Reanimacija

Page 1

REANIMACIJA Studentski kulturni centar Novi Sad, Fabrika 2014.



REANIMACIJA REANIMACIJA predstavlja izložbu autora koji su odustali od izlaganja u Kulturnom centru Novog Sada u 2013/2014. godini. Autori su svojevremeno javno istakli i izrazili stav da odustaju od realizacije planiranih izložbi u dodeljenim terminima, kao vid protesta zbog uređivačke i izlagačke politike KC-a Novi Sad. Odbijamo da svoje projekte realizujemo u galerijskim prostorima Kulturnog centra sve dok se ne dese ključne promene, i dok se u potpunosti ne vrati sloboda umetničkog izražavanja. Na osnovu ove situacije koja je obeležila kulturni i društveni život Novog Sada u prethodnom periodu nastaje koncept za novu izložbu REANIMACIJA. Ovom izložbom Svi koji su odustali od izlaganja u Kulturnom centru nastavljaju aktivnost u težnji podsećanja i vraćanja umetničke slobode izražavanja. Dan Palade Marija Labudović Ana Milosavljević Danilo Vuksanović MP_art (Predrag Šiđanin i Maja Budžarov) diSTRUKTURA Goran Despotovski Janoš Tarko Korina Gubik Ivana Bugarinović Mladen Vračarić Ana Vujović Nađa Jovanović Srđan Đurić Svetlana Volic Nina Todorović Vukica Vukas Dragan Vojvodić VANA & ZORAN (Vana Urošević i Zoran Todović)

REANIMACIJA Studentski kulturni centar Novi Sad, Fabrika, oktobar 2014.


Sonja Jankov Demos / dijalog

“U Novom Sadu se 1954. godine osniva Tribina mladih, koja je snažno promovisala modernističku umetnost, slobodu govora i dijalog o savremenim društvenim i političkim pitanjima.”1 Do danas, kontinuitet u politici rukovodstva nije održan, kako to nije bio slučaj ni sa preduzećem Neoplanta film, ugašenog 1985, kao posledice državnog obračuna sa crnim talasom. U česte promene uređivačke politike uprave Kulturnog centra, spada i događaj koji se desio 15. oktobra 2013. godine kada je otkazano otvaranje izložbe studenata master studija Akademije umetnosti u Novom Sadu. Tokom postavljanja radova, uprava Kulturnog centra je zahtevala da se ukloni jedan rad i da ne bude izložen, što je izazvalo protestno otkazivanje cele izložbe i oglašavanje javnosti po pitanju cenzurisanja. Rad koji je trebalo da se izuzme, tematski i stilski ima sličnosti sa serijom fotografija Nedodirljivi, koju je kubanski umetnik Erik Ravelo realizovao tokom 2013. godine. Fotografije predstavljaju decu razapetu na krstovima za njihove ugnjetavače: pedofile, seksualno iskorišćavanje u turističkim oblastima Tajlanda, rat u Siriji, trgovinu organima na crno, liberalizaju nošenja i korišćenja oružja u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i lance brze hrane. Ravelova serija radova dramatična je i upečatljiva kako bi doprla do što većeg broja ljudi i kako bi ih podstakla da se zalažu svakodnevno za dečja prava, pogotovo one dece u Brazilu, Siriji, na Tajlandu, u SAD-u i Japanu. Ma koliko šokantne fotografije bile, uz narativ koji ih prati, one imaju društvenu funkciju zbog koje nisu bile cenzurisane ni u jednom obliku. U slučaju rada u Novom Sadu, institucije i pojedinci su se oglasili protiv odluke uprave KC-a, zalažući se prvenstveno za to da svako delo i svaki glas ima pravo da se čuje/vidi i da bude kritikovan, umesto da bude sklonjen od očiju stručne i šire javnosti. Brojni umetnici su podržali stav ostalih diplomaca Akademije koji nisu izložili svoje radove iz istog razloga. Njima su se pridružili umetnici koji su trebali da izlažu u KC-u, ali su odustali od izlaganja, ne odustajući od argumenta za slobodu izražavanja, i ovom prilikom izlažući na kolektivnoj izložbi Reanimacija. Zanemarujući ovom prilikom neregularnost celog procesa oko zahteva da se rad ukloni pre otvaranja pomenute - neodržane - izložbe u KC 2013. godine, umetnici ovim postupkom podsećaju da je “Tribina mladih osnovana 1954. godine u Novom Sadu, kao prvi, alternativni kulturni centar u bivšoj Jugoslaviji. Krajem 1960-ih i ’70-ih, Tribina je postala mesto okupljanja najprogresivnije umetničke scene, književnosti, teatra i performansa iz sveta, Evrope i Jugoslavije.”2 Njihov postupak ističe činjenicu da kultura jeste dijalog, da kultura jeste omogućavanje da se svaki glas čuje i da se o svakoj stvari/događaju/postupku ima mišljenje i povratna informacija. Inetrnacionalni karakter 1 2

