Tema dana
EDITORIJAL
2
UTORAK, 14. 5. 2013.
Slavko RaSpopović novinar
MEDICINSKI RAčUNI MOGU DA UBIJU
Uskoro ćemo gutati “grke pilule” svih zdravstvenih reformi i privatizacije zdravstva koja nas, izvjesno je, očekuje. Zdravlje će moći da kupe bogati a siromašni kojih je mnogo više, moći će kao u Pakistanu, Indiji Kini da prodaju svoje organe jer će za njih, po svemu sudeći, biti klinički mrtvo dosadašnje besplatno zdravstvo. Nije potrebno dokazivati, valjan zdravstvenim karton nacije jedan je od najvažnijih faktora njenog postojanja. Crna Gora ga ipak ima. A da li će tako biti ubuduće, po svemu sudeći ne. Na to su nedavno upozorili predstavnici sindikata zdravstve država Jugoistočne Evrope koji su pod sloganom “Svi zajedno za javno zdravlje”, a protiv privatizacije u zdravstvu, upozorili da cilj privatizacije nije unapređenje zdravlja stanovništva već lični profit. Posljedice privatizacije, koja nas izvjesno očekuje na putu prema EU, donijeće smanjenje broja zaposlenih tako da sve manje osoblja brine za sve više pacijenata, tvrde sindikalci. Da li će zdravlje našeg naroda biti na prodaju i da li će ono zaista imati cijenu moraće na putu prema EU odgovoriti i Crna Gora. Da bi se donijela konačna odluka nije na odmet prisjetiti se Konfučija koji kaže da “Dobar čovek razumije šta je pravedno, zao čovjek razumije samo profit. Nadalje, ono što nećemo smjeti da zanemarimo, u privatizaciji zdravstva nas očekuje i povećanje radnog opterećenja zaposlenih i lošiji kvalitet njege, prerano otpuštanje pacijenata, ugrožavanje kućne njege, ukratko, urušavanje zdravlja nacije. Ukoliko se ipak odlučimo na taj korak, kako bi zadovoljili standarde EU, kojoj javno zdravstvo, po svemu sudeći, nije prioritet, Crna Gora će doživjeti sudbinu zdravstva Rumunije i Bugarske koje su privatizovanjem dramatično ugrozile kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga. Obim privatizacije u Crnoj Gori na sreću njenih osiguranika još nije na tom nivou, ali ako se tendencija nastavi, može da bude loše i po zaposlene i po građane. Nije na odmet istaći činjenicu da ni danas naše zdravstvo nije isto za svakog jer ako si “mali obični građanin” i bez poznanstava u zdravstvu a uz to nemaš para za privatne zdravstvene ustanove ili ti Sv. Vasilije nije neki rod “gotov si”. Pa se može pretpostaviti što nas očekuje u privatizovanom zdravstvu po modelu EU u kojoj se nacionalno zdravstvo mjeri intervalima od lošeg do najgoreg. Podsjetimo, U EU se paket usluga u obaveznoj zdravstvenoj zaštiti građana permanentno smanjuje, dok premije za zdravstveno osiguranje rastu geometrijskom progresijom.
Meteo 05:21 19:57
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Crna Gora
JADRAN:
More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren do jak, sjevernih smjerova. Temperatura vode na otvorenom moru oko 21 stepen.
DANAS
Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje
Pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost tokom jutra na sjeveru.
