4
Politika
UTORAK, 9. 4. 2013.
OCJENA POSMATRAČA
Izbori bez nepravilnosti Jovana Đurišić
P
redsjednički izbori u Crnoj Gori bili su profesionalno i efikasno sprovedeni. Istovremeno, navodi o nepravilnostima i atmosfera nepovjerenja u periodu do glasanja su imali negativan efekat. Mjere za jačanje povjerenja u državne institucije treba preduzeti kako bi se poboljšala ova atmosfera i doprinijelo unapređenju izbornog procesa u Crnoj Gori
Međunarodna posmatračka misija OEBS-a, čiji su predstavnici nadgledali predsjedničke izbore u Crnoj Gori, saopštili su da na biralištima nijesu zabilježili nepravilnosti koje bi ugrozile regularnost izbora. “Sa tehničke tačke glediša, izbori su bili sprovedeni na efikasan način, a fundamentalna prava su uglavnom poštovana. Istovremeno, navodi o nepravilnostima i atmosfera nepovjerenja u periodu do glasanja su imali negativan efekat. Mjere za jačanje povjerenja u državne institucije treba preduzeti, kako bi se poboljšala ova atmosfera i doprinijelo unapređenju izbornog procesa u Crnoj Gori”, rekao je Boris Frlec, šef OEBS-KDILJP Ograničene misije za posmatranje izbora. Posmatarči su istakli da su vlasti uložile značajne napore za sprovođenje neophodnih izmjena u biračkom spisku, ali zabrinutost javnosti u vezi tačnosti biračkih spiskova i dalje postoji. Na pitanje šta će preduzeti povodom dokaza opozicije da je DPS kupovao lične karte, posmatrači ističu da su to samo navodi. “Nismo izborna policija, već misija koja posmatra i izvještava o izbornom procesu. Ako je bilo nepravilnosti, za to se moraju pobrinuti nadležni organi. To su samo navodi. Navoda uvijek ima i uvijek će ih biti na izborima. Međutim, sve njih treba da provjere nadležne institucije”, rekao je Frlec. Mediji praćeni od strane posma-
trača su glasačima pružili niz informacija i mišljenja i javni servis je ispunio zakonske obaveze po pitanju pružanja besplatnog termina kandidatima po jednakim uslovima. “Neujednačeno izvještavanje o aktivnostima Vladinih zvaničnika u informativnim programima je zapaženo, međutim nije postojalo nijedno efikasno nezavisno tijelo sa ovlašćenjem da prati medijsko izvještavanje i njihovu usaglašenost sa zakonodavstvom”, zajednička je ocjena posmatrača. Oni su ocijenili da reforme zakona o finansiranju predsjedničke kampanje moraju da poboljšaju transparetnost i da riješe probleme nedostatka nezavisnog nadzora i nesrazmjerne naknade sredstava za kampanju potrošenih od strane pobjednika na izborima.
