PONEDJELJAK, 20. 11. 2017.
ovom periodu iznosio 220 miliona eura. Odlučna da poveća poreske prihode i ukine praksu privilegovanih, Vlada je od početka mandata krenula u snažnu borbu protiv sive ekonomije, a efikasnom radu nadležnih organa doprinijeli su redovni sastanci premijera i direktora uprava. Posljednji podaci Ministarstva finansija pokazuju da je od 1. januara do 10. novembra naplaćeno 1,3 milijarde eura poreskih prihoda, što je 4,2 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Karakteristično za ovogodišnju naplatu poreza jeste i povećanje poreske discipline ranijih dužnika, ■ Do 11. novemod kojih je Poreska uprabra naplaćeno je va kroz reprogram dugo19,9 miliona eura va do 7. novembra napla19,9 poreza kroz reprotila 19,9 miliona eura, miliona eura a očekuje se da će do gram, a plan je da 3,1 miliona kraja godine biti nase do kraja godieura plaćeno 23 milione ukupno naplana. Treba napometi 23 miliona nuti da je prvobitni plan Vlade, predstavljen u decembru prošle kvartalu sa 5,1 odsto bio godine, bio da se kroz remeđu pet najviših u Evropi, program za godinu naplaiza Malte, Rumunije, Irske t n i m ti 12 miliona eura poreskih i Estonije. Crnogorska eko- inve sticijama, prihoda. nomija ove godine je, pre- čiji je neto priliv od januara I ovu godinu karakteriše ma ocjeni eksperata Svjetske do juna povećan za 41,6 od- rast broja turista, kojih je u banke rasla najbrže u regio- sto u odnosu na prvu polo- prvih devet mjeseci u koleknu, a očekuje se da će njen vinu prošle godine. Tako je tivnom smještaju bilo oko rast na kraju godine biti ne- priliv neto stranih direktnih 825.000, što je rast od 16,8 što iznad četiri odsto. Pored investicija u našoj zemlji u odsto. Očekuje se da će turifiskalne konsolidacije, rastu u najvećoj mjeri doprinosi gradnja auto-puta Bar-Boljare. Rast ekonomije proteklih mjeseci pratio je i rast u građevinarstvu, gdje je vrijednost građevinskih radova u prvih šest mjeseci u odnosu na isti prošlogodišnji period porasla 45,3 odsto. Visok rast je u prvoj polovini godine ostvaren i u oblasti vađenja rude i kamena, od čak 124,7 odsto, kao rezultat povećane eksploatacije uglja i boksita. Osim po najvećem rastu BDP-a, Crna Gora se u ovoj godini u regionu ističe i kao predvodnik u stranim direk-
NAPLATA PORESKIH PRIHODA KROZ REPROGRAM
87%
13%
EKONOMIJA
ZABILJEŽEN VISOK EKONOMSKI RAST ■ Uspješnu ekonomsku godinu obilježio je visok ekonomski rast, koji je u drugom kvartalu sa 5,1 odsto bio među pet najviših u Evropi, iza Malte, Rumunije, Irske i Estonije. Crnogorska ekonomija ove godine je, prema ocjeni eksperata Svjetske banke rasla najbrže u regionu, a očekuje se da će njen rast na kraju godine biti nešto iznad četiri odsto stički promet do kraja godine premašiti milijardu eura. Bilježi se i rast prometa putnika na aerodromima od 17 odsto u prvih devet mjeseci, ali i veći prevoz robe željeznicom, te pretovar robe u lukama.
■ ZAPOŠLJAVANJE
7
Podaci Zavoda za zapošljavanje od januara do avgusta pokazali su da je broj registrovanih zaposlenih veći za 3,6 odsto ili 6.314 novih radnih mjesta, dok su anketni podaci zabilježili rast od 3,5 odsto. Aktuelna stopa nezaposlenosti je 22,9 odsto. Vlada, kako je najavljeno, trenutno traži način na koji će spustiti stopu nezaposlenosti ispod 20 odsto, te će u narednom periodu pokrenuti projekte usmjerene ka tom cilju. Od januara do septembra rasla je spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore koja je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 1,95 milijardi eura što ukazuje na rast od 9,4 odsto. Izvoz robe bio je veći 17,8 odsto, a uvoz 8,2. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je svega 16,2 odsto i veća je u odnosu na isti period prethodne godine kada je bila 14,9 odsto.
I IZVOZ IZAZOVI
Kada je riječ o izazovima za koje u Vladi još nijesu pronađena adekvatna rješenja, ističe se značajnije smanjenje broja nezaposlenih građana i povećanje konkurentnosti crnogorskih proizvoda, koje bi rezultiralo većim izvozom, te smanjenju spoljnotrgovinskog deficita.
Aktuelna stopa nezaposlenosti je 22,9 odsto. Vlada, kako je najavljeno, trenutno traži način na koji će je spustiti ispod 20 odsto
DOBRI REZULTATI FISKALNE KONSOLIDACIJE PODSTAKLI SU VLADU DA U NAREDNOJ GODINI SMANJI ZADUŽIVANJE DRŽAVE ZA 160 MILIONA EURA I PLANIRA VEĆI EKONOMSKI RAST
■ FISKALNA RAVNOTEŽA DO 2019.
Dobri rezultati fiskalne konsolidacije podstakli su Vladu da u narednoj godini smanji zaduživanje države za 160 miliona eura. Shodno Predlogu zakona o budžetu za 2018. godinu, koji je u skupštinskoj proceduri, biće smanjen deficit, a predviđena je i veća stopa rasta ekonomije, oko četiri odsto. Vlada namjerava da nastavi sanacioni plan koji smanjuje javnu potrošnju i da poveća poreske stope, a postizanje fiskalne ravnoteže prognozira se do 2019. godine.