Page 1

Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti

Na današnji dan

Zanima li Vas što se dogodilo na Vaš rođendan? Ili na neki drugi Vama važan dan? Možda netko od poznatih slavi rođendan kad i Vi? I što se sve dogodilo na današnji dan?

Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti

w w w. moz aik k njiga. hr

276,00 kn

Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti

Knjiga Na današnji dan donosi pregled prijelomnih događaja koji su obilježili svaki dan u godini. Događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti svrstani su po datumima, što omogućuje bolju preglednost sadržaja nego što je to u enciklopedijama i leksikonima, u kojima je građa poredana abecednim redom. Stranice u knjizi obogaćene su starim i regionalnim nazivima mjeseca, a svakom danu pridodana je poneka izreka, poslovica ili zanimljivost. Jer svaki je dan priča za sebe ...

Na današnji dan

Na današnji dan

ISBN 978-953-14-1016-8

NDD-COVER CRO.indd 1

9/27/11 9:35 AM


Na današnji dan Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti

NDD 00-OPENING 001 CRO.indd 1

21.9.2011. 10:10:55


2

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 2

20.9.2011. 12:54:58


januar siječanj Siječanj (januar), jedanaesti, a od 153. g. pr. Kr. prvi mjesec u godini; nazvan po rimskom bogu Janu. Ostali ili regionalni nazivi: svečan, svičen, sičan, malobožičnjak, pavlovščak, prezimec.

3

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 3

20.9.2011. 12:55:22


01

siječanj januar ☞ Nova godina označava sam novogodišnji dan, 1. siječnja, kao i razdoblje u kojem se nastavljaju, ponavljaju i dopunjuju običaji i vjerovanja božićnoga razdoblja (obilasci koledara, koji − ponegdje maskirani − žele sreću, drugdje za sreću obilaze kuće i udaraju odrasle prutom, a svi po kućama dobivaju darove); uglavnom su se posjećivali i čestitali susjedi, rođaci i kumovi. Od sredine 19. stoljeća pojavljuju se tiskane čestitke. U narodnom vjerovanju novogodišnji je dan još od 1900. godine povezan s ukrašavanjem studenaca, darovanjem vode, uživanjem u obrednim jelima, ponajprije u obrednom kruhu, a znalo se i vračati i proricati.

Spomendani i imendani Nova godina, Marija Bogorodica; svjetski Dan mira

Zbivanja u Hrvatskoj 1527. Sabor u Cetingradu: Nakon poraza vojske ugarskog plemstva u bitki na Mohačkome polju 1526. godine i smrti kralja Ludovika II., na saboru u Cetingradu sastalo se hrvatsko plemstvo i 1. siječnja 1527. izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskoga kralja. Poveljom koja je tom prilikom potpisana, a koja je jedan od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti, hrvatskom je narodu Ferdinand obećao zaštitu pred osmanskim osvajačima te poštovanje hrvatskih običaja, prava, sloboda i zakona. 1551. Faust Vrančić: Najvažniji je hrvatski konstruktor, inovator, književnik, leksikograf, tehnički pisac i polihistor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, a rođen je 1. siječnja 1551. u Šibeniku. Izdaje višejezične rječnike, istražuje konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema te tehničke crteže Leonarda da Vincija. To je rezultiralo najznačajnijim Vrančićevim djelom, Machinae novae, u kojem je opisao vlastite, Da Vincijeve i projekte drugih konstruktora, uz slike i komentare na više jezika. Teorijski konstruira i padobran, a taj i drugi projekti, u nedostatku fizikalnih i tehničkih znanja potrebnih za konstrukcije (do kojih se došlo tek u 18. stoljeću), opisani su samo

fenomenološki, što pokazuje kako su daleko bili ispred svog vremena. 1877. Grički top: Pucnjem iz zagrebačkoga Gričkog topa, na inicijativu gradskog vijećnika Đure Deželića, podne je prvi put označeno 1. siječnja 1877. Prvotno je bio smješten u zgradi Hidrometeorološkog zavoda, a danas se nalazi u kuli Lotrščaku na Griču. Podne se iz Gričkog topa nije označavalo samo tijekom Prvoga svjetskog rata, pa sve do 1928. Danas je to jedna od najpoznatijih zagrebačkih turističkih atrakcija. 1934. Blagoje Bersa: Hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i najznačajniji predstavnik hrvatske glazbene moderne, umro je u Zagrebu 1. siječnja 1934. Postavio je temelje modernom orkestralnom stilu u Hrvatskoj, uveo u operu realističku tematiku te skladao prva impresionistički obojena djela. Bersa je bio majstor instrumentacije, koji je prvi podigao hrvatsku simfonijsku i opernu orkestralnu glazbu na zamjetnu razinu. 2001. Fabijan Šovagović: Hrvatski kazališni i filmski glumac Fabijan Šovagović umro je 1. siječnja 2001. u Zagrebu u 69. godini života. Bio je jedan od najvećih hrvatskih glumaca, čija su ostvarenja desetljećima obilježavala i određivala smjer i kvalitetu hrvatskoga glumišta. Tijekom godina bio je član kazališta Gavella, HNK u Zagrebu, sudjelovao u radu Teatra u gostima, djelovao kao slobodni umjetnik i nastupao na svim našim najvećim festivalima. Osim ulogama u predstavama, ostao je zapamćen i ulogama u TV-serijama Prosjaci i sinovi, Kuda idu divlje svinje, U registraturi i Đuka Begović.

*

Ukratko u svijetu

* Faust Vrančić

4

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 4

153. g. pr. Kr. Rimska Republika: Umjesto 1. ožujka za početak konzulske godine određen je 1. siječnja, koji se od 45. g. pr. Kr. i općenito uzima za početak nove godine; »rođena« je suvremena Nova godina. 49. g. pr. Kr. Rimska Republika: Senat zahtijeva od vojskovođe Gaja Julija Cezara da raspusti svoje jedinice u Galiji i da dođe u Rim. 379. Rimsko Carstvo: U Cezareji umro grčki crkveni učitelj i cezarejski biskup Bazilije Veliki (*oko 330.), zagovornik Nicejskoga starokršćanskog vjerovanja.

željeznici ** Most preko Kame na Transsibirskoj 1431. Španjolska: Rođen je Rodrigo Lanzol y Borgia, od 1492. do 1503. papa Aleksandar VI.; papom postaje spletkama i podmićivanjem, a vlast provodi nemilosrdno; 1498. godine daje spaliti vjerskog reformatora Girolama Savonarolu. 1700. Rusija: Umjesto prethodnog bizantskog računanja godina uvodi se julijanski kalendar, koji je u toj zemlji u tradicionalnom životu još u upotrebi. 1804. Haiti: Nakon dvije godine borbe protiv francuske okupacijske vojske, otok postaje neovisan. 1812. Habsburška Monarhija: Na snagu stupa Opći građanski zakonik, prvi kodeks civilnoga prava u monarhiji. 1863. SAD: Na snagu stupa Zakon o oslobađanju robova, izdan 22. 9. 1862. 1867. Habsburška monarhija: Umjesto bečkoga hvata (1896 m) uveden je metarski sustav. 1868. Švedska: Tvornica Alfred Nobel & Co. počinje proizvoditi nov eksploziv, dinamit, koji je Nobel izumio godinu dana prije; taj je izum izazvao velik obrat u gospodarstvu i ratovanju. 1892. SAD: U New Yorku s radom počinje imigrantska postaja Ellis Island; do 1943. godine primila je 20 milijuna doseljenika. 1901. Australija: Šest australskih kolonija ujedinilo se u Commonwealth of Australia, što je značilo nastanak države Australije. 1902. SAD: U Murrayu, u državi Kentuckyju, emitirana je prva javna radijska emisija. 1905. Rusija: Službeno otvorena Trans­ sibirska željeznica; vožnja od Pariza do Vladivostoka traje 21 dan. 1925. Kraljevina SHS: U Beogradu počinje izlaziti Komunist, glasilo ilegalne Komunističke partije Jugoslavije (urednik Moša Pijade); nakon 1945. do raspada vladajućega Saveza komunista Jugoslavije 1990. izlazi u obliku časopisa ili novina. 1942. SAD: U Washingtonu predstavnici 26 država na temelju načela Atlantske

**

Svaki je poče ta k teżak, svaki je kraj gorak. 20.9.2011. 12:55:27


povelje potpisuju Deklaraciju o političkim i vojnim ciljevima antifašističke borbe. 1945. Jugoslavija: Partizanska vojska reorganizirana je u 3 grane vojske i preimenovana u Jugoslavensku armiju. 1951. Švicarska: Osnovan je Ured visokog povjerenika za izbjeglice (UNHCR) sa sjedištem u Ženevi; nastavlja rad Komesarijata za izbjeglice osnovanog 1927. godine pri Ligi naroda, čiji je inicijator polarni istraživač i nobelovac Fridtjof Nansen. 1959. Kuba: Fidel Castro sa svojim revolucionarima preuzima vlast; vlada do 2007. godine, kada zbog iznemoglosti predaje vodstvo države i stranke bratu. 1966. Jugoslavija: Monetarnom reformom dinar je denominiran u omjeru 1 : 100 (novi dinar vrijedi 100 starih); otada se sedam godina očuvao tečaj 12,50 dinara za 1 američki dolar, nakon čega počinje sve brža inflacija i pad

***

vrijednosti do novčanica od milijardi dinara nakon 1985. godine. 1972. Francuska: U okolici Pariza umro u 85. godini filmski glumac i pjevač Maurice Chevalier, poznati scenski zabavljač, pisac glazbe, glumac u varijeteima, mjuziklima i laganim filmovima (Vesela udovica, Gigi, Šutnja je zlato). 1993. Čehoslovačka: Od 1918. godine jedinstvena država, bez političkih i gospodarskih previranja podijelila se na samostalne države Češku i Slovačku, koje 2004. godine istodobno postaju članice Europske unije. 1993. Europska unija: Na snagu stupaju pravila koja određuju zajedničko europsko tržište koje bi trebalo slobodnim protokom ljudi, robe, kapitala i usluga gospodarski ojačati cijelu zajednicu. 1995. Europska unija: Austrija, Finska i Švedska postaju nove članice Europske unije.

1995. Švicarska: U Ženevi je osnovana Svjetska trgovačka organizacija (WTO). 2002. Europska unija: Euro postaje službeno sredstvo plaćanja u 12 država članica; ne uvode ga Velika Britanija, Švedska i Danska. 2007. Europska unija: Bugarska i Rumunjska postaju punopravne članice Europske unije (kao 26. i 27. članica); njihovo je članstvo očito u prvom redu političko-strateške važnosti (spajanje luka od Mađarske do Grčke) jer države jedva ispunjavaju brojne kriterije za njega.

*** Fidel Castro

Ako nema zime u siječnju, bi t će je u ożujku i travnju. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 5

5

20.9.2011. 12:55:28


02

siječanj januar

Spomendani i imendani

Ukratko u svijetu

Grgur Nazijanski, Bazilije Veliki

1492. Španjolska: Ujedinjena kastiljska i aragonska vojska oslobodila Granadu, posljednje muslimansko uporište u Europi; time je završena dugotrajna rekonkvista (borba za ponovnim osvajanjem) nakon provale islamskih osvajača na Pirenejski poluotok 711. godine. 1635. Francuska: U Parizu prvi ministar Luja XIII., kardinal Richelieu, osniva Francusku akademiju, sa svrhom njegovanja francuskog jezika, gramatike i literature; raspuštena je u vrijeme revolucije 1793. godine, a Napoleon je obnavlja 1803. godine. 1776. Habsburška Monarhija: Marija Terezija ukida kažnjavanje mučenjem (torturu) u sudskim postupcima. 1801. Švicarska: U Zürichu umro teolog, filozof i književnik Johann Kaspar Lavater (*15. 11. 1741.), predstavnik fiziognomike, učenja o tumačenju ljudskog karaktera na temelju vanjštine; njegovi Fiziognomički fragmenti potaknuli su žive znanstvene rasprave. 1807. Poljska: U Varšavu ulazi francuska vojska pod zapovjedništvom cara Napoleona I., koji Poljake pokušava uvući u rat protiv Pruske i Rusije; s tom namjerom osniva Veliko Varšavsko vojvodstvo. 1833. Njemačka: Uveden je carinski savez 19 njemačkih država, kojime se na gospodarskome planu osjetno smanjila silna razdrobljenost Njemačkoga saveza; za njega se najviše zauzimala Pruska, vodeća sila carinskoga saveza. 1861. Njemačka: U Potsdamu umro pruski kralj Fridrik Vilim IV. (*15. 10. 1795.), koji je znatno učvrstio snagu Pruske; nasljeđuje ga brat Vilim I. 1882. SAD: Industrijalac John D. Rockefeller osnovao naftnu kompaniju Standard Oil Trust, koja povezuje 40 naftnih poduzeća; nafta se u Pennsylvaniji crpi od 27. 8. 1859., a Rockefeller je prvu rafineriju izgradio 1863. godine. 1891. Jugoistočna Afrika: Kolonija Njemačka Istočna Afrika dolazi pod neposrednu upravu Njemačkoga Carstva; Njemačka prisvaja kolonije u Africi prema uzoru na druge kolonijalne države, uglavnom na temelju gotovo simboličnih trgovačkih naselja koja tamo osniva (1884. proglasila Njemačku Jugozapadnu Afriku te prisvojila Kamerun i Togo, a sljedeće godine i Njemačku Jugoistočnu Afriku; njezine kolonije, u kojima živi jedva 12 milijuna ljudi,

Zbivanja u Hrvatskoj 1877. Slava Raškaj: Slikarica čiji su akvareli najviši domet hrvatskoga akvarelnog slikarstva potkraj 19. i na početku 20. stoljeća, Slava Raškaj rođena je gluhonijema u Ozlju 2. siječnja 1877. U njezinu umjetničkom stvaralaštvu mogu se uočiti dvije faze. U prvoj su crtež i boja kristalno jasan doživljaj ljepote prirode, a u drugoj nastaju njezina najbolja djela: Kruške, Suncokreti te Potočnice. Slava Raškaj umrla je 1906. u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu, a tek nakon mnogo godina njezini su posmrtni ostaci preneseni sa zapuštenoga bolničkoga groblja u rodni Ozalj. 1900. Novi list: Riječke dnevne novine pod nazivom Novi list pokrenuo je Frano Supilo 2. siječnja 1900. Nakon brojnih zabrana, promjena imena te prekida u izlaženju, godine 1954. dobivaju sadašnje ime. 1992. Sarajevsko primirje: Dana 2. siječnja 1992. u Sarajevu su hrvatski ministar obrane Gojko Šušak i general JNA Andrija Rašeta, u nazočnosti posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea, potpisali tzv. Sarajevsko primirje. Njegovim stupanjem na snagu dokončana je prva, sveobuhvatna faza rata u Hrvatskoj i nastupila faza »ni rata ni mira«, odnosno sukoba niskog intenziteta, koja će potrajati do 1995. To primirje, koje je bilo preduvjet za početak mirovne operacije UN-a u Hrvatskoj, omogućilo je srpskim snagama vrijeme za pregrupiranje i sljedeću etapu rata u BiH s dalekosežnim posljedicama i za Hrvatsku. 2005. Edo Murtić: Hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf i akademik Edo Murtić umro je u Zagrebu 2. siječnja 2005. Prvu samostalnu izložbu imao je u dobi od 14 godina, a za života je ostvario 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima. Od 1941. sudjeluje u Drugome svjetskom ratu, a 1943. uključuje se u antifašistički pokret. Murtić je bio član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskoga helsinškog odbora. Velik broj njegovih radova, koji su danas dio mnogih privatnih i javnih zbirki diljem svijeta, dobio je međunarodna priznanja.

6

protežu se na gotovo 2,7 milijuna četvornih kilometara). 1896. Južnoafrička unija: Buri pod vodstvom Paula Krugera odbijaju pokušaj britanskoga prodora u Transvaal, što je Njemačka oduševljeno pozdravila te se zamjerila Britancima; polarizacija između savezničkih blokova u Europi time se povećala. 1913. Francuska: U Cannesu umro meteorolog Léon Teisserenc de Bort (*5. 11. 1855.); u pionirskom proučavanju atmosfere meteorološkim balonima (više od 200 pokusa) otkrio je stratosferu i utro put istraživanju viših slojeva atmosfere. 1942. Filipini: Prijestolnicu Manilu zauzimaju Japanci; potom je japanska vojska zauzela redom: 11. 1. Kuala Lumpur u Maleziji, 16. 1. prodire u Burmu, 25. 1. zauzima Celebes, Borneo i sjeveroistok Nove Gvineje. 1942. SAD: U Washingtonu su predstavnici 25 država potpisali, dan prije prihvaćen, Vašingtonski sporazum Ujedinjenih naroda, kojim prihvaćaju načela Atlantske povelje te se odriču sklapanja (separatnog) mira s nekom od fašističkih država ili njihovih saveznica. 1949. Kašmir: Nakon silovitih indijsko-pakistanskih sukoba za nera­z­ graničen kašmirski teritorij i nakon posredovanja Ujedinjenih naroda, na snagu je stupilo primirje i privremena granica: južni Kašmir sa 140 000 km 2 pripao je Indiji, a sjeverni Kašmir sa 84 000 km 2 Pakistanu; sukobi se obnavljaju još 1965. i 1971. godine. 1956. Sudan: Samo jedan dan pošto je objavljena odluka za neovisnost o Egiptu i Velikoj Britaniji, potvrđena na referendumu, počeli su krvavi neredi među muslimanskim stanovnicima na sjeveru i kršćanima na jugu države. 1956. Zapadna Njemačka: Sastavljene su prve jedinice Savezne vojske, a već 27. 7. uvedena je opća vojna obveza; kao i u ostalim sličnim slučajevima, reagira Istočna Njemačka u kojoj je 18. 1. ustanovljena Narodna vojska, a 27. 1. Istočna Njemačka učlanila se u Varšavski pakt. 2008. SAD: Na Njujorškoj burzi cijena nafte nakon stalnih poskupljivanja prvi put u povijesti prešla je granicu od 100 dolara za barel; u 2007. godini cijena se barela nafte udvostručila.

Bolje domaća gruda nego na tuđem zla tna ruda.

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 6

20.9.2011. 12:55:29


03

siječanj januar

Spomendani i imendani Genoveva, Ime Isusovo

Zbivanja u Hrvatskoj 1896. Miho Klaić: Hrvatski političar i jedan od vođa hrvatskog preporoda u Dalmaciji, Miho Klaić umro je u Zadru 3. siječnja 1896. Jedan je od osnivača i predsjednik Matice dalmatinske i narodnjačkoga glasila Il Nazionale. Cijeloga života, unatoč progonima austrijskih vlasti, borio se za uvođenje hrvatskoga jezika u školstvo i upravu te zahtijevao stvarno upravno sjedinjenje Kraljevine Dalmacije s Kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom.

*

** Martin Luther kaznio državnim progonstvom i iz njemačke države. Luther se nije pokorio odluci i 1522. godine objavio je prijevod Novoga zavjeta; time postavlja temelje njemačkome književnom jeziku. 1638. Nizozemska: U Amsterdamu je otvoreno prvo stalno javno kazalište Schouwburg; kalvinisti, zbog svoje moralne strogosti protive se otvaranju, a uspijeva im tek toliko da otvorenje kazališta ne bude na Božić, nego nakon Nove godine. 1820. Španjolska: U pokrajini Andaluziji ubrzo nakon vojnog prevrata koji se smatrao znakom liberalnog ustanka, u čitavoj državi započeo građanski ustanak protiv kraljeve politike obnove režima prije francuske okupacije; kralj mora prisegnuti na ustav iz Cádiza. Slična revolucionarna gibanja zahvaćaju i Italiju i Portugal. 1847. SAD: Philadelphia Public Ledger prvi je časopis tiskan na rotacijskome tiskarskom stroju, koji je godinu prije izumio Richard March Hoe; od tada je omogućen brži obostrani tisak. 1868. Japan: Car Mutsuhito (Prosvijećeni car), pošto je odstupio posljednji šogun, de facto preuzima vlast u državi te uvodi temeljite reforme prema europskim uzorima; Japan se počeo razvijati u velesilu, umjesto Kobea prijestolnica postaje Edo, tada nazvana Tokyo; napušten je feudalizam, uvedena je moderna centralizirana uprava, sudjelovanje naroda u upravljanju i opća školska obveza; snažno jačaju vojska i mornarica.

**

* Miho Klaić 1976. TV kalendar: Jedna od najdugovječnijih emisija Hrvatske televizije, popularni TV kalendar, prvi je put emitirana 3. siječnja 1976. u 15:35. Ideju da se krene s »vremeplovom« u filmskom obliku prvi je dao tadašnji urednik TV Dnevnika, Obrad Kosovac. Njemu se uskoro pridružio Vladimir Fučijaš i taj urednički dvojac obilježio je gotovo tri desetljeća emisije. Od samoga početka, pa do danas, okosnicu emisije čine važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti.

Ukratko u svijetu 1521. Papinska država: Papa je iz Crkve izopćio vjerskoga reformatora Martina Luthera, a u svibnju ga je parlament

1904. Irska: Vođa nacionalista John Edward Redmond oživljava ideje o irskoj samoupravi u sklopu britanskoga imperija, za što se zauzima mirnim parlamentarnim putem, premda istodobno odbija kompromise koje je London spreman ponuditi. 1913. Njemačka: U Berlinu je umro (prema nekim podacima 4. 1.) pruski general feldmaršal Alfred von Schlieffen (*28. 2. 1833.), inicijator i glavni tvorac prema njemu nazvanog plana, koji kroji njemačku strategiju u Prvome svjetskom ratu, naročito o pitanju napada na Francusku. 1923. Čehoslovačka: U Lipnicama nad Sázavou umro je književnik Jaroslav Hašek (*30. 4. 1883.), autor humoristično-satiričnih crtica koji je svjetsku slavu stekao grotesknim romanom Doživljaji dobrog vojaka Švejka za svjetskog rata; u tome romanu očima jednostavnog vojnika kritizira besmislenost militarizma i rata. 1925. Italija: Predsjednik vlade Benito Mussolini, s tihim pristankom kralja i Crkve, uveo je diktaturu; to mu omogućuje fašističko ubojstvo socijalističkog zastupnika Giacoma Matteottija, koji je oštro napadao Mussolinijeve zakone, a što su fašisti iskoristili da prošire strah od socijalističke revolucije; prihvaćeno je više zakona koji sprečavaju djelovanje antifašističkih organizacija, a omogućuju uhićenje nekih zastupnika. 1945. Francuska: Anglo-američke i francuske jedinice u Ardenima nakon sloma njemačke ofenzive prelaze u protuofenzivu i odlučujući juriš na Rajnu. 1958. SAD uspješno poslao u svemir prvi satelit Explorer 1 i tako u svemirskom natjecanju sustigao Sovjetski Savez. 1974. Italija: U Punta Ali, u Toskani, umro je filmski glumac Gino Cervi (*3. 5. 1901.), najpoznatiji po filmovima o Don Camillu u kojima glumi komunističkoga gradonačelnika Pepponea; glumi i u komedijama Kako vam drago i Vesele žene windsorske, a u kazalištu se proslavio ulogom Cyrana de Bergeraca. 1993. Rusija: U Moskvi su predsjednici Rusije i SAD-a, Boris Jeljcin i George Bush, potpisali sporazum START 2, prema kojemu će obje strane do 2003. godine dvije trećine smanjiti količinu nuklearnog naoružanja; provedba sporazuma vezana je za stupanje na snagu sporazuma START 1 između Sovjetskog Saveza i SAD-a; no to se otegnulo do 4. 12. 1994. zbog suprotstavljanja sada samostalne Ukrajine.

Tkalac i prelja bud ni su do kasno u noć. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 7

7

20.9.2011. 12:55:34


04

siječanj januar

Spomendani i imendani Borislava, Anđela, Dafroza

Zbivanja u Hrvatskoj 1757. Tituš Brezovački: Veliki komediograf i hrvatski književnik Tituš Brezovački rođen je u Zagrebu 4. siječnja 1757., gdje je i umro 1805. Dramska djela pisao je na kajkavskom narječju, a pjesme i na latinskom i na njemačkom jeziku. Najpoznatija su mu djela drama Sveti Aleksij, komedije Matijaš grabancijaš dijak i Diogeneš ili sluga dveh zgubljeneh bratov te satira Jeremijaš nad hrvatskoga orsaga zrušenjem nerekujuči.

orkestrom Bečkih simfoničara, Berlinskom filharmonijom i postavljao opere u Pariškoj velikoj operi. Od 1964. bio je doživotni šef dirigent Zagrebačke filharmonije. Također je dirigirao u Bayreuthu, Beču, Berlinu, Dresdenu, Londonu, Clevelandu, Tokiju, milanskoj Scali, Rimskoj operi, u Pragu, Monacu i mnogim opernim kućama. Primio je najveća priznanja i nagrade i u svijetu i u domovini. 1992. Ratna luka Lora u hrvatskim rukama: Dana 4. siječnja 1992. posljednji pripadnici okupatorske jugovojske napustili su područje grada Splita i jedno od najmoćnijih uporišta i simbola moći nekadašnje jugomornarice – ratnu luku Loru. Napuštanje Lore posljedica je poraza Jugoslavenske ratne mornarice, kada je sredinom studenoga 1991. neprijateljska mornarica naišla na jak otpor hrvatske strane i doživjela poraz. Na početku siječnja u opustošenoj Lori izvješena je hrvatska zastava i preuzeto upravljanje nad ratnom lukom. Danas je Lora sjedište Hrvatske ratne mornarice.

