Tema dana
ČETVRTAK, 5. 9. 2013.
PREDRASUDE
Andrija Mandić istjerao reportera Dnevnih novina
Lider Nove srpske demokratije nije dozvolio fotoreporteru Dnevnih novina da slika sastanak opozicije u prostorijama Demokratskog fronta Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić spriječio je juče fotoreporterku Dnevnih novina Ivu Mandić da slika sastanak predstavnika opozicionih partija, povodom lokalnih izbora u Mojkovcu, koji je održan u prostorijama Demokratskog fronta. Fotoreporterka DN Iva Mandić je otišla, kao i mnogo puta do sada, da obavi zadatak koji je dobila od redakcije. Nakon što je napravila nekoliko fotografija učesnika sastanka, Iva Mandić je ušla u prostorije Fronta gdje se održavao sastanak. Lider Nove srpske demokratije ju je potom upitao ko je, a nakon što se predstavila, zatražio je da foto-
reporter Dnevnih novina napusti prostorije, uz riječi “sa vama nemam saradnju”. Iva Mandić je sve to prećutala, i ostala još malo u prostoriji očekujući da Mandić promijeni raspoloženje, ali je sekretarica u kancelariji Demokratskog fronta odlučno zatražila da napusti prostoriju i ispratila je do izlaznih vrata. Naši jučerašnji pokušaji da stupimo u kontakt sa liderom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem i dobijemo neko objašnjenje nijesu urodili plodom jer se on nije javljao na brojeve telefona koji su dostupni našoj redakciji. N.U.
3
STAV Razotkrivanje SAMIR RASTODER
glavni i odgovorni urednik
“Ne slažem se s onim što govoriš, ali ću cijelog svog života braniti tvoje pravo da to kažeš”. Tako je govorio Volter. Predsjednik NOVE Andrija Mandić to ili nije čuo ili je čuo, ali nema dovoljno demokratskog kapaciteta da tu sintagmu shvati, svari i primijeni. Onamo gdje je gazda, u prostorijama svoje stranke ili koalicije, odvažio se da djevojku, fotoreportera Dnevnih novina koja je bila na radnom zadatku, onako viteški, na sebi svojstven način, izbaci napolje iz partijskih prostorija, jer se ne slaže sa uređivačkom politikom našeg lista. Zbog javnosti treba reći da Dnevne novine imaju odličnu saradnju sa Frontom, pa i sa partijom Andrije Mandića. Potpredsjednici Slaven Radunović i Goran Danilović su u stalnoj komunikaciji sa našim novinarima, a portparol partije Jovan Vučurović je čest gost naših stubaca. Predsjednik NOVE je nakon desetine dopisa i telefonskih poziva dao intervju koji je objavljen na dvije novinske strane u vikend izdanju Dnevnih novina. Naravno, to se sve može provjeriti uvidom arhivu našeg elektronskog izdanja. O Madićevom selektiranju podobnih i nepodobnih obavijestićemo sve relevantne i nadležne adrese da znaju kad sjednu sa njim kako on radi. Mi to odavno znamo. I na kraju i vrlo kratka poruka predsjedniku NOVE..... Mandiću, ne slažemo se sa onim što govoriš, ali ćemo se uvijek boriti za pravo da to kažeš, a Dnevne novine to istinito prenesu i obavijeste javnost.
INTERVENCIJA
Ruski brodovi neće u Crnu Goru?
R
aketna krstarica “Moskva”, admiralski brod Crnomorske flote ruske ratne mornarice, trebalo bi uskoro da uplovi u Mediteran. Ratni brod će se, kako navode vojno-diplomatski izvori, a prenose ruske agencije, umjesto u luci u Zelenortskim ostrvima, zadržati u Sredozemlju, čime zvanična Moskva šalje jasnu poruku šta misli o odluci američkog predsjednika Baraka Obame i Kongresa, da izvrše “ograničeni” napad na, građanskim ratom pogođenu, Siriju.Crnogorsku javnost ne bi trebalo da začudi ukoliko se krstarica uskoro usidri u jednu od crnogorskih luka, s obzirom na to da su Crna Gora i Sirija jedina mjesta u Mediteranu gdje ratni brodovi RF mogu da se usidre.
Lučka kapetanija u Baru je saopštila Dnevnim novinama da narednih dana u najveću crnogorsku luku neće uploviti bilo kakav ruski ratni brod. No, takav odgovor juče nijesmo mogli dobiti od Ministarstva odbrane, kao ni od kotorske Lučke kapetanije. Ipak, nije nevjerovatno da ruski ratni brod posjeti Crnu Goru u slučaju da SAD i Francuska uskoro počnu ratne operacije protiv režima Bašara Al Asada. Jer, ako otvorite kartu Mediterana, vidjeli biste da su jedine dvije tačke gdje bi ruski ratni brodovi, u takvoj situaciji, mogli da dođu - Sirija i Crna Gora. Ostale države Mediterana su ili članice NATO
saveza ili američki saveznici ili se na njima nalaze vojne baze SAD-a, Britanije i Francuske (kao Kipar) tj. potpadaju pod interesnu sferu tih zemalja. To uostalom ne bi bio prvi put da ruski ratni brodovi posjećuju Crnu Goru. Oktobra 2012. i 2010. godine u barsku luku uplovili su desantni brodovi klase “Ropuh” - “Novočerkask” i “Jamal”, dok je 2006. godine u kotorsku luku, povodom 300 godina od uspostavljanja političkih odnosa Crne Gore i Rusije, uplovio ratni brod “Cezar Kuniko”. Sasvim je sigurno da će se zbog intervencije u Siriji, Vlada u Podgorici naći između “dvije vatre”.
Ministar vanjskih poslova Igor Lukšić nedavno je osudio upotrebu hemijskog oružja u Siriji, dodavši da postoje snažni dokazi da je oružje upotrijebljeno od strane Asadovog režima. No, Lukšić nije konkretno odgovorio da li će Crna Gora podržati vojnu intervenciju na Siriju. Međutim, treba napomenuti da će primarna stanica ratne flote RF biti druga po veličini sirijska luka Tartus, gdje se inače nalazi vojna baza te države. Krstarica “Moskva” trebalo bi narednih dana da se pridruži grupi ruskih ratnih brodova koji se nalaze u Sredozemlju, kada bi, kako javljaju ruske agencije, njegov zapovjednik kontra admiral Valerij Kulikov trebalo da preuzme operativnu komandu nad flotom u Mediteranu kojom se trenutno upravlja sa broda “Admiral Pantelejev”. Rusija je prije dva dana iz luke u Sevastopolju uputila u istočni Mediteran, ka obalama Sirije, izviđački brod “Priazovje”, dok su američki nosač aviona “Nimic” i još četiri broda ratne flote SAD istog dana uplovili u Crveno more. V.Karadžić
ª Ubicaº u plovljava u Sredozemlje NATO eksperti nijesu krstarici “Moskva” slučajno dali nadimak “ubica nosača aviona”. Ova “zvijer” dužine 186 metara, sa deplasmanom od 9.900 tona, može da dostigne brzinu od 32 čvora. Opremljena je sa 16 protiv-brodskih raketa tipa Vulkan koje mogu da nose konvencionalne bombe od 500 kilograma ili nuklearne od 350 kilotona. Za-
tim sa PVO sistem S-300 sa kompletom od 64 rakete i PVO sistem OSA sa 48 raketa. Posjeduje i dva automatska topa od 130 i 30 mm, kao i 24 protivpodmornička reaktivna bacača i 10 torpednih aparata od 533 mm. Osim toga krstarica ima i helikopter tipa kamov Ka27, koji uliva “strah u kosti” neprijateljskim podmornicama.