30
kultura
Gostovanje izraelskog kvarteta
Dva pijanistička para izvode remek- djela Koncerti izraelskog klavirskog kvarteta “Octopus” biće priređeni danas u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić” u terminima od 12 i od 19.30 sati. Na programu su djela Nikolaja Rimskog Korsakova, Edvarda Griga, Franca Lista, Johana Sebastijana Baha, Arama Hačaturijana i drugih. Klavirski kvartet “Octopus” osnovan je 2013. godine u Izraelu. Sastav čine pijanisti iz Holandije, Maroka i Izraela - Ifat Zajdel, Bart Berman, Tavor Gočman i Meir Visl. “Njihov cilj je da unaprijede svoj rad na aranžma-
nima klasičnih kompozicija, kao i na originalnim djelima pisanim za ovaj jedinstveni sastav. Izvođači čine uzbudljiv skup različitih starosnih doba. Dva para, osam ruku na dva klavira već predstavlja kuriozitet. Kritičari su ocijenili da se radi o ansamblu bogate tonske teksture, odlične komunikacije između dva para pijanista koji skladno stvaraju tonske pejzaže”, stoji u najavi. Organizatori koncerta su KIC “Budo Tomović” i Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić”, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i sport Glavnog grada. S.I.
SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 10. 2016.
Naučna konferencija canu
Velikani, zauvijek š Sa svoda pamćenja ljudi poput Svetog Jovana Vladimira svjedoče, opominju i podstiču
⌦⌦ Sonja Ičević
DIREKTNO IZ METROPOLITEN OPERE
Mocartov Dono Đovani u podgoričkom Cineplexxu
Opera “Don Đovani”, u režiji britanskog reditelja Majkla Grendidža, dobitnika Toni nagrade, direktno iz Metropolitena biće prikazana večeras u 19 sati u bioskopu Cineplexx u Delta sitiju. U naslovnoj ulozi zavodnika Don Đovanija u Metropolitenu debituje Sajmon Kinlisajd. Ekipu, koju čine Hibla Gerzmava kao Dona Ana, Serena Malfi u ulozi Cerline, Adam Plahetka je Leporelo, Metju Rouz u ulozi Mazeta i debitant Rolando Villazón koji pjeva ulogu Don Otavia, predvodi glavni dirigent Metropolitena Fabio Luizi. “Don Đovani, uz pomoć sluge Leporela, hrli iz jednog u drugo osvajanje, ali ka-
da pokuša da zavede Dona Anu, vjerenicu Don Otavija, sve kreće po zlu i razvratnik u dvoboju ubija djevojčinog oca, Komptura. U grad dolazi misteriozna Dona Elvira, za koju se ispostavlja da je Don Đovanijeva nekadašnja žrtva, koja želi da mu se osveti. Don Đovani ne preza ni od zavođenja seljančica, te nasrće i na Cerlinu, koja se upravo udala za Mazeta. Ana, Otavio, Cerlina, Mazeto i Elvira se udružuju kako bi kaznili prestupnika, ali im on svaki put, uz Leporelovu pomoć, utekne. Kada se zadesi u blizini groblja, oživljava Kompturova statua, a Don Đovani, umjesto da se uplaši, poziva sablasnog kipa na večeru”, stoji u najavi. S.I.
Kult svetog Jovana Vladimira, kao ratnika i kao vojskovođe, kao zatočenika, zahtijeva svestrano i trajno istraživanje, kazao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović otvarajući dvodnevnu naučnu konferenciju pod nazivom “Hiljadugodišnjica Svetog Jovana Vladimira” u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Na tri teme - “Jovan Vladimir i savremeni svijet”, “Vladimir i Kosara”, i “Kult Jovana Vladimira” govorio je veliki broj naučnika, istraživača i književnika iz Albanije, Bugarske, Makedonije i Crne Gore. Između ostalih, u sklopu naučnog skupa izlagali su i Živko Andrijašević, Aleksandar Čilikov, Gojko Čelebić, Edmond Malaj, Georgi Dimov, Sokol Cunga, Viktor Nedeski...
■■ KORIJEN CRNE GORE Djelo Svetog Jovana Vladimira za savremenu Crnu Goru ima nespornu istorijsku, kulturološku i religijsku vrijednost, iz
Njegova djela moraju se istraživati regionalno, uz posvećenost naučnika i akademika utvrđivanju istine i uz obavezu izbjegavanja partikularizma u vrijednosnim sudovima, smatra Filip Vujanović tri najvažnija razloga, naglasio je predsjednik Vujanović. “Prvo, zaslugom Svetog Jovana Vladimira na prostoru Crne Gore stvorena je država, koja će preko dinastije Vojislavljevića dobiti međunarodno priznanje 1042. godine od Istočne Vizantije i 1077. godine od Svete Stolice. Time prostor Duklje postaje međunarodno priznata država u kojoj je izvjesno korijen savremene Crne Gore”, kazao je Vujanović podsjećajući na riječi kralja Nikole prilikom proglašenja Kraljevine Crne Gore - “Duboki
su temelji obnovljenoj kraljevini našoj”. “Ti korijeni silaze do nekadašnjih zetskih kraljeva Vojislava, Mihajla i Bodina. Dinastija Vojislavljevića od kralja Nikole sa pravom se označava prvom koja je, uz dinastiju Crnojevića, Balšića i veliku dinastiju Petrovića, stvarala Crnu Goru obezbjeđujući joj slobodu. Drugo, Sveti Jovan Vladimir, pored Crne Gore, gdje je kolijevka njegovog djela, ostavio je dubok trag na cijelom Balkanu. Zato se njegova djela moraju istraživati regionalno, uz posvećenost naučnika i akademika utvrđivanju istine, uz obavezu izbjegavanja partikularizma u vrijednosnim sudovima, jer to može samo da ugrozi ovako veliku i značajnu naučnu misiju. Treće, on je nesumnjivo simbol multietničkog i multivjerskog djelovanja, koja je posljedica izuzetnog sklopa njegova ličnosti”, naveo je Vujanović.
■■ NADMOĆ
LJUDSKOSTI
Ova naučna konferencija nesumnjivo doprinosi ugledu