Ekonomija
UTORAK, 19. 3. 2013.
KAP
Odložena odluka Damjanović odložio glasanje uprkos želji poslanika da se odmah izjasne protiv Vladinog predloga za Kombinat Ivana Boljević
P
remda su svi poslanici i članovi Odbora za ekonomiju, finansije i budžet juče imali nedvosmiselen stav u vezi sa Vladinim predlogom za rješenje situacije u Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP), konačna odluka je ipak izostala. Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Saša Damjanović iznenada je prekinuo sjednicu, baš u trenutku kada je trebalo glasati, obrazlažući to neprisustvom svih članova sjednici (iako je kvorum za glasanje postojao), kao i potrebom da se na konsultacijama sa predsjednikom Skupštine utvrdi tačan datum plenarne rasprave o zaključcima, što je ostalim poslanicima bilo nejasno.
Iako je većina željno očekivala odluku sa sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, ni juče nije bilo zvaničnog glasanja poslanika o Vladinom predlogu u vezi sa Kombinatom aluminijuma. Predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović smatrao je da izjašnjavanje treba odložiti zbog izostanka dva člana Odbora (Strahinje Bulajića i Fatmira Đeke), kao i zbog konsultacija sa presjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem, kako bi saznao kada će se i da li će se zakazati sjednica parlamenta na kojoj bi se razgovaralo o KAP-u. Većini poslanika koji su se tokom sjednice Odbora nedvosmisleno izjasnili protiv Vladinog predloga za rješenje situaciji u KAP-u bilo je nejasno zašto je Damjanović odložio izjašnjavanje.
“Imajući u vidu da nijesu prisutne sve kolege i da uoči sjednice parlamenta moramo imati i neku dokumentacionu osnovu u smislu izvještaja o garancijama, kao i činjenicu da se tekst informacije koju sam tražio po zaključcima dostavi članovima Odbora kako bi je upodobili i dali svoje predloge, a imajući u vidu i da će se ostaviti prostora i kolegama iz sindikata da izraze svoj stav, ovdje ćemo sjednicu prekinuti”, rekao je Damjanović. On je ostao nepokolebljiv i nakon što su poslanici Milutin Đukanović i Nebojša Medojević glasno negodovali na ovakvu odluku. Damjanović je najavio nastavak sjednice u najkraćem mogućem roku. Članovi odbora su tokom dvoipočasovne sjednice ponovili svoje sta-
vove koji su oprečni sa Vladinim. “Nema građanina koji može dići ruku za ove zaključke i da mirno može zaspati. Budžet Crne Gore ovo ne može da plati. Vlada nije ispoštovala zaključke i politički je nerazumljivo da ostanete na funkciji”, poručio je poslanik DF Nebojša Medojević. On je pozvao poslanike da ne glasaju za Vladin predlog. Slično misli i poslanik SDP-a Damir Šehović. “Ne sprovode se zaključci, a cijena je jedan i po kapitalni budžet Crne Gore, zbog toga se pridružujem apelima kolega i pozivam da poštujete zaključke i raskinete ugovor sa CEAC-om”, kazao je Šehović. Poslanik SNP-a Srđan Milić rekao je da za tu partiju Vladini predlozi zaključaka nijesu prihvatljivi i da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti električnoj energiji. “Ono što predlažem da se uradi jeste da se do 31. maja ove godine obavi revizija dugova KAP-a kako bi se identifikovalo realno stanje zaduženosti i da se o tome poseban izvještaj podnese Odboru, Skupštini i Vladi, kao i da se od Državne revizorske institucije (DRI) zatraži da obavi kompletnu reviziju poslovanja KAP-a od 2005. godine”, rekao je Milić. Ministar ekonomije Vladimir Kavarić ostao je pri stavu da je trenutno najbolje rješenje prihvatiti ponudu ruskog partnera. Ruski vlasnik u KAP-u, Centralnoevropska aluminijumska kompanija (CEAC) kojom upravlja En plus grupa, ponudila je Vladi da odmah i besplatno na nju prenese 29,3 odsto akcija koje imaju u fabrici. Odbor je, povodom realizacije zaključaka Skupštine u vezi sa razmatranjem finansijskih predloga i planovima rada nezavisnih regulatornih tijela za ovu godinu jednoglasno usvojio predlog ocjena i stavova o smanjivanju zarada predstavnicima regulatornih tijela, koje je sastavio Damjanović i sa kojim je saglasno Ministarstvo finansija.
9
SAVJET ZA PRIVATIZACIJU
Raskinuti ugovori sa četiri hotela Aleksandar Tičić
Privatizacioni ugovori raskinuti su sa vlasnicima hotela Planinka (vlasništvo HLT fond i HTP Primorje) i Jezero, kojim upravlja kompanija HM Durmitor. Raskinuti su ugovori i sa ruskom firmom Nega turs, u čijem vlasništvu je hotel As u Perazića dolu, kao i HLT fondom za objekat Centar za odmor, rekreaciju i rehabilitaciju u Igalu. Na ovaj način Vlada je počela da ispunjava najavljene raskide privatizacionih ugovora. Svi ugovori su raskinuti jer vlasnici nijesu poštovali investicione obaveze. Planinka je prodata 2005. godine i od tada do danas ništa nije uloženo, iako su najavljivana milionska ulaganja. HM Durmitor je hotel Jezero kupio 2004. godine, ali do danas nije modernizovan. Gradnja i rekonstrukcija hotela As počela je 2006. godine, ali do danas je to samo građevina. Nega turs je hotel kupio još davne 2002. godine. HLT i HTP Primorje, iako sedam godina vlasnici, nijesu ništa uložili u Centar za odmor u Igalu, zbog čega je sa njima raskinut ugovor.