Ukratko u svijetu 1920. Španjolska: U Madridu umro književnik Benito Pérez Galdós (*10. 5. 1843.), najvažniji španjolski romanopisac novijega vremena, autor ciklusa 24 romana Nacionalne epizode.

* Dragojla Jarnević 1812. Dragojla Jarnević: Hrvatska pjesnikinja i učiteljica Dragojla Jarnević rođena je u Karlovcu 4. siječnja 1812.; umrla je u dobi od 63 godine u rodnome gradu. Za ono vrijeme vrlo napredna intelektualka, isticala se kao vatrena ilirka i borac za prava žena. Pristupivši hrvatskome preporodnom pokretu, počela je pisati i objavljivati pjesme i pripovijetke. Literarno je najvredniji njezin intimni Dnevnik, a nekoliko je drama zagubljeno. 1985. Lovro pl. Matačić: Lovro pl. Matačić, najveći hrvatski dirigent svih vremena, a za mnoge i najveća glazbena osoba koja je potekla iz Hrvatske, umro je 4. siječnja 1985. u Zagrebu. Jedan je od svjetski najpoštovanijih tumača Wagnerove i Brucknerove glazbe. Taj velikan europske glazbe i kulture bio je ne samo ravnatelj opernih kuća u cijeloj bivšoj Jugoslaviji nego je ravnao

1941. Francuska: U Parizu umro znameniti filozof i književnik Henri Bergson (*18. 10. 1859.), koji svojim psihološkim spiritualizmom snažno utječe na francusku i djelomično europsku književnost; napisao je djela Ogledi o izravnim činjenicama svijesti, Materija i memorija, Dva izvora morala i religije, Uvod u metafiziku; uzdiže intuiciju kao jedini mogući način spoznaje unutarnjeg života. 1948. Burma (danas Mijanmar): Država proglasila neovisnost na temelju sporazuma koji su 17. 10. 1947. godine sklopili vođa oslobodilačkog pokreta U Nu (od tada obnaša dužnost predsjednika isprva privremene vlade) i britanski predsjednik vlade. 1960. Švedska: U Stockholmu predstavnici Austrije, Danske, Irske, Lihtenštajna, Norveške, Švedske, Švicarske i Velike Britanije potpisali Sporazum o europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA), koji je odgovor na ukidanje carina i trgovačkih ograničenja unutar Europske zajednice. 1965. Velika Britanija: U Londonu umro američki pjesnik, dramatičar i kritičar Thomas Stearns Eliot (*26. 9. 1888.), diplomant Harvarda na kojem kratko vrijeme predaje filozofiju, od 1927. godine britanski je državljanin; njegov časopis Criterion postaje središte književnoga života u Londonu, a on središnja ličnost imagizma (poeme Pusta zemlja, Pepelnica, drama Umorstvo u katedrali); Nobelovu nagradu dobio 1948.

**

*

8

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 8

** Budistički hram

Kad i ma volje, i ma i nači na. 20.9.2011. 12:56:03


05

siječanj januar

Spomendani i imendani Emilijana, Radoslav

Zbivanja u Hrvatskoj 1524. Marko Marulić: Otac hrvatske književnosti, Marko Marulić, umro je 5. siječnja 1524. u 74. godini života u rodnom Splitu. Književno stvaralaštvo započinje za pohađanja humanističke škole, a 1499. dovršava svoje djelo Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca. Nakon posjeta Rimu, dovršava ep Judita, u kojem doseže svoj najveći pjesnički domet. Čak sedam godina radi na epu Davidijada, a u tom razdoblju nastaje i spis Psihologija, o naravi ljudske duše. U tom se djelu prvi put u povijesti upotrebljava riječ psihologija, a Marulić se smatra njezinim tvorcem. 1578. Juraj Julije Klović: Slavni hrvatski slikar minijaturist, poznat i kao Michelangelo minijature, Julije Klović, umro je 5. siječnja 1578. u Rimu. U Veneciji uči slikarstvo od Rafaelova učenika, a ondje ga zovu Giulio Clovio. Njegove minijature i iluminacije rukopisa čuvaju se diljem svijeta, a Časoslov Farnese ili Officium Virginis smatra se remek-djelom minijature svjetskih razmjera. Prema predaji, Julije Klović bio je toliko dobar minijaturist da je na noktu palca mogao naslikati cijelu Posljednju večeru. 1954. Zagrebački solisti: Najugledniji hrvatski komorni ansambl utemeljen je 1953. u sklopu Radio-televizije Zagreb, a svoj prvi koncert održali su 5. siječnja 1954. Osnivači ansambla bili su Antonio Janigro, Stjepan Aranjoš i Ivo Vuljević, a nedugo nakon osnutka ansambl zauzima jedno od vodećih mjesta među srodnim sastavima u svijetu. Njihov repertoar obuhvaća gotova sva razdoblja i stilove, a posebna pozornost usmjerena je interpretacijama baroknih majstora Bacha, Händela, Vivaldija i Mozarta.

*

Ukratko u svijetu 1463. Francuska: Vlast je na izgon osudila Françoisa Villona (*1431.), začetnika moderne francuske lirike (zbirke balada Mala oporuka, Velika oporuka); nestao je bez traga.

* Julije Klović, Posljednji sud 1477. Francuska: Švicarska vojska kod Nancyja porazila burgundijskoga vojvodu Karla Hrabroga, koji je poginuo u borbi; zaustavljeno je širenje moćne Burgundije te je počela dugogodišnja borba za njezinu ostavštinu. 1875. Francuska: U Parizu je otvorena najveća operna kuća na svijetu, Théâtre National de l’Opera. 1919. Njemačka: U Berlinu, u noći na 6. 1., počeo je ustanak lijevih socijalista (spartakovaca), nakon čega 25. 2. slijedi opći štrajk u državi; već 1. 1. Karl Liebknecht i Rosa Luxemburg osnovali su Komunističku partiju Njemačke, kako bi u djelo proveli ideju njemačke socijalističke republike; 11. i 12. 1. vlada je nasilno zaustavila štrajk, 15. 1. časnici su ubili Karla Liebknechta i Rosu Luxemburg, a vlada je ugušila opći štrajk 2. 3.

1921. Italija: Nakon ratifikacije Rapalskog ugovora Italija je anektirala Julijsku krajinu; talijansko-jugoslavenska granica određena po crti koju spajaju vrhovi Mangart – Triglav – Krn – Porezen – Snežnik − Kvarner. 1953. Francuska: U Parizu, u Théâtre de Babylone, prvi je put izvedeno avangardno kazališno djelo U očekivanju Godota irskoga autora Samuela Becketta, jednog od utemeljitelja teatra apsurda. 1970. Zapadna Njemačka: U Göttingenu umro fizičar Max Born (*11. 12. 1882.), osnivač moderne teorijske fizike; 1954. godine dobio je Nobelovu nagradu za tumačenje kvantne mehanike i teorije rešetkaste strukture kristala.

Običaji od s ta ri ne šti t su jaki domovi ne. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 9

9

20.9.2011. 12:56:06


06

siječanj januar

Spomendani i imendani Sveta tri kralja, Bogojavljenje

Zbivanja u Hrvatskoj 1288. Vinodolski zakonik: Jedan od najstarijih pravnih dokumenata pisanih na hrvatskome jeziku, Vinodolski zakonik, nastao je 6. siječnja 1288. Zbog želje da se završe sukobi i urede odnosi između krčkih knezova i vinodolskog stanovništva, sastavljen je pravni spis u kojem su propisani zakoni kojih će se pridržavati i vlastela i seljaci. U zakoniku je opširno razrađeno kazneno pravo sa sustavom kazni, feudalnih davanja, izgledom suda te međusobna prava i obveze seljaka i knezova. 1524. Marko Marulić: U Splitu je umro humanist, moralni filozof i renesansni pjesnik Marko Marulić (*18. 8. 1450.); poezijom na narodnom jeziku postavio je temelje hrvatske književnosti; bavio se i prevođenjem, npr. na latinski je preveo Ljetopis popa Dukljanina. 1732. Matija Antun Relković: Matija Antun Relković, svestran i iznimno utjecajan pisac, najznačajniji hrvatski autor 18. stoljeća, rođen je 6. siječnja 1732. u posavskome selu Davoru. Njegovo pisanje odrazilo se na više polja: jezikoslovno, didaktično i praktično-prosvjetno. Najvažnije mu je ostvarenje didaktični spjev Satir iliti divji čovik. Odigrao je ključnu ulogu u kristalizaciji hrvatskoga novoštokavskoga jezičnoga standarda.

* Ljudevit Gaj

10

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 10

1835. Novine Horvatzke: Ljudevit Gaj je u Zagrebu 6. siječnja 1835. pokrenuo Novine Horvatzke, a nekoliko dana kasnije, 10. siječnja, i njihov književni prilog Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska. Do kraja prvoga godišta ta glasila vodit će preporodni pokret pod hrvatskim imenom, a Novine će do kraja te godine izlaziti na kajkavskome. Promjena njihova naziva u Ilirske narodne novine i Danicu ilirsku, godinu dana poslije, značila je korak dalje u provođenju Gajevih zamisli. Inače, u desetom broju Danice objavljena je pjesma Antuna Mihanovića Hrvatska domovina, koja poslije postaje hrvatska himna. 1929. Ukinut Vidovdanski ustav – uvedena Šestosiječanjska diktatura: Iskoristivši ubojstvo Stjepana Radića i blokadu rada Narodne skupštine koja je uslijedila, kralj Aleksandar I. Karađorđević u proglasu objavljenom 6. siječnja 1929. ukida Vidovdanski ustav i osobno preuzima svu vlast. Uvođenjem Šestosiječanjske diktature raspušten je parlament, zabranjeni nacionalni simboli, rad svih političkih stranaka s nacionalnim, vjerskim ili regionalnim obilježjem, uvedena stroga cenzura novina i knjiga, zabranjeni svi politički zborovi, skupovi i sindikati. Pojačan je policijski teror, a politički protivnici bili su zatvarani i ubijani. Diktatura je imala vrlo usku socijalnu i političku bazu, a ekonomski je bila neuspješna.

*

1829. Habsburška Monarhija: U Brnu umro slavist Josef Dobrovský (*17. 8. 1753.), filolog, utemeljitelj slavistike i vođa češkoga narodnog preporoda. 1852. Francuska: U Parizu umro učitelj slijepih Louis Braille (*4. 1. 1809.), i sam slijep od 3. godine života; 1829. godine objavio je raspravu o svojemu sustavu pisma za slijepe koji razvija tijekom školovanja, a znakove tvori upotrebljavajući šest izbočenih točaka, koje slijepi razaznaju opipom; u Hrvatskoj se u zaštiti i osposobljavanju slijepih istaknuo Vinko Bek. 1884. Habsburška Monarhija: U Brnu umro prelat augustinskoga samostana njemačkog podrijetla Gregor Mendel (*20. 7. 1822.), istraživač nasljednih osobina koji je postavio temelje eksperimentalnoj genetici, proveo je oko 350 pokusa s biljkama, a stvorio je i oko 13 000 križanaca; otkrio je zakon o jednoličnosti prve generacije, zakon segregacije i zakon neovisnog nasljeđivanja. 1919. Kraljevstvo SHS: Kralj Petar I. Karađorđević najavio je provedbu agrarne reforme s odštetom veleposjednicima; vremenski i sadržajno nije provedena dosljedno. 1993. Francuska: U Parizu umro britanski plesač i koreograf ruskoga podrijetla Rudolf Nurejev (*17. 3. 1938.), jedan od najvećih baletnih umjetnika;

Ukratko u svijetu 1453. Habsburška Monarhija: Država postaje nasljedna nadvojvodina; položaj je sačuvala do 1806. godine, tj. do kraja Svetoga Rimskog Carstva Njemačkoga Naroda. 1558. Francuska: Osvojen je Calais, posljednje englesko uporište na kontinentu koje su Englezi zadržali i nakon završetka Stogodišnjeg rata 1453. 1579. Nizozemska: Država se podijelila: više južnih, uglavnom katoličkih pokrajina sklopilo je savez i ponovno priznalo Španjolsku, a 23. 1. sjeverne su se pokrajine povezale u protestantski Utrechtski savez; on se 1581. odcijepio od španjolske države. 1825. Rusija: U Moskvi je otvorena obnovljena zgrada Boljšoj teatra (Veliko kazalište), čiji počeci sežu u 1776. godinu; do 1806. velik dio programa u njemu izvode podanici.

** Rudolf Nurejev od 1958. godine bio je solist Baleta »Kirov«; 1961. zabljesnuo je u Parizu u Trnoružici i prebjegao na Zapad; bio je i stalni gost londonskoga Kraljevskoga baleta; imao je i po 250 predstava na godinu.

**

Ako je na Tri kralja vrijeme jasno, za dugu zi mu čuvaj sijeno. 20.9.2011. 12:56:07


07

siječanj januar

Spomendani i imendani Rajmund, Karlo Secijski

Zbivanja u Hrvatskoj 1652. Pavao Ritter-Vitezović: Hrvatski leksikograf i povjesničar Pavao Ritter Vitezović rođen je 7. siječnja 1652. u Senju. Svoje prvo djelo Odiljenje sigetsko tiska na hrvatskom jeziku u Linzu. U Zagrebu organizira te postaje upravitelj Zemaljske tiskare, prve takve u Hrvatskoj. Vitezović u svojim djelima oslikava socijalne, političke, gospodarske i kulturne prilike svoga vremena, a bila su sredstvo kojim se budila hrvatska nacionalna svijest i borilo za ujedinjenje hrvatskih zemalja. 1943. Nikola Tesla: Jedan od najvećih svjetskih izumitelja, Nikola Tesla, umro je u New Yorku 7. siječnja 1943. u 87. godini života. Uz velik broj patenata i izuma, od višefaznog sustava naizmjenično pokretanog dinama, transformatora i elektromagnetskog motora, koji će postati osnova svih strojeva što se pokreću izmjeničnom strujom, posvetio se i drugim izumima, kao što su visokofrekventni elektricitet, bežični prijenos električne energije i radijsko upravljanje letje­ licama. Uza sve to, Tesla osmišljava radar, iskorištavanje solarne energije, radiokomunikaciju s drugim planetima te otkriva stacionarne valove. Njegova je velika zasluga uvođenje izmjenične struje u široku uporabu, a njegovi izumi zasnovani na izmjeničnoj struji postali su temelj cijelom razvoju elektrotehnike. Bio je ekscentričan i kompulzivan, a 1912. odbio je primiti Nobelovu nagradu iz fizike premda mu je novac bio potreban, jer je tvrdio da njegov suprimatelj Thomas Edison nije pravi znanstvenik. 1978. Mate Parlov postao svjetski prvak: Najbolji hrvatski boksač svih vremena i ponajbolji hrvatski sportaš 20. stoljeća, Mate Parlov, 7. siječnja 1978. postao je svjetski prvak u poluteškoj kategoriji prema WBC-u. Kao profesionalac imao je 29 borbi: 24 pobjede i 3 poraza, a u amaterskoj karijeri 310 mečeva i samo 13 poraza. Bio je višestruki prvak Jugoslavije, Balkana, Europe i svjetski amaterski prvak. Dvaput je osvojio nagradu Zlatne rukavice, a na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. zlatnu medalju u poluteškoj kategoriji.

*

1992. JNA srušila helikopter mirovnih promatrača EZ-a: Dana 7. siječnja 1992. iznad sela Podrute kod Novog Marofa pilot bivše JNA, Emir Šišić, MiG-om je srušio helikopter s mirovnim promatračima Europske zajednice. U helikopteru je poginulo pet mirovnjaka: četiri Talijana i jedan Francuz. 1998. Vladimir Prelog: Organski kemičar i nobelovac Vladimir Prelog umro je 7. siječnja 1998. u Zürichu u 92. godini života. Prvi od ukupno 400 znanstvenih radova objavljuje sa samo šesnaest godina. U Zagrebu utemeljuje istraživački institut u tvornici Kaštel, današnjoj Plivi. U sklopu te suradnje razvija sinteze sulfonamibiotika, kemoterapeutika koji su do pojave antibiotika bili čudotvorni lijekovi protiv mnogih infektivnih bolesti. U Zürichu surađuje s Lavoslavom Ružičkom. Zbog svojih znanstvenih dostignuća izabran je za člana Kraljevskog društva u Londonu, američke, irske, sovjetske i talijanske akademije znanosti i umjetnosti te za člana njemačkog društva Leopold. Bio je i počasni doktor znanosti mnogih sveučilišta, a nagrađen je najvećim znanstvenim priznanjem u Švicarskoj. Godine 1975. primio je Nobelovu nagradu za svoj rad na stereokemiji organskih molekula i njihovih reakcija.

Ukratko u svijetu 754. Franačka: Papa Stjepan II. zamolio je franačkoga kralja Pipina III. (kralj od 751.) da Ravennu oslobodi od Langobarda, a u zamjenu će ga još jedanput pomazati za kralja. 1780. Njemačka: U Weimaru je otvoreno dramsko kazalište, koje se razvilo u jedno od najboljih i najvažnijih u državi; 26 godina vodio ga je J. W. Goethe. 1785. Velika Britanija, Francuska: Francuz Jean-Pierre Blanchard balonom na vrući zrak preletio je Engleski kanal od Dovera do Calaisa. 1893. Austro-Ugarska: U Beču umro fizičar Jožef Stefan (*24. 3. 1835.), član bečke Akademije znanosti i utemeljitelj tzv. Stefanova zakona o toplinskom zračenju; prethodnik je kvantne teorije. 1897. Njemačka: Inženjer Rudolf Diesel izumio po njemu nazvan dizelski motor s unutarnjim izgaranjem prerađevina nafte; godine 1897. počinje se upotrebljavati u praksi. 1910. Srbija: U Beogradu počela trodnevna Balkanska socijaldemokratska kon-

* Nikola Tesla ferencija, na kojoj se trebalo postići slaganje o balkanskom pitanju; zaključeno je da to pitanje treba riješiti udruživanjem balkanskih naroda pod vodstvom socijaldemokrata. 1921. Kraljevstvo SHS: Privremena vlada izdala Zakon o uređenju Slobodne Države Rijeke, koja više formalno nego stvarno postoji od 1918. do 1924., nakon čega je priključena Italiji. 1943. SAD: U New Yorku umro hrvatski izumitelj srpskoga porijekla Nikola Tesla (*10. 7. 1856.); prvi elektromotor na izmjeničnu struju samo je jedan od njegovih izuma; u SAD-u isprva radi kod T. A. Edisona, zatim radi sam i istražuje u svojemu laboratoriju, gdje je izumio niz novina (sve je patente otkupio G. Westinghouse); na slapovima Niagare prvi je put isprobao višefazni električni sustav, razvija transformator za visoke napone; prijavio oko 700 patenata. 1957. Jugoslavija: U Ljubljani umro arhitekt, urbanist i dizajner Jože Plečnik (*23. 1. 1872.); svjetsku je slavu stekao brojnim arhitekturnim projektima u Pragu, Beču i Ljubljani (npr. Žale, Magistrat s tržnicom, Zgrada osiguravajućeg društva, Narodna i sveučilišna knjižnica); smatra se najboljim slovenskim arhitektom. 1977. Čehoslovačka: Pokret za ljudska prava objavljuje Povelju 77 sa zahtjevom da vlast provede u djelo zaključke helsinške Konferencije o sigurnosti i suradnji o ljudskim pravima; među 250 potpisnika je i književnik Václav Havel; mnogi su uhićeni. 1989. Japan: Nakon 63 godine vladanja, što je najdulje među japanskim vladarima, umro car Hirohito (*29. 4. 1901.); 12. 11. kao 125. car ustoličen je njegov sin Akihito.

U siječnju mnogo kiša, u jesen malo vi na. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 11

11

20.9.2011. 12:56:08


08

siječanj januar

Spomendani i imendani Isusovo krštenje

Zbivanja u Hrvatskoj 1324. Marko Polo: Jedan od najpoznatijih i najznačajnijih svjetskih pustolova, istraživača, pomoraca i putopisaca hrvatskog podrijetla, Marko Polo, umro je 8. siječnja 1324. Taj mletački trgovac postao je poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu, a proputovao je mnoge zemlje Dalekog istoka, od Kine pa do današnjeg Mijanmara (Burme) i Vijetnama. U 24 godine prešao je više od 25 000 kilometara, a s brojnih putovanja donio je mnoštvo »čudesa« u Europu. Knjiga o njegovim putovanjima, poznata pod naslovom Milijun, treća je najprevođenija i najčitanija knjiga u ljudskoj povijesti, nakon Biblije i Kur’ana. Inače, riječ (broj) milijun dovodi se u vezu s Markom Polom: nazvana je po njegovu drugom imenu Emilio zbog mnogobrojnih priča i dogodovština. 1879. Ferdo Livadić: Prvi moderni hrvatski skladatelj, začetnik narodnoga stila u hrvatskoj glazbi te jedan od vođa ilirskoga pokreta, umro je u svome domu u Samoboru 8. siječnja 1879. U Austriji postaje poznat kao violinist, pijanist i skladatelj. Punih 56 godina proveo je u svom dvorcu u Samoboru, gdje je bio domaćin svim istaknutim osobama i vođama ilirskoga pokreta. Proučavao je i skupljao hrvatsko narodno glazbeno blago i upotrebljavao ga u svojim skladbama. Za prvu i najslavniju hrvatsku budnicu Još Hrvatska ni propala, koju je napisao Ljudevit Gaj, skladao je glazbu. U 40 godina glazbenog djelovanja

*

di Bondone, ** Giotto Oplakivanje Krista

* Uskrsnuće ** Giotto di Bondone,

skladao je velik broj hrvatskih, ali i slovenskih, njemačkih i crkvenih popijevki, koračnica za klavir, plesova te različitih drugih skladbi. 1881. Prva telefonska linija u Zagrebu: Samo šest godina nakon pojave prvog telefona u Americi, 7. siječnja 1881. u Zagrebu je proradila prva telefonska veza. Prva izgradnja telefonskih linija prepuštena je isključivo privatnim poduzetnicima, a prvu koncesiju za izgradnju javne telefonske mreže u Hrvatskoj dobio je Zagrepčanin Vilim Schwarz. On je prvu telefonsku centralu i telefonsku mrežu izgradio već potkraj 1886., a u rad pustio na Novu godinu 1887.

A. Rimbaudom prepustio se životu suvremenog vagabunda; kao začetnik novoromantičnoga pjesništva već u prvoj zbirci Saturnijske poeme pobudio je pozornost izbrušenom i bogatom ispoviješću, punom simbolizma i dekadencije; mekoćom i muzikalnošću stiha (Galantne svetkovine, Nekoć i sad, Romanse bez riječi) snažno utječe na poeziju 20. stoljeća. 1918. SAD: Predsjednik Woodrow Wilson predložio Kongresu mirovni program za razdoblje nakon Prvoga svjetskog rata, poznat kao Wilsonove točke, u kojima se uz ostalo zauzima za granice prema načelu narodnosti. 1922. Kraljevina SHS: Socijalistički sindikati osnovali Glavni radnički savez Jugoslavije. 1929. Jugoslavija: Kralj izdao zloglasni Zakon o državnom sudu za zaštitu države, što je tek pooštrena dopuna sličnog zakona iz 1921. 1976. Kina: U Pekingu umro političar i državnik Zhou Enlai (*5. 3. 1898.), suosnivač kineske Komunističke partije, sudionik Dugog marša 1934., Mao Ce-tungov suradnik; od 1949. do smrti predsjednik vlade; do 1958. i ministar vanjskih poslova; naslijedio ga je Hua Guofeng. 1991. Jugoslavija: Javnost, osobito stručna, šokirana je otkrićem o srpskom upadu u jugoslavenski monetarni sustav; Srbija za vlastite potrebe iz primarne emisije »posudila« više od 18 milijardi dinara ili oko 1,4 milijarde američkih dolara.

