Novi list, 8.6.2016., str. 30, A3 Evidencijski broj / Article ID: 16693819 Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia Rubrika / Section:
HRVATSKI EUROPARLAMENTARCI
OCIJENILI PRVU GODINU PROVEDBE PLANA ULAGANJA ZA EUROPU
Damir CUPAĆ eliki plan Europske komisije, Junckerov plan, za oporavak gospodarstva dio je javnih politika koje se tiču europskog predstavničkog tijela u kojemu sjede i hrvatski predstavnici. Zanimalo nas je, prvo, što oni misle o provedbi Junckerovog plana u kontekstu cijele Europske unije, te drugo - je li on kvalitetno iskorišten kada je riječ o Hrvatskoj i što bi trebalo napraviti da se za Hrvatsku predviđena sredstva povuku i upumpaju u oporavak hrvatskog gospodarstva. «» «»
mm mg mm U B n mm ^» U wk Mm ^L B ift ^V ^^ K ^K B ^^ K ^aMs
teresiranim poduzećima. Imajući na umu široke mogućnosti koje »Junckerov plan« nudi, predviđena sredstva bi svakako trebalo bolje iskoristiti, no tu se Hrvatska značajno ne razlikuje od drugih novijih članica EU. Krajem travnja u Ljubljani se održala regionalna konferencije »Investment Plan for Europe - Investing in Transport«. Transport je jedan od stupova investicijskog Junckerovog plana kojim se EU planira izvući iz recesije i značajan udio strateških projekata koje je do sada odobrio Fond za strateške investicije (EFSI) se odnosi na prometnu infrastrukturu. Na konferenciji se okupilo gotovo tisuću sudionika, od predstavnika Komisije, dužnosnika ministarstava prometa i infrastrukture iz jugoistočne Europe pa do predstavnika razvojnih i poslovnih banaka iz čitavog svijeta. Nažalost, prema programu, na službenom dijelu manifestacije nije bilo niti jednog predstavnika hrvatske države ili bilo koje domaćefinancijskeili stručne institucije. To je neozbiljno i neodgovorno, pogotovo jer znamo daje u Hrvatskoj aktualno nekoliko prometnih projekta teških više milijardi eura za koje se najavljuje da će bitifinanciraniiz fondova Europske unije.
Za Hrvatsku je važna i mogućnost zajedničkih projekata s državama kandidatkinjama za članstvo EU, a EFSU (Europski fond za strateška ulaganja) se može kombinirati i s drugim europskim fondovima. Za očekivati je da će Hrvatska ostvariti nekoliko većih infrastrukturnih investicija pomoću EFSU-a i da bi trebao profitirati sektor malog i srednjeg poduzetništva. *
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
IVANA MALETIĆ, ZASTUPNICA HDZ-a
Ne postoji kvota po državama članicama
Junckerov plan je širi od formiranja samog fonda za strateška ulaganja i mobiliziranje sredstava iz EIB-a, Europskog proračuna i nacionalnih izvora o kojem se najčešće govori u javnosti. Odnosi se i na novi način rada na razini * * * * * * * * * * * * * * EU u kojem se traži od država defini* * * * * * * * * * * * * * ranje liste projekata za financiranje i TONINO PICULA, ZASTUPNIK SDP-a poboljšanje poslovnog okruženja i inIVAN JAKOVČIĆ, ZASTUPNIK IDS-a vesticijske klime kroz promjene regulative i jačanje jedinstvenog tržišta osobito u području uspostavljanja bankovne unije i jedinstvenog digitalnog tržišta. Često su u predPlan se provodi, ali ipak relativno stavljanju novog investicijskog plana predsjednik Juncker i Junckerov plan ima za cilj revitalizaciju europskog gosposporo. Trebalo je uspostaviti novi susdarstva, uz istovremeno zahtijevanje proaktivnog odnosa ze- podpredsjednik Katainen isticali kako u Europskoj uniji nitav i možemo reći da smo još na početmalja članica. Iz tog razloga, rezultati Junckerovog plana nisu su problem izvori financiranja već nedostatak dobro strukku. Do sada je realizirano stotinjak proturiranih projekata spremnih za financiranje te da nonužno isti u svakoj zemlji. Naime, nejekta u dvadesetak zemalja u vrijednosvim planom žele potaknuti sve države članice da se ke zemlje članice još uvijek misle o ti od nekoliko milijardi eura. Dakle, sve otvore poslovima i ulaganjima te definiraju kakEuropskoj uniji kao davatelju finanu svemu, je krenulo. Inače, opći dojam ve vrste investicija i u kojim područjima pocijskih i drugih sredstava, ali postoje i je da ekonomska kriza polako ipak pro^ primjeri u kojima se novčana i druga lazi, ali Junckerov fond je ipak dobroj potpora EU iskazuje na drugačiji nadošao. U nekoliko susreta s čelnim IjuS obzirom na podatke, možemo rečin. Nije svaka situacija ista nekad dima EIB-a koji operiraju EFSI (Europski fond za strateška ulaganja) stekao sam pozitivan dojam postoje i drugi sudionici u tom proce0 njihovim naporima da aktivno sudjeluju u cjelokupnom su koji su također spremni ulagati u određeni projekt pa Europska unija oporavku europskog gospodarstva. može biti samo ispomoć u takvim sluHrvatska još nije sudjelovala u povlačenju sredstava iz čajevima, primjerice u ulozi kreditora. Junckerov plan ne nutog fonda. Mislim da je obaveza HBOR-a i drugih državnih tijela da di »nov« novac, već ima za cilj privući privatna ulaganja uz jače promoviraju EFSI. U razgovoru s predsjednikom Mol- pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i prekida s tererom naglasio sam i važnost da subjekti iz hrvatskog go- politikom štednje. Za poticanje rasta i zapošljavanja za cilj spodarstva trebaju imati i mogućnost direktne aplikacije ima u iduće tri godine privući privatna ulaganja od najmanje na Fond. Također, zatražio sam da EFSI financira direktno i 315 milijarda eura širom EU kroz projekte koje će birati neovisno tijelo, bez utjecaja politike kao i nacionalnih i sektorprojekte javnog sektora. skih kvota. Smatram pozitivnim što podržava inovativne projekte koji bi se inače borili za privlačenje sredstava i * * * * * * * * * * * * * * ima vrlo ambiciozan plan prema kojem bi trebao osigurati otvaranje 1,3 milijuna novih radnih mjesta.
Plan se provodi, ali sporo
Potpora inovativnim projektima
tiču
BILJANA BORZAN, ZASTUPNICA SDP-a
Za naše je gospodarstvo svakako najvažnija podrška malim i srednjim poduzećima. U trenutnoj situaciji zbog tereta ekonomske krize i visoke zaduženosti privatnog i javnog sektora, Hrvatska se uglavnom okreće Europskim strukturnim i investicijskim (ESI) Ocjena prve godine provođenja tzv. »Junckerovog plana« fondovima, tj. bespovratnim sredstvima za financije zadovoljavajuća, no ipak ispod očekivanja i najava. Tre- ranje investicijskih i gospodarskih aktivnosti kao najpovoljnijem i isplativijem obliku financiranja. nutno je odobreno 249 projekata Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska je dobila ukupne vrijednosti od 13 milijardi euokvir, no »infrastrukturu« kako ćemo određene ra, što bi prema procjenama trebalo stvari napraviti, moramo izgraditi sami. Hrvatpotaknuti oko 100 milijardi eura inskoj ne nedostaje ideja za projekte i ulaganja, no vesticija. Projekti iz plana se provode zbog nepovoljnog pravnog i gospodarskog u 26 od 28 država članica EU-a i samo okruženja postoje poteškoće u provedbi projeMalta i Cipar nemaju odobren niti jekata zbog čega pomalo zaostajemo za zapaddan projekt. Geografska raspodjela nim državama. S druge strane, lošiji rezultati projekata i iznosa pokazuje da su zeprimijenjeni su i kod Rumunjske koja je do mlje zapadne EU poput Velike Britanije, Španjolske, Italije i Francuske imale više koristi i umi- kraja 2014. primila 37,5 posto sredstava, Bugarska 49,5 posto, Italija 50 posto. Čijeća u prijavi i odabiru projekata. Nekoliko je razloga zašto je program slabije zaživio u is- njenica je i da bi trebalo pojednostaviti točnim članicama. Jedan od njih je slabije razvijen privatni procedure natječaja, no osim toga je sektor i oslanjanje na subvencije i financiranje države kod nužno pripremiti što veći broj kvalitetpokretanja velikih projekata. A upravo je mogućnost pri- nih projekata koje će tada privatni vlačenja investicija iz realnog sektora jedan od glavnih kri- ulagači moći sami odabrati, a gdje se terija za odabir projekata. Kako bi se potaklo razvijanje naši poduzetnici mogu angažirati projekata u istočnim državama članicama, Komisija je odlučila odobravati i projekte koji kombiniraju »Junckerov plan« i strukturne fondove EU. Prema službenim podacima Europske investicijske banke, Hrvatska za sada ima jedan odobren projekt, isto kao Austrija 1 Slovačka na primjer. Radi se o projektu Hrvatske banke za obnovu i razvoj u vrijednosti 50 milijuna eura kojim EIB garantira pokriće dijela postojećih kredita HBOR-a. Time se HBOR-u oslobađaju sredstva za davanje novih kredita zain-
Više koristi za zemlje zapadne EU
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Novi list, 8.6.2016., str. 30, A3 Evidencijski broj / Article ID: 16693819 Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia Rubrika / Section:
Bez obzira na kritike da je riječ o nastavku klasičnih aktivnosti EIB-a, činjenica je da se sredstva ulažu, projekti realiziraju. Hrvatskoj ne nedostaje ideja za projekte, no zbog nepovoljnog pravnog i gospodarskog okruženja postoje poteškoće u njihovoj provedbi zbog čega pomalo zaostajemo za zapadnim državama
ali ipak ispod očekivanja i najava ći da se novi investicijski plan kroz provedbu EFSI-ja dobro ispunjava i da se zaista popunjava dosadašnji nedostatak ulaganja na europskom tržištu. Ipak, često se u raspravama javljaju pitanja koliko su zaista ova 64 projekta nešto novo i projekti koji bez EFSI-ja ne bi bili realizirani, kao i formirani fondovi za financiranje poduzetnika. Kritike idu u smjeru da je samo riječ o nastavku klasičnih aktivnosti EIB-a. Međutim, bez obzira na to činjenica je da se sredstva ulažu, projekti realiziraju i da će Europska komisija potaknuti izdvajanje dodatnih sredstava od 2017. godine kako bi se EFSI nastavio. Međutim, EFSI se susreće s nekoliko ključnih izazova koje EIB mora adresirati. Prvi se odnosi na nedostatak vidljivosti budući da su regije slabo upoznate s mogućnostima EFSI-ja. Drugi izazov odnosi se na pružanje pomoći državama članicama, regijama i privatnom sektoru pri uspostavljanju investicijskih platformi koja može biti uspostavljena tematski ili geografski. Ne postoji kvota po državama članicama, cilj je iskoristiti 16 milijardi eura u trogodišnjem razdoblju i ostvariti multiplikativni efekt od 315 milijardi eura ulaganja. Poduzetnici se sa svojim projektima mogu javljati direktno u EIB za financiranje iz EFSI-a i ne treba im nikakvo pismo potpore države ili lokalnih jedinica. Potrebne informacije o financiranju projekata mogu dobiti putem savjetničke službe (European Investment Advisorv Hub) koja okuplja stručnjake iz EIB-a i EC-a kako bi pomogli državama članicama, nj-
ihovim regijama i privatnim investitorima u pronalaženju najprikladnijeg EU izvora financiranja. Nedavno je osnovan portal za projekte (Europem Investment Project Portal (EIPP)) koji je dio Investicijskog plana. Na navedenoj web stranici mogu se prijaviti projekti koji će time dobiti veću vidljivost i mogućnost pronalaska poslovnih partnera. Što se tiče stanja u Republici Hrvatskoj vrlo malo od ponuđenog je iskorišteno. Imamo samo jedan primjer u kojem je EIB odobrio zajam HBOR-u u vrijednosti od 50 milijuna eura za financiranje projekata mikro, malih i srednjih poduzetnika. HBOR je do sada sklopio suradnju s tri posredničke banke u vrijednosti od 4,1 milijun eura. Očekuje se tim sredstvima aktivirati 106 milijuna eura vrijednosti investicija i obuhvatiti 946 mikro, malih i srednjih poduzetnika i startupova. Dobrim korištenjem EFSI-a mogli bismo ostvariti sinergiju s EU fondovima. Problem je što nemamo pripremljene projekte niti se ulagalo u pripremu projekata, a da ne govorimo o strateškim dokumentima i postavljanju prioriteta ulaganja. *
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
JOZO RADOŠ, ZASTUPNIK HNS-a
Potreban jamstveni kapital domaćih banka Stajališta Komisije su optimistična u pogledu provedbe Junckerova plana. Taj se optimizam temelji na činjenici da BDP u cijeloj EU raste već četvrtu godinu za redom, a u okviru Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) potvrđeno je 250 projekata u 26 zemalja članica koji će mobilizirati 100 milijardi eura investicija s udjelom 85 posto privatnog kapitala. No, EFSI djeluje u kombinaciji s redovitim fondovima i institucijama kao što su Europski strukturni i investicijski fond
(ESIF), Europski investicijski fond (EIF) i Europska investicijska banka (EIB) tako daje teško procijeniti koliki je specifični doprinos EFSI-a. Prema rezoluciji Europskog parlamenta i Vijeća iz lipnja 2015. godine, Europska komisija je obavezna u siječnju 2017. godine objaviti nezavisnu analizu funkcioniranja EFSI-a. Tada će vjerojatno biti lakše dati meritornu ocjenu o njegovoj uspješnosti. Za Republiku Hrvatsku su dosad potvrđena četiri projekta. Jedan se tiče pomoći Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) za podjelu rizika poslovanja srednje velikih poduzeća u iznosu od 50 milijuna Eura. U okviru onoga dijela EFSI koji treba potaknuti poslovanje malih i srednjih poduzeća, za Republiku Hrvatsku su potvrđena tri projekta, ali oni se ne nalaze na popisu već potpisanih projekata niti se Republika Hrvatska nalazi na popisu 10 zemalja članica za koje postoje posebni podaci o projektima financiranim iz EFSI-a. EFSI predviđa i uključenje nacionalnih banaka kao dodatno osnaženje funkcioniranja EFSI-a. Do sada je devet zemalja potvrdilo uključenje njihovih nacionalnih banaka s preciznim iznosima jamstvenog kapitala. Republika Hrvatska se ne nalazi među tim zemljama. Jedna od mjera koju bi Republika Hrvatska mogla napraviti je postizanje dogovora o angažiranju jamstvenog kapitala domaćih banka kao instrumenta Junckerovog plana, posebice u onom njegovom dijelu koji se tiče poticanja investicija za razvoj malih i srednjih poduzeća. *
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
DUBRAVKA ŠUICA, ZASTUPNICA HDZ-a
Hrvatska bi mogla povećati BDP
U srijedu 1. lipnja 2016. godine Europska komisija objavila je da će predložiti produljenje Junckerova plana, tj. trajanje Junckerova fonda koji je zamišljen da kreditima u milijardskim iznosima potakne ulaganja u Europi. Fond je srce investicijskog plana Europske komisije kojeg je pokrenula Junckerova Komisija prije godinu dana. Plan je tada naišao na kritike, no cilj je bio pridobiti privatna ulaganja u Europu koja se unatoč niskim kamatama kreću na vrlo niskoj razini. Europska komisija je za sada zadovoljna s poslovima EIB-a. 100 milijarda eura investicija pokrenuto je sa 12,3 milijarde eura, što je premariječimapotpredsjednika Europske komisije Jyrki Katainena izvanredno, a osim toga ulog se povećao s faktorom 23, a ne 15, kako je bilo planirano - što je gotovo 283 milijarde eura. Katainen još oklijeva podići cilj na poznatih 315 milijarda eura, a razlog je, kako navodi, da su »iskustva još relativno kratka«, pa Europska komisija najavljuje predstaviti rezultate svojih prvih iskustava krajem ove 2016.godine. Do tada Europska komisija namjerava razvijati ideje kako bi se priskrbio novac za nastavak projekta. Katainen je obećao da nova ofenziva u potrazi za investicijama članice Europske unije neće ništa koštati i najavio da neće moliti članice za nova sredstva već će se potražiti mogućnosti unutar budžeta. Takve najave zasigurno će naići na odobravanje u zemljama članicama, pa i u Hrvatskoj. Iako je godinu dana malo vremena za detaljnije procjene, jedna od prvih aplikacija za korištenje Junckerovog fonda je zračna luka u Dubrovniku za koju se čeka da će možda dobiti odobrenje od Europske investicijske banke (EIB). Jedini projekt koji je do sada odobren za Hrvatsku iz EFSI-ja je mikro-kreditiranje. Više informacija možete naći na poveznicama - http://www.eib.org/projects/pipeline/2015/20150153.htm, te http://www.eib.org/projects/pipeline/2014/20140592.htm (Dubrovnik Airport). U slučaju korištenja punog potencijala Junckerova investicijskog plana, Hrvatska bi mogla povećati BDP-a do 0,9 postotnih bodova godišnje, te dodatna 2-3 postotna boda u slučaju korištenja punog potencijala sredstava fondova Kohezijske politike EU.
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr