Page 1

Naslov izvornika LE MANUEL DU BRICOLAGE Copyright Ÿ Reader’s Digest Vy‘ be˘r s. r. o. Prag, Republika »eška, 2009 Hrvatsko izdanje Ÿ Mozaik knjiga, Grupa Mladinska knjiga, 2009

Za nakladnika Alen Bodor Urednik Davor UskokoviÊ Preveli Vjekoslav »ulo Petra OreπkoviÊ Tomislav ©ostar StruËni redaktor Ruer Jeny Korektorica Katarina CvijanoviÊ Priprema za tisak e-projekt, Zagreb Tisak MKT PRINT, Ljubljana, Slovenija, travanj 2009.

ISBN CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem

Sva prava pridræana. Ova je knjiga zaπtiÊena autorskim pravima i ne smije se ni u cjelini ni djelomiËno reproducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji naËin bez pisanog dopuπtenja autora i izdavaËa.


1 Upoznajte svoj dom 6 — 29 Temelji 8 Vanjski zidovi 10 — 11 Katovi i stubište 11 — 15 Vrata i prozori 16 — 18 Krovovi 19 — 23 Unutarnji zidovi i stropovi 24 — 25 Oborinske vode i odvodnja 26 — 27 Dimnjaci i izolacija 28 — 29

Sadržaj

2 Osnovne tehnike i alati 30 — 69 Alati 32 — 35 Mjerenje i rezanje 36 — 37 UËvrπÊivanje 38 — 47 Ispune i brtvila 48 — 49 ElektriËni alat 50 — 51 Stolarski radovi 52 — 69

3 Zavrπni radovi 70 — 123 Priprema 72 — 81 Ličenje 82 — 101 Tapete 101 — 113 PloËice 114 — 123

4 Podne obloge 124 — 157 Priprema 126 — 128 Parket 129 — 134 PloËice 135 — 141 Podno grijanje 142 Vinil 143 — 146 Tapison 147 — 157

5 Okovi i namještaj 158 — 187 Zidni okov 160 — 161 Police 162 — 170 Montažni namjeπtaj 170 — 173 Karniše i pribor 174 — 177 Vijenci i ukrasni profili 178 — 181 Slike i zrcala 182 — 183 Ugradbene kuhinje 184 — 187

6 Vrata i prozori 188 — 219 Vrata 190 — 204 Prozori 204 — 219


UPOZNAJTE SVOJ DOM

8

Temelji Sasvim je jasno da su temelji kuÊe jednako stari kao i sama kuÊa. Oni nose teæinu konstrukcije, osiguravajuÊi joj stabilnost i postojanost. Teæina samostojeÊe kuÊe, tzv. tradicionalne kuÊe, koja se sastoji od πest prostorija, procjenjuje se na oko 120 tona. Stoga je potrebno projektirati Ëvrste temelje, usklaene ne samo s kuÊom koja Êe se na njima podiÊi, nego i s terenom na kojem Êe biti sagraena. OgraniËenja kojih se valja pridræavati razlikuju se ovisno o tome gradite li na trusnom podruËju, na rahlom tlu itd. Do kraja 19. stoljeÊa jedino ograniËenje bilo je da se temelji ne postavljaju u rahlo tlo. U tom se razdoblju poËinju primjenjivati trakasti temelji (23 cm debljine). I danas se takvi temelji grade kad je teren prikladan. Prije kraja 19. stoljeÊa kuÊe su se podizale na jednostavnijem tipu temelja, izgraenom od zemlje, kamena ili opeka. ©irina temelja bila je jednaka njihovoj dvostrukoj visini. Pod starih gradnji bio je Ëesto postavljen na nosaËe (stranice 11 — 12).

Temelji/temeljna ploËa Presudnu ulogu u daljnjem planiranju ima nosivost tla. S obzirom na ËvrstoÊu i nosivost tla potrebno je postaviti ili samo temelje ili joπ dodatno i nosivu ploËu. ZadaÊa temelja je prenoπenje optereÊenja graevinskog objekta na podlogu te ravnomjerna raspodjela tog optereÊenja. BuduÊi da je ËvrstoÊa tla manja od ËvrstoÊe graevnih materijala, kao podloga svakog objekta ispod nosivih elemenata grade se temelji, koji zatim cijelo optereÊenje objekta ravnomjerno raspodjeljuju. Osim toga, uloga temelja je osigurati ËvrstoÊu i stabilnost kuÊi tijekom dugog niza godina i u sluËaju malih pomicanja tla. Graevinsku je izvedbu temelja potrebno prilagoditi vrsti tla i u obzir uzeti moguÊu pojavu podzemnih voda.

Nosiva ploËa Gradnja nosive ploËe (temeljne ploËe) nuæna je kad tlo nije dovoljno Ëvrsto i ne moæe podnijeti optereÊenje, ili je pak samo optereÊenje objekta previsoko. U tom sluËaju preko cijele povrπine temelja gradi se armiranobetonska ploËa koja je kao takva dio temelja i prihvaÊa dio optereÊenja objekta. »eliËni oklop jamËi ravnomjernu podjelu tereta i optereÊenja koje proizvodi objekt. Ukoliko su na graevinskom zemljiπtu prisutne i podzemne vode, preporuËuje se i postavljanje dodatne izolacije sa strana i s donje strane temelja. Gradnja armiranobetonske nosive ploËe poglavito je pogodna ako kod objekta nije potrebno graditi podrum. Takav oblik gradnje temelja ima prednost poglavito gledajuÊi s

Temelj niskog vrtnog zida NajËeπÊi temelj je Ëvrst sloj betona na tuËencu (nije nužno koristiti tuËenac ako je tlo ispod temelja dovoljno Ëvrsto). Niski zid možete na ravnoj i Ëvrstoj površini sagraditi sve dok ta povrπina ima prikladni nosivi dio i ploËe poloæene na sloj morta.

financijske strane: u ovom sluËaju nemamo nikakvih troπkova vezanih za iskapanje tla kao niti za postavljanje oplata, a ova Ëinjenica Ëesto puta prevagne u korist gradnje armiranobetonske ploËa, Ëak i kad je rijeË o dovoljno stabilnom i Ëvrstom tlu.

Gradnja temelja Gradnja temelja odnosno postavljanje armiranobetonske ploËe provodi se u nekoliko koraka.

