Salajeva reforma
B1b
Od istih autora u izdanju Frakture: Imprimatur Secretum Veritas Salajeve sumnje Salajevo jaje Tajne konklava Mysterium Himba
B2b
Monaldi & Sorti
Salajeva reforma prevela s talijanskog Ana Badurina
Fraktura B3b
Naslov izvornika La Riforma di Salaì ∂ 2012 by Rita Monaldi and Francesco Sorti ∂ za hrvatsko izdanje Fraktura, 2015. ∂ za prijevod Ana Badurina i Fraktura, 2015. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika. ISBN 978-953-266-677-9 CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 916483
B4b
Ja u ovoj knjizi nisam naveo citate, nego sam iznio i iznosim vlastite tvrdnje, te ne toleriram niËije prosudbe, veÊ sve pozivam da iskažu poštovanje.* martin luther
(De servo arbitrio, 1525.)
* Ego vero hoc libro non contuli sed asserui et assero, ac penes nullum volo esse iudicium, sed omnibus suadeo, ut praestent obsequium.
B5b
B6b
predgovor
Ponosno predstavljamo još jedno izdanje kojim Ëitateljima i znan stvenicima skreÊemo pozornost na iznimno važan i povjesni Ëarima dosad nepoznat dokument: autobiografsko izvješÊe s putovanja po njemaËkome tlu koje je poduzeo Salaj (u graanskom životu Giangiacomo Caprotti, 1480. ∑ 1524.), posinak velikog Leonarda da Vincija. Kao i prethodna dva dokumenta koja su autori objavili pod naslovom “Salajeve sumnje” i “Salajevo jaje”, i ovdje je rijeË o jednom od izvanrednih rukopisa otkrivenih u Italiji koji su po svemu sudeÊi pripadali samomu Salaju te koji bacaju novo svjetlo na osobe i dogaaje njegova vremena, u ovoj knjizi osobito na slavnoga njemaËkog reformatora Martina Luthera (1483. ∑ 1546.) koji je po svoj prilici ugostio Salaja 1523. godine. Razborit Ëitatelj znat Êe cijeniti golemu povijesnu vrijednost ovoga izvanrednog svjedoËanstva imajuÊi na umu specifiËnu Salajevu osobnost koja, iako dijelom možda zamuÊuje jasnoÊu njegovih namjera, nikada ne kompromitira srž ovdje iznesenih dragocjenih informacija o najintimnijim crtama Lutherove osobnosti, što potvruju i najznaËajnija istraživanja. Salaj se u svom dnevniku putovanja obraÊa papi kojemu je namjeravao prodati dragocjeni sijaset u njemu sadržanih B7b
informacija. U rukopisu postoje odreene rupe te se, zapravo, uglavnom sastoji od nesreenih bilješki primjerenijih radnoj ver ziji nekog djela koje su ugrubo razvrstane u nenumerirana i, zbog iznenadne smrti samog Salaja, nikada dovršena poglavlja o Ëemu svjedoËe posljednje stranice dokumenta. Naime, nepoznata ruka u Salaja je ispalila smrtonosni hitac iz arkebuze dok je šetao ulicama Firence jednoga neodreenog dana prije 10. ožujka 1524. Ovaj izvanredni dokument još je tridesetih godina pronašao redovnik iz samostana u Grugliateu (Milano), mjestu na kojem su pronaeni Salajevi rukopisi, a tamošnji opat, Nijemac, skrenuo je na njega pozornost svomu sunarodnjaku, profesoru Paulu J. Reiteru, lijeËniku iz klinike Kommunehospitalet u Kopenha genu te primarijusu Klinike za bolesti živËanog sustava i duševne bolesti SveuËilišta u Roskildeu, Danska, jednom od najeminen tnijih istraživaËa Lutherove psihe na meunarodnoj razini te autoru slavnog djela “Svijet, karakter i psihoza Martina Luthera” (Kopenhagen, 1937.). Tako je 1940., tri godine nakon objave svog najvažnijeg djela, prof. Reiter dao tiskati traktat Martin Luther: “Psihijatrijska razmatranja na temelju neobjavljenog dokumen ta”, koji veÊim dijelom reproducira Salajev dnevnik putovanja. Naime, traktat polazi od dolaska firentinskog dijarista u posjet Reformatoru pri Ëemu izostavlja prethodne stranice dnevnika kao i opširne odlomke koji su uslijedili za posjetom, a koje je prof. Reiter samo vlastoruËno nadopunio bilješkama ispisanima po originalnome rukopisu. Ti dijelovi nisu objavljeni u njegovu trak tatu jer nisu bili znaËajni za psihopatologiju. Filološka savjesnost navela nas je da objavimo Salajev rukopis u cijelosti i to s Reiterovom psihijatrijskom analizom koja ga vješto zaokružuje i nadopunjuje te ujedno baca jasno svjetlo na potpunu vjerodostojnost Salajeva svjedoËanstva, barem kada je rijeË o Re formatorovoj psihi. B8b
Izdanje koje je pred vama stoga slijedi strogo kronološki red Sa lajeva dnevnika i obogaÊuje ga tumaËenjima prof. Reitera. Za sve ostale informacije o izvornom rukopisu preporuËujemo da prouËite radove III. kongresa “Salaj i njegovo doba” nedavno održanog u Grugliateu. Monaldi & Sorti
B9b
B 10 b
Salajeva reforma Iliti dnevnik putovanja u NjemaËku što ga je ljeta Gospodnjeg 1523. poduzeo Salaj, slikar i posinak Leonarda da Vincija, a uz to lažljivi, tvrdoglavi i proždrljivi kradljivac S lijeËniËkim komentarom profesora Paula J. Reitera, lijeËnika klinike za psihijatriju Kommunehospitalet u Kopenhagenu te primarijusa Klinike za bolesti živËanog sustava i duševne bolesti SveuËilišta u Roskildeu, o životu i djelima Martina Luthera
B 11 b
B 12 b
salajev dnevnik
U kojem se kaziva o smrti Lionarda da VinËija I o jednom pitanju naslijedstva U kojem je Salaj morao branit svoja prava Od hrpetine zavidnih i lažljivih izdajnika. Vaša presvijetla i mnogopoštovana Svetosti! Predobri Sveti Papa kojeg volimo svi mi pravi kršÊani! Sveti OËe puni dobrote i milosra! Bacam se pod Vaše blažene noge i lijubim ih ponizno i poslušno ko pravi sin Rimske crkve. U skladu sa dogovorenim donosim Vam pripovijest mene Salaja, slikara i umijetnika o putovaniju koje sam poduzeo u NjemaËku ljeta Gospodnjega 1523. i koje sad predstavlijam Vašoj Svetosti kako bi se Vi njome poslužili u Svome ratu protiv neprijatelja Svete Crkve i nemojte zaboravit na naknadu koju smo nagodili. Odma Êete vidit da su obijave koje vam upuËujem tako važne i skandalozne da i ja sam živim u strahu da Êe me neko ubit i zapravo mi se veÊ neko vrjeme Ëini da me prate i špijaju i po noËi i po danu, a ako otkriju da vašoj Svetosti povijeravam sve tajine koje sam sazno u NjemaËkoj, prije ili poslje Êete vidjet da Êe mi neko kosirom razbit glavurdu na Ëetri djela i u njoj napravit finu kašu od mog kosanog mozga. B 13 b
Gospodine SvetioËe nemojte se sablažnjivat ako ja Salaj ne pišem uvjek sve jasno i toËno kao pisari i tajinici koje Vi imate jerbo sam ja Salaj narodski Ëovjek a pisat je isto ko vodit stado ovaca, ako ih hvataš jednu po jednu sve ide odliËno ali kad ih pokušaš sve skupa nagurat u tor, nagomilaju se i idu jedna tu druga tamo, a isto se meni desi sa mislima odnosno lagano ih je pisat jednu po jednu, ali kad ih moram puno odijednom nagurat u pero nastane zbrka, a uostalom moj je poso slikat a ne pisat stvari. Ali pokušaÊu u ovoj tekici Vašoj Svetosti sve objasnit najbolje šta mogu kako bi bila od koristi Vašem Svetom Gospodstvu i Vašoj zadaËi da slomite kiËmu svim hereticima i onima koji obezvreuju Istinsku Vjeru Isusa Krista, a pogotovo protestantskim slijedbenicima Njemca Martina Lutera, velikog neprijatelja Vaše Svetosti koji sije sijeme nesloge i razdora i golemih svaa izmeu nas dobrih KršÊana. Iz ove moje pripovijesti vidjet Êete kolko je doktrina Martina Lutera opasna i puna hinbe, a niko drugi, predraga Svetosti, ne može vam to objasnit dobro ko ja jer smo tjekom mog putovanija u NjemaËku ja i Luter bili jako prisni, skoro ko da smo braÊa, i ja sam vidio stvari koje niko ne zna o Luteru i koje su jako koristne da se iskroje iskjore isorkjen uglavnom da se odstrani korov hereze iz cjele NjemaËke a možda Ëak i iz ostatka Evrope. Ako me Vaša Svetost sasluša, ja Vas ne Êu samo uputit u sve Luterove tajine koje niko ne može ni zamislit nego i u sve njegove poroke i slabe toËke kako bi ga Vi SvetioËe mogli pošteno sredit kad on to bude najmanje oËekivo i preveslat ga kako spada i kako je zaslužio. I zapamtite Svetosti da su Luterove rjeËi koje Êete proËitat u ovoj mojoj pripovjedci sve istinite odnosno ja nijednu nisam izmislijo i kladim se da Êe ih povijesniÊari jednog dana zapisat B 14 b
u svojim knjigama i ljudi Êe reÊ Ma nevjerojatno je to šta je mislijo i govorijo i pisao Luter, ma šta je sve to istina?, a Vi Êete predraga Svetosti moÊ reÊ pa je sve je istina tako mi je reko i Salaj. Ali buduÊi da je graa ove moje pripovijesti velika, teška i puna pitanja koja mogu shvatit samo najizvrstniji mozgovi puni odliÊnih ideja ko na primjer mozak Vaše Svetosti, biti Êe dobro da ja Salaj poÊnem baš od poËetka odnosno od razloga zašto sam došo u NjemaËku i zato Êu vam to sad odma objasnit prije nego šta izgubim nit kako mi se dogodi masu puta izmeu ostalog i zato šta, ispriËajte me predraga Svetosti, ali ja sam vam veÊ zašo u odreene godinice i nemam više memoriju ko mladiÊ, eh. Kako Vaša Svetost veÊ savršeno dobro zna preko svog Nuncija u NjemaËkoj koji me predobro pozna i jako me poštiva, ja sam posinak Lionarda da VinËija odnosno onog toskanskog slikara koji je umro prije par godina i koji je izradijo brdo nacrta Ëudnih strojieva i naprava za letenje plovitbu dizanje tereta itako dalje i za kog svi kažu da je bijo velik genijalac i da se neko ko on neÊe više nikad rodit. Pa dobro Svetosti, vi Êete mislit da je pravi blagoslov bit posinak jednog takvog Ëovijeka i da sam ja Salaj imo veliku sreËu što sam živijo i radijo skupa sa Lionardom. Ali predragi moj Papa, kucnuo je Ëas da svijet konaÊno sazna istinu o Lionardu slušajuÊi o životu punom patnije i boli i žrtve koji sam ja siroti Salaj proveo skupa sa Lionardom i to njegovom krivnjom jer je baš to razlog zbog kog sam ja na kraju išo na taj put u NjemaËku.
B 15 b
salajev dnevnik
Evo patnja i prevelkih poniženija Šta ih je Salaj cjelog života moro trpit od Lionarda I herojskog i dirljivog naËina na koji ih je podnosijo Dok Lionardo uopËe nije dobijo ono šta je zaslužijo. Vaša Svetost prije svega mora znat da je prije svojih slavnih crteža iz anatomije i nacrta raznih strojieva i naprava itako dalje Lionardo posto slavan meu uËenjacima i eruditima iz cjele Evrope po svojim slikama odnosno portretima Svete Obitelji i Bogorodice i Svetog Ivana, a onda i mnogih ženski i poštovanih dama iz Toskane i iz Milana. Ali gospon Papa, Ëujte i poËujte, te stvari zapravo nije nasliko Lionardo! Zapravo smo stvarno radili i ubijali se od posla mi mladiËi iz njegove radnje odnosno najiviše ja Salaj, a onda i drugi odnosno naprimjer onaj tikvan od »eka Melcija* (koji je svima govorio da je Lionardov milijenik, ali to uopËe nije bila istina) ko i Mazini i Zenale i drugi, ali ponajviše ja koji sam gospon Papa, skromno govoreËi, bijo najbolji od svih, izapravo sam Lionarda nauËio brdo trikova i lukavluka u slikarstvu dok je Lionardo nama mladiËima davo samo ideje pa bi reko ti naslikaj ovu ruku, ti napravi glavu, ti zamješaj boje, ti mi idi kupit sengviË itako dalje, a sam ne bi nikad mogo naslikat ama baš niš, ali ljepo molim postupite ko ja i nemojte to previše priËat okolo jer siroti Lionardo nije htijo da se to zna. Daklem gospon Papa, Vi predobro razumjete da se za Lionardove slike može reÊ da su u biti bile više moje nego njegove, jerbo da nije bilo mene da mu pomognem i da ga spasim od
rukom dopisana bilješk a prof. reiter a: Francesco Melzi (1492. ∑ 1570.), slikar i mladi Leonardov uËenik, suradnik i nasljednik crteža- velikoga umjetnika. Uz njegovo su navedena i imena Tommasa Masinija (1462. ∑ 1520.) i Bernarda Zenalea (1463. ∑ 1526.), takoer Leonardovih sljedbenika. *
B 16 b
njegove strahovite ljenosti, Lionardo u Êasu smrti ne bi ostavijo ni jednu sliku vrijednu tog imena, nego samo sranjca i rukom napravlijene nacrtiËe raznih strojieva u svojim tekama i to kopirane iz starih rukopisa koje su napravili oni koji su bili bolji od njega, ali Lionardo ih je loše kopirao i tako ti nijegovi stro ijevi nikad nisu funkcjonirali. Ah, dobro, sad dolazimo do trenutka Lionardove smrti koji je važan da shvatite cjeli problem. Kad je moj uËitelj krepo, ja ga veÊ neko vrjeme nisam viao jer sam prije svega odluËijo da više ne Êu tratit vrijeme sa ženskama izmeu ostalog i zato šta ženskih na svijetu ima golemo brdo i stalno dolaze nove koje su samo trenutak prije bile još klinke, a sve i da Ëovijek oÊe sitniËarit i nataknut na ražanj samo one stvarno predobre, prije ili poslje se ili ispuše ili navuËe koju boleštinu. Zato sam si ja gospon Papa našo dobro djevojËe koje se zove Bianka* i koje sam onda i oženijo pa sam daklem imo brdo stvari za radit sa Biankom i nisam stalno mogo iÊ posjeÊivat onog starog slinavca od Lionarda u Vrancusku koja je k tome još i daleko. Ah da, zaboravijo sam reÊ da je tri godine prije nego šta je krepo moj pooËim stanovo u Vrancuskoj u jednom dvorcu koji se zove Ambuaz** kao gost vrancuskog kralja koji je iako sam ja u Vrancusku dolazijo samo povremeno, i meni isto davo stalnu plaËu jer je znao da je itekako zaslužujem. Lionardo je u Ambuazu osim onog uguznika od »eka Melcija imo i slugu koji se zvao Batista i jednu kuvaricu odnosno služavku koja mu je spremala hranu i koja se zvala Maturina. Ta Maturina je mom pooËimu davala jest samo hranu koja teško pada na želudac,
RijeË je o Bianci Coldiroli kojom se Salaj oženio 1523. Salaj ovdje misli na dvorac Amboise na jugu Francuske u kojem je Leonardo proveo svoje posljednje godine, od 1517. do 1519. *
bilješk a autor â:
**
rukom dopisana bilješk a prof. reiter a:
B 17 b
odnosno umake i toÊeve i zaËine teške ko kamenje, majko moja gospone papa, uopÊe nisam shvatijo zašto Vrancuzi tako vole kreme i zaËine, Ëim im daš komadiË kruha oni odma dohvate neki skroz teški umak tako da vjerujem da su jedan od uzroka Lionardove smrti bile baš gadarije koje mu je pripremala Maturina. Puno puta sam ja toj ženskoj reko da njena hrana škodi želudcu, ali ona ništa, umjesto da mi kaže Dragi Salaje hvala ti na savijetu, ona mi je rekla Ma Salaje odjebi, tvoje lice škodi želudcu a ne moja hrana, a Vama se gospon Papa ovo o Maturini možda Ëini beznaÊajinim, ali je to zapravo itekako važno, a poslje Êete vidit i zašto. Ah, sad vam moram reÊ nešto jako važno odnosno ovu stvar. Svetosti ja razumjem da vam je Ëudno Ëuti da Lionardo nije bijo genij ali to je samo zato šta je Lionardo bio prefrigan i sa malo trikiÊa je sve uvijerio da ima velik mozak, ali kad Vam ispriËam neke detalje itekako Êete mi povjerovat. Naprimjer, jednom je moj pooËim napravijo portret jedne ženske sa prekriženim rukama i malo blesavim osmjehom i iza njenih lea se vide rijeke i doline i planine. Ja sam je htio nazvat Mona Liza ili tako nekako jer mi se Ëinilo da je to lijepo novo i neobiËno ime, ali Lionardo nije htijo i reko je da je to šugava ideja i da sa takvim imenom njegova slika ne Êe nikad postiÊ neki uspjeh, a nije shvaÊo da je problem nešto drugo. Pa da jer morate znat, predraga Svetosti, da je Lionardo imo velik nedostatak, odnosno on se u ženske nije razumijo ni frišku figu i sa njima ništa nije mogo jer je sve vrijeme bijo opsijednut svojim izumima (ali koje je kopiro iz starih rukopisa) i bijo je uvjeren da Êe mu donjet slavu (ali o tome Êemo poslje jer se isplati...). Iz tog razloga je Lionardo nama mladiËima iz radnje davo da slikamo portrete bezliËnih ženski krutih ko drvo i sa takvim izrazom lica ko da oÊe reÊ Hej kog vraga gledaš?, a pogotovo sa malim sisama. Eh, ja sam mu govorio da je B 18 b
nevijerojatno pogrešno slikat ženske na taj naËin jerbo nikad ne Êe imat uspjeha, štoviše da tako pokazuje da Lionardo ne zna pravila dobrog slikarstva. Da mu to dokažem, ja Salaj sam uzo baš njegov portret one dame koja se smije sa onom blesavom facom i prekriženim rukama i sa rijekama i dolinama i planinama u pozadini i napravijo sam deset identiËnih kopija, ali puno bolije naslikanih nego ona njegova, odnosno sa poštenim parom sisa koje sam skroz izbacijo van* i reko sam svima da se zove Mona Liza što je po meni izvrstno ime jer Ëovijek odma pomisli da je to ženska koja voli lizat odnosno praktiËki radit šporkarije. Pa dobro, predraga Svetosti, svih mojih deset kopija prodo sam u par dana po odliËnoj cjeni, a Lionardo je skroz poludijo od zavisti i Ëak je tražijo dijo moje zarade jer kako je reko orginal je bijo njegova ideja. Vidite Vi Svetosti kako je moj pooËim bijo brezobrazan i kakve sam ja Salaj strašne nepravde moro trpit od njega? Di sam ono stao, ah da, evo, drugi veliki Lionardov nedostatak bijo je šta je on psovo ko koËijaš i nije vjerovao u Gospodina Našega Isusa i u Bogorodicu i nije molijo i nije išo u Crkvu i nije se ispovjedo i nije vjerovo u Ëuda ni u Pakao »istilište ni Raj i govorijo je da su sve to gluposti za seljake neznalice i lakovjerne i ne bim htijo bit cinkaroš ali vidite Svetosti kakav je strahovit griješnik i atejist bijo Lionardo? Uzgrijed reËeno Svetosti, ja sam predobar vijernik i jako religijozan i svaki dan izmolim hrpu molitvi OËenaš Zdravomarijo i puno drugih kojima se sad ne mogu sjetit imena i vodim predobar i savršen vijerski život i molim Vas da malo i to uzmete
bilješk a autor â: Ovdje se možda radi o jednoj od takozvanih golih Mona Lisa, koje veÊina znanstvenika danas pripisuje Salaju. (Poznate su gola Mona Lisa iz Ermitaža kao i ona iz privatne kolekcije u Švicarskoj).