Ukratko u svijetu 482. Austrija: U mjestu Mautern an der Donau umro duhovni i svjetovni vođa, a poslije sveti Severin (*oko 410.), važan redovnik iz Norika i jedna od posljednjih ličnosti istočnoalpske romanske civilizacije. 1198. Papinska Država: Istoga dana kada je umro papa Celestin III., za nasljednika je izabran Inocent III., koji je uspješno učvrstio vrhovnu papinsku moć i vlast u Europi. 1337. Italija: U Firenci umro talijanski slikar i graditelj Giotto di Bondone (*1266.), poznat po izvrsnim freskama, npr. u Assisiju. , 1642. Italija: U Firenci umro matematičar, filozof i fizičar Galileo Galilei (*15. 2. 1564.), zagovornik heliocentričnoga sustava, kojega se odrekao 1633. prije inkvizicije. 1896. Francuska: U Parizu umro pjesnik Paul Verlaine (*30. 3. 1834.), isprva neprimjetan činovnik, a pošto se susreo sa simbolistom

** ***

* Karavana Marka Pola za Indiju

12

Ako je trave u siječnju, neće je bi ti u svibnju.

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 12

20.9.2011. 12:56:24


09

siječanj januar

Spomendani i imendani Julijan, Živko, Miodrag

Zbivanja u Hrvatskoj 1589. Ivan Gundulić: Hrvatski pjesnik, epik, lirik i dramatik rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589.; umro je u rodnom gradu u 49. godini života. Uz obavljanje više državno-admini­ strativnih službi u Dubrovniku i okolici, živio je mirno i povučeno. Književni rad Gundulić je započeo pisanjem drama u stihu i, vjerojatno, pjesama. Poema Suze sina razmetnoga inovacija je u vrstovnom sastavu starije hrvatske književnosti. Pjesni pokorne kralja Davida njegova je prva tiskana knjiga, od dramskih djela sačuvana su samo četiri, a mnoga su izgubljena. Dramom u stihu metaforički nazvanom Dubravka vraća se kazalištu, a u posljednjem desetljeću života stvara svoje najznačajnije djelo, povijesno-romantični ep u 20 pjevanja – Osman. Gundulićev je utjecaj na formiranje hrvatskoga jezika neprocjenjiv. 1888. Praizvedba Gundulićeve Dubravke u Zagrebu: Drama mitološko-pastoralnog sadržaja i alegorijskog značenja, koju je Ivan Gundulić napisao sredinom trećeg

*

desetljeća 17. stoljeća, praizvedena je 9. siječnja 1888. u Zagrebu. Prvu modernu izvedbu uprizorilo je zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište. Godine 1920. glazbenu pratnju za Dubravku skladali su Ivan pl. Zajc i Jakov Gotovac. Nakon 1974. Dubravka nije bila na repertoaru do 1989., kada je postavljena u zagrebačkom kazalištu Komediji. 1919. Međimurje vraćeno Hrvatskoj: Na trgu ispred franjevačke crkve u Čakovcu 9. siječnja 1919. održana je javna opća Narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i vraćanju matici Hrvatskoj. Organizator vojnog pohoda hrvatske vojske za oslobođenje od Mađara i priključenje matici zemlji bio je dr. Ivan Novak, istaknuti borac za hrvatsku nacionalnu ideju u Međimurju. Organizirao je cjelokupan javni, gospodarski i politički život u Međimurju te mu dao snažan hrvatski pečat.

Ukratko u svijetu 1522. Papinska Država: Za papu Hadrijana VI. izabran je španjolski kardinal koji je sve do Ivana Pavla II. (1978.) posljednji netalijanski papa; njegov pokušaj da odbaci luteranstvo spriječio je kratak pontifikat. 1629. Perzija: Umro apsolutistički šah Abas I. Veliki (*27. 1. 1571.); ojačao je vojsku, a državu znatno proširio i utvrdio svoju vlast. 1792. Rumunjska: Rusija i Osmansko Carstvo sklopili mir u rumunjskom gradu Iaşiju; Rusija dobila plodni teritorij između rijeka Buga i Dnjestra. 1878. Italija: U Rimu umro prvi kralj ujedinjene Italije Viktor Emanuel II. (*14. 3. 1820.); naslijedio ga je sin Umberto I. 1917. Atlantik: Njemačke podmornice proširile podmorsko ratovanje, prethodno ograničeno na vojne brodove, i na trgovačke brodove država članica Antante. 1960. Egipat: Na Nilu kod Asuana Egipćani uz izdašnu pomoć Sovjetskog Saveza počeli graditi Asuansku branu koja je ključna za dobivanje električne energije i reguliranje visine Nila (iz zaliha u Naserovu jezeru iza brane) iako se smatra da bi to bila prevelika intervencija u prirodni ciklus života uz rijeku Nil.

** Viktor Emanuel II. 1963. Francuska, Velika Britanija: Pošto se francuski predsjednik De Gaulle izjasnio protiv britanskoga članstva u Europskoj ekonomskoj zajednici, prekinuti su pregovori o britanskom pridruživanju, započeti 8. 11. 1961. 1979. Italija: U Rimu umro arhitekt Pier Luigi Nervi (*21. 6. 1891), stručnjak za armiranobetonske građevine velikih raspona; oslanja se i na inženjersku tradiciju graditelja Eiffelova tornja; od njegovih dostignuća ističu se kino Augusteo u Napulju, tribina stadiona u Firenci, zgrada UNESCO-a u Parizu, sajmište u Torinu te vatikanska dvorana za audijencije.

**

* Ivan Gundulić

Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vr tu, dolu i brijegu. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 13

13

20.9.2011. 12:56:28


10

siječanj januar ☞ Na putu za Rodos svojemu učitelju govorništva Apoloniju, Gaja Julija Cezara zarobili su gusari i za slobodu od njega zahtijevali 20 zlatnih talenata. Cezar se počeo smijati govoreći: »Dvadeset talenata! Što mislite tko sam ja? Dat ću vam ih najmanje pedeset, a vratit ćete mi ih četverostruko.« I zaista. Odmah pošto im je platio, skupio je flotu, uhitio gusare te od svakoga zahtijevao i nakraju dobio po 200 talenata.

Spomendani i imendani Agaton, Aldo, Dobroslav

Zbivanja u Hrvatskoj 1880. Rođen Pavle Radić: Hrvatski političar Pavle Radić, koji je ubijen u atentatu u Narodnoj skupštini u Beogradu, rođen je 10. siječnja 1880. u Trebarjevu Desnom. Prihvatio je političke ideje svojih stričeva, a kao kandidat Hrvatske republikanske seljačke stranke prvi je put izabran u Narodnu skupštinu Kraljevine SHS 1923. godine. Prema uputi Stjepana Radića, u Narodnoj skupštini čita izjavu kojom stranka prihvaća Vidovdanski ustav i monarhiju. Ubijen je u atentatu u Narodnoj skupštini u Beogradu 1928. godine, kada je radikalni zastupnik Puniša Račić iz pištolja pucao na HSS-ove zastupnike. 1902. Dobriša Cesarić: Veliki hrvatski liričar i jedan od najprevođenijih hrvatskih pjesnika, Dobriša Cesarić, rođen je u Požegi 10. siječnja 1902. U književnosti se prvi put pojavio kao četrnaestogodišnjak, a prvu zbirku pjesama Lirika objavljuje 1931. godine. U mnogim književnim časopisima objavljuje književne prikaze, a bavi se i prevođenjem s njemačkog, ruskog, talijanskog, bugarskog i mađarskog jezika. Uz knjige Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, objavljena mu je i Knjiga prepjeva, tj. zbirka prijevoda svjetskih pjesnika. Cesarić je napisao desetak knjiga pjesama. Osim na sve slavenske jezike, pjesme su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, mađarski, rumunjski, turski, albanski, ali i na latinski i esperanto.

*

* Dobriša Cesarić 14

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 14

1954. CK SKJ isključio Milovana Đilasa: Jedan od najpoznatijih disidenata za Hladnog rata, crnogorski i jugoslavenski političar i publicist Milovan Đilas isključen je 10. siječnja 1954. iz partijskog članstva pošto je objavio niz članaka u glavnom partijskom glasilu Borba. Najpoznatiji mu je članak Anatomija jednoga morala. Osim što je bio isključen iz Partije, 11 je godina služio zatvorsku kaznu. Bio je član AVNOJ-a, vlade FNRJ, potpredsjednik SIV-a, predsjednik Narodne skupštine FNRJ i nositelj partijske knjižice s brojem 4. Također, bio je protivnik velikosrpskoga nacionalizma. Odbio je neslužbenu ponudu da 1992. postane prvi predsjednik SRJ.

Ukratko u svijetu 49. g. pr. Kr. Rimska Republika: Gaj Julije Cezar s vojskom prešao rječicu Rubikon i započeo građanski rat.

**

** Gaj Julije Cezar 1055. Češka: Umro knez Břetislav I. (*oko 1003.), koji je prethodno neovisnu Moravsku 1033. konačno priključio Češkoj. 1356. Njemačka: Knezovi s kraljem Karlom IV. Luksemburškim prihvatili Zlatnu bulu, tip ustavnog dokumenta, koja određuje da njemačke vladare bira sedam izbornih knezova bez pape. 1778. Švedska: U Uppsali umro prirodoslovac Carl von Linné (*23. 5. 1707.), koji uvodi novu biološku sistematiku (djelo Sustav prirode).

*** Coco Chanel 1862. SAD: U Hartfordu, u državi Connecticutu, umro industrijalac Samuel Colt (*19. 7. 1814.), konstruktor znamenitog pištolja kolta, koji karakterizira povijest Divljeg zapada. 1863. Velika Britanija: U Londonu je otvorena prva podzemna željeznica na konjsku zapregu; 1870. u promet puštena prva linija na parni pogon, a 1890. na električni pogon. 1917. SAD: U Denveru, u državi Coloradu, umro Buffalo Bill (William F. Cody, *26. 2. 1846.), legendarni časnik iz borbi američke vojske s Indijancima prije Američkoga građanskog rata i vođa opskrbe u vrijeme izgradnje Pacifičke željeznice, poslije tek cirkusantski lik s Divljega zapada. 1943. Sovjetski Savez: Pošto je njemačka 6. armija, opkoljena u Staljingradu, odbila sovjetski zahtjev za predaju, čak 5 sovjetskih armija Donske fronte Crvene armije (zapovjednik general pukovnik Konstantin K. Rokosovski) počelo napad na njemačku vojsku. 1966. Sovjetski Savez: Indija i Pakistan sovjetskim su se posredovanjem na konferenciji u Taškentu složili o pitanju granice u Kašmiru, koja je uzrok napetosti još od 1947. godine; dogovorili su se o povlačenju jedinica i izbjegavanju nasilnih rješenja. 1971. Francuska: U Parizu umrla modna kreatorica Coco Chanel (Gabrielle Chanel-Bonheure, *19. 8. 1883.); šest desetljeća oblikovala je parišku modu; tijekom Drugoga svjetskog rata zatvorila je svoje salone, no zbog veza s Nijemcima, zamjerila se Francuzima; pošto je ponovno počela raditi 1954. godine dobro je prihvaćena, u prvom redu među Amerikancima; 30 godina stanovala u glasovitom hotelu Ritzu.

Siječanj mili, Bog se smili

***

20.9.2011. 12:56:36


11

siječanj januar

Spomendani i imendani Honorat, Časlav, Neven

Zbivanja u Hrvatskoj 1679. Ivan Lučić: Otac hrvatske povijesne znanosti i hrvatski povjesničar koji znatno nadilazi vrijeme u kojem je živio i djelovao, Ivan Lučić, umro je 11. siječnja 1679. u Rimu u 75. godini života. Sudjelovao je u radu mnogih znanstvenih akademija svoga doba, a u Rimu dovršava brojne povijesne rasprave te najveće i najpoznatije djelo De regno Dalmatiae et Croatiae (O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske). U tom djelu opisana je hrvatska povijest od prapovijesti do 15. stoljeća, koju temeljito potkrepljuje izvornom građom. 1843. Zabranjeno ilirsko ime: Hrvatskim je ilircima 11. siječnja 1843. bečka vlast, tj. kancelar Metternich, u ime kralja Ferdinanda zabranila uporabu ilirskog imena i ilirskoga grba. Nakon zabrane, Gajeve novine izišle su prvi put kao Narodne novine, a Danica ilirska dobila je svoj prvotni naziv Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska. Umjesto izraza »ilirski pokret« upotrebljava se »narodni pokret«, a umjesto »ilirci« – »narodnjaci«. Kralj je dvije godine poslije dopustio ponovnu upotrebu ilirskog imena u Hrvatskoj, ali samo u književnosti. 1850. Eugen Kumičić: U Brseču u Istri 11. siječnja 1850. rodio se romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić. Nakon rascjepa u pravaškoj stranci, postaje potpredsjednik tzv. Čiste stranke prava. Više je puta bio biran zastupnikom Hrvatskoga sabora, a u književnosti se smatra predvodnikom naturalizma u hrvatskoj književnosti, posebno zbog eseja O romanu. Popularnost je stekao povijesnim i romanima sa socijalnom tematikom, a najpoznatiji su Urota zrinsko-frankopanska i Začuđeni svatovi. 1875. Ivan Lupis – izumitelj torpeda: Riječanin Ivan Lupis-Vukić, austrougarski pomorski časnik koji je izumio torpedo, umro je 11. siječnja 1875. Oružje torpedo nazvano je po ribi drhtulji (Torpedo marmorata), a Lupis ga je usavršavao s britanskim strojarskim inženjerom Robertom Whiteheadom.

1972. Uhićeni pripadnici Hrvatskog proljeća: U ranu zoru 11. siječnja 1972., nekoliko tjedana nakon Titova udara u Karađorđevu i smjene hrvatskoga državnog političkog vodstva, tijela državne sigurnosti uhitila su desetoricu hrvatskih domoljuba: Marka Veselicu, Franju Tuđmana, Šimu Đodana, Vladu Gotovca, Hrvoja Šošića, Jozu Ivičevića Bakulića, Zvonimira Komaricu, Antu Glibotu, Antu Bačića i Vlatka Pavletića. Uskoro su zaredala i druga uhićenja i suđenja – u odmazdi nad pripadnicima Hrvatskog proljeća uhićene su stotine ljudi, a nekoliko tisuća ostalo ih je bez posla. 1990. Ozakonjeno višestranačje u Hrvatskoj: Promjenama i dopunama Ustava SR Hrvatske, Hrvatski je sabor 11. siječnja 1990. omogućio uvođenje političkog višestranačja. Također, ukinuo je odredbu kojom je Savez komunista bio pozicioniran kao vodeća politička partija i stvorio zakonsku osnovu da izbori budu neposredni, tajni i višestranački. Nekoliko mjeseci poslije, prvi put nakon Drugoga svjetskog rata, održani su općinski i parlamentarni višestranački izbori. 2004. Umro Zoran Bujas: Hrvatski psiholog i akademik Zoran Bujas umro je 11. siječnja 2004. u Zagrebu u 94. godini života. Bio je osnivač Instituta za psihologiju i fiziologiju rada, a u Akademiji je osnovao i vodio Laboratorij za istraživanje strukture i funkcije osjetilnih organa.

Ukratko u svijetu 1882. Njemačka: U Kölnu umro fiziolog Theodor Schwann (*7. 12. 1810.), osnivač suvremene histologije, koji stanicu definira kao osnovnu jedinicu (životinjskih) organizama. 1919. Rumunjska, saveznica Antante, vojskom zauzela Transilvaniju, do tada u posjedu Mađarske; Mađarska prema Trianonskom mirovnom sporazumu iz 1920. mora prihvatiti tu činjenicu. 1923. Njemačka: Francuske i belgijske jedinice zauzele njemački Ruhr zbog neplaćene rate ratne odštete; stanovništvo odgovorilo pasivnim otporom i štrajkovima (željezničari sabotiraju prijevoz ugljena u Francusku), pri čemu su poginule čak 132 osobe.

1942. Atlantik: Njemačke podmornice počele već četvrtu veliku ofenzivu tzv. podmorskoga rata; u prvoj, do ožujka 1940. godine, 57 njemačkih podmornica potopilo je 800 000 BRT savezničkih brodova; u drugoj, od lipnja 1940. do ožujka 1941. godine, potopljeno ih je još više, a u trećoj, do prosinca 1941. godine, čak 1,5 milijuna BRT brodova; nakon ulaska SAD-a u rat njemačke su se podmornice usredotočile na obale Sjeverne i Srednje Amerike, a u četvrtoj ofenzivi npr. samo pet podmornica istodobno je potopilo ukupno 140 000 BRT savezničkih brodova; na vrhuncu podmorskoga ratovanja, od kolovoza 1942. do svibnja 1943., potopljeno je nevjerojatnih 3,85 milijuna BRT savezničkih brodova. 1942. Malezija: Japanska vojska okupirala prijestolnicu Kuala Lumpur. 1942. Velika Britanija: U Londonu je sastavljena nova jugoslavenska vlada u izbjeglištvu; Dragoljub (Draža) Mihailović, koji u Jugoslaviji vodi četnički pokret, imenovan je ministrom vojske. 1943. Italija: U Mussolinijevoj Talijanskoj Socijalnoj Republici (Repubblica di Salò), nakon smrtne presude, strijeljan je Mussolinijev zet grof Galeazzo Ciano, od 1936. do 1943. ministar vanjskih poslova; lucidni Ciano prije toga sve je češće kritizirao politiku vođe, o čemu piše u svojem sačuvanom Dnevniku. 1949. Njemačka: Dramatičar Bertolt Brecht u istočnom dijelu Berlina, u svojem novoosnovanom kazalištu Berliner Ensemble (podružnica Deutsches Theater), postavio na pozornicu glasovito djelo Majka Courage i njezina djeca; glumačka se skupina 1954. preselila u vlastitu zgradu pod imenom Theater am Schiffbauerdamm te gostovanjima u inozemstvu stekla velik ugled. 1989. Francuska: U Parizu predstavnici 149 država postigli sporazum kojim se odriču uporabe kemijskog oružja; potvrđuju valjanost Ženevskoga protokola (17. 6. 1925.) o zabrani uporabe otrovnih plinova.

Tko se sa s trani m jezikom prenemaże, s domaći m je slab. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 15

15

20.9.2011. 12:56:36


12

siječanj januar

Spomendani i imendani Ernest, Tatjana, Tanja, Arkadije, Živana

Zbivanja u Hrvatskoj 1817. Dragojlo Kušlan: Odvjetnik, političar i istaknuti ilirac, Dragojlo Kušlan, rođen je 12. siječnja 1817. u Krapini. U revolucionarnoj 1848. bio je zastupnik Hrvatskog sabora, izaslanik na Slavenskom kongresu u Pragu, pokretač i urednik novina Slavenski jug i Prijatelj puka te vođa hrvatskih radikalnih demokrata.

Od početka političke karijere pa do kraja života bio je protiv vladavine feudalne Ugarske te se zauzimao za federalizaciju Habsburške Monarhije, a taj je stav radikalizirao nakon proglašenja Oktroiranog ustava. Kušlan ima najviše zasluga za ostvarenje saborskog zaključka o uvođenju hrvatskoga jezika kao službenoga jezika. 1940. Umro kipar Robert Frangeš-Mihanović: Jedan od utemeljitelja modernoga hrvatskoga kiparstva, ali i organizator likovnog života u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Robert Frangeš-Mihanović, umro je 12. siječnja 1940. u Zagrebu. U svojem

razvoju prošao je faze od akademizma, simbolizma do modernizma, tj. najranijih primjera impresionizma u hrvatskom kiparstvu, pa do ostvarivanja realističke modelacije lika. Najmonumentalnije Frangešovo djelo spomenik je Kralj Tomislav, koji je postavljen u Zagrebu. Osim kiparstvom, bavio se umjetničkim obrtom, a začetnik je i hrvatskog medaljarstva. 1972. Umrla Mila Dimitrijević: U Zagrebu je 12. siječnja 1972. umrla hrvatska kazališna glumica Mila Dimitrijević. Nastupajući čak sedam desetljeća u zagrebačkom HNK, u koji je došla iz putujućih družina, postala je legendom hrvatskog kazališta. Glumeći u nekoliko stotina dramskih i komičnih uloga, unijela je realistički stil u romantičarsko kazališno okružje. Nastupala je na radiju, glumila u prvoj zagrebačkoj TV drami te se okušala i na filmu, a 1992. utemeljena je nagrada pod njezinim imenom.

*

Ukratko u svijetu 1519. Habsburška Monarhija: Umro njemački car Maksimilijan I. (*22. 3. 1459., car od 1508.), zaslužan za novi uspon Habsburgovaca. 1755. Rusija: U Moskvi je uredbom carice Elizabete potvrđena odluka o osnutku prvog Ruskog sveučilišta (otvoreno 26. 4., ima tri fakulteta). 1829. Njemačka: U Dresdenu umro mislilac i učenjak Friedrich Schlegel (*10. 3. 1772.), filozof kulture, teoretičar književnosti, pjesnik i publicist, jedan od prvih usporednih jezikoslovaca i začetnika istraživanja sanskrta (O jeziku i mudrosti Indijaca). 1919. Francuska: U Parizu počela mirovna konferencija nakon Prvoga svjetskog rata; sa stvarnim radom započinje 18. 1. 1976. Velika Britanija: U Wallingfordu umrla autorica kriminalističkih romana Agatha Christie (*15. 9. 1890.); pisala je maštovite napete priče bez dublje karakterizacije; omiljeni su joj likovi detektiv Hercule Poirot i postarija gospođica Marple (Ubojstvo u Orijent-ekspresu, Smrt na Nilu, drama Mišolovka).

* Robert Frangeš-Mihanović, Kralj Tomislav

16

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 16

Ne znaš što i maš dok to ne izgubiš. 20.9.2011. 12:56:45


13

siječanj januar

Spomendani i imendani Veronika, Hilarije, Radovan

Zbivanja u Hrvatskoj 1578. Pad Gvozdanskog: Starohrvatska utvrda koju su u naselju Gvozdanskom podigli hrvatski plemenitaši Zrinski za obranu od Osmanlija, pala je 13. siječnja 1578. Tek nakon petog pohoda u sedam godina i nakon tromjesečne opsade, osmanska je vojska pod vodstvom Ferhat-paše ušla u Gvozdansko, ali bitku nisu dobili. Utvrdu je branilo oko 50 vojnika i oko 250 seljaka i rudara sa ženama i djecom, a na protivničkoj je strani bila osmanska vojska od 10 000 napadača. Kad su Osmanlije provalili gradska vrata, u gradu su našli samo smrznuta tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode i drva za ogrjev. 1734. Luka Sorkočević: Hrvatski skladatelj Luka Sorkočević rodio se 13. siječnja 1734. u Dubrovniku, gdje je i umro u 55. godini života. Skladanjem se bavio u mladosti, a u tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela, pa je zapravo bio prvi hrvatski skladatelj simfonija. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. 1813. Ljudevit Farkaš Vukotinović: Književnik, političar i jedan od hrvat­ skih preporoditelja, Ljudevit Farkaš Vukotinović, rođen je 13. siječnja 1813. u Zagrebu; umro je u dobi od 80 godina u rodnom gradu. Okušao se kao pjesnik, novelist i dramatičar, a bavio se i botanikom i mineralogijom. S Josipom Schlosserom objavljuje popis svih tada poznatih i dotad nekih nepoznatih biljnih vrsta u Hrvatskoj. Autor je prve hrvatske geološke karte. 1882. Juraj Dobrila: Istaknuti biskup, tiskar i istarski dobročinitelj umro je 13. siječnja 1882. u Trstu u 70. godini života. Dobrila je glasno zastupao prava Hrvata i Slovenaca u Istri, a zauzimao se za uvođenje slavenskih jezika u škole i u javni život, financirao školovanje djece u hrvatskom dijelu monarhije (u Rijeci i Kastvu) te poticao hrvatske i slovenske seljake u Istri na materinski jezik. Zauzvrat za Dobrilin dobrotvorni rad, njegova je slika stavljena na novčanicu od deset kuna.