Za ulcinjske hotele Galeb, koji je u vlasništvo Rokšpeda, i Mediteran, kojim gazduje biznismen Iso Bećović, predloženi su aneksi ugovora sa precizno definisanim pravima i obavezama. “Ugovor sa hotelom Žabljak ostaje na snazi, jer smo dobili informaciju da će taj hotel za mjesec biti otvoren”, rekao je sekretar Savjeta za privatizaciju Aleksandar Tičić. Pod lupom su i ugovori o dugoročnom zakupu zemljišta. “Na prvom mjestu je ugovor sa kompanijom Nordstar na poluostrvu Luštica. S obzirom na to da je Vlada ispunila svoje obaveze, ukoliko do 1. juna iste ne ispuni Norstar, predložiće se raskid ugovora”, istakao je Tičić. Na sjednici je donijeta odluka da se tender za prodaju 56,48 odsto kapitala Instituta “Simo Milošević” proglašava neuspješnim zbog toga što dostavljene ponude ne odgovaraju ispunjenju kriterijuma tendera. Tender za prodaju 85,99 odsto kapitala Pobjede proglašava se takođe neuspjelim, kao i tender za Novi duvanski kombinat.
ročište
BAR-BOLJARE
Indijci i Njemci se interesuju Konačna lista Vektrinih potraživanja 4. aprila za izgradnju auto-puta Indijski konzorcijum IL&FS transportejšn netvorks (ITNL) zainteresovan je za saradnju sa crnogorskom Vladom u projektu izgradnje auto-puta Bar - Boljare. Na sastanku predstavnika ITNLa i ministra saobraćaja i pomorstva Ivana Brajovića dogovoreno je da partneru iz Indije bude proslijeđeno idejno rješenje auto-puta Bar - Boljare i da mu bude omogućen obilazak rute, kako bi stekao uvid u stanje na terenu i geografski položaj trase. Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva je saopšteno da su indijski partneri ponudili zaključivanje memoranduma o razumijevanju, koji tek treba da se razmotri, kako bi se analizirala mogućnost buduće saradnje. Brajović je predstavnicima ITNL-a pojasnio značaj gradnje auto-puta i težinu tog projekta s aspekta crnogorske ekonomije. On je podsjetio da se do sada razgovaralo sa velikim brojem eminentnih i renomiranih kompanija, kojima je predočeno da su prioriteti prilikom odabira partnera održivost finansijske ponude u okviru crnogorskog budžeta, brzina početka i realizacije projekta i reference partnera, kojima pokazuju da su kvalitetno realizovali slične
projekte. Osim auto-puta, saradnja sa indijskim partnerima, kako je zaključeno na sastanku, moguća je i u projektima izgradnje brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja i Jadransko-jonskog auto-puta. Konzorcijum ITNL osnovan je 2000. godine. Nudi praktično sve vrste usluga, od projektovanja, izgradnje, finansiranja, održavanja, pa do upravljanja gotovim projektima. Brajović se juče sastao i sa njemačkom firmom Herrenknecht, čija je specijalnost izgradnja tunela, a koja je zanteresovana za dionicu auto-puta Bar - Bo-
ljare od Smokovca do Mateševa. Zaključeno je da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva njemačkoj kompaniji dostavi idejno rješenje za projekat auto-puta Bar Boljare, kako bi u narednom periodu dobili njihove sugestije i predloge, navedeno je u saopštenju. Njemačka kompanija Herrenknecht trenutno realizuje projekte izgradnje metroa i drugih infrastrukturnih projekata u Južnoj Americi, Australiji i na Bliskom istoku. U sjedištu kompanije zaposleno je oko pet hiljada ljudi, a godišnji obrt je više od 1,1 milijardu eura godišnje.
Povjerioci ukupno traže 185,16 miliona eura Ročište za ispitivanje potraživanja kompanije Vektra Montenegro odloženo je za 4. april, kako bi stečajni upravnik Zdravko Cicmil razmotrio prigovore stečajnih povjerilaca i napravio novu listu priznatih i osporenih potraživanja. U Privrednom sudu juče je održano ročište na kom su stečajni povjerioci, kojima je osporeno potraživanje, mogli čuti razloge za njihovo osporavanje i uložiti prigovore. Eventualni prigovori će biti razmotreni do narednog ročišta. Cicmilu je naloženo da razmotri prigovore koje su iznijeli stečajni povjerioci i u roku od deset dana dostavi sudu inoviranu listu priznatih i osporenih potraživanja, prenosi Mina-biznis. Ukupna prijavljena potraživanja povjerilaca kompanije biznismena Dragana Brkovića, u koju je uveden stečaj krajem prošle godine, sa kamatama iznose 185,16 miliona eura. Cicmil je 8. marta, shodno Zakonu o stečaju, dostavio listu potraživanja stečajnog dužnika, o čemu je obavijestio sve povjerioce kojima je potraživanje osporeno. On je na ročištu, nakon ponovnog usaglašavanja dokumentacije, predložio da se lista izmijeni, odnosno da se svim povjeriocima kojima je ka-
Vlasnik Vektre Dragan Brković
mata osporena doda pripadajuća u skladu sa zakonom. Cicmil je predložio da se Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) prizna potraživanje glavnog duga u iznosu od 6,7 miliona eura, kao pripadajuća kamata. “Osporavaju se iznosi koji se odnose na Vektra Boku u iznosu od 3,25 miliona eura, Horajzon lodžistik dva miliona eura, Vektra aviejšn 1,04 miliona eura, Vektra voda 2,34 miliona eura, Vektra investments 1,2 miliona eura, Anotex 3,32 miliona eura i Maksima 3,25 miliona eura“, precizirao je Cicmil.