22
KULTURA
NASTUP NA VELIKOJ SCENI CNP
Poklanjamo ulaznice za koncert simfoničara Koncert Crnogorskog sim- ji obuhvata petnaest simfonijskog orkestra biće upr- fonija izveo Prvu, u trećoj ličen na Velikoj sceni naci- sezoni, Kamernu simfoniju onalnog teatra večeras od op.73a u šestoj sezoni, Pe20 sati. tu simfoniju, u osmoj i ŠePod dirigentskom upra- stu, u desetoj sezoni. Simvom maestra Grigori- foniju br. 10 u e-molu, op. ja Kraska na pro93 crnogorski simfogramu će biničari su prvi put ti remek-djelo interpretirasimfonijskog li na koncertu 29. janužanra Simfoara ove gonija br. 10 u dine u Nike-molu, op. šiću, dok će 93, Dmitrija Šostako7. marta biti viča. Kompremijerno pozicija koloizvedena pred salnih dimenpo dgoričkom zija napisana je publikom, navoKrasko u ljeto 1953, a praidi se u saopštenju. zvedena 17. decembra iste Dnevne novine svojim čigodine u Lenjingradu, da- taocima poklanjaju ulazninašnjem Sankt Peterbur- ce za večerašnji koncert. Prgu. Crnogorski simfonijski va tri čitaoca koji pozovu na orkestar je, do sada, iz opu- broj redakcije 077 300 104, sa Dmitrija Šostakoviča ko- dobiće po dvije karte. S.I.
OTVOREN KRAJ U KRALJEVSKOM POZORIŠTU
Komad o nerazumijevanju i nedostatku iskrenosti
SRIJEDA, 7. 3. 2018.
Sa otvaranja izložbe
RETROSPEKTIVA NAODA ZORIĆA OTVORE
SLIKAM GORŠTA BORE ZA SVOJ O
⌦ Sonja Ičević
K
roz moje slikarstvo Crnogorac, gorštak priča priču o opstanku, borbi za život, porodicu, sa nekom sjajnom i snažnom, posebnom nadom i vjerom da će sjutra biti bolje, da je život ipak radost i da se ne završava sve smrću.
Scena iz predstave Predstava “Otvoren kraj” Jovane Bojović, u režiji Petra Pejakovića, biće izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom večeras od 20 sati. Komad je rađen u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta. “’Otvoren kraj’ je komad o nerazumijevanju, nedostatku iskrenosti i (ne)otvorenosti. Troje ljudi u kasnoj mladosti suočava se sa posljedicama iz prošlosti, svim onim što su im roditelji ostavili u nasljeđe, sa onim što su ‘otac, njegov otac, pa njegov otac i njegov otac, žva-
kali godinama’. Pri pokušaju da kažu jedni drugima ono o čemu se godinama ćutalo, likovi ove drame se susrijeću sa pasivnošću i površnošću koja oko njih i u njima vlada. U devet ‘poglavlja’, kroz lične drame, ruši se iluzija da nam je sada dobro i dolazi se do svijesti da je, zapravo, u savremenom malograđanskom urbanom svijetu vrlo zagušljivo i nezdravo do smrti”, zapisala je Bojović. Uloge tumače Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Julija Milaćić i Gojko Burzanović. S.I.
Retrospektivna izložba sli- govoru za Dnevne novine ka i crteža akademskog slika- umjetnik. ra Naoda Zorića otvorena je u podgoričkoj Modernoj gale- ■ TRADICIONALNI riji. Izložbu organizovanu poMOTIVI vodom jubileja trideset godina umjetničkog stvaralaštva “Navršilo se 30 godina od prati i monografija u kako se posvećeno baizdanju “Obodskog vim ovim poslom i osjećam radost slova” iz Podgozbog toga. Taj rice i “Štampajubilej, pored ra Makarija” iz izložbe, prati Beograda, koja će biti predi monografija stavljena vekoja je na nečeras u Moki način kruna dernoj galeriji stvaralaštva. od 19 sati. Ovo je dokaz da Obilježiti jubije moj život imao Zorić lej tri decenije stvasmisao, radio sam, ranja velikom izložbom odnosno pokušavao da i bogatom monografijom is- se bavim nečim što je ozbiljpunjava svakog umjetnika no, što je umjetnost”, kazao je osjećajem fine prijatnosti - Zorić. one ljudske, najdublje, najNa platnima Naoda Zoriemotivnije, kazao je u raz- ća prepoznatljivi su crnogor-
ski motivi - tradicionalne krpe, marame, kape, gusle, ordenja, lule, sablje... Od prvih dana stvaranja u fokusu njegovog istraživanja je čovjek - Crnogorac. “Od početka me zanima čovjek, kao nešto što je najsavršenije, jedino stvorenje koje liči Bogu i nešto što je samo sebi nepoznato. To je priča koja mene interesuje, unutrašnja i spoljnja strana čovjeka i njegovog opstanka. Kod mene je taj čovjek uvijek Crnogorac, gorštak, planinski čovjek koji kroz moje slikarstvo priča priču o njegovom opstanku, borbi za život, porodicu, sa nekom sjajnom i snažnom, posebnom nadom i vjerom da će sjutra biti bolje, da je život ipak radost i da se ne završava sve smrću. To su neke priče i stvari koje me interesuju i o kojima razmišljam dok slikam. Sada me interesuju i Crnogorke, žene u koroti, u crnilu, njihovo trajanje, vjera u život, radovanje životu... To su žene koje su imale koga sahraniti, sahranjivale su svoju braću, rođenu djecu zarad nekih viših ciljeva i zarad slo-