* Jan Bruegel, Buket 1996. Bill Clinton posjetio Zagreb: Američki predsjednik Bill Clinton, nakon obilaska američkih vojnika u Italiji, Mađarskoj i BiH, 13. siječnja 1996. posjetio je Hrvatsku. U zagre­ bačkoj zračnoj luci razgovarao je s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Ukratko u svijetu 888. Njemačka: U Neudingenu umro istočnofranački kralj i pretposljednji car Svetoga Rimskog Carstva Karlo III. Debeli (*839.); njegovom smrću nestalo je carstvo njegova pradjeda Karla Velikog. 1625. Nizozemska: U Antwerpenu umro slikar Jan Bruegel (*1568.), slika pejsaže i mrtve prirode s cvijećem. 1898. Francuska: U časopisu L’Aurore objavljen članak Émilea Zole Optužujem, kojim prosvjeduje protiv lažnih optužbi i osuda židovskog časnika Alfreda Dreyfusa; unatoč jasnim dokazima o tome da je proces bio podignut na izmišljenim dokumentima, u strahu za ugled vojske, država osude nije poništila; Zola se zbog toga članka teško zamjerio vlastima. 1935. Njemačka: U skladu s Versajskim mirovnim ugovorom nakon Prvoga svjetskog rata u Sarskoj oblasti, kojom je sve vrijeme upravljala Liga naroda, proveden je plebiscit o njezinoj daljnjoj pripadnosti; 91% stanovništva opredi-

jelilo se za ponovno priključivanje Njemačkoj, što je bila velika pobjeda za naciste; u sjeni pobjede zbog vraćanja Sarske oblasti Njemačkoj, 1. 3. 1935. Hitler je, unatoč zabrani, opet uveo i opću vojnu obvezu. 1941. Švicarska: U Zürichu umro irski pisac, dramatičar i pjesnik James Joyce (*2. 2. 1882.), putnik i autor djela sa snažnom autobiografskom notom; književni rad započeo kratkom tradicionalnom pjesmom (Komorna glazba) te simbolističkim i naturalističkim novelama; kao pripovjedač glavni je predstavnik modernizma, a romanom Uliks 1922. prekinuo je s klasičnom pripovjednom tehnikom romana; njegova priča slijedi tok svijesti, pri čemu se oslanja i na Sig­munda Freuda te do krajnjih granica eksperimentira s jezikom. 1943. Njemačka: Vođa Reicha Adolf Hitler objavio odluku o potpunoj mobilizaciji svih žena i muškaraca te materijalnih snaga za obranu »tisućljetnog Reicha«. 1953. Jugoslavija: Prihvaćen je ustavni zakon o temeljima društvenog i političkog uređenja države; u niz promjena uvršten je i položaj predsjednika republike (izabran je Josip Broz Tito). 1981. Poljska, Vatikan: Na jednotjedni posjet papi Ivanu Pavlu II. došao vođa sindikata Solidarnost Lech Wałęsa; započinje razdoblje jačanja uloge Crkve u poljskom političkom životu. 1991. Litva: Sovjetske posebne unutarnje jedinice i padobranci pokušavaju zaposjedanjem ključnih točaka i objekata u Vilniusu posljednji put spriječiti odcjepljivanje nekadašnjih baltičkih sovjetskih republika.

*

Bolje malo svojega, nego mnogo tuđega. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 17

17

20.9.2011. 12:56:48


14

siječanj januar

Spomendani i imendani Feliks, Srećko, Rajko

Zbivanja u Hrvatskoj 1301. Umro Andrija III. – posljednji Arpadović: Kralj Andrija III. Mlečanin, jedini preostali muški izdanak dinastije Arpadovića, umro je 14. siječnja 1301. Kada se okrunio, protiv njega su se udružila tri moćna protivnika: njemački kralj Rudolf I., papa Nikola IV. i napuljska kraljica Marija, poričući mu pravo na vlast. Umro je iznenada, pripremajući se za rat, a s njim je izumrla dinastija Arpadovića, koja je u Hrvatskoj vladala dva stoljeća. 1856. Janko Drašković: Najstariji hrvatski preporoditelj, grof Janko Drašković, umro je u Radgoni 14. siječnja 1856. Smatra ga se prethodnikom ilirskog pokreta i najobrazovanijim čovjekom u tadašnjoj Hrvatskoj, koji je takav ugled stekao u stranim zemljama. Drašković je svoja gledišta na jezik i književnost, politiku i gospodarstvo iznio u djelu Disertacija, a zauzimao se za uvođenje hrvatskog jezika kao službenog. Zagovarao je ujedinjenje Hrvatske sa Slavonijom i Dalmacijom te za osnutak samostalne vlade. 1942. Milan Rešetar: U Firenci je 14. siječnja 1942. umro hrvatski filolog, književni povjesničar i numizmatičar Milan Rešetar. Volio je proučavati stariju hrvatsku književnost, bavio se dijalektologijom i akcentologijom. Uza sve to, napisao je i gramatiku hrvatskoga jezika. Odredio je položaj triju hrvatskih dijalekata. Dopunio je zbirku dubrovačkog novca i objavio knjigu o dubrovačkoj numizmatici. 1970. Počela 10. sjednica CK SKH: Nakon znamenite 10. sjednice CK SKH, koja je počela 14. siječnja 1970. u Zagrebu, uslijedila je liberalizacija političkog života te početak dra­ matičnih političkih kretanja u Hrvatskoj. Na toj su sjednici trebala biti procijenjena politička i ideološka kretanja u Hrvatskoj pošto je tadašnji potpredsjednik Savezne skupštine SFRJ Miloš Žanko optužio vodstvo SKH da je tolerantno prema širenju nacionalizma u Hrvatskoj. Protiv unitarizma, kakav je simbolizirao Žanko, bili su svi, ali su se ubrzo nakon toga pojavile razlike u vodstvu.

18

Ta je sjednica označila nadu da će se i poslije nje moći slobodnije raspravljati o Hrvatskoj i njezinu položaju u Jugoslaviji. 1976. Viktor Viki Glovacki: U Zagrebu je 14. siječnja 1976. umro Viktor Glovacki, glumac, redatelj, pisac i pjevačka legenda, koji je obilježio i kreirao znatan dio estradnog i kulturnog života i Zagreba i Hrvatske. Glovacki je u Zagrebu pokrenuo glazbenu priredbu Prvi pljesak, koja je otkrila i lansirala mnoge hrvatske glazbene zvijezde poput Ivice Šerfezija, Zdenke Vučković, Karla Metikoša, Tereze Kesovije, Zvonka Špišića, Zdenke Kovačiček i mnogih drugih. Bio je zaslužan i za nezaboravnu izvedbu najzagrebačkije pjesme Zadnji fijaker, a napisao je i najpopularniju kajkavsku popijevku Dobro mi došel, prijatel. 2010. Ante Babaja: Hrvatski filmski redatelj i scenarist Ante Babaja umro je 14. siječnja 2010. u Zagrebu. Osnivač je filmskog odsjeka Akademije dramske umjetnosti, a režirao je dokumentarne filmove među kojima se ističe film Čuješ li me? Za njegov je rad u igranome filmu karakteristično da se više bavi proživljavanjem junaka nego fabulom. Njegovi filmovi često su temeljeni na književnim djelima: Carevo novo ruho, Pravda, Breza, Mirisi, zlato i tamjan i Izgubljeni zavičaj.

zabranjene Komunističke partije Jugoslavije, no već je 12. 7. 1924. raspuštena. 1947. Velika Britanija: U Londonu počela konferencija o Austriji (traje do 23. 2.), kako bi pripremila sve za sklapanje Austrijskoga državnog ugovora. 1957. SAD: U Hollywoodu u Kaliforniji umro filmski glumac Humphrey Bogart (*25. 12. 1899.), interpretator uloga hladnih i nepokolebljivih gangstera ili detektiva, antijunaka i osobenjaka (Blago Sierra Madre, Afrička kraljica, Malteški sokol, Casablanca, Bosonoga kontesa). Te su godine SAD preplavile ploče glazbene zvijezde u usponu, mladoga Elvisa Presleyja ( Jailhouse Rock, Tutti Frutti); no idoli mlade generacije koja se buntovnički oduševljava za rock-and-roll su i Chuck Berry, Little Richard, Bill Haley i dr.

Ukratko u svijetu 27. g. pr. Kr. Rimsko Carstvo: Oktavijan obnovio Rimsku Republiku, a već za dva dana na prigovor Senata prihvatio principat (vlada kao prvi među jednakima), preimenovao se u Augusta (Uzvišenog) i imao je gotovo neograničenu vlast; 23. g. pr. Kr. postaje doživotni tribun, a 12. g. pr. Kr. i najviši svećenik. 1753. Velika Britanija: U Oxfordu umro irski teolog George Berkeley (*12. 3. 1685.), filozof idealizma, autor Rasprave o načelima ljudske spoznaje. 1814. Švedska i Velika Britanija prisilile su Dansku na potpisivanje mira u njemačkom Kielu i na pristupanje protunapoleonskoj koaliciji, uz to Danska mora Švedskoj odstupiti Norvešku, koja s njom ostaje u personalnoj uniji do 1905. 1923. Kraljevina SHS: U Beogradu je osnovana Nezavisna radnička partija Jugoslavije, koja je tek legalni oblik

*

Augusta u svojstvu vrhovnog * Kip vojnog zapovjednika

Sta re običaje nikada ne u ništi ti, ni ti sve nove prihva ti ti.

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 18

20.9.2011. 12:56:49


15

siječanj januar

Spomendani i imendani Anastazija, Stošija, Mavro, Pavao pustinjak; svjetski Dan vjerskih sloboda

* Priznanje Hrvatske

Zbivanja u Hrvatskoj 1388. Donesen Vrbnički statut: Postankom drugi među hrvatskim statutima uopće, ovaj je statut donesen 15. siječnja 1388. u Vrbniku na otoku Krku. Kao i ostali, Vrbnički statut većinu svojih propisa posvećuje kaznenom pravu. Odredbe statuta nisu kodificirane u isto vrijeme ni od iste kategorije vlasti, pa je najstarija datirana 1362., a najmlađa 1599. Statut je glagoljicom i latinicom prepisan u 16. stoljeću, restauriran je 1949., a Nacionalna i sveučilišna knjižnica otkupila ga je 1962. godine. 1530. Tiskana knjiga glagoljskim slovima: Modruški biskup i osnivač glagoljske tiskare u Rijeci, Šimun Kožičić Benja, 15. siječnja 1530. tiskao je prvu knjigu Psaltir, priručnik za učenje glagoljice, a nakon toga još pet knjiga. Tiskanjem knjiga na staroslavenskome i hrvatskome jeziku glagoljskim pismom Benja je Rijeku učinio hrvatskom kulturnom metropolom, ali i jednim od središta ranoga europskoga tiskarstva. 1576. Mavro Vetranović: Pjesnik i astronom Mavro Vetranović umro je 15. siječnja 1576. u dubokoj starosti, u dobi od 94 godine. Vetranovićev dugi životni vijek na zanimljiv je način uvjetovao i formiranje njegovih djela u tri književno-umjetničke i stilske formacije: srednjovjekovnu, renesansnu i baroknu. Velik dio njegova lirskog opusa je izgubljen, a do danas su sačuvane 132 pjesme. U ranoj je mladosti vjerojatno pisao ljubavnu poeziju, kasnije religioznu, satiričko-političku, pokladnu poeziju, a poznat je po drami Orfeo i nedovršenom epu Piligrin. 1896. Josip Horvat: Pisac, publicist i kulturni povjesničar Josip Horvat rođen je 15. siječnja 1896. u Čepinu, a živio je i umro u Zagrebu. Najpoznatije su Horvatove povijesno-publicističke knjige Politička povijest Hrvatske, Kultura Hrvata kroz 1000 godina i Hrvatski panoptikum. Napisao je i biografije nekih od ključnih osoba iz hrvatske povijesti, a autor je i knjige Povijest novinstva Hrvatske. Povjesničari ga smatraju važnim predstavnikom hrvatskog liberalizma.

1992. Priznata Hrvatska: Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, koja je pokrenula pasivnu Europu i potaknula ostalih jedanaest članica Europske zajednice da priznaju našu neovisnost i suverenitet. Hrvatsku su još prije priznali Island, Vatikan i Njemačka, koja je tada zbog priznanja izazvala prijekore EZ-a, ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju. Sljedećih su dana europski mediji gotovo bez iznimke pozdravljali odluku svojih vlada, izuzev njemačkih medija, koji su priznanje Hrvatske slavili i kao njemačku diplomatsku pobjedu.

*

Ukratko u svijetu 1762. Rusija: Nakon smrti carice Elizabete (*29. 12. 1709.) zavladao je unuk Petra I. Velikoga, car Petar III., koji se povukao iz Sedmogodišnjeg rata; nije dugo vladao. 1892. SAD: Javnosti su prvi put predstavljena pravila nove sportske igre, košarke, čiji je autor profesor tjelesnog odgoja kanadskoga porijekla James Naismith (6. 11. 1861. – 28. 11. 1939.); pravila je sastavio po narudžbi vodstva koledža u kojem je radio, jer je njihova želja bila ojačati timski duh prevrtljivih sportaša; postao je

počasni doktor i počasni predsjednik Međunarodnoga košarkaškog saveza FIBA-e; u Europi se košarka proširila tek poslije Prvoga svjetskog rata. 1910. Ekvatorijalna Afrika: Francuska je proglasila kolonijalnu guberniju Francusku Ekvatorijalnu Afriku, u koju je povezala Čad, Gabon, Oubangui-Chari i Srednji Kongo. 1918. Austro-Ugarska: U Beču počinju veliki radnički antiratni štrajkovi koji su se proširili po državi; pravi je uzrok opće pogoršanje materijalnih uvjeta, a važan je i utjecaj ruske Oktobarske revolucije. 1920. Rusija: U Moskvi predstavnici bugarske, grčke i jugoslavenske komunističke partije osnovali Balkansku komunističku federaciju, ogranak Kominterne; najpoznatiji je sekretar Georgi Dimitrov. 1936. Velika Britanija: U Londonu je neuspješno završila međunarodna konferencija o pomorskim vojnim silama jer Japan zahtijeva pravo na jednake uvjete kakve imaju Velika Britanija i SAD; mornaričko naoružanje izmaklo je svakoj kontroli. 1963. Istočna Njemačka: Počeo kongres Jedinstvene socijalističke radničke partije Njemačke; u prihvaćenom programu glavni je cilj stranke komunizam ostvariti prema sovjetskom uzoru. Dan prije Zapadna Njemačka prekinula je diplomatske odnose s Kubom, koja je diplomatski priznala Istočnu Njemačku.

Siječanjska kiša sve usjeve šiša. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 19

19

20.9.2011. 12:56:55


16

siječanj januar

Spomendani i imendani Marcel, Oton, Mislav, Bernard

Zbivanja u Hrvatskoj 1911. Zvonimir Kulundžić: Hrvatski publicist, književnik i povjesničar rođen je 16. siječnja 1911. u Osijeku, a umro u 84. godini života u Zagrebu. Objavio je brojne opsežne studije o poznatim hrvatskim osobama, primjerice o braći Radić, Eugenu Kvaterniku, Slavku Kolaru, Miroslavu Krleži te o hrvatskoj kulturi i historiografiji. Zbog svoje polemičnosti, nemirenja s postojećim stanjem, nepodilaženja autoritetima i nedodvoravanju ljudima na vlasti nazvan je Quercus croaticus incorruptibilis et indelebilis (Hrvatski hrast, nepotkupljiv i neuništiv). 1962. Umro Ivan Meštrović: Najpoznatiji i najslavniji hrvatski kipar, Ivan Meštrović, umro je 16. siječnja 1962. u South Bendu u američkoj saveznoj državi Indiani u 79. godini života. Svoju prvu izložbu priređuje 1905. u Beču, a njegov je rad ubrzo postao međunarodno popularan. Kao mlad umjetnik, Meštrović je zamislio monumentalni Vidovdanski hram, koji nije mogao biti realiziran, a fragmentima na Međunarodnoj izložbi u Rimu stekao je svjetsku slavu. U ranoj fazi realistički stil dotadašnjih skulptura zamjenjuje izradom niza religioznih tema, većinom rađenih u drvu. U razdoblju između dva svjetska rata izradio je velik broj reljefa u kamenu, aktova i portreta. Najpoznatiji su svakako spomenik ­Grguru Ninskom u Splitu, Strossmayeru­u Zagrebu, Zahvalnosti Francuskoj u Beogradu, Neznanom junaku na Avali i Indijancima u Chichagu. 1983. Vladimir Bakarić: Hrvatski komunist i političar Vladimir Bakarić umro je 16. siječnja 1983. u Zagrebu. Bio je politički komesar, jedan od osnivača ZAVNOH-a, a kao blizak Titov suradnik bio je od 1948. do 1969. predsjednik Saveza komunista Hrvatske. I nakon napuštanja čelne pozicije u hrvatskoj komunističkoj hijerarhiji zadržao je većinu svog utjecaja i smatran je liberalnijim članom jugoslavenske političke elite te najutjecajnijim hrvatskim političarom. 1986. Stjepan Šulek: Skladatelj, violinist i dirigent, Stjepan Šulek, umro je u rodnom Zagrebu 16. siječnja 1986. u 72. go-

dini života. Bio je član Radijskog orkestra, Klavirskog trija, prva violina u Zagrebačkom kvartetu, a nakon solističke, nastavio je dirigentsku karijeru. Sjajan je poznavatelj instrumentacije, vrstan polifoničar i majstor velikih glazbenih formi. Najvažniji dio njegova skladateljskog opusa čini osam simfonija, četiri klasična i deset instrumentalnih koncerata te opere.

Ukratko u svijetu 27. g. pr. Kr. Rimsko Carstvo: Oktavijan je sebi u Senatu dao počasni naziv imperator Cezar August, što označava uvođenje principata, vladavine prvoga među građanima odnosno državljanima; tipične republičke institucije, senat, konzulat, tribunat, ostaju na snazi iako su podređene princepsu (caru); ovim je činom rođeno carstvo koje je nakon sloma Zapadnoga Rimskog Carstva očuvala bizantska država, na Zapadu ga je 800. godine obnovio franački vladar Karlo I. Veliki. 1547. Rusija: Moskovski veliki knez Ivan IV. Grozni postaje prvi ruski car; carstvo se održalo do Oktobarske revolucije 1917. godine. 1598. Rusija: Smrću maloumnog cara Fjodora I. izumrla je dinastija Rjurikovič; novi car postaje Boris Godunov, koji nije bio iz redova visokoga plemstva; slijedi »razdoblje pomutnje«. 1927. Kraljevina SHS: U Beogradu umro vodeći onodobni jugoslavenski geograf, akademik Jovan Cvijić (*11. 10. 1865.).

1942. Burma: Počeo je prodor japanske vojske, država je u kratkom razdoblju okupirana. 1947. Francuska: Za prvoga predsjednika Četvrte Republike izabran je socijalist Vincent Auriol. 1947. Velika Britanija: Na konferenciji o Austriji u Londonu jugoslavenski predstavnik Vilfan predložio jugoslavenske maksimalističke zahtjeve, prema kojima bi Jugoslavija dobila 2470 km 2 dvojezičnog teritorija u austrijskoj Koruškoj i oko 130 km 2 u austrijskoj Štajerskoj s oko 190 000 stanovnika. 1951. Jugoslavija: Predsjedništvo Savezne skupštine prihvatilo je zaključak o prestanku rata s Austrijom i uspostavi diplomatskih odnosa. 1957. SAD: U New Yorku umro talijanski dirigent svjetskoga glasa Arturo Toscanini (*25. 3. 1867.), majstor profinjena sluha, iznimnoga pamćenja i urarski precizne tehnike dirigiranja; nastupio na svim važnim svjetskim opernim i koncertnim pozornicama; proslavio se već 1886. u Rio de Janeiru kada je kao violončelist zamijenio dirigenta. 1969. Čehoslovačka: U Pragu se češki student Jan Palach u znak prosvjeda protiv okupacije domovine vojskom Varšavskoga pakta i zbog gušenja Češkog proljeća polio benzinom i zapalio; njegov tragičan prosvjed odjeknuo je u cijelome svijetu te je pokrenuo nove osude sovjetske politike. 1979. Iran: Omraženi šah Reza Pahlavi, zbog sve oštrijih prosvjeda javnosti, postavio Regentsko vijeće i otputovao u Egipat, zatim u Maroko; nova vlada bezuspješno zahtijeva njegovo izručenje.

*

20

* Ivan Meštrović, Zdenac života

Luda je pti ca koja se svojega gnijezda srami.

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 20

20.9.2011. 12:57:00


17

siječanj januar ☞ Sveti Antun Pustinjak, monah i pustinjak, prikazuje se s krmačom, jer je zaštitnik svinja, odnosno čuvar stoke uopće; na njegov imendan oltaru su prinosili goljenice i kobasice, a i stoci su davali bolju hranu; svetac se smatrao i važnim posrednikom pri traženju bračnoga druga. (»Ako sv. Antun s kišobranom stiže, zemlja se još dugo napaja.«)

Spomendani i imendani Antun Pustinjak, Lavoslav

Zbivanja u Hrvatskoj 1624. Toma II. Erdődy: Grof, hrvatski velikaš i hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban podrijetlom iz mađarske velikaške obitelji, umro je u Krapini 17. siječnja 1624. Hrvatskim banom imenovan je u dobi od 26 godina, a na početku svog mandata u slavnoj bitki kod Slunja pobjeđuje višestruko brojniju osmansku vojsku. Nakon toga Erdődy nastavlja s nizom sjajnih pobjeda, pa je s malim brojem ratnika razbio Ali-begovu vojsku kod Ivanića, oslobodio Moslavinu, a nakon teškog poraza u bitki kod Bresta, razbio je osmansku vojsku u bitki kod Siska na rijeci Kupi s višestruko manje vojnika. Sam se Hasan-paša, koji je predvodio Osmanlije, s dvanaest najistaknutijih osmanskih begova pri bijegu utopio u Kupi, a ta sjajna pobjeda 1593. bila je prekretnica u ratu Hrvata s Osmanlijama te je oduševila cijelu kršćansku Europu. 1855. Pomorska škola u Malom Lošinju: Premda začetak pomorskog školstva u Malom Lošinju datira još iz 1780., tek razvitkom lošinjskog brodarstva i brodogradnje habsburške prosvjetne vlasti dopuštaju 17. siječnja 1855. da se otvori Državna pomorska škola. Do Prvoga svjetskog rata ta je škola dala brojne kapetane koji su proslavili naše pomorstvo diljem svijeta. Nakon brojnih problema, uspona i padova uvjetovanih raznim režimima, od 1990. nosi ime glasovitog profesora Ambroza Haračića i postaje najveća i najsloženija srednja škola na hrvatskim otocima. 1867. Počeo izlaziti Zvekan: Prvi hrvatski humorističko-satirički list Zvekan počeo je izlaziti 17. siječnja 1867. u Zagrebu. Izdaje ga Stranka prava, a postaje pravaško oružje u političkoj borbi za hrvatsku samostalnost. Zvekan je bio dostupan samo užem krugu čitateljstva, no njegov je utjecaj bio velik. Izlazi gotovo dvije godine, a zamjenjuje ga politički časopis Hervat. 1913. Obrad Gluščević: Najznačajniji hrvatski autor u žanru tzv. filma za djecu i mlade, filmski redatelj Obrad Gluščević, rođen je 17. siječnja 1913. u Metkoviću, a umro u Zagrebu u 68. godini života. Autor je legendarnog dječjeg filma Vuk samotnjak, tv-serija Jelenko i Kape-

tan Mikula Mali te nekoliko međunarodno nagrađivanih kratkometražnih dokumentarnih filmova. Poznat je i po opusu cjelovečernjih igrano-filmskih komedijskih trilogija smještenih u dalmatinski ambijent. 1992. Francesco Cossiga - prvi strani predsjednik u Hrvatskoj: Jedan od talijanskih političara koji je izvanredno razumijevao status i utjecaj država te procese u međunarodnoj zajednici, talijanski predsjednik Francesco Cossiga, bio je prvi strani državnik koji je 17. siječnja 1992. doputovao u Zagreb nakon proglašenja samostalne i neovisne Hrvatske. Cossiga je bio i doživotni senator, premijer, politički lider, veliki državnik i veliki prijatelj Hrvatske. 1992. Međunarodno priznat HOO: Predsjednik Međunarodnoga olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch i četiri potpredsjednika, ne čekajući plenarni sastanak, donijeli su 17. siječnja 1992. odluku o priznanju Hrvatskoga olimpijskog odbora. Tako je HOO postao članom Međunarodnoga olimpijskog odbora samo dva dana pošto je Europska zajednica priznala samostalnu hrvatsku državu. Samo 23 dana nakon priznanja hrvatski su sportaši sudjelovali na XVI. zimskim olimpijskim igrama u francuskom Albertvilleu.

