14
društvo
PONEDJELJAK, 26. 3. 2018.
Izvršni direktor Evropskog udruženja vodovo
Izbjegavanje gubitak dugoročne strategije
Kristina Jerkov avnim vodovodima je, čak i više nego privatnim, potrebna međunarodna podrška, neko kome se mogu obratiti zbog istih problema i razmijeniti najbolja rješenja i prakse
J
Izvršni direktor Evropskog udruženja vodovoda (APE) Milo Fiasconaro učestvovao je protekle sedmice u radionici o benčmarkingu i konferenciji o vodama koju je povodom Svjetskog dana voda na Žabljaku organizovao Regionalni vodovod za Crnogorsko primorje, u saradnji sa Međunarodnim udruženjem vodovoda u slivu Dunava i Evropskom benčmarking saradnjom, a uz podršku Svjetske banke. Udruženje na čijem je čelu, kako ističe, “predstavlja javna preduzeća koja ne posluju radi profita”. “Insistiramo na tome da svi ekonomski resursi koji se generišu kroz ciklus upravljanja vodom budu reinvestirani upravo u vodu. Stanovništvo ima pravo na vodu i zato ona mora biti dobrog kvaliteta i bezbjedna. Istovremeno, vodni resursi moraju biti sačuvani za generacije koje dolaze”, rekao je Fiasconaro u intervjuu za Dnevne novine. On takođe kaže da Vlada treba da obezbijedi zaštitu slivova voda koji se koriste za piće. “Politika u oblasti voda prepoznaje tri principa: pristupačnost kvalitetnoj vodi, povrat ulaganja i efikasnost u upravljanju vodom. U tom kontekstu, ključna je upravo odgovarajuća i pravedna politika tarifa za sve - uključujući poljoprivredu i industriju”, dodao je on. DN: Aqua Publica Europea (APE) je evropska asocijacija javnih vodovoda, čiji je fokus upravljanje vodom i politika koja to prati iz ugla javnog sektora. Koja su dosadašnja glavna dostignuća ovog udruženja? Milo FIASCONARO: APE je 2008. godine osnovala mala grupa šest vodovodnih preduzeća iz
tri evropske zemlje i danas broji više od 60 članova iz 12 država. Prvi uspjeh asocijacije je upravo pokazatelj ispravnosti ideje da se ona osnuje. Naime, ustanovljena je platforma specijalno namijenjena javnim vodovodnim preduzećima koja su, po svojoj prirodi, direktno fokusirana a nekad i tijesno povezana, s lokalnom administracijom. Zbog toga je ovim preduzećima, čak i više nego privatnim, potrebna međunarodna podrška, neko kome se mogu obratiti zbog istih problema i razmijeniti najbolja rješenja i prakse. Dijeljenje informacija su zaista ključne riječi kada je u pitanju APE, jer javna vodovodna preduzeća ne teže profitu i srećni su da mogu da podijele svoje znanje sa drugim takvim kompanijama. To je bio razlog da nedavno pokrenemo inicijativu Erasmus u oblasti voda (Water Erasmus) kojima promovišemo kratkoročne razmjene zaposlenih među članicama asocijacije. Napredovanje APE takođe pokazuje da je javnim vodovodnim preduzećima potreban nezavisan glas koji će stići do donosioca politika na međunarodnom nivou. Za mnoga pitanja iz oblasti voda treba naći inovativna rješenja i primjere dobre vladavine, jer između privatnih i javnih modela upravljanja ne postoje značajnije razlike. Ali, ima i onih dimenzija upravljanja u kojima su javna preduzeća bolja, poput dugoročnih modela investiranja, opravdanosti ulaganja i solidarnosti, te pa-
70
godina je period tokom kojeg vodovodna infrastruktura u koju se investira treba da bude u upotrebi
Neophodna dobra vladavina i odgovarajući regulatorni okvir DN: Ko ima glavnu ulogu u očuvanju čistoće voda i izvora – Vlada, javna preduzeća, vladine agencije ili društvo u cjelini? Milo FIASCONARO: Očigledno, svi su odgovorni. Vlada treba da obezbijedi da slivovi voda koji se koriste za piće budu zaštićeni. To je ujedno najbolji način da se osigura čista voda po najnižoj cijeni, jer smanjuje potrebu za preradom. Na lokalnom nivou zatim treba sprovesti dobru administraciju slivova, u čemu će učestvovai sve zainteresovane strane. Lokalna administracija je ta koja obezbjeđuje adekvatan participativni pro-
ces uz poštovanje pravila. Vodovodna preduzeća moraju regulatornim tijelima da predstave rizike i ponude rješenja. U EU, konkretno, ovakav pristup je sada obavezan. Civilno društvo i druge zainteresovane strane moraju se udružiti i usmjeriti svoje potrebe tako da raspodjela vode bude opštem interesu. Ukratko, neophodna je dobra vladavina i odgovarajući institucionalni i regulatorni okvir. Zato je OECD kreirao Okvirne principe za upravljanje vodom, čemu je i APE dala svoj doprinos.
žnje koja se pridaje uštedi vode i efikasnosti. Smatramo da za sve ovo postoje specifični odgovori i trudimo se da ih javno istaknemo, kako bi bili uključeni u buduće politike koje se donose na međunarodnom nivou. Aktivno učestvujemo u pripremi predloga OECD-a za upravljanje vodama, zatim izvještaja Evropskog parlamenta o Evropskoj inicijativi o pravu na vodu. Trenutno sa evropskim institucijama razmatramo reviziju zakonodavstva u oblasti voda za cijelu Evropu. Posebno promovišemo partnerstvo među javnim preduzećima na međunarodnom nivou. Kroz mobilnost zaposlenih naših članica, doprinosimo i inicijativama koje nastaju pod okriljem Ujedinjenih nacija, kao što je Globalna alijansa partnerstva vodovodnih preduzeća (Global Water Operators Partnership Alliance).
članstvo u našem udruženju i drago mi je što su donijeli takvu odluku, koju toplo pozdravljam. Kada postane punopravni član, na narednom sastanku našeg Upravnog odbora, imaće priliku da koristi i prednosti platforme Erasmusa u oblasti voda, učestvuje u radu tematskih sesija, internih radnih grupa, kao i seminara i radionica koje redovno organizujemo. Ali, prije svega, Regionalni vodovod će imati brojne mogućnost za saradnju s ostalim evropskim javnim vodovodnim preduzećima, koje su članice APE.
DN: U Crnoj Gori ste bili na radionici i konferenciji u organizaciji Regionalnog vodovoda. Da li saradnja između APE i ovog najvećeg državnog vodovodnog preduzeća podrazumijeva i buduće partnerstvo? Milo FIASCONARO: Regionalni vodovod prijavio se za
DN: Voda je elementarno pravo za sve. Koji su glavni razlozi za njen nedostatak danas u Evropi? Koje su glavne preporuke administracije i tijela EU kako izbjeći potencijalnu opasnost izbijanja “novih ratova” zbog nedostatka vode za piće? Milo FIASCONARO: Naša mreža se zalaže da svi imaju jednaki pristup vodi, jer je ona zajedničko i esencijalno dobro. Kako predstavljamo javna preduzeća koja ne posluju radi profita, insistiramo na tome da svi ekonomski resursi koji se generišu kroz ciklus upravljanja vodom budu reinvestirani upravo u vodu, čime se obezbjeđuju naj-
bolje usluge za građane po najpristupačnijim cijenama. Stanovništvo ima pravo na vodu i zato ona mora biti dobrog kvaliteta i bezbjedna. To uključuje i cijenu, koja treba da bude pravedno određena za različite korisnike vode. Istovremeno, vodni resursi moraju biti sačuvani za generacije koje dolaze. Vjerujemo da politika u oblasti voda mora “pomiriti” tri značajna principa: pristupačnost, povrata ulaganja i efikasno upravljanje. To nije lako, ali rješenja postoje. Vjerujemo da problem pristupačnost vode treba riješiti mjerama redistribucije na državnom nivou, dok vraćanje ulaganja i štednju vode treba regulisati posebnim tarifiranjem. Čak i tamo gdje nisu definisane mjere redistribucije za siromašne, naši članovi koriste takozvane mjere solidarnosti za vodu, kako bi osigurali da stanovništvo s ograničenim mogućnostima ima pristup vodi, a sve u okviru principa povrata ulaganja. Takođe, kao što je određeno evropskim zakonima, voda nije komercijalno dobro, pa odluke o njenoj raspodjeli ne mogu biti prema tržišnim pokazateljima. I političari imaju veliku odgovornost, jer treba da osiguraju upravljanje vodnim resursima na pravedan način. Aktivno radimo na uključivanju različitih političkih struktura i podizanju svijesti političara o značaju ovog resursa. Uz to, vjerujemo i da model javnog upravljanja najviše odgovara dugoročnoj viziji upravljanja vodom. Kako javna vodovodna preduzeća ne teže povećanju vlastitog profita, mogu da razviju adekvatan pristup uštedi vode i strategiji upravljanja izgrađenim resursima na dugi rok.
DN: Koje su Vaše preporuke za smanjenje velikih gubitaka na vodovodnom sistemu, odnosno infrastrukturi? Milo FIASCONARO: Izbjegavanje gubitaka je stvar odgovarajuće dugoročne strate-