● Bjeloruska NVO uočila nepravilnosti Izborni proces u Crnoj Gori prvi put je nadgledala bjeloruska nevladina organizacija “Belarus Watch”. Akreditovani posmatrači te nevladine organizacije posjetili su 140 biračkih mjesta u cijeloj državi. “Sprovođenje izbora tokom izbornog dana je pozitivno ocijenjeno iako došlo do manjih odstupanja”, navodi se u izvještaju organizacije Belarus Watch. Njihovi posmatrači su evidentirali da su predstavnici kandida-
Krivokapić: Najvažniji profesionalan rad institucija Podrška koju OEBS pruža ukupnim reformskim procesima u Crnoj Gori je od velikog značaja za dalju demokratizaciju naše države, ocijenio je predsjednik Skupštine Ranta bili prisutni na svakom biračkom mjestu u svojstvu ovlašćenih predstavnika, članova komisije i posmatrača. “Nije postojalo jasno razgraničenje između uloga ovlašćenih predstavnika, posmatrača i članova komisije jer su se koje su obavljali na biračkim mjestima preklapale. U nekim slučajevima njihova uloga u pomaganju u radu biračkih odbora je bila vrlo aktiva. Na primjer, informacije iz biračkog spiska su podijeljene sa njima, kopirane ili označe-
ko Krivokapić. On je rekao da je efikasan i profesionalan rad svih institucija nadležnih za sprovođenje izbora od krucijalne važnosti za jačanje povjerenja grane sa specifičnim simbolima”, naveli su posmatrači iz Bjelorusije. Posmatrači su evidentirali i da je obezbijeđeno da svi glasački listići budu ubačeni u biračke kutije i ne budu uklonjeni. “Sprej za prste je postavljen u cilju sprečavanja slučajeva višestrukog glasanja. Međutim, u nekim slučajevima prsti su nasumično provjeravani, bilo je slučajeva da sprej nije korišten ili da lampa nije bila uključena prilikom provjere”, stoji u izvještaju organizacije “Be-
đana u izborni proces i zahvalio je Misiji OEBS-a na podršci koju u kontinuitetu pruža Crnoj Gori u unapređenju svih elemenata od kojih zavisi demokratski i fer izborni proces. larus Watch”. Smatraju, međutim, da su biračke kabine postavljene na kratkom rastojanju od biračkog odbora i pokrivene sa tri strane, te da su na taj način “možda imale uticaj na tajnost glasanja”. “Na mnogim biračkim mjestima, članovi komisije su koristili mobilne telefone tokom glasanja i brojanja glasova, što nije u skladu sa izbornim zakonom”, navodi se u izvještaju bjeloruske nevladine organizacije.
REAGOVANJE
Miodrag Lekić se nije suprotstavio deportaciji Udruženje deportovanih bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore demantovalo je da se Miodrag Lekić bilo kada i bilo čime suprotstavio akciji hapšenja i deportovanja članova njihovih porodica. Elementarna laž je da se Miodrag Lekić, novi heroj našeg doba u izvedbi vlasnika “Vijesti”, bilo kada i bilo čime suprotstavio akciji hapšenja i deportovanja naših najmilijih. Kao što znamo, ta akcija je počela 15. maja 1992. godine i njoj su se prvi suprotstavili opozicioni političari iz SDACG (Ćazim Lukač), na zasijedanju crnogorskog parlamenta 5. juna 1992. godine. Ondašnji ministar policije Nikola Pejaković je na poslaničko pitanje opozicionih poslanika,
8. aprila 1993. godine, dao odgovor sa imenima deportovanih ljudi. Početkom 1994. godine i tadašnji predsjednik Momir Bulatović je, na konferenciji za novinare, zločin nad našim najdražim nazvao “tragičnom greškom”, piše u reagovanju predsjednice Udruženja deportovanih bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore Jasenke Perović. Ona ističe kako tek sada reaguju na brutalnu medijsku manipulaciju podgoričkog dnevnika Vijesti i njihovih saradnika, Milana Popovića, Esada Kočana i Koče Pavlovića, jer nijesu željeli da na bilo koji način remete izbornu šutnju u Crnoj Gori, i tako bilo čime doprinesu favorizovanju nekog od predsjedničkih kandidata.
“Uoči same predizborne šutnje, u petak, 5. aprila 2013. godine, podgoričke Vijesti su, zloupotrebljavajući nesreću naših najdražih u politikantske svrhe, na naslovnoj strani objavile tekst sa nadnaslovom: “Miodrag Lekić kao ministar inostranih poslova još 1994. upozoravao Đukanovića”, te naslovom: “Izručivanje Muslimana u svemu problematično”, punog falsifikata i aluzija koje nemaju veze sa stvarnošću. Uz to su, uoči same predizborne šutnje, Vijesti objavile i odvratno tempirani apel tri osobe (Milan Popović, Esad Kočan, Koča Pavlović), koji već godinama na najružniji način zloupotrebljavaju i politizuju ubistvo 85 ljudi.
I sada nakon 21 godine, dan uoči izborne šutnje, vlasnici Vijesti otkrivaju novog heroja deportacija - Miodraga Lekića, tvrdeći da je o tom zločinu prvi upozorio Mila Đukanovića još 11. aprila 1994. godine”. Perović u reagovanju poručuje da ovakva montaža služi na čast i vlasnicima Vijesti i heroju Lekiću koji im je ustupio dokument. Što se tiče trojice aktuelnih junaka, Popovića, Kočana i Pavlovića, podsjećaju javnost da ta “trojica nehumanih ljudi našu nesreću koriste u ličnu promociju i najprizemnije politikantske svrhe. Zbog toga smo se od Popovića i njegove zloupotrebe naše nesreće ogradili pri-
je pet godina (DAN i VIJESTI od 2. juna 2008.), dok smo protiv Kočana i Pavlovića najavili krivične prijave zbog uvreda izrečenih na ime žrtava, kao i zbog njihovog protivljenja podizanju spomenika našim najdražim. No, od toga smo odustali kako se na sudu ne bismo srijetali sa tako bezdušnim i opskurnim osobama, koje su u stanju da idu toliko daleko da tuđu smrt i nesreću koriste za najprizemnije potrebe. Na kraju, najljubaznije molimo dobronamjernu crnogorsku javnost da ove osobe, koje se lažno predstavljaju kao naši prijatelji, posmatraju samo kao grupu medijskih i političkih manipulatora”, zaključuje se u reagovanju. M.D.
SVJETSKI MEDIJSKI NAPISI
Rat brojki dva predsjednička kandidata Čak je i “Manila Times” na svojim veb-stranicama obavijestila čitaoce, mahom na matičnim Filipinima, da su u Crnoj Gori na predsjedničkim izborima “obje strane proglasile pobjedu”. Radio “France International” opisuje prve reakcije nakon završetka izbora sa samoproglašavanjem pobjednikom oba kandidata “ratom brojki”, a čekanje rezultata stavlja u kontekst male mediteranske zemlje sa 600.000 stanovnika. Austrijski “Kleine Zeitung” je konstatovao da su izborne komisije dobile sve glasove i rezultate, ali da su oba kandidata proglasila pobjedu. Ništa čudno, zaključuje dnevnik, pozivajući se na procjene analitičara da će trka biti tijesna, te da baš neće
biti jednostavno izbrojiti i provjeriti 327.000 listića, od kojih je četiri odsto neispravno. U ovom su stilu uglavnom sve vijesti koje su propratile izbore. Medije je zaintrigirala reakcija oba kandidata i njihovih tabora u vezi sa proglašenjem pobjede, pojavom vezanom uz zemlje trećeg svijeta s manjkom demokratije. Mnogi (u Holandiji, Poljskoj, Češkoj, Sloveniji, Francuskoj, Portugalu, Belgiji
...) podsjećaju da se za izbore za ovu “uglavnom ceremonijalnu dužnost” vezuje mnogo međusobnih optužbi o neregularnostima, čak i nezakonitostima i namještaljkama. Malo je mira u svu ovu medijsku buru unijelo opširno saopštenje posmatračke misije Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS). Brojna je misija imala predstavnike širom zemlje. Od njenog stava i ocjene spro-
vođenja izbora zavisiće i svi ostali službeni komentari iz EU i država – članica, konačno, i čestitke pravom pobjedniku. Procedura predsjedničkih izbora “vođena je profesionalno i efikasno”, sa jednim “ali”, upozoravanjem na optužbe o zloupotrebi državnih resursa i nejasnoj razlici između aktivnosti državnog aparata i kandidatske predizborne kampanje. “To baš
nije u skladu s preporukama i standardima Vijeća Evrope”, naglasili su promatrači. Sami su kandidati “mogli voditi kampanju slobodno i bez ikakvih ograničenja, a sloboda govora, kretanja i okupljanja poštovana je kroz kampanju. Istovremeno, nepovjerenje u javne institucije i pravosuđe smanjilo je povjerenje javnosti u izborni proces. Još jedna dilema spomenuta je u prvim analizama posmatrača – državna je izborna komisija radila otvoreno, profesionalno i u okvirima svojih zakonskih obaveza, a s druge strane ograničena je transparentnost i odgovornost izbornih komisija na nižim nivoima, kao i obavještavanje o njihovim aktivnostima. M.D. - L.S.N.