Iskop Svaki objekt mora posjedovati temelje koje ne mogu oπtetiti niske temperature niti na njih na bilo koji naËin negativno djelovati. Kako niska temperatura ne bi mogla dospjeti do povrπine temelja, potrebno je osigurati da visina izmeu gornjeg ruba temelja i donjeg ruba podloge iznosi najmanje 80 cm. Samo tako bit

ZidiÊ podignut na trakastom temelju Na pravilno izgraenom temelju lako je podignuti zidiÊ, u ovom primjeru naËinjen od opeka.

Êemo sigurni da se neÊe pojaviti nikakva oπteÊenja.

Postavljanje instalacija u temeljima VeÊ se u neobraenu “postelju” iskopa postavljaju osnovne instalacije (keramiËke, metalne ili instalacije od tvrde plastike) za odvodnu i fekalnu vodu kao i za odvodnju oborinskih voda. Pri postavljanju tih instalacija potrebno je obratiti pozornost na ispravan pad instalacija (1 do 1,5 posto). Vaæna je i ugradnja kontrolnog okna i kontrolnog ventila kod tih instalacija. Kad se postave potrebne instalacije, onda se izmeu okolnog tla i temelja nasipa πljunak. Šljunak sprjeËava nadiranje i prodor podzemnih voda u zid graevine. Preko toga se postavlja zaπtitni sloj mrπavog betona koji treba osigurati da temelji i armiranobetonska ploËa nemaju kontakt s okolnom zemljom.


9

U zaπtitni sloj betona postavlja se zaπtita od vlage i to u obliku Ëvrste folije ili u obliku bitumenskih elemenata (bitumenska ljepenka). Kod postavljanja te zaπtite iznimno treba pripaziti da ne doe do pucanja ili kakvog drugog oπteÊenja folije ili bitumenskih elemenata. S obzirom na vrstu i nadiranje podzemnih voda, ugrauje se crni zaπtitni sloj (bitumenska zaπtita) ili bijeli zaπtitni sloj (folija). Bitumenska zaπtita uobiËajena je zaπtitna mjera od vlage, a folija se koristi samo kao zaπtita od potisnog pritiska podzemne vode, odnosno da podzemna voda ne dospije na povrπinu.

»eliËna oplata ili armatura Slijedi postavljanje armature. Ona se u naËelu sastoji od ËeliËne mreæe postavljene u betonsku masu. Pojedini se dijelovi mreæe fiksiraju i meusobno povezuju veznom æicom. »esto se na betonskoj ploËi postavlja serklaæ koji podnu betonsku ploËu dodatno πtiti od niskih temperatura. Taj se serklaæ najprije obrauje jer sadræi armaturne elemente (ËeliËnu mreæu) povezane s podnom armiranom ploËom. U nekim se sluËajevima moæe koristiti i beton s ËeliËnim vlaknima, pa u tom sluËaju nije potrebna dodatna armatura. Na mjesta koja su predviena za ugradnju vrata postavlja se uzduæna armatura.

Zid od opeka

TEMELJI

Zaπtita od vlage

NEISPRAVNI TEMELJI BuduÊi da temelje ne vidimo, Ëesto smo skloni zaboraviti na njih, sve do trenutka kad se na zidovima pojave pukotine. Nije jednostavno utvrditi što ih je uzrokovalo, s obzirom da uzroci mogu biti vrlo razliËiti. Meutim, simptomi su uvijek isti. Malene napukline, zatim pukotine koje se πire uz dovratnike ili one vidljive na spojevima zidova. Teæi sluËaj su pukotine ili udubljenja nastala po vertikali zgrade, πto upuÊuje na opasnost od razdvajanja kostura graevine. Evo primjera najËeπÊih oπteÊenja do kojih dolazi kad temelji nisu prilagoeni terenu.

Isuπivanje tla uzrokovano πirenjem korijenja dovodi do utonuÊa tla.

Ako se stablo ne sruπi, njegovo korijenje podignut Êe tlo .

DjelomiËno spuπtanje temelja

PreoptereÊenje

Kod nadogradnje postojeÊe konstrukcije, nuæno je pri izvoenju radova poduzeti mjere opreza. Takoer, potrebno je predvidjeti dilatacijski spoj (razmak) izmeu dvije gradnje. Ako je nadograeni dio loπe spojen s postojeÊom konstrukcijom, u nekim sluËajevima moæe doÊi do spuπtanja graniËnog zida. Temelji koji nisu prilagoeni terenu vrlo Êe brzo prouzroËiti velika oπteÊenja na konstrukciji.

Trakasti temelji Ëije dimenzije nisu prilagoene vrsti terena uzrokuju preoptereÊenost temelja. Takoer, temelji se mogu preopteretiti ako se uklanja ili preinaËuje nosivi zid. Nosivost temelja izraËunava se u skladu s konstrukcijom kuÊe. Svaku promjenu konstrukcije potrebno je pomno razmotriti. Presjek grede mora biti usklaen s optereÊenjem nosivog zida. Ne oklijevajte pitati struËnjaka za savjet.

Klizanje i nestabilnost terena

Slijeganje tla

ViseÊi pod

Temelj

Nabijena zemlja Betonska ploËa

©to poduzeti kad se na kuÊi pojave pukotine? »im se na proËelju, pregradnim zidovima ili na rubovima podnih ploËa pojave pukotine, odmah potraæite struËnu pomoÊ. Najbolje je zapoËeti sa stambeno-komunalnim poduzeÊem koje se brine za vaπu zgradu. Te sluæbe raspolaæu svim potrebnim tehniËkim podacima o zgradi i tlu na kojem se nalazi, i mogu vas uputiti na odgovarajuÊe specijalizirane tvrtke.

Temelji koji nisu postavljeni okomito na podlogu loπe prenose nosive sile. Zbog toga moæe doÊi do klizanja temelja. Rahla tla (ilovaËa, kreda, pijesak) ili tereni na kosini u naËelu su nestabilni. Temelji prilagoeni terenu (πip, usjek) osigurat Êe trajnost konstrukcije. Neprilagoen teren nije jedini uzrok klizanja. Voda i mraz uzrokuju nadimanje ili slijeganje terena, uslijed Ëega dolazi do podizanja trakastih temelja i stvaranja pukotina na zidovima.

Do slijeganja tla dolazi zbog uruπavanja prirodnih ili umjetnih podzemnih πupljina. Kad je rijeË o kamenolomu, odnosno podruËju u kojem se zahvaÊalo u tlo, stanje moæete provjeriti na kartama. Kamenolomi se najËeπÊe uËvrπÊuju zidanim stupovima. Ako je rijeË o prirodnim πupljinama, nuæno je toËno saznati o kakvom se terenu radi. ©upljinu je moguÊe uËvrstiti ili je potrebno postaviti duboke temelje.


