniti sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Članak 2.

Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) propisuje da na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske

započetog 21. lipnja 2011., trebaju biti vidljivi tj. izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

•Može li se ozakoniti vikendica (35 m2) izgrađena na poljoprivrednom zemljištu koje graniči s građevinskim (na kojem su izgrađene kuće)?

Ozakoniti se mogu i građevine građene izvan građevinskog područja, pa i na poljoprivrednom zemljištu. Bitno je utvrditi jesu li ispunjeni svi uvjeti propisani člankom 6 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12).

•Je li potrebno legalizirati zidano stubište, prislonjeno uz kuću, a koje služi kao poseban ulaz u potkrovlje kuće?

Kuća je ukupne veličine cca 190 m2, s građevinskom dozvolom; stubište je cca 10m2.

Treba legalizirati sve dogradnje, nadogradnje i rekonstrukcije koje nisu u skladu s dozvolom, pa tako i naknadno izgrađeno stubište. Dokumentacija koja se treba priložiti zahtjevu za legalizaciju ovisi o veličini cijele građevine, zakonitog i nezakonitog dijela.

•Kako mogu znati da mi je kuća legalna? Što se smatra dokazom da je zgrada postojeća, zakonita odnosno legalna?

Dokazom da je zgrada postojeća odnosno zakonita smatraju se svi akti izdani za građenje, uporabu ili ozakonjenje to jest ‘legalizaciju’ zgrade izdani na temelju trenutno ili ranije važećih zakona kojima se uređuje upravno područje gradnje te akti i dokumenti propisani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava s postojećom zakonito izgrađenom zgradom. To su posebice: a) Akti za građenje: građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za građenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje; b) Akti za uporabu: uporabna dozvola, završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, potvrda upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, dozvola za upotrebu; c) Akti za ozakonjenje (legalizaciju): rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji), potvrda izvedenog stanja; d) Akti i dokumenti kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa zakonito izgrađenom zgradom: Uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave iz članka 330. stavka 2.

Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; uvjerenje upravnog tijela nadležnog za po-

slove graditeljstva iz članka 330. stavka 3.

Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; dokumenti iz članka 332. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (projekt prema kojemu je građena ili snimka postojećeg stanja građevine, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građena, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo); dokumenti iz članka 332. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (potvrda da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici); Dokumenti iz članka 332. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (snimka postojećeg stanja, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi).

•Što je nezakonita rekonstrukcija?

Nezakonita je rekonstrukcija izvođenje bez odobrenja svakog građevinskog i drugog zahvata kojim se utječe na bitne zahtjeve za građevinu bilo da se time legalna odnosno postojeća zgrada dograđuje, nadograđuje, uklanjaju se vanjski dijelovi građevine, mijenja se namjena ili tehnološki proces i sl.

•U kojim je slučajevima potrebna legalizacija bespravno zatvorene lođe odnosno balkona?

Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren, a da je pritom zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se. Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom, a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirati primjenom zakona koji regulira navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji je zatvaranjem izgubio prvobitnu funkciju, na kojim je djelomično ili u potpunosti uklonjen zid zgrade i izvršen drugi zahvat radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja.

•Može li se podnijeti zahtjev za ozakonjenje jednog nezakonito zatvorenog balkona odnosno lođe ako ih je na zgradi više nezakonito zatvorenih ili se mora podnijeti zahtjev za sve nezakonito zatvorene lođe odnosno balkone?

Moguće je i jedno i drugo. U konkretnom se slučaju stan tretira kao funkcionalna jedi-

nica te je stoga moguće podnijeti zahtjev za legalizaciju bespravne rekonstrukcije jedne funkcionalne jedinice.

•Moram li raditi geodetsku snimku kod legalizacije nadogradnje ako je legalni dio kuće ucrtan u katastru?

Geodetska snimka se treba raditi jedino ako je promijenjena tlocrtna površina zgrade.

•Predstavnik stanara zahtijeva punomoć koja mu je navodno potrebna za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu. Je li takva punomoć uvjet da bi se izdalo navedeno rješenje?

Dokumenti koji se obavezno prilažu zahtjevu prilikom legalizacije navedeni su Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12). Punomoć koju spominjete nije propisana Zakonom. Ona je stvar dogovora Vas i Vašeg predstavnika.

•Na kojem dokumentu postoji podatak da je kuća legalizirana, odnosno tko taj dokumenat izdaje?

Dokument kojim se zgrada legalizira naziva se rješenje o izvedenom stanju. Izdaju ga upravni odjeli nadležni za izdavanje akata za gradnju u velikim gradovima i županijama.

•Može li se zgrada na dvije etaže od kojih svaka ima 20 m² tretirati kao pomoćni objekt?

Ne može. Članak 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama definira pomoćnu zgradu kao zgradu u funkciji osnovne zgrade koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50m². Ako zgrada ima više od jedne etaže, ne spada u skupinu pomoćnih zgrada iako je zadovoljen uvjet tlocrtne površine. Takva zgrada ozakonjuje se kao jednostavna zgrada.

•Mogu li jednim postupkom istovremeno legalizirati osnovnu i pomoćnu zgradu?

Možete. Pri tome je važno reći da se u tom slučaju komunalni i vodni doprinos za legalizaciju pomoćne zgrade ne plaćaju, a naknada za pomoćnu zgradu iznosi 500 kuna.

•Ako je zgrada etažirana nakon nelegalnih dogradnji, znači li to da je sada legalna?

Ne znači. Legalna je samo ona građevina koja je izgrađena u skladu s odobrenjem za gradnju ili s njim izjednačenim aktom a elaborat o etažiranju nije ni jedno ni drugo.

Etažiranje se bavi pitanjem koji posebni dijelovi zgrade postoje i čiji su.

•Može li se građevina legalizirati ako nema osiguran prilaz?

Može.

•Koja su sva novčana davanja u postupku legalizacije?

Novčana davanja u postupku legalizacije su: - naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru - trošak očevida - komunalni doprinos - vodni doprinos U suradnji s Upravnim odjelom za graditeljstvo i prostorno uređenje grada Zadra donosimo vam odgovore na najučestalija pitanja o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 29

IMENIK A

•ARHITEKTONSKA RADIONICA MARUŠIĆ D.O.O. PROJEKTNI URED Stjepana Radića 2 F, 23000 Zadar Tel:+385 23 311 727 Fax: +385 23 305 586 Mob: +385 98 330 177, +385 98 449 377 pero.marusic@zd.t-com.hr www.gradimozadar.hr •ARHITEKTURA PLUS J.D.O.O. PROJEKTIRANJE I DIZAJN INTERIJERA Federica Grisogona 8a, 23000 Zadar Tel: +385 23 701 453 arhitektura.plus.studio@gmail.com www.arhitekturaplus.hr

B

•BTO LEONARDO BRAVARSKO TRGOVAČKI OBRT Miroslava Krleže 5a, 23000 Zadar Tel: +385 23 331 073 Fax: +385 23 221 084 Mob: +385 98 331 203 mario.zelic1@zd.t-com.hr www.leonardo.com.hr

Č

•ČIRJAK D.O.O. PROIZVODNJA BETONA, GRADNJA APARTMANA Hvarska 4, Biograd Tel: +385 23 386 010 Fax: +385 23 386 011 mile@cirjak.hr www.cirjak.hr

D

•DALMATIS AGENCIJA ZA PROMET NEKRETNINAMA Plemića Borelli 14, 23000 Zadar Tel/Fax: +385 23 312 685 Mob: +385 98 536 896 Mob: +385 98 167 66 92 info@dalmatis.hr www.dalmatis.hr •DUAL PVC I ALUMINIJSKA STOLARIJA Podvršje 207, 23248 Ražanac Tel: +385 23 361 335 Fax: +385 23 361 335 info@dual-pvc.hr www.dual-pvc.hr

E

•EUROTRADE 90 D.O.O. OPREMA ZA KUPAONICE, PLOČICE, KAMINE I PEĆI, KUHINJE Ivana Meštrovića 12A 23000 Zadar Tel: +385 23 337 207 Fax: +385 23 337 208 info.eurotrade90@gmail.com www.eurotrade90.hr

30 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

F

•FIBAS D.O.O. PARKETNI CENTAR ZADAR Franka Lisice 42, IN CENTAR, 23000 Zadar tel: +385 23 313 763 fax: +385 22 215 259 mob: +385 95 313 7633 maloprodaja.zadar@fibas.hr www.fibas.hr •FRIGEL D.O.O. SVE ZA GRIJANJE I HLAĐENJE Bana Josipa Jelačića 4c, 23000 Zadar Tel: +385 23 305 386 Fax: +385 23 234 092 Mob: +385 91 522 5220 prodaja@frigel.hr www.frigel.hr •FRESTI AGENCIJA ZA PROMET NEKRETNINAMA Ivana Viteza od Sredne 5a 23000 Zadar Tel: +385 23 493 991 Mob: +385 95 860 66 22 frestinekretnine@gmail.com www. .fresti-nekretnine.com

G

•GRANUM D.O.O. IZVOĐENJE GRAĐEVINSKIH RADOVA Ljudevita Jonkea 10, 23000 Zadar Tel: +385 23 230 331 Fax: +385 23 230 331 Mob: +385 91 230 3531 granum.zadar@gmail.com www.gradimozadar.hr

H

•HALAR GRADNJA D.O.O. FASADE, KROVIŠTA, ŽBUKANJE Erdelj 35, 47262, Generalski stol Mob: +385 98 160 6456 info@halar-gradnja.hr www.halar-gradnja.hr •HöRMANN HRVATSKA D.O.O.

I

•PRGGIN d.o.o.

BAZENI I BAZENSKA TEHNIKA Romansa 31 23000 Zadar Tel: +385 23 33 7082 Mob: +385 98 947 7340 info@ivanobazeni.hr www.ivanobazeni.hr

Ul. Grada Wirgesa 10 10430 Samobor Tel: +385 1 3325 789 Tel: +385 1 3360 123 Frankopanska 20 Tel: +385 1 4846 121 Tel: +385 1 4846 542 prggin@prggin.hr www.prggin.hr

L

•LEPAR STUDIO J.D.O.O. PROJEKTNI URED Grgura Budislavića 99, 23000 Zadar Tel:+385 23 501 111 Mob: +385 95 518 1523 info@leparstudio.hr www.leparstudio.hr •LIGNA AKORD D.O.O. -Rustik Art-

Biogradska cesta, 23000 Zadar Tel: +385 99 6811190 Mob: +385 95 8560637 E-mail: vjeko25@gmail.com www.rustikart.com

M

•MAGNOLIJA D.O.O. BAZENI I BAZENSKA TEHNIKA tel: +385 52 53 5 027 Fax: +385 52 535 027 Mob: +385 98 430 942 magnolija@pu.t-com.hr www.magnolija.hr •MAPEI D.O.O. - Hrvatska Purgarija 14 Kerestinec, Sveta Nedelja - Hrvatska Tel: +385 1 3647 790 Fax: +385 1 3647 787 mapei@mapei.hr www.mapei.hr

ZADAR VRATA d.o.o.

Tel: +385 23 300 713 Fax: +385 23 314 518 info@zadarvrata.hr www.zadarvrata.hr Petra Berislavića 3 23000 Zadar

•MARUŠIĆ INTERIJERI D.O.O. SVE ZA VAŠU KUPAONICU Biogradska cesta 19, Zadar Tel: +385 23 200 560 Fax: +385 23 220 560 Mob: +385 98 330 636 mar-al@zd.t-com.hr www.gradimozadar.hr

•HRVATSKI SAVJET ZA ZELENU GRADNJU

•MONT-TRADE

Ulica grada Vukovara 274/1 10000 Zagreb Tel: +385 1 4886 296 Fax: +385 1 4886 297 info@gbccroatia.org www.gbccroatia.org

P

•IVANO BAZENI D.O.O.

PROIZVOĐAČ MOBILNIH KUĆA Poljica Brig 79, 23232 Nin tel./fax.: +385 23 390 096 mob.: +385 91 569 23 64 info@mont-trade.hr www.mont-trade.hr

•PITURA-Soboslikarsko ličilački obrt Soboslikarski i fasaderski radovi Katarine Zrinske 1b +385 23 313 239 +385 23 313 239 +385 91 4750 926 info@pitura.hr www.pitura.hr •PRIMA ROYAL USLUGE ČIŠĆENJA I ODRŽAVANJA Sv. Kuzme i Damjana 13 23275 Ugljan +385 91 594 05 02 •PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE Trg hrvatskog sokola 4 43000 Bjelovar Tel: +385 43 243 400 projekt@bj.t-com.hr

S

•SIGMA MATICA D.O.O. Tel: +385 1 6386 426 Tel: +385 1 6386 431 Tel: +385 1 5390 373 Fax: +385 1 63 86 432 info@sigma-matica.hr www.sigma-matica.hr

R

•ROCKWOOL ADRIATIC D.O.O.

PROIZVOĐAČ IZOLACIJSKOG MATERIJALA Poduzetnička zona Pićan Jug 130, Zajci, Potpićan Tel: +385 1 6052 140 Fax: +385 1 6052 151 info@ROCKWOOL.hr www.ROCKWOOL.hr

S

•SANMARK TRADE D.O.O. AGENCIJA ZA PROMET NEKRETNINAMA Jurja Barakovića 4, 23000 Zadar Tel: +385 23 313 417 Mob: +385 98 208 058 sanmark.zadar@gmail.com www.sanmark.hr

•STAV d.o.o.

Jukićeva 8a 10000 ZAGREB tel: 01.3041400 fax: 01.3041402 info@xypex.hr wwww.xypex.hr

Š

•ŠIMETO D.O.O. KLESARIJA - obrada kamena po mjeri Franke Lisice 81 23000 Zadar Tel: +385 23 340684 Mob: +385 91 205 0746 simeto.doo@zd.t-com.hr www.simeto-zadar.hr

T

•TOBIS INŽENJERING D.O.O. PROJEKTNI URED Široka ulica 2, Zadar Tel: +385 23 315 716 Fax: +385 23 313 962 Mob: +385 98 750 887 kontakt@tobis.hr www.tobis.hr

V

•VODA INTERIJERI D.O.O. VODOVODNI MATERIJAL Benkovačka cesta 34,Zadar Tel: +385 23 342 811 Fax: +385 23 / 342 - 811 voda.interijeri@zd.t-com.hr www.voda-interijeri.com

Z

ZELENA GRADNJA j.d.o.o.

•VIKING D.O.O. Zagrebačka 89, 42000 Varaždin RADIJATORI, BRAVARIJA I STOLARIJA tel.: +385 99 385 01 77 e-mail: info@zelena-gradnja.hr Vida Došena 27 , 10090 Zagreb www.zelena-gradnja.hr Tel: +385 1 3473 297 Fax: +385 1 3358 668 ZADRA Mob: +385 98 99 88 426 BASCH viking@viking.hr www.viking.hr

Hidroizolacija pomoću jedinstvene XYPEX tehnologije kristalizacije betona

X

YPEX tehnologija već se 40 godina uspješno upotrebljava u više od 80 zemalja svijeta, a dugogodišnja tradicija dokaz je kvalitete i snage ovog jedinstvenog sustava hidroizolacije betona. XYPEX je dokazao svoju pouzdanost u brojnim primjenama u različitim segmentima građevinske industrije.

XYPEX svojom specifičnom tehnologijom osigurava potpunu vodonepropusnost betona i zaštitu betonskih konstrukcija. Zadnjih nekoliko godina XYPEX tehnologija zamjenjuje gotovo sve poznate sisteme membranske hidroizolacije te postaje hidroizolacijom budućnosti.

Uz sve svoje tehničke, tehnološke i komercijalne prednosti, ekološki XYPEX materijali od same proizvodnje, skladištenja, transporta, uporabe i reciklaže dokazuje svoju zelenu stranu.

Prednosti XYPEX tehnologije u odnosu na klasičnu hidroizolaciju:

• XYPEX proces kristalizacije djeluje duboko u betonskoj masi, kako bi se spriječilo prodiranje vode i agresivnih kemikalija u odnosu na membrane čija funkcija je samo na površini betona.

• XYPEX je otporan na ekstremne hidrostatske pritiske, jer ne ovisi o površini adhezije.

• XYPEX ne podliježe starenju i propadanju, kao problem s kojima se susreću membrane.

• XYPEX popunjava tanke pukotine do 0,4 mm – jedinstvena tehnologija.

• XYPEX je stalan dio betona i reaktivira se kad god je prisutna voda.

Prednosti XYPEX tehnologije kod novih građevina: • ROKOVI: brže projektiranje i izvođenje radova hidroizolacije; • PRIMJENA: jednostavnije projektiranje i izvedba hidroizolacije; • CIJENA: smanjenje troška hidroizolacije i do 30%; • SIGURNOST: besplatni stručni savjeti, obuka i nadzor djelatnika; • PODRŠKA: besplatna tehničko – tehnološka podrška prilikom projektiranja hidroizolacije; • TRAJNOST: XYPEX materijali ostaju trajno aktivni; • SVESTRANOST: u uporabi za nove betonske konstrukcije i za sanacije; • EKOLOGIJA: jedina „zelena“ hidroizolacija.

Najbolji opis primjene XYPEX materijala je dao priznati projektant-arhitekt, iz Engleske:

„Preko 15 godine koristim XYPEX materijale u svojim projektima. Zahvaljujući fizikalno – kemijskim osobinama, otpornosti, i načina na koji se XYPEX materijali primjenjuju, XYPEX tehnologija ne samo da zauzima posebno mjesto u području graditeljstva, već je vrlo često i jedino moguće rješenje izvedbe hidroizolacije i zaštite betonskih konstrukcija.“ Zastupstvo, distribucija i savjetovanje:

STAV d.o.o.

Jukićeva 8a 10000 ZAGREB tel: +385 1 304 1400 fax: +385 1 304 1402 e-mail: info@xypex.hr web: www.xypex.hr www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje

| 31

32 | www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje