Svezak 10
IZ SPECIJALNIH KNJIŽNICA
57
KNJIŽNICA GRKOKATOLI»KE BISKUPIJE U KRIŽEVCIMA1 Piše: Suzana KneževiÊ GrkokatoliËka biskupija u Križevcima duhovno je središte grkokatolika (katolika istoËnoga obreda) i vrijedan spomenik kulture. Osim katedrale Presvetoga Trojstva obuhvaÊa i biskupsku rezidenciju - mjesto nekadašnjeg obitavanja križevaËkih biskupa - u kojoj se, uz sobe u kojima su biskupi živjeli, konzistorijalnu dvoranu, muzej te biskupijski arhiv, nalazi i bogata biskupijska knjižnica.
KnjižniËna zbirka U knjižnici su, osim crkvenih i teoloških knjiga, zastupljena djela iz filozofije, prava, prirodnih znanosti, povijesti, književnosti, brojni rjeËnici i enciklopedije. Knjige su pisane na desetak svjetskih jezika, razliËitim pismima, tiskane su u mnogim evropskim središtima tiskarstva. Prema godinama izdanja, 3 su knjige iz 15. stoljeÊa (inkunabule), 70-ak iz 16. st., oko 200 iz 17. st., a ostale su iz 18., 19. i 20. stoljeÊa. Tu je i vrijedna zbirka oko 60 rukopisnih knjiga te zbirka novina i Ëasopisa. VeÊina knjiga i rukopisa u dobrom je stanju, a manji dio trebat Êe postepeno restaurirati.
KriževaËka biskupija: katedrala i biskupska rezidencija
Knjižnica je stara gotovo 400 godina pa je time najstarija knjižnica u Križevcima i u KoprivniËko-križevaËkoj županiji. Po svojoj vrsti, ona spada u specijalne, i to spomeniËke knjižnice - ima vrijednost spomenika kulture. Jedna je od Ëetiri spomeniËke knjižnice na podruËju tri županije: KoprivniËko-križevaËke, Bjelovarsko-bilogorske i dijela VirovitiËko-podravske županije (podruËje na kojem djeluje Društvo knjižniËara Bilogore, Podravine i KalniËkoga prigorja). Ostale tri spomeniËke knjižnice su franjevaËke (u Koprivnici, Bjelovaru i Virovitici), ali one zajedno imaju knjiga kao križevaËka biskupijska knjižnica, oko 10.000. Na taj naËin križevaËka je grkokatoliËka knjižnica i najveÊa spomeniËka knjižnica u ove tri županije. S obzirom da je vrijednost mnogih starih knjiga neprocjenjiva, ova je knjižnica ujedno, po vrijednosti svoga knjižnoga fonda, najvrjednija knjižnica u ove tri županije. 1 Pregled cjelokupne (do sada istražene) povijesti i sadašnjega stanja knjižnice KriževaËke biskupije autorica ovoga Ëlanka izložila je na struËnom skupu Iz povijesti naših knjižnica, održanom u Daruvaru 16. studenog 2007. Rad Êe biti tiskan u zborniku radova s toga skupa. U tom je radu i bibliografija do sada poznatih izvora o knjižnici.
Biskupijska knjižnica s 10.000 starih knjiga
Povijest knjižnice Povijest knjižnice može se išËitati iz povijesti same grkokatoliËke biskupije koja je od osnivanja 1611. na našim prostorima nekoliko puta mijenjala svoje sjedište. Prvih 130 godina knjižnica je bila u MarËi (kod IvaniÊGrada), prvom sjedištu grkokatoliËkih biskupa. Nakon spaljivanja samostana u 18. stoljeÊu, knjižnica se 60 godina zajedno s biskupima tri puta selila (u PribiÊ, Preseku i Gornji Tkalec), a potom je 1801. zajedno s tadašnjim biskupom doselila u Križevce, novo središte grkokatoliËke biskupije, u prostor bivšeg franjevaËkog samostana. Knjižnica je u Križevcima, dakle, veÊ više od 200 godina. Knjižnicu su tijekom stoljeÊa stvarali njezini vlasnici, biskupi, ostavljajuÊi joj knjige koje su za života nabavljali oni sami ili njihovi sveÊenici iz raznih župa. Zbirka se stalno poveÊavala, o Ëemu nam svjedoËe do sada poznati popisi knjiga: popis iz 1856. koji bilježi 2519 djela, katalog knjiga iz 1915. koji popisuje 3110 djela (4862 sveska) te današnji popis (knjiga inventara) prema kojem knjižnica broji 10.667 djela (9.858 svezaka)!