Kultura 19
PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.
PRePORučuje
Nije to Ništa strašNo, DžulijaN BarNs IzdAvAč GeopoetIkA, BeoGrAd, 2011, CIjeNA: 5,50 eurA Barnsova knjiga razmišljanja na temu smrti, kako i on sam kaže, nije njegova autobiografija. Ali jeste porodični spomenar, ili još preciznije - intimna istorija njegove porodice. Kroz reči Džulijana Barnsa odzvanjaju riječi njegovog brata (filozofa), njihovih roditelja, kao i roditelja njihovih roditelja. Rasprava o strahu od smrti, teme koja pripada svim bićima, vodi se i sa Bogom i o Bogu. Barnsovo intimiziranje sa smrtnošću zapravo je jedna vrsta ritualnog plesa kao odbrane od neminovnog.
Pet ParaDoksa moDerNosti, aNtoaN komPaNjoN PERFORMANS
Umjetnički čin sa prefiksom bola Angažovani umjetnici često znaju da šokiraju javnost Jelena Boljević
R
uski umjetnik Pjotr Pavlenski nedavno je u sklopu performansa ekserima prikovao genitalije za pločnik na moskovskom Crvenom trgu. No, šokantna umjetnička akcija ruskog performera nije jedinstvena u svijetu umjetnosti. Britanski Gardijan podsjeća na neke od najradikalnih performansa tokom kojih su se umjetnici ranjavali, odstranjivali djelove tijela, pa čak i gubili živote. Naravno, na toj se listi našla i Marina Abramović.
Pjotr Pavlenski, umjetnik iz Sankt Peterburga, svoj kontroverzni čin je nazvao “metaforom apatije, političke ravnodušnosti i fatalizma savremenog ruskog društva”. “Vlada želi da pretvori ljude u sigurnu i bezopasnu kukavičku stoku, koja smije samo da radi, jede i razmnožava se”, kazao je Pavlenski, koji je u jednom ranijem performansu zašio sebi usta u znak protesta zbog hapšenja članica benda “Pusi rajot”. Obrazlažući zašto se opredijelio za tako drastičan vid protesta, koji je ipak okarakterisao kao umjetnost, Pavlenski je kazao da su crtež ili slika namijenjeni uskom krugu ljudi, dok je njegov čin namijenjen mnogo široj publici. “Mislim da je to čista umjetnost. Ali je veoma bitan i politički kontekst. Direktnom akcijom na ljudskom tijelu počinjete dijalog s ljudima. Tijelo je čvrst materijal, a bol je često strah, fobija. Treba savladati fobije, ali i tu postoji granica. Samoubistvo je nešto sasvim drugo, okončanje sebe kao misleće i djelajuće jedinke”, rekao je on. Najnoviji rad ruskog performe-
ra, čije su slike u trenu obišle svijet, ipak nije rijedak u savremenoj umjetnosti. I ranije je bilo umjetnika koji su se u svom radu okretali samoranjavanju. Najdrastičniji primjer, a po mnogima najviši čin samožrtvovanja (ili kreativne destrukcije) je onaj Basa Jan Adera iz 1975. godine. Plovidba preko Atlantika je trebalo da bude performans “U potrazi za čudesnim” koji je ovaj umjetnik počeo u Masačusetsu u Velikoj Britaniji. Tokom plovidbe Jan Ader je nestao, a njegovo tijelo nije nikada pronađeno. Umjetnica crnogorskog porijekla Marina Abramović, poznata je po istraživanju praga bola. U jednom od svojih prvih performansa - Ritam 5, koji je izvela 1974. godine u beogradskom SKC umalo je ozbiljno stradala. Ona je u sklopu performansa na zemlju stavila veliku drvenu petokraku, zalila je benzinom i zapalila. Dok je u vatru bacala nokte i kosu skačući preko plamena, zbog nedostatka kiseonika se onesvijestila. Publika to nije uočila zbog dima, pa je trebalo vremena da primijete da
umjetnica leži na tlu. Ubrzo zatim prevezena je u bolnicu. Francuska umