46
IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA
ŠušnjiÊ govorila o temama i moguÊnostima struËnog usavršavanja školskih knjižniËara, a Adrijana Hatadi Crnja-
O temi financiranja školskih knjižnica govorili su i predstavnici Županije
Svezak 12
koviÊ, knjižniËarka OŠ “BraÊa RadiÊ” Koprivnica, predstavila je svoje iskustvo u radu s programom KnjižniËnoinformacijskog obrazovanja koji provodi u školi. Na svakome od skupova uobiËajeno je izvješÊivanje o aktualnostima iz školskoga knjižniËarstva: o održanim veÊim struËnim skupovima, o radu Županijske matiËne službe (hvala našoj voditeljici Ljiljani Vugrinec na svakoj informaciji i stalnoj podršci!) te o radu županijske podružnice Hrvatske udruge školskih knjižniËara. U 2009. bio je planirano održavanje još jednog struËnoga skupa, no on je prebaËen na poËetak 2010. godine. Krajem godine ponovno je došlo do promjene voditeljice ŽSV-a pa je tako umjesto Suzane KneževiÊ koja je otišla na porodiljni dopust, Agencija za odgoj i obrazovanje novom voditeljicom imenovala Adrijanu Hatadi CrnjakoviÊ kojoj želimo puno uspjeha u daljnjem voenju VijeÊa!
PREGLED RADA ŽUPANIJSKOG STRU»NOG VIJEΔA ŠKOLSKIH KNJIŽNI»ARA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE Piše: Mirjana MilinoviÊ
U proteklom je razdoblju naše ŽSV održalo tri struËna skupa. Prvi od njih, a 36. po redu sastanak StruËnog vijeÊa knjižniËara osnovnih i srednjih škola, održan je 6. svibnja 2009. na neobiËnom mjestu, u »epelovcu u dvoru Barnagor, gdje nas je ugostila pjesnikinja, ekologinja i prevoditeljica Božica JelušiÊ. OËarani prelijepom prirodom te bogatstvom sadržaja koje nudi sâm dvor Barnagor, uživali smo i poželjeli ostati još… A i izlaganja koja smo imali prilike Ëuti bila su nadasve zanimljiva i korisna. Žarka VujiÊ, “naše gore list”, izvanredna profesorica s Katedre za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila je o temi Izložbe u školskim knjižnicama. Cilj njezina izlaganja bio je osvijestiti važnost medija izložbe uopÊe kao medija komunikacije te potaknuti uporabu spoznatog pri oblikovanju izložaba u knjižnici. O mjestu kulturne djelatnosti knjižnice u školskom kurikulumu izlagala je viša savjetnica za školske knjižniËare Biserka ŠušnjiÊ. U nacionalnom kurikulumu istiËe se da je školska knjižnica informacijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja osobnog i kulturnog identiteta uËenika, a upravo su kulturne djelatnosti školske knjižnice pogodne za nove modele rada. Na kraju je naglasila da kulturna i javna uloga školske knjižnice pridonosi razvijanju svijesti o vrijednostima nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti te vrijednosti multikulturalnosti. Ivanka FerenËiÊ MartinËiÊ iz Gradske knjižnice –urevac govorila je o marketingu u školskoj knjižnici. Svojim dinamiËnim izlaganjem potakla je prisutne da razmisle o promociji knjižniËarske djelatnosti na temelju predoËenih modela. Alica BaËekoviÊ PaveliÊ izvijestila nas je o dogaanjima na 21. proljetnoj školi školskih knjižniËara koja je održana u Zadru od 22. do 25. travnja 2009., a Ëija je glavna tema bila “Upravljanje znanjem školskoga knjižniËara u funkciji razvoja školskoga kurikuluma u ozraËju interkulturalnog dijaloga”, s naglaskom na aktivnom sudjelovanju Ëlanova našeg Županijskog struËnog vijeÊa. Kolegica Zorka ReniÊ informirala nas je o StruËnom skupu za voditelje StruËnih
vijeÊa, knjižniËare mentore i savjetnike, održanom u Senju od 25. do 27. veljaËe 2009., povodom 200-te obljetnice Školske knjižnice Srednje škole Pavla Rittera VitezoviÊa u Senju. Tema Skupa bila je baština i zaviËajne zbirke te njihov znaËaj u školskim knjižnicama, o Ëemu je održano nekoliko predavanja i zanimljivih radionica.
»epelovec ili Školski knjižniËari “na ladanju”
SljedeÊe, 37. ŽSV, održano je 6.listopada 2009. u Osnovnoj školi Berek. Viša savjetnica Biserka ŠušnjiÊ govorila nam je o temama i moguÊnostima struËnog usavršavanja knjižniËara, stavljajuÊi naglasak na slobodu knjižniËara kod ostvarivanja sadržaja te na prepoznatljivost knjižniËara ovisno o njegovom profilu. O planu i programu rada školskog knjižniËara govorila je autorica ovog priloga, dok je Godišnji plan rada našega VijeÊa za 2009./10. predstavila Zorka ReniÊ. Ilija PejiÊ detaljno se osvrnuo na djela Mate Lovraka, Ericha Kästnera, Ferenca Molnára i Slavka Kolara u svrhu uvianja njihove važnosti i utjecaja i na današnji život. Naglasak je stavio na zaviËajnost. »itanjem tih djela dekodiramo znakove i pretaËemo ih u sliku, doživljaj itd. Katica GrguriÊ prezentirala je projekt “U društvu djeËaka poznatih djeËjih romana”. Cilj