*
B 19 b
u obzir kad budete odreivali naknadu za ovo moje izviješËe koje Ëitate i koje me uzgrijed budi reËeno stoji vraškog truda jer sam ja umijetnik i pisanje nije moj zanat, je tako Svetosti? Daklem, kako sam reko, buduÊi da su atejisti i nevijernici avlu lak pljen, avo je na Lionarda navuko nevijerojatan peh i hrpu malih i velikih nedaËa pa je i ono malo stvari koje bi Lionardu dobro krenule na kraju uglavnom propalo. Zato su prijatelji i kolege mog pooËima, ko na primjer oni prefriganci od Mikelanjola i Rafaela i Bramantea, gradili karjeru i zaradživali pet puta više od njega, a kad bi Lionardo samo i pomislijo na njihovu nezamislivu sreÊu i na svoj strahoviti peh, Svetosti oprostite na izrazu, ali posto bi žut na zelene toËkice od vrha kose skroz do vrška svog miša. Eto daklem zašto se moj pooËim uvjek mrštijo i nikad mu ništa nije bilo po volji i guno je na svaku glupost, ukratko, Svetosti ne možete ni zamislit kakva je pilana bijo život s njim, a da bi ga Ëovijek vidijo nasmijanog morao ga je barem poškaklijati po tabanima želijeznom Ëetkom. Ja sam mu pokušavo objasnit da je on sam uzrok svoje pegule i da blesavo trati sve dobre prilike, naprimjer kad bi ga zadužili da naslika portret ili fresku ili nešto sliËno, on bi umijesto da naporno radi veËeri provodijo crtajuËi svoje leteÊe strojieve (od nosno kopirajuËi iz drevnih rukopisa) i davo maha mašti pro jektirajuÊi tisuÊe suludih mostova palaÊa kanala i kipova konja i ratnih naprava itako dalje i tako bi tristo mijeseci kasnijo sa isporukom portreta ili freske i naruËitelj bi skroz poludijo i šipak bi mu poslje naruËijo novi posao. »ak i kad bi dao sve od sebe i napravijo lijepu sliku, Lionardo bi pogrješijo tehniku i napravijo strku ko sa onim NavješÊenjem na kojem je lik anela i Bogorodice nacrto u skroz pogrešnoj prespektivi i moj pooËim je to shvatijo tek u zadnji tren kad je
B 20 b
veÊ sve nasliko Ëak i dlake pod pazuhima anela i griješka se nije dala ispravit, a Lionarda samo šta nije strefijo infarkt. Ili ko sa onom freskom posljednje veËere Gospodina Našega Isusa koja se nalazi u Milanu i koja se poËela odljepljivat od zida Ëim ju je dovršijo na što sam se ja tjednima smijo ko budala, ali to redovnicima koji su je naruÊili uopÊe nije bilo smješno, zapravo oni su poludili ko zvjeri i otjerali su mog pooËima šutnuvši ga nogom u guzicu. Ja sam predragi Papa svaki put moro tješit Lionarda i govorit mu Ajde, samo hrabro dragi pooËime, biti Êe bolje drugi put, Ajde pooËime moj ništa ne brinite, ali ponekad bi mi se, draga Svetosti, živci potrošili ko stare žice na vijolini pa biju cvilili škrii škraa i na kraju bim puko i reko Lionardu Oprostite po oËime moj, ali kad Êete prestat radit gluposti i ponašat se ko blesavi klinac i uništavat i moj i svoj život? Onda bi me Lionardo izvrjeo i prjetijo mi jer je mrzijo Ëut istinu i na kraju bi me izbatino pogotovo dok sam još bijo mladac i govorio mi je Evo ti na ovo i ovo, ti proždrljivi lažljivi tvrdoglavi kradljivi Salaju. Pa dobro, da gospone Papa, istina je da sam i ja imo pokoju manu ko i svi mladiËi i ponekad bim Lionardu naprimjer maznuo novce iz njegove kese ili nešto za jest iz smoÊnice jer ja sam uvjek bijo vraški gladan, a poslje bim možda i reko da to nisam bijo ja, ali sam mu ponekad Ëak i vraÊo novce u kesu i kako bilo, život je dug i Ëovijek ne može uvjek bit pošten, je tako? Uz to, predraga Svetosti, imajte na umu da je Lionardo bijo skroz šeprtlijav u svako dnevnim stvarima i ja sam mu neprestano moro govorit PooËime moj, molim vas, nauËite se ponašat u javnosti i nemojte psovat i nemojte priËat o temama u koje se ne razumjete jer lijudi to shvate i vi se osramotite, a nemojte se ni oblaËit po modi odprije trideset godina jer vam se tako svi
B 21 b
smiju iza lea i nemojte kopat nos i nek vam se u vašim godinama više prestanu motat po glavi sve one šporkarijice nego dajte više naite neku žensku za oženit itako dalje itako dalje. Ah, a tu je i ta priËa oko njegovih nacrta, odnosno Lionardo je izradijo brdo skica i nacrta i projekata skroz Ëudnih strojieva za letit i plovit i valjat i kopat i pumpat i pribijat itako dalje, a najbolje je šta ti njegovi strojievi nikad nisu radili i zapravo kad bi ih neko probo upotrjebit bili su opasni. Zaboga SvetioËe, ja sam ga uvjek upozoravo i govorio sam mu Ali pooËime moj, oprostite ali kjarcu kako vam uopËe pada napamet da skoËite kroz prozor sa dva umijetna ptiËja krila nakeljena na lea? Ali on ništa, bijo je uporan i uporan, a dok sam mu ja Salaj poslje svakog pada previjo glavurdu punu krvi i umiro od smjeha, on se ljutijo na mene i govorijo mi Životinjo jedna od Salaja ti mi nosiš peh sa tim tvojim priËama i ponovo bi me pošteno izbatino po leima. A problem je zapravo gospone Papa to šta sam ja bijo jedini koji je Lionardu jasno i glasno govorijo istinu u facu, ali šta mi tu možemo predragi papa, takav je život koji zadesi sve nas sirote i ponizne i poštene lijude koji imamo hrabrost bit iskreni, je tako?
B 22 b
Rita Monaldi i Francesco Sorti spisateljski su i braËni par koji je svjetski uspjeh postigao romanesknim serijalima posveÊenim pustolovinama dvojice junaka ∑ obojice povijesnih liËnosti ∑ opernog pjevaËa kastrata, špijuna i diplomata Atta Melanija te Salaja, prepredenog i radoznalog posinka velikog Leonarda da Vincija. Nastali nakon višegodišnjih istraživanja, ti su osebujni povijesni romani zaËinjeni elementima trilera i romana zavjere (Imprimatur, Secretum, Veritas, Mysterium...), ali i soËnim, prskavim humorom koji ih Ëini intrigantnim i zabavnim štivom (Salajevo jaje, Salajeve sumnje). Rita Monaldi klasiËna je filologinja specijalizirana za liturgijski jezik KatoliËke crkve. Bila je izvanredni profesor na sveuËilištima u Rimu i BeËu te radila u talijanskom parlamentu. Od 1993. radi kao novinarka za razliËite novine i Ëasopise u Italiji i Austriji. TeoretiËar glazbe Francesco Sorti struËnjak je za baroknu glazbu, autor znanstvenih studija o operi u Rimu u 17. stoljeÊu. Bio je suradnik kulturnih programa talijanske državne televizije R AI i Radio Vatikana. Kao klasiËni gitarist nastupao je na radiju i televiziji. Rita Monaldi i Francesco Sorti žive u Rimu i BeËu.
B 297 b
B 298 b
Ana Badurina roena je 1978. godine u Rijeci. Djetinjstvo je provela u Malom Lošinju, nakon Ëega je upisala studij povijesti i talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ubrzo nakon diplome poËela je raditi kao profe sorica talijanskog jezika u školi stranih jezika, a nedugo zatim i kao prevoditeljica s talijanskog i engleskog. Do sada je prevela više publicistiËkih djela razliËite tematike (Arhitektura ∑ prota gonisti: Antoni Gaudí, T. Contri, 2008.; Arhitektura ∑ prota gonisti: Le Corbusier, S. Suma, 2008.; Prava manjina u Europi: pregled djelatnosti i standarda VijeÊa Europe, P. Thornberry i M. A. Martín Estebanez, 2008.; Živjeti u kuÊi, R. Sarti, 2006.). Beletristiku prevodi od 2010., kada joj je objavljen prijevod romana Flavija Sorige Sardinia blues. Prevela je djela Krv i Ëokolada, A. Curtis Klause, 2011.; Poljubac sjene, R. Mead., 2010.; Mr. Gregory, S. Casati Modignani, 2011.; Dijete koje je sanjalo kraj svijeta, Antonio Scurati, 2011. i Viši od mora, Francesca Melandri.
B 299 b
Nakladnik Fraktura, ZapreπiÊ Za nakladnika Sibila SerdareviÊ Glavni urednik Seid SerdareviÊ Urednik Roman SimiÊ BodrožiÊ Lektura i korektura Katarina Glamuzina BistriËiÊ Prijelom Maja GlušiÊ Dizajn naslovnice Roko CrniÊ Godina izdanja 2015., studeni Tisak Znanje, Zagreb ISBN 978-953-266-677-9 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20 Fraktura je dobitnik Nagrade Londonskog sajma knjiga i Booksellera za najboljeg meunarodnog nakladnika 2015.
B 300 b
»itajte još u izdanju Fr akture
Rita Monaldi, Francesco Sorti Salajevo jaje s talijanskog prevela Mirna »ubraniÊ Rita Monaldi, Francesco Sorti Salajeve sumnje s talijanskog prevela Mirna »ubraniÊ Selçuk Altun Bizantski sultan s turskog preveo Anelko VlašiÊ David Lagercrantz Što nas ne ubije sa švedskog prevela Željka »ernok Carl-Johan Vallgren DjeËak iz sjene sa švedskog preveo Danilo BrozoviÊ Jorge Bucay Put suza sa španjolskog prevela Silvana RogliÊ Gillian Flynn MraËna mjesta s engleskog prevela Zrinka Budak Lars Kepler NoÊna mora sa švedskog prevela Željka »ernok María Dueñas Vrijeme izmeu krojenja sa španjolskog prevela Silvana RogliÊ
B 301 b
Deborah Harkness Knjiga života s engleskog preveo Dražen »uliÊ Joël Dicker Istina o SluËaju Harry Quebert s francuskog prevela Željka Somun Susan Spencer-Wendel Prigrli život Moja godina provedena u radosti s engleskog prevela Irena Škarica Jorge Bucay Put susreta sa španjolskog prevela Nikolina Židek Gregory David Roberts Shantaram s engleskog prevela Dragana VuliÊ-Budanko Rita Monaldi, Francesco Sorti Himba s talijanskog prevela Mirna »ubraniÊ María Dueñas Vrijeme izmeu krojenja sa španjolskog prevela Silvana RogliÊ Carlos Ruiz Zafón Rujanska svjetla sa španjolskog prevela Silvana RogliÊ Lars Kepler Svjedok vatre sa švedskog prevela Željka »ernok Gillian Flynn Nestala s engleskog prevela Tatjana Jambrišak Rod Rees PoluSvijet: ProljeÊe s engleskog prevela Patricija Vodopija Anthony Bourdain Sirove slasti s engleskog prevela Dijana Štambak
B 302 b