CroELSA magazin

Page 1

HRVATSKA

Cro

ELSA

magazin

ČASOPIS EUROPSKE UDRUGE STUDENATA PRAVA – ELSA Hrvatska

Broj 1., rujan 2012.g.


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska ĉasopis Europske udruge studenata prava – ELSA Hrvatska 1. svezak, akad. god. 2011./2012. 1. broj Zagreb, rujan 2012. Nakladnik: Europska udruga studenta prava – ELSA Hrvatska, Trg Maršala Tita 3, Zagreb, Hrvatska Glavni urednik: Marija Marušić, m.mmarusic@gmail.com Uredništvo: Doris Bogunović, Marko Dolenec, Anamaria Kovaĉević, Ivana Krvavica, Marija Marušić, Ana Roce i Tadijana Vukušić Adresa uredništva: Trg Maršala Tita 3, Zagreb, Hrvatska Telefon: 01/459-7533 E-mail: mkt.elsacro@gmail.com Grafička obrada: Marija Marušić, m.mmarusic@gmail.com Naslovna stranica: Marija Marušić, m.mmrusic@gmail.com Časopis izlazi: periodiĉno, online izdanje Suradnici: ELSA Osijek, ELSA Rijeka, ELSA Split i ELSA Zagreb

Dragi ĉitatelji,

RIJEČ GLAVNE UREDNICE:

IMPRESSUM:

„CroELSA magazin“

ĉlanovi ELSA-e, kolege studenti, pravnici i ostali prijatelji. S ponosom vam predstavljam prvi broj CroELSA magazina. Ovaj ĉasopis, kojemu je za sada namijenjeno samo online izdanje, rezultat je suradnje i truda ĉetiri Odbora lokalnih grupa ELSA Hrvatske tijekom akademske godine 2011./2012. Dopredsjednici su tijekom nekoliko mjeseci marljivo skupljali ĉlanke svojih ĉlanova i jako mi je drago što sam upravo ja, kao novoizabrana dopredsjednica za marketing 2012./2013., dobila priliku njihov rad uobliĉiti u ĉasopis i predstaviti vam ga. Nadam se da će svatko od vas na ovim stranicama pronaći nešto za sebe. Glavni cilj bio nam je sakupiti na jednom mjestu većinu onog što, kao pravi elsići, ţelimo reći svim novim ĉlanovima i onima koji ţele bolje upoznati ovu veliĉanstvenu svjetsku udrugu mladih ljudi. Nadam se da smo u tome uspjeli. Donosimo vam i nekoliko ispovijesti ljudi koji su svoje vrijeme aktivnog doprinosa udruzi „odradili“, ali ono je ostavilo duboke tragove u njima. Podijelili su s nama ĉega se sjećaju iz studentskih dana. S druge strane, novi ĉlanovi koji tek otkrivaju svoj put u ELSA-i reći će vam što oĉekuju, ĉemu se nadaju i što ih je privuklo da nam se pridruţe. Da ne ostane sve samo na priĉama i planovima, otkrit ćemo vam što smo doista radili i ostvarili u proteklih godinu dana te nagovijestiti što moţete oĉekivati u godini koja je pred nama, vođeni novom ekipom . S nadom da će vam ovi tekstovi biti zanimljivo štivo i da će uskoro svjetlo dana ugledati i drugi broj, pozdravljam Vas i ţelim vam mnogo akademskog uspjeha i ELSA Spirita. Vaša urednica Marija Marušić VP Marketing ELSA Hrvatska 2012./2013. 2


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska Rijeĉ glavne urednice

2

ŠTO JE ELSA? Ĉime se ELSA bavi? Nacionalni izvršni odbor 2011./2012.

4 5 6

ELSA ISKUSTVA Osvrti bivših ĉlanova Tomislav Bogdan Marijana Babić Dojmovi aktivnih ĉlanova Matea Miloloţa AnnaMaria Poljak Katja Roganec Nada Nigojević Jan Ivan Stipanĉević Nikolina Budan Romana Vincetić

SADRŢAJ:

MLADE NADE NAJVAŢNIJI PROJEKTI 2011./2012. ELSA Osijek IFP essay competition i tribina Simulirano suđenje ELSA Rijeka Korzo ljudskih prava ISV Nizozemska Pravo mjesto za darivanje krvi Ustavni sud Simulirana arbitraţa ELSA Split Interupcija korupcije Mostar noćas mora pasti „Nasciturus“ Izlet na Mosor Uvod u svijet mirenja Posjet Pantovĉaku Susret s konzulima Simulirani parlament – Split 2012. ELSA Zagreb Institucionalni posjeti Simulirano suđenje „Meet your neighbors“ IFP tribina Mala škola ljudskih prava SV ELSA Maastricht 25. obljetnica ELSA-e Zagreb

8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 37 38 40 41 42 43

International council meeting – ICM

44

ELSA Community ELSA Georgia

45

NCM ELSA-e Hrvatska Iz OYOP-a ELSA-e Hrvatska

46 47

3


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

ŠTO JE ELSA?

ELSA (European Law Students´ Association) je najveća svjetska nepolitička, nezavisna i neprofitna organizacija studenata prava i mladih pravnika.

ELSA djeluje na tri razine: lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj. Na svakoj od njih postoji upravni odbor od sedam ĉlanova. Sjedište ELSA-e International se nalazi u Bruxellesu, a uţiva i konzultantski status unutar Gospodarsko-socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda te Vijeća Europe.

Osnovana je 1981. godine u Beĉu.

Netom nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, poĉetkom 1992. godine, osnovana je ELSA Hrvatska. ELSA Hrvatska ima lokalne podruţnice koje djeluju na sva ĉetiri hrvatska Pravna fakulteta: ELSA Osijek, ELSA Rijeka, ELSA Split i ELSA Zagreb.

Cilj Udruge je promicanje, uspostavljanje i razvijanje međusobnog razumijevanja, suradnje i osobnih kontakata između studenata prava i mladih pravnika iz razliĉitih zemalja i pravnih sustava, osposobljavajući ih, uz sve to, i za profesionalni ţivot u međunarodnom okruţenju. ELSA Glavne aktivnosti ELSA-e su: njeguje viziju svijeta u kojoj postoji • Akademske aktivnosti poštivanje ljudskih prava i kulturne raznolikosti, svojim radom (Academic Activities – AA) doprinosi pravnom obrazovanju, • Seminari i konferencije uspostavi međusobnog (Seminars and Conferences – S&C) razumijevanja, promociji društvene odgovornosti studenata prava i • Program razmjene mladih pravnika te im omogućuje studentskih praksi (Student Trainee uĉenje o drugim kulturama i pravnim sustavima u duhu Exchange Programme – STEP) kritiĉkog dijaloga i znanstvene suradnje.

ELSA VIZIJA: Pravedan svijet u kojem se poštuju ljudsko dostojanstvo i kulturna raznolikost.

4


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Čime se ELSA bavi? Akademske aktivnosti Akademske Aktivnosti (AA) su alat za razvijanje studentskih akademskih vještina. AA su stvorene kako bi sluţile kao poveznica između pravne teorije i prakse koje su toliko potrebne za sve koji se bave pravom. Njihova je uloga doprinos pravniĉkom obrazovanju, njegovanje međusobnog razumijevanja te promicanje društvene odgovornosti studenata prava i mladih pravnika. Akademske aktivnosti ukljuĉuju: pravna istraţivanja, esejska natjecanja, simulacije suđenja i mnoge druge aktivnosti koje unaprjeđuju teorijske i praktiĉne vještine nuţne za studenta prava koji teţi postati profesionalcem.

Seminari i konferencije

Razmjena studentskih praksi Program za razmjenu studentskih praksi omogućava studentima prava i mladim pravnicima obavljanje prakse u pravnoj struci diljem Europe kako bi iz prve ruke stekli, u duhu kritiĉkog dijaloga i znanstvene suradnje, nova saznanja i iskustva o pravu i kulturi drugih zemalja. Takvom razmjenom studentskih praksi budući pravnici unaprjeđuju svoje poznavanje stranih jezika i povećavaju znanje o određenom pravnom sistemu, pa i o određenoj grani prava, što uvelike proširuje njihove poslovne sposobnosti. Uz to, sklapaju se poznanstva osobne i profesionalne prirode koja su od velike vrijednosti u daljnjem bavljenju pravnom strukom.

Seminari i konferencije (S&C) nadopunjuju sveuĉilišni nastavni program ELSA-inih ĉlanova podizanjem studentske svijesti o globalnim, pravnim, socijalnim, ekonomskim i ekološkim pitanjima. Kljuĉno podruĉje S&C ukljuĉuje seminare, konferencije, tribine, okrugle stolove, pravne škole, predavanja i pravne debate. ELSA organizira međunarodne seminare i konferencije koje se bave pravnim temama od velikog međunarodnog interesa i pruţa dodatne vještine i znanja studentima prava.

ELSA kroz ovaj program godišnje nudi oko 450 praksi u ĉitavoj Europi, a povremeno i u drugim dijelovima svijeta. Svaka od tih praksi moţe trajati od 2 tjedna do 18 mjeseci i moţe se odrţavati na bilo kojem podruĉju vezanom za pravnu struku (odvjetniĉki uredi, sudovi, javne institucije, banke, međunarodne organizacije itd.). Prije poĉetka prakse i tijekom njena trajanja, ELSA pruţa svu potrebnu pomoć od dobivanja vize (ukoliko je ona potrebna), pronalaska smještaja te upoznavanja s gradom u kojem će se praksa obavljati, lokalnom zajednicom i naĉinom ţivota u njoj kroz razna društvena događanja.

Na seminarima se o temama raspravlja na plenarnom predavanju. Konferencije zahtijevaju više individualnog sudjelovanja i znanstvenog doprinosa sudionika. Teme konferencija se raspravljaju na radionicama, a zakljuĉno usuglašena i uređena varijanta se iznosi na plenarnom predavanju.

Programom razmjene studentskih praksi ELSA ţeli pridonijeti pravnom obrazovanju i promicanju društvene odgovornosti studenata prava i mladih pravnika te razvitku međusobnog razumijevanja i poštivanju kulturnih raznolikosti. Ţeli pripremiti studente prava i mlade pravnike da postanu pravnici sutrašnjice koji su sposobni uspješno djelovati i na međunarodnom planu.

Međunarodni seminar ili konferencija predviđa smještaj za sudionike i inaĉe traje tri dana.

priredio Filip Karaţija dopredsjednik za marketing ELSA-e Zagreb 2011./'12.

ELSA pravna škola, s druge strane, ima za cilj biti godišnja i ima znanstveni program s pravnom temom. Pravne škole su organizirane uz blisku suradnju s akademskim i institucionalnim partnerima, pravnim fakultetima, pravnim institutima itd. Znanstveni program ukljuĉuje predavanja praćena radionicama koje produbljuju i istiĉu razliĉite aspekte predavanog sadrţaja. ELSA surađuje sa sveuĉilištima, institucijama i pravniĉkim poduzećima kako bi studentima prava i mladim pravnicima osigurala najkvalitetnija akademska događanja.

5


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Nacionalni izvršni odbor 2011./2012. 

Moje ime je Andrea Konjević, studentica sam ĉetvrte ELSA mi je kroz rad na nacionalnoj razini pruţila iskustvo godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a ELSA-om se koje bih inaĉe stekla tek nakon par godina prvog zaposlenja. bavim od prve godine faksa. Podvrgnula me treninzima (doslovce raznim treninzima i Svoj ELSA ''staţ'' sam zapoĉela odmah nakon upisa, listanjem radionicama) koji su brusili poslovne vještine u meni. Pruţila brošure za brucoše i traţenjem prave udruge za sebe. Ta mi je priliku za stjecanje i usavršavanje novih radnih vještina, udruga je trebala zadovoljavati kriterije uspješnosti, komunikacijskih vještina, prezentacijskih, liderskih, te timskih ambicioznosti, međunarodnosti i vještina. Kroz rad sa studentima iz socijalizacije s kolegama. Poĉetkom cijele Europe je otvorila za mene Predsjednica: akademske godine sam se pridruţila horizonte razumijevanja drugih kultura, sastancima, a nakon mjesec dana sam Andrea Konjević temperamenata, mentaliteta i rada u sudjelovala na svom prvom NCM-u, jednom multikulturalnom okruţenju. Tajnik: koji me uveo u svijet ELSA-e kroz Sve u svemu, ELSA me promijenila u mnogo informacija o funkcioniranju Tomislav Poljak pozitivnom smislu. Napravila je od Udruge, koje sam na njemu dobila. mene volontera s radnim iskustvom na Blagajnik: Tako je zapoĉelo moje aktivno lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj ĉlanstvo. Aktivno ĉlanstvo je urodilo Ivan Kučina razini, te spremnog i doraslog plodom i ušla sam u odbor ELSA-e zaposlenju. Sve ono što sam traţila kao Dopredsjednica za S&C Zagreb kao dopredsjednica za seminare dopunu svom pravnom obrazovanju, i konferencije, što je znaĉilo Ana Roce sve je pruţila. preuzimanje najvećih projekata, poput Moja ELSA karijera traje i dalje. Dopredsjednica za AA: Međunarodne ljetne škole ljudskih Nastavljam ju vođenjem projekta prava i Male škole ljudskih prava, ali to Leona Grgić International Council Meeting, koji će je za mene znaĉilo još nešto, kako se se odrţati u Opatiji, na jesen 2013. Dopredsjednica za MKT: kasnije ispostavilo, a to je poĉetak godine. A dalje, tko zna! Puno je prilika, bavljenja ljudskim pravima Anja Lučić neke od njih će biti moje. A koje su informirajući se direktno kroz samu tvoje? Dopredsjednik za STEP: organizaciju. Deni Vitković ELSAfully Yours, Moja ELSA ''karijera'', što je već lagano sada postojala, nastavila se Andrea Konjević, predsjedniĉkom pozicijom u ELSA-i Zagreb, te još jednim Predsjednica ELSA-e Hrvatska velikim događajem, a to je sudjelovanje na mom prvom ICM2010./2011. i 2011./2012. u, na Malti. ICM mi nitko prije nije uspio opisati onakvim kakav stvarno jest. To je bio moj prozor u međunarodni  Zovem se Tomislav Poljak i glavni sam tajnik ELSA-e aspekt udruge, kakvog nikad do sad nisam vidjela. Hrpa novih Hrvatska već drugi mandat. Rođen sam u Zagrebu 1988. i mogućnosti i prilika za ukljuĉivanje u dublji rad ELSA-e koja treća sam godina Pravnog fakulteta u Zagrebu. me oduševila. To je prekretnica koja me odvela u nacionalni S ELSA-om sam zapoĉeo 2008. godine na nagovor tri odbor. Iduće dvije godine sam se kandidirala za ELSA-u kolegice, kojima je trebala pomoć oko svih ELSA poslova Hrvatska – prvi put za predsjednicu, i drugi put… za budući da su one jedine vodile cijelu lokalnu grupu. Vrlo brzo predsjednicu. sam se upoznao s cijelom strukturom te zapoĉeo rad na svim podruĉjima ELSA-e. Tako sam nakon poĉetnih poslova Kao predsjednica sam bila prvenstveno zaduţena za preuzeo mjesto dopredsjednika za akademske aktivnosti, a promicanje Udruge, te predstavljanje vanjskim suradnicima, nakon toga sam i u lokalnoj grupi postao glavni tajnik. partnerima i ĉlanovima, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Kao dugogodišnji ĉlan ELSA-e vidio sam sve vezano uz Između ostaloga sam se bavila koordinacijom rada udrugu te sam samim time i stupio na mjesto glavnog tajnika, nacionalnog odbora, suradnjom s predsjednicima lokalnih koje zahtijeva odliĉno poznavanje cijele strukture te grupa, te vodila nacionalne skupštine. manevriranje između kljuĉnih podruĉja i spajanje istih u jednu Ono što smatram najizazovnijim dijelom svog rada je cjelinu. zasigurno predstavljanje ELSA-e Hrvatska vanjskim Inaĉe, smatram kako sam vrlo otvorena osoba, uvijek suradnicima, partnerima i ĉlanovima. Sudjelovala sam na raspoloţena za zabavu, ali i spremna na rad. Jedna je od bitnih sveukupno pet međunarodnih skupština (International Council karakteristika potrebnih za glavnog tajnika da zna i moţe vrlo Meeting, skraćeno: ICM), gdje sam imala priliku surađivati s dobro surađivati s ljudima pošto je on najodgovorniji za predsjednicima ostalih nacionalnih grupa, te s predsjednicima i ĉlanstvo, a ja sam oduvijek na tome podruĉju davao najviše te drugih udruga, poput npr. ALSA-e (Asian Law Students' smatram kako svi koji me poznaju mogu to s veseljem Association), AEGEE. (Association des Etats Generaux des potvrditi. Budući da je ovo moja zadnja godina u nacionalnom Etudiants de l'Europe - Udruga Studenata Europe) i drugima. odboru, mislim da sam uvelike pridonio stvaranju snaţne Sudjelovala sam u brojnim diskusijama, kako preko mailing ELSA-e Hrvatska te zahvaljujući svome sjajnom odboru uĉinio liste, tako i uţivo, te radila na izmjenama i dopunama vaţeće i veliki korak da se naša nacionalna grupa nastavi razvijati na regulacije rada ELSA-e. međunarodnom nivou.

→ 6


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska 

Zovem se Ivan Kučina i blagajnik sam ELSA-e Hrvatska. Na tu funkciju izabran sam 2011. g. na NCM-u u Splitu. Uloga blagajnika je da brine o proraĉunu organizacije i transparentnom trošenju sredstava. Kako smo mi jedna od rijetkih ELSA koja nema ĉlanarine na drţavnoj razini, tako u velikoj mjeri ovisimo o sredstvima sponzora. No, o sponzorima ovise i lokalne ELSA-e (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb), tako da smo u toj podjeli „kolaĉa“ dosta zakinuti, jer nam je cilj da lokalne grupe dobro rade i imaju što više projekata te budu prepoznatljive u svojoj sredini, ali i da se osigura dovoljno sredstava za funkcioniranje udruge na nacionalnoj razini. Rad blagajnika sastoji se i u svakodnevnom traţenju natjeĉaja na koje bi se udruga mogla prijaviti kako bi dobila sredstva za pojedine projekte. Svojim angaţmanom u ELSA Hrvatska stekao sam mnoga iskustva, organizacijske sposobnosti i nauĉio raditi u timu. Upoznao sam mnogo ljudi, neki od njih su mi i prijatelji. Ţelim i vama da doţivite ELSA Svijet i da uţivate u njemu!

Zovem se Leona Grgić i studentica sam Pravnog fakulteta u Splitu. Moj put u ELSA-i zapoĉeo je sasvim sluĉajno, prije dvije godine. Uĉlanila sam se sa ţeljom za stjecanjem novog iskustva, prijatelja i znanja. Odmah mi se svidio veseli duh ELSA-e i osjećaj da radiš nešto korisno. Iste godine bila sam izabrana za dopredsjednicu za STEP. Sudjelovala sam u velikom broju projekata koji su mi donijeli veliku priliku za napredovanje i pripomogli mom napretku. Jedan od najznaĉajnijih je zasigurno organiziranje ovogodišnjeg „Simuliranog parlamenta“ u Zagrebu. ELSA je jako brzo postala svakodnevni dio mog ţivota. Prije godinu dana izabrana sam za predsjednicu ELSA-e Split, a postala sam i ĉlan izvršnog odbora ELSA Hrvatske kao dopredsjednica za akademske aktivnosti. Ĉlanstvo u ELSA-i omogućilo mi je stvoriti prekrasne uspomene na mnogo rada, ali i mnogo zabave. Niti jedno putovanje nije prošlo bez vrhunskog provoda s ljudima koje bez ELSA-e vjerojatno nikad ne bih ni srela. Mislim da svatko tko je bio ĉlan ELSA-e, uvijek u sebi zadrţi taj duh. 

Moje ime je Ana Roce, dopredsjednica sam za seminare i konferencije (S&C) u ELSA-i Hrvatska. Studentica sam ĉetvrte godine prava na Pravom fakultetu u Zagrebu i dolazim iz Pule. S&C je podruĉje ELSA-e u kojem sam se pronašla i smatram da prikazuje sve ELSA-ine aktivnosti i njezinu raznolikost u malom. Obiluje raznovrsnim projektima u kojima dolazi do izraţaja kreativnost i maštovitost organizatora, a svi projekti doprinose pravnom obrazovanju naših ĉlanova. S&C je dio ELSA-e za koji smatram da najviše pruţa, idealan je spoj akademskih aktivnosti i zabave koji ostavlja veliki utjecaj na edukaciju i razvoj studenata. Svoj ELSA put zapoĉela sam kao lokalna VP S&C u ELSA-i Zagreb, gdje sam imala priliku organizirati međunarodnu ljetnu školu, što je najkompleksniji i najzahtjevniji projekt u lepezi S&C projekata. Nakon godinu dana rada na mnogim projektima ELSA-e Zagreb, drago mi je što sam dobila priliku svoje znanje i iskustvo s tog podruĉja podijeliti sa svim lokalnim grupama, kao dopredsjednica za S&C u nacionalnoj grupi tijekom dva mandata. Moja uloga u nacionalnom odboru je biti veza između S&C dopredsjednika na internacionalnoj i lokalnoj razini. Svojim savjetima usmjeravam rad i pratim kvalitetu organizacije projekata od strane lokalnih dopredsjednika, a na internacionalnoj razini doprinosim razvoju S&C podruĉja i regulacija vezanih za S&C. S obzirom na svoj veliki angaţman u S&C podruĉju, odabrana sam ove godine i za asistenticu za Study Visit u ELSA-i International, a u ELSA-i Zagreb obnašam funkciju predsjednice. Motivaciju za rad uvijek iznova nalazim u povezanoj mreţi internacionalnih S&C dopredsjednika koji su uvijek puni energije, kreativnosti i potpore! Ukratko, mislim da nas nadimci S(mart) & C(reative) ili S(exy) & C(ool) najbolje opisuju 

„Hello, I'm Deni Vitković, VP STEP ELSA Croatia“ – rijeĉi su kojima sam se mnogo puta predstavio brojnim ELSA-šima iz Europe i šire. Svaki sljedeći međunarodni susret, sve ponosnije. Razlog tomu je priliĉno jednostavan – od dana kada sam priliĉno neiskusan, barem što se STEP-a tiĉe, postao dio nacionalnog odbora ELSA-e Hrvatska, pa do danas, ELSA Hrvatska udarila je snaţan peĉat u radu ELSA-e International. To se moţe išĉitati i iz povjerenja koje su nam sve zemlje ĉlanice poklonile izabravši nas za domaćina ICM-a u jesen 2013. godine koji će se odrţati u Opatiji. Vratimo se na poĉetak priĉe. U proljeće 2010. godine, tadašnja predsjednica ELSA-e Rijeka, Angeline Jurković, predloţila mi je da razmislim o kandidaturi za ĉlana odbora ELSA-e Hrvatska, iako tada u ELSA-i nisam bio dugo, na ĉemu sam joj i dan danas zahvalan. To je oznaĉilo poĉetak jednog novog i potpunijeg studentskog ţivota koji će zauvijek biti simbol mojih „studentskih dana“ za koje se mnogi zaklinju da su najljepši u ţivotu. Siguran sam da će upravo zbog ELSA-e to biti i moja krilatica. Od tada, proputovao sam mnoge zemlje, upoznao desetke, ako ne i stotine zanimljivih ljudi i prijatelja, nauĉio tisuće stvari o ELSA-i, ali i o pravu i ţivotu, stekao neprocjenjiva iskustva i uspomene. Jednom STEP-er, uvijek STEP-er, rekli bi moji kolege, i to je zaista istina. STEP (razmjena studentskih praksi) je program koji je u potpunosti jedinstven i razlikuje ELSA-u od svih drugih studentskih organizacija. Uz moj zadatak koordinacije, lokalni STEP-eri traţe i ugovaraju poslove i plaće sa odvjetniĉkim društvima i kompanijama, „love“ studente da se prijavljuju za prakse u inozemstvu i osiguravaju prijam studenata koji dolaze u njihov grad. Sav taj posao se obavlja volonterski, a kontakti i ugled ELSA-e kao organizacije su jedini profit koji ELSA od toga ima. Sve ostalo dobiva student – radno iskustvo u dobroj međunarodnoj kompaniji ili uredu, kvalitetnu referencu u ţivotopisu, ţivot u inozemstvu na nekoliko mjeseci, brojne kontakte i prijatelje, bolje znanje stranih jezika itd. Nakon izrađenog priruĉnika i komunikacije s lokalnim dopredsjednicima za STEP, nadam se da će STEP u Hrvatskoj zaţivjeti još jaĉe i da će i studenti i ELSA-ši znati iskoristiti sve prednosti STEP-a. Također, nadam se da ću jednog dana, kao ELSA Alumni, imati ĉast da mi neki novi klinci pozvone na vrata i zatraţe pomoć i suradnju na budućim ELSA projektima. Jer – svi mi moţemo iz ELSA-e, ali ne moţe ELSA iz nas.

7


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

ELSA ISKUSTVA OSVRTI BIVŠIH ČLANOVA Tomislav Bogdan, odvjetnički vjeţbenik, ELSA Osijek Na Pravni fakultet u Osijeku upisao sam se 2002. godine, a diplomirao 2008. godine. Tada još nije bilo "Bolonje", tako da sam završio ĉetverogodišnji smjer - diplomirani pravnik. Bio sam svjestan toga da na Fakultetu postoji nekakva međunarodna udruga studenata, no kako sam primao drţavnu stipendiju i studirao besplatno radi postignutog prvog mjesta na prijemnom ispitu, do upisa ĉetvrte godine se nisam htio angaţirati ni u kakvim dodatnim aktivnostima, da se ne bih sluĉajno "preforsirao", odnosno da mi se ne dogodi da radi dodatnih obaveza trpi ona primarna - završetak studija bez pada godine i u što kraćem vremenskom roku. Oko ocjena i prosjeka se nisam nikada opterećivao jer se nisam vidio na fakultetu poslije studija (u "teoriji"), već u pravosuđu (u "praksi"). U ELSA-u Osijek sam se uĉlanio neposredno nakon upisa ĉetvrte godine studija, u jesen 2005. godine. Tada nisam najbolje shvaćao globalnu dimenziju ELSA-e, naivno sam mislio kako je rijeĉ o skupini međunarodnih udruga na europskim fakultetima, a da osim imena i logo-a malo toga imaju zajedniĉkog. Već prilikom svog prvog međunarodnog "angaţmana" - ICM-a (International Council Meeting) u Londonu, u proljeće 2006. Godine, shvatio sam koliko sam se prevario. Ostao sam zaĉuđen spoznajom na koliko europskih fakulteta i u koliko zemalja ELSA djeluje, a pogotovo time koliko su svi ĉlanovi delegacija bili povezani. U većini delegacija je bilo nekoliko starijih i iskusnijih ĉlanova, koji su bili itekako upoznati i uhodani s radom skupštine i radionicama, a bilo je i mlađih, neiskusnijih ĉlanova (u koje sam i ja spadao), za koje su stariji procijenili kako su pokazali inicijativu te da su dovoljno perspektivni da ih se na ovaj naĉin, odlaskom na međunarodnu skupštinu, pokuša zainteresirati za dugoroĉniji angaţman u ELSA-i. Takav pristup je djelovao na mene. Nekoliko mjeseci kasnije kandidirao sam se i bio izabran za mjesto u lokalnom odboru ELSA-e Osijek, i to za Vice President for Marketing (dopredsjednika za marketing). S obzirom da je odbor ELSA-e Osijek u akademskoj godini 2006./2007. bio najuspješniji odbor od ĉetiri postojeće lokalne grupe u Hrvatskoj (gledajući financijski, po broju ĉlanova i po projektima), dio mojih kolega, ukljuĉujući i mene, odluĉio se za kandidaturu za mjesta u nacionalnom odboru ELSA-e Hrvatska, za akademsku

godinu 2007./2008. Naravno, svi smo bili izabrani, ja osobno opet kao VP Marketing. Iako smo svi dobro radili u svrhu dobrobiti ELSA-e, moram istaknuti našeg tadašnjeg predsjednika Darka Bodulića kao centralnu figuru ELSA-e Osijek i ELSA-e Hrvatska. S obzirom da sam diplomirao 2008. godine, nisam se više kandidirao ni za kakve funkcije u ELSA-i, no sljedeće dvije godine sam i dalje ostao aktivan ĉlan, kako je i predviđeno statutom ELSE-e. Moj rezime najbitnijih ELSA aktivnosti bio bi sljedeći: Sudjelovao sam na pet ICM-ova (2006. London, 2007. Prag, 2008. Lisabon, 2008. Nürnberg, 2009. Budva), dva EHTW-a (ELSA House Training Week) u Bruxellesu 2007. i 2008. godine, tri ISLS-a (International Summer Law School) 2006. u Dubrovniku, a 2007. i 2009. godine u Zadru, Pravnoj školi u Berlinu 2007. godine, dva studijska posjeta (London, Beograd) i ELSA EX-YU konferenciju u Novom Sadu 2009. godine. Organizirao sam (naravno, kao dio ekipe) NCM ELSA-e Hrvatska 2007. godine u Vukovaru, Lawlympics (Pravijadu) u Osijeku 2008. godine, Simulirani parlament, Simulirano suđenje, study visit drugih delegacija koje su ELSA-i Osijek došle u posjet - Mađarska, Ukrajina, Srbija. Ima još dosta aktivnosti kojih se u ovom trenutku ne mogu sjetiti radi proteka vremena. Iskreno mogu reći kako mi je ELSA pruţila puno toga, no isto sam pokušao vratiti svojim trudom i radom, prvenstveno oko aktivnosti za koje je dopredsjednik za marketing i zaduţen - promocijom ELSA-e na Fakultetu i Sveuĉilištu i pribavljanjem sredstava za financiranje što kvalitetnijeg i uspješnijeg rada. Da se nisam uĉlanio u ELSA-u i intenzivno sudjelovao u njenim projektima, vjerujem da bih završio fakultet šest mjeseci ranije, a ne bih bio niti svjestan svega onoga što sam propustio - nova poznanstva, prijateljstva, zabavu, ali i nešto praktiĉnoga znanja i iskustva. S obzirom da sam odvjetniĉki vjeţbenik (u Odvjetniĉkom društvu u Osijeku), moram biti iskren i reći kako sam iz svog iskustva prilikom traţenja prvog zaposlenja stekao dojam da stariji odvjetnici ne mare ni za kakve dodatne aktivnosti ili prosjek ocjena na fakultetu. Vaţnije je da je osoba došla s preporukom nekog njima poznatog, pogotovo ako je rijeĉ o njihovom većem klijentu. Ipak, mlađi odvjetnici pogledaju ţivotopise (barem pristojnosti radi) i prokomentiraju s kandidatima za posao obiĉno onu dodatnu aktivnost/udrugu u kojoj su i oni bili aktivni tijeskom svoga studiranja. → 8


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska ELSA djeluje već dugi niz godina pa se moţda i vama posreći da prilikom traţenja prvog zaposlenja naiđete na nekog bivšeg ĉlana koji će znati cijeniti vaše zanimanje za ELSA-u. Ako ne, barem ćete moći upisati nešto u vaš ţivotopis pod rubrikom dodatne aktivnosti. Što se praktiĉnih znanja tiĉe, ponovno moram biti iskren i reći kako su odvjetniĉki vjeţbenici (a koliko ĉujem i drţavnoodvjetniĉki i sudski vjeţbenici također) na poslu prvih nekoliko mjeseci slabo korisni jer do tog trenutka nisu imali nikakve prakse te ih se stalno mora usmjeravati, nadzirati, ispravljati njihove propuste itd. Vi koji studirate po Bolonjskom sistemu ste ipak u prednosti nad nama koji smo "samo" diplomirani pravnici, jer vi sada na fakultetu nauĉite nešto o tome kako pravosuđe funkcionira u praksi. ELSA kao udruga nije u mogućnosti pruţiti taj uvid (moţda samo djelomiĉno kroz organizaciju susreta s osobama koje rade u pravosuđu, simulirano suđenje ili posjet kaznionici), no ipak pruţa uvid u poslovni svijet što je druga strana medalje rada u bilo kojoj grani pravosuđa, negdje više, a negdje manje. Nemojmo zaboraviti i da će samo manji broj vas studenata prava zaista i raditi u pravosuđu (kad sam ja studirao licitiralo se brojkom od otprilike 20%, što znaĉi svaki peti student koji završi fakultet), a većina će biti zaposlena u privatnom ili javnom sektoru ili drţavnoj upravi.

Iz svega gore navedenoga je jasno vidljivo kako sam sretan i ponosan što sam imao privilegiju biti dio tako kvalitetne i uspješne međunarodne mreţe studenata prava, a iako je moj angaţman u ELSA-i kao studenta završio, uvijek ću biti na usluzi kolegama ELSA-šima u bilo kojem projektu koji organiziraju, ako me zatrebaju. Za kraj, nije zgorega spomenuti i kako ELSA, osim svoje ozbiljne i profesionalne strane, ima i drugu stranu medalje koja iziđe na vidjelo najviše prilikom završetka sluţbenog protokola međunarodnih događaja, a tijekom vremena za odmor i zabavu, obiĉno na skupštinama na kojima sudjeluje nekoliko stotina ljudi. Jeste li se ikad zapitali što bi još akronim ELSA mogao znaĉiti? Kako su ĉlanovi ELSA-e studenti prava, koji su po svojoj prirodi izrazito elokventni, uoĉili su da bi znaĉenje ELSA-e moglo biti i Everybody Loves Sex and Alcohol. Naravno, na vama je da provjerite je li to istina.

Marijana Babić, odvjetnica u odvjetničkom društvu ELSA Zagreb U ELSA-u Zagreb uĉlanila sam se, ĉini mi se, 2000. godine. Funkcije koje sam obavljala u radu ELSA-e su bile: VP STEP ELSA-e Zagreb 2001./02. i 2002./03., VP STEP ELSA-e Hrvatska 2003./04. te ĉlan Nadzornog odbora ELSA-e Zagreb. ELSA za mene predstavlja udrugu koja mi je omogućila sudjelovanje u raznim projektima, seminarima i školama, i to kako u okviru same organizacije, tako i samo sudjelovanje kao sudionika, potom upoznavanje ljudi iz Hrvatske i Europe pa i šire, što je u konaĉnici rezultiralo i brojnim, dugogodišnjim poznanstvima i prijateljstvima. Više od svega, ELSA za mene predstavlja ljude. Udrugu uz koju me veţu prekrasne uspomene na edukaciju kroz putovanja, organizaciju razliĉitih događanja i razmjenu iskustava s ljudima iz cijele Europe - sve u svrhu razvoja i unapređenja, a posebno, naravno, u odnosu na razmjenu studentskih praksi. ELSA-a mi je omogućila raznoliko iskustvo ne samo u organizaciji, koordinaciji i sudjelovanju u razliĉitim projektima, već i dragocjeno druţenje s kolegama, upoznavanje pravnih struĉnjaka, profesora, sudaca i studenata s drugih fakulteta s kojima smo nerijetko surađivali i u realizaciji zajedniĉkih projekata (IAESTE sa EFZG i ZOON POLITIKON sa Fakulteta Politiĉkih znanosti, Ljetna škola u Dubrovniku – Human Rights and Globalization, Simulacija parlamenta, Essay competition, Debatni klub). Iskustvo smatram iznimno korisnim budući da su iskustva bila dragocjena nadogradnja na redovito školovanje na fakultetu, dok su se brojna poznanstva iz ELSA-e i kasnije nastavila te danas u poslovnom svijetu ĉesto imam priliku susresti i surađivati sa nekadašnjim kolegama iz ELSA-e. Ĉlanstvo bih preporuĉila svim mladim kolegama jer smatram da iskustvo u ELSA-i širi horizonte studentima i daje brojne mogućnosti za dodatnu edukaciju kroz međunarodne seminare, škole i razliĉite akademske aktivnosti koje se organiziraju, omogućava upoznavanje ljudi iz ĉitave Europe i razmjenu iskustava. Rad u ELSAi omogućava razvoj organizacijskih, prezentacijskih i pregovaraĉkih vještina, upoznavanje starijih kolega i ljudi iz struke koji su se već afirmirali u pravnoj struci i od kojih studenti mogu puno nauĉiti. Što se tiĉe anegdota u ELSA-i, mogu reći da je svaki dan u ELSA-i bio jedna nezaboravna anegdota. 9


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

DOJMOVI AKTIVNIH ČLANOVA Matea Miloloţa, ELSA Osijek

AnnaMaria Poljak, ELSA Rijeka

ELSA-riznica novih iskustava, zabave, znanja i putovanja

ELSA kao prilika

Za ELSA-u, kao neprofitnu udrugu studenata prava i mladih pravnika, prvi puta sam ĉula sasvim sluĉajno - na dan upisa Pravnog fakulteta. Kako me iznimno privukla ideja o radu u udruzi koja promiĉe i unapređuje pravno obrazovanje i struĉno usavršavanje te višestruko obogaćuje akademski ţivot na fakultetu, ali i izvan njega kroz brojna druţenja i putovanja, odluĉila sam što prije se prikljuĉiti ELSA-inom timu.

Kao najveća studentska organizacija, ELSA mi je bila poznata i puno prije upisa na Pravni fakultet. Tada nisam bila detaljno upućena u strukturu i aktivnosti same organizacije, ali sam znala da je usko povezana sa svim onim što ĉini studentski ţivot nezaboravnim, a to su putovanja, uĉenje, stjecanje novih iskustava i naravno, puno zabave. Imajući na umu spomenuto, nisam mogla doĉekati da se uĉlanim, što sam i uĉinila već na samom poĉetku akademske godine. Iako je moje ĉlanstvo u ELSA-i relativno kratko, zahvaljujući angaţiranosti ELSA-e Rijeka, već sam imala priliku sudjelovati na nekoliko projekata od kojih mi se posebno svidio projekt ''Korzo ljudskih prava'', odnosno tribine koje su ga pratile i na kojima su studenti imali priliku nauĉiti nešto novo, ne samo od teoretiĉara prava već i od odvjetnika s bogatim iskustvom u praksi.

Doţivljaji i rad u ELSA-i bili su tada nešto sasvim novo i uzbudljivo za jednu brucošicu poput mene, budući da su na pozitivan naĉin intenzivirali moje fakultetske dane, proširujući mi obzore kroz brojna putovanja, seminare, konferencije, teĉajeve i nova poznanstva, ujedno odliĉno dopunjujući moje akademsko obrazovanje kroz mnoge uspješne i kvalitetne projekte iz razliĉitih pravnih domena. Kroz dvije godine, koliko sam bila ĉlanica odbora ELSA-e Osijek, vršeći funkcije direktorice za medije i informatizaciju te dopredsjednice za akademske aktivnosti, sudjelovala sam u dva simulirana suđenja, Međunarodnoj ljetnoj pravnoj školi ELSA-e Hrvatska na temu „Ljudska prava i globalizacija“ u Zadru, simuliranom parlamentu, tribinama i seminarima. Stekla sam nove vještine kroz organizaciju tribina (npr. tribine o radu i praksi Europskog suda za ljudska prava) i institucionalnih posjeta (npr. Prekršajnom sudu u Osijeku, kaznionici u Poţegi) te kroz pohađanje debatnih teĉajeva u organizaciji ELSA-e Osijek. ELSA mi je ujedno pruţila i jedinstvenu priliku dobiti izvrstan uvid u rad Ustavnog i Vrhovnog suda te osobno upoznati predsjednika RH, Ivu Josipovića. Izuzev akademskog dijela, bilo je tu mnoštvo lijepih poznanstava, dobre zabave, uzbudljivih team buildinga te, naravno, fenomenalnih partija. Unatoĉ tome što zbog trenutno iznimno brojnih akademskih obveza više nisam u odboru ELSA-e, i dalje pratim rad iste pa sam nedavno uspješno sudjelovala na ELSA-inom natjecanju u esejima, osvojivši pritom prvu nagradu. Time i moj primjer pokazuje koliko ELSA potiĉe studente ne samo na dodatno razmišljanje i prouĉavanje tema sa razliĉitih podruĉja prava, već i na to da se usude iskusiti više tijekom svog pravnog studija. Svakom studentu prava koji ţeli poboljšati vlastito struĉno usavršavanje, steći nova znanja i iskustva, pohađati pravne škole i studijske posjete te sudjelovati u simuliranim sudskim procesima i simuliranom parlamentu, ali se pritom i odliĉno zabaviti, od srca preporuĉujem da iskuse ĉari ELSA-e, bilo kao aktivni ili manje aktivni ĉlanovi. I za kraj, zapamtite – niste u potpunosti iskusili studiranje prava, ukoliko niste postali dio ove kreativne, poticajne i pouĉne udruge europskih studenata prava!

Tada sam shvatila da će se većina mog angaţmana u ELSA-i Rijeka odnositi na sektor koji se bavi seminarima i konferencijama, jer pruţa izvanredne mogućnosti studentima da nauĉe više o teoriji (što je s obzirom na kompleksnost i razgranatost pravne znanosti nemoguće samo na predavanjima i iz knjiga), ali i o praksi koja, iako najzanimljivija većini studenata, se previše zanemaruje u ovakvom sustavu obrazovanja i studenti ĉesto ne mogu na drugaĉiji naĉin nauĉiti nešto više o tome. Vaţan mi je i osobni razvoj koji prati svaki projekt u ELSA-i, ne samo u ovom sektoru, kroz razvijanje komunikacijskih vještina i organizacijskih sposobnosti, što su i više nego poţeljne osobine u svakoj profesiji, a u pravu posebno. Drugi vaţan sektor u ELSA-i i razlog ne samo mog uĉlanjenja već vjerojatno većine ĉlanova ELSA-e gdje god se nalazili je STEP; program razmjene studentskih praksi. Prednosti ovog programa, osim ţivota u predivnim europskim metropolama, produbljivanja znanja stranih jezika i ostvarivanja brojnih privatnih i profesionalnih kontakata jest u stjecanju iskustava u radu u struci što uvelike olakšava pronalaţenje posla. Ukratko, STEP ima rješenje za dvije najveće mane studiranja prava i bavljenja pravom općenito: nedostatak praktiĉnog iskustva i teţina/nemogućnost pronalaska posla, zbog ĉega je njegova vaţnost za svaku lokalnu ELSA-u neprocjenjiva. Spomenute prednosti ELSA-e samo su mali dio mog relativno kratkog iskustva kao novog ĉlana. O kvaliteti ELSA-e dovoljno govori njena rasprostranjenost i brojnost ĉlanova diljem Europe. Mogu još samo podsjetiti da uvijek ima mjesta za još novih, kreativnih, radoznalih i vrijednih ĉlanova koji su spremni obogatiti svoje studiranje i profesionalni razvoj. 10


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Katja Roganec, ELSA Rijeka ELSA kao najveća udruga pravnika broji ĉlanstvo od oko 32 000 studenata i mladih diplomiranih pravnika koji se zanimaju za pravo te ga ţele podići na svjetsku razinu u svakom kontekstu. Većina njih su studenti, iako su znaĉajni ĉlanovi i oni stariji, iskusniji pripravnici ili već uspješni pravnici diljem cijele Europe. Svojim zajedniĉkim kreativnim idejama i snagama svake godine se sve više, korak po korak pribliţavaju svom glavnom cilju -ostvarivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te oĉuvanju ljudskog dostojanstva u svim situacijama na optimalan naĉin diljem cijelog svijeta. Međutim, ELSA za mene nije samo to. Ono prvo što novopeĉeni ĉlanovi primijete, nije ni blizu pravoj plemenitoj svrsi ELSA-e, ali ipak je relevantno za uĉlanjenje i usmjerenje do primarnog cilja. Prvo što je mene, kao „zelenu studenticu“, zaintrigiralo u razmišljanju o ovoj globalnoj organizaciji, bila je opuštenost pri obavljanju pojedinih zadaća, kreativnost, velika komunikativnost i autonomija u obavljanju, pa nazvati ću ih tako, velikih poslova, odnosno raznih projekata. Ponekad je to moţda bilo i zajedniĉko druţenje u potpuno opuštenoj atmosferi. Kao novu ĉlanicu također me fasciniraju razne mogućnosti putovanja, stvaranja novih prijateljstava diljem Europe te upoznavanja raznih kultura, otkrivanje malih, ali vrijednih saznanja. To je samo jedan od naĉina na koji se meni, mladoj i izgubljenoj, ali radoznaloj studentici znatno olakšava obrazovanje u prostranstvu punom prepreka i potiĉe me na neka nova iskustva, otvara nove prozore u mom mladom neiskusnom ţivotu i prisiljava me da iskoristim trenutak. Svaki dan otkrivam nove stvari, upoznajem nove kolege iz mog horizonta da bismo međusobno jedni drugima pomogli i razmjenjivali znanje unutar ovog kruga. Ne da bismo djelovali samo unutar kruga pravnika i ĉinili sebi lakše egzistiranje, već da bismo na posljetku ostvarili onaj glavni spomenuti cilj, poantu onoga što ELSA na kraju jest: pravda svugdje i uvijek. Zato postoje osobe koje se uĉlane i ostanu „de facto“ doţivotno u udruzi, radi ĉiste potrebe ispravno moralnog djelovanja, a postoje oni koje se uĉlane kako bi nadogradili vlastito pravniĉko znanje i iskustvo. Budući da je ELSA raširena i u smislu vjeţbeništva, organizira pravniĉka znanstvena istraţivanja, internacionalne razmjene studenata, ĉime se razvijaju osnovne pravniĉke vještine i ĉime se ulazi u pravniĉki svijet, zaista ţelim biti dio ove uzbudljive priĉe.

No oni koji ipak nađu malo vremena, zaista jesu kvalitetni ĉlanovi već od samog poĉetka jer nakon što shvate da funkcioniranje na lokalnoj razini potiĉe razna prijateljstva, olakšava realiziranje pojedinih projekata, sigurni su u efikasnost organizacije pa su spremni svim snagama, umom i duhom potpuno prionuti u svoje zadaće vezane za boljitak i napredak udruge mladih pravnika u cijelosti. Stoga se ELSA Rijeka svakako moţe pohvaliti velikim brojem novih ĉlanova i to većinom brucoša, koji od poĉetka svog pristupanja, unatoĉ tome što su se našli na prvoj godini i što se još uvijek prilagođavaju i navikavaju na studentski ţivot, sa svim njegovim prednostima i nedostacima, nalaze vremena i prostora u natrpanom rasporedu za još jednu obvezu. Mnogi se pitaju zašto sad kad nam je u stvari najteţe? Zašto sad kad se borimo s Rimom? Upravo zato što shvaćamo koliko toga ELSA nudi, koliko ispunjava pojedinca i što uviđamo da od nas ĉini ono što jednog dana svaki pravnik mora biti. Upravo zato smo ponosni na svoje nove, kvalitetne ĉlanove u našoj maloj, ali vrijednoj ELSA-i Rijeka.

Studenti naţalost ĉesto ne doţive ELSA-u, jer ne posjećuju, bar ne dovoljno, predavanja organizirana od strane ELSA-e, pa ni nemaju priliku upoznati ono što propuštaju. Ĉesto utonu u hrpu rutinskih obveza, koloteĉina ţivota ih pobijedi pa nisu spremni odvojiti određeno vrijeme za neobvezna, ali vrlo korisna, edukativna predavanja, koja bi ih potaknula na uĉlanjenje u udrugu. 11


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska Nada Nigojević, ELSA Split Tijekom ove akademske godine po prvi put sam se ozbiljnije upoznala i ukljuĉila u rad ELSA-e Split. Iako nisam dugo ĉlanica, vrlo brzo sam se snašla, upoznala s udrugom, njenim „voditeljima“ i ostalim ĉlanovima te postala dio ELSA obitelji. Do nedavno sam tek ĉula za ELSA-u, ali ĉim sam se zainteresirala, brzo sam shvatila njeno znaĉenje i uvidjela prednosti koje su me još više privukle u njen svijet. ELSA (Europska udruga studenata prava) je međunarodna, neovisna, nestranaĉka i neprofitna organizacija koja studentima pomaţe u usavršavanju i poboljšanju osobne izvrsnosti. Sastoji se od studenata i onih koji su nedavno diplomirali, a koji su zainteresirani za akademske i osobne izvrsnosti pored svog studija. ELSA nudi studentima pravnih fakulteta savršenu platformu za razvoj postojećih vještina i stjecanje novih te upoznavanje kolega studenata i pravnih struĉnjaka u cijeloj Europi. ELSA aktivnosti obuhvaćaju širok raspon akademskih i struĉnih događanja te projekte koji se organiziraju u svrhu ostvarivanja vizije ELSA-e i kako bi se ĉlanovima osigurala mogućnost poboljšavanja vještina i komunikacije s ostalima. Također im se pruţa mogućnost programa za staţiranje, dijelom i putem publikacija. Na kraju rada u ELSA-i, aktivni ĉlanovi su pripremljeni za svoj profesionalni ţivot kroz međunarodno iskustvo steĉeno kroz udrugu. ELSA Split, moja lokalna udruga, je među najvaţnijim projektima u ovoj akademskoj godini imala Simulirani parlament, odrţan 24. oţujka 2012., na kojem sam i sama sudjelovala i time napravila prvi veliki korak na mojoj listi ELSA aktivnosti. Najistaknutiji ĉlanovi na lokalnom projektu nagrađeni su sudjelovanjem u Simuliranom parlamentu u Zagrebu 04. svibnja 2012., gdje smo u konkurenciji sa studentima ELSA-e iz Rijeke, Zagreba i Osijeka pokazali svoje znanje i sposobnosti te se izborili za neizglasavanje „Zakona o spreĉavanju nereda na sportskim natjecanjima“.

Priprema za taj projekt bila je opseţna, trebalo je istraţivati stanje u hrvatskom pravnom sustavu i uspoređivati s rješenjima u drugim sustavima, zatim pronaći praktiĉne primjere uspješnog provođenja ili neprovođenja zakona. Svi sudionici su funkcionirali kao tim, svi smo imali svoje zadatke koji su se nadopunjavali. Naši sastanci su bili redovito radni, ali i kreativni, puni smijeha i argumentiranih rasprava. Ĉesto smo se znali ne slagati, ali vodeći se zajedniĉkim ciljem, uspješno smo ostvarili zadano. Među brojnim aktivnostima udruge je i ĉasopis studenata Pravnog fakulteta u Splitu-„Nasciturus“ koji izlazi dva puta godišnje i bavi se aktualnim temama vezanim za struku i društvo u kojem ţivimo, a ponosna sam što sam i sama imala priliku s ostalim elsićima sudjelovati u stvaranju prošlog broja. Moja oĉekivanja nikad nisu bila veća od onoga što je ELSA bila u mogućnosti pruţiti. Sve ono što sam, zahvaljujući ELSA-i, mogla vidjeti, doţivjeti i u ĉemu sam dobila priliku sudjelovati, povoljno je djelovalo na moj akademski razvoj i na razvijanje sposobnosti komunikacije i govorniĉkih vještina ukomponiranih u rad u timovima. Jedno je sigurno, a to je da nam sve ove aktivnosti koje nam ELSA nudi nijednom nisu odmogle nego su nas samo gurale prema naprijed, gurale su nas da što više uĉimo, međusobno se druţimo i upoznajemo te djelujemo kao timovi na svim projektima na kojima smo dosad radili. Zato ću i dalje sudjelovati u ELSA-inim projektima koji me dosada nisu razoĉarali nego svaki put iznova iznenadili svojom kreativnošću. Sigurno je da uz sve druge pogodnosti i iskustva koje ELSA aktivnosti donose jednom studentu, posebno mogu doprinijeti kvalitetnijem i cjenjenijem ţivotopisu u jednog dana.

12


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Jan Ivan Stipančević, ELSA Split Moje ELSA iskustvo Poĉetkom prve godine studija, kolega i prijatelj s druge godine, igrom sluĉaja odveo me u prostoriju ELSA-e Split. Ušao sam tamo kao „muha bez glave“ i lagano zbunjen (prvo pitanje mi je bilo što je ovo?). Pet minuta poslije upoznao sam se s ljudima koji vode tu organizaciju i prikljuĉivši se, osjećao sam se kao dio tima. Svi su bili izuzetno susretljivi i prijateljski raspoloţeni te sam se osjećao kao na nekoj ugodnoj kavici iako sam bio okruţen potpuno nepoznatim ljudima. Sutradan sam odmah otišao „pokupiti“ ĉlansku iskaznicu da sve bude kako treba i saznao da u Splitu ĉlanovi ELSA-e organiziraju Simulirani parlament. Pomislio sam da je to zanimljiva ideja te se prijavio za taj projekt. Bio sam postavljen u lijevi centar, te se nalazio više puta tjedno radi dogovora, organizacije, planiranja, izmišljanja i pripremanja amandmana s ekipom koja je, također sluĉajnim odabirom, bila postavljena tamo. Briljantni ljudi. Sve mi je to bilo novo i strašno uzbudljivo, jedva sam ĉekao idući sastanak. Svi su se sloţno posvetili tom jednom, zaista timskom radu, gdje je moj glas – najmlađeg i najnovijeg ĉlana vrijedio isto kao i glas voditelja grupe. Na samom Simuliranom parlamentu nam se pridruţila ekipa iz Mostara koja je predstavljala desni centar. Također su se dobro pripremili i igrali s nama tu igru na jedan zabavni, ali prirodan i civiliziran naĉin. Istu veĉer bilo je organizirano druţenje u obliţnjem kafiću, uz piće i pjesmu. Tom sam prilikom još bolje upoznao ostatak ELSA ekipe, uz koju se doista moraš potruditi da se ne „skompate“. To je bilo to, „probio sam led“, „pokrstili su me“ . Mjesec i pol dana kasnije, stigla mi je poruka u inbox na Facebook s pozivom na Simulirani parlament u Zagrebu. Sliĉan događaj kao u Splitu, ali na većoj – nacionalnoj razini. Kaţu „nagrada za aktivnost i sudjelovanje na splitskom parlamentu“, plaćen put, plaćen smještaj, odrţava se u Saboru (di neću!!! ). S oduševljenjem sam prihvatio poziv i poĉeo se pripremati. Petnaestak ljudi, spremnih na sve i svašta u Zagrebu, pripremili su amandmane i odijela te se zaputili prema metropoli.

Gore su nas doĉekali predstavnici ELSA-e Rijeka, Osijek i Zagreb, u pivnici u centru grada. Imali smo priliku za bolje upoznavanje ostalih ĉlanova ELSA obitelji, kako to i treba biti, a na taj smo se naĉin i mi „novi“ mogli bolje uklopiti i opustiti za sutrašnji događaj. Odijela, taxi, Sabor, amandmani, mikrofoni, Vijećnica, televizijske kamere, predsjednik Sabora, Zakon o sprjeĉavanju nasilja na športskim natjecanjima… Na jedno jutro smo se uozbiljili i poĉeli prepucavati preko prostorije zbog imaginarnih izmjena zakona. Nekoliko sati mi smo bili oni koji kroje zakon što je meni bio odliĉan osjećaj. Imali smo priliku i upoznati se s Borisom Špremom, predsjednikom Hrvatskog sabora i Andrejom Plenkovićem, prvim predsjednikom ELSA Hrvatske i predsjednikom ELSA International 1993. g. koji je i danas ĉlan ELSA Lawyers' Society (ELS). Nakon simulacije i upoznavanja sa samom zgradom Hrvatskog sabora, posjetili smo Pravni fakultet u Zagrebu gdje smo imali priliku poslušati predavanje Zosye Stankovskaye, potpredsjednice za S&C ELSA-e International, koja nas je pobliţe upoznala sa stvarnom svrhom ELSA-e i prilikama koje nam ona pruţa. Zahvalan sam ELSA-i što me prihvatila i već u prvom semestru studiranja omogućila mi da upoznam gomilu pozitivnih ljudi te mi, putem ovih manifestacija, dala priliku da uĉim nastupati pred punim amfiteatrom bez straha, pobijedim tremu i razvijam svoje sposobnosti. Pošto će se naša buduća profesija na kraju bazirati na poznanstvima i suradnji, vjerujem da je ELSA zaista jedina organizacija koja pruţa dovoljno mogućnosti i prilika za razliĉite prakse koje sami fakulteti ne pruţaju u cijelosti, a koje su iznimno vaţne za razvijanje vještina, osobe u cijelosti te najvaţnije, budućeg pravnika. Jako mi je drago što sam postao ĉlan ELSA-e. Tko zna, moţda mi omogući da postanem osoba koja će jednog dana uistinu moći nešto promijeniti na svijetu.

13


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Nikolina Budan, ELSA Zagreb Dragi moji elsići i svi ostali, preda mnom je zadatak da vam opišem svoje dosadašnje iskustvo u ELSA-i i ukratko objasnim zašto sam odluĉila postati dio jednog velikog veselog tima. Pa, krenimo od poĉetka. Za ELSA-u sam prvi ĉula na Danima orijentacije za brucoše akademske godine 2010./2011. Kad sam upisivala Pravni fakultet u Zagrebu, nisam se baš raspitivala o studentskim udrugama tako da me njihovo predstavljanje ugodno iznenadilo. Sjećam se koliko me razveselilo kad sam u njihovoj prezentaciji vidjela slike Zadra (budući da sam ja Zadranka) koje su predstavljale projekt ISLS Zadar, na koji vas i ja ovim putem, u ime ELSA-e Zagreb, pozivam. Super mi je bila prezentacija mojih kolega te sam se jako zainteresirala za ELSA-u na samom poĉetku studiranja. Međutim, kako sam došla u novi grad, novo okruţenje, a i htjela sam se naviknuti na faks te se usmjeriti na fakultetske obveze, odluĉila sam ĉlanstvo u ELSA-i ostaviti za kasnija vremena. Naţalost, to se oduţilo, tako da sam se u ELSA-u ukljuĉila na poĉetku svoje druge godine studiranja, što bi znaĉilo da sam dio ELSA tima od 10. mjeseca 2011. Jako mi je ţao što se nisam ukljuĉila i prije, ali mi je isto tako jako drago što sam se ukljuĉila u ovu izvrsnu zajednicu. Prije samog ukljuĉenja priĉala sam i s mnogim mojim kolegama iz ELSA-e Zagreb koji su mi ljubazno dali brojne informacije i na taj naĉin još više pojaĉali moju ţelju da postanem ĉlan. Otkad sam u ELSA-i, ponosnija sam i zadovoljnija što studiram Pravni fakultet. Nemojte me krivo shvatiti; ja oboţavam pravo i ţelim biti pravnica od svoje 10. godine, ali uĉlanjenjem u ELSA-u dobila sam svjeţinu, praksu, više aktivnosti koje mi obiĉno išĉitavanje ogromne literature i pripremanje ispita nisu mogli ponuditi. ELSA je naglasila moju teţnju da se bavim pravom u budućnosti, probudila je osjećaj u meni da već sad radim ono što mi se sviđa i što bih htjela nastaviti raditi. Dosad sam sudjelovala na raznim projektima ELSA-e, kao što su: Simulirano suđenje (kao glavna porotnica :-P), Mala škola ljudskih prava, a najviše me se dojmio projekt Simulirani parlament za koji sam se i najviše spremala. Osim projekata, prošla sam s ELSA-om i razne institucionalne posjete, seminare, predavanja i naše vesele i cool sastanke petkom. ELSA nudi mnogo toga i smatram da se svi mogu naći u neĉem. Jako sam zainteresirana za podruĉje ljudskih prava, a sektor u ELSA-i koji me trenutno najviše zanima su akademske aktivnosti, premda su mi super i seminari i konferencije. Ukratko, volim sve iskušati i mislim da se vidim u svemu pomalo. Spremna sam sudjelovati u raznim projektima i pridonijeti napretku ELSA-e.

Ono što oĉekujem od ELSA-e jest da sva ekipa ostane izvrsna kao što je sad, da se svi skupa potrudimo da napravimo mnoštvo novih projekata, da uspostavimo još više novih poznanstava i da nam svima bude super. E da, ţelim putovati: ljudi, izaberite me za ĉlana odbora :-P! Ono što bih poruĉila još „svjeţijim“ ĉlanovima ELSA-e i onima koji razmišljaju o ĉlanstvu u ELSA-i je sljedeće: uđite u ELSA-u, upoznajte super ekipu koja će vam pomoći na trnovitom pravniĉkom putu, primite odliĉnu pripremu za ono što vas ĉeka u budućnosti i osjetite poseban ELSA Spirit koji će, vjerujem, većina nas pamtiti cijeli ţivot.

Romana Vincetić, ELSA Zagreb Ugodno s korisnim Otkad sam upisala ovaj Fakultet, osjećam da sam zagušila svoju kreativnost i da je nestao sav onaj entuzijazam i osjećaj da si dio neĉega i da negdje pripadaš. Banula sam u novi grad poĉela se privikavati na nagomilano gradivo i konstantno se osjećala nepotpuno, da ne kaţem prazno. Upisala sam jezik na drugoj godini, bavila se rekreativno sportom, svirala kada sam imala vremena, ali sve to nije popunilo onu drugu stranu mog ţivota, onu radnu, ĉak ako treba i volonterskog oblika, ali ţeljela sam se osjećati korisno. Za ELSA-u sam doznala putem „Pravokutnika“. Prijavila sam se na natjeĉaj za esej i osvojila treće mjesto. To je moţda bila nit koja mi je bila potrebna da sve poveţem, ona zelena lampica koja je samo ĉekala da zasvijetli i shvatila sam da se ţelim pridruţiti ELSA-i. Pratila sam događanja putem web stranice i informirala se o svemu, ali smo doslovno zakoraĉili u novu akademsku godinu, a ja nisam realizirala svoju ţelju. Zadnji projekt na kojem sam sudjelovala bila je ''Mala škola ljudskih prava'' koja se organizira svake godine i na njoj sudjeluju zaista cijenjeni i kvalitetni predavaĉi. Nauĉili smo dosta, nasmijali se, pitali pitanja, dobili neke odgovore, ali uvijek neko podruĉje ostane netaknuto, nedovoljno istraţeno i među nama studentima ostanu samo dileme. Biti dio jedne takve udruge daje ti prostor za ideju, inicijativu, kreativnost. Uostalom kada te nešto konkretno zanima ili negdje vidiš problem ili rješenje, moţda se baš iz toga rodi neki novi projekt. Kako ne bih htjela da tih dilema u sebi nosim previše. Odluĉila sam se na korak dalje. Otišla sam na sastanak ELSA-e i upis. Šarmantna ekipa, puna elana, jedna mala dvorana ispunjena nasmijanim ljudima, intelektualcima koji su meni bili dovoljna motivacija i potvrdila sam si da sam dobro odabrala. Leţernost, rad, ugodna atmosfera i jedna nova stepenica u mom ţivotu, ja kaţem zašto ne! 14


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

ELSA ZAGREB

ELSA SPLIT

MLADE NADE Izbor najaktivnijeg ĉlana ove akademske godine, za Izvršni odbor ELSA-e Split nije bio nimalo lagan zadatak. Budući da je udruga od listopada organizirala vrlo velik broj projekata i da je mnogo ĉlanova sudjelovalo na njima, krug potencijalnih kandidata za ovu „titulu“ bio je vrlo velik. Nakon dugog vijećanja i odluĉivanja, rasprave i razmatranja, odluĉili smo se za jedini mogući kriterij. Koji ĉlan je sudjelovao u svim događanjima od poĉetka akademske godine? Malo kopanja po sjećanjima, malo pregledavanja arhive fotografija... i odluka je pala – najaktivniji ĉlan ELSA-e Split, koji nije pripadnik Izvršnog i Nadzornog odbora je – Petar Boţiković, naš dragi kolega s Upravno-pravnog studija. Nadamo se da je svemu prisustvovao jer mu je bilo s nama ugodno i zanimljivo, da je nešto i nauĉio, te da će i dalje aktivno sudjelovati i svojim radom doprinositi udruzi. Zahvaljujemo mu na podizanju atmosfere na ELSA tulumima, sudjelovanju na ELSA tribinama i predavanjima, njegovom doprinosu Parlamentima... Oĉekujemo tako vrijedno djelovanje i u sljedećoj akademskoj godini.

Tomislav Ĉukelj naš je novi ĉlan, student 1. godine Pravnog fakulteta. U ELSA-u Zagreb uĉlanio se poĉetkom akademske godine 2011./2012. S prvim danima u ELSA-i pokazao se kao vrlo vrijednim, ambicioznim, kreativnim i domišljatim ĉlanom. Na prvom sastanku hrabro se nametnuo među starijim ĉlanovima predloţivši potpuni redizajn i redovito aţuriranje naše internet stranice. Njegov prijedlog je s oduševljenjem i punim povjerenjem prihvaćen od strane cijelog odbora. Tomislav je zaista napravio velik posao, potpuno je obnovio i stilski nevjerojatno profesionalno doradio i odradio novu web stranicu. Bitno je naglasiti kako nije sve stalo samo na tome već redovito, uredno i vrlo aţurno na istoj stranici objavljuje sve novosti, nadolazeće projekte, izvještaje, fotografije, pozive, plakate i sve obavijesti u vezi svih događanja u ELSA-i Zagreb. Kako to sve skupa izgleda, moţete provjeriti na elsa-zagreb.hr. Također je vrlo hrabro i samouvjereno nastupio na Simuliranom parlamentu, projektu ELSA-e Hrvatska, na kojem se u potpunosti uţivio u ulogu saborskog zastupnika te je kao predsjednik kluba zastupnika predvodio ELSA-u Zagreb i oduševio svojim govorom. Njegov doprinos u svemu navedenom je to jaĉi i znaĉajniji jer je Tomislav student 1. godine. Obiĉno se studenti još traţe i nastoje definirati svoje ţelje, a ELSA Zagreb moţe s ponosom reći kako se Tomislav našao i snašao već u prvim tjednima poĉetka njegovog studija i sve svoje sposobnosti uperio u rad ELSA-e Zagreb. Uz osobni razvitak, doprinio je i razvoju ELSA-e Zagreb te mu na njegovim zaslugama i radu zahvaljujemo predlaganjem kao najĉlana ELSA-e Zagreb u prvoj polovici 2012.

15


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

NAJVAŢNIJI PROJEKTI 2011./2012. ELSA Osijek

20 godina, 240 mjeseci, 7300 dana prošlo je otkako je osnovana moja lokalna grupa... Moja ELSA Osijek  Kao što same brojke kaţu, iza nas je desetak lokalnih odbora i puno odrađenih projekata pa bih vas prije svega htjela upoznati i ukratko predstaviti svoj odbor. Tu su naša, uvijek prisutna, nasmijana i vedra tajnica Martina Filipović, mirna i marljiva dopredsjednica za seminare i konferencije Katarina Garma, jasna i glasna dopredsjednica za STEP Stela Bariĉević, organizirana i uporna dopredsjednica za marketing Katarina Vukovski te svestran i odgovoran dopredsjednik za akademske aktivnosti Ivan Ostović. Tu su i neizostavna pojaĉanja timu u obliku direktorice za seminare i konferencije Mateje Matas te direktora za akademske aktivnosti Nikole Ĉurĉinca i naravno moja malenkost. Smatram kako naš odbor odrađuje dobar posao te da ĉinimo ono zbog ĉega je ELSA i osnovana – obogaćujemo studentski ţivot i pomaţemo našim kolegama kroz razne projekte na što lakši i zanimljiviji naĉin ''ući u svijet prava''. No, vratimo se mi malo na poĉetak kako je to sve zapravo i poĉelo! U proljeće 2010. godine postala sam ĉlanica ELSA-e Osijek i moj prvi projekt u kojem sam aktivno sudjelovala bilo je simulirano suđenje, na kojem sam imala ulogu vještaka. Na prvi pogled svidjela mi se sama udruga i naĉin na koji nam ista pokušava (i uspijeva) olakšati studiranje na pravnom fakultetu. S vremenom sam se aktivnije ukljuĉila u rad ELSA-e te sam se kandidirala na odgovorno mjesto predsjednika na izborima koji su se odrţali u prosincu 2010. godine. Zahvalna sam mojim suradnicima iz odbora na marljivom radu i zalaganju i smatram kako su svi projekti koje smo u nepune dvije godine moga mandata organizirali bili vrlo uspješni. Osobno, svojim najvećim dostignućem smatram organizaciju NCM-a u Osijeku koji se odrţao u prosincu 2011. god. te vjerujem kako smo se ĉlanovima iz ostalih lokalnih grupa pokazali kao dobri domaćini. Također, ovaj projekt bih ujedno istaknula i kao najdraţi, jer sam u ta tri dana uţivala u radu, ali i zabavi sa svojim kolegama u našem prekrasnom Osijeku. Osvrćući se na naše ostale projekte, istaknula bih simulirano suđenje, kao naš najvaţniji i usudila bih se reći najkorisniji projekt u kojem za naše studente i druge zainteresirane osobe prikazujemo simulaciju rasprave u određenom kaznenom predmetu, a posebice smo ponosni što smo prva lokalna grupa koja je organizirala simulirano suđenje u RH.

Nadalje tu su i Simulirani parlament u kojemu zajedno surađujući s ostalim lokalnim grupama svake godine vjerno prikazujemo tijek zakonodavnog postupka, zatim naš tradicionalan posjet kaznionici u Poţegi, koji u pravilu organiziramo svakog oţujka u svrhu upoznavanja naših ĉlanova i ostalih studenata našeg fakulteta sa zatvorskim sustavom u RH i samim naĉinom provođenja kaznenih sankcija te mnogi drugi projekti. Od budućih projekata veće vaţnosti posebice bih izdvojila dva nova nacionalna projekta – nacionalno Simulirano suđenje i Korzo ljudskih prava. Posebno sam ponosna što je prvi projekt, kako sam već ranije navela, idejno potekao upravo iz moje lokalne grupe. Korzo ljudskih prava nas oĉekuje u prosincu i na njemu ćemo, po uzoru na naše kolege iz ELSA-e Rijeka, građane našeg grada upoznati s temeljnim ljudskim pravima. Nabrajajući tako projekte, kroz misli mi prolaze svi svakodnevni izazovi a i prepreke koje nam se znaju naći na putu pri organizaciji samih projekata , ali sam na kraju i dalje iznimno zadovoljna i ponosna na sve naše zajedniĉke projekte i međusobnu suradnju naših ĉlanova. U radu naše lokalne grupe mi najviše pomaţu ĉlanovi odbora, ali i ostali ĉlanovi, ukoliko je to potrebno. Upravo iz tih razloga bih istaknula moju dragu kolegicu Branku Janjić koja, iako nije ĉlan odbora, aktivno i redovito sudjeluje u radu naše udruge i svakom našem projektu, bez obzira na svoje vlastite obveze ( kolegica Branka je od prošle zime magistrica prava). Za kraj, moram reći kako s nestrpljenjem i entuzijazmom oĉekujem svaki sljedeći projekt kojeg će moja lokalna grupa organizirati. Posao predsjednika lokalne grupe ELSA-e je vrlo odgovoran, na trenutke i stresan, ali isto tako i zabavan i vrlo lijep. Zato će mi jednoga dana, kada odem s mjesta predsjednice, biti teško i vrlo emotivno, ali znam da iza mene dolaze ''neki novi klinci'' koji će nastaviti tamo gdje sam ja stala. Sretna sam što sam dio ELSA-e i što je ELSA postala dio mene. Ivana Krvavica Predsjednica ELSA-e Osijek

16


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Elsa Osijek je u veljaĉi 2012. godine organizirala projekt naziva ''ELSA Essay Competition 2012''. Studentima smo ponudili mogućnost pisanja o dvije teme, koje su dio prava zdravlja (Health Law) kojim se bavi trenutni International Focus Programme (IFP). Ponuđene teme su bile Eutanazija i Pravno bioetiĉki aspekti medicinski potpomognute oplodnje. Odaziv studenata bio je velik, primili smo brojne eseje, koje je ocjenjivala asistentica s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku, dr. sc. Anica Ĉulo-Margaletić prema utvrđenim kriterijima. Prva tri pobjedniĉka mjesta osvojile su studentice Matea Miloloţa, redovna studentica ĉetvrte godine, koja je osvojila prvo mjesto; Tea Cabadaj, redovna studentica pete godine, koja je osvojila drugo mjesto te Jelena Kralj, redovna studentica druge godine, koja je osvojila treće mjesto. Pobjednice su nagrađene vrijednim knjigama na IFP tribini “Eutanazija”. Zanimljivo je što su svi pristigli eseji bili na temu eutanazije, tako da smo tada prepoznali velik interes naših studenata usmjeren na istoimenu temu. Upravo to nam je dalo ideju i poticaj da im omogućimo što kvalitetnije upoznavanje sa uvijek aktualnom kontroverznom temom, koja prilikom svake rasprave izaziva podijeljena mišljenja. Na proljeće smo es odluĉili organizirati IFP tribinu ''Eutanazija'' na kojoj su svi zainteresirani studenti mogli ĉuti mišljenja vrhunskih struĉnjaka i ujedno dobili priliku postavljati razna pitanja, reći svoje stavove te sudjelovati u diskusiji sa našim gostima predavaĉima. Cilj tribine bio je dati što kvalitetniji uvid u eutanaziju, ne samo sa pravnog aspekta, nego sa sva ĉetiri kljuĉna podruĉja koja su temeljna za što bolje razumijevanje problematike eutanazije, a to su pravni, filozofsko-sociološki, medicinski i teološki aspekt. Imajući u vidu taj cilj, potrudili smo se pronaći vrhunske struĉnjake za svako pojedino podruĉje. Tribina je odrţana 18. svibnja 2012. na Pravnom fakultetu u Osijeku. Predavaĉi na tribini bili su dr. sc. Krešimir Šimić sa Filozofskog fakulteta u Osijeku, dr. sc. Vladimir Dugalić sa Katoliĉkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, prof. dr. Mladen Marcikić sa Medicinskog fakulteta u Osijeku te dipl. iur. Barbara Herceg, asistentica s Katedre kaznenog prava Pravnog fakulteta u Osijeku. Tribina je bila vrlo zanimljiva, koncipirali smo je na naĉin da prvo gosti odrţe svoja predavanja, a nakon toga dolaze na red studenti koji imaju priliku aktivno sudjelovati u diskusiji. Predavaĉi su pruţili iznimno kvalitetan uvid u eutanaziju svatko sa svog podruĉja, objasnili su studentima sve pozitivne i negativne strane. Također su nam pribliţili problematiku eutanazije kroz brojne ţivotne sluĉajeve iz prakse s kojima su se susretali u svojoj karijeri, te smo raspravljali o brojnim poznatim sluĉajevima iz svijeta. Posebno nam je drago što su svi studenti bili jako aktivni, postavljali su gostima brojna pitanja, iznosili svoje stavove, osobna iskustva i sa velikim ţarom sudjelovali u raspravi. Velik interes studenata, njihovo aktivno sudjelovanje, a posebno velika podrška koju smo imali od prof. dr. sc. Nihade Mujić, prodekanice za studente i nastavu te prof. dr. sc. Mire Lulić, predstojnice Katedre za međunarodno pravo, daje nam motivaciju za daljnje organiziranje što više ovakvih i sliĉnih projekata na kojima će studenti dobiti priliku, ne samo obogatiti svoje pravno znanje, nego postati što osvješteniji, kvalitetniji i aktivniji sudionici društvene zajednice. Upravo to smatram jednim od glavnih ciljeva djelovanja europske udruge studenata prava, a mi kao ELSA ''ambasadori'' preuzimamo odgovornost i zadovoljstvo ih usmjeravati k tome cilju. Katarina Garma Dopredsjednica za seminare i konferencije ELSA-e Osijek

17


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Simulirano suđenje ELSA Osijek je udruga studenata prava koja u svojoj organizaciji ima niz projekata. Jedan od njih je Simulirano suđenje, koje je i ujedno njezin najznaĉajniji projekt. Studenti prava u navedenom projektu simuliraju suđenje koje se temelji na stvarnom sluĉaju, sluĉaju koji udruzi proslijedi Ţupanijski sud u Osijeku za potrebe projekta. Navedeni projekt ima potporu svih sudaca Ţupanijskog suda u Osijeku, i kao takav svakako je znaĉajna praksa za studente prava, buduće diplomirane pravnike, koji time studentima donekle pribliţi naĉin postupanja pred sudom u kaznenim predmetima, odnosno kaznene postupke. Valja naglasiti kako uloga ţupanijskih sudaca u navedenom projektu nije samo omogućavanje, odnosno prosljeđivanje spisa za potrebe projekta, već isti nadziru provođenje simuliranog suđenja, toĉnije simulirane glavne rasprave, te svojim znanjem i iskustvom upozoravaju studente na greške i propuste. Sluĉaj koji je ove godine udruga ELSA izabrala za projekt Simulirano suđenje jest pokušaj ubojstva u kojem je supruga izbola noţem supruţnika tijekom svađe. Inaĉe, simulirano suđenje izgleda kao stvarni prikaz sudnice u kojem sudjeluju svi procesni subjekti potrebni za vođenje glavne rasprave, odnosno suci, suci porotnici, branitelj, zamjenik drţavnog odvjetnika,svjedoci i vještaci. Kao što sam i ranije navela, smatram kako je to odliĉan naĉin da studenti Pravnog fakulteta, a i drugi, saznaju kako suđenje izgleda u praksi i da im na takav naĉin pribliţimo prikaz stvarne situacije u praksi i samim time, otklonimo netoĉno i nerealno viđenje koje su imali dotada. Nadalje, jedan od projekata Udruge ELSA je i posjet kaznionici u Poţegi koja se sastoji od muške i ţenske kaznionice te maloljetniĉkog zatvora. Inaĉe, to je jedan od najzanimljivijih projekata zato što studenti imaju neposredan uvid u ţivot osuđenika. Naime, osuđenici, unatoĉ ĉinjenici što se nalaze na izdrţavanju kazne, imaju mogućnost rada za plaću. Ţenska populacija većinom radi u kuhinji i u krojaĉkoj radionici dok se muški dio populacije bavi poljoprivredom, ratarstvom i tesarstvom. Također, osuđenici mogu imati razne beneficije, poput izlazaka na vikend i šetnje u krugu kaznionice. Najvaţnija od svih beneficija je i mogućnost ţivljenja zajedno s djetetom do njegove treće godine ţivota. Zanimljivost kod izvršavanja kazne kod ţenske populacije je ta što imaju mogućnost prelaska iz zatvorenog tipa kaznionice u poluotvoreni, te iz poluotvorenog u otvoreni tip kaznionice, o ĉemu se odluĉuje na temelju prouĉavanja njihovog ponašanja. Sve navedene beneficije su predviđene i samim Zakonom o izvršavanju kazne zatvora. Što se tiĉe maloljetniĉkog zatvora u kaznionici Poţega valja naglasiti kako se radi o zatvorenom tipu kaznionice te kako je navedeni maloljetniĉki zatvor jedini takve vrste u Republici Hrvatskoj. Sam zatvor je strogo ĉuvan, obloţen bodljikavom ţicom i pokriven kamerama. Maloljetnicima je, s obzirom na njihove godine, omogućeno korištenje raĉunala te sve ostale stvari potrebne za njihovo nesmetano mentalno, odnosno psihiĉko razvijanje, kao što im je i omogućeno i tjelesno razvijanje u vidu korištenja teretane u sklopu zatvora. Zakljuĉno, Udruga ELSA brojnim projektima pridonosi pravnom razvoju i obrazovanju studenata prava i mladih pravnika. Isto tako, pomaţe studentima prava i mladim pravnicima u nastojanju da razmišljaju na međunarodnoj razini i isto tako pomaţe pri razvijanju vještine struke. Martina Filipović Tajnica ELSA-e Osijek 2011./2012.

18


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

ELSA Rijeka

Izvršni odbor: Marko Silov – Predsjednik Vanda Štimac – Tajnica Nikolina Birkić – Blagajnica Deni Vitković – VP za S&C (Seminari i konferencije) Fran Jeţić – VP za AA (Akademske Aktivnosti) Anamarija Kovaĉević – VP za STEP (Studentske prakse) Viktorija Suhina – VP MKT (Marketing)

Everywhere we go, People always ask us: Who we are? And where do we come from? And we always tell them: We are from ELSA! If they don't believe us, We shout a little LOUDER?

I louder i faster i more often! Koliko god je potrebno da znaju što radimo i koliko vrijedimo. Teško je ukratko reći bilo što o ELSA-i, ali dat ću sve od sebe da barem ukratko oni koji ne znaju saznaju što je ELSA-a Rijeka i ĉime se bavi. ELSA Rijeka je osnovana 22. svibnja 1992. te trenutno broji 70 ĉlanova ukljuĉenih u brojne aktivnosti koje im omogućuju usvajanje praktiĉnog znanja tijekom akademske godine. Glavne aktivnosti ELSA-e su: Akademske aktivnosti (Academic Activities - AA), koje, među ostalim, obuhvaćaju organizaciju tribina i okruglih stolova na fakultetu, simulacija suđenja, natjecanja u pisanju radova s tematikom pravne struke itd. Program razmjene studentskih praksi (Student Trainee Exchange Program - STEP), koji omogućuje studentima da diljem Europe obavljaju praksu u pravnoj struci. Seminari i konferencije (Seminars and Conferences - S&C), predstavlja aktivnost promoviranja i organiziranja pravnih škola, studijskih posjeta te seminara i konferencija. Evidencija ĉlanova se vodi preko Google-groups mail-ing liste gdje se ĉlanovi redovito obavještavaju o radu ELSA-e u obliku periodiĉnih izvješća o radu. Na istoj se prijavljuju za rad na projektima kojima skupljaju bodove. Dakle, postoji bodovna lista osmišljena unazad tri godine koju je preuzeo i sadašnji Upravni odbor od sedam ĉlanova. Ĉlanu pojedincu se za sudjelovanje na određenom projektu daje određeni broj bodova. Prije poĉetka svake akademske godine skupina najprominentnijih ELSA-inih ĉlanova sa najvećim brojem bodova ostvarenih tijekom akademske godine odlazi na struĉno-edukativni posjet pravnim institucijama određene europske zemlje.

I za kraj – projekti koje ELSA Rijeka organizira ili se pojavljuje kao aktivni sudionik: • • • • • • •

• • • •

„Rjeĉina“ / Dan sporta (svibanj/lipanj) Study Visit – (oţujak) Simulirani parlament u Zagrebu –(svibanj) Struĉno-edukativni posjet pravnim institucijama – (listopada) Darivanje krvi (oţujak i studeni) Brucošijada - (studeni) ICM (International Conference Meeting/ Međunarodno zasjedanje studenata prava, mladih pravnika i ELSA-inih alumna iz cijele Europe) – (studeni i oţujak) Korzo ljudskih prava (KLJP) – (prosinac) NCM (National Conference Meeting/ Nacionalno zasjedanje) – (svibanj i prosinac) Slanje delegata za UNCITRAL (Vienna, Austria; New York, USA) i INTU (Dublin, Irska) Tribine, okrugli stolovi, simulirana arbitraţa, team building.

Lijepi pozdrav i vidimo se u Rijeci! Doris Bogunović, Direktorica za odnose s javnošću za ak. god. 2012./2013.

19


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Korzo ljudskih prava Jedan od široj javnosti najpoznatijih projekata koje organizira ELSA Rijeka je ''Korzo ljudskih prava'', odnosno tjedan posvećen promociji ljudskih prava te osvješćivanju šire javnosti o njihovoj vaţnosti. Inovativan, informativan i pristupaĉan naĉin širenja svijesti šire javnosti o znaĉenju osnovnih ljudskih prava u današnjem svijetu brzo je postigao uspjeh i odobravanje. Ideja za ovaj projekt stigla je kao i svaka druga odliĉna ideja, sasvim spontano i neoĉekivano. U razgovoru s Josipom Peitlom, jednim od idejnih osnivaĉa, uz Ivana Dobrovića te Angeline Jurković, doznajemo kako je ideja za projekt zapravo stigla iz Graza, tijekom studijskog posjeta ELSA-e Rijeka Grazu gdje su na ulicama bile postavljene, danas u cijeloj Hrvatskoj poznate, ploĉe s ispisanim ĉlancima Povelje o ljudskim pravima. Od neobaveznog razgovora do ideje za ozbiljan projekt prostirao se tek maleni organizacijski korak u smislu podrške Pravnog fakulteta i Grada Rijeke koji su pozdravili napore mladih studenata da na svoj naĉin prezentiraju javnosti svoj rad i nastojanje. Koncept projekta do danas je ostao nepromijenjen, a Josip Peitl nam odaje kako je tijekom planiranja obnove Rijeĉkog lukobrana, koji je vjerojatno najpopularnija rijeĉka šetnica, postojala inicijativa da se ploĉe s ĉlancima Povelje o ljudskim pravima trajno postave na zid lukobrana kako bi ljudska prava bila svakodnevno prisutna u svijesti građana, a ne tek tjedan dana u godini koliko traje projekt. Osim postavljanja ploĉa na Korzo, ELSA Rijeka također svojim prisustvom na licu mjesta te pristupaĉnošću upoznaje građane s njihovim pravima i vaţnosti primjene istih. Kroz predavanja struĉnjaka te brojnih pravnika na rijeĉkom Pravnom fakultetu tijekom tih tjedan dana svake godine iznova temeljna ljudska prava dobivaju na svom znaĉaju. Također, vaţnost poznavanja ljudskih prava i njihov zajedniĉki znaĉaj za sve ljude svih kultura od najranije dobi, studenti rijeĉkog Pravnog fakulteta uvidjeli su već tijekom odrţavanja prvog ''Korza ljudskih prava'' te su tako u projekt ukljuĉili vrtiće i škole na naĉin da su najmlađe upoznavali s njihovim pravima provodeći ih Korzom i upućujući ih u prava jednaka za sve ljude ma gdje se nalazili. Projekt je popraćen u medijima te se s vremenom ovaj tip inicijative pokazao ne samo uspješnim već i zanimljivim i drugim pravnim fakultetima u Hrvatskoj. Uz razne druge projekte Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Rijeci kojima se promiĉu pravna struka i njena uloga u ţivotima pojedinaca, ''Korzo ljudskih prava'' ostaje jedan od najvećih poticaja za razvoj i rast ELSA-e Rijeka, kao motivacijski perpetuum mobile koji nas jaĉa i tjera dalje, daje nam snagu da ne odustajemo od našeg mladenaĉkog idealizma koji se svakodnevno sukobljava sa surovom stvarnošću. Viktorija Suhina VP Marketing ELSA-e Rijeka

20


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

ISV's se itekako isplate! Iskustva koja ukljuĉuju putovanja uz stjecanje novih znanja, neizbjeţno vode do poboljšanja pojedinaĉne izvedbe, suzbijanja malograđanštine te promicanja ideje i koncepta kulturne raznolikosti. Razlozi za sudjelovanje u ISV (Institutional Study Visit) su mnogobrojni. Posebno bih istaknula ĉinjenicu ISV navode sudionike na isticanje unutar svoje okoline, iskustvo ih motivira da nepovratno ulaţu u svoje samopouzdanje s obzirom na to da sada imaju međunarodnu perspektivu odnosno pogled na stvari. Ulaganje u osobni razvoj S obzirom na to da su raznovrsnost obrazovanja i akademska razina društva u tijesnoj vezi, ELSA Rijeka je udarila ĉvrste temelje kvalitetnoj stazi koja povezuje naše studente sa njihovim akademskim obrazovanje na naĉin da utjeĉe na „lajtmotive“ njihove motivacije i faktore koji utjeĉu na samostalni akademski razvoj. Da bi naši studenti sudionici u potpunosti iskoristili svoje kvalifikacije u budućim pothvatima postoji potreba da im se sruše okovi uskogrudnosti i da im umovi obuhvate europsko stanje uma. Unatoĉ izrazito visokom stupnju obrazovanja građanina europskih zemalja pojavljuje se znaĉajan kontrast između kvalitete znanja proizašlog iz praktiĉne primjene i teorije. Interakcija teorije i prakse je nuţna. Pukotina na palubi mogla bi se djelotvorno restrukturirati u nekoliko koraka. ISV omogućavaju edukacijske prilike za sve ELSA-ine ĉlanove koji ţele razviti svoje potencijale kao pojedinci i potencijalni budući vođe. Poruka koju ţelimo poslati jest: POPRAVITE SVOJE PALUBE I OTPLOVITE! Mali skok za Mreţu Na kraju svake godine ELSA Rijeka organizira posjet pravnim institucijama druge europske zemlje i dokazano je da je to vrijedno iskustvo. Kao što je istaknuto u ciljevima ELSA-e mi trebamo i teţimo pravednom svijetu u kojem se poštuje ljudsko dostojanstvo i kulturna raznolikost, a struĉno-edukativni posjeti pravnim institucijama su najbolji naĉin za postizanje navedenih ciljeva. Svaka sljedeća godina popraćena je sve većim odazivom, a ISV su osmišljeni tako da samo istaknuti studenti, ambiciozni i marljivi, mogu sudjelovati; što dovodi do pozitivne konkurencije među ĉlanovima. Struĉnim posjetama Kraljevine Nizozemske, omogućili smo studentima širenje znanja primjenjivog na razvoj pravnog sistema Republike Hrvatske. Dobili smo mogućnost istraţiti potencijalnu ekonomsku i obrazovnu suradnju Hrvatske i Nizozemske putem informacija koje smo prikupili prilikom sastanka u veleposlanstvu RH, sa veleposlanicom RH Veselom Mrđen Korać i njezinim savjetnikom Lukom Alerićem te tajnicama veleposlanstva. Prije i poslije ISV-a, odrţali smo kratku anketu, u kojoj su studenti morali objasniti što je za njih ELSA. Prije ISV-a Nizozemskoj, odgovori su bili osrednji i površni; pojedini studenti poistovjetili su ELSA-u sa „gubitkom vremena“ ili „mjestom za partijanje“. Nakon ISV-a, šest od 21 osobe poĉelo je identificirati ELSA-u sa „prilikom“, pet od 21 studenta reklo je da je ELSA „investicija“, a cijela grupa je cijenila trud uloţen u organizaciju. Napravili smo razliku! ELSA Rijeka VS Nizozemska Studenti sudionici ĉlanovi su ELSA-e Rijeka, preteţno sa treće godine fakulteta koji su odslušali Međunarodno, Međunarodno kazneno i Europsko pravo, stoga su prethodno stekli znanja koja im olakšavaju aktivno sudjelovanje u predavanjima koja su odrţana na Sudovima. Studenti su upoznati sa radom Međunarodnog suda pravde (ICJ). Information Officer je odrţao temeljitu prezentaciju o funkcioniranju i djelokrugu Suda sa kratkim osvrtom na najpoznatije sluĉajeve koji su raspravljani pred sucima ICJ-a. Uz pomoć Jana Kralta, koji je zaduţen za grupne posjete Međunarodnom sudu za zloĉine poĉinjene na podruĉju bivše Jugoslavije (ICTY), upoznali smo se sa radom Optuţbe i Obrane. Uz to, sudjelovali smo na predavanju Odjela za ţrtve i svjedoke i posjetili kaznionicu – Detention Unitza osuđenike Den Haag-a. No naš entuzijazam dosegnuo je vrhunac tijekom prisustvovanja dijelu suđenja Radovanu Karadţiću i Ratku Mladiću na ICTY-u. To je dan koji ćemo zasigurno zauvijek pamtiti. Posjetili smo Međunarodni kazneni sud (ICC) na kojem smo imali prilike ĉuti o povijesti Suda, parniĉnom postupku i sukobima nadleţnosti. Predavanja su odrţana u obliku nastave; aktivno smo sudjelovali pitanjima i komentarima o iznesenim ĉinjenicama zajedno sa nekoliko grupa studenata koji su u isto vrijeme posjetili sud. Nakon toga smo odslušali dio suđenja German Katanga and Mathieu Ngudjolo Chui trial, koje je DR Cuba optuţila za zloĉine poĉinjene 24. veljaĉe, tijekom napada na Bogoro selo. Sve institucije posjećene su u suradnji sa veleposlanstvom RH u Den Haag-u. Na sreću, imali smo prilike upoznati cijelo osoblje na posljednji dan. Hrvatska ambasadorica Gđa Mrđen Koraĉ, srdaĉno nas je ugostila i cijeloj grupi je posluţen ruĉak. Popodne je proletjelo u ugodnom razgovoru o politici i pravu, po našim preferencijama. “Shall we proceed to the trial?” Od tog trenutka pa do danas, entuzijazam koji se rodio i uspomene koje smo stekli u Haag-u, još uvijek su na vrhuncu. Uspomena koju ćemo strastvenu prepriĉavati zasigurno je naš posjet ICTY-u i suđenje Ratku Mladiću, osobe koja donijela puno tuge stanovnicima bivše Jugoslavije. Sjedili smo u sudnici kada je Radovan Karadţić ušetao, okrenuo se prema gledateljima i pozdravio sa smiješkom kojim je izrazio svoj stav o našem dolasku. Trenutak je bio neopisiv. Kako kaţu: „Trebali ste biti tamo.“ Prisustvovali smo povijesnom trenutku, što nas je u isto vrijeme uzbudilo i motiviralo na daljnji rad. Jedan ţivot je premalo za sva mjesta koja ţelimo posjetiti i stvari koje moramo nauĉiti. →

21


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Dijeljenje informacija Nakon što se vratili u Rijeku, odrţali smo radionice na temu ISV-a, kojima smo pokušali obogatiti teoretsko i ĉinjeniĉno znanje o Međunarodnom pravu i Europskom pravnom sustavnu, prenošenjem steĉenog praktiĉnog iskustva u obliku sadrţaja koje smo usvojili tijekom institucionalne posjete. Upoznali smo naše student sa kontroverznim temama aktualne politike posjećene zemlje i pokušali smo ih ohrabriti na razvoj ideja o produktivnoj suradnji, temeljenoj na zajedniĉkim interesima, što bi trebalo pretvoriti u jedan od naših dugoroĉnih ciljeva. Cilj je postignut! Unutar tih sedam dana, sudjelovali smo na predavanjima o funkcioniranju međunarodno-pravnih institucija, kao i na predavanju u veleposlanstvu i uspješno obogatili svoje znanje! Osim što smo se upoznali sa radom navedenih institucija, jedan od ciljeva koji smo si postavili bio je da istraţimo mogućnosti ekonomske i obrazovne suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske. Imali smo priliku upoznati se sa stranim pravnim sustavom što nas je odvelo korak bliţe akademskoj eliti kojoj svi potiho ţelimo pripadati. Tijekom našeg cjelokupnog obrazovanja, uĉe nas da najuspješniji oblik samostalnog rasta i razvoja uslijedi ukoliko proširimo vidokrug i pokazalo se toĉnim, a 21 ĉlan ELSA-e Rijeka tome moţe posvjedoĉiti! Doris Bogunović, Direktorica za odnose s javnošću ELSA-e Rijeka 2012./2013.

ELSA Rijeka - ISV grupa ispred Međunarodnog suda pravde (ICJ)

22


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Pravo mjesto za darivanje krvi

Mladi pravnici i studenti prava osim svojim poznavanjem prava, svojim sugrađanima mogu pomoći ne samo pravnim savjetom već i mnogo neposrednijim naĉinom – darivanjem krvi. Tako se svake godine jednom ili dvaput tijekom akademske godine na Pravnom fakultetu u Rijeci u organizaciji ELSA-e Rijeka, u suradnji s Pravnim fakultetom u Rijeci, Sveuĉilištem u Rijeci te Crvenim kriţem, odrţava darivanje krvi u prostorijama informatiĉke uĉionice. Za studente to je jedan od naĉina da im se pribliţi solidarnost na novoj razini te da ih se potakne na razmišljanje o naĉinima pomaganja drugim ljudima, koji ne moraju nuţno traţiti pravni savjet te naĉinima koji ne moraju nuţno ukljuĉivati materijalnu korist, već samo ostaje saznanje da su svojim dobrim djelom moţda nekome spasili ţivot. Idejni zaĉetnici i organizatori prve akcije darivanja krvi na rijeĉkom Pravnom fakultetu su Ivan Dobrović te Josip Peitl. Neki od naših studenata tada su prvi put dobrovoljno darovali krv, a poslije su ostali ustrajni u svojoj namjeri da pomognu drugim ljudima. Crveni kriţ pozdravlja ovaj projekt te uvijek rado surađuje s ELSA-om Rijeka, a broj studenata koji se odazivaju s godinama postaje sve veći. Akciju podrţava i Pravni fakultet na naĉin da rado ustupa prostorije informatiĉke uĉionice na korištenje tijekom odrţavanja darivanja krvi. Zbog podrške i zbog odaziva studenata, ELSA Rijeka akciju darivanja krvi provodi svake godine najmanje jednom, a tako planira nastaviti i u godinama koje slijede.

Ustavni sud Sunĉanog jutra 3. svibnja 2012., skupina sastavljena uglavnom od brucoša, pod vodstvom nekoliko iskusnih ELSA-ša, nakon radne kave u kantini Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Rijeci, kreće u Zagreb na avanturu koje će se sigurno dugo sjećati. Prva stanice ove naše avanture bila je Ustavni sud Republike Hrvatske. Nakon sigurnosne provjere, slijedio je srdaĉan doĉek i predavanje Glavnog tajnika dr. sc. Teodora Antića, inaĉe višeg predavaĉa našeg fakulteta. Ovaj posjet predstavlja, za studenta prava iznimno korisno iskustvo, budući da smo imali mogućnost saznati nešto više o ustrojstvu i radu Ustavnog suda iz prve ruke. Samo predavanje sastojalo se od tri dijela. Na samom poĉetku saznali smo nešto više o povijesti ustavnog sudovanja u svijetu, tipovima ustavnog sudovanja, s posebnim naglaskom na promijene u sustavu ustavnog sudovanja na teritoriju današnje Republike Hrvatske. U ovom dijelu predavanja, gospodin Antić nas je uputio i u današnje ustrojstvo i poloţaj Ustavnog suda. U drugom dijelu predavanja nauĉili smo nešto više o nadleţnostima i djelovanju Ustavnog suda. Naglašena nam je i posebnost djelovanja u vijećima, te procedura takvog odluĉivanja. Nasmijali smo se nekim sluĉajevima iz prakse Suda, iz kojih smo shvatili da neki naši sugrađani na legalan naĉin ismijavaju sustav ustavnog sudovanja i samim time usporavaju proces ustavnog odluĉivanja zatrpavajući Sud apsurdnim predmetima. Shvativši okolnosti u kojima radi Ustavni sud, bilo nam jasnije zašto je prezentirana statistika riješenosti predmeta poraţavajuća, premda moramo priznati da je iz godine u godinu sve bolja. Posljednji dio predavanja odnosio se na naĉin izbora ustavnih sudaca te sadašnji sudaĉki sastav, za koji je bitno naglasiti da nije potpun. Naime, iako se Ustavni sud, po Ustavu Republike Hrvatske, sastoji od 13 sudaca, 13. sudac nije izabran. Valja naglasiti da to nije propust Ustavnog suda, već Hrvatskog sabora, koji je trebao imenovati ustavnog suca po isteku mandata njegovog prethodnika, ali to nije uĉinio iz politiĉkih razloga. Samo predavanje bilo je iznimno korisno i zanimljivo te se nadam da ćemo imati priliku ponoviti ovakav posjet s budućim generacijama brucoša. Tako je završila prva stanica naše avanture, koja je obuhvaćala i sudjelovanje u drugim projektima kolega iz ELSA-e Zagreb i ELSA-e Hrvatska.

23


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

SAER Simulirana arbitraţa ELSA-e Rijeka Začetnik ideje ELSA Rijeka je u oţujku 2012. godine posjetila Ljubljanu u kontekstu projekta „Simulirana arbitraţa”. „Simulirana arbitraţa” je inicijativa naše lokalne podruţnice, a sam koncept je smislila i ideju razvila naša Dopredsjednica za Akademske Aktivnosti za ak. god. 2010./2011. – Dajana Lukaĉ. Projekt je financiran od strane Studentskog zbora Sveuĉilišta u Rijeci i studenata sudionika. Sluţbena kratica projekta jest SAER, što stoji za Simulirana arbitraţa ELSA-e Rijeka. SAER se nalazi u kategoriji akademskih aktivnosti te podupire ciljeve postavljene od strane ELSA-e International.

Što je to SAER? Projekt se bavi mirnim rješavanjem sporova unutar međunarodnog prava. Precizno, radilo se o sudskom sredstvu rješavanja sporova putem arbitraţe. Studenti Rijeĉkog i Ljubljanskog Pravnog fakulteta su i kombiniranim timovima rješavali graniĉni spor između Hrvatske i Slovenije. Potrebna prethodna priprema znaĉila je dodatno stjecanje znanja i iskustva u sferi međunarodnog prava. Sudionici su pismeno i usmeno iznosili svoje argumente te time usavršili retoriĉke sposobnosti nastupom pred brojnom publikom. Korisnici projekta su studenti prava, ĉlanovi studentske udruge ELSA. Vremenski okvir u kojem se projekt odvio jest prosinac. Naime, bilo je problema u komunikaciji što nam je onemogućilo da provedemo projekt u prvobitnom terminu. Interes studenata porastao je tijekom godine te je na posljetku uspješno proveden. Kljuĉno podruĉje koje pokriva jesu Akademske Aktivnosti. Cilj je propisan statutom i poslovnikom koji spadaju pod interne propise ELSA-e International te statutima ELSA-e Hrvatska i ELSA-e Rijeka. Prema ĉlanku 3. Statuta ELSA-e International stoji da akademske aktivnosti pokrivaju studentske struĉne publikacije, pravna istraţivanja i mogućnost publikacije istih, natjecanja u simuliranim suđenjima i banke o pravnim inozemnim studijima. Priprema i obrtanje uloga Što se tiĉe pripreme, dva tjedna prije susreta obje lokalne grupe zapoĉele su pripremati spor. Predsjednik nacionalne podruţnice ELSA-e Slovenija Jernej Kosec, nadzirao je radionice koje su odrţane na temu Sporazuma o arbitraţi između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske. Prema Povelji UN-a (ĉlanak 33.) sporove treba rješavati mirnim sredstvima te je stoga Europska komisija ponudila pomoć i stranke su formirale Arbitraţni sud. Za vrijeme simulacije ELSA Ljubljana predstavljala je Republiku Hrvatska i vice versa, što je dodalo određenu sloţenost sudionicima i zahtijevalo je ulaganje većeg truda. Sudionici Radni jezik je bio engleski. Sudjelovalo je deset studenata, većinom sa ĉetvrte godine studija, ĉlanova ELSA-e Rijeka; deset studenata ĉlanova ELSA-e Ljubljana te tri arbitra. Lokacija odrţavanja je bila Pravni fakultet u Ljubljani, koji je zajedno sa ELSAom Ljubljana bio u organizacijskom odboru. Cilj opravdava sredstva Cilj projekta je izvršen. Studenti su potaknuti na stjecanje dodatnog znanja iz međunarodnog prava , te na analitiĉko razmišljanje, traţenje argumenata i timski rad. Osim već navedenih ciljeva, sudionici su svojim sudjelovanjem razvili govorniĉke vještine, te razumijevanje trenutaĉne situacije između Hrvatske i Slovenije. ELSA Rijeka utjecala je na promicanje međunarodne suradnje i dogovorila sa ELSA-om Slovenija buduću suradnju u vidu potencijalne organizacije EX-YU Konferencije. Ovim putem zahvaljujemo ELSA-i Ljubljana na efektivnosti i ugodnoj suradnji. Nadamo se da ćemo se uskoro susresti sa još inovativnijim idejama o novim naĉinima ulaganja u akademsku razinu oboje Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Posebna hvala predsjednici ELSA-e Ljubljana Mireli Murtić te Ani Vouk i Jerneju Kosecu na gostoprimstvu. Vjerno Vaša, Doris Bogunović, Direktorica za odnose s javnošću ELSA-e Rijeka 2012./2013.

24


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

ELSA Split

Europska udruga studenata prava, poznatija po svojoj skraćenici – ELSA, je najveća neprofitna, nepolitiĉka i neovisna organizacija studenta prava i mladih pravnika u Europi. Osnovana je 1981. u Beĉu s ciljem uspostavljanja internacionalnih kontakata i razmjene iskustava studiranja u razliĉitim pravnim sustavima. ELSA danas okuplja gotovo 30000 ĉlanova s 200 pravnih fakulteta iz ĉak 42 drţave diljem Europe. Njene aktivnosti ĉine cijelu lepezu akademskih i profesijskih događaja koji upotpunjuju viziju ELSA-e te omogućuju njenim ĉlanovima usavršavanje vještina kroz raznorazne treninge i interakciju s drugima. U okviru programa studentskih praksi (STEP) ĉlanovima Europske udruge studenata prava se omogućuje rad u pravnoj struci te im se pruţa prilika sudjelovanja na najraznovrsnijim seminarima, konferencijama, tribinama te upoznavanja novih mjesta i ljudi. ELSA djeluje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Svoju prvu podruţnicu u Republici Hrvatskoj dobila je u Zagrebu 1986. godine. Podruţnica u Splitu osnovana je 1989. godine i djeluje do danas, a trenutno broji 70-ak aktivnih ĉlanova. Ĉlanove Izvršnog odbora ĉine studenti raznih godina Prava, i niţih i viših. Projekti „ELSA-e Split“ su mnogobrojni. S obzirom da je naš cilj poboljšati studentske standarde i pridonijeti pravnom obrazovanju, prije nekoliko godina ponovno smo pokrenuli izdavanje ĉasopisa „Nasciturus“. Redovito sudjelujemo na tradicionalnom Simuliranom parlamentu ELSA-e Hrvatska u Zagrebu, a prije dvije godine pokrenut je i Simulirani parlament na lokalnoj razini, koji se do sada pokazao iznimno uspješnim. Organizatori smo i sudionici na raznim predavanjima, simpozijima, okruglim stolovima i tribinama.

Neke od najuspješnijih u posljednjih nekoliko semestara su „(Ne)razumijevanje između Hrvata iz BiH i Hrvatske“ (odrţana u Mostaru) te „Uvod u svijet mirenja“ i „Susret s konzulima“ na matiĉnom fakultetu“. „ELSA-Split“ također je sudjelovala u velikom regionalnom antikorupcijskom programu „Interruption Corruption“. Ostvarila je suradnju s turistiĉkom agencijom F-tours te pripomogla lakšoj dostupnosti jeftinih putovanja za studente, organizirala malonogometni turnir i nezaboravne ELSA tulume, izlete i planinarenja za ĉlanove, humanitarno djelovala, redovito predstavljala svoj rad na „National Council Meeting-u“ ELSA Hrvatske u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, te ugostila ĉlanove velike ELSA obitelji na NCM-u u Splitu. Puno je toga što splitska ekipa radi i svakodnevno ostvaruje da bi stalo na nekoliko listova papira, ali ako vas zanima barem djelić detalja o ovim i ostalim projektima, nabavite sebi primjerak našeg „Nasciturusa“ (što neće biti lako jer je razgrabljen rekordnom brzinom), ili zavirite u kutke ovog ĉasopisa posvećene ELSA-i Split. Nadamo se da ćemo i dalje biti uspješni u svojim projektima, obogaćivati svojim djelovanjem svoj Fakultet i pruţati ĉlanovima nezaboravna iskustva i prilike koje se ne propuštaju. Potraţite nas i na Facebooku i postanite ELSA-in prijatelj. Leona Grgić Predsjednica ELSA-e Split

25


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Interupcija korupcije Projekt „Corruption interruption“ (u doslovnom prijevodu „interupcija korupcije“) je regionalni projekt s potporom Europske unije, kojeg su organizirale tri udruge iz Hrvatske, BiH i Srbije, u kojim drţavama se projekt provodio. Cilj projekta je bio ukazati na problem korupcije u tri grane društva: obrazovanju, zdravstvu i politici. Prva etapa projekta je bila na temu korupcije u obrazovanju. U Hrvatskoj je na tom projektu sudjelovao Institut Stineu suradnji sa studentskom udrugom ELSA Split. Studentski dio posla na ovom projektu je bio organizirati nekakvo događanje, koje bi imalo za cilj podići svijest građana, a pogotovo studenata o problemu korupcije, te afirmirati stav o korupciji i svim njenim pojavnim oblicima kao o negativnoj pojavi, koju treba sprijeĉiti, i protiv koje se valja boriti svim sredstvima. Odluĉili smo organizirati performans i tribinu. Cilj performansa je bio zainteresirati ljude za problem korupcije, te ih tom prilikom pozvati na tribinu, koja se odrţala par dana kasnije. Performans je osmišljen kao prosvjed protiv poskupljenja cijena ispita, zbog duha vremena u kojem ţivimo, a koji pak obiljeţavaju stalna poskupljenja i odgovarajući prosvjedi (ne u onoj mjeri u kojoj bi moţda trebali op.a.). Za reĉeni „prosvjed“ smo pripremili plakate s natpisima kao što su: „Je li ovo zemlja znanja kakvu zamišljate?“, „Pošto ispit? Previše!“ ili pak „No mani! = No fjuĉr!“ u najboljoj maniri jeziĉnih avantura naše predsjednice vlade. Dok su neki paradirali s plakatima, drugi su zaĉuđenom mnoštvu dijelili popularne plave kuverte s letcima. Reakcije reĉenog mnoštva su bile mješovite, neki su odobravali našu akciju, drugi pak se obrušavali direktno na sami vrh izvršnih organa naše drţave. Bilo je i komentara da se bavimo uzaludnim poslom i da bi se trebali uhvatiti knjige, a ne neke tamo korupcije. O uspjehu performansa nam je dovoljno rekla tribina, na kojoj se okupilo nešto novinara i studenata. Tribinom je dominirao rektor Ivan Pavić, za koga su mnogi imali pitanja, kao i za kolegu studentskog pravobranitelja pri Studentskom zboru, Ivana Ţapera. Zanimljiva ĉinjenica za razmišljanje je to što se uz rektora nije pojavio niti jedan profesor s bilo koje sastavnice splitskog Sveuĉilišta. Na tribini su postavljena zanimljiva pitanja o tome jesu li viski i ĉokolada kao poklon referadi ili profesoru, mito, zatim predstavlja li koruptivni ĉin obvezno kupovanje novih knjiga i pokazivanje istih profesoru prije ispita. Rektor se obvezao da će poslati svim sastavnicama odluku kojom bi bilo zabranjeno profesorima ili drugim sluţbenicima fakulteta primati darove od studenata, što je i uĉinio.

Drugi dio projekta zasnovao se na okruglom stolu o korupciji u zdravstvu koju je ELSA Split organizirala u Europskom domu u Splitu pod geslom „Recimo ne korupciji“ uz naglasak na pitanja poput „Dosta Vam je korumpiranih lijeĉnika?“, “Zašto je bolje biti 1. u tekici nego 1. na sluţbenoj listi?“, „Dosta Vam je beskonaĉno dugih redova gdje uvijek netko preko veze ulazi ispred Vas?“. Na projekt su se rado odazvali mnogi gosti među kojima je najistaknutija mr. sc. Đula Rušinović-Sunara, dr. med., predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Vrhunac „Interupcije“ odvio se u završnom dijelu projekta - „Korupcija u politici“. Ĉlanovi ELSA-e su odrţali performans u Marmontovoj ulici predstavljajući građanima „Hrvatsku stranku korupcije“ (HSK), ĉime smo na satiriĉan naĉin pokušali pribliţiti prolaznicima koliko je korupcija zahvatila društvo. Osim tipskog stranaĉkog štanda, pripremili smo i tiskani propagandni materijal i posjetnice s istaknutim logotipom „stranke“. Razgovarali smo s brojnim radoznalim prolaznicima koji su jasno shvatili satiriĉnu poruku. Tiskani propagandni materijal je bio manje duhovit i u njemu su redom navedene najpoznatije hrvatske korupcijske afere, primjerice izgradnja autoceste Ravĉe - Ploĉe, afera Spice, akcija Nesklad, afera Ina, afera Hypo i afera Brodosplit. U letku su isto tako navedene adrese i telefonski brojevi institucija na koje se mogu prijaviti sluĉajevi korupcije, primjerice MUP, Uskok i Transparency International Hrvatska. Osim toga navedene su i e-mail adrese, kao i radno vrijeme tih institucija, a pobliţe se objasnio i postupak prijave koruptivnih aktivnosti. Cijela akcija okrunjena je velikim skupom koji će se odrţao nekoliko dana nakon performansa, ponovno u Europskom domu u Splitu, a koji je na neki naĉin zaokruţio ĉitav projekt i razloţio temu korupcije u tranzicijskim zemljama te iznio naĉine kako mobilizirati sve društvene subjekte za uspješnu borbu protiv korupcije. Ovom prilikom odazvala su se uvaţena imena iz cijele regije, a neka od njih su Irena Pereša, struĉna savjetnica udruge GONG, mr. sc. Zoran Malenica, profesor sociologije na Pravnom fakultetu u Splitu, Hrvoje Appelt, slobodni novinar i istraţivaĉ korupcije. Karlo Siminiati Ĉupić

26


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska U želji da Vas što kvalitetnije, ali i zabavnije upoznamo sa našim projektima, članovima ELSA-e Split budi se inspiracija na razne načine. Tako je jedan od članova, na vrlo poseban način opisao studijski izlet ELSA-e Split na tribinu Sveučilišta u Mostaru. Prenosimo vam ga u cijelosti i nadamo se da ćete uživati u čitanju ovog nadasve osebujnog i humorističnog izvještaja.

Mostar noćas mora pasti Bismillahir-rahmanir-rahim! Pozivam za svjedoka mastionicu i pero i ono što se perom piše; Pozivam za svjedoka nesigurnu tamu sumraka i noć i sve što ona oživi; Pozivam za svjedoka mjesec kad najedra i zoru kad zabjeli; Pozivam za svjedoka sudnji dan, i dušu koja sama sebe kori; Pozivam za svjedoka vrijeme, početak i svršetak svega – da je svaki čovjek uvijek na gubitku! Lagano se kuhamo po iznenađujuće vrućem jesenskom suncu, dok se autobus polagano taljiga zavojitom cestom uz more. Idemo u Mostar. Netko sa zadnje, kaţnjeniĉke, autobusne klupe priĉa vic o starom mostu, Hrvatima, bestrzajnom topu i Svetoj Granati (TM). Sve da bismo sudjelovali na debati, kako su je Mostarci grandiozno nazvali, a u trenutku spoznaje i preimenovali, u jedan neformalan razgovor, skoro kafenisanje, dok stara Sabaheta nosi dţezvu punu kipuće kave, pardon, kahve... Ti Mostarci sa potencijalnim kompleksom megalomanije, su ustvari studenti Hrvatskog studentskog politološkog foruma, ili HSPF. Pobogu ili poalahu, zašto iđosmo tu? Zato što je trebalo unijeti malo svjetla razumijevanja, a moţda i razuma u pitanje nerazumijevanja Hrvata u Hrvatskoj i BiH. Za taj, odvaţan, skoro pa i povijestan, podvig otisnulo se nas 11 hrabrih duša. Trebalo je biti 12, ali posljednji hrabri duš-man je ostao zbog oca svojega, ili je makar tako rekao, a stvarnost će ostati mutna. Ĉekirali smo se u hostel, ispunjeni nadom u njegovu kvalitetu, da bismo se sudarili sa okrutnom stvarnošću. Ta stvarnost je bila tako nepopustljiva i okrutna, a tek suptilna kao kamen u facu, šiljati... Bila je to prava rupĉaga. Odista daleko od svih iznadanih ideala. Onkraj snova. Naţalost, i onkraj rijeke, što je imalo velike politiĉke reperkusije po našeg vrlog predsjednika, koji nije mogao ni piti, a bogami ni jesti, nego samo pušiti od silne brige i nervoze zbog nejaĉi kojom je bio okruţen, sam, bez igdje ikoga, bez drage i druga. I nema nigdje nikoga, do igle draĉa u srcu, i plamena na rukama… Ok, dosta poezije, nazad u rupĉagu, hladnu, nedostojnu kreme splitskog pravnog intelekta, sve bez cipela, molim lijepo. No krema se nije dala skršiti ni hladnoćom, a ni smradom nogu. Veĉer, i dio, iznenađujuće hladne, noći smo proveli u laganoj izmaglici duhanskog dima i alkoholnih para samo najskupljih pića, serviranih u kristalne ĉaše, sa zdrobljenim ledom. Tome su prethodile rijeke kofeina, a uslijedila glasna glazba sa ritmom i prizvukom zapada i istoka, ali na razliĉitim lokacijama. Već će iz ovog paragrafa promućurniji zakljuĉiti ono što smo i mi po završetku središnjeg eventa ovog puta. U jutro prvog dana, neki još uvijek pod laganim dojmom gorespomenutih isparavanja, uputismo se prema Mostarskom sveuĉilištu, koje je, prema nekima znakovito, smješteno na zapadnoj strani rijeke. Tamo nas je doĉekala lijepa, nova, zgrada Filozofskog fakulteta, u ĉijoj je izgradnji, kako ćemo kasnije saznati, sudjelovala Republika Hrvatska. Naši su nas domaćini uveli u prostoriju, koja, kako je popularno danas reći, postala nakratko politiĉka arena spremna za sukob svjeţih jutarnjih ideja. Neki su mudro šutjeli, jer su shvatili da je stvar znatno kompleksnija, a njihova informiranost na nezavidnoj razini do koje ih je dovelo slušanje hrvatskih televizijskih i inih programa. Drugi su, pak, krenuli u oštro, pa ipak odmjereno, iskazivanje stavova. Tu se priĉalo o nedavnim izborima u BiH, a pogotovo o kontroverznom izboru predstavnika hrvatskog naroda Ţeljka Komšića. Nadalje, saznali smo jedan šokantan podatak, da u BiH nije proveden popis stanovništva još od 1991. Iz ovih nasumiĉno nabrojanih tema svi smo zajedno zakljuĉili kako je poloţaj Hrvata u BiH dosta teţak i prepun tenziĉnog, pa ĉak i natjecateljskog ţara, te da nadolazeće ustavne promjene mogu imati pogubne rezultate po njih kao jedan od tri konstitutivna naroda. Bilo je i rijeĉi o porijeklu sukoba između naroda u BiH, primarno o razlozima netrpeljivosti Hrvata i Bošnjaka (Bosanaca). Politiĉka arena nije se pokazala, tako prepunom suprotstavljenih mišljenja kako su moţda neki priţeljkivali. Sve se svelo na golemu kuknjavu i osjećaj bespomoćnosti Hrvata u BiH, dok im za ovratnik dahće mrski Bosanski ţivalj, sa zadahom povijesnog revizionizma i ćevapa. Zlobnici bi rekli da se nismo imali oko ĉega suprotstaviti... Susret je završio dodjelom zahvalnice predsjedniku ELSA-e, Josipu Feheru. Ostatak ĉete, pardon, grupe odaziva se na imena: Franjo Ćuk, Leona Grgić, Ivan Kuĉina, Helena Lovrić, Marija Marušić, Tomislav Milaković, Franka Oreb, Marina Osmanĉević, Danko Rimac i Karlo Siminiati Ĉupić. Vijuge umorne od razgovora, opustili smo razgledanjem grada. Uoĉili smo kako mora da je Mostar jedan od najreligioznijih gradova uopće. Takav dojam stvara enormna brojka crkava i dţamija naizgled nasumiĉno razasutih po gradu. Uz pomnije promatranje, lako je uoĉiti da su crkve i dţamije izgrađene u parovima. Uza sve to vidi se natjecateljski duh u gradnji minareta i zvonika. Sa ponosom moţemo ustvrditi, kako je „naš“ veći... Za sada. Napravljen je i obavezni posjet starom dijelu grada i simbolu Mostara, Starom mostu. Uz opuštanje i arhitektonsko-sakralno prigovaranje bilo je i obvezno razmjenjivanje dojmova o tek završenoj debati. Tu dolazi do izraţaja gore spomenuta konstatacija o duboko ukorijenjenoj podijeljenosti BiH, koja se svakim danom sve više produbljuje, nauštrb svih onih koji tamo ţive ili su tek u prolazu. Lijepu sliku cjelokupnog stanja ostavlja jedna reklama, koja pokazuje dvije crvene toĉke na suprotnim obalama grada u labirintu iz kojeg nema izlaza, ali koje se naposljetku ipak nađu na sred Starog mosta. Tu je jedna kolegica dala, po nekima priprostu i vulgarnu, ali suštinski istinitu tvrdnju kako je rijeĉ o Mudima Mostara (TM), jer za postići nekakav napredak i izlazak iz rovova i kaljuţe uliĉnih kanala, nije bitno ĉiji je veći, nego tko ima Muda (TM) da prekine zaĉarani krug sukoba sitnih nacionalnih interesa, ili ga makar ublaţi do te razine da svi budu sretni u svojim kaljuţnim kanalima... Oscar Zeta Acosta

27


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

„Nasciturus“ – časopis studenata Pravnog fakulteta u Splitu Povijest „Nasciturusa“, ĉasopisa Pravnog Fakulteta u Splitu, zapoĉinje „Pismom omladini“, Emila Zole. Radi se o pismu, napisanom, još 1897., koje ima svoju snagu još i danas, jer pita studente (omladinu): „Ko će se dići da traži pravdu ako ne ti, jer ti ne učestvuješ u našim borbama interesa i ličnosti, još se nisi uplela ni kompromitirala ni u jednoj sumnjivoj aferi i možeš potpuno otvoreno, pošteno i dobronamjerno da govoriš.“

Iako u doba kada je Nasciturus nastao, još nije postojala ni ELSA International, a kamo li ELSA Hrvatska ili pak ELSA Split, moglo bi se reći da su tadašnji studenti Pravnog fakulteta u Splitu, koji su pokrenuli ovaj ĉasopis, ipak u sebi na neki naĉin nosili klicu vizije ELSA-e kakvu danas poznajemo. Poĉeci ĉasopisa su bili skromni, broj ĉlanaka relativno malen, a zbog tehniĉkih limitacija toga vremena, grafiĉki na niskoj razini. Teme ĉlanaka su i tada bile orijentirane na studentske probleme, politiĉko stanje u drţavi te refleksije tog stanja na studente. Javljaju se i poneki izvadci iz radova knjiţevnika, kao i studentski radovi – pjesme, prozni radovi, prijevodi iz strane struĉne literature. Poveznice s knjiţevnosti ne staju tu, jer se javlja i rubrika „Kronologija knjiţevne ljevice“, kroz nekoliko brojeva. Od samih poĉetaka ustaljen je naziv ĉasopisa - „Nasciturus“ napisano gotiĉkim fontom, a ukrašeno vagom i maĉem, te pergamentom na kojem stoji oznaka „List PF“. To se zaglavlje naslovnice zadrţalo sve do danas. Krajem 70-ih i poĉetkom 80-ih godina, došlo je i do promjena formata ĉasopisa, iz forme standardnog A4 ĉasopisa, prešli su na veći format novina. Paralelno s time, kako su napredovale tehniĉke mogućnosti, pojavljuju se i prve fotografije, prije kojih su jedine ilustracije bile pokoji crteţ. Njegovala se vještina karikature, koje su redovito prikazivale crtice iz studentskog ţivota ili pak kritizirale fakultet. Kroz veći broj Nasciturusa se javlja rubrika „Naša Anketa“ u kojoj se pita studente što oni misle o npr. knjiţnici, ili brucoše o njihovim dojmovima, što poĉesto rezultira sa smiješnim odgovorima. Osim kroz ovu rubriku, kontinuitet se vidi i kroz objavljivanje kratkih pjesama, koje se javljaju u svakom broju. Došlo je i do većeg prekida u radu Nasciturusa, između 1975. i 1978., nakon ĉega je ponovno pokrenut, u istom obliĉju. U nekoliko brojeva je tadašnje uredništvo izraţavalo nezadovoljstvo neaktivnošću i nezainteresiranošću studenata za sudjelovanje u ĉasopisu. To ni nama danas nije strano. Rubrika o glazbi, knjigama i filmu se razvija u osamdesetim godina, pa tako imamo i ĉlanke povodom smrti Jima Morrisona te ĉlanke o domaćim bendovima, kao što je „Bijelo dugme“.

Nakon ovog kratkog, i ni u kojem sluĉaju potpunog pregleda razvoja i evolucije Nasciturusa, moţemo samo zakljuĉiti da je ĉasopis imao nekoliko faza razvoja. Prvu, u kojoj se ĉasopis tek pokrenuo, zatim drugu, u kojoj se na kvalitetnim temeljima, razvio pravi studentski ĉasopis. Nakon toga je nastupilo razdoblje u kojem je ĉasopis prestao s radom, iz nama nepoznatih razloga, te se nakon nekoliko godina opet pokrenuo, samo da bi se opet ugasio, sve do 2006. godine. Tada dolazi do ponovnog oţivljavanja ĉasopisa, ovoga puta pod okriljem udruge ELSA Split, s velikim entuzijazmom, u ţelji da nastavimo nešto što su davnih godina zapoĉeli neki studenti poput nas. S jednakim ţarom, ali i ponešto drugaĉijim konceptom na umu njegovih urednika, koji se ogleda u veselijem dizajnu i temama izabranim imajući u vidu šaroliku ĉitateljsku populaciju. Prošle godine izašao je jubilarni 25. Nasciturus po redu, a ove smo već proslavili i 40 godina postojanja, budući da je prvi broj izašao davne 1972. Nasciturus, je od skromnih poĉetaka, preko nekoliko prekida, došao do tri specijalna izdanja, 26 brojeva i 40 godina izlaţenja što dokazuje da Nasciturus nije samo pravna fikcija, nego pravna i studentska realnost, za koju je izgledno da će s nama ostati. ELSA Split je ponosna što se moţe pohvaliti svojim doprinosom i sigurni smo da će nam naši ĉlanovi, a i kolege iz ostatka ELSA obitelji pomoći u nastojanju da „Nasciturus“ doţivi još mnogo brojeva. Karlo Siminiati Ĉupić i Marija Marušić ELSA Split

28


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Izlet na Mosor Krajem studenog (koji je bio sve samo ne studen) ĉlanovi udruge ELSA okupili su se i odluĉili testirati granice svoje fiziĉke izdrţljivosti. Unatoĉ tome što smo već duboko zagazili u jesen, sukladno našim nadama, vrijeme nas je posluţilo. Sunĉan dan s proljetnim temperaturama i bez vjetra bio je idealan za bezbriţan izlet i „punjenje baterija“ na svjeţem mosorskom zraku. Navukli smo udobnu odjeću i obuću te se zaputili uz Ţrnovnicu do Gornjeg Sitnog. Dobro utabanim planinarskim putem krenuli smo laganim korakom prema Planinarskom domu Umberto Girometta na Ljuvaĉu (868 m). Ekipu je ĉinilo desetak studenata, ali i poĉasni ĉlan, jednogodišnji njemaĉki ovĉar jedne od kolegica. Veseli i priliĉno razmaţeni Boo, brzo je osvojio srca naše druţine, pa ĉak i onih koji pate od kinofobije (strah od pasa). Uspon je tekao glatko, bez većih zastajkivanja, osim za pokoju fotografiju. Došavši do planinarskog doma, predahnuli smo uz planinski ĉaj, a zatim nastavili uspon. Dio grupe nastavio je samo dio puta, tj. do vrha prvog brda iznad planinarskog doma, prema Vickovom stupu, te se vratio na ruĉak u planinarski dom (što drugo, nego, tradicionalni grah). Nakon toga zaigrala se briškula na suncem okupanoj livadi, okruţenoj idiliĉnom, tajnovitom šumom, uz rjeĉicu, jezero... Drugi dio grupe produţio je do sljedećeg vrha - Vickovog stupa. Vickov stup (1325 m) je planinarsko sklonište na jednom od vrhova planine Mosor. To je deseterokutna kula, promjera 2 m, visine 3 m, sastavljena od ĉeliĉnih ploĉa, sapeta ĉeliĉnom uţadi za okolne stijene da je vjetar ne odnese. U njoj moţe sjesti, i od nevremena se zakloniti, devet planinara. Ekipa je iskoristila priliku da, kao i prošle godine, upiše udrugu ELSA u knjigu posjetilaca. Podsjetili smo se i tog prošlog uspona, te zapis o tom pothvatu pronašli na starijim stranicama knjige. Budući da se hladnoća poĉela pojaĉavati, skupa sa zalaskom sunca, tako smo se i mi spustili u nizinu. Pozitivno umorni, ali veseli i s još nekoliko lijepih uspomena, zaputili smo se kućama spremni za nove pobjede. Pa bilo to osvajanje nekih novih vrhova, ili vrhova akademskih uspjeha.

29


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Uvod u svijet mirenja

Europska udruga studenata prava Split i Studentski zbor Pravnog Fakulteta u Splitu organizirali su 19. prosinca 2011. predavanje na temu „Uvod u svijet mirenja“. Pitate se o kakvom mi to sad mirenju priĉamo? Znaĉenje naslova teme pojasnio nam je naš gost, predavaĉ Srđan Šimac, sudac Visokog trgovaĉkog suda i predsjednik Hrvatske udruge miritelja, koja potiĉe razvoj, implementaciju i promicanje mirenja kao alternativnog naĉina rješavanja sporova. Hrvatska udruga za mirenje osnovana je 19. rujna 2003. godine. Udruga je osnovana na entuzijazmu i vjeri osnivaĉa u naĉin rješavanja sporova koji se temelji na dijalogu, uvaţavanju te razumijevanju stajališta i interesa suprotstavljenih strana. Udruga danas broji preko 370 ĉlanova. U implementaciju mirenja kao naĉina rješavanja sporova, Udruga je ukljuĉena kroz rad Centra za mirenje Hrvatske udruge za mirenje. U okviru Centra za mirenje provode se postupci mirenja uz sudjelovanje izmiritelja koji se nalaze na listi izmiritelja Hrvatske udruge za mirenje.

Mirenje je svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor, uz pomoć jednog ili više izmiritelja, koji strankama pomaţu postići nagodbu bez ovlasti nametanja obvezujućeg rješenja. Izmiritelj je jedna ili više osoba koja na temelju sporazuma stranka provodi postupak mirenja. Izmiritelj je nezavisna i nepristrana treća osoba. Mirenje moţe završiti sklapanjem nagodbe, međutim ako stranke ne postignu dogovor mogu nastaviti već zapoĉeti sudski ili drugi postupak odnosno mogu pokrenuti postupak pred sudom. U odnosu na druge naĉine rješavanja sporova, mirenje karakterizira neformalnost, visoki stupanj autonomnosti stranaka, ekonomiĉnost, uspješnost, uĉinkovitost, ali prije svega dobrovoljnost, povjerljivost i kreativnost. Samo predavanje g. Šimca proteklo je u opuštenom, komunikativnom tonu. Sudac je ţelio uspostaviti odnos sa studentima postavljajući im razna pitanja s ciljem motiviranja i podizanja samopouzdanja. Nakon kratkog uvoda razjasnio je kako ţeli upozoriti prisutne slušatelje – moguće buduće odvjetnike, suce… da će se u svom poslu baviti ljudima, osobama, a ne sluĉajevima i brojevima, kako to u stvarnosti ĉesto izgleda. Uputio nas je u razliĉite pojmove, novosti u svijetu suđenja, u vaţnost poznavanja ljudske psihologije i konflikata. Kratko i zanimljivo nam je opisao tko su miritelji, što rade, koji im je cilj, te detaljno doĉarao kako sam miriteljski postupak izgleda i kako se odvija. Svrnuo nam je pozornost i na ponašanje u sudnici, ispriĉao neke događaje na temelju iskustva te upozorio kako je potrebno studentima omogućiti više praktiĉne nastave u kojoj će se vjeţbati u sudskom okruţenju i upoznavati sa socijalnom psihologijom. G. Šimac nas je upoznao i s postojanjem Kluba mladih miritelja, koji djeluje na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 2009.g i izrazio ţelju da se nešto sliĉno pokrene i u Splitu. Ukoliko ţelite više saznati o mirenju, pridruţite nam se sljedeće prilike na nekom sliĉnom predavanju, a u međuvremenu moţete posjetiti stranicu udruge www.mirenje.hr te njihovu Facebook stranicu i proĉitajte nešto o povijesti, sadašnjosti i budućnosti mirenja u Hrvatskoj.

30


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Posjet Pantovčaku Kao i svaka dobra priĉa i ova poĉinje sa: „Jednom nedavno, u relativno novom i ĉistom autobusu...“. U toj scenografiji se našla grupa ELSA-e Split, na putu sve do adrese Pantovĉak 241, Zagreb. Radi se o predsjedniĉkim dvorima, gdje su predstavnici studentske udruge ELSA našeg fakulteta pozvani kod Predsjednika RH Ive josipovića. Iako prvotno zamišljen, po mjeri studenta i građanina, kao dvodnevni odnosno trodnevni izlet u Zagreb, reĉeni je koncentriran na jednodnevni posjet predsjedniku. U ime tog vaţnog, koristiti ćemo starohrvatsku rijeĉ, eventa, organizirali smo cijeli niz informativno-politiĉkih sastanaka, na kojima smo razradili skoro sve moguće teme razgovora koje grupa studenata prava, par asistenata i jedan dekan uopće mogu u bilo kojem od mogućih alternativnih stvarnosti zapoĉeti sa Predsjednikom Republike. Savršeno pripremljeni sa svim mogućim pitanjima i odgovorima, krenuli smo odvaţno iz sobe za ĉekanje, okićene antiknim namještajem, ĉije je uklapanje u jedan od svjetlijih bisera hrvatske moderne arhitekture upitno, u drugu, sveĉanu, dvoranu (onu u kojoj je tepih sa prikazom Kornata op.a.). Tamo smo, posloţeni u stroj, saĉekali vrhovnog zapovjednika, sa njime se rukovali, slikali, nakon ĉega smo upućeni u veliku dvoranu za sastanke.

Prvu je rijeĉ imao, po dogovoru, naš (ELSA-in) predsjednik, sa kratkim predstavljanjem udruge, koje je bila još i kraće jer je predsjednik Josipović prije toga rekao da je on upoznat sa time što je to ustvari Europska udruga studenata prava, i što mi to radimo. Potom su krenula pitanja uz jedan kratki ekspoze o projektu „Interruption Corruption“. Nakon nekoliko postavljenih pitanja, došlo je na red i veliko pitanje, koje će, kako se ispostavilo, pojesti ostatak vremena. Naglasak je bio na „opširnom“ komentaru predsjednika Josipovića na paket prijedloga novog Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (Zakon o Sveuĉilištu, Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o znanosti). Tu je predsjednik detaljno izloţio svoje, uglavnom negativno, mišljenje, za koje nema smisla, niti prostora, prenositi, ili pak citirati ovdje. Tu priliku naš je dekan iskoristio kako bi pozvao predsjednika da dođe na proslavu 50. obljetnice postojanja fakulteta, koji je poziv i prihvatio, te mu, sasvim namjerno, uruĉio i detaljnu kritiku gore spomenutog prijedloga zakona. Posjet je završen još jednim rukovanjem i uruĉenjem ELSA-inog poklona. Moţemo zakljuĉiti kako smo i poĉeli, te kako bi i svaka priĉa trebala završiti: „ELSA-ina ĉarolija je završila negdje nakon izlaza iz Zagreba, kada su se dame i kavaliri transformirali u obiĉne studente, kada su se kravate zamijenile trenirkama, a visoke potpetice zamijenile neĉim manje glamuroznim, ali znatno udobnijim, te su svi sretno, u pjesmi i smijehu stigli natrag u Split, odakle će se sjećati ovog posjeta, ĉak i u poznijim godinama.“ No što je bilo sa predsjednikom Josipovićem? On je nastavio sa sastancima sa vaţnim i manje vaţnim osobama, no je li nas zapamtio? Uz pretpostavku potvrdnog odgovora na ovo pitanje, koliki smo mi utjecaj mogli imati na njega? Moţe li naš posjet, poput lepeta leptirovih krila na istoku, preuzetog kao metafora teorije kaosa, proizvesti uragan na drugom kraju svijeta? Vrijeme će pokazati, negdje na zapadu... Karlo Siminiati Ĉupić ELSA Split

31


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska Susret s konzulima Krajem sijeĉnja ELSA Split je organizirala tribinu pod nazivom „Susret s konzulima“. U jednoj od novih dvorana Pravnog fakulteta ugostili smo dvije jako zanimljive splitske liĉnosti. To su Marin Mrklić, poĉasni konzul Austrije i Slobodan Anĉić, poĉasni konzul kraljevine Švedske. Najavljen je bio i treći gost, Ivo Staniĉić, poĉasni konzul Mađarske, koji se zbog sluţbenih obaveza morao ispriĉati. No, na kraju nam nije nedostajao, jer se tribina za koju je bilo predviđeno otprilike sat vremena, razvukla zbog brojnih pitanja na gotovo dva i pol sata. Već vam to moţe potvrditi kako je zanimljivo bilo. Iako konzuli nemaju obiĉaj gostovati na događanjima ovog tipa, nama su se rado odazvali, budući da su obojica i sami pohađali naš fakultet. Cilj tribine bio je da nam gosti otkriju pojedinosti svog poslai odgovore na pitanja poput toga, kako su poslali konzuli, tko su i štotokonzuli zapravo rade, kakve povlastice i nedostatke donosi ta titula… Studenti su postavili gostima još na desetke pitanja ponajviše o studiranju u zemljama koje g. Mrklić i g. Anĉić predstavljaju te o izmjenama koje ćenam moţda donijeti punopravno ĉlanstvo u Europskoj uniji. Oba gosta bila su veoma otvorena te su nam osim šturih ĉinjenica, poput popisa svih konzula i konzulata u gradu Splitu, iznijeli i brojna osobna iskustva i anegdote iz ţivota i karijere. Na poĉetku bilo nam je jasno da će toga biti mnogo, budući da je konzul Mrklić ĉasnu duţnost vrši već deset godina, a njegov prijatelj i kolega Anĉić ĉak ĉetrnaest godina. Tako nam je konzul Mrklić, između ostalog, detaljno opisao proceduru izbora i imenovanja na mjesto konzula te posebno istakao kako su u procesu provjeravali ĉasnost ĉlanova obitelji ĉetiri generacije unatrag, ĉime se izrazito ponosi, jer mu je to ujedno i dokaz da je u ţivotu dobro postupao, kao i njegovi preci. Otkrio nam je kako je na funkciju predloţen zahvaljujući odliĉnim odnosima s Austrijom prvenstveno zbog poslova koji su ga vezali za tu zemlju, dok je Slobodan Anĉić svoj put do daleke Švedske pronašao zahvaljujući, ni više ni manje nego mladenaĉkoj ljubavi, ili kako je on rekao – sve zbog jedne Šveđanke, koja ga je potaknula da tamo otputuje na poslijediplomski studij. Doznali smo još mnogo detalja o samom poslu, zanimljivih događaja iz konzularnih ureda, zadataka konzulata u sluĉajevima prometnih nesreća, ulaganja, turizma… u kojima se s jedne strane nalazi strani drţavljanin. Saznali smo i da konzuli u pravilu nisu politiĉki aktivni te da svoju funkciju rade honorarno, eventualno mogu dobiti naknadu za putne troškove i sl. Oba konzula istaknula su kako titulu koju nose smatraju jednim od svojih najvećih ţivotnih postignuća, te im ona na neki naĉin potvrđuje vlastitu ĉast i ugled. Marija Marušić VP S&C ELSA Split Eto dragi studenti i ĉitatelji, tko zna, moţda se upravo u nekom od vas krije sljedeći poĉasni konzul neke svjetske drţave.

32


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Simulirani parlament u Splitu

Po uzoru na tradicionalni projekt ELSA-e Hrvatska, ELSA Split odluĉila je prije dvije godine potaknuti svoje ĉlanove da se okušaju u ulozi zastupnika i na domaćem terenu, tj. na Pravnom fakultetu u Splitu. Projekt se, sada već tradicionalno i na lokalnoj razini, realizira krajem oţujka, a jednako kao i nacionalnom, glavni cilj je simulacija zakonodavnog postupka u Hrvatskom saboru. Postupak se sastoji od predlaganja, rasprave i glasanja o određenom zakonu. Studenti su podijeljeni u pet skupina: ekstremna ljevica, ekstremna desnica, ljevica, desnica i centar koji ima ulogu Vlade i predlagatelja dogovorenog zakona. U 2011. Godini raspravljalo se na temu „Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskih tijela u svrhu lijeĉenja“, a ove smo godine na tapetu imali „Zakon o javnom okupljanju“. O pravilima vjerujemo da ne treba previše jer svaki ih student prava utvrdi vrlo rano, a elsić pogotovo (ako još nije, uskoro će ) Sudionici Simuliranog parlament u Splitu su stotinjak studenata Pravnog fakulteta u Splitu – ĉlanovi ELSA-e Split te gosti s Pravnog i Politološkog fakulteta u Mostaru koji se uvijek rado odazovu našem pozivu. Jednako kao i nacionalni projekt, i ovaj svim sudionicima donosi puno zanimljivih rasprava, usvojena nova znanja i vještine, izglasan zakon i jaaako puno zabave.

Vjerujemo da će se ovaj projekt redovito odrţavati i jednako uspješno u godinama koje su pred nama. Dragi elsići, ako već niste, upišite u svoje kalendare oţujak 2013. uz napomenu „Simulirani parlament St“, i svibanj 2013. „Simulirani parlament Zg“ te dogodine sudjelujte i Vi. Marija Marušić VP S&C ELSA Split

33


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

ELSA Zagreb Zadovoljstvo mi je da Vam mogu predstaviti ELSA-u Zagreb! Ove godine smo u sveĉanom tonu sa našim alumnima obiljeţili 25. godišnjicu osnutka! Od samih poĉetaka puno je godina prošlo, a uspjehe mjerimo uspješnim projektima. Ove godine odbor saĉinjava šesnaest motiviranih ĉlanova koji svakodnevno odvajaju svoje vrijeme kako bi kroz svoj rad u ELSA-u promovirali u našoj zajednici viziju ELSA-e: A just world in which there is a respect for human dignity and cultural diversity. Tradicionalno ELSA Zagreb je posvećena S&C projektima. Bez obzira na pregršt tradicionalnih projekata, S&C tim na ĉelu sa Markom Dolencem (VP S&C), uspio je ove godine dodati još pokoji. Dariana Maradin (direktorica za SV-e) organizirala je posjet e (ISV) Ustavnom sudu, Hrvatskom saboru, psihijatrijskoj bolnici Vrapĉe te kaznionici u Lepoglavi. Također organizirali smo i međunarodni SV te tom prilikom ugostili kolege iz ELSA-e Maastricht. Imali smo se priliku kroz pet mjeseci druţiti sa veleposlanicima iz susjednih zemlja te kroz dokumentarne filmove i raspravu uĉiti o našim susjedima kroz projekt „Know your neighbours“. Projektom je koordinirao Vedran Stanković, naš direktor za Ljudska prava. Nismo zanemarili ni IFP pa smo osim posjeta Psihijatrijskoj bolnici organizirali i nacionalnu tribinu na temu „Prava pacijenata“, ĉijoj se organizaciji posvetila Ruţica Zlatić (dopredsjednica za IFP). Moram spomenuti i našu, dvanaestu po redu, Malu školu ljudskih prava, koja po niĉemu više nije mala! Ovu godinu prouĉavali smo ekonomska i socijalna prava kroz tjedan dana, s 14 predavaĉa i 130 sudionika. Posljednji projekt u paleti S&C projekata biti će Međunarodna ljetna pravna škola, „Human rights and Globalization“, koju ćemo organizirati trinaesti put zaredom u predivnom Zadru, gdje ćemo još jednom, zajedno s međunarodnim gostima, tjedan posvetiti Ljudskim pravima, vođeni našim motom: „Sea, sun and learning with fun!“ U AA sektoru, koji vodi Ema Menđušić Škugor (VP AA), također je bilo dinamiĉno. Organizirali smo naše prvo simulirano suđenje. Iznimno nam je drago da smo imali velik odaziv te kvalitetne timove koji su se ţestoko borili. Najbolji su sudjelovali i na Nacionalom simuliranom suđenju. Drago nam je da se njihov marljiv rad i pripreme sa mentorima isplatio te da smo im kroz ovaj projekt pruţili priliku da osjete iz prve ruke ĉari odvjetništva. Osim simuliranog suđenja, pripremali smo veliki tim od 45 ĉlanova, koji su sudjelovali na Simuliranom parlamentu ELSA-e Hrvatska u ulozi krajnje ljevice. U sklopu IFP-a, organizirali smo esej natjeĉaj na temu: Kriza u zdravstvu: mit ili realnost.

Naše STEP-erice, Andrea Konjević (VP STEP), Ana Penava (direktorica za STEP) i Mateja Španić (direktorica za STEP), ostvarile su najveći napredak. Trenutno imamo petnaest prijava za STEP praksu i pregovore sa pet partnera, koji su spremni prihvatiti međunarodne studente. Nadamo se da ćemo jesen doĉekati sa potpisanim ugovorima i spremni da ugostimo praktikante iz ELSA mreţe. Veliki odaziv na svim projektima moţemo zahvaliti našem velikom marketing timu, na ĉelu sa Filipom Karaţijom. Cijele godine direktorice – Maja Lijović, Mirna Malbašić, Vedrana Smlatić i Maxim Lach, su pripremale maštovite plakate, video uratke te uređivale našu web stranicu, kako bismo što bolje prezentirali svoj rad našim ĉlanovima s kojima odrţavamo redovite sastanke svakoga petka. Također, bavili su se prikupljanjem sponzorstava, bez kojih bi puno projekta prošlo u skromnijem tonu. Na kraju imamo i našeg tajnika, Tomislava Poljaka, koji se osim brige za administraciju i ĉlanove, posvetio i dijeljenju svog neumornog ELSA Spirit-a. Za bolje zbliţavanje i druţenje sa ĉlanovima, ove godine imali smo i tradicionalni Christmas party te roštilj na Bundeku. Šećer na kraju je naša blagajnica Tadijana Vukušić, koja se bavi hrpom brojeva i jako smo joj zahvali što ne moramo znati kako sve to toĉno ide, ali bitno je da na kraju štima. Osim vlastitim projektima, drago nam je da smo sudjelovali, kao partneri-organizatori, na nekoliko predavanja koje je organizirao naš Fakultet, te da smo partner Sveuĉilištu na projektu koji se bori protiv korupcije. Također smo prepoznati kao jedna od petero najsnaţnijih, mnogobrojnih udruga na Sveuĉilištu pa smo imali priliku ponovno sudjelovati u povjerenstvu za dodjelu Zlatnog Indexa, poduzećima koja su najviše pridonijela razvoju i radu studentskih udruga i studenata. Sklopili smo i partnerstvo sa Student Travel Agency (STA Zagreb) te ćemo svojim ĉlanovima moći ponuditi i ISIC kartice (International Student Identity Card). Godina još nije gotova, prošli smo tek malo više od pola. Ponosni smo na odrađene projekte koji su iza nas i s veseljem oĉekujemo i pripremamo sljedeće. Sve to ne bi bilo moguće da nemamo tim koji je predan radu, odgovoran, motiviran, te spreman surađivati! Ponosna sam što sam na ĉelu timu koji ozbiljno radi, jako se zabavlja te sloţno koraĉa kroz mandat, pomaţući si na tom putovanju. Hvala im na tome, uţitak je raditi sa suradnicima koji su se ponašaju, i s ponosim i punim pravom, nazivaju prijateljima! Ana Roce Predsjednica ELSA-e Zagreb

34


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Institucionalni posjeti Već dugi niz godina, ELSA Zagreb u sklopu S&C-a (seminara i konferencija) tradicionalno svake godine organizira tri institucionalna posjeta: posjet Hrvatskom Saboru, Ustavnom sudu i psihijatrijskoj bolnici Vrapĉe. Posjeti su organizirani za grupe od trideset do ĉetrdeset sudionika (prvenstveno ĉlanova ELSA-e, a potom i ostalih zainteresiranih studenata). Studenti se vrlo rado odazivaju na ovakve posjete, ĉemu u prilog govori ĉinjenica da se redovito prijavljuje veći broj studenata nego što smo u mogućnosti voditi u posjete. Velika zainteresiranost je pokazatelj da studenti ţele nauĉiti nešto više i izvan samog gradiva, a to je i cilj posjeta – pruţanje prilike da se studenti u svom pravnom obrazovanju mogu upoznati sa stvarnim radom najviših pravosudnih i drugih institucija, ali i određenih ustanova koji imaju dodirne toĉke s fakultetskim programom i eventualnim budućim zanimanjem. Prvi institucionalni posjet u akademskoj godini 2011./2012. bio je posjet Hrvatskom Saboru (Trg svetog Marka 6, Zagreb) 27. listopada 2011. u 15h. Taj je posjet organizirala Tihana Tucaković (tadašnja direktorica za seminare i konferencije), a prisustvovala sam i ja kao buduća direktorica za institucionalne posjete/study visits, što mi je bio odliĉan uvod u moje daljnje obaveze kao direktorice. Kontakt osoba je bila gospođa Marija Krakić, koja nas je prvo vodila u obilazak, tj. upoznala nas je sa zgradom Sabora, njezinom znamenitošću i povijesti. Zatim nas je u maloj vijećnici gospodin Krunoslav Markovinović detaljnije upoznao s tijekom zakonodavnog postupka i odgovarao na mnogobrojna pitanja studenta. Sudjelovala su 33 studenta. Posjet Ustavnom sudu, bio je drugi posjet po redu, koji se odrţavao 30. studenog 2011. u 13h. Od prijavljenih 39 studenata, posjetu je prisustvovalo njih 33. Tamo nas je glavni tajnik mr.sc. Teodor Antić kroz slikovitu prezentaciju upoznao s djelokrugom i naĉinom rada ove izrazito vaţne institucije, uz poseban osvrt na pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti te zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda povodom ustavnih tuţbi. Većina studenata je bila s prve i druge godine studija te je to, kako sam poslije u razgovoru saznala, bilo vrlo dobra priprema, odnosno ponavljanje za ispit iz ustavnog prava.

Dana 25. sijeĉnja 2012., organiziran je posjet Psihijatrijskoj bolnici Vrapĉe, toĉnije Zavodu za forenziĉku psihijatriju. 22 zainteresirana studenta ljubazno je primio ravnatelj bolnice prof. Jukić te je ispriĉao nešto o samoj povijesti, nastanku i nadograđivanju bolnice. Nakon tog uvoda, primarius Goreta (voditelj zavoda za forenziĉku psihijatriju) uspoređivao je zakonodavna rješenja sa stvarnim sluĉajevima i problemima koji se javljaju u radu bolnice te se osvrnuo na sliĉnosti i razlike između situacije u Hrvatskoj te drugim europskim i izvaneuropskim drţavama. Potom su studenti, pod vodstvom doktora, odnosno psihijatra i psihologa, imali priliku obići i sam odjel za forenziĉku psihijatriju i susresti se s dva pacijenta koji su ispriĉali svoj sluĉaj. Mnogima je to bio najbolji dio posjeta, zato što su se većina njih, tj. gotovo svi, po prvi puta susreli s psihiĉkim bolesnikom te ĉuli stvarne sluĉajeve iz pravne prakse s drugog gledišta, odnosno gledišta samih neubrojivih osoba, što na fakultetu nemaju prilike saznati. Na kraju su ĉlanovi tima za forenziĉku psihijatriju odgovarali na mnogobrojna i pomalo škakljiva pitanja studenata. Nadamo se da će i sljedeće akademske godine navedeni institucionalni posjeti biti uspješni i zanimljivi kao i do sada! Dariana Maradin, direktorica za SV ELSA-e Zagreb 2011./2012.

35


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Institucionalni posjet kaznionici u Lepoglavi i izlet u Trakošćan ELSA Zagreb svake godine u sklopu seminara i konferencija organizira i institucionalne posjete kao jedan od projekata u kojem se mladi pravnici imaju priliku direktno upoznati s radom institucija koje su povezane s pravom i koje su njihova moguća buduća radna mjesta. Takav naĉin uĉenja o temeljnim ustanovama ustavnog poretka, zdravstvene zaštite posebno ranjivih društvenih skupina i sliĉno pokazao se kao vrlo zanimljiv i svaki od posjeta imao je velik broj zainteresiranih sudionika. Zbog toga smo na poĉetku svog mandata odluĉili povećati broj institucionalnih posjeta i uvesti jednu novu instituciju u koju ćemo voditi studente. Odluĉili smo se za Kaznionicu u Lepoglavi koja je samo sat vremena voţnje udaljena od Zagreba, a to se pokazalo odliĉnim izborom. Zbog ograniĉenih kapaciteta autobusa mogli smo povesti samo 50 studenata, a zaprimili smo ukupno 98 prijava. Krenuli smo u rano jutro 24. travnja, vozeći se krivudavim cestama zelenog Hrvatskog zagorja te smo ubrzo stigli u mali gradić u kojem dominiraju barokna crkva i veliko zdanje Kaznionice i u kojem ništa ne da naslutiti da je 800 njegovih stanovnika smješteno iza debelih zidova Kaznionice gdje sluţi kazne zatvora od 6 do 40 godina. U kaznionici su nas doĉekali zamjenik upravitelja Draţen Posavec i voditelj odjela tretmana Zoran Vlaisavljević koji su odrţali prezentaciju o funkcioniranju Kaznionice, njezinim odjelima, brojnim aktivnostima koje se nude zatvorenicima kako bi im se olakšao boravak u Kaznionici, a nakon toga smo se uputili u obilazak glavne zgrade Kaznionice koja je, zbog starosti i naĉina gradnje, spomenik nulte kategorije.

Imali smo priliku zaviriti u ćelije, samice, popularnu gumenjaru u koju se smještaju zatvorenici u sluĉaju opasnosti po vlastiti ţivot, u knjiţnicu, informatiĉku dvoranu i uĉionice. Kaznionica se sastoji od glavne zgrade koja je zatvoreni tip kaznionice, a u Lepoglavi i bliţoj okolici još su tri poluotvorena dijela u kojima zatvorenici rade na poslovima uzgoja voće, povrća, stoke, proizvodnje vina i rakije te proizvodnje namještaja. U Kaznionici je omogućeno strukovno obrazovanje za zanimanja poput kuhara, konobara, vrtlara, stolara, informatiĉkog tehniĉara što zatvorenicima omogućuje zaposlenje nakon što izdrţe kaznu zatvora. Posjet smo završili odliĉnim ruĉkom u restoranu u vlasništvu Kaznionice. Nakon toga, uputili smo se prema dvorcu Trakošćan, gdje smo proveli nekoliko sati u parku dvorca, na kavi na jezeru, dok su neki neumorno vozili pedaline i fotografirali se. Marko Dolenec Dopredsjednik za S&C ELSA Zagreb

36


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Prepuna sudnica utihnula je dok se porota polako vraćala na svoja mjesta. Okrivljenik je ustao, spreman ĉuti presudu koja će mu obiljeţiti ţivot… Ĉitajući ovo, većina vas zasigurno je pomislila kako je zacijelo rijeĉ o nekoj ameriĉkoj TV-seriji ili filmu. No, razmislite ponovno jer ovdje je rijeĉ o prvom simuliranom suđenju odrţanom na Pravnom fakultetu u Zagrebu u prosincu 2011. godine. Kako dotad na našem fakultetu nikad nije odrţano takvo suđenje na hrvatskom jeziku, ELSA Zagreb odluĉila je nešto promijeniti. Osmišljena je posebna vrsta simulacije u kojoj se spajaju elementi kontinentalnog europskog i anglosaksonskog sudskog postupka. Tako je ĉitavo suđenje bio podređeno pravilima Zakona o kaznenom postupku, no uvedeni su instituti porote i prigovora kao klasiĉni elementi ameriĉkog sudovanja. Nakon pomnog odabira sudionika i podjele u timove, mogli smo zapoĉeti s pripremama. Za suce, odvjetnike i drţavne odvjetnike izabrani su samo studenti viših godina kako bi im prikupljeno pravno znanje olakšalo pripremanje. S druge strane, za porotnike smo odabrali studente niţih godina kako bi što bolje simulirali ĉinjenicu da u ameriĉkoj poroti sjede iskljuĉivo laici. Kontakt između porotnika i timova bio je zabranjen radi ĉuvanja objektivnosti. Timovi su, usko surađivali sa studentima koji su dobili uloge svjedoka i vještaka u postupku kako bi ih što bolje pripremili za samu simulaciju. Premda je simulacija zamišljena kao usmeno natjecanje tokom „glavne rasprave“, moramo priznati kako je nadmetanje poĉelo ĉim smo upoznali sudionike sa sluĉajem. Podbadanje od strane ĉlanova suparniĉkih timova pratilo je gotovo svaki zajedniĉki sastanak, što je dodatno pridonijelo uzbudljivoj i realistiĉnoj atmosferi.Kako bismo timovima olakšali pripreme, svaka grupa dobila je mentora struĉnjaka s kojim je radila na sluĉaju.

Budući da su mentori bili prisutni i tokom same simulacije, naši su se studenti dodatno potrudili da svojim pravniĉkim znanjem i retoriĉkim vještinama impresioniraju prisutne. Prilikom odabira sluĉaja kojeg bismo ţeljeli simulirati, trebalo je pomiriti brojne aspekte suđenja. Sluĉaj je trebao biti jednostavan, ali i izbalansiran na naĉin da oba tima mogu sa sigurnošću braniti svoja stajališta, a da istovremeno bude zanimljiv strankama i publici. Nakon nekoliko tjedana traţenja, pronašli smo nadasve zanimljiv sluĉaj ubojstva koji je zadovoljio sve postavljene standarde. Proces pripremanja nije bilo dugotrajan niti teţak jer smo ţeljeli omogućiti studentima sudjelovanje na simulaciji za koju se neće biti potrebno pripremati nekoliko mjeseci i radi koje neće morati ţrtvovati ostale interese i aktivnosti. Stoga su cjelokupne pripreme sudionika trajale nešto više od mjesec dana, dok je organizacija cijelog projekta trajala otprilike dva mjeseca. Dobar projekt ĉesto ne zahtjeva mnogo vremena, već samo malo kreativnosti i ambicioznih sudionika.  Konaĉno, osvanuo je i dan same simulacije, a uzbuđenje je bilo na vrhuncu. Preko stotinu studenata prava naguralo se u dvoranu koja je preuređena u „ELSA sudnicu.“ Naši timovi, nenaviknuti na atmosferu, vrpoljili su se na mjestima oĉekujući poĉetak. Raspravu su otvorili odvjetnici i drţavni odvjetnici vatrenim uvodnim govorima u kojima su iznijeli osnove obrane i optuţbe, dajući naslutiti kako će to popodne borba zaista biti neizvjesna. Malo više od tri sata raspravljanja ispitali su nekoliko svjedoka i vještaka, ĉesto se puta sukobljavajući sa sucima zbog neslaganja u mišljenjima. Neki od naših sudionika zavrijedili su i simulirane novĉane kazne, a bilo je i prijetnji iskljuĉenjem s rasprave. Nakon završnih rijeĉi koje, unatoĉ tome što su bile iznesene na kraju, nisu „ostale duţne“ nikome, porota se povukla. →

37


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska Istovremeno, mi smo sve gledatelje zamolili da anonimno glasuju koji je od timova, po njihovu mišljenju, bolje obranio sluĉaj. Naravno, u obzir su dolazili samo odvjetniĉki i drţavnoodvjetniĉki tim, jer je sudaĉki tim imao, premda vaţnu, ipak mnogo jednostavniju regulatornu ulogu. Naime, u konceptu suđenja odvojili smo funkciju porote - koja je trebala presuditi o nevinosti optuţenika, te publike - koja je objektivno mogla procijeniti tko je od timova pokazao više vještine prilikom obrane sluĉaja te na taj naĉin odabrati pobjednike. Zamolili smo gledatelje i slušatelje da uzmu u obzir nekoliko faktora od kojih su najvaţniji bili prethodna pripremljenost, znanje o ĉinjenicama sluĉaja i poznavanje pravila kaznenog postupka. Konaĉno, vaţno je bilo procijeniti i vještine usmene prezentacije. Smatrali smo da bi za porotu i za suce bilo preteško procijeniti koliko je svaki tim uloţio u pripremu i izlaganje te da moţda ne bi bili posve objektivni. Taj smo teţak zadatak ostavili publici koja je glasovala istovremeno s porotom. Nakon otprilike pola sata nagovaranja, porota se bila spremna vratiti u sudnicu. Svi smo u tišini pratili taj maleni komad papira dok je prelazio iz ruke predsjednice porote u ruke sutkinja te opet natrag poroti. Optuţenik je ustao, a s njime i njegov odvjetniĉki tim mrkih lica i skrštenih ruku. Porota je odluĉila. Jednoglasnom odlukom, optuţenik je oslobođen krivnje! Uzdah oduševljenja, a zatim i pljesak zalomio se dvoranom premda su svi prisutni našeg simuliranog optuţenika poznavali tek nekoliko sati. Sutkinje su zamolile za tišinu dok se postupak nije i formalno završio. Nakon toga, slijedio je pravi vrhunac suđenja - proglašenje pobjednika. Publika je premoćnom većinom glasovala za pobjedu odvjetniĉkog tima te ih nagradila gromoglasnim pljeskom. Crveneći se, što od uzbuđenja, što od ĉinjenice da se u „sudnici“ temperatura popela za nekoliko desetaka stupnjeva, naši su se odvjetnici zahvalili publici na odluci i suđenje je sluţbeno moglo završiti. Premda sve nije prošlo kao što smo planirali, suđenje je naišlo na iznimno pozitivan odaziv, kako od osoba koje su u njemu sudjelovale, tako i od gledatelja i slušatelja. Osim velikog odaziva studenata na samoj simulaciji, naš je projekt probudio i interes medija koji su o simulaciji odluĉili izdati ĉlanak u Veĉernjem listu. Radovala nas je ĉinjenica da je projekt koji se odrţava po prvi put uspio tako brzo pridobiti mnoge studente, profesore, odvjetnike i suce. Ovakvo suđenje planiramo organizirati svake godine, stoga nam se ne zaboravite javiti idući semestar ako biste i vi htjeli sudjelovati u jedinoj simulaciji suđenja na hrvatskom jeziku na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Kao što ste proĉitali, pobrinuti ćemo se da vam sudjelovanje ne oduzme previše vremena, a da vam istodobno pruţi priliku da pokaţete svoje vrline i pritom se zabavite u „ELSA-inoj sudnici“. Ukoliko biste, pak, najprije htjeli vidjeti kako simulacija suđenja izgleda kad je organizira ELSA, pozivamo vas da nam se pridruţite u Rijeci krajem svibnja, kad ćemo organizirati nacionalnu simulaciju u kojem će sudjelovati sva ĉetiri pravna fakulteta iz Hrvatske. Nemojte propustiti ovu jedinstvenu priliku. Vidimo se! Ema Menđušić Škugor dopredsjednica za AA ELSA-e Zagreb 2011./2012.

Naslov ovog ĉlanka ujedno je i naziv projekta u suorganizaciji ELSA-e Zagreb s partnerskim organizacijama zakladom ERSTE Stiftung, European Stability Initiative i Centrom za demokraciju i pravo Miko Tripalo, ali i poruka koja se ţeljela prenijeti sudionicima. Cilj je bio pruţiti studentima nove informacije i znanja o zemljama iz susjedstva, pritom razbiti eventualne predrasude i na taj naĉin doprinijeti dobrosusjedskom razumijevanju. Jednom mjeseĉno prikazivao se dokumentarni film o jednoj zemlji iz balkanske regije ili, nekima draţi izraz, iz jugoistoĉne Europe, nakon ĉega bi uslijedilo gostujuće predavanje veleposlanika te zemlje te diskusija sa sudionicima. Tako su se mogle vidjeti projekcije filmova i predavanja veleposlanika redom Turske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova. to, osim bliskog geografskog poloţaja, povezuje te zemlje? To su rastući društveni, politiĉki i gospodarski procesi. Na poĉetku su prezentirani brojni problemi s kojima se ove tranzicijske zemlje susreću. Kod Makedonije su prikazani sukobi s albanskom nacionalnom manjinom na prijelazu stoljeća te suvremeni međunarodnopravni problemi s Grĉkom. Bosna i Hercegovina i dalje osjeća posljedice rata i na ekonomskom planu i u pogledu politiĉkih i etniĉkih razmirica. Srbija je nerijetko talac korupcije, domaćih nacionalista i napada na demokratske vrijednosti. Kosovo pak ima specifiĉne probleme kao najmlađa europska drţava. Svim ovim drţavama zajedniĉki su i tranzicijski problemi poput visoke nezaposlenosti, urušenog gospodarstva, nedostatka investicija i niskog ţivotnog standarda. Turska je ovdje izuzetak jer nema takvih tranzicijskih boljki, već je, naprotiv, na primjeru Istanbula prikazana kao jedno od rastućih gospodarstava, ali s druge strane postoje problemi oko poštivanja demokratskih vrijednosti te ljudskih prava i sloboda. →

38


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

No još je nešto zajedniĉko ovim zemljama, što je od središnje vaţnosti za ovaj projekt, a to je proces europeizacije kojem su usmjerene sve spomenute zemlje i društvene promjene koje prate taj proces, najbolje opisane kroz naziv ove dokumentarne serije „Povratak u Europu“. Pristupanje europskim integracijama najvaţniji je strateški cilj. Time se ţeli postići krajnje potreban gospodarski napredak, ali i ono što je jedan od ciljeva EU, a to je postizanje mira i stabilnosti u regiji. Utjecaj europske zajednice već je vidljiv kroz razna posredovanja pri razliĉitim konfliktima u regiji i u politiĉkom i društvenom napretku koji slijedi put pristupanja EU odnosno put povratka modernim europskim demokratskim vrijednostima. U europskom zajedništvu vidi se i potencijal regionalnog zajedništva, razumijevanja i suradnje. Postoji izreka kako je putovanje Balkanom putovanje kroz europsku prošlost i kroz europsku budućnost. Prema tome, i prema onome nauĉenom ovim projektom, moţemo zakljuĉiti da, iako i dalje na ovim prostorima postoje određeni animoziteti, radikalizam i gospodarski zaostatak, postoji i sposobnost za oprost, tolerancija, koegzistencija razliĉitih kultura, kreativnost i poduzetniĉki duh. Projekt „Znaj svoje susjede“ je pokazao da ima nade u bolju budućnost, da postoje aktivisti, novi, mladi i obrazovani ljudi koji prihvaćaju razliĉitosti, ţele promjene i spremni su se za njih izboriti. Na toj je generaciji zadatak da ispravi ono što je nekoliko generacija unazad uništavalo. Vedran Stanković, Human Rights Director, ELSA Zagreb 2011./2012.

39


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

IFP (International Focus Programme) - HEALTH LAW International Focus Programme je ELSA projekt koji ima dugogodišnju tradiciju. Ideja o stavljanju naglaska na jednu temu, vremenski i društveno zanimljivu, koja će se obrađivati globalno u sklopu cijele ELSA-mreţe, prvi put predstavljena je 1994. godine. Do danas se izmijenilo sedam IFP tema, a aktualna tema Health Law izabrana je na ICM-u u Malti 2010. i traje do 31. srpnja. 2013. Zadatak lokalnih grupa tijekom tog vremena je promoviranje te tematiku u sklopu raznih seminara, konferencija, tribina ili na drugi naĉin. ELSA Zagreb s tim ciljem organizira posjet psihijatrijskoj bolnici Vrapĉe te tribinu o navedenoj temi. Ideja za prošlogodišnju tribinu je došla nakon jednog takvog posjeta. Naime, tema tribine bila je Prava osoba s duševnim smetnjama. Ove godine izabrali smo općenitiju temu i tribinu naslovili Prava pacijenata. Zamisao je bila da predstavimo, svojim kolegama prvenstveno, a zatim i ostalim zainteresiranima, sadrţaj Zakona o zaštiti prava pacijenata, njegovu primjenu u praksi te naĉine na koje građani Republike Hrvatske mogu ostvarivati prava koja im taj zakon jamĉi.

Kao udruga studenata, i sami smo svjesni kako u našim akademskim aktivnostima najviše nedostaje praktiĉnog iskustva. Stoga smo se pri izboru predavaĉa vodili time da to budu prvenstveno struĉnjaci za praktiĉna pitanja i ne nuţno pravnici. Tribinu smo zamislili kao raspravu uz aktivno sudjelovanje svih sudionika kojoj prethodi kratko izlaganje svakog od troje predavaĉa. Prvi govornik je bio dr. med. Luka Vuĉemilo koji je predstavio problematiku informiranog pristanka te istraţivanje na tu temu koje je proveo u sklopu izrade svog doktorata. Zatim je slijedilo izlaganje gospođe Nataše Škariĉić, novinarke ĉije je istraţivanje o svjesnosti medicinskih djelatnika, ali i samih pacijenata o odredbama i uopće postojanju Zakona o zaštiti prava pacijenata podiglo popriliĉnu buru u hrvatskoj javnosti nakon što su rezultati istraţivanja bili objavljeni. Kao posljednji govorio je mr. sc. Damir Jukica, predsjednik Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata grada Zagreba. Pojasnio je strukturu funkcioniranja ţupanijskih povjerenstava kao mehanizama vlasti za pomoć pacijentima u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava te predstavio par konkretnih primjera iz djelokruga rada svog povjerenstva. Nakon svih izlaganja povela se zanimljiva rasprava, kako između samih predavaĉa, tako i kroz pitanja iz publike. Dvorana je bila puna, a pitanja je bilo mnogo te, naţalost, nismo bili u mogućnosti, s obzirom na planirano vrijeme trajanja tribine i rezervaciju dvorane, omogućiti svim zainteresiranima da dobiju odgovore. Zanimljivo je da sam desetak minuta nakon završetka tribine, na izlazu iz zgrade Fakulteta, srela mr.sc. Jukicu kako još uvijek razgovara s grupicom studenata i odgovara na njihova pitanja. Smatram da je odaziv i interes studenata za temu koju smo na tribini obradili najbolji pokazatelj kako trenutaĉna IFP tema doista predstavlja ţarište pravnog interesa kako u našoj zemlji, tako i u svijetu. Meni je organiziranje ove tribine stvorilo veliki interes za temu kojoj nikad nisam posvećivala previše pozornosti, a budući da Health law kao IFP tema traje i sljedeće godine, veselim se događanjima koje će moje kolege u sklopu toga dogodine organizirati. Ruţica Zlatić direktorica za IFP, ELSA Zagreb 2011./2012.

40


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Mala škola ljudskih prava u Zagrebu -trinaest godina doprinosa pravniĉkom obrazovanju i promocije socijalne odgovornosti mladih pravnikaMala škola ljudskih prava tradicionalni je projekt ELSA-e Zagreb koji se odrţava već trinaest godina. Svake godine odabire se jedna od tema iz podruĉja ljudskih prava koja se iscrpljuje kroz predavanja domaćih i stranih struĉnjaka i praktiĉara. Ove je godine škola odrţana u zadnjem tjednu veljaĉe te je 130 polaznika škole imalo priliku pobliţe se upoznati sa ekonomskim i socijalnim ljudskim pravima. Tema je odabrana zbog svoje aktualnosti jer upravo se sada, u vrijeme globalne ekonomske krize, javila potreba povećane zaštite i promocije ekonomskih i socijalnih ljudskih prava. Mala škola ljudskih prava odrţana je od 27. veljaĉe do 2. oţujka, u poslijepodnevnom terminu na Pravnom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji ELSA-e Zagreb. Prvi je dan predavanja bio teorijski uvod u podruĉje ekonomskih i socijalnih prava u koje su nas uveli profesor emeritus Vlado Puljiz kao najveći hrvatski struĉnjak za pitanje socijalne politike u Republici Hrvatskoj i jedan od zaĉetnika te discipline u Hrvatskoj te prof. dr. sc. Siniša Zrinšćak i doc. dr. sc. Zdenko Babić sa Katedre za socijalnu politiku Studijskog centra za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu koji se u svojim izlaganjima osvrnuli na procese europeizacije u socijalnoj politici, socijalne promjene i na razliku deklarativne razine ekonomskih i socijalnih prava te razine njihova ostvarivanja. Prof. dr. sc. Polonca Konĉar sa Pravnog fakulteta u Ljubljani otvorila je drugi dan predavanja, upoznavši nas sa radom Odbora za socijalna prava Vijeća Europe ĉija je bila predsjednica i potpredsjednica. Istog dana upoznati smo s djelovanjem Gospodarskosocijalnog vijeća i njegove uloge u ostvarivanju ekonomskih i socijalnih prava u Hrvatskoj, a predavaĉi su bili prof. dr. sc. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, g. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i g. Matko Bolanĉa, predstavnik Hrvatske udruge proizvođaĉa lijekova i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća. Treći dan predavanja otvorio je g. Krešimir Sever iz Nezavisnih Hrvatskih sindikata otvoreno iznoseći aktualne probleme radnika u Hrvatskoj i istiĉući sve veći trend neisplate plaća i smanjenja slobodnog vremena radnicima. Nakon toga je prof. dr. sc. Siniša Rodin s Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu dao pregled socijalnih prava na unutarnjem trţištu EU, a prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta u Zagrebu zakljuĉio je treći dan izloţivši implikacije globalne ekonomske krize na ekonomska i socijalna prava.

Nikolina Budan, ELSA Zagreb (sudionica škole) „Studenti su se odazvali u velikom broju i mnogi od njih su se s velikim entuzijazmom upuštali u zanimljive rasprave s predavaĉima i postavljali brojna pitanja. Sva predavanja bila su vrlo pouĉna te sam sigurna da svi mi koji smo bili tamo nismo poţalili što smo bili dio jednog kvalitetnog projekta. Obogatili smo svoje znanje novim spoznajama o ekonomskim i socijalnim ljudskim pravima, o mnogim zanimljivim temama vezanim uz njih te proširili svoje vidike. Uz uĉenje, nije nam nedostajalo ni smijeha, tako da je u konaĉnici sve djelovalo jako ţivahno. Mala škola je za mene, a vjerujem i za ostale sudionike, bilo jedno pouĉno i zanimljivo iskustvo. Nadam se da će ovaj osvrt potaknuti još više studenata da nam se pridruţe sljedeće godine.“

Mr. sc. Valentina Otmaĉić iz Amnesty Internationala Hrvatske zapoĉela je ĉetvrti dan predavanja predstavivši nam kampanju Amnesty Internationala Hrvatske „Hoćemo potpis!“ kojom se traţi da Vlada Republike Hrvatske pristupi Fakultativnom protokolu uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima ĉime bi se oformio konkretan mehanizam zaštite tih istih prava koja su trenutno iskljuĉivo na deklarativnoj razini. Nakon nje je doc. dr. sc. Ivana Grgurev s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu izloţila međunarodne, europske i domaće instrumente zaštite trudnih radnica pod temom „Zaštita ili diskriminacija trudnih radnica?“. Posljednji, peti dan predavanja, bio je zakljuĉak svega izloţenog kroz tjedan predavanja, a predavaĉi su bili gospođa Tena Šimonović Einwalter, Mjur (Oxon) iz Ureda puĉkog pravobranitelja na temu „Socijalna prava i jednakost“ te diplomirani socijalni radnik Nedjeljko Marković, predsjednik udruge „Pragma“ koji je zakljuĉio temom „Socijalni izazovi i promjene – moţe li Povelja nadahnuti?“.

Po završetku predavanja, svih 130 polaznika dobilo je diplomu za sudjelovanje na Maloj školi ljudskih prava, a svakog dana sudionici su dobili simboliĉne poklone za koje su se pobrinuli naši stalni sponzori Vijeće Europe, Kraš i Podravka.

Marko Dolenec Dopredsjednik za S&C ELSA Zagreb Voditelj projekta

41


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

STUDY VISIT: ELSA MAASTRICHT

Od 9. do 13. svibnja ELSA Zagreb ugostila je dvanaest ĉlanova ELSA-e Maastricht, lokalne grupe iz ELSA-e The Netherlands. Pripreme za posjet trajale su ĉetiri mjeseca, a sve je zapoĉelo zanimljivim e-mailom koji sam zaprimio, a u kojem je pisalo kako u Maastrichtu postoji grupa studenata kojistudiraju europsko javno pravo i koji bi ţeljeli uĉiti o našem putu u Europsku uniju, a Zagreb im se, kao glavni i najveći grad ĉini vrlo zanimljivim i sve što su o nama proĉitali djeluje im interesantno te pitaju mogu li doći u posjet. Meni je to bio izvrstan povod za planiranje study visita sa intenzivnimakademskim programom (inaĉe je naglasak na društvenom dijelu programa što i nije najpoţeljnije) pa smo prihvatili ponudu (u razdoblju dok smo pripremali ovaj SV, morali smo odbiti ponude još tri drugelokalne grupe koje su htjele doći k nama). Organizacijski dio je brzo odrađen i svi smo snestrpljenjem jedva doĉekali dolazak grupe od dvanaest dragih ljudi iz Maastrichta. Akademski dio posjeta bio je posvećen pristupanju Hrvatske Europskoj uniji te smo u sklopu toga imali nekoliko predavanja i institucionalnih posjeta da našim prijateljima pribliţimo cjelokupniproces pristupanja. Asistent Mislav Mataija s Katedre za europsko javno pravo odrţao nam jepredavanje o europeizaciji hrvatskog pravnog sistema, mr. sc. Andrej Plenković je iz perspektivebivšeg drţavnog tajnika za europske integracije i trenutnog promatraĉa u Europskom parlamentu iznio temeljne ĉinjenice o procesu pristupanja i o ulozi promatraĉa u EU parlamentu. Posjetili smo i Ustavni sud, Europsku delegaciju u RH i Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u RH. Društveni dio programa bio je usmjeren zbliţavanju ĉlanova ELSA-e Zagreb i ELSA-e Maastricht, kulturalnoj razmjeni, motiviranju za zajedniĉke ELSA-a projekte i sl. Organiziran je zajedniĉki roštilj, zajedniĉki izlasci, razgled grada, zajedniĉke veĉere i ruĉkovi. Nakon tri intenzivna dana, divnih ljudi, novih prijateljstava, iskustava i znanja, bogatih dojmova i zadovoljnih lica ispratili smo naše drage prijatelje s obećanjem da se vidimo za godinu dana kod njih u Maastrichtu na uzvratnom posjetu. Marko Dolenec Dopredsjednik za S&C ELSA Zagreb

42


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

25. obljetnica ELSA-e Zagreb Ĉlanstvo je u ELSA-i Zagreb vjeĉno. Jednom kad ste unutra nema više van, tako plašimo nove ĉlanove. Dođu na sastanak ili pošalju upit e-mailom, uĉlane se i nakon toga im poruĉimo bolnu istinu: „Dragi naši sad je gotovo“. Odjednom se nađu tako zatrpani poslovima, događanjima i radom naravno da više ni sami ne znaju kako su se tu našli, tjedni prolaze, godine prolaze, a staţ u ELSA-i se samo povećava i povećava i dok neki fakultet završavaju neki tek upisuju, ELSA je i dalje tu. Moţda sam ipak malo pretjerao i moţda je to samo moja priĉa, ali sa svojih pet godina u ELSA-i i desetak puta više nezaboravnih trenutaka već se osjećam staro. I danas mi mnogi mladi studenti pravnog fakulteta dolaze sa pitanjima o ELSA-i i opet je mnogo toga drukĉije nego prije tih pet godina kada sam ja kao neiskusan po prvi puta slušao u što sam se zapravo upustio, ali jedno ostaje, a to je nezaboravan dio ţivota kao temelj i uvod u svu raskoš ljudske raznolikosti koju treba upoznati shvatiti i na kraju dodati u svoju vlastitu. Dana 14. prosinca 2012. godine ELSA Zagreb je odrţala proslavu 25. obljetnice postojanja. Događaj je bio zamišljen kao razmjena iskustva i upoznavanje starijih generacija ELSA-e i današnjih aktivnih ĉlanova s naglaskom na prikupljanje što više njihove potpore prezentirajući im cjelokupni naš rad u protekloj godini kao i plan za sljedeću. Pošto je projekt bio zamišljen još prije ljeta, isto se toliko dugo ako ne i duţe radilo na prikupljanju informacija o svim odborima ELSA-e Zagreb od samog osnutka. Nakon toga opet je trebalo doći i do kontakata što je bila posebna priĉa. Poĉelo je skromno, sa desetak starijih ĉlanova i naravno nas dvadesetak aktivnih, no kako uglavnom svi projekti kasne, tako smo se s vremenom i skupili u lijepom broju te zapoĉeli sveĉani događaj. Nakon kratkog uvoda naše predsjednice Ane Roce, slijedio je pozdrav prodekana doc. dr. sc. Saše Nikšića. Uslijedili su govori naših gostiju. Svatko je od njih imao posebnu priĉu za ispriĉati, kako su ušli u ELSA-u, što su radili u njoj, gdje su bili, što su sve iskusili. I svaka je od tih priĉa ma koliko sliĉna bila sadrţavala toliko osobnosti i bila jedinstvena. No najzanimljivije je bilo što je svatko od njih priĉao sa tolikim ţarom i nostalgijom. ELSA je bila i ostala u srcima svih tih ljudi koji su danas profesori, odvjetnici, veleposlanici, pravnici u jakim tvrtkama, kao što sam rekao ELSA je ostala u njihovim srcima baš kako će ostati i nama. Ĉuli smo o osnutku ELSA-e Hrvatska, o usponima i padovima ELSA-e Zagreb, razliĉite anegdote i dogodovštine s ICM-ova, NCM-ova, razliĉitih seminara, vidjeli smo slike stare i petnaest godina i shvatili da koliko god vrijeme prolazi ELSA uvijek ostaje ista i njena vizija: „A just world in which there is respect for human dignity and cultural diversity“ postaje samo jaĉa i još nas više veţe. Nakon toga, sadašnja predsjednica uputila je sve prisutne u naša postignuća i planove poslije ĉega je uslijedila zakuska i druţenje. Priĉalo se o svemu do kasnih sati da su nas i ĉistaĉice morale tjerati s fakulteta. No ono što je najbitnije poznanstva su ostala, prijateljstva su opet pojaĉana i suradnja je još jaĉa, ELSA je opet postigla svoj cilj.

Ĉesto me novi ĉlanovi ili oni koji još nisu sigurni uĉlaniti se u ELSA-u ili ne, pitaju što oni zapravo imaju od ELSA-e. Uglavnom im nabrajam što se sve radi u sklopu ELSA-e, gdje sam sve bio, što sam sve vidio, što sam nauĉio. Naravno uvijek spomenem i odliĉan tim s kojim surađujem, i bez kojega to ništa ne bi bilo moguće te naglašavam neizostavni ELSA Spirit koji je sve prisutan i tjera nas više, jaĉe i bolje u svakom pogledu. No, najĉešće ipak završim sa rijeĉima jedinog hrvatskog predsjednika ELSA-e International, mr. sc. Andreja Plenkovića, koji nikada pred studentima ne zaboravi reći kako je sve što je postigao u ţivotu, postigao zahvaljujući ELSA-i. Mislim kako je to potpuno dovoljan odgovor. Tomislav Poljak Glavni tajnik ELSA-e Zagreb i ELSA-e Hrvatska 2011./2012.

43


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Međunarodna skupština ELSA-e (International Council Meeting, skraćeno ICM) je događaj koji okuplja sve nacionalne grupe radi donošenja zajedniĉkih odluka koje se tiĉu interne regulacije, te donošenja smjernica o budućem radu Udruge. Također, na njemu se potvrđuju novonastale nacionalne grupe, bira novi vrhovni odbor ELSA-e International, odrţava međunarodna konferencija posvećena određenoj temi, te provode razni treninzi namijenjeni svim sudionicima u cilju poboljšanja njihovih vještina potrebnih za daljnji ELSA rad u svojim nacionalnim i lokalnim grupama. ICM se odrţava dva puta godišnje, a zadnji takav se odrţao u pokrajini Algarve, Portugal, od 25. do 31. oţujka 2012.godine. Organizatori ICM-a su organizacijski timovi nacionalnih ili lokalnih grupa, uz direktnu suradnju s ELSA-om International. Organizatora moraju izglasati nacionalne grupe većinom glasova na ICM-u. Na ICM-u Algarve, ELSA Hrvatska je kandidirala svoj organizacijski tim, nominiran od strane ELSA-e Portugal i sekundiran od strane ELSA-e Turska. Nakon uspješne video prezentacije, pitanja i odgovora, izabrani smo za domaćina ICM jesen 2013. s 93 glasa ''ZA'' od sveukupno 96. Nakon ICM-a Batumi (Gruzija) i ICM-a Koln (Njemaĉka), na jesen 2013. ICM dolazi u Hrvatsku, i to u grad Opatiju!. Oĉekujemo oko 400 studenata prava, mladih pravnika, te uspješnih pravnika, naših mentora i vjeĉne potpore radu, neki od njih danas kao ĉlanovi ELS-a (The ELSA Lawyers Society), te raznih predstavnika organizacija s kojima ELSA surađuje i koji ju podupiru, poput UN-a i VE, i brojnih drugih.

Za studente koji dolaze preko glavnog grada Hrvatske, će vjerojatno biti organiziran i zajedniĉki prijevoz do Opatije, te grupe za doĉek u Zagrebu. ICM je ogroman događaj koji iziskuje puno truda i rada, a organizacijski tim (Ana, Anja, Maja, Mirna, Ruţica, Tadijana, Tomislav, Vedran) će na njemu raditi toĉno godinu i pol dana. Velika nam je ĉast organizirati ovakav jedan događaj i ugostiti studente cijele Europe u našoj lijepoj zemlji, te smo zahvalni ELSA mreţi na iskazanom povjerenju. Prvi ICM odrţan u Hrvatskoj je bio davne 1987., i to u Zagrebu, a drugi 1999., također u Opatiji. Organizatori su uspješni poslovni ljudi, i danas prisutni u radu ELSA-e, te je aktivno podupiru, a poduprli su i sam događaj. Oĉekujemo ih osobno tamo. Ponosni smo što moţemo 2013. okupiti elsiće i u našoj lijepoj Hrvatskoj.

Andrea Konjević, Predsjednica ELSA-e Hrvatska 2010./2011. i 2011./2012.

Odabrali smo prekrasni, novoobnovljeni hotel ''Grand Hotel Adriatic'', koji svojim dvoranama i radnim sobama, te velikom dvoranom za plenarnu sjednicu pruţa savršeno radno mjesto i atmosferu za ovakav jedan događaj, a i sam je poznat kao kongresni centar Opatije. Odabrali smo Opatiju koja svojim ĉistim Jadranskim morem ionako privlaĉi turiste, a brojnim mogućnostima za jednodnevne izlete (u Hum, na Brijune, na Plitvice, voţnja brodom itd.) pruţa hrpu sadrţaja za partnere ELSA-e koji neće biti zauzeti radionicama i plenarnim sjednicama ELSA-e po cijele dane.

44


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

ELSA community

ELSA Georgia – The Way to Succeed „A dream you dream alone is only a dream, a dream you dream together is reality“ John Lenon

Keti Vardosanidzen VP S&C ELSA Georgia ELSA Georgia is one of the valuable and respectable members of the European Law Students’ Association. I am proud to say that through ELSA Georgia I am part of big European family and I feel myself power of the Network. To say frankly commencement was not easy but we said “Yes We Can”. Let’s start the story of ELSA Georgia from the very beginning…

Main achievements of ELSA Georgia at international level are IPM Tbilisi, Winter 2011 and ICM Batumi, Autumn, 2012. The slogan of IPM Tbilisi was “Georgianize Yourself”, participants had possibilities to attend fruitful workshops and trainings, visit state agencies, meet public officials and get amazed with Georgian ELSA spirit, culture, cuisine, and hospitality. IPM Tbilisi is considered as one of the wellorganized event, correspondingly expectation from the network for upcoming ICM is extremely high.

ELSA Georgia became “observer country” in 2008 during ICM Nuremberg, after a year ELSA Georgia was unanimously approved as full member of great family. It was trust from the network and our effort is directed at the assurance of vision and purpose of the European Law Students’ Association to be felt in every project. Power of ELSA is in unity of individual members, who has common vision, common interest, common purpose and charm of ELSA is that network automatically create these individuals internationally minded.

It is with great honour that ELSA Georgia will be hosting all ELSA members to the LXII ICM in the city of Batumi. From the first entry into the country astonishing Georgian hospitality, ancient culture, exotic traditions and fascinating cuisine are guaranteed. Participants will spend an unforgettable week in a beautiful seaside city with pleasant weather and endless sun. Major motivating factor for ELSA Georgia has always been trust from the network, from 41 countries, in which law students still see the world in which there is respect for human dignity and cultural diversity. It is undeniable that our network will always progress and keep our organization prosperous.

45


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

NCM ELSA-e HRVATSKA RIJEKA, 24. – 27. svibanj 2012.

DONESEN NOVI STATUT UDRUGE

IZABRAN N.O. 2012./2013.

46


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Iz OYOP-a ELSA-e HRVATSKA

 Nacionalni projekt: „Ljudska prava na ulicama i trgovima“

 Izrada Poslovnika ELSA-e Hrvatska

 Treneri lokalnih grupa iz Nacionalnog odbora

Nacionalni odbor 2012./2013. Predsjednica: Ana Roce Tajnica: Doris Bogunović Blagajnica: Tadijana Vukušić Direktor za S&C Marko Dolenec Dopredsjednica za AA: Ivana Krvavica Dopredsjednica za MKT: Marija Marušić Dopredsjednica za STEP: Anamaria Kovačević

 ICM Batumi (2012.) i Cologne (2013.)

 Izrada poslovnika za Simulirano suđenje, Simulirani parlament i CroELSA magazin

 Nove STEP prakse  Osuvremenjivanje internet stranice, Facebook profila i ostalih web kanala komunikacije ĉlanova s udrugom

 Nova izdanja CroELSA magazina

 Obiljeţavanje 20. godišnjice ELSA-e Hrvatska

 NCM ELSA-e Hrvatska u Zagrebu (2012.) i Splitu (2013.)

 Nacionalni simulirani parlament

 Nacionalno simulirano suđenje

 IFP projekti

 Podrţavanje organiziranja ICM-a u Opatiji 2013. g

47


Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Upravo ste upisali pravo i ne znate što bi sa sobom? Ne brinite, ELSA je tu za vas. Potražite lokalnu podružnicu na vašem Fakultetu,učlanite se i otkrijte sasvim novo lice studiranja prava. ČEKAMO VAS. www.elsa.hr

48


Millions discover their favorite reads on issuu every month.

Give your content the digital home it deserves. Get it to any device in seconds.