Zoran Pantelic i Kristian Lukic, Trajni čas umetnosti, Frankfurt am Main: Revolver, Archiv für aktuelle Kunst, 2005, str. 15. Ibid., str. 32.

4


izložbe Reanimacija podvlači nužnost demokratičnosti kulture. Demos, kao politički svestan narod, od antike se interpretira kao onaj koji nastaje u koliziji sa društvenim problemima koji ga okružuju, u aktivnom angažovanju da se nadomeste nedostaci društva, da se bude svestan o tim nedostacima. Prema Lorencu Marsiliju, danas je neprimereno govoriti čak i o evropskom demosu, kao o jednom evropskom narodu, nego je daleko prikladnije govoriti o pluralnosti, demoi, tj. o evropskim narodima jer se prava demokratičnost Evrope upravo ogleda u pluralnosti naroda i kultura koji žive u njoj i koji treba svi ravnopravno da se čuju u svojim različitostima.3 Novi Sad, kao grad koji je nastojao i nastoji da bude evropska prestonica kulture, pri čemu je aplikacijom i projektima za prezentaciju rukovodila u jednom periodu ista uprava KC-a, morao bi se zalagati za to da svaki umetnik ima pravo da izlaže. Ovo je izložba svih koji nisu odustali od tog stava.

3

U okviru debate Ecommonise Europe: Transformative power of social movements, Green Academy, 23. avgust 2014.

5


Dan Palade Fabrika Rođen 1954 u Oneşti, Rumunija. Izlagao je na više samostalnih i kolektivnih izložbi. Živi i radi u Rumuniji. 6


Marija Labudović Rođena 1981. godine u Ivanjici. Diplomirala je 2008. godine na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Od 2009. je redovan član ULUPUDS-a a 2010. god. dobija status samostalnog umetnika. Dobitnica je nagrade Fond “Iva Vrinjanin” za najbolje ostvarenje iz oblasti tekstila za školsku 2006/07. godinu, Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu. Izlagala je na više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. 7


Ana Milosavljević Lovac Ana Milosavljević rođena 1979. u Sokobanji, živi i radi u Beogradu kao samostalni umetnik. Diplomirala i magistrirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu na katedri za grafiku. Izlagala na dvanaest samostalnih i izlagala na preko sto izložbi u zemljii inostranstvu (Srbija, USA, Brazil, Italija, Bugarska, Rumunija, Makedonija, Meksiko, Slovenija, Danska, Brasil...)Dobitnica više nacionalnih i internacionalnih nagrada i diploma za grafiku. Radovi se nalaze u javnim i privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu. Član ULUS-a od 2006. 8


Danilo Vuksanović Čuvaj knjige na prozoru Rođen je 1973. godine u Somboru. Diplomirao grafiku i magistrirao crtež na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Samostalno izlagao 40 puta u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je nekoliko priznanja za svoj rad. Bavi se crtežom, slikarstvom i konzervacijom. Piše likovnu kritiku. Živi i radi u Novom Sadu. danilovuksanovic.com

9


MP_art (Predrag Šiđanin i Maja Budžarov) MP_vid_11 NYLON Friday morning Sa nestankom socijalističke države, koja je nastojala da vodi brigu o zadovoljavanju osnovnih ali i alternativnih potreba stanovništva, dospelo se u neoliberalni koncept uređenja koji nastoji privatizovati što više javnog sektora kako bi stvorio prostor za nesmetani protok kapitala. Na buvljim pijacama je protok kapitala oduvek bio nesmetan i nesputan. Floskula trgovca sa Najlona je: ’Držim 100, vidim 300’ (naravno, radi se o srpskim dinarima, ali to moze biti bilo koja valuta), što ovoj ’instituciji’ obezbeđuje potpuno horizontalni i direktni tok kapitala. Život Novog Sada u tranziciji danas, ali i u ranijim periodima takođe, bio bi u mnogome siromašniji bez buvlje pijace (Najlona), a posebno bez petka, koji je spontano zaživeo kao NAJbolji dan još pre nekoliko godina. Najlon se, kao i uvek do sada, prilagođavao, ne interesu vladajućih slojeva (što je recimo slučaj samog grada), već potrebama njegovih građana. Fleksibilnost je njegova vitalnost. Novi Sad će sa demokratskim promenama, a nakon devedesetih, po prvi put biti grad bez bioskopa, bez mesta za susrete mladih, mesta za tribine umetnika i kreativaca, bez gradske galerije itd, ali će i nadalje imati Najlon, kao mesto susretanja, razmene mišljenja, dobara, trgovine, jeftine a dobre kafe, pljeskavica, koječega... I mesto susreta umetnika koji uvek nešto zanimljivo nađu, a poneki put i prikažu. U trenutku kada su slične pijace na Zapadu doživele svoju transformaciju, postale etablirane i preskupe, na prostorima Srbije, a kako čujemo i susednih zemalja, cvetaju spontana ‘udruženja građana’ (specifičnih građana, nikako nevladinih organizacija), koje imaju opet spontano za cilj, da pripomognu svima onima kojima je novac VELIK, često nedostupan u najelementarnijoj količini, a koji imaju potrebu da žive dostojanstveno u Najkama, H&M-u, ili čak Steli Makartni. Buvlje pijace niču svuda, a na njima se mogu naći baš sve potrebne, manje potrebne ili nikom potrebne stvari, od hrane do skupocenih (ali ipak polovnih i povoljnih) automobila. Ima svega i za svačiji džep, prilagođeno kupovnim moćima sve osiromašnijeg naroda. U Srbiji, od Bubanj potoka, preko Zemuna, Smederevske Palanke, Šabca do novosadskog Najlona, je samo sat, dva vožnje i eto svi su prisutni svuda, mislimo na trgovce. Oni često odlaze u Bosnu, Hrvatsku, Mađarsku i obavljaju prekograničnu trgovinu i tamo. Mesta kao i klijentela se razlikuju, ali princip fleksibilnosti u ponudi i potražnji je isti. Ovo je jedna spontana građanska inicijativa s ciljem problematizovanja pitanja urbanog razvoja i njegovog održavanja na nekada dostignutom nivou ali i pokretanjem inicijative recikliranja svega što je moguće da i nadalje bude upotrebljivo. Izvlačenje iz starih podruma, škrinja, tavana, kofera, odbačenih stvari i njihovo ponovno oživljavanje i davanje svrhe i smisla svim tim zaboravljenim predmetima, koji će iznošenjem na buvljake ponovo postati ’kurentna’ roba, je zapravo ulazak u savremeno društvo gde je recikliranje čak zahtev a ne samo potreba, toliko savaremeno i ekološki usmereno, da je čak moderno. Buvlja pijaca (Najlon), naravno, u svemu tome prednjači. Međutim, najčešće su ove inicijative prigušene i marginalizovane vrlo glasnim diskursom diktiranim megamarketima i finansijskom i političkom elitom s jedne, a šarenim ili u pink obojenim medijima koji je propagiraju sa druge strane. Na žalost kritična masa, solidarna i sve koncepcijski (politički)svesnija, iako nedovoljna za veće promene, dovoljno je obesnažena da narod ostane miran i zadovoljan ovim što mu se nudi na ovom alternativnom, ali savremenom (ekološki, recikliran, slobodna trgovina, jeftin, široke ponude i dr) tržištu. Najlon (buvlja pijaca) je svet u/kod nas, danas i kako se čini - zauvek. Dakle, umetnički projekat: NAJLON_Friday morning! mpart.rs

10


diSTRUKTURA We are living in a beautiful woUrld Graz Transparenti sa QR kodovima, video radovi u formi intervjua, različitih dimenzija i dužina trajanja, 2013. Milica Milićević i Milan Bosnić su diplomirali i magistrirali na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, na Odseku za slikarstvo. Od 2005. rade na zajedničkim projektima kao umetnički par pod nazivom diSTRUKTURA. Mediji u kojima rade su uglavnom fotografija, slika, crtež i video. Žive i rade u Beogradu. Njihov rad je prezentovan kako u zemlji tako i u inostranstvu na samostalnim i grupnim izložbama. Samostalno su izlagali u Srbiji, Austriji, Holandiji, Nemačkoj, Češkoj, Sloveniji i Finskoj. Njihove aktivnosti su podržali Evropska kulturna fondacija, KulturKontakt, Kraljevina Norveška, ProHelvetia, Sekretarijat za kulturu grada Beograda i drugi. Radovi im se nalaze u privatnim, javnim i korporativnim kolekcijama u Austriji, Sloveniji i Srbiji, uključujući Wiener Stadtische collection, muzej grada Beograda, Telenor kolekciju kao i Okolje Consulting Art Collection iz Ljubljane. Tokom proteklih godina učestvovali su u raznim rezidens programima, simpozijumima i radionicama u Holandiji, Austriji, Italiji, Sloveniji, Egiptu i Finskoj a za svoj rad u okviru diSTRUKTURE dobili su 2 nagrade. distruktura.com

11


Goran Despotovski Tvar Rođen je 1972. Diplomirao je i magistrirao slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Izlagao je na četrdeset jednoj samostalnoj i na više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Više puta je nagrađivan. Autor je projekata: Razlike, Slika i Knjiga Akademije umetnosti u Novom Sadu. Od 2004. godine zaposlen je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, i radi kao vanredni profesor na Katedri za slikarstvo. gorandespotovski.com

12


Janoš Tarko Pandum Rođen je 24. februara 1980. godine u Novom Sadu. Likovnu akademiju upisao je 1999. godine, a diplomirao 2004. godine na odseku za grafiku, kod profesora Milana Stanojeva. Izlagao je u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Meksiku i Kanadi. Oblasti autorskog interesovanja: slikanje, grafika, vajanje, muzika, performans. tarkojanos.com

13


Korina Gubik Crna, može da se okrene i naopačke (detalj) Rođena je 02.10.1983. godine u Senti. Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 2007 godine na katedri za slikarstvo, u klasi profesora Jovana Rakidžića. Član je SULUV-a od 2008. godine. Od 2012. godine u statusu je samostalnog umetnika. Samostalno je izlagala sedam puta (Novi sad, Vrbas, Odžaci, Vranje) i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu (Novi Sad, Sivac, Beograd, Sombor, Temerin, Zrenjanin, Vranje, Pančevo, Opovo, Niš, Dimitrovgrad, Banja Luka, Pula, Budimpešta, Sentandreja, Čongrad, Pariz). Dobitnica je nagrada: Galerije Matice Srpske (2006), “Perspektive 06” (2007) i 36. Novosadskog salona (2007). korinagubik.daportfolio.com

14


Ivana Bugarinović Crveni objekat broj 1 Rođena je 1982. godine u Beogradu. Položila je stručni ispit u Narodnom muzeju u Beogradu 2012 godine i stekla zvanje KONZERVATOR - RESTAURATOR. Postala je 2011 godine redovan član ULUPUDS-a. Diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 2008 godine, na odseku za Dizajn tekstila. Završila je srednju umetničku školu za likovne tehničare Đorđe Krstić u Nišu 2001 godine, smer, Dizajn tekstila. cargocollective.com/i1a behance.net/helexa

15


Mladen Vračarić Formation Mapping Diplomirao je slikarstvo na Novosadskoj Akademiji umetnosti u klasi profesora Dušana Todorovića, 2009 godine. Izlagao je na više grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je druge nagrade “30x30” kulturnog centra Zrenjanina (2011) kao i treće nagrade “Nis Art Foundation”(2013). mladenvracaric.com

16


Ana Vujović DEN SIMMONS, THE RISE OF ENDYMION Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Pored slikarstva bavi se instalacijom i crtežom. Izlagala je više puta samostalno i grupno u zemlji i inostranstvu. anavujovic.net

17


Nađa Jovanović Diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beograd. Član je ULUS - a, Udruženja likovnih umetnika Srbije. Trenutno živi i radi u Zagrebu, Hrvatska. artnadja.blogspot.com

18


Srđan Đurić Alisa Rođen je 14.2.1989 u Novom Sadu. Student četvrte godine Kamere na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Izlagao je na više kolektivnih izložbi, autor je fotoplakata za dramu SNP-a, fotografije glumaca drame, fotografije glumaca i predstave za Pozorište mladih. Uradio je nekoliko kratkih filmova kao direktor fotografije, i učestvovao na filmovima kao asistent kamere na domaćim i stranim produkcijama. Samostalno je izlagao u SKCNS Fabrika ‘’Svečanost neobičnog’’. Učestvovao je u projektu ‘’Razlike’’ 2013 i 2014 godine, ‘’Retrospektivi Razlika’’ u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine 2014 godine i uvršten u perspektive 2014. godine. Kolektivna izložba ‘’Utolovljenje SKCNS Fabrika. Radovi sa samostalne izložbe su odabrani kao promo fotografije novog filma Miloša Pušića ‘’Heroji radničke klase’’ 19


Svetlana Volic Unutrašnji pejzaž Rođena je u Beogradu 1974. godine. Diplomirala je i magistrirala slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Čedomira Vasića. Član je ULUS-a od 2000. godine. Trenutno je na doktorskim umetničkim studijama na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, odsek slikarstvo. Realizovala je 9 samostalnih izložbi i učestvovala na preko 50 grupnih izložbi, simpozijuma i festivala u zemlji i inostranstvu . Autor je velikog broja video instalacija koje su izlagane u galerijama i javnim prostorima. Jedan od autora projekta Scene Design 02 - site: Krstac. Projekat je bio izložen na 9. Internacionalnoj izložbi LA BIENNALE DI VENEZIA”, paviljon Srbije i Crne Gore, Venecija, Italija, 2004. Dizajner je scene i video-instalacija za 17 pozorišnih predstava i scenskih događaja. Bila je član umetničkog saveta Beogradskog letnjeg festivala - BELEF 2005 i 2006. Sarađivala je na različitim umetničkim projektima sa velikim brojem institucija: Univerzitetom umetnosti u Beogradu, Fakultetom dramskih umetnosti, Kulturnim centrom Beograda, Beogradskom tvrđavom, Gete institutom, Ministrastvom kulture Srbije, Gradskom bibliotekom... Slikarstvo, video-instalacije, fotografija, grafički i scenski dizajn – mediji su koji je podjednako zanimaju i u kojima se izražava. Živi i radi u Beogradu kao samostalni umetnik. svetlanavolic.in.rs

20


Nina Todorović Arhitektura sećanja Rodjena je u Beogradu, 1973. godine. Diplomirala 1999. na FLU, odsek slikarstvo, u klasi profesora Čedomira Vasića kod koga je i magistrirala 2002 godine. Od 2000. član je ULUS-a, sa statusom samostalnog umetnika. Trenutno pohađa Umetničke doktorske studije, na FLU, Beograd. Od 1995. godine aktivno izlaže, a do sada imala je 35 samostalnih i učestvovala na preko 190 grupnih izložbi, kao i brojnim likovnim kolonijama, radionicama i web projektima u zemlji i inostranstvu (Kanada, Belgija, Mađarska, Makedonija, SAD, Slovenija, Estonija, Nemačka, Italija, Švajcarska, Rusija, Švedska, Velika Britanija, Australija, Urugvaj, Argentina, Egipat,). Dobitnik je više nacionalnih i internacionalnih nagrada. Radovi joj se nalaze u stranim i domaćim muzejima i kolekcijama. ninatodorovic.com ninatodorovic.blogspot.com

21


Vukica Vukas MOGUĆA REALNOST Diplomirala je na Akademiji umetnosti BK 2009 godine na odseku fotografija. Od 2013. član je ULUS-a i ima status samostalnog umetnika. Gimnaziju “Sveti Sava” u Beogradu završila je 2002 godine. 22


Dragan Vojvodić Tired of art Kontinuirani višegodišnji projekat, nastao tokom učešća u različitim internacionalnim projektima istražuje mentalni i fizički odnos umetnika i umetnosti s kojom se suočava u galerijama, muzejima, internacionalnim rezidencijalnim centrima u Oslu, Parizu, Veneciji, Rimu... Ti susreti i komunikacija sa Drugim prerasta u umetničku akciju koja se dokumentuje fotografijom i videom. Umetnik kroz vizuelni diskurs komunicira sa delima drugih umetnika, sa njima samima, ali i sa (ne)galerijskim i (ne)muzejskim prostorima tumačeći poziciju umetnika i umetnosti u savremenom trenutku. Suočavanje i nesuočavanje, komunikacija i njeno odsustvo, okretanje od umetnosti kao fizičkog i mentalnog fenomena, zamor i potom ponovo dodir i interakcija - lajt-motivi su datog koncepta. Kroz umetničku akciju, interaktivnost i citatnost, autor komunicira sa delima Pola Makartija, Murakamija, Pistoleta, Brusa Nojmana, Marka Kvina Ai Veiveia, Rudolfa Stingela i dr. (Tired of Art, Facing the Art without Head). Takođe pokazuje svoj odnos prema savremenoj umetničkoj praksi i odnosu društva prema umetniku (Artist-inresidence). Uporedo sa tim, van umetničkih prostora suočava različite realitete kroz umetnički čin (Death in Paris). Dragan Vojvodić, novosadski umetnik, većinom svoje radove izvodi i izlaže u Skandinaviji i na prostoru Balkana. Tokom poslednjih deset godina boravio je u različitim rezidencijalnim centrima, pretežno na području Skandinavije (Švedska, Island, Norveška, Finska), realizujući radove u različitim medijima (performans, fotografija, video, instalacija, skulptura). Svojim radovima, koristeći različite elemente poput vlastitog tela i lica, pronađene i zatečene materijale, kao i specifične zatvorene i otvorene prostore postavlja pred samog sebe i pred druge pitanja egzistencijalne, sociološke, kulturološke i političke prirode. Većina njegovih radova su izvedeni kao in-situ radovi, koji danas više fizički ne postoje. Sav svoj umetnički potencijal Vojvodić živi u procesu stvaranja čuvajući rezultate tog procesa i iskustvo samog stvaranja u vlastitoj memoriji. draganvojvodic.wordpress.com

