20 KULTURA
UTORAK, 17. 12. 2013.
Kroz program Kreativna Evropa međunarodnu promociju imaće 250.000 evrospkih umjetnika i stvaralaca
IZLOŽBA
Tragovi u terakoti
Izložba reljefa, instalacija i objekata Milivoja Babovića pod nazivom “Tragovi” biće otvorena večeras u 19 časova u galeriji “Centar”. Jedan dio izložbe posvećen je jubileju 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Reljefi u terakoti nastaju kao jedan složen proces brižljivog traženja određenog predmeta, često čak i neodređenog predmeta već samo nekog njegovog dijela, po pravilu odbačenog i pronađenog “ slučajno”. Dalje, taj predmet prolazi “filter” umjetnikovog osobenog jezika, kroz kontrolisano utiskivanje u glinu, čime predmet ostavlja svoj trag u materijalu, i taj trag postaje svojevrsni citat ili znak”, zapisala je katalogu koji prati izložbu istoričarka umjetnosti Milica Radulović. Milivoje Babović je ro-
Komedija “Hipertenzija” Centra za kulturu Inđije biće izvedena večeras u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” od 20 časova, u okviru 20. manifestacije Decembarska umjetnička scena. Popularna duodrama je tragikomična slika savremene Srbije koja na autentičan, duhovit i ironičan način bez banalne dnevno-političke aktuelizacije donosi apsurdno-istinitu priču punu grotesknog i paradoksalnog humora. Predstava se bavi životom u Srbiji posljednjih dvadeset godina, a njen tekst i režiju potpisuje jedan od najznačajnijih pisaca regiona Svetislav Basara. Uloge su povjerene Predragu Ejdusu i Branislavu Trifunoviću.
đen 1953. godine u Petnjiku kod Berana. Diplomirao je na Vajarskom odsijeku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Nikole Jankovića. Postdiplomske studije završio je 1983. godine kod prof. Vojina Stojića. Od 1982. godine član je ULUCG-a. Redovni je profesor Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. Izlagao je samostalno u Beogradu, Beranama, Podgorici, Budvi, Herceg Novom i Kragujevcu, kao i na više od 130 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je značajnih nagrada za svoje stvaralaštvo, između ostalih i nagrade Likovnog salona “13. novembar”, nagrade Hercegnovskog likovnog salona, godišnje nagrade ULUCG-a, nagrade Decembarskog likovnog salona.
Novi Grišamov roman Džon Grišam je autor 30 romana, a njegovo posljednje djelo “Reketaš” je jedno od najprodavanijih i obilježilo je prethodnu godinu u svijetu knjiga. Za Crnu Goru roman “Reketaš” objavila je izdavačka kuća “Nova knjiga” iz Podgorice. Kao i za sve prethodne romane, i za ovaj roman Džon Grišam se bavio istraživanjem. Naime, kako bi što bolje opisao svog glavnog junaka, advokata koji je na robiji, i sam je išao u zatvor i ispitivao advokate. Nekoliko knjiga Džona Grišama su ekranizovane, a u filmovima su glumile holivudske zvijezde. Očekuje se da će uskoro biti ekranizovan i roman “Reketaš”, a spekuliše se da će Denzel Vošington igrati glavnu ulogu.
PODRŠKA EU
Korak do Evrope
Evropski program finansijske podrške od naredne godine biće dostupan i kulturnjacima u Crnoj Gori Jelena Boljević
P
rvi konkursi za finansiranje projekata u okviru programa “Kreativna Evropa”, za potprograme “Kultura” i “Mediji”, raspisani su sredinom decembra. U okviru potprograma “Kultura” objavljeni su javni pozivi za projekte evropske saradnje, evropske platforme, evropske mreže i književne prevode, koji će biti otvoreni do marta 2014. godine. Najkasnije do 31. januara Evropska komisija će potvrditi da li potencijalni korisnici iz Crne Gore mogu da učestvuju na raspisanim konkursima i prije zvaničnog potpisivanja sporazuma.
Savjet ministara EU usvojio je 5. decembra ove godine uredbu o uspostavljanju programa “Kreativna Evropa”, koji će se sprovoditi od 2014. do 2020. Na ovaj način okončan je zakonodavni proces vezan za usvajanje ovog programa podrške kulturnim programima, koji je i Evropski parlament prihvatio na sjednici održanoj u novembru ove godine. Vlada naše zemlje je na predlog Ministarstva kulture 3. oktobra 2013. godine donijela odluku o punom učešću Crne Gore u programu “Kreativna Evropa”. Prema riječima pomoćnice ministra za kulturu Dragice Milić, informacija o namjeri da Crna Gora učestvuje u ovom programu proslijeđena je preko Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Evropskoj komisiji. Očekuje se da Evropska komisija dostavi nacrt međunarodnog sporazuma o učešću Crne Gore u programu “Kreativna Evropa”. Nakon toga će biti započete interne procedure, kao i procedure u nadležnim tijelima Evropske unije, u cilju pristupanja ovom programu.
PRIZNANJA
ª Kiklopº Drndiću i Bodrožiću Nagradu “Kiklop” za prozno djelo 2013. godine u Hrvatskoj podijelili su Daša Drndić za knjigu “Belladonna”, u izdanju “Frakture”, i Roman Simić Bodrožić za djelo “Nahrani me”, u izdanju “Profila”, dok je pjesničkom zbirkom godine proglašena “Kapi za oči” proslavljenog hrvatskog kantautora Arsena Dedića. Književna nagrada “Kiklop” za 2013. godinu dodijeljena je u završnici 19. sajma knjige u Istri, na kojem je predstavljeno 250 hrvatskih i stranih izdavača, uz mnogobrojne goste i tematske fokuse “Socijalizam na klupi”, “Izlet u Rusiju” i “Vojvodina - regija u regionu”.
Nagradu “Kliklop” za urednicu godine dobila je Gordana FarkašSfeci iz “Naklade OceanMore”. U izdanju te kuće objavljena je knjiga “Previše sreće” kanadske autorke Alis Manro, dobitnice ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, koja je osvojila i “Kiklopa” za najbolju knjigu stranog autora. U konkurenciji su bili i Umberto Eko za “Konstruiranje neprijatelja i drugi prigodni tekstovi” (“Mozaik knjiga”) i Goran Vojnović za “Jugoslavija, moja domovina” (“Fraktura”). Debitantskom knjigom godine proglašena je “Srest ćemo se opet” (“Naklada Jesenski” i “Turk”) An-
tonija Barišića. Nagradu za najbolju knjigu eseja dobila je Irena Lukšić za “Gradovi, sela, dvorci: vodič za literarne putnike” (“Hrvatsko filološko društvo, Disput”), dok je u kategoriji publicistike nagrađena knjiga “Trenuci katarze: prijelomni događaji XX stoljeća” (“Fraktura”) Tvrtka Jakovine. Najboljom naučnom knjigom proglašen je “Rječnik stilskih figura” (“Školska knjiga”) Krešimira Bagića. Nagradu za životno djelo, koju dodeljuje Udruga “Sa(n)jam knjige u Istri” na predlog Upravnog odbora tog priznanja, dobio je Milivoj Solar.
“Nakon potpisivanja sporazuma i imenovanja osobe koja će biti u Crnoj Gori, odnosno Ministarstvu kulture zadužena za njegovu implementaciju, moći ćemo da govorimo o učešću naših kulturnih poslenika i institucija u programu”, kazala je Milić. Prema informacijama preuzetim sa sajta Generalnog direktorata za obrazovanje i kulturu EU, Evropska komisija trebalo bi najkasnije do 31. januara 2014. godine da potvrdi da li potencijalni korisnici iz Crne Gore i drugih zemalja koje nijesu članice Evropske unije mogu da učestvuju na raspisanim konkursima i prije zvaničnog potpisivanja sporazuma, imajući u vidu da je već iskazana zainteresovanost za učešće u pomenutom programu. Kada je riječ je o samom programu “Kreativna Evropa”, on objedinjuje dosadašnje programe “Kultura 2007-2013”, čiji je Crna Gora bila potpisnik, kao i “Media programa” i “Media mundus” u kojima do sada nijesmo mogli konkurisati. “Kreativna Evropa je najznačajniji
evropski fond za ostvarivanje finansijske podrške u kulturi, uključujući i fimski sektor, kao i unapređivanje saradnje između kulturnih institucija i organizacija širom Evrope. Samim tim to je prilika da crnogorske ustanove kulture, nacionalne i lokalne, nevladine i druge organizacije kulture, ostvare finansijsku podršku Evropske unije za realizaciju konkretnih međunarodnih projekata kulturne saradnje”, istakla je Milić. Planirano je da budžet novog programa bude više od 1,48 milijardi eura, od kojih će za kulturu biti namijenjeno 30 odsto, a za filmski sektor, odnosno audiovizuelne djelatnosti 55 odsto, dok će se za međusektorske aktivnosti iz planiranog budžeta izdvajati 15 odsto. Program “Kreativna Evropa”, u cjelini, obuhvata podršku za: međunarodnu promociju 250.000 evropskih umjetnika i stvaralaca; distribuciju širom Evrope i svijeta za više od 800 evropskih filmova; 2.000 evropskih bioskopa pod uslovom da na repertoaru imaju najmanje 50 odsto evropskih filmova; prevode više od 4.500 knjiga i drugih književnih djela, čime će se obezbijediti zastupljenost autora na novim tržištima, a čitaocima upoznavanje sa novim djelima na materinjem jeziku; za hiljade kulturnih i audiovizualnih organizacija i stručnjaka program će značiti sticanje novih vještina, znanja, stručnog osposobljavanja. Za učešće u programu Crna Gora bi trebalo da izdvoji 60.000 eura, a ta sredstva su planirana budžetom Ministarstva kulture za 2014. godinu, zaključila je Milić.