Vanjski zid od opeke

UPOZNAJTE SVOJ DOM

10

Vanjski zidovi Gradnja zidova razlikuje se ovisno o uporabljenom materijalu. Zavrπna obrada zidova, koja se razlikuje od podruËja do podruËja, nema iskljuËivo dekorativnu funkciju. Ona jamËi zaπtitu proËelja od klimatskih utjecaja. Na temelju izgleda i tipa proËelja moæe se toËno odrediti starost kuÊe. Puni zidovi KuÊe graene prije otprilike 1920. imaju pune zidove od opeke ili kamena — zidovi od opeke πiroki su oko 230 mm, dok debljina kamenih zidova ovisi o vrsti uporabljenog kamena. Zidovi zgrada viπih od dva kata nerijetko su u niæim dijelovima bili deblji kako bi izdræali veÊi teret. ©uplji zidovi PoËetkom 20. stoljeÊa πuplja opeka postupno zamjenjuje punu, buduÊi da ima bolja svojstva termiËke izolacije. ZahvaljujuÊi svojoj teæini i dimenzijama, πuplja opeka se odlikuje vrlo velikom ËvrstoÊom, πto omoguÊuje graenje viπekatnica bez izvedbe betonske nosive konstrukcije. ©uplja opeka dostupna je u razliËitim debljinama, od opeka za unutarnje pregrade debljine 3 cm do onih za vanjske zidove, debljine 20 cm. Meutim, iz ekonomskih razloga novije se zgrade katkad grade od betonskih blokova (bloketama). RijeË je o pravokutnim nepeËenim blokovima povezanim cementnim

VLAGA

Unutarnji zid od bloketa

Izolacija

Betonska ploËa Vodonepropusna brana

Vodonepropusna membrana

Betonski temelj

mortom, koji se koriste za sve tipove zidova, nosive ili nenosive. Opeke od gline ili od celularnog betona imaju iznimno dobra termiËka i akustiËka svojstva. Da se zid od blokova uËini πto stabilnijim, debljina spojeva kreÊe se od 1 mm do 10 mm, Ëime se jamËi dugotrajnost graevine. Novi materijali preporuËljivi su i s ekoloπkog motriπta.

Vlaga moæe imati kobne posljedice po svaku gradnju. Zid koji ne ‘diπe’ puni se vodom koja stiæe iz temelja. Naime, ona se kapilarno diæe uza zid. Voda i mraz mogu na kuÊi izazvati oπteÊenja. Zamrzavanje vode u pjeskovitom tlu uzrokuje podizanja terena. Kad doe do topljenja leda, uslijed slijeganja tla pojavit Êe se pukotine. Ako su spojevi neispravni (str. 412), obloga konstrukcije oπteÊena (str. 413) i izolacija slaba (str. 206), voda moæe probiti u konstrukciju i kuÊa moæe postati potpuno vlaæna.

Drvo Danas se kuÊe ne grade iskljuËivo od opeka ili betonskih blokova. KuÊe s drvenim kosturom sve su brojnije. Struktura konstrukcije sastoji se od platnica. Kod postavljanja obloge vodi se raËuna o cirkulaciji zraka. Na vanjskom dijelu konstrukcije vodonepropusne panel-ploËe priËvrπÊene su na stupove, a na njima se nalaze folije kiπne brane. Vanjska obloga priËvrπÊena je na letvice. U unutraπnjosti, izolacija se postavlja izmeu stupova. Kako ne bi doπlo do kondenzacije, ugrauje se parna brana. Cijela konstrukcija prekriva se gipsanim ploËama priËvrπÊenim na vodilice.

©to poduzeti?

Zavrπna obrada zidova

Premda veÊinu kvarova moæe popraviti iskusan kuÊni majstor, uza sve to bit Êe potrebno preventivno provesti tretman zaπtite od vlage. U tekstu gore navedene su stranice vodiËa na kojima se obrauje svaki takav sluËaj posebno.

Zavrπna obrada vanjskih zidova Kod proËelja od kamena izraenih suhom gradnjom moæe se vidjeti vrsta koriπtenog materijala. Zidovi od opeke postavljaju se kriænim vezom, Ëime se jamËi najbolja povezanost blokova. Pune opeke postavljaju se naizmjeniËnim povezivanjem veænjaka i duænjaka.

Zaπtitna æbuka za zid radi se od morta na bazi cementa i vapna. Ona Ëini vanjske zidove nepropusnim. Konstrukciju drvene kuÊe moguÊe je dopuniti drvenim pleterom kojem se dodaje mjeπavina zemlje i biljnih vlakana (laterit-blato). DaπËanu oplatu potrebno je obraditi odgovarajuÊim proizvodom (integrirani premaz za drvo, lak) radi duæeg vijeka trajanja (vremenske nepogode, kukci potkornjaci). Mozaik, koji se kod nas rijetko primjenjuje, sastoji se od dijelova kamena ugraenih u sloj morta, Ëesto obojen radi postizanja bolje nepropusnosti.

Zavrπna obrada unutarnjih zidova

Na starim kuÊama vapnena se æbuka koristila kao vanjska obloga. Gips se u pregradnim zidovima rabi od srednjeg vijeka. Kod starih gradnja struktura zidova prekrivala se oplatom, a zatim gipsom. Ako kucnete po takvom zidu Ëut Êete πuplji zvuk. Æelite li objesiti neπto na takav zid, pripazite da koristite okov za πuplje zidove. Postoje obiËne gips-ploËe (pregradni zidovi) ili gipsane kartonske ploËe (dodatna obloga ) razliËitih debljina.


11

NajËeπÊi problem s podom poloæenim na zemlju povezan je s oπteÊenjem izolacijskog sloja. To moæete popraviti tako da na ploËu izlijete tekuÊi izolator i zatim povrπinu izgladite (stranica 249). Za razliku od poda poloæenog na zraËni prostor, kod takve se izvedbe sustav cijevi ugrauje u podne ploËe. Ako pukne jedna od cijevi, najprije Êe se pojaviti vlaga. Niti u ovom sluËaju ne odgaajte popravak.

Podne daske Podvlaka Nosiva greda Vodonepropusna brana Ventilacijska opeka

Zid za provjetravanje

©to poduzeti

ZraËni prostor

Betonska ploËa

Prizemlje

Polaganje ploËa iznad zraËnog prostora

Podne povrπine ili podovi u razini zemlje polaæu se na prostor namijenjen za provoenje instalacija ili na povrπinu tla. Dok je prvo rjeπenje pogodnije za neke vrste terena, drugo je jeftinije.

Polaganje ploËa na zraËni prostor skuplji je naËin gradnje od prethodnog i primjenjuje se na svim vrstama terena, a sama izvedba ne predstavlja velike poteπkoÊe. Takav zraËni meuprostor visok je 20 cm i mora imati reπetkaste otvore radi prozraËivanja. KuÊe s drvenim podovima u razini zemlje mogu se polagati na zidani zraËni prostor.

Polaganje ploËa na zemljanu povrπinu PloËe se u tom sluËaju polaæu izravno na tlo. I danas se to ekonomiËno rjeπenje Ëesto se primjenjuje. Postupak je sljedeÊi: teren se priprema (zbija) za postavljanje nepropusnog sloja i ploËa. Meutim, zabranjena je primjena takvog tipa poploËavanja na propusnim tlima. Prizemnice obiËno imaju kompaktne podne ploËe koje se polaæu preko temelja. Takve ploËe podræavaju vlastiti teæinu, ali i onu nosivih zidova. Radi bolje nosivosti podna se ploËa pojaËava jakom vanjskom armaturom. Kod viπekatnica podne ploËe nisu nosive i ne polaæu se preko temelja (plivajuÊi pod). Kod takve konstrukcije podne ploËe nije potrebno pojaËavati armaturama. Prije postavljanja ploËe teren je potrebno pripremiti. Na teren se postavlja sloj πljunka i kamena debljine 20 cm (podloga). Podloga se zatim prekriva slojem pijeska kako bi se nepropusni brtveni sloj zaπtitio od oπteÊenja. Kad biste podnu ploËu betonirali izravno na podlogu, doπlo bi do oπteÊenja podne ploËe uslijed kapilarnog penjanja vode. Da se to sprijeËi, izmeu podloge i podne ploËe postavlja se nepropusni brtveni sloj (polietilenska folija).

PROBLEMI S PODOM IZNAD ZRA»NOG PROSTORA Ako je kruæenje zraka ispod poda loπe, moæe doÊi do truljenja poda zbog vlage koja se zadræava unutar zraËnog prostora. S druge strane, prejaka cirkulacija zraka mogla izazvati neæeljene uËinke po konstrukciju, primjerice slijeganje kuÊe. ZraËni prostor u kojem reπetke nisu dobro postavljene, loπa je zaπtita od glodsvaca i drugih πtetoËina.

Potrebno je naÊi oπteÊenje. Neka to uËini struËna osoba, jer se moæe raditi o oπteÊenju cijevi za grijanje, vodovodnih ili plinskih cijevi u podu… Neporavnat beton moæe se popraviti nanoπenjem materijala za izglaivanje Ëija debljina prosjeËno iznosi 1 cm.

VANJSKI ZIDOVI I PRIZEMLJE

PROBLEMI S PODOVIMA POLOÆENIM NA ZEMLJU

Izolacija podova u razini tla Prije betoniranja ploËa poloæenih na tlo postavlja se okvir od polistirena (otprilike 1 m). To se rjeπenje ËeπÊe primjenjuje ako je rijeË o unutarnjoj izolaciji. Izolacija poda poloæenog na zraËni prostor izvodi se polistirenskim ploËama postavljenim na armirane betonske nosaËe. Ta se konstrukcija zatim prekriva kompresijskom ploËom.

Obloga Izolacija

©to poduzeti Redovito provjeravajte da li ventilacija pravilno djeluje. Osjetite li miris plijesni, znajte da je uzrok tome loπa ventilacija. Ako se miris zadræava, obratite se profesionalcu koji Êe sanirati ventilaciju. Ne odlaæite radove. U takvim je sluËajevima ponajprije nuæno zamijeniti drveni pod i grede. Iznimno ozbiljne intervencije mora izvesti profesionalac. Meutim, i kuÊni majstor i te kako moæe obaviti neke manje popravke (str. 127 — 128).

Vodonepropusna brana PlivajuÊa ploËa


ZAVR©NI RADOVI

100

LiËenje metalnih cijevi

1 Provjerite jesu li ËeliËne i bakrene cijevi Ëiste i bez hre. OËistite ih finom æiËanom vunom.

Uklanjanje poteπkoÊa s bojom

• SprijeËite pojavu mrlja nanoπenjem aluminijskog primera-punila prije liËenja. • Pojavi li se problem kasnije, mrlju premaæite

Glavni su razlozi pucanja boje slojevi nepodudarnih boja, loπe pripremljena povrπina, vlaga u prostoru ili zarobljena vlaga, masnoÊa, truleæ ili hra.

Ljuπtenje Boja nije prionula za povrπinu jer je povrπina preglatka (kao kod stare sjajne boje) ili prevapnenasta (kao kod neobraene vodene boje). MoguÊe je, takoer, da trulo drvo odbija boju ili da se ispod premaza stvorila hra. Boju s malih podruËja skinite finim brusnim papirom, zagladite finom povrπinskom ispunom, nanesite primer i prebojite. S veÊih povrπina morate posve skinuti boju i ispoËetka ih pripremiti.

• •

MjehuriÊi Probuπite jedan — pojavi li se voda, vlaga je zarobljena pod bojom ili se probija odostrag. Skinite nabubrenu boju puhalom za vruÊi zrak i pustite da se drvo osuπi. Impregnirajte i oliËite cijelu povrπinu koju popravljate.

• •

Lijevano æeljezo oko kamina i kovano æeljezo

Pucanje (katkad se naziva naranËina kora) Kad povrπina ispuca poput siÊuπnog neravnog poploËenja, moæda je rijeË o uporabi nepodudarnih boja. Gornji sloj boje ispuca jer se πiri drukËijom brzinom od donjega. NajËeπÊe boju morate skinuti kemijskim sredstvom ili puhalom za vruÊi zrak i poËeti ispoËetka. Vrlo male povrπine — ne veÊe od nekoliko Ëetvornih centimetara — ostruæite savitljivim brusnim jastuËiÊem ili vlaænim papirom za mokro i suho bruπenje. Kad je povrπina glatka, poravnajte je finom povrπinskom ispunom, premaæite primerom i preliËite.

