6
Ekonomija EDITORIJAL Elita u iluziji
PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.
TURIZAM
Njemci investiraju u hotel ª Jadranº
FILIP MILAČIĆ
doktorand na Humbold univerzitetu
Kada se prije nekoliko mjeseci u italijanskom parlamentu birao predsjednik, pojedinim poslanicima taj izbor je toliko bio nevažan da su na glasačkom listiću upisivali razna imena - od Đovani Trapatoni, pa sve do Roko Sifredi (porno zvijezda). Ovakav primjer šarlatanskog ponašanja, koji je samo jedan od brojnih, potvrđuje da dio italijanske političke elite očigledno još nije svjestan situacije u kojoj se njihova zemlja nalazi, a ona je veoma dramatična: javni dug konstantno raste i na kraju ove godine iznosiće 130 odsto BDP; ekonomskog rasta već odavno nema, za ovu godinu se predviđa minus između 1,3 i 1,9 odsto, pa je sadašnji BDP samo za nijansu veći od onog iz 1999. godine; stopa nezaposlenosti iznosi 11,8 odsto, dok kod mladih više od 40 odsto; industrijska baza zemlje nastavlja da se urušava, a od 2007. je čak preko pola miliona poslova u toj branši ekonomije izgubljeno, tj. 15 odsto industrijskih kapaciteta je ugašeno; banke zbog straha od bankrota ne odobravaju kredite kompanijama, a broj Italijana koji žive ispod granice siromaštva dostigao je osam miliona. Stoga ne čudi da pojedini italijanski ekonomisti govore o najvećoj ekonomskoj krizi u istoriji zemlje, većoj i od velike depresije između 1929. i 1934. godine. Drugim riječima, Italiji, trećoj najvećoj ekonomiji euro zone, da bi se vratila na put dinamičnog ekonomskog rasta hitno su potrebne krupne reforme. Pojedine od njih, kao što je reforma penzijskog sistema po kojoj se otežava rano penzionisanje i povećava prag za odlazak u penziju na 66 godina, već su sprovedene za vrijeme mandata Maria Montia. Međutim, Rim mora napraviti još koraka dalje, a neophodnost reformi upravo se najbolje vidi na primjeru industrije. Navedeni sektor je postao nekonkurentan i urušava se iako su prosječne plate niže za 15 odsto od francuske i za čak 30 odsto od njemačke konkurencije. No, navedena prednost se ne može valorizovati jer je poresko opterećenje italijanske industrije veće za 20 odsto, dok je struja skuplja za 30 odsto u odnosu na konkurenciju iz Njemačke. Uz to, Italija mora reformisati ogromnu, a prije svega neefikasnu birokratiju, pokrenuti velike investicije u oronulu infrastrukturu, učiniti tržište rada fleksibilnijim, smanjiti javnu potrošnju i prestati sa “peglanjem” deficita kroz učestalo povećanje poreza. Tačnije, Italija mora reformisati sve ono što joj OECD već godinama preporučuje i što je tim od četiri eksperta angažovanih od strane predsjednika države u svom izvještaju ponovio, a što je dovelo do toga da na listi konkurentnosti ekonomije zauzima 44. mjesto, iza Filipina, Rusije i Perua. No, truli kompromisi, ignorisanje problema, šarlatansko ponašanje, vječito odugovlačenje i “masakriranje” reformskih zakona uz pomoć amandmana potvrđuje da “la casta”, kako Italijani zovu političku elitu, ne dijeli to mišljenje. Cijena takvog ponašanja mogla bi biti veoma skupa.
ETNO SELA I KAMPOVI
Interesovanje raste Posjećenost kampova i etno sela koji nude usluge raftinga u Crnoj Gori, kako tvrde njihovi vlasnici, bolja je nego prošle godine, iako zakonska regulativa koja uređuje tu oblast još nije zaživjela. Vlasnik etno sela “Grab” Veljko Vujanović rekao je agenciji Mina-biznis da je posjećenost u tom kampu bolja nego u istom periodu prošle godine. “U kampu “Grab” je najveći broj posjetilaca iz zapadne Evrope s obzirom na to da su u ponudi višednevni programi aktivnog odmora, kao što su rafting, kanjoning, hidrospid, kanuing, kajaking”, kazao je Vujanović. On smatra da je posjeta u od-
nosu na prošlu godinu bolja i kod drugih kolega koji se bave raftingom. Prema njegovim riječima, cijena raftinga u etno selu “Grab” se nije mijenjala već devet godina i iznosi 44 eura. Vujanović je, komentarišući neke od barijera sa kojima se pružaoci usluga raftinga suočavaju, rekao da je Zakon o raftingu prepun manjkavosti i barijera i da nije mogao zaživjeti ni ove godine. “Očekujemo njegove izmjene po završetku sezone, kako su nam obećali iz Ministarstva održivog razvoja i turizma”, rekao je Vujanović.
Sa Njemcima se očekuje dobra saradnja i na projektu hotela Jadran u Ulcinju
Gvozdenović: Nakon uspješne realizacije saradnje u hotelu “Rivijera”, očekujemo nove njemačke investicije Njemački kapital mogao bi se u većoj mjeri naći u Crnoj Gori kroz nove investicije u oblasti turizma. Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović kazao je nakon sastanka sa njemačkim ministrom privrednog razvoja Dirkom Nibelom da očekuje da će se nakon uspješne saradnje u hotelu “Rivijera” u Petrovcu nastaviti intenzivnija saradnja sa Njemačkom na projektu hotela “Jadran”. “Veoma je značajno istaći i ozbiljne pomake kada su u pitanju njemački investitori, čije interesovanje za investiranje u Crnu Goru je u porastu. Dobar primjer ovoga je hotel ‘Rivijera’ u Petrovcu – projekat koji je finansiralo Njemačko društvo za investicije i razvoj – DEG. Očekujemo da će drugi značajan ovakav projekat biti i hotel
‘Jadran’ u Ulcinju, za koji očekujemo da će početi do kraja godine”, kazao je Gvozdenović nakon posjete Nibela. On je dodao da je njemački ministar Nibel dao veliku podršku projektima u oblasti turizma. Sa Nibelom, sa kojim se Gvozdenović sastao drugi put, bilo je razgovora i o projektima vezanim za područje sjevera Crne Gore i uvezivanje turizma, razvoja hotela i poljoprivrede. Iz Ministarstva turizma je saopšteno da je Njemačka veoma značajan partner Crne Gore, imajući u vidu da je kroz programe razvojne saradnje koji se realizuju uglavnom preko Njemačkog društva za saradnju DEG i njemačke KfW razvojne banke, u dosadašnjem periodu investirano preko 470 miliona eura u razne projekte u Crnoj Gori, a na ras-
polaganju su nam i dodatna sredstva koja će se moći iskoristiti u narednom periodu. “Što se tiče Ministarstva održivog razvoja i turizma, u dosadašnjem periodu je ostvarena veoma dobra saradnja sa njemačkim saveznim ministarstvom za privrednu saradnju i razvoj -BMZi realizovano je niz projekata, poput saradnje na izradi master plana razvoja turizma, strategije razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine”, saopšteno je iz Ministarstva. Takođe, njemačka pomoć bila je značajna kod izrade strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma, nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem, ali i mnogih drugih projekata u oblasti turizma. I.B.
TERMOELEKTRANA PLJEVLJA
Škoda Praha se nada da će graditi drugi blok TE Češka kompanija, ukoliko dobije posao, garantuje visoku angažovanost domaćih dobavljača u projektu Češka kompanija Škoda Praha očekuje da će dobiti projekat izgradnje drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja i garantuje da će on zadovoljiti sve potrebne standarde, bilo da se radi o tehnološkim, ekonomskim ili ekološkim. Češki portal prenosi da je u razgovorima o realizaciji drugog proizvodnog bloka TE postignut značajan napredak prošle sedmice na sastanku predstavnika kompanije Škoda Praha, investitora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), kao i predstavnika vlada Češke i Crne Gore. Riječ je o realizaciji izgradnje drugog bloka TE u predviđenoj vrijednosti investicije 300 miliona eura. Za kompaniju Škoda Praha to je prioritetan projekat, zato što Balkan predstavlja njeno tradicionalno strateško područje. “Tokom posljednjih razgovora u Crnoj Gori domaćini su veoma pozitivno ocijenili dalju fazu ponude. Istovremeno se vode pozitivni razgovori o mogućnosti da projekat finansira Češka eksportna banka i osiguravajuća kuća EGAP”, navodi portal. Predstavnici banke prisustvovali su i aktuelnim razgovorima, a obje institucije su takođe sa predstavnicima Škoda Praha učestvovali na drugom zasijedanju Mješovitog komiteta za ekonomsku saradnju koje je paralelno održano u Crnoj Gori. Ministarstvo industrije i trgovine Češke, kako je navedeno, spremno je da sa Crnom Gorom razmotri mo-
gućnosti proširenja postojećeg međudržavnog Sporazuma o ekonomskoj i industrijskoj saradnji između Češke i Crne Gore tako da bude obezbijeđena podrška ovom i sličnim projektima. Predstavnici investitora posjetili su u junu u Češkoj elektranu Tušimice II koju je prošle godine, nakon kompletne rekonstrukcije, Škoda Praha predala i koja pouzdano funkcioniše uz visoku efikasnost. Tom prilikom učesnici su takođe mogli da se uvjere u to da se objekti koje realizuje Škoda Praha odlikuju visokom produktivnošću električne energije. Škoda Praha oslanja se na 60 go-
dina građenom know-how i iskustvu iz drugih energetskih projekata od kojih je mnoge uspješno realizovala u inostranstvu. Razgovori u Crnoj Gori takođe su vođeni sa lokalnim dobavljačima, kojima Škoda Praha garantuje visoku angažovanost u projektu. Konstatovano je da će projekat biti veoma koristan za Crnu Goru i značajno doprinijeti povećanju zaposlenosti. Škoda Praha takođe planira da u projekat aktivno uključi i iskusne i provjerene češke dobavljače, koji su garant kvaliteta čitavog objekta i sa kojima kompanija dugoročno sarađuje. I.B.