Danas
NAFTA
Milijarde oko Prevlake Hrvatska razmatra da sa Crnom Gorom objavi tender za istraživanje nafte, o čemu će se naša Vlada izjasniti kada dobije zvaničan predlog
Sporna tačka u vezi granice između Crne Gore i Hrvatske može biti u budućnosti tačka spajanja. Hrvatsko Ministarstvo ekonomije planira da Crnoj Gori predloži raspisivanje zajedničkog konkursa za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u pograničnom području na moru. “To bi bilo logično jer bi vrijednost i atraktivnost posla porasla, tako da bismo svi od toga imali koristi. U krajnjem, to bi mogao biti i podsticaj da kroz dogovor konačno riješimo pitanje granice na moru”, kazali su iz Ministarstva za Večernji list. Iz crnogorskog Ministarstva ekonomije su kazali da još nema zvaničnog predloga od hrvatskih kolega za raspisivanje zajedničkog konkursa za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u podmorskom pograničnom pojasu, ali da su spremni da razmotre i takav predlog. “Ministarstvo ekonomije nije dobilo ovaj prijedlog u zvaničnoj formi. Ukoliko takav predlog bude dostavljen, naravno da ćemo razmotriti sve inicijative”, kazali su iz Ministarstva ekonomije. Iz crnogorskog Ministarstva su naveli da je ideja Hrvatske pokazatelj kvaliteta realizacije projekta u Crnoj Gori, u smislu legislative potrebne za taj projekat. “Hrvatska 1. jula postaje punopravna članica Evropske unije, pa bi njihov prijedlog bio još jedna potvrda kvaliteta crnogorskog
projekta”, dodali su iz Ministarstva ekonomije. Kako piše zagrebački Večernji list, hrvatska Vlada nedavno je najavila raspisivanje međunarodnih tendera za istraživanje i razvoj domaćih rezervi nafte i plina, ali eksploatacija najbogatijih nalazišta, onih podmorskih smještenih na samom jugu Hrvatske, mogla bi biti blokirana sve dok se ne postigne konačni dogovor o granici na moru između Hrvatske i Crne Gore. A taj dogovor direktno će, kako navodi list, uticati na raspodjelu potencijalno velikih prihoda od eksploatacije ležišta ugljovodonika koja se u pograničnom području nalaze. Iako se o konkret-
Ranija istraživanja govore da ima nafte Iako ozbiljnija istraživanja ugljovodonika na južnom dijelu istočne obale Jadrana nijesu rađena od 1990. godine, najozbiljnije istražne radove u toj regiji je krajem 70-tih i početkom 80tih prošlog vijeka sprovodila američka naftna kompanija Chevron. Amerikanci su tada u hrvatskom i crnogorskom dijelu Jadrana sproveli niz seizmičkih snimanja i napravili desetak ispit-
min oC max oC
12 11 13 12 11 7 4 1 3 4
12 11 12 11 10 6 3 0 3 4
26 25 25 26 25 21 17 13 18 19
SJUTRA
27 26 26 27 27 24 23 17 24 25
Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
nih bušotina. Jedna od najuspješnijih bila je bušotina Južni Jadran 3, smještena tridesetak milja sjeverozapadno od Budve. Na toj lokaciji otkrivena je prisutnost nafte, ali su količine procijenjene komercijalno neisplativima. Ipak, ključni element pri toj procjeni bila je tadašnja cijena nafte koja se kretala u rasponu od 20 do 40 dolara. Cijena nafte danas iznosi oko 100 dolara.
vAluTA
Novih pet eura zbunjuju
Sjutra
min oC max oC
nim veličinama rezervi tek može spekulisati, iz javno dostupnih podataka o dosad obavljenim istraživanjima može se zaključiti da su one znatne. Crnogorsko Ministarstvo ekonomije pripremilo je i poslalo Vladi nacrt javnog poziva za dodjelu koncesije u oblasti istraživanja i proizvodnje ugljovodonika i očekuje se njegovo skoro objavljivanje sa uputstvima za potencijalne ponuđače. Među renomiranim svjetskim kompanijama, koje su dostavile pismo o zainteresovanosti za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju su američki ExxonMobile, ruski Gasprom i norveški Statoil. N.U.
Nova novčanica od pet eura, prva u seriji Evropa, koja je puštena je u promet u zemljama eurozone 2. maja, izazvala je zbunjenost kod pojednih prodavaca u Podgorici. Podgoričanin, koji je želio da ostane anoniman rekao je za Dnevne novine da je taksista odbio da prihvati novu novčanicu tvrdeći da je to falsifikovano pet eura. Prema njegovim riječima, i pored to-
ga što je objašnjavao vozaču da je riječ o novoj novčanici koja je puštena u opticaj, neprijatna situacija je završena tako što je drugom novčanicom platio vožnju. Sličan primjer dogodio se i u jednom manjem podgoričkom marketu. Nedavno iz Centralne banke (CBCG) su se oglasili objašnjavajući da još nijesu dobili novu novčanicu od svojih korespondent-
skih banaka iz inostranstva, te da to ne predstavlja problem, jer postojeća novčanica od pet eura je i dalje je u opticaju. Takođe, kako je saopšteno iz CBCG, zamjena postojeće novčanice novom obaviće se tako što će se postepeno iz prometa povlačiti stara novčanica i puštati u opticaj nova, a do daljnjeg i jedna i druga predstavljaju zvanično sredstvo plaćanja. Nova novčanica ima vodeni žig i hologram s likom Europe, djevojke iz grčke mitologije. Ostale novčanice iz serije Evropa biće puštene u promet tokom sljedećih nekoliko godina, od manjih prema većim vrijednostima, to jest od 10 do 500 evra. Lik Europe nalazi se u obliku vodenog žiga na lijevoj strani aversa i kao hologram na srebrnoj traci uz desnu stranu, na kojoj je takođe ispisana i vrijednost novčanice. Nove novčanice imaju sigurnosnu traku koja se vidi na svjetlosti, te niz neravnina na rubovima, što bi trebalo otežati zloupotrebu čak i najmanjeg apoena. N.D.L.