1 Ostruæite i uklonite hru ako je ima (str.

Vidljiv donji sloj boje TekuÊa sjajna boja

2

Sjajnu boju nanesite izravno, kistom πirine 25 ili 50 mm. Temeljni premaz nije potreban, osim ako je cijev olovna. Maæite cijev gore-dolje, a zatim zagladite boju potezom uzduæ cijevi.

3 Nikad ne liËite ventile jer Êe se pokvariti.

75). Prema potrebi nanesite primer.

2 Kistom odgovarajuÊe veliËine izravno, bez temeljnog sloja premaæite povrπinu sjajnom ili emajl bojom.

3

Ako moæete, kovano æeljezo sloæenog uzorka iznesite van. Ondje ga poprskajte bojom u spreju, podruËje iza njega zaπtitite. Da boja ne curi, uvijek nanosite tanke slojeve. Limenku dræite pod pravim kutom prema æeljezu, na udaljenosti od oko 300 mm.

4 Dræite limenku paralelnu s povrπinom, pomiËite je gore-dolje ili lijevo-desno. Nikad je ne pomiËite u lûku ili dræite na istom mjestu.

5

Ako sloæeno izraene komade ne moæete iznijeti, malim kistom nanesite dva tanka sloja sjajne boje.

• • •

nema veliku pokrivnu moÊ, pa uvijek nanesite temeljni sloj æelite li sakriti intenzivnu staru boju. Nanesite joπ jedan zavrπni sloj, ali uzmite jednoslojnu boju, koja je guπÊa i ima veÊu pokrivnu moÊ.

Curenje Previπe boje nanijete u debelom sloju rezultira curenjem koje je teπko sakriti. Ako je boja joπ mokra, kistom je zagladite, ali ako se poËela suπiti, priËekajte da se osuπi, a zatim je zagladite vrlo finim brusnim papirom. OËistite vlaænom krpom. Nanesite nov, tanak zavrπni sloj

• •

Mrlje Mrlje nastaju kad voda u emulziji aktivira neËistoÊe u zidu. Na povrπinama struganima æiËanom Ëetkom ili æiËanom vunom mogu nastati hrave mrlje ili na povrπinu izbijaju naslage Ëae iz neobloæenog dimnjaka.

primerom-punilom i preliËite.

Gljivice i blijeenje Spore koje se skupljaju na vlaænoj boji — moæda zbog kondenzacije — Ëesto uzrokuju pojavu pljesnivih mrlja. ZahvaÊenu povrπinu obradite fungicidom prema uputama proizvoaËa, operite je, pustite da se osuπi i preliËite.

Gubitak sjaja Ako povrπinu niste impregnirali ili ako se primer ili temeljni sloj nisu posve osuπili, sjajna Êe boja utonuti u povrπinu i izgubiti sjaj. Izbrusite vlaænim mokro-suhim brusnim papirom. Kistom uklonite praπinu i obriπite Ëistom, vlaænom krpom. Zatim nanesite novi zavrπni premaz.

• •

Smeæurana boja Uzrok joj je obiËno drugi premaz boje nanijet prije nego πto se prvi dobro osuπio. Otapala u mokrom donjem premazu napadaju gornji sloj nastojeÊi ga probiti i stvaraju nabore. Skinite boju kemijskim sredstvom ili vruÊim zrakom i preliËite, ovaj put pazeÊi da se donji sloj osuπi prije nanoπenja sljedeÊeg.

Hrapava povrπina Ako se novooliËena povrπina Ëini hrapavom i grubom, boju ste nanijeli prljavim kistom ili je na mokru povrπinu dospjela praπina. Moæda je u boji bilo osuπenih komadiÊa. Uvijek liËite Ëistim kistom i rabite vjedro za boju. Staru boju procijedite cjedilom za boju ili najlonskim Ëarapama. ©titnikom ili komadom kartona sprijeËite da se na kist uhvati praπina s poda. Kad se hrapava povrπina osuπi, zagladite je suhim mokro-suhim brusnim papirom, obriπite i nanesite novi premaz boje

Tamne mrlje na oliËenom drvu »vorovi u drvu koje prije liËenja niste impregnirali mogu ispuπtati smolu kad ih zagrije sunce. Ta se smola probije kroz boju. Skinite boju rubom strugaËa, a zatim brusnim papirom izloæite Ëvor. Kistom nanesite premaz za Ëvorove kako biste ga zabrtvili, pustite da se osuπi i preliËite.

• •

Boja se ne suπi Soba ima loπe prozraËivanje ili je vrlo hladna.

• Otvorite sve prozore i sva vrata ili ukljuËite grijalicu. • Ako to ne pomogne, znaËi da ste boju

nanijeli na prljavu — vjerojatno masnu — povrπinu. Skinite je kemijskim sredstvom ili vruÊim zrakom i krenite ispoËetka, pazeÊi da temeljito oËistite povrπinu.

Kukci na naliËu Ako moæete, kukce koji su se zalijepili na svjeæu boju uklonite dok je boja mokra, a tragove zagladite kistom s malo nove boje. Ako se boja poËela suπiti, priËekajte da se osuπi, a zatim kukce uklonite kistom — to je uredniji naËin.


101

TAPETE

Alat i pribor za tapetiranje Za svaki posao tapetiranja trebat Êete metar, obiËnu olovku — ne kemijsku — za oznaËavanje i tapetarsko ravnalo, pomagalo za rezanje tapeta. Ovisno o vrsti tapeta, trebat Êe vam i neki od dolje opisanih alata. Pri ruci imajte nekoliko starih ruËnika i spuæva za skidanje ljepila s rubnih letvica i ostalo ËiπÊenje. Tapetarski stol Sklopivi stol, dug oko 2 metra i πirok oko pola metra, najbolji je izbor jer se lako premjeπta. Stol mora biti dovoljno masivan da Ëvrsto stoji na podu. Kadica s vodom Ako postavljate tapete s prethodno nanesenim ljepilom, trebat Êe vam kadica u kojoj Êete svaku stazu tapete prije postavljanja namoËiti.

Kist za ljepilo Ljepilo se nanosi kistom od 125 ili 150 mm. Ako rabite stari kist, pazite da je Ëist. Poslije uporabe dobro ga operite u toploj vodi. PlastiËno vjedro Svako Ëisto vjedro u kuÊi

Uzica s viskom Uzica s viskom sluæi za oznaËavanje okomice na zidu prije postavljanja prve vrpce. Kupite je ili naËinite tako da za uzicu zaveæete mali uteg — metalnu maticu ili odvijaË. Noæ za obrezivanje Noæ iznimno britke ©kare Tapetarske πkare s oπtricama duljine 250 mm najbolje su za veÊinu rezanja. ©to su oπtrice dulje, to je lakπe rezati ravno. Po moguÊnosti rabite πkare od nehrajuÊeg Ëelika. Obriπite ih svaki put nakon πto ste njima rezali tapete s ljepilom, jer Êe se u suprotnom ljepilo stvrdnuti i poderati sljedeÊi komad. Za fino obrezivanje pri ruci imajte male πkare.

oπtrice koristan je za obrezivanje i rezanje vinilnih tapeta. Usto, takvim je noæem i tapetarskim ravnalom katkad lakπe obrezati tapete premazane ljepilom nego πkarama — pod uvjetom da tapeta nije pretanka. Najvaænije je da je noæ oπtar, pa uvijek imajte zalihu oπtrica ili rabite skalpel, noæ s viπedijelnom oπtricom kojoj tupi dio moæete odlomiti.

dobro je za pripremu ljepila. Preko vjedra, izmeu krajeva ruËke, napnite uzicu. Na nju Êete odloæiti kist kad ga ne rabite. Takoer, brisanjem kista o uzicu moæete ukloniti viπak ljepila.

Vodilica za rezanje RijeË je o metalnom pomagalu u obliku slova “L” duljine oko pola metra. Oslonite ga o rubnu letvicu, zidni ili stropni profil kad na zidu reæete vrpce tapeta. To je zamjena za rezanje presavinutih tapeta πkarama. Pravilnu duljinu tapete postiÊi Êete njezinim uvlaËenjem u utor na vodilici, koji je malo zakrivljen, pa na svakoj vrpci ostaje mali viπak. To je korisno jer smanjuje moguÊnost da ostanu praznine izmeu tapete i rubne letvice ili zidnog ili stropnog profila. Vodilica za rezanje

Nož za obrezivanje

Tapetarske škare i male škare

Small scissors Skalpel

Tapetarski valjËiÊ Tapetarska četka

Tapetarska Ëetka Sluæi za zaglaivanje mjehura i nabora na novim tapetama. Najbolje rezultate daju velike Ëetke — πirine izmeu 180 i 250 mm. »etku nemojte rabiti ni za πto drugo i pazite da ljepilo ne dospije na dlake.

Spuæva

Tapetarski valjËiÊ Sluæi za pritiskanje spojeva zaglaenih tapeta. Nikad g a ne rabite na reljefnim tapetama jer Êe izravnati uzorak.

Spuæva »istom vlaænom spuævom obriπite viπak ljepila s vinilnih tapeta i perivih zidnih obloga.


OKOVI I NAMJE©TAJ

174

PreËke i vodilice za zavjese

Zidni ili stropni nosaÊ

KlizaË

»elo

»elo

Vodilice bez nosaËa za zidno uËvršÊivanje

Ukrasni završetak

Karniπe mogu biti razliËitih izvedba, materijala i duljina. Najprije odluËite o izgledu, a zatim odaberite potrebne dijelove.

KlizaË »elo

Klizna kukica Vodilice bez nosaËa za sakriveno zidno priËvršÊivanje

Vodilica bez uzica uËvršÊena nosaËima i opremljena kliznim kukicama

Privatnost Otvara li se prozor prema ulici ili je okrenut prema susjednim kuÊama? Svjetlost Koliko svjetlosti ulazi u prostoriju i da li to želite poveÊati ili smanjiti? Sigurnost Želite li da vam se zavjese automatski rastvaraju i zatvaraju kad izaete iz kuÊe? Stil Je li rijeË o tradicionalnoj ili suvremenoj sobi? HoÊe li staromodne nabrane zavjese odgovarati ili vam trebaju minimalistiËki zastori ili zasloni za zaπtitu od sunca? Kad odgovorite na ta pitanja, poËnite birati karniπe prikladne vašim prozorima.

Skrivene vodilice Vodilice skrivene karnišom ili zastorom nerijetko su jeftinije i prirodnijeg izgleda od vidljivih. NosaËi vodilica priËvršÊuju se na zid ili strop. Vodilice se obiËno postavljaju u dva dijela, tako da poseban nosaË drži središnji preklopni dio.

NosaË za zidno ili stropno priËvršÊivanje »elo

Vodilica skrivena karnišom ili zastorom

Vodilice za prozore na erkeru Brojne vodilice mogu se svinuti oko prozora na erkeru, a koliko se mogu svijati navedeno je u uputama proizvoaËa. U nekim trgovinama svinut Êe vam ËeliËne vodilice u æeljeni oblik. Vodilice pod pravim kutom možete postaviti u tri dijela spojena kutnim spojnicama, a zatim na svaki odvojeno objesiti zavjese.

»elo

KlizaË

Ako niste zadovoljni postojeÊim vodilicama ili preËkama za zavjese na prozoru ili ih jednostavno želite zamijeniti, razmislite o nekoliko sljedeÊih Ëimbenika.

KlizaË

Vodilice bez nosaËa za stropno uËvršÊivanje

NosaËi za stropno uËvršÊivanje

Jednodijelne vodilice Kad kupujete

Ugraena uzica

KlizaË Vodilice s uzicom za priËvršÊivanje na nosaËe

NosaË za zidno priËvršÊivanje

vodilice, kupite odmah i sve potrebne okove jer ih možda kasnije neÊete naÊi. Vodilice su naËinjene od Ëelika, aluminija ili plastike, a nosaËi se vijcima priËvršÊuju za zid ili strop. Usto, neke vodilice su poravnane sa stropom, a neke se izravno priËvršÊuju za zid, strop ili prozorsku niπu. KlizaËi nose kukice, premda ima vodilicae s kliznim kukicama. »ela ili ukrasni završeci sprjeËavaju ispadanje klizaËa s vodilica.

PreËke PreËke se najËešÊe koriste na ravnim zidovima, premda postoje i metalneza postavljanje pod pravim kutom u prozore erkere. Standardne preËke izraene su od drva, metala ili plastike. Na nekima su postavljeni prstenovi, neke imaju poluprstenove priËvršÊene na klizaËe u preËki. PreËke s kliznaËima najËešÊe imaju ugraeni središnji preklopni krak. Usto, preËke se priËvršÊuju na nosaËe postavljene na svakom kraju, no preËke duge 2,4 metra ili više moraju biti uËvršÊene još jednim središnjim nosaËem. Dvodijelni nosaËi koriste se ako želite da preËke budu razliËito udaljene od zida, a neke se mogu priËvrstiti i boËnim nosaËima. Ukrasni završeci na krajevima služe kao Ëela. Drvena preËka bez uzice i središnjeg nosaËa. Prikladan za boËno ili Ëelno Dvodijelni priËvršÊivanje nosaË za Ëelno Središnji preklopni uËvršÊivanje krak Prsten Prsten NosaË Poluprsten Prsten

Drvena preËka s uzicom i ugraenim preklopom i prstenovima

Središnji nosaË Središnji preklopni krak

Metalna preËka s uzicom i ugraenim središnjim preklopom i poluprstenovima na skrivenoj vodilici

Krajnji nosaË Uzica Ukrasni završetak Uzica

Ukrasni završetak NosaË za boËno uËvršÊivanje Ukrasni završetak

Savitljiva vodilica zakrivljena prema prozoru na erkeru

»elo NosaË za zidno ili stropno priËvršÊivanje

Kutne spojnice za pravokutne prozorske niπe


175 DODATNA MONTAŽNA OPREMA ZA VODILICE I PRE»KE

Plastificirana æiËana opruga

Plastificirana razvlaËiva metalna šipka

Produæni nosaË s uËvršÊenim krakom

Podesivi nosaË Ova

Produæni nosaËi postavljaju se umjesto standardnih i služe za pomicanje vodilica od zida, kako biste zavjese udaljili od prozorske klupice ili drvenog okvira.

vrsta nosaËa ima klizni krak koji se može razliËito podesiti po duljini.

Petlja uzice

Nasadni nosaË za vodilice zastora PomoÊni nosaË vodilice za zastor koji se uËvršÊuje na glavnu vodilicu.

NosaË za dvije vodilice Nosi dvije vodilice, jednu za glavnu zavjesu, a drugi za ukrasni zastor iza nje.

Vodilica (gledano sa stražnje strane)

Prsten Glavni klizaË

KuÊište kolotura Zavjese na pola prozora s nosaËima za boËno uËvršÊivanje

Platnena roleta Zastori razliËitih veliËna i stilova mogu se kupiti kao montažna oprema s uputama za postavljanje. NosaËi se priËvršÊuju za zid ili prozorski okvir na oba kraja valjka kojim upravljate koloturnom uzicom. Želite li brzo i jednostavno skinuti zastore, odvijaËem podignite bravu s oprugom na nosaËu (dolje). Zastori na drvenim preËkama i jednostavnim klinovima skidaju se podizanjem s nosaËa.

KuÊište kolotura

Glavni klizaË s priËvršÊenim preklopnim krakom

Karniša s uzicom Brojne vodilice opremljene su uzicom, o kojoj svakako razmislite ako su zavjese vrlo duge ili ako su od svijetle tkanine koja se lako ošteti ili zamaæe. No, te su vodilice prikladne samo za ravne zidove. Uzice prolaze kroz glavne klizaËe i oko kolotura na krajevima, a otvaraju se i zatvaraju pomoÊu dvije oteæane ruËke ili prolaze kroz napinjaË.

NosaË za uËvršÊivanje napinjaËa za zid ili pod

NapinjaË uzice

©ipke za povlaËenje Postavite ih ako ne želite pri rukovanju oštetiti zavjese od osjetljivih tkanina. Šipke se zakvaËe na klizaË ili prsten na mjestu spajanja dviju zavjesa.

UËvršÊeni preklopni krak Vodilica iza karniše ili zastora postavlja se u dva dijela i preklapa nosaËem.

Klizni preklopni krak Preklopni krakovi koji klize niz vodilice poput klizaËa prikladni su za veÊinu jednodijelnih vodilica. Pomicanjem kliznog kraka jednu zavjesu povlaËite iznad druge.

KARNI©E I PRIBOR

Žice i šipke za zavjese Ukrasne i prozirne zavjese koje ne koristite možete postaviti na plastificiranu æiËanu oprugu ili razvlaËivu metalnu šipku. Zavjese na pola prozora mogu se takoer postaviti na žice ili razvlaËive šipke, odnosno na tanke štapove s petljama.


VODOVODNE INSTALACIJE

318

Popravak puknute cijevi

Popravak puknute cijevi

Metalne cijevi podloænije su pucanju od smrzavanja nego plastiËne. Bakrene cijevi, odnosno cijevi od nehrajuËeg Ëelika, manje su osjetljive od olovnih. Kad se stvori ledeni Ëep, njegovim πirenjem cijev moæe puknuti ili pritisnuti brtveni prsten. Led se zatim otopi, ali cijevi ili instalacije poËinju curiti. OπteÊena bakrena ili plastiËna cijev moæe se privremeno popraviti vodonepropusnim kitom iz patrone. Taj proizvod u obliku paste koristi se za manja curenja vode, a mora se primijeniti na odmaπÊenim i oËiπÊenim cijevima. Isti proizvod u tekuÊem obliku, a prodaje se u tubama, sluæi za manja oπteÊenja ili poroznost cijevi. KonaËni popravak valja obaviti πto prije. Zaustavite dotok vode (str. 328), oËistite cijev i zamijenite oπteÊeni dio. OπteÊenja uzrokovana smrzavanjem ne mogu se popraviti ponovnim spajanjem. Mora se izmijeniti cijeli oπteÊeni dio, reæuÊi cijev na odreenu duljinu pilom za metal ili rezaËem cijevi, ovisno o dostupnosti vodovodnog sustava. Taj se dio mora ukloniti, a zatim se na njegovo mjesto postavlja æenskoæenski nastavak ili cijev na postojeÊi vodovod spojena s pomoÊu nastavaka ili mehaniËkih spojeva.

Uporaba mehaniËkog spoja

OdzraËivanje sustava Ako je mlaz vode iz slavine (najËeπÊe tople vode) preslab i kad se odvrne do kraja, a slavina πiπti, stvara mjehuriÊe i, katkad, voda posve prestaje teÊi, u dovodnoj cijevi vode stvorio se zraËni dæep.

1

Izreæite komad crijeva dovoljno velik da moæe posve prekriti, pa Ëak i preÊi barem 5 cm preko oπteÊenog dijela cijevi koju valja popraviti. Uzduæno proreæite taj komad crijeva.

Alat:

crijevo s nastavkom za slavinu sa svake strane. Po potrebi, krpa i odvijaË.

1

PriËvrstite jedan kraj crijeva na problematiËnu slavinu. Ako je rijeË o slavini nad kadom, crijevo bi moglo biti teæe postaviti. Umjesto toga, priËvrstite ga na slavinu za toplu vodu na susjednom umivaoniku.

2

Drugi dio crijeva priËvrstite na slavinu hladne vode u kuhinji ili bilo koju drugu slavinu koja se opskrbljuje izravno iz glavne vertikale. Najprije odvrnite problematiËnu slavinu, a zatim slavinu koja se opskrbljuje iz glavne vertikale. Tlak vode iz glavne vertikale trebao bi istisnuti zraka iz vodovodne cijevi.

Vaæna napomena

2 Crijevom omotajte dio cijevi koji treba popraviti. Ako oπteÊena cijev ima veÊi promjer od crijeva kojim ste ga omotali, pripazite da dobro pokrijete oπteÊeni dio cijevi.

Kad tlak iz glavne vertikale puπtate u cijev koja nije na nju izravno spojena, postoji odreena opasnost da voda iz sustava zagadi dotok vode glavne vertikale. Stoga posao obavite brzo i Ëim zavrπite skinite crijevo koje povezuje dvije slavine.

Zrak u mijeπalici kuhinjskog sudopera

1

Odreæite oπteÊeni dio i umetnite spojnicu preko jednog kraja cijevi.

2

Vratite obujmice i matice i rukom ih stegnite. Matice kljuËem jednom okrenite.

3 Crijevo dobro za cijev uËvrstite s tri obujmice ili Ëvrsto stegnutom ËeliËnom æicom.

Ako slavina za toplu vodu u kuhinji ne radi, skinite pokretni izljev slavine i Ëvrsto dræite krpu na otvoru pokretnog izljeva dok najprije otvarate ventil tople, a zatim i hladne vode.


Zrak se na mnogo naËina moæe uvuÊi u vodovodni sustav i stvarati poteπkoÊe u dotoku vode. Provjerite sljedeÊe moguÊnosti: Je li spremnik hladne vode premalen za potrebe kuÊanstva? Ako je njegova zapremnina manja od standardnih 230 litara, zamijenite ga standardnim spremnikom. Je li ventil na plovku spremnika hladne vode zaglavljen? Pogledajte kako se spremnik prazni dok se kada puni. Ako se ventil ne otvara dovoljno dok se voda povlaËi, dotok vode bit Êe ograniËen, a spremnik ispraænjen prije nego πto kada bude puna. Zrak ulazi u dovodnu cijev. Rastavite i oËistite ventil plovka spremnika. Je li cijev koja vodi od spremnika hladne vode za opskrbu spremnika tople vode zaËepljena ili preuska? Provjerite da nijedan ispusni ventil nije odvrnut do kraja i zamijenite cijev ako je njezin promjer manji od 22 mm. Ako se topla voda za kupanje ne napuni dovoljno brzo, razina vode u ventilacijskoj cijevi past Êe ispod razine vode u dovodnoj cijevi tople vode, pa Êe u nju uÊi zrak.

319

Sudoper se sporo prazni

POPRAVCI

Ako zraËni dæep i dalje postoji

Ako se sudoper sporo prazni, rub odvoda namaæite vazelinom da ga zaπtitite, a zatim cijevi pokuπajte odËepiti kemijskim sredstvom.

Sudoper je potpuno zaËepljen

• •

4

Ako ne uspijete cijev odËepiti vakuumskim odËepljivaËem, zaËepite odvod. Ispod sudopera postavite vjedro i skinite sifon. Dobro ga operite ako je bio zaËepljen otpadom.

1

Ako voda uopÊe ne otjeËe, preko odvoda postavite vakuumski odËepljivaË.

5

Ako problem nije u sifonu, pokuπajte se posluæiti spiralom za ËiπÊenje cijevi. Skinite sifon sa zaËepljene cijevi. U cijev ugurajte spiralu. Zatim okreÊite ruËicu kako bi kruænim pokretima spirala πto dublje prodrla u cijev. Njezin oπtar vrh postupno Êe probiti Ëep i ukloniti ga.

PRAKTI»AN SAVJET Kad na svoj vodoinstalacijski sustav dodajete nove potroπaËe, pripazite da su sve horizontalne dovodne cijevi dobro postavljene tako da se malo spuπtaju od glavne ventilacijske cijevi. Tako iz sustava kroz ventilacijsku cijev moæe izaÊi svaki mjehuriÊ zraka.

Druga moguÊnost

2

OdËepljivanje sudopera

Krpom zaËepite oduπnik i tako Ëvrsto dræite. To sprjeËava prolaz zraka kroz otvor koji bi vaπ trud s odËepljivaËem uËinio uzaludnim.

Druga moguÊnost

Ako ste u sudoper ulili masnoÊu koja se skrutila, pokuπajte cijev zagrijati suπilom za kosu kako biste otopili mast. Zatim je isperite toplom vodom.

U sifonu i odvodnoj cijevi moæe se nakupiti masnoÊa, zadræavajuÊi ostatke hrane i druge otpatke. To bi mogao biti razlog zaËepljenja odvodne cijevi, baπ kao i neki predmet koji zatvara odvodnu cijev. Alat: komad ËeliËne æice, vakuumski odËepljivaË, spirala za odËepljivanje sudopera ili teleskopska πipka za zavjese, vjedro. Materijal:

moæda kaustiËna soda ili sredstvo za odËepljivanje u gelu, vazelin.

Ako imate usisavaË za tekuÊine, posluæite se njime kako biste uklonili Ëep iz sifona sudopera. Oduπnik zaËepite krpom. Zatim cijev usisavaËa postavite iznad odvoda i ukljuËite ureaj. Taj Êe postupak omekπati Ëep i omoguÊiti vodi iz slavine da ga do potpuno istjera.

Ostala zaËepljenja cijevi Perilice rublja i posua Ëesto su prikljuËene na sifon otpadnih voda ispod sudopera. Mogu se takoer prikljuËiti i na glavnu odvodnu vertikalu T-spojnicom dalje od sudopera. Ako su svi vaπi ureaji prikljuËeni na isti sifon, jednu po jednju odvojite sve cijevi i oËistite ih kako biste uklonili zaËepljenje.

3

EnergiËno pumpajte, pomiÊuÊi odËepljivaË gore-dolje. Ako je cijev i dalje zaËepljena, ponavljajte postupak.

kucni majstor  

knjiga kucni majstor

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you