Ukratko u svijetu 395. Rimsko Carstvo: U Milanu umro rimski car Teodozije I. Veliki, pobjednik nad Germanima, u prvom redu Gotima, na Balkanskom poluotoku i progonitelj nekršćanskih kultova; sinovi Honorije i Arkadije konačno su podijelili rimsku državu na Istočno i Zapadno Rimsko Carstvo. 1328. Njemačka, Avignon, Rim: Izopćeni njemački kralj Ludvig IV. Bavarski uime rimskoga naroda okrunio se za rimskoga cara i 18. 4. smijenio je papu Ivana XXII. u Avignonu. 1377. Francuska, Italija: Papa Grgur XI. napustio Avignon, a rimski Vatikan proglašava papinskom prijestolnicom; nakon gotovo 70 godina završeno je tzv. avignonsko sužanjstvo. 1468. Osmansko Carstvo: Umro albanski junak i vojskovođa Gjergj Kastriot Skenderbeg (*6. 5. 1405.), koji je u otporu protiv osmanske vlasti udružio tradicionalno posvađana albanska plemena i do smrti vodio ustanke protiv Osmanlija.

1793. Francuska: Revolucionarna skupština na prijedlog vođe jakobinskih montanjara Maximiliena Robespierrea prihvatila je odluku o smrtnoj kazni za svrgnutoga kralja Luja XVI.; giljotiniran je u Parizu 21. 1. 1793. 1944. Poljska: Nakon početka velike ofenzive 12. 1. u zapadnoj Galiciji sovjetska je armija zaposjela Varšavu, Krakov i još neke gradove; tzv. Lublinski komitet, u kojemu glavnu riječ imaju komunisti; unatoč suprotstavljanju poljske izbjegličke vlade u Londonu se proglašava privremenom vladom, ubrzo se seli u Varšavu, a Sovjetski Savez odmah ga priznaje. 1954. Jugoslavija: CK SKJ na 4. plenumu odbio i osudio politička stajališta Milovana Đilasa kao revizionistička te ga razriješio funkcije. 1955. SAD: Porinuta prva nuklearna podmornica na svijetu Nautilus; nazvana prema podmornici iz romana Julesa Vernea. 1979. Grenland: Stanovnici su se na referendumu izjasnili za unutarnju autonomiju pod Danskom; parlament je 16. 2. tu odluku zakonski potvrdio. 1983. Nigerija: Vlast u državi od osamdeset milijuna stanovnika, zbog prenapučenosti i teških socijalnih prilika, donijela je odluku o izgonu oko dva milijuna ilegalnih doseljenika, najviše iz Gane; u Nigeriju su se naselili u prvom redu zbog povoljnih gospodarskih uvjeta zahvaljujući nafti; tijekom bijega mnogi su prognanici umrli. 1991. Irak: SAD je sa 30 saveznica počeo, uz dopuštenje Vijeća sigurnosti, šestotjedni Zaljevski rat protiv Iraka; iračkim je porazom 28. 2. završena operacija pod nazivom Pustinjska oluja. 1994. SAD: U Hollywoodu, film redatelja Stevena Spielberga Schindlerova lista dobio je sedam nagrada Oscar; Liam Ne­eson odigrao je glavnu ulogu njemačkog poduzetnika koji je, izlažući se opasnosti, u Drugom svjetskom ratu u Poljskoj spasio 1100 Židova od smrti u logoru. 1995. Japan: Područja gradova Kobea i Osake opustošio je potres snage 7,2 prema Richterovoj ljestvici; unatoč protupotresnoj gradnji u milijunskim je gradovima bilo oko 5000 mrtvih, a šteta je bila veća od sto milijardi američkih dolara. 2007. SAD: U Washingtonu je umro novinar, legendarni kolumnist Art Buchwald (*20. 10. 1925.), satiričar i humorist koji je svojim trpkim humorom desetljećima punio stanice časopisa diljem svijeta; autor je 33 knjige, a posljednja, Prerano za oproštaj, objavljena je u studenome 2007. godine; dobitnik je ugledne Pulitzerove nagrade.

Tko previše obećava, gubi povjerenje. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 21

21

20.9.2011. 12:57:01


18

siječanj januar

Spomendani i imendani Priska, Margareta Ugarska, Biserka

Zbivanja u Hrvatskoj 1947. Ustav NR Hrvatske: Prema Ustavu NR Hrvatske, koji je donesen 18. siječnja 1947., najviše tijelo državne vlasti bio je Sabor NRH. Prezidijum Sabora NR Hrvatske imao je širok djelokrug ovlasti. Predstavljao je u zemlji narodni suverenitet NR Hrvatske, a nekoliko dana poslije ustavne su odredbe bile dopunjene još širim ovlastima. Zakonom o imenu NR Hrvatske, Predsjedništvo Narodnog Sabora Hrvatske mijenja naziv u Prezidijum Sabora Hrvatske. Ustavnim zakonom NRH o društvenom i političkom uređenju i republičkim tijelima vlasti, 1953. godine ukinut je Prezidijum Sabora NRH, a njegove ovlasti preuzima najviše tijelo izvršne vlasti u SR Hrvatskoj – Izvršno vijeće Sabora. Ustavom iz 1963. godine Narodna Republika Hrvatska preimenovana je u Socijalističku Republiku Hrvatsku, kad i ostalih šest jugoslavenskih republika. Ustavom SRH iz 1974. ponovo je osnovano najviše pred­ stavničko tijelo – Predsjedništvo SRH.

Ukratko u svijetu

** Ivan IV Grozni

814. Franačka: U Aachenu umro prvi franački car i najmoćniji vladar Karlo Veliki (*2. 4. 742.); naslijedio ga je sin Ludovik Pobožni, koji je 817. proglasio nedjeljivost carstva između vladarevih sinova; najstariji je sin suvladar i nasljednik carske titule. 1505. Europa: Španjolski poštanski majstor Franz von Taxis dobio je zadatak uspostaviti poštansku vezu između Nizozemske i Beča te španjolskog i francuskog dvora. 1582. Poljska: Kod Pskova je sklopljeno primirje između Rusije i Poljske kojim je završen Livonijski rat (od 1558.); u tom ratu Rusija je pokušala dobiti izlaz na Baltik; 10. 3. 1583. sklopljeno je primirje i sa Švedskom. 1598. Rusija: Umro car Fjodor I. (*31. 5. 1557.), od 1584. godine nasljednik prvoga cara Ivana IV. Groznog i posljednji član dinastije Rjurikovič;

naslijedio ga je Mihajlo I. Fjodorovič, prvi član dinastije Romanov, koja vlada do 1918. 1701. Pruska: Brandenburški izborni knez i pruski vojvoda Fridrik III. proglasio je Prusku kraljevinom te se okrunio kao Fridrik I.; počeo je uspon Pruske kao europske velesile. 1778. Pacifik: Britanski pomorac James Cook otkrio je Havajsko otočje; 1898. godine otočje je pripojeno SAD-u, a 1959. Havaji postaju jednom od saveznih država. 1850. Habsburška Monarhija: Posebnom ministarskom odlukom osnovana je žandarmerija, koja formalno spada pod vojsku te je zato i vojno organizirana, ima ovlasti za poduzimanje mjera protiv civilnih i vojnih osoba, a inače se bavi svim tipičnim zadacima policije.

22

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 22

1871. Francuska: U Versaillesu je pruski kralj Vilim I. proglašen njemačkim carem; rođeno je Drugo Njemačko Carstvo (Reich); time je simbolično završen proces udruživanja njemačkih država, u kojemu Pruska pod spretnom dirigentskom palicom kancelara Otta von Bismarcka (npr. suzdržanoj Bavarskoj istodobno prijeti gospodarskom izolacijom i nudi joj posebna prava) ima ključnu ulogu; iz njega uspješno izgurao Austriju, a Njemačko Carstvo potvrdio je kao europsku velesilu. 1915. Japan, koji je u Kini već 1914. godine prisvojio Qingdao i bogati Shangdong, toj je državi podnio čak 21 zahtjev kojima se želi učvrstiti i dodatno proširiti svoj protektorat nad strateški i gospodarski važnim kineskim središtima; zbog vlastitih se interesa tome protive Britanci. 1918. Rusija: Boljševici vojnom silom ruše Ustavotvornu skupštinu izabranu 25. 11. 1917. u kojoj su u manjini. 1919. Francuska: U francuskome Ministarstvu vanjskih poslova počela je Pariška mirovna konferencija, koja je trebala urediti pitanje mira i poslijeratnog uređenja; sudjeluje 70 izaslanika iz 27 država. Završila je potpisom mirovnih ugovora u Versaillesu 26. 6. 1919., Saint-­Germainu 10. 9. 1919., Trianonu 4. 6. 1920. i u Sèvresu 10. 8. 1920. 1936. Velika Britanija: U Londonu je umro pisac za mlade i pjesnik Rudyard Kipling (*30. 12. 1865.), tipičan pisac viktorijanskog razdoblja; zbog rođenja i djelovanja u Indiji, smatra se pjesnikom imperija; najpoznatija su mu djela Knjiga o džungli i Druga knjiga o džungli.

*

**

** James Cook

Djela govore više od riječi. 20.9.2011. 12:57:07


19

siječanj januar

Spomendani i imendani Mario, Marta, Ljiljana; svjetski Dan crkvenog jedinstva

Zbivanja u Hrvatskoj 1873. Zagrebačko radničko društvo: Prvo zagrebačko obrtničko i radničko društvo osnovano je 19. siječnja 1873. Djelovalo je na području Zagreba sa svrhom uzajamne pripomoći u slučaju bolesti, nesposobnosti za rad i smrti. Okupljalo je tvorničke i obrtničke radnike i male obrtnike. U prvoj godini postojanja organiziralo je štrajk krojačkih radnika za povećanje plaća. Imalo je i svoj dom u Krajiškoj ulici, a ukinuto je 1948. 1874. Ljerka Šram: Hrvatska glumica legendarne ljepote, Ljerka Šram, rođena je 19. siječnja 1874. u Zagrebu, u kojem je i umrla u dobi od 39 godina. Smatra se da je bila jedna od najljepših zagrebačkih glumica, a zapamćena je kao interpretatorica salonskih i romantičnih likova na kazališnoj pozornici. U 25-godišnjoj karijeri isprva je igrala likove naivki, a potom briljirala u komediji. Premda je bila udana, ostala je zapamćena po najvećoj zagrebačkoj ljubavnoj priči toga vremena u kojoj ju je nesretno zaljubljeni Milivoj Dežman pratio kroz život do same njezine smrti. 1876. Milan Begović: Hrvatski književnik Milan Begović rođen je 19. siječnja 1876. u Vrlici, a umro 1948. u Zagrebu. Jedan od stvaralaca hrvatske moderne, intenzivno stvara 1920-ih i 1930-ih kada nastaju njegova najbolja djela: drame Božji čovjek, Pustolov pred vratima, komedija Amerikanska jahta u splitskoj luci, libreto za operu Ero s onoga svijeta, društveni psihološki roman Giga Barićeva i povijesni roman Sablasti u dvorcu te veći broj novela, putopisa i feljtona. Begović je prije svega bio dramski pisac, a tek potom romanopisac i pjesnik. 1944. 10. zagrebački korpus NOVJ: Ovaj je korpus ustrojen 19. siječnja 1944. od 32. i 33. divizije Zapadne grupe partizanskih odreda i 3. diverzantskog bataljuna. Borio se i u Hrvatskom zagorju, Moslavini i Podravini. U završnim operacijama sudjeluje u oslobađanju Moslavine, Bilogore, Hrvatskog zagorja, Požege, Virovitice, Bjelovara i Križevaca.

1994. Hrvatska i SRJ – Deklaracija o normalizaciji odnosa: Izaslanstva Republike Hrvatske i SRJ potpisala su u Ženevi 19. siječnja 1994. Deklaraciju o normalizaciji odnosa, kojom je predviđeno i otvaranje službenih diplomatskih predstavništava u Beogradu i Zagrebu. Tim činom SRJ je priznala Hrvatsku u međunarodno priznatim granicama. Dugoročni smisao Deklaracije bilo je pravedno i trajno rješenje krize na području bivše Jugoslavije, težnja uspostavi dobrosusjedskih odnosa i proces normalizacije međusobnih odnosa.

Ukratko u svijetu 639. Franačka: U mjestu Épinay-sur-Sei­ neu umro Dagobert I. (*608. ili 610.), franački kralj iz dinastije Merovinga, ujedinitelja franačke države, koja se sada raspada; do ustoličenja Pipina III. iz dinastije Karolinga 751. godine pojedinim dijelovima kraljevstva vladaju majordomovi. 1766. Francuska: U Parizu umro talijanski arhitekt Giovanni Niccolò Servandoni (*2. 5. 1695.), poznat po baroknim scenama u velikim kazalištima, a proslavio se i neoklasicističkim nacrtom fasade crkve Saint-Sulpice u Parizu. 1865. Francuska: U Parizu umro jedan od ranih socijalista Pierre-Joseph Proudhon (*15. 1. 1809.), ideolog utopijskog socijalizma i prethodnik anarhizma; proslavio se spisom Što je vlasništvo?; suprotstavlja se organiziranom radničkom pokretu i zagovara mirne reforme s radničkim udruženjima i seljačkim bankama; njegovo eklektično filozofsko djelo Filozofija bijede pobio je Karl Marx Bijedom filozofije. 1877. SAD: Izumitelj Thomas Alva Edison završio je (i sljedeće godine patentirao) prvi upotrebljiv fonograf, napravu za snimanje zvuka; djeluje tako da zvukove s membrane jednostavnoga zvučnika uz pomoć valjka i posebne igle zapisuje na list od kositra; zvuk se reproducira u suprotnome smjeru: igla čita zvuk s lista od kositra te ga prosljeđuje membrani, a zvučnik ga pojačava. 1915. Velika Britanija: London je doživio prvi zračni napad njemačkih vojnih cepelina; napadaju samo noću zbog veće vlastite sigurnosti; no zbog slabe okretnosti nisu posebno opasni.

* Popularna buba 1943. Njemačka i Japan postižu dogovor o gospodarskoj suradnji za iskorištavanje svih kapaciteta na područjima Europe i Azije nad kojima države imaju vlast, »za potpuni rat protiv naših neprijatelja«; dogovor su sljedeći dan potpisali ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop i japanski veleposlanik Hiroshi Oshima. 1944. Sovjetski Savez: Nakon velike ofenzive protiv njemačke grupe armije Sjever, koja je započela 14. 1., jedinice Crvene armije oslobodile su zaposjednuti Lenjingrad, koji je pod opsadom od rujna 1941. i time stvarni grad heroj Drugoga svjetskog rata; čišćenje grada okončano je 27. 1.; sovjetske su jedinice do početka ožujka već 250 km zapadno od Lenjingrada. 1978. Zapadna Njemačka: Nakon 40 godina proizvodnje s tekuće trake odvezen je i zadnji Volkswagenov automobil buba, poznat kao pouzdano i nezahtjevno vozilo; potom je za ljubitelje tih auta, od ostataka dijelova, ručno sastavljeno malo više od 2000 tih automobila; službeni nasljednik bube je golf. 1984. Meksiko: Talijanski biciklist Francesco Moser sa 50,80 km srušio je dotadašnji svjetski rekord belgijskoga biciklista Eddyja Merckxa od 50,43 km u jednosatnoj vožnji biciklom. 1995. Rusija, Čečenija: Ruska vojska nakon teških trotjednih borbi slomila je otpor pobunjeničke Čečenije te zauzela predsjedničku palaču; Čečenija, koja je dio Ruske Federacije, nakon neuspjeloga udara protiv Mihaila Gorbačova od nje se odcijepila u kolovozu 1991.; pošto je propao pokušaj da se separatistički vođa Džohar Dudajev svrgne, Boris Jeljcin odlučio se za vojnu intervenciju.

*

Griješi ti je ljudski, oprašta ti bożanski. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 23

23

20.9.2011. 12:57:14


20

siječanj januar ☞ Sveti Sebastijan je prema tradiciji rimski kapetan, preobraćenik na kršćanstvo i mučenik, čiji je prijenos kostiju navodno čudesno zaustavio kugu u Vječnome gradu; zato se smatra zaštitnikom od kuge.

Spomendani i imendani Fabijan, Sebastijan, Stošija

Zbivanja u Hrvatskoj 1877. Prvo električno svjetlo u Zagrebu: Zagreb je 20. siječnja 1877., nakon 127 godina – od prvih uljnih uličnih svjetiljki koje su osvjetljavale gradske ulice do zamjene plinskim svjetiljkama 1864. – dobio prvo električno svjetlo. Toga dana sazvan je elitni sokolski ples u Hrvatskome glazbenom zavodu, a Zagrepčane je umjesto na plesnom podiju iznenađenje dočekalo na ulici, jer je ulaz u zgradu osvjetljavala električna svjetiljka. Postavio ju je zagrebački profesor Ivo Stožir. Bila je to prva javna demonstracija električnog svjetla u Zagrebu, ali tek je 1907. na Jelačićevu trgu zasjala prva javna električna rasvjeta. 1886. Fabijan Kaliterna: Arhitekt, sportski djelatnik i »otac« splitskog sporta, Fabijan Kaliterna, rođen je 20. siječnja 1886. u Splitu, a umro je u 66. godini života u rodnom gradu. Već tijekom studiranja arhitekture u Pragu pokrenuo je brojne sportove te sudjelovao u osnivanju mnogih klubova. Ipak, najveće zasluge pripisuju mu se za osnivanje Hajduka 1911., ali i za organizaciju prve vaterpolske utakmice na Balkanu 1908. i prvoga plivačkog natjecanja 1913. u Splitu. Osim što je obnašao dužnosti u čak 12 različitih sportskih organizacija, bio je ugledni arhitekt – njegov doprinos urbanizaciji grada Splita bio je izniman. 1920. Celestin Medović: Hrvatski slikar Celestin Medović umro je 20. siječnja 1920. u Sarajevu u 63. godini života. U izradi portreta i likova svetaca dostigao je visoku kvalitetu realističke interpretacije. Medović je uz Bukovca najistaknutiji likovni umjetnik u prvoj generaciji slikara hrvatske moderne. Za Drugoga svjetskog rata Nijemci su spalili njegovu kuću s vrijednim slikama. Ipak, iza njega ostaje velika povijesna kompozicija na današnjoj zgradi Hrvatskog instituta za povijest. 1990. XIV. izvanredni kongres SKJ: Odmah na početku izvanrednoga kongresa SKJ, koji je počeo 20. siječnja 1990., sukobilio se srpsko i slovensko izaslanstvo. Srbi su se zauzimali za unitarnu Jugoslaviju, a Slovenci za konfederaliziranje partije i države. Bit posljednjeg prijedloga bila je u tome da se uvede

24

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 24

politički pluralizam, koji je u stvarnosti već i postojao u Hrvatskoj i Sloveniji. Poslije dva dana rada i oštrih verbalnih sukoba, slovensko izaslanstvo napustilo je kongres, a kako nije prihvaćen prijedlog Ivice Račana, koji je bio na čelu hrvatskog izaslanstva, da se sjednica prekine, i hrvatski izaslanici napustiti su kongres. To su učinili i predstavnici Makedonije i time je nakon 45 godina prekinuta vladavina SKJ te je taj događaj bio jedan od ključnih u raspadu SFRJ. Bez izaslanstava iz Slovenije, Hrvatske i Makedonije taj je kongres nelegalno i u krnjem sastavu zaključen četiri mjeseca poslije.

Ukratko u svijetu 1663. Njemačka: U Regensburgu započinje zasjedati Državna skupština, koja formalno nije ukinuta sve dok Napoleon nije ukinuo Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda 6. 8. 1806. 1831. Velika Britanija: U Londonu je na konferenciji pet europskih velesila potvrđena neovisnost i neutralnost Belgije, koju su Belgijanci proglasili nakon revolucije; iste godine pod utjecajem revolucije u europskim državama talijanski borac za neovisnost Giuseppe Mazzini osnovao je u Marseilleu pokret Mlada Italija, važan za udruživanje Italije 1861. 1859. Njemačka: U Berlinu umrla najznačajnija književnica romantizma Bettina von Arnim (*4. 4. 1785.), koja se pisanom riječi zauzimala za jednakost žena (Dnevnik, Goetheovo dopisivanje s djetetom), a bavila se i socijalnim pitanjima. 1900. Velika Britanija: U Brantwoodu umro književnik, kritičar umjetnosti i socijalni filozof John Ruskin (*8. 2. 1819.); snažno je utjecao na britanski umjetnički život druge polovice 19. stoljeća; autor djela Vijenac od maslinovih grančica, Sezami i ljiljani, Mletačko kamenje, Sedam svjetiljki arhitekture, Politička ekonomija umjetnosti. 1936. Velika Britanija: Umro kralj Đuro V.­(*3. 6. 1865.) koji vlada od 1910. godine; na tronu kralja Velike Britanije i Sjeverne Irske te cara Indije naslijedio ga je sin Eduard VIII.; no on je već u prosincu odstupio jer njegova odabranica nije bila kraljevskoga porijekla. 1942. Njemačka: U Berlinu se održava tzv. Wannsee nacistička konferencija (nazvana prema mjestu događaja) o organizacijskim načinima »konačnog

rješenja« židovskog pitanja (vodi je vrhovni šef državnoga sigurnosnog ureda Reinhard Heydrich); Hitler je 31. 1. javno podupro plan konferencije rekavši da je uništenje židovstva jedan od ciljeva rata; sustavno istrebljivanje pomoću plina počinju na proljeće. 1943. Jugoslavija: Na području Bosne počela do tada najveća ofenziva protiv partizana, koja završava bitkom na Neretvi. 1946. Francuska: Predsjednik vlade Charles de Gaulle odstupio s položaja pošto Parlament nije prihvatio njegov prijedlog o velikim izvršim ovlastima predsjednika države. 1961. SAD: Demokrat John F. Kennedy u 44. godini postao najmlađi i prvi katolički predsjednik; njegov pobjednički izborni slogan bio je Get America Moving Again (Pokrenimo ponovno Ameriku!), a kao glavne ciljeve postavio je borbu za gospodarski rast, protiv nezaposlenosti i komunizma (u prvom redu zbog Kube i sovjetske prisutnosti na pragu SAD-a). 1981. Iran: Šijitska vlast oslobodila zarobljene taoce iz američkoga veleposlanstva; iz skrovišta u pustinji odvedeni su u Frankfurt na Majni u Njemačkoj. 1981. SAD: Republikanac Ronald Reagan, bivši filmski glumac, prisegnuo kao 40. predsjednik SAD-a; afirmirao se svojim odlučnim stajalištem, posebno protiv Sovjetskog Saveza, u prvom redu zbog napada na Afganistan potkraj 1979. i pritiska na Poljsku, te protiv Irana zbog tamošnje šijitske konzervativne revolucije. 1986. Francuska, Velika Britanija: Francuski predsjednik F. Mitterrand i britanska premijerka M. Thatcher objavili su dogovor o izgradnji željezničkoga tunela s dvije cijevi ispod Engleskog kanala između Calaisa i Folkestonea. 1993. Švicarska: U Tolochenazu umrla američka filmska glumica irsko-nizozemskoga porijekla Audrey Hepburn (*4. 5. 1929.); istaknula se filmom Praznik u Rimu (Oscar za glavnu ulogu), a odigrala je i mnoge popularne i omiljene uloge (Doručak kod Tiffanyja, Rat i mir, Moja draga lady, Sama u tami). 2009. SAD: Predsjedničke dužnosti preuzeo je Barack H. Obama, prvi tamnoputi predsjednik u povijesti države u kojoj je prije 144 godine završio krvavi građanski rat zbog ukinuća ropstva i gdje su tamnoputi građani tek prije 45 godina Saveznim zakonom o građanskim pravima izjednačeni (formalno) s bijelcima.

Riječ może udari ti snażnije od šake. 20.9.2011. 12:57:17


21

siječanj januar ☞ Sveta Agneza, djevica i mučenica, prikazuje se s janjetom, čuvarica je ovaca, zaštitnica pastira i ovčara; povećana nosivost kokoši u to vrijeme uzrok je robusne izreke »Na Dan svete Agneze kokošima se rit odveže."

Spomendani i imendani Agneza, Janja; Kineska nova godina

*

Botanički vrt u Zagrebu

Zbivanja u Hrvatskoj 1664. Nikola Zrinski u »Zimskom pohodu«: Krenuvši s vojskom prema istoku 21. siječnja 1664., hrvatski ban, grof Nikola Zrinski, mudrom i razrađenom ratnom strategijom i taktikom uništio je više osmanskih uporišta u tada okupiranoj Ugarskoj te je provalio preko Baranje sve do grada Osijeka. Ondje je na početku veljače izveo jednu od svojih najspektakularnijih akcija, u kojoj je spalio glasoviti, nekoliko kilometara dug drveni, gotovo stogodišnji Sulejmanov most preko rijeke Drave. Most je povezivao Osijek i Dardu u Baranji, a njime je osmanska vojska prodirala u Europu i opskrbljivala svoje postrojbe, pa je njegovim spaljivanjem na određeno vrijeme presječena ta osmanska žila kucavica. 1737. Ignjat Đurđević: Barokni pjesnik, prevoditelj, povjesničar i astronom Ignjat Đurđević umro je 21. siječnja 1737. u rodnom Dubrovniku u 62. godini života. Bio je pjesnik dubokih osjećaja, a njegove vrele Ljuvene pjesni ulaze u red biranih lirskih vrijednosti pjesničkog Dubrovnika. Više od dvadeset godina dotjerivao je poemu Uzdasi Mandaljene pokornice, najljepše svoje pjesničko djelo, a nakon poeme tiska i prevodi psalam kralja Davida. Za povijest astronomije značajni su njegovi rukopisi Kronografija i O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca. U privatnom životu vodi neobuzdan i raskalašen život, a ljubavne avanture stajale su ga kneževske časti. 1919. Antun Heinz: Botaničar i osnivač Botaničkog vrta u Zagrebu, Antun Heinz, umro je 21. siječnja 1919. u rodnom Zagrebu. Nakon odlaska profesora botanike Bohuslava Jiruša, Heinz, koji mu je bio asistent, ostvaruje njegovu zamisao i osniva 1889. Botanički vrt. Heinz se bavio biljnom anatomijom i bakteriologijom, posebno istraživanjem flore mahovina i paprati, a po njemu je još 1936. nazvana ulica u Zagrebu. Vrt je s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičkoprirodoslovnom odjelu Mudro­slovnoga fakulteta.

*

s okrutnošću nasljednika Staljina; Lenjin je neposredno prije smrti komunističko vodstvo odgovarao od toga da se Staljina imenuje njegovim nasljednikom; no Staljin je već tada bio dovoljno jak za pobjedu; Staljin je Lenjinovoj ostavštini i nauku (lenjinizam) učinio golemu štetu. 1942. Sjeverna Afrika: Njemački afrički korpus pod zapovjedništvom general pukovnika Erwina Rommela nakon odlaska dijela britanske sredozemne flote u Indijski ocean prodro do Gazale pred strateškim Tobrukom. 1945. Njemačka: Savezničke podmornice (sovjetske) tijekom stalnih napada na njemačke brodove u Istočnome moru, koji prevoze gomile izbjeglica od nailazeće Crvene armije, torpediraju brod Wilhelm Gustloff; od 6000 putnika spasilo ih se manje od 1000. 1960. Japan i SAD 15 godina nakon završetka rata sklopili sporazum o sigurnosti; Japan je SAD-u dopustio da ima jedinice i zračna uporišta na njegovu teritoriju, a u zamjenu mu je osigurana vojna pomoć u slučaju napada. 1980. Sovjetski Savez: Vlasti su protjerale nuklearnog fizičara, dobitnika Nobelove nagrade za mir 1975., Andreja Dmitrijeviča Saharova u Gorki (Nižni Novgorod), u kojem je bio potpuno odsječen od svijeta; razlog za progon njegova je borba za ljudska prava. 2006. Kosovo: U Prištini umro političar i državnik Ibrahim Rugova (*2. 12. 1944.), dugogodišnji borac za neovisnost bivše srpske autonomne pokrajine, predsjednik Demokratske lige Kosova i prvi predsjednik Kosova, izabran na neposrednim izborima 2001.

**

1962. Pjer Križanić: Karikaturist, pisac i esejist Petar Pjer Križanić umro je 21. siječnja 1962. u Beogradu u 72. godini života. Karikaturom se počeo baviti 1909. u Zagrebu; tada su objavljeni njegovi prvi radovi u časopisu Kopriva. Bio je jedan od osnivača humorističko-satiričnog magazina Jež (1935.), a mnogi ga smatraju jednim od začetnika jugoslavenske karikature.

Ukratko u svijetu 1505. Papinska Država: Papa Julije II. osnovao papinsku gardu, najmanju na svijetu; danas ima 100 gardista. 1686. Francuska: U Parizu umro teoretičar arhitekture i graditelj François Blondel (*15. 6. 1618.), osnivač klasicističkog stila u umjetnosti. 1720. Švedska: U Stockholmu su Švedska i Pruska sklopile mir, kojim je završen Nordijski (Sjeverni) rat; Pruska je dobila dio Pomeranije i ušće Odre s gradom Szczecinom. 1775. Rusija: U Moskvi je ubijen kozački pobunjenički vođa Jemljan Ivanovič Pugačov, koji se predstavljao kao car Petar III. i od 1773. vodio otpor protiv ograničavanja kozačke autonomije. 1924. Sovjetski Savez: Nakon duge bolesti umro politički vođa Vladimir Iljič Lenjin (također Uljanov; *22. 4. 1870.), vođa boljševika, teoretičar marksizma koji radikalizira revolucionarno preuzimanje vlasti te diktaturu proletarijata; nakon Oktobarske revolucije 1917. u praksi je suočen s mnogim proturječjima, uz ostalo i

** Vladimir Iljič Lenjin

Čovjek se drżi za riječ, a vol za rogove. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 25

25

20.9.2011. 12:57:33


22

siječanj januar ☞ Sveti Vinko, mučenik, prikazan s rešetkom i gavranom, najavljuje proljeće, a vjerojatno je istisnuo neki poganski lik. Slave ga u prvom redu u vinorodnim krajevima – vjerojatno zato što su njegovo ime pogrešno povezali s vinom; s time su povezane i brojne vremenske izreke; taj bi dan vinogradari orezali barem nekoliko trsova, a molili su ga i za uspješnu drugu godinu; ponegdje su vjerovali da se na taj dan »ptice žene«.

Spomendani i imendani

* Zimski dvorac u Sankt Peterburgu

Vinko, Irena, Vice

Zbivanja u Hrvatskoj 1830. Luka Botić: Hrvatski književnik i političar Luka Botić rođen je 22. siječnja 1830. u Splitu, a živio je samo 33 godine. Bio je jako zagrijan za ideje narodnog preporoda, a nakon pada Bachova apsolutizma postaje zastupnik u Saboru, gdje se bori za ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije. U književnom smislu velik uspjeh postigla je njegova pripovijest u stihu Pobratimstvo, a njegovo glavno djelo, spjev Bijedna Mara, bilo je vrlo popularno među suvremenicima. Smatra se osnivačem hrvatskoga romantičnog epa. 1911. Prvo prvenstvo Hrvatske u sanjkanju: Dvije godine nakon prvog organiziranog natjecanja, HAŠK je 22. siječnja 1911. na Samoborskom gorju organizirao natjecanje za prvenstvo Hrvatske i Slavonije u sanjkanju za pojedince te za muške i mješovite parove. Staza od prijevoja Plešivice do gostionice »Horvat« (danas »Vidikovac«) u duljini od 1200 metara bila je dobro uređena. »Haškovci« su utabali snijeg, a bilo je sagrađeno i pet snježnih nasipa na oštrim zavojima. Natjecalo se gotovo cijelog dana. 1993. Operacija Maslenica: Oslobodi­ lačka operacija hrvatskih oružanih snaga i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova, Operacija Maslenica, počela je borbama na terenu 22. siječnja 1993. u 6 sati. Vojna je akcija planirana i izvedena od 6. do 27. siječnja, a tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zračnu luku Zemunik. Naknadno je oslobođena i brana Peruča, koju su pobunjeni Srbi namjeravali dići u zrak. U provedbi ove operacije bile su angažirane sve grane oružanih snaga, a cilj je bio povezati hrvatski sjever s jugom, pa je akcija bila ključna za obranu i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske. 2004. Anton Marti: U Zagrebu je umro glumac i redatelj Anton Marti (*10. 4. 1923.); redatelj u Koparskom i Tršćanskom kazalištu; režirao je veliki broj zabavnih i dramskih emisija za TV Ljubljanu; većinu opusa ostvario je na TV Zagreb.

26

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 26

Ukratko u svijetu 1189. Engleska, Francuska: Francuski kralj Filip II. August te engleski kralj Henrik II. i njegov sin Rikard I. Lavljeg Srca objavili odlazak u Treći križarski rat protiv sultana Saladina; u ožujku im se pridružio njemački car Fridrik I., koji se utopio u Anatoliji. 1863. Poljska: U tzv. kongresnoj Poljskoj, pod ruskom vlašću, narod diže ustanak, koji je posljednji pokušaj Poljaka u 19. stoljeću da se oslobode ruskog jarma i obnove narodnu državu; ustanak je ugušen u krvi, poljska je samouprava ukinuta, vođe ubijeni, brojni pobunjenici protjerani u Sibir, a nad Poljacima se provodila nasilna rusifikacija. 1901. Velika Britanija: U Osborne Houseu na otoku Wightu umrla kraljica Velike Britanije i carica Indije Viktorija (*24. 5. 1819.), koja je vladala od 20. 6. 1837.; njezinom smrću nakon 64 godine završilo je viktorijansko doba, tijekom kojega je država unatoč mnogim previranjima izrasla u svjetsku velesilu; 3 tjedna prije smrti priznala je Australiji položaj dominiona; među građanima je bila vrlo omiljena i zato što je, unatoč simpatijama prema konzervativcima, mudro održavala političku ravnotežu i učvrstila demokraciju u svojoj zemlji; naslijedio ju je sin Eduard VII. 1903. Kolumbija je sporazumom odstupila društvu iz SAD-a područje za gradnju Panamskoga kanala; na njemu SAD ima pravo provoditi vlast. 1905. Rusija: Zbog opće bijede i ponižavajućega poraza Rusije u ratu s Japanom, u Sankt Peterburgu su održani mirni prosvjedi ispred Zimskog dvorca, tijekom kojih je izražena potpora caru te je zatraženo da se zauzme za poboljšanje položaja; unatoč tomu, policija je pucala na prosvjednike; ubijeno ih je oko 500; prosvjedi su se proširili na druge gradove i u njima je sudjelovalo oko 200 000 ljudi; nakon krvave ne-

djelje car Nikola II. obećao donošenje ustava. 1924. Velika Britanija dobila je prvu laburističku vladu; njezin vođa James Ramsay MacDonald sastavio je manjinsku vladu uz potporu liberala, u prvome redu od predstavnika desnoga krila svoje stranke; ta je vlada uz ostalo snizila neke poreze i priznala Sovjetski Savez; već ujesen MacDonaldovoj vladi izglasano je nepovjerenje. 1944. Velika Britanija: Eskadrile njemačkih zrakoplova u noći sa 21. 1. sustavno počinju napadati London; zrakoplovna ofenziva traje gotovo do kraja travnja, a obuhvatila je i druge južnoengleske gradove. Isti su se dan anglo-američke jedinice iskrcale kod Anzija i Nettuna južno od Rima. 1963. Francuska: U Parizu su francuski predsjednik De Gaulle i zapadnonjemački kancelar Adenauer potpisali tzv. Elizejski ugovor o francusko-njemačkom prijateljstvu (redovito sastajanje šefova vlada i resornih ministara o svim ključnim razvojnim, vanjskopolitičkim i obrambenim pitanjima). 1970. Atlantik: Između Londona i New Yorka redovito počinje letjeti zrakoplov Boeing 747, popularni jumbo jet, koji može prihvatiti gotovo 500 putnika i dosegnuti brzinu od 1030 km/h; zračni putnički promet s golemim zrakoplovima postaje masovna pojava. 1972. Belgija: U Bruxellesu predstavnici Danske, Irske i Velike Britanije potpisali ugovore o pristupanju Europskoj zajednici; na snagu stupaju 1. 1. 1973. 1984. Maroko: Vlast krvavo ugušila »nemire gladnih«, koji su počeli nakon najave znatna poskupljenja namirnica; ubijeno je više od sto civila. 2006. Bolivija: Evo Morales prisegnuo kao neposredno izabrani predsjednik, prvi predsjednik indijanskoga porijekla u Južnoj Americi uopće.

*

Ne może se vra ti ti ni jed na izgovorena riječ. 20.9.2011. 12:57:39


23

siječanj januar ☞ Iz 15. stoljeća iz Chartresa u Francuskoj datira blagdan Zaruka Blažene Djevice Marije; 1725. godine papa Benedikt XIII. priznaje ga u čitavoj Crkvi.

Spomendani i imendani Mirko, Ema, Vjera

Zbivanja u Hrvatskoj 1857. Andrija Mohorovičić: Istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije s kraja 19. i početka 20. stoljeća, Andrija Mohorovičić, rodio se u Voloskom pokraj Opatije 23. siječnja 1857., a umro nekoliko tjedana prije 80. rođendana u Zagrebu. Bio je upravitelj tadašnjega Meteorološkog opservatorija na Griču, a za određivanje gibanja oblaka konstruirao je 1889. nefoskop. Proučavajući klimu, razmatra smanjivanje temperature atmosfere s porastom visine te je uredio mrežu postaja za praćenje nevremena s grmljavinom i postaja za obranu od tuče. Na početku 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes okreće se seizmološkim problemima: unaprijedio je spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju. Tom je prilikom prvi u svijetu, na osnovi potresnih valova, utvrdio plohu diskontinuiteta brzina koja dijeli Zemljinu koru od plašta i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet. Godine 1996., njemu u čast, asteroid s rednim brojem 8422 dobio je naziv – Mohorovičić. 1899. Braća Seljan na putu oko svijeta: Hrvatski istraživači Mirko i Stjepan Seljan krenuli su 23. siječnja 1899. na put oko svijeta. Braća su provela geomorfološka, klimatološka i etnografska istraživanja područja Rudolfova i Stefanijina jezera, gdje su i osnovali Seljanville. U Južnoj Americi istražuju slapove Sete Quedasa i neistražen tok rijeke Aquapei, ležišta salitre u Čileu, a počeli su raditi na projektu spajanja Atlantika i Pacifika rijekom Amazonom. No taj je plan propao pošto je Mirko poginuo tijekom ekspedicije u području Amazone. Braća su objavila različite putopisne crtice na mnogim jezicima, a zbirke materijalne kulture iz Etiopije i Južne Amerike darovali su Etnografskom muzeju u Zagrebu. Povrh svega, Mirko je osvojio naslov Champion of Globetrotter prešavši put od Petrograda do Pariza za samo 110 dana. 1921. Josip Marohnić: Jedan od najistaknutijih i najuglednijih Hrvata Sjeverne Amerike, Josip Marohnić, umro je 23. siječnja 1921. u Pittsburghu u 55. godini života. Jedan

je od utemeljitelja Hrvatske bratske zajednice te je bio vrlo aktivan član zajednice hrvatskih iseljenika. U SAD-u je živio 28 godina, a prvi posao dobio je u čikaškoj tiskari. Nakon toga otvara vlastitu tiskaru, u kojoj tiska knjige, izdaje novine, vlastite pjesme i književna djela.

Ukratko u svijetu 1002. Njemačka: Car Oton III. umro od malarije u 21. godini; snaga carstva i vlast nad Poljacima i Mađarima naglo slabe; nasljednik Henrik III. pokušao zaustaviti slabljenje države. 1647. Engleska, Škotska: Pošto je godinu prije u Engleskoj uvedena anglokalvinistička vjera, Škoti su za veliku otkupninu predali odbjegloga engleskoga kralja Karla I. engleskom parlamentarnom taboru; on se podijelio na pitanju mogućega uvođenja republike. 1788. Australija: Na području današnjeg Sydneyja počinje se pripremati kolonija za britanske kažnjenike, koji postaju prvi stalni europski naseljenici na kontinentu. 1793. Poljska: Državu je pogodila druga podjela: Pruska je dobila 15% teritorija (Gdańsk, Toruń, okolica Poznańa), Rusija čak 41%; ostatak Poljske životari. 1799. Italija: Napulj s okolicom nakon francuske okupacije proglašen je posljednjom od šest tzv. sestrinskih republika revolucionarne Francuske, koja se okružila pojasom satelitskih država; druge su republike: Batavijska u Nizozemskoj, Ligurska na području Genove, Cisalpinska u sjevernoj Italiji, Helvetska u Švicarskoj i Rimska na području Papinske Države. 1806. Velika Britanija: U okolici Londona umro političar, torijevac William Pitt Ml. (*28. 5. 1759.), britanski premijer od 1783. do 1801. i od 1804., koji je toj funkciji osigurao odlučujuću ulogu; premijer postaje sa 24 godine i dosljedan je reformist. 1810. Njemačka: U Münchenu umro fizičar i kemičar Johann W. Ritter (*16. 12. 1776.), koji je otkrio ultraljubičaste zrake. 1878. Rusija: U Sankt Peterburgu završen je sudski proces protiv tajnog udruživanja socijalnih revolucionara, tzv. narodnjaka (narodnjaštvo, Zemlja i sloboda); od ukupno 193 narodnjaka, sto ih je oslobođeno, a ostali su blago kažnjeni;

uglavnom je riječ o studentima koji su na temelju marksističke analize društva zaključili da je rješenje za Rusiju povratak starim vrednotama i društvenim oblicima (seoske općine kao prakomunistička zajednica); nisu opasni, jer seljaci nemaju povjerenja u studente. 1883. Francuska: U Parizu umro crtač, slikar, drvorezac i kipar Gustave Doré (*6. 1. 1832.); bogatom maštom te masovnim prizorima ilustrirao velika književna djela (Pakao, Don Quijote, Münchhausen), vrlo su popularni njegovi crteži u humorističkim revijama. 1943. Jugoslavija: Na zapovijed Vrhovnoga štaba jugoslavenske partizanske vojske osnovan je Prvi mornarički odred NOV-a i POJ-a, prvi zametak poslijeratne Jugoslavenske ratne mornarice. 1944. Norveška: Na imanju blizu Osla umro slikar i grafičar Edvard Munch­ (*12. 12. 1863.), predstavnik fin de sièclea i začetnik ekspresionizma; njegovo znamenito djelo oslikavanje je Sveučilišta u Oslu (od 1906. do 1916.), a jedna od njegovih najpoznatijih slika Krik; tematizira strah, osamljenost, žene, ljubav, ljubomoru (Soba smrti, Ples života, Crvenokosa, Dama na mostu). 1950. Izrael: Vlada je glavnim gradom proglasila dio Jeruzalema koji je pod izraelskom okupacijom; arapske države odgovorile gospodarskim bojkotom. 1986. Zapadna Njemačka: U Düsseldorfu umro kipar, crtač i dizajner Joseph Beuys (*12. 5. 1921.), jedan od pionira performansa, europski važan predstavnik konceptualizma i nove avangarde; u instalacijama i performansima ističe blagotvornu snagu umjetnosti; traži i ispituje nove mogućnosti izraza i materijale – čak i vlastito tijelo (Pokaži svoje rane, Pošumljavanje umjesto upravljanje gradom). 1989. Španjolska: U Figuerasu umro katalonski nadrealistički slikar, ilustrator i scenograf Salvador Dalí (*11. 5. 1904.); isprva slika u stilu impresionizma, kubizma i futurizma, nakon 1929. nadrealistički prikazuje svijet snova služeći se preciznom tehnikom i blještavim bojama; nakon 1950. više se posvetio kršćanskoj religioznoj umjetnosti; poznat kao jedan od najvažnijih, a i najspornijih slikara svojega vremena; i poslovno je spretan, pa je ostvario imetak vrijedan 250 milijuna njemačkih maraka koji je ostavio državi; njegovo najslavnije razdoblje je pariško (od 1929. do 1934.); poznata su mu djela Postojanost pamćenja, Iskušenje svetoga Antuna, Raspeće.

Lijepa riječ i żeljezna vra ta o tvara. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 27

27

20.9.2011. 12:57:39


24

siječanj januar ☞ U vrijeme Drugoga svjetskog rata Winston Churchill taksijem se odvezao na BBC kako bi se preko radija obratio narodu. Ispred radijske postaje taksistu je rekao neka ga pričeka. Ovaj mu je odvratio: »Žao mi je, neće ići. Ne mogu ostati.« »Zašto? Naručeni ste negdje drugdje?« »Ne, idem kući, slušati Churchillov govor.« »A pa Vi ste pravi domoljub«, bio je počašćen Churchill i muškarcu je stisnuo u ruku čitavu funtu. »Je li to možda moja napojnica?«, upitao je vozač. Churchill je potvrdno kimnuo glavom. »Najljepša hvala, gospodine, ako je tako, koga briga za Churchilla. Naravno da ću vas pričekati.«

Spomendani i imendani Franjo Saleški, Bogoslav, Felicijan

Zbivanja u Hrvatskoj 1822. Grgo Martić: Franjevac i pisac, znan kao hrvatski Homer franjevac, fra Grgo Martić, rođen je 24. siječ-

* Grgo Martić

**

nja 1822. u Rastovači u Hercegovini, a umro je u 84. godini života u Kreševu. Jedan je od trojice zanimljivih pisaca iz BiH koji su se uključili u ilirski pokret, koji je hrabro zagovarao čak i za apsolutizma. Bio je slavljen kao epski pjesnik i pripovjedač, a kao i druge preporoditelje iz BiH, zbog opsega njegove suradnje, tematske i idejne opredijeljenosti, svrstava ga se u hrvatsku književnost. 1843. Josip Stadler: Hrvatski svećenik, vrhbosanski nadbiskup, utemeljitelj Družbe sestara služavki Malog Isusa i kandidat za sveca, Josip Stadler, rođen je 24. siječnja 1843. u Slavonskom Brodu, a umro u 76. godini života u Sarajevu. Djelovao je na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom i nacionalnom polju. Dao je sagraditi katedralu Srca Isusova u Sarajevu, bogoslovno sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor. U Travniku je podigao gimnaziju i sjemenište. Dao je sagraditi mnogo crkava i ženskih samostana. Družbu sestara služavki Malog Isusa utemeljio je sa svrhom da se brinu za siromašnu i napuštenu djecu te za starije osobe i siromahe. Godine 2002. pokrenut je postupak da ga se proglasi blaženim i svetim. 1906. Penkala izumio penkalu: Hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala patentirao je 24. siječnja 1906. prvu mehaničku

*

28

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 28

olovku pod nazivom – penkala. Sljedeće Parlamenta kneževina Moldavije i godine patentira i prvo nalivpero s kruVlaške, proglašeno je udruženje obiju tom tintom. Kako se potražnja za Penkneževina u jedinstvenu državu kalinim izumima iz dana u dan poveRumunjsku s glavnim gradom ćavala, sagradio je tvornicu olovaka, u Bukureštom. kojoj je bilo zaposleno čak 800 radnika, 1895. Antarktika: Norveški polarni istraa izvozi u više od 70 zemalja. Od 1912. živač Carsten Egeberg Borchgrevink do 1926. ta će tvornica biti jedna od naj(1. 12. 1864. – 21. 4. 1934.) na rtu Adavećih tvornica pisaćeg pribora u svijetu. reu stupio je, kao prvi čovjek, na neSljedeći korak u proizvodnji mehaničnaseljen kontinent. ke olovke bila je izrada grafitnih mina u 1965. Velika Britanija: U Londonu umro boji. Tako je kupac kupnjom jedne olovpolitičar i državnik Winston Leonard ke dobio mogućnost da olovka s jedne Spencer Churchill (*30. 11. 1874.), u postrane piše crvenom, a s druge plavom četku liberal, a od 1929. konzervativac; bojom; svi su bili oduševljeni olovkom ministar za trgovinu, mornaricu, vojkoju nije trebalo šiljiti. sku, financije; protivnik boljševizma, a ozbiljno upozoravao i na opasnost od nacizma; 1939. godine ponovno je ministar vojske, od svibnja 1940. premijer i ministar obrane, jedna od najvažUkratko u svijetu nijih ličnosti Antifašističkog saveza i sutvorac poslijeratnog uređenja Europe; 41. Rimsko Carstvo: U Rimu su unatoč tomu 1945. godine izgubio na pretorijanci ubili cara Kaligulu izborima; od 1951. do 1955. godine po(*31. 8. 12.), koji je bio Tiberijev novno je premijer; autor je djela Drugi nasljednik od 37. godine; na njegovo svjetski rat (za njega je primio Nobelovu mjesto postavljen je Klaudije. nagradu 1953. godine). 661. Arapski poluotok: U Al Kufi ubijen je kalif Alija (*oko 600.), Muha1966. Indija: Predsjednica vlade postala je medov zet; kalifom je postao nakon socijalistički opredijeljena Indira Ganubojstva kalifa Osmana 656.; islam se dhi, kći prvoga indijskoga premijera podijelio na šijite (Alijeve sumišljeniDžavaharlala Nehrua i od 1959. predke) i haridžije (one koji su se udaljili). sjednica Kongresne stranke. 1971. Jugoslavija: Prvi put od monetar1722. Rusija: Car Petar I. Veliki zbog ne reforme 1965. godine promijenio se modernizacije uprave uveo činovničku tečaj dinara prema američkom dolaljestvicu sa 14 stupnjeva; kako bi ru; od 12,50 (ili 1250 starih) dinara za iskorijenio nazadnjačku tradiciju dolar narastao na 15 dinara (a već potmuških brada, 6. 4. 1722. uvodi na kraj godine na 17 dinara; počelo raznjih godišnji porez od 50 rubalja. doblje spiralne inflacije). 1862. Rumunjska: U Bukureštu se održava osnivačko zasjedanje zajedničkog

** Titov posjet Churchillu

Laskava riječ może bi ti zamka. 20.9.2011. 12:57:50


25

siječanj januar ☞ Obraćenje sv. Pavla dan je sjećanja na vjerojatno obraćenje Židova Savla, progonitelja kršćana, u Pavla, apostola naroda, a vjerojatno se blagdan nastavio na neki poganski običaj.

Spomendani i imendani Obraćenje sv. Pavla

Zbivanja u Hrvatskoj

narodnog preporoda u prvom dijelu 19. stoljeća, tek uoči uspostave samostalne i demokratske države Hrvatske 25. siječnja 1991. ponovo je promijenila naziv u HAZU. Preporodne zamisli o osnivanju »učenog društva« – Akademije – oblikovane su u zaključke Hrvatskoga sabora iz 1836., a temelje HAZU položio je Josip Juraj Strossmayer. 1991. Prvi susret Tuđman – Milošević: Iako je teško odrediti kada se dogodio prvi od čak 47 susreta Tuđman – Milošević, smatra se da se to dogodilo prije sjednice saveznog Predsjedništva SFRJ – 25. siječnja 1991. u Beogradu. Dio stručnjaka smatra da se prvi pravi samostalni susret dvaju predsjednika dogodio točno dva mjeseca kasnije, 25. ožujka 1991. u Karađorđevu. Tada su u višesatnom razgovoru Tuđman i Milošević, unatoč razlikama o temeljnim pitanjima Hrvatske i Srbije, razgovarali o rješavanju državno-političke krize u SFRJ. 1993. Oslobođeno zadarsko zaleđe: U oslobodilačkoj akciji Maslenica 25. siječnja 1993., tj. nekoliko dana nakon početka akcije, oslobođena je tzv. Ružičasta zona u zadarskom zaleđu. Ta akcija ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povijesti po jasno poslanoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na okupiranim područjima.

1808. Josip Kalasancije Schlosser: Liječnik, prirodoslovac, botaničar, zo­ olog i liječnik Josip Kalasancije Klekovski Schlosser rođen je 25. siječnja 1808. u Jindrichovu u Slovačkoj, a umro u 74. godini života u Zagrebu. Premda odgajan za svećenika, studira i u rekordnom roku završava medicinu. Bavio se proučavanjem kolere i botanike, a bio je među prvim članovima Akademije znanosti i umjetnosti. Svojim zbirkama ptica i bilja sudjelovao je u utemeljenju Narodnog muzeja u Zagrebu; čak šest biljaka nosi njegovo ime. 1857. Josip Lang: Zagrebački biskup, kandidat za sveca i dobrotvor Josip Lang rođen je 25. siječnja 1857. u mjestu Lepšiću nedaleko od Ivanić Grada. Umro je u Zagrebu u 68. godini života te pokopan u crkvi sv. Marije na Dolcu. Bio je duhovnik u bolnici »Sestre milosrdnice«, duhovnik i propovjednik u matičnoj kući sestara u Frankopanskoj ulici, odgajatelj i rektor Bogoslovnoga sjemeništa i župnik crkve sv. Marije na Dolcu. Uvijek zauzet pastoralnim i karitativnim radom, mnogo je posjećivao bolesnike, većinom sirotinju, i dijelio im duhovnu i obilnu materijalnu pomoć. Ukratko u svijetu Narod ga je poštovao kao sveca, a vodi se i postupak za njegovo proglašenje 1533. Engleska: Kralj Henrik VIII. se nablaženim. kon razvoda braka s Katarinom Aragonskom oženio Ann Boleyn, zbog če1869. Prvi broj Vijenca: Prvi broj dvotjedga ga je papa Klement VII. u srpnju nog lista Matice hrvatske za književizopćio; tim se činom Anglikanska crnost, umjetnost i znanost, Vijenac, izakva odvojila od Rima, a kralj je u stušao je 25. siječnja 1869. Izlazi do 1903., a denome 1534. godine postao njezin vrnakon toga ponovo počinje izlaziti 1993. hovni poglavar. godine. Do 1903. zvao se Vienac, a poslije mu je ime promijenjeno u Vijenac. 1742. Velika Britanija: U Greenwichu umro matematičar, fizičar i astronom 1925. Ivan Vučetić: Hrvatski izumitelj Edmund Halley (*8. 11. 1656.), koji se daktiloskopije Ivan Vučetić umro je u proslavio promatranjem kometa (ko67. godini života u Doloresu u Argentimet iz Sunčeva sustava koji se vraća, ni 25. siječnja 1925. Kao argentinski drodnosno koji je vidljiv svakih 76 godižavljanin promijenio je ime u Juan Vuna, dobio je po njemu ime). cetich. Izdao je brojna djela vezana uz daktiloskopiju, a Vučetićev sustav za 1875. Francuska je dobila Ustav s kojim klasifikaciju otisaka prstiju prihvatili je rođena Treća Francuska Republika; su Brazil, Čile, Urugvaj, a poslije i cijepredsjednik postaje maršal Patrice de la Južna Amerika. Već 1891. formirao je Mac Mahon, poznat po okrutnom uniRegistar ikonofalangometrije, a time je štenju Pariške komune 1871.; Ustav daje osnovana prva desetoprstna zbirka. predsjedniku iznimno snažan, gotovo monarhistički položaj na sedam godina; 1991. JAZU preimenovan u HAZU: Premda ostaci toga uređenja u državi još su vidje Hrvatska akademija znanosti i umjetljivi u predsjedničkom sustavu. nosti osnovana u sam osvit hrvatskoga

1890. Njemačka: Parlament nije prihvatio produženje zloglasnoga Bismarckova zakona protiv socijalista, koji je trebao oslabiti moć socijalne demokracije; socijalni demokrati na izborima 20. 2. prvi su put imali najviše glasova od svih stranaka. 1918. Rusija: Na 3. sveruskom kongresu deputata radničkih i vojničkih sovjeta država je proglašena Ruskom Sovjetskom Federativnom Socijalističkom Republikom. 1920. Francuska: U Parizu umro talijanski slikar i kipar Amedeo Modigliani (*12. 7. 1884.), glavni predstavnik skupine Pariška škola, autor melankoličnih ženskih akata s ograničenom paletom boja (Ležeći akt) i portreta suvremenika s Montparnassea. 1945. Jugoslavija: U Beogradu je završen trodnevni osnivački kongres Jedinstvenoga strukovnog saveza radnika i namještenika Jugoslavije, odnosno tzv. Jedinstvenih sindikata. 1949. Sovjetski Savez: U Moskvi su predstavnici Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Sovjetskog Saveza na inicijativu potonjeg osnovali Vijeće za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV), što je bio Staljinov odgovor na gospodarsko i političko povezivanje zapadnoeuropskih država i na to što su zapadni saveznici okupirali Njemačku. 1955. Sovjetski Savez službeno je objavio kraj rata s Njemačkom i izrazio spremnost za normalizaciju odnosa sa Zapadnom Njemačkom, a ujedinjenje obiju njemačkih država proglasio je unutarnjim njemačkim pitanjem. 1971. Uganda: General major Idi Amin Dada uz pomoć naoružanih snaga srušio je predsjednika Miltona Obotea te se 5. 2. proglasio predsjednikom vlade i države. 1980. Iran: Abul Hasan Banisadr izabran je za prvoga predsjednika Islamske Republike Irana nakon šahova pada; odlučujuću riječ pri tome imaju vjerski vođe (ajatolasi) na čelu s Homeinijem; zbog svoje liberalnosti već je 22. 6. 1981. smijenjen, a od uhićenja se spasio bijegom; njegov silazak s vlasti otkrio je ideološke i diktatorske silnice iranske vjerske revolucije. 2006. Bliski istok: Na palestinskim parlamentarnim izborima pobijedio je Hamas, koji sastavlja vladu; ishod izbora izazvao je iznenađenje u cijelome svijetu, jer se taj izbor smatra uglavnom ekstremnom, čak terorističkom organizacijom, premda je 1987. osnovana kao humanitarna organizacija, no u dugogodišnjem otporu protiv Izraela postala je vrlo militantna.

Ako Pavao po suhome dolazi, sv. Josip će po snijegu doći. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 29

29

20.9.2011. 12:57:50


26

siječanj januar

Spomendani i imendani Timotej, Tit, Paula, Tonka; međunarodni Dan carine

Zbivanja u Hrvatskoj 1699. Karlovački sporazum ili Karlovački mir: Nakon isteka dvadesetogodišnjeg Vašvarskog mira između Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije te novih sukoba koji su se pretvorili u opći rat za potiskivanje osmanske moći iz toga dijela Europe, konačan preokret ratnih zbivanja donijela je pobjeda carskog vojskovođe Eugena Savojskog u bitki kod Sente na Tisi. U toj bitki uništena je vojna moć novog sultana Mustafe II., pa je ta vojna pobjeda pridonijela početku mirovnih pregovora, koji su okrunjeni 26. siječnja 1699. sklapanjem mira u Srijemskim Karlovcima. Tim mirom Leopold I. stječe cijelu Ugarsku, osim Banata, Hrvatsku do Une i južnog Velebita te Slavoniju bez jugoistočnog Srijema. Karlovačkim mirom za većinu hrvatskih zemalja počinje novi život, oslobođen iscrpljujuće osmanske vlasti, a vjekovna težnja za sjedinjenjem hrvatskih zemalja dobila je novi polet. 1842. Počeo izlaziti Gospodarski list: Najstariji hrvatski stručni časopis iz područja poljoprivredne struke, Gospodarski list, počeo je izlaziti 26. siječnja 1842. u Zagrebu. Tiskan je zaslugom Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva, a samo su dva časopisa u Europi pokrenuta prije Gospodarskog lista. Od tada pa do današnjih dana list potiče napredne ideje u proizvodnji, razvoju sela i njegovanju hrvatskih običaja. Prvi urednik bio je Dragutin Rakovac, a novine koje se tada zovu Priopćenje članovom horvatsko-slavonskog društva današnje ime Gospodarski list dobivaju 1855. 1962. Fran Lhotka: Skladatelj i dirigent češkog porijekla Fran Lhotka umro je u Zagrebu 26. siječnja 1962. u 79. godini života. U Zagreb dolazi 1909. i postaje korepetitor i prvi hornist opere, a zatim i nastavnik u glazbenoj školi Hrvatskoga glazbenog zavoda. Kao nastavnik harmonije odgojio je gotovo sve hrvatske suvremene skladatelje. Lhotka stvara ritmički bogata, jednostavna i pregledna djela puna velikih zvučnih kontrasta, koja se oslanjaju na hrvatski folklor.

30

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 30

* Franklin D. Roosevelt Skladao je orkestralna, komorna i klavirska djela, balete Đavo u selu i Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi te zborske i druge pjesme.

Ukratko u svijetu 1788. Australija: U Port Jacksonu iskrcalo se prvih 736 kažnjenika s kojima je osnovan Sydney kao prvo europsko naselje na kontinentu. 1823. Velika Britanija: U Berkeleyju umro liječnik Edward Jenner (*17. 5. 1749.), koji je 14. 5. 1796. otkrio razmjerno učinkovito cijepljenje protiv velikih boginja. 1827. Peru se osamostalio od vrhovne vlasti Kolumbije; prije potpunog priznanja samostalnosti 1836. godine vode se teški unutarnji ratovi i ratovi s Kolumbijom. 1864. Srbija: U Beču umro srpski prosvjetitelj, jezikoslovac i etnolog Vuk Stefanović Karadžić (*6. 11. 1787.), reformator srpskoga jezika; u Beču se upoznao s Jernejem Kopitarom, koji ga je potaknuo na jezikoslovni i prirodoslovni rad; napisao niz temeljnih djela (Srpske narodne pripovijetke, Pismenica serbskega jezika, tj. Gramatika srpskoga jezika, Srpski rječnik). 1881. Sudan: Počeo ustanak protiv osmanskog Egipta koji zemljom vlada od 1830. godine; ustanak vodi Egipćanin Mohamed Ahmad, koji se proglasio Preporoditeljem odnosno Otkupiteljem te je propovijedanjem o jednakosti i zajedničkom vlasništvu

nad zemljom ubrzo okupio mnogo pristaša; uz gornji Nil osnovao je samostalnu državu koju su 1898. pokorili Britanci. 1920. Kraljevstvo SHS prihvatilo je srpski dinar kao nacionalnu valutu; već 12. 12. 1918. vlast je zabranila unošenje austrijskih kruna u državu. 1943. Maroko: U Casablanci je završena tajna 12-dnevna konferencija američkoga predsjednika F. D. Roosevelta i britanskoga predsjednika vlade W. Churchilla (Staljin je otkazao sudjelovanje, možda zbog bitke za Staljingrad); složili su se da je prihvatljiva samo potpuna kapitulacija Italije, Japana i Njemačke; o otvaranju druge fronte u Europi, koju je zahtijevao Staljin, dogovorili su se da će se Saveznici u srpnju iskrcati na Siciliji, a tek najesen možda u južnoj Francuskoj; nezadovoljni Staljin zamjerio im je da teret europskoga rata leži samo na Crvenoj armiji. 1956. Italija: U Cortini d’Ampezzo počele su 7. zimske olimpijske igre; završile su 5. 2.; vrstan austrijski skijaš Toni Sailer pobijedio je u svim trima disciplinama alpskog skijanja. 1973. SAD: U Hollywoodu, u državi Kaliforniji, umro filmski i kazališni glumac židovskog porijekla iz Rumunjske Edward G. Robinson, pravoga imena Emanuel Goldenberg (*12. 12. 1893.); ulogom u Malom Cezaru izgradio klasičan gangsterski lik vremena, između svjetskih ratova; poslije glumi zahtjevne karakterne uloge, ponekad i u komedijama (Morski pas ubojica, Morski vuk, Grimizna ulica, Dva tjedna u nepoznatom gradu). 1991. Somalija: Nakon 21 godine vlasti svrgnut je diktator Mohammed Siad Barre; a među oporbenim skupinama odmah se rasplamsao dugotrajan, razoran građanski rat.

*

Ako svi govore, ni tko ne čuje. 20.9.2011. 12:57:52


27

siječanj januar ☞ Kardinal je nakon pape najviši dostojanstvenik u Rimokatoličkoj crkvi. Kardinale imenuje papa na konzistoriju (tj. zasjedanju kardinala, biskupa i drugih visokih crkvenih ličnosti); odjeveni su kao i biskupi, samo je boja odjeće grimiznocrvena, a preko nje nose kardinalski plašt (nekad i široki šešir jednake boje). Kardinali od 12. stoljeća (i do 80 godina) na konklavama (vijećima kardinala) nakon smrti pape biraju novoga papu; kardinali su papinski savjetnici i članovi Senata, vode važne biskupije i kongregacije (redovita okupljanja). Nekada je kardinala bilo samo 70 (kao i Isusovih izabranika), sada ih je više od 120.

Spomendani i imendani Anđela Merici, Anđelka, Julijan; međunarodni Dan sjećanja na žrtve holokausta

Zbivanja u Hrvatskoj 1416. Dubrovnik zabranio ropstvo: Dana 27. siječnja 1416. Dubrovnik, koji je osnovan već u 7. stoljeću i koji je u srednjem vijeku jedini kao grad-država konkurirao moćnoj Veneciji, prvi u Europi ukinuo je ropstvo i zabranio prijevoz robova. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća, a zanimljivo je da je i prvi priznao neovisnost SAD-a. 1753. Ivan Krstitelj Ranger: Barokni slikar fresaka austrijskog podrijetla koji je veći dio svog života proveo u Hrvatskoj, Ivan Krstitelj Ranger, umro je 27. siječnja 1753. u Lepoglavi u 53. godini života. O najboljem slikaru hrvatskih pavlina malo se zna, a poznato je da je počeo slikati vrlo mlad u Italiji i Habsburškoj Monarhiji. U Hrvatskoj uglavnom oslikava sakralne objekte, a oslikana kapela sv. Ivana Krstitelja u Gorici Lepoglavskoj njegovo je najstarije sačuvano djelo. Rangerovo najbolje očuvano i najljepše djelo je zavjetna crkva sv. Marije Snježne u Belcu, no mnoga su druga uništena. 1864. Bela Čikoš-Sesija: Jedan od najznačajnijih slikara hrvatske moderne i jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti, Bela Čikoš-Sesija, rođen je u Osijeku 27. siječnja 1864. Slika vre-

*

Ranger Unutrašnjost * Ivan crkve u Lepoglavi, detalj

mena na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Pejsaži, portreti, mitološki i književni motivi – dio su opusa Bele Čikoša-Sesije, osobe koju mnogi stručnjaci smatraju začetnikom modernizma i simbolizma u hrvatskom slikarstvu. Umro je naglo i neočekivano, ispred slikarskog platna, u svom zagrebačkom atelijeru 1931. godine. 1924. Ugovor Kraljevstva SHS i Italije o Rijeci: Premda je Rapalskim ugovorom iz 1920. Rijeka dobila potpunu slobodu i nezavisnost, gubi je 27. siječnja 1924. Rimskim ugovorom kojim Kraljevstvo SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji. Kapitulacijom Italije riječko pitanje ponovo postaje aktualno, a komunistička jugoslavenska vlast 1945. godine oslobađa grad od njemačke okupacije. Mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Rijeka je uz Istru službeno pripojena Hrvatskoj i Jugoslaviji. 1993. Oslobođena Peruča: Tijekom Operacije Maslenica izvedena je neplanirana Operacija Peruča koja je trajala od 27. do 28. siječnja 1993. Naime, tijekom oslobađanja zadarskog zaleđa pobunjeni su Srbi kao odmazdu za oslobađanje Maslenice minirali branu Peruču. Zahvaljujući pripadniku britanskog UNPROFOR-a Marku Nicholasu Grayu, koji je pustio vodu kroz pomoćne kanale, brana nije popustila, a hrvatske su snage odmah nakon detonacije krenule u oslobađanje brane. Nakon oslobođenja, brana je zatrpavana i osiguravana kako bi se izbjegao proboj, zbog čega bi sva naselja nizvodno uz rijeku Cetinu bila potopljena.

** Guiseppe Verdi

domoljublja; u njegova najveća majstorska djela spadaju opere Otello i Falstaff, a mnogo slabije nisu ni opere Rigoletto, Krabuljni ples, Trubadur, La Traviata, Moć sudbine, Don Carlos i Aida; napisao i Requiem. 1943. Njemačka: Američko zrakoplovstvo iz britanskih zračnih luka prvi je put krenulo na dnevno bombardiranje njemačkih gradova. 1967. Velika Britanija, Sovjetski Savez i SAD: U Londonu, Moskvi i Washingtonu istodobno je potpisan sporazum triju država o miroljubivom istraživanju i iskorištavanju svemira. 1972. SAD: U Evergreen Parku, u Illinoisu, umrla jedna od najvećih pjevačica gospela Mahalia Jackson (*26. 10. 1911.), izvrsna kontraaltistica koja snima i izvodi samo crnačku duhovnu glazbu; uspjela je već prvom snimkom I’m Gonna Move Up a Little Higher; Crkva je cijeni kao popularizatoricu evangeličke pjesme, a njezino mistično Ukratko u svijetu pjevanje formirala je okolica New Orleansa, u kojem je odrasla; »Kraljica 1540. Italija: U Brescii umrla Angela Merici jazza« ostvarila je opsežan i iznimno (*21. 3. 1474.), osnivačica reda uršulinkvalitetan opus. ki, koje se posvećuju odgoju djevojaka. 1731. Italija: U Firenci umro graditelj 1973. Vijetnam: U Parizu su Južni i čembala Bartolomeo Cristofori (*4. 5. Sjeverni Vijetnam te Vijetkong i SAD 1655.); smatra se da je oko 1709. godipotpisali primirje, prema kojem sve ne izradio prvi glasovir; do 1726. već ga vojno osoblje SAD-a treba napustiti je znatno usavršio; instrument je bolje vijetnamski teritorij; SAD se u prihvaćen u Njemačkoj nego u Italiji. vijetnamski sukob presudno umiješao nakon incidenta u Tonkinškom 1901. Italija: U Milanu umro veliki operni zaljevu početkom kolovoza 1964. skladatelj Giuseppe Verdi (*10. 10. 1813.); doživio je iznimnu slavu, a već 1980. Egipat i Izrael ponovno su otvorili za života njegova se djela po Europi granicu između dviju država pošto je najčešće izvode; glasu daje prednost Izrael vratio Egiptu zapadnu polovicu pred orkestrom, iako zahtijeva lijepo Sinajskoga poluotoka. i izražajno pjevanje; proslavio se operom Nabucco (1842.), koja je stekla simpatije i zbog poticanja talijanskoga

Jezik nema kost i, ali może bost i! NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 31

**

31

20.9.2011. 12:57:58


28

siječanj januar

Spomendani i imendani Toma Akvinski, Tomislav; Dan zaštite osobnih podataka

*

Zbivanja u Hrvatskoj 1573. Seljačka buna: Pod vodstvom Matije Gupca 28. siječnja 1573. izbila je Seljačka buna. Osim velikih davanja, na bunu je utjecalo i nasilništvo Franje Tahija i njegove borbe s drugim plemićima za posjede. Ustanak je izbio na dani znak na objema stranama rijeke Sutle, a svaka je kuća dala po jednog vojnika seljačkoj vojsci. Željeli su otvoriti ceste za slobodnu trgovinu, ukinuti pokrajinske granice, tridesetinu, feudalne daće, a sami bi ubirali poreze i branili granice. Već 5. veljače carski zapovjednik Thurn razbio je seljački odred kraj Krškog, a idućeg dana podban Alapić vojsku koja se skupljala nedaleko od Jastrebarskog i Samobora. Četiri dana poslije jaka feudalna konjica, banski graničari i haramije sukobili su se s glavninom osjetno slabije naoružane seljačke vojske, koja je pružala žestok otpor. Nakon nemilosrdne borbe ipak je pobijedila plemićka vojska, a potom je uslijedila krvava odmazda. Uz tri tisuće poginulih, mnogi su kmetovi povješani i osakaćeni, a Matija Gubec, prema legendi, okrunjen je usijanom krunom, mrcvaren i na kraju rasječen mačevima. 1814. Ivan Lupis: Hrvatski izumitelj Giovanni Biagio Luppis, poznatiji kao Ivan Lupis, rođen je u Rijeci 28. siječnja 1814. Izumio je i 1860. godine sagradio torpedo, koji je poslije usavršio britanski strojarski inženjer Robert Whitehead. Kao rezultat uspješnog izuma, 1873. godine u Rijeci je utemeljena tvornica torpeda Whitehead & Co. Nekoliko godina kasnije torpedo je postao standardno oružje razvijenijih ratnih mornarica. 1923. Ivo Robić: Popularni hrvatski pjevač, skladatelj, glazbenik, pionir zabavne glazbe i prvi koji je napravio veliku međunarodnu karijeru, Ivo Robić, rođen je u Garešnici 28. siječnja 1923., a umro u Rijeci u 78. godini života. Ljetni nastupi u Opatiji osigurali su Robiću i prvi inozemni angažman. Njegov najpoznatiji singl, Morgen, donio mu je mnoge međunarodne nagrade te se dugo vremena zadržao na vrlo visokom mjestu Billboardove Top 40 ljestvice, kao i britanske New Musical Express top-ljestvice. Imao je i više međunarodnih hitova, a o pjesmi Strangers in the Night postoji priča

32

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 32

* Michelangelo Merisi da Caravaggio, Nejeverni Toma da je djelo samog Ive Robića, koji je autorstvo prepustio Bertu Kaempfertu, a ovaj pak Franku Sinatri, koji je s njom doživio planetarni uspjeh. 2001. Ranko Marinković: Jedan od najvećih hrvatskih književnika, Ranko Marinković, umro je u 88. godini života u Zagrebu. Najznačajnija djela tog pripovjedača, romanopisca, dramatičara i esejista jesu Kiklop, Ruke, Albatros, knjiga Proze u kojoj se nalazi šest pripovjedaka, drama Glorija, roman Zajednička kupka te mnoga druga. Prema njegovim knjigama snimljeno je i nekoliko filmova. Marinković je između 1946. i 1950. bio direktor Drame zagrebačkoga HNK, a 1951. postaje profesor na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost, gdje radi do umirovljenja.

Ukratko u svijetu 814. Njemačka: U Aachenu umro car Karlo I. Veliki (*2. 4. 742.) po kojemu se naziva karolinška dinastija; od 768. godine je franački kralj, a car od 800. godine; 774. godine osvojio je kraljevstvo Langobarda, a državu je proširio na Španjolsku do Ebra, 788. podčinio Bavarce, posredno i Karantance, 796. pokorio je Avare, a zatim osvojio područja do Labe i Dunava; državu je preuredio u grofovije i započeo sustavno uvoditi feudalizam, a za obranu države uz granicu osnovao je granične marke; na dvoru potiče rad učenjaka. 1077. Italija: U Canossi se njemački kralj Henrik IV. pokorio i podredio papi Grguru VII.

1458. Ugarska: Feudalni velikaši za kralja su izabrali 18-godišnjeg Matijaša Korvina, koji je utemeljio prvu centralističku državu u srednjoj Europi. 1547. Engleska: Umro je kralj Henrik VIII. (*28. 6. 1491.), osnivač samostalne Anglikanske crkve, poznat i po svojih šest vjenčanja, naslijedio ga je Eduard VI. 1596. Engleska: U Panami u vrijeme borbi sa Španjolcima umro engleski pomorac, gusar i istraživač, admiral sir Francis Drake (*oko 1539.), utemeljitelj engleske pomorske snage. 1871. Francuska: Pariz je kapitulirao u Francusko-pruskom ratu (2. i 4. 9. 1870.), ministar vanjskih poslova Jules Favre potpisao je primirje. 1918. Njemačka: Počeo golemi radnički, socijalni i proturatni štrajk. Sudjelovalo oko milijun radnika, najviše metalaca; zahtijevaju i političke povlastice. 1939. Irska: U Francuskoj, blizu Mentona na Azurnoj obali, umro irski pjesnik i dramatičar William Butler Yeats (*Dublin, 13. 6. 1865.), suosnivač irskoga narodnoga kazališta Abbey Theatrea i središnja ličnost irskoga kulturnoga preporoda, autor pjesničkih zbirki Vjetar u trstiku, Kasne pjesme, Pun mjesec u ožujku i drama Grofica Cathleen, Jednorog sa zvijezdom, Riječi na prozorskom staklu; dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1923. 1986. SAD: Samo 73 sekunde nakon lansiranja iz Cape Canaverala eksplodirala je, vjerojatno zbog pogreške na jednoj od pogonskih raketa, svemirska letjelica Challenger sa sedam članova posade; utvrđeno da se nije provodila sigurnosna kontrola na toj letjelici, pa su njezini letovi neko vrijeme bili zabranjeni.

Od svake kleve te nešto os ta ne. 20.9.2011. 12:58:06


29

siječanj januar

Spomendani i imendani Valerije, Tvrtko, Zdeslav, Zdravko; svjetski Dan indigo djece

Zbivanja u Hrvatskoj 1870. Otvoreno šibensko kazalište: Jedno od triju najstarijih u Hrvatskoj, šibensko kazalište, otvoreno je 29. siječnja 1870. u tada najvećoj (500 sjedala) i velebnoj zgradi. Prva je to i jedina kazališna zgrada u Hrvatskoj koju nije sagradila država nego 28 dioničara, šibenskih građana, a projektirao ju je Trogiranin, ing. Josip Slade. Zgrada je svečano otvorena predstavom Kip od mesa Teobalda Ciconija, a nova kazališna zgrada najprije je nazvana Društvenim kazalištem. 1897. Otvoren hotel Imperial u Dubrovniku: Najstariji dubrovački Grand Hotel Imperial otvorio je svoja vrata gostima 29. siječnja 1897. te bio prvi objekt u tom dijelu zemlje u kojem je zasvijetlila električna žarulja. Taj hotelski »nono« bio je »svjedok« i »sudionik« mnogih povijesnih zbivanja. Imperial je imao i vlastitu električnu centralu, prvo električno dizalo, centralno parno grijanje svih prostora, tekuću hladnu i toplu vodu, sobe opremljene kupaonicom, salone za čitanje i igranje, dvoranu za sastajanje gospođa, prostran restoran, kavanu, vidikovac na ravnom krovu i vlastiti perivoj, a goste je prvi put posluživalo profesionalno osoblje. Potpuno je obnovljen 2005. kao Hotel Hilton Imperial Dubrovnik u sklopu hotelskog lanca Hilton. 1925. Ferdinand Kulmer: Hrvatski apstraktni slikar i likovni pedagog Ferdinand Kulmer rođen je 29. siječnja 1925. u francuskom Cap Martinu, a umro 1998. u Zagrebu. Pozornost likovne javnosti skrenuo je na sebe kao član grupe Mart svojim radikalnim apstraktnim slikama. U likovnim kuloarima bila je poznata njegova uspješna dugogodišnja suradnja s poznatom pariškom Galerie d’art international, zahvaljujući kojoj je Kulmer postizao najviše cijene slika od svih svojih kolega i dospijevao do najcjenjenijih kolekcionara – njegova Smeđa slika nalazi se u Tate Collection. Ferdinand je formalno bio zadnji vlasnik Kulmerovih dvora i imanja u Šestinama. Bio je dugogodišnji profesor

na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i redoviti član HAZU. 1945. Kralj Petar priznao vladu Ivana Šubašića: Nakon pregovora između predsjednika kraljevske vlade Ivana Šubašića i predsjednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josipa Broza Tita, 29. siječnja 1945. postignut je sporazum o imenovanju tročlanoga Namjesničkog vijeća (jedan Srbin, jedan Hrvat i jedan Slovenac) koje će zastupati kralja Petra II. kojem je bio zabranjen povratak u zemlju. Nakon dugotrajnog britanskog i američkog pritiska da prihvati svršen čin ili će sve odlučiti i bez njega, kralj Petar je 2. ožujka 1945. imenovao Namjesničko vijeće. Nakon toga su Šubašić i NKOJ predali ostavke, a namjesnici su mandat za sastav nove vlade povjerili Titu. Namjesništvo je nastavilo postojati samo kao formalni čuvar kraljevih ovlasti, a ukinuto je kad i monarhija odlukom Ustavotvorne skupštine 30. studenoga 1945. 1952. Bogoslovni fakultet isključen iz Sveučilišta: Za rektorskog mandata Teodora Varićaka vlada NR Hrvatske 29. siječnja 1952. donosi odluku da se iz Sveučilišta u Zagrebu isključi Rimokatolički bogoslovni fakultet. On je i dalje nastavio djelovati punih 38 godina, ali kao crkvena visoko­ školska ustanova. Izvršno vijeće Sabora Republike Hrvatske 1990. proglasilo je ništavnim rješenje Vlade NRH te utvrdilo da je Bogoslovni fakultet član Sveučilišta u neprekinutom trajanju, što je potvrdila Skupština Sveučilišta u Zagrebu 26. veljače 1991. Tim rješenjem, diplome i imenovanja profesora od 1952. do 1990. postali su valjanima.

Ukratko u svijetu 1523. Švicarska: U Zürichu je održana prva javna rasprava o planu reforme Crkve, koji je pripremio teolog Ulrich Zwingli; zahtijeva da se kršćanski nauk temelji samo na Bibliji. 1649. Rusija: Državna skupština, sazvana nakon ustanka, započela je s carem raspravu o novom zakoniku, koji zatim vrijedi sve do 19. stoljeća. 1795. SAD je donio Zakon o državljanstvu; državljanstvo se može dobiti nakon pet godina boravka u SAD-u. 1837. Rusija: U Sankt Peterburgu od posljedica ranjavanja u dvoboju umro pjesnik Aleksandr S. Puškin (*6. 6. 1799.), koji se smatra utemeljiteljem

ruskoga književnog jezika; od njegovih djela ističu se poeme (Kavkaski zarobljenik, Jevgenij Onjegin), drame (Boris Godunov) i romani (Kapetanova kći). 1841. Kina: Za Opijumskog rata britanska je vojska zaposjela kineski otok Hong Kong; vratila ga je Kini tek 1997.

*

* MAleksandr s. Puškin 1848. Italija: U tadašnjem Kraljevstvu Obiju Sicilija buknula je revolucija, kralj Ferdinand II. prisiljen je donijeti ustav; revolucionarno vrenje zahvatilo je gotovo cijelu Europu. 1876. Austro-Ugarska: U Budimpešti umro utjecajni ugarski liberalni političar Ferenc Deák (*17. 10. 1803.), autor tzv. Uskrsnih članaka, na temelju kojih je 1867. uspostavljena dualistička Austro-Ugarska Monarhija. 1921. Francuska: U Parizu je saveznička konferencija odredila ratnu odštetu koju je Njemačka morala plaćati: čak 226 milijardi zlatnih maraka mora podmiriti u 42 godišnje rate, za kašnjenja su određene sankcije. 1954. Njemačka: U Berlinu je završena konferencija ministara vanjskih poslova Francuske, Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i SAD-a o pitanjima Berlina, Trsta i o Austrijskom državnom ugovoru; konferencija je tek dijelom uspješna; britanski ministar vanjskih poslova na njoj prvi put predlaže plan ponovnog udruživanja Njemačke. 1964. Austrija: U Innsbrucku su počele 9. zimske olimpijske igre; traju do 9. 2., a ekipa Sovjetskog Saveza je sa 10 zlatnih, 8 srebrnih i 6 brončanih medalja najuspješnija (Lidija Skoblikova u disciplinama brzog klizanja osvojila je čak 4 zlatne medalje).

Nije vażno što se każe, nego tko to każe. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 33

33

20.9.2011. 12:58:08


30

siječanj januar

Spomendani i imendani Martina, Jacinta, Tina

Zbivanja u Hrvatskoj 1706. Paštrićeva biblioteka: Prva javna sjemenišna i uopće javna knjižnica u Splitu otvorena je 30. siječnja 1706., a nazvana je Bibliotheca Pastritia po svom glavnom darovatelju, svećeniku i profesoru Ivanu Paštriću. Jezgru biblioteke činilo je 568 knjiga koje je poklonio Paštrić, a neke je dao uvezati u kartonske korice, umotane u pergamene nekih nepoznatih srednjovjekovnih rukopisa. Biblioteka je bila otvorena javnosti do početka 19. st., a danas je sačuvana tek četvrtina, tj. oko 150 – 200 Paštrićevih svezaka. Tu su knjige iz crkvenoga i civilnog prava, rječnici, priručnici i komentari, a dio su i djela hrvatskih autora Marulića, Lučića i Mrnavića te prijepis Gundulićeva Osmana. 1947. Dubravko Dujšin: Glumac, redatelj, kazališni pedagog, ravnatelj Drame Hrvatskoga narodnoga kazališta i prevoditelj talijanske beletristike, Dubravko Dujšin, umro je 30. siječnja 1947. u 53. godini života u Zagrebu. Nastupajući u HNK, odlikovao se impozantnom pojavom te zvučnim glasom i izvrsnom dikcijom, pa se ubrzo nametnuo u klasičnom repertoaru kao tumač brojnih Shakespeareovih likova, ali i u Tolstojevim i dramama Ostrovskog i Gorkog. Velike zasluge ima i kao tumač mnogobrojnih uloga u hrvatskim dramskim djelima; režirao je i deset predstava, gostovao na mnogim pozornicama diljem Jugoslavije te glumio na filmu. 1987. Ante Topić Mimara: Slikar, kolekcionar, restaurator i filantrop Ante Topić Mimara umro je u Zagrebu 30. siječnja 1987. u 89. godini života. Cijeli je svoj život posvetio umjetnosti, bilo njezinu stvaranju kao slikar ili njezinu očuvanju kao vrstan restaurator i kolekcionar te u konačnici kao veliki darovatelj zbirke svjetske važnosti. Domovini i hrvatskom narodu poklonio je čak 3700 umjetnina, koje su smještene u zgradi bivše Gimnazije na zagrebačkom Rooseveltovu trgu, današnjem muzeju koji nosi njegovo ime. Mimara nažalost nije doživio otvorenje muzeja jer je umro samo nekoliko mjeseci prije. 1993. Kamen temeljac za Maslenički most: Netom nakon završetka Ope-

*

34

NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 34

* Muzej Mimara u Zagrebu racije Maslenica, kojom je oslobođena tzv. Ružičasta zona, tj. zadarsko zaleđe, 30. siječnja 1993. tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman položio je kamen temeljac za novi armiranobetonski Maslenički most, koji je srušen u Domovinskom ratu. Kao privremeno rješenje sagrađen je pontonski most preko Novskog ždrila, koji je često bio neprijateljska meta. Novi »stari« most u promet je pušten 2005. godine, a i danas zbog svog povoljnog položaja služi kao alternativni smjer pri zatvaranju autoceste i betonskog Masleničkog mosta zbog bure.

Ukratko u svijetu 1592. Papinska Država: Nakon smrti pape Siksta V. 27. 8. 1590. i čak triju nasljednika koji su ubrzo umrli, za novoga je papu izabran Klement VIII. (papa između 1592. i 1605.), pod kojim je završila aktivna protureformacija; 1592. objavio je popravljeno latinsko izdanje Biblije. 1649. Engleska: Suglasnošću očišćenoga Parlamenta sud je kralja Karla I. proglasio krivim, nakon čega je dekapitiran, a vojska je 19. svibnja proglasila republiku pod imenom Commonwealth (zajednica). 1667. Poljska i Rusija nakon višegodišnjih borbi za Ukrajinu podijelile su državu; Rusiji pripala zapadna Ukrajina. 1943. Velika Britanija: Nakon prvih obećavajućih pokušaja u veljači 1940. u noći na 31. 1. prvi je put uspješno upotrijebljen zrakoplovni radar tijekom bombardiranja Hamburga. 1945. Čehoslovačka vlada u izbjeglištvu u Londonu prekinula je kontakte s poljskom vladom u izbjeglištvu u

Londonu i priznala privremenu vladu (Lublinski komitet u Varšavi). 1948. Indija: U Delhiju je hinduistički fanatik usmrtio borca za slobodu i samostalnost Indije Mohandasa Karam­ chanda Gandhija, zvanoga Mahatma ili Velika Duša (*2. 10. 1869.), koji se desetljećima borio protiv kolonijalizma i rasizma te je uspješno pomirio suprotnosti među Indijcima i Britancima kao i hinduistima i muslimanima; za samostalnost se borio metodom pasivnoga otpora; za Indijce je još prije smrti stekao poseban ugled. 1948. Švicarska: U St. Moritzu započele su 5. zimske olimpijske igre; posljednje prije njih bile su u Garmisch-Parten­ kirchenu, Njemačka (6. – 16. 2. 1936.). 1951. Zapadna Njemačka: U Stuttgartu umro genijalni konstruktor automobila austrijskoga porijekla Ferdinand Porsche (*3. 9. 1875.), uz ostalo, važan Hitlerov konstruktor, najpoznatiji po izradi prototipa Hitlerova »narodnog vozila«, Volkswagenove bube. 1968. Vijetnam: Borci Vijetkonga, koji su se borili protiv južnovijetnamskoga proameričkog režima, i njihov glavni pomagač, Sjeverni Vijetnam, započeli su tzv. Ofenzivu Tet (Tet je praznik početka mjesečeve godine); ofenziva je pokazala da su Amerikanci precijenili svoju taktiku iscrpljivanja protivnika, koji su napali iznenada i silovito te izazvali preokret u Vijetnamskom ratu; već u svibnju započinju tajni pregovori sa suparnicima. 2007. SAD: U Rancho Mirageu, u Kaliforniji, umro književnik Sidney Sheldon (*11. 2. 1917.), vjerojatno najprevođeniji autor svih vremena; u studenom 2005. objavio je memoare Druga strana mene; njegovih 18 romana u cijelom je svijetu prodano u više od 300 milijuna primjeraka.

Odijelo ne čini čovjeka. 20.9.2011. 12:58:14


31

siječanj januar

Spomendani i imendani Ivan Bosco, Julije, Marcela, Vanja, svjetski Dan nepušenja

Zbivanja u Hrvatskoj 1587. Juraj II. Drašković: Zagrebački biskup i kardinal, državnik i ban Juraj II. Drašković umro je 31. siječnja 1587. u 62. godini života u Beču. Bio je hrvatski ban u vrijeme osmanskih navala, gladi i Seljačke bune, a svi se slažu da je uložio sve snage za obranu protiv Osmanlija. Nastojao je izmiriti zavađeno plemstvo, borio se protiv namjere bečkog dvora da u Hrvatsku uvede njemačku upravu, a smatra se da je zemljom upravljao umjereno i pošteno. Bio je mudar političar, ali historiografija različito ocjenjuje Draškovićev odnos prema Seljačkoj buni. Neki povjesničari smatraju da je dao pogubiti ustaničke vođe, za što nema pisanih dokaza, a neki pak tvrde da ih je štitio i od cara Maksimilijana molio za njihov život. 1808. Ukinuta Dubrovačka republika: Nakon sloma Mletačke Republike, pojavom Napoleona s jedne strane, a slabošću Osmanskog Carstva s druge, Dubrovačka Republika bila je u opasnosti i od ruskog zauzimanja. Grad se 1806. bez otpora predao francuskim postrojbama, a od ulaska Francuza počele su ratne operacije između združenih ruskih vojnih i crnogorskih paravojnih snaga. Uz pomoć francuskoga generala Marmonta neprijateljska je vojska istjerana s teritorija Dubrovačke Republike, ali je 31. siječnja 1808. Marmont, mimo Napoleonova znanja (što je ovaj odobrio), dekretom raspustio Senat i dubrovačku vladu i time ukinuo dubrovačku nezavisnost. Te je godine dubrovačko područje s Bokom kotorskom podvrgnuto Napoleo­no­vu Talijanskom Kraljevstvu, a od 1815. pripalo je Habsburškoj Monarhiji, u čijem se sastavu nalazilo do 1918. godine. 1933. Uhićen Vladko Maček: Dva i pol mjeseca nakon sastanka Odbora Seljačko-demokratske koalicije u Zagrebu, na kojem su doneseni zaključci poznati pod imenom Zagrebačke Punktacije, 31. siječnja 1933. uhićen je kao njihov potpisnik dr. Vladko Maček i odveden u zatvor u Beograd. U Punktacijama se isticala potreba napuštanja srbijanske hegemonije te zahtijevalo novo

1905. Maroko: Posjet njemačkog cara marouređenje državne zajednice u skladu kanskom sultanu i careva osuda frans demokratskim načelima. Nekoliko cuskoga imperijalizma izazvali tzv. prmjeseci poslije Maček je osuđen na vu marokansku krizu, jer su na to vrlo trogodišnju zatvorsku kaznu, ali je oštro reagirale Francuska, Španjolska i nakon atentata na kralja Aleksandra Velika Britanija. potkraj 1934. oslobođen i pušten na 1943. Sovjetski Savez: Pred Staljingradom slobodu. je poražena njemačka 6. armija pod 1946. Prvi ustav FNRJ: Dana 31. siječnja zapovjedništvom general-feldmarša1946. na zajedničkoj sjednici obaju dola Friedricha Paulusa (unaprijeđen je mova Ustavotvorne skupštine doneupravo tog dana); 2. 2. poražena je i sen je prvi Ustav Federativne Narodne sjeverna Paulusova grupa; tijekom bitRepublike Jugoslavije. Rađen je prema ke za Staljingrad, koji je potpuno poUstavu SSSR-a (Staljinov), a Jugoslavirušen, poginulo 46 000 civila, a njih ja je definirana kao »savezna narodna 60 000 Nijemci su odveli na prisilni država republičkog oblika, koju je čirad; prema sovjetskim izvorima poginilo šest republika«, s tim da je Srbija nulo je (s njemačkom zračnom potpoimala i autonomne pokrajine Vojvodirom) 154 000 njemačkih i 47 000 sonu i Kosovo. Određeno je teritorijalno vjetskih vojnika; 108 000 njemačkih razgraničenje između republika, a gravojnika je zarobljeno, a oko 34 000 nice se nisu mogle mijenjati bez njihonjemačkih ranjenika tijekom bitke pova pristanka. Nacionalnim manjinama vučeno je s bojišta. bili su zajamčeni pravo i zaštita kulture i jezika, a vlasništvo je bilo državno, 1943. Njemačka: Brzi britanski zadružno ili privatno, koje je moglo bibombarderi prvi put napadaju Berlin ti ograničeno. Država i škola bile su odupravo u vrijeme obilježavanja vojene od Crkve, a bila je zajamčena i nacističkoga preuzimanja vlasti. sloboda tiska, govora, udruživanja, zbo- 1944. Francuska: U Parizu umro rova, javnih skupova i manifestacija. dramatičar i pripovjedač Jean Giraudoux (*29. 10. 1882.); stvorio je novi tip poetičnoga kazališta, svijet čiste fantazije u kojemu se kao humanist bavio čovjekovom Ukratko u svijetu sudbinom, ratom i društvom (Amfitrion, Trojanskog rata neće biti, 1580. Portugal: Umro je kralj Henrik, a Elektra, Za Lukreciju). na prijestolje je zasjeo španjolski kralj Filip II. (personalna unija), koji je tako 1966. Sovjetski Savez: Na površinu postao poglavar Pirenejskog poluotoka Mjeseca prvi je put uspješno pristala i najvećega kolonijalnog imperija. svemirska sonda Luna 9; prvi čovjekov predmet na Mjesecu je 1959. 1828. Grčka: U Beču umro grčki borac za godine sonda Luna 2, koja je pala na neovisnost Aleksandros Ipsilantis Mjesečevu površinu; iste godine Luna (*12. 12. 1792.); 6. 3. 1821. pokrenuo je 3 prvi je put snimila nevidljivu stranu borbu grčkih domoljuba za slobodu. Mjeseca. 1854. Japan: Ugovorom u Kanagawi SAD je prisilio Japan da za američke brodove 1968. Nauru, koraljni otok u Oceaniji, pro(kao prve od stranih država) otvori glasio je neovisnost o Australiji, Novom dvije luke, Shimodu i Hakodate. Zelandu i Velikoj Britaniji; predsjednik je postao Hammer DeRoburt. 1888. Italija: U Torinu umro svećenik i socijalni pedagog Giovanni Bosco, na1973. Austrija: U Beču među članicama zvan don Bosco (*16. 8. 1815.), doNATO-a i Varšavskog pakta započinju bročinitelj koji je organizirao sela za savjetovanja o uravnoteženu zanemarenu djecu i koji je osnovao sasmanjivanju vojnih snaga obaju vojnih lezijanski red za obrazovanje ugrožene saveza; nakon uspješnih priprema mladeži u Torinu. 30. 10. započela je konferencija obaju 1889. Austro-Ugarska: U carskome dvorvisokih predstavnika. cu Mayerlingu kod Heiligenkreu1993. Njemačka, Velika Britanija: Auza oženjeni 30-godišnji nadvojvoda tomobilski koncern BMW iz MüncheRudolf, jedinac cara Franje Josipa I. na preuzeo većinski udio poznatoga i Elizabete (poznatije kao Sisi) počibritanskoga proizvođača automobila nio samoubojstvo, prije kojeg je ubio Rover Cars; to preuzimanje jedno je od 18-godišnju ljubavnicu; tragedija nikaonih koja razotkrivaju sve očitiju gloda nije razjašnjena; dvor u vrijeme pobalizaciju, posebno na gospodarskom, greba prikriva istodobnu smrt prijefinancijskom, marketinškom, a i širem stolonasljednikove ljubavnice. kulturnom području.

Otr ovni jezik opasniji je od zmije. NDD 01-JANUAR 002-035 CRO.indd 35

35

20.9.2011. 12:58:15


Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti

Na današnji dan

Zanima li Vas što se dogodilo na Vaš rođendan? Ili na neki drugi Vama važan dan? Možda netko od poznatih slavi rođendan kad i Vi? I što se sve dogodilo na današnji dan?

Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti

w w w. moz aik k njiga. hr

276,00 kn

Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti

Knjiga Na današnji dan donosi pregled prijelomnih događaja koji su obilježili svaki dan u godini. Događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti svrstani su po datumima, što omogućuje bolju preglednost sadržaja nego što je to u enciklopedijama i leksikonima, u kojima je građa poredana abecednim redom. Stranice u knjizi obogaćene su starim i regionalnim nazivima mjeseca, a svakom danu pridodana je poneka izreka, poslovica ili zanimljivost. Jer svaki je dan priča za sebe ...

Na današnji dan

Na današnji dan

ISBN 978-953-14-1016-8

NDD-COVER CRO.indd 1

9/27/11 9:35 AM

Na današnji dan  

Znate li što se dogodilo na današnji dan?