36
kultura
Sa susreta u Nacionalnoj biblioteci
SaStanak Bogdanovića i Rakočevića
SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.
knJiŽevna ZaJedniCa ¹ vLad oBiLJeŽava pedeSet godina
Pjesnici moraj nikšiću litera
Muzej knjige oživjeće štamparsku tradiciju M
⌦ Mira Rovčanin
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović posjetio je Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević” i tom prilikom razgovarao sa direktorom biblioteke Bogićem Rakoćevićem i njegovim saradnicima. Ministar Bogdanović je istakao važnost svih aktivnosti koje je Biblioteka, tokom proteklih deset godina sprovela na dobijanju koda za crnogorski jezik, za koji je procedura završena 21. decembra prošle godine. Sagovornici su ocijenili rješavanje ovog pitanja izuzetno značajnim, ne samo za bibliotečku struku, već za ukupnu kulturu i nauku Crne Gore. Na sastanku je razgovarano o realizaciji projekata koji su od značaja za unapređenje rada Biblioteke i bibliotečke djelatnosti u Crnoj Gori. Tom prilikom su predstavnici Nacionalne biblioteke predstavili plan i najvažnije aktivnosti koje će realizovati u 2018. godini. Ministar Bogdanović je pohvalio međunarodnu saradnju koju ostvaruje Nacionalna biblioteka sa srodnim institucijama i ocijenio je izuzetno važnom za unapređivanje djelatno-
sti, u skladu sa evropskim sandardima. U tom smislu ministar je naglasio značaj projekata i programa Evropske unije, i ponudio podršku i pomoć Ministarstva kulture u pripremi dokumentacije. Bilo je riječi i o osnivanju Muzeja knjige, koji bi, kako je planirano, bio smješten u zgradi bivšeg Francuskog poslanstva na Cetinju. Takvo oživljavanje štamparske tradicije Crne Gore bilo bi veoma dragocjeno, imajuću u vidu bogatu štamparsko-izdavačku tradiciju Cetinja, zaključili su sagovornici. Tokom obilaska Biblioteke konstatovano je da su pojedini segmenti zgrade u kojoj je smještena Biblioteka u prilično lošem stanju i nakon nekolike faze rekonstrukcije, koje su ranije sprovedene. Dogovoreno je da Biblioteka što hitnije dostavi Ministarstvu informaciju kojom bi se utvrdilo trenutno stanje, definisali prioriteti za saniranje i predložile dugoročnije mjere, kako bi se bogata bibliotečka građa koju Nacionalna biblioteka baštini adekvatno sačuvala. S.I.
ladi entuzijasti iz tri srednje škole prije pola vijeka u staroj zgradi Radničkog univerziteta u finom, toplom podrumu osnovali su zajednicu koja danas nosi ime uglednog književnika i profesora nikšićke gimnazije Vlada Mijuškovića.
Mlade poete prije pedeset godina u podrumu nekadašnjeg Radničkog univerziteta odlučile su da osnuju Klub mladih pisaca, današnju Književnu zajednicu “Vladimir Mijušković”. Jubilej 50 godina od osnivanja biće obilježen u ponedjeljak održavanjem okruglog stola na kojem će govoriti uglednici iz književnosti, dok će narednog dana biti održano veče članova Književne zajednice “Vladimir Mijušković” sa gostima. Među osnivačima bio je i književnik Dušan Govedarica, koji se za Vikend novine rado prisjetio momenta kada je nastao klub pisaca, kako se razvijao i šta je sve uspio da postigne u poluvjekovnom postojanju. “Kao mladi entuzijasti iz tri srednje škole - Pedagoške akademije, tehničke škole ‘Tvrtko Bijelić’ i Gimnazije ‘Stojan Cerović’ sjeli smo i u staroj zgradi Radničkog univerziteta u jednom finom, toplom podrumu osnovali sadašnju zajednicu sa imenom uglednog književnika i profesora nikšićke gimnazije Vlada Mijuškovića. Sada mogu da kažem da je to bilo baš hrabro. Ujediniti tri literalne sekcije, a znajući sve
Jubilej 50 godina od osnivanja biće obilježen u ponedjeljak održavanjem okruglog stola na kojem će govoriti uglednici iz književnosti, dok će narednog dana biti održano veče članova Književne zajednice “Vladimir Mijušković” sa gostima
o takmičarskom duhu među pjesnicima... I boga mi, uspjeli smo da trajemo pola vijeka”, sa ponosom kaže Govedarica.
■ BEZ IZDAVAČKIH PROMAŠAJA
Za pola vijeka postojanja učinjeno je mnogo, rezultati zajednice su i više nego vidljivi, a ono na šta je Govedarica posebno ponosan je što za-
FILTER ZA MLADE PISCE Osnivači i članovi Književne zajednice “Vladimir Mijušković” posebno ističu doprinos koji su dali da Nikšić u jednom periodu bude prepoznatljiv u zemlji i okruženju kao grad pisaca. Osnivanje manifestacije Nikšićki književni susreti 1969. godine bili su najbolji pokazatelj te tvrdnje. “Nikšić-
Bogata izdavačka produkcija obuhvata više od 600 naslova
ki književni susreti, što je sjajno zapazio Pero Zubac, bili su filter za uspjeh mladih pisaca, jer ko je bio pozvan na književne susrete u Nikšiću govorilo se ‘od ovoga će biti pisac’. Malo je ondašnjih jugoslovenskih pisaca i uglednika koji nijesu bili gosti Nikšićkih susreta”, prisjetio se Govedarica.
jednica i dalje funkcioniše kao i prvog dana. “Ima, nažalost, počivših, kojima duša počiva u nekom poetskom raju”, kaže Govedarica. Književna zajednica “Vladimir Mijušković” do danas je objavila više od 600 naslova, a značajnija od broja izdanja je činjenica da toko pet decenija nije bilo izdavačkih promašaja, kako kaže Govedarica, čak ni u doba komunizma, pa ni u ovom kasnijem, demokratskom vremenu. Ova mala izdavačka kuća nikada nije, ističe on, imala namjeru da se takmiči sa velikim izdavačima, pa tako neće ni danas.