23


VANA & ZORAN (Vana Urošević i Zoran Todović) Vana Urošević, rođena je u Skoplju. Završila Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu 1984. godine u klasi prof. Mladena Srbinovića, a 1987. na istom fakultetu je završila postdiplomske studije u klasi prof. Radomira Reljića. Studijski je boravila u Parizu tokom 1987. godine. U periodu 1988-1989. provela je na specijalističkim studijama na Akademiji lepih umetnosti u Veneciji u klasi prof. Borella. Dobitnik je Nagrade Dimitar Kondovski na Zimskom salonu u Skoplju i Prve nagrade za rad “Alhemicarska kutija” na IX Medjunarodnom bijenalu umetnosti minijature u G. Milanovcu. Godine 2003. predstvljala je Makedoniju na Venecijanskom bijenalu umetnosti. Izlagala je samostalno i grupno u Beogradu, Skoplju, Cetinju, Njujorku, Ljubljani, Veneciji, Bitolju, Strugi, Londonu, Taljinu, Rimu, Sarajevu, Beču, Čačku, Gornjem Milanovcu, Berlinu, Hamburgu, Parizu, Murskoj Soboti, Ženevi, Sofiji, Osnabriku... Član je Udruženja likovnih umetnika Makedonije od 1984. godine. Radi u Nacionalnoj galeriji Makedonije u Skoplju. Zoran Todović, rođen je 1958. u Gornjem Milanovcu. Završio Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Božidara Džmerkovića 1983. godine. Postdiplomske studije završio 1985. Na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Miodraga Rogića. Studijski boravio u Parizu 1991. godine. Dobitnik je više medjunarodnih i domaćih nagrada i priznanja (Politikina nagrada, Gran pri Varna, Veliki pečat Grafičkog kolektiva, Nagrada Oktobarskog salona u Beogradu..)... Izlagao je samostalno i grupno u Beogradu, Novom Sadu, Zagrebu, Rijeci, Ljubljani, Podgorici, Baru, Stokholmu, Ronebiju, Eskilstuni, Krakovu, Katovicama, Vroclavu, Frehenu, Berlinu, Kataniji, Bjeli, Kjotu, Vakajami, Osaki, Bopalu, Varni, Buenos Airesu, Kouvinu, Vervijeu, Ferolu, Mentonu, Parizu, Mastrihtu, Skoplju, Djeru, Miškolcu, Banskoj Bistrici, Solunu, Martinjiju... Član je Udruženja likovnih umetnika Srbije od 1984. godine. Profesor je na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu. 24


REANIMACIJA Studentski kulturni centar Novi Sad, Fabrika 2014.


Izložba: REANIMACIJA Organizator/Izdavač: Ustanova studentski kulturni centar Novi Sad Dr. Ilije Đuričića 3, Novi Sad, 21000, Srbija +381216350744, +381216350579 skcns@sezampro.rs www.skcns.org Za izdavača: Zdravko Vulin Predgovor: Sonja Jankov Grafičko oblikovanje: Goran Despotovski Tiraž: 250 Štampa: Constanta, Novi Sad Novi Sad 2014.

CIP - Каталогизација у публикацији Библиотека Матице српске, Нови Сад 73/76 (497.11) (083.824) REANIMACIJA : Studentski kulturni centar Novi Sad, Fabrika, 2014 / [predgovor Sonja Jankov]. - Novi Sad : Studentski kulturni centar, 2014 (Novi Sad : Constanta). - [28] str. : ilustr. ; 21 cm Tiraž 250. ISBN 978-86-6285-024-9 а) Ликовна уметност - Србија - Изложбени каталози COBBISS.SR-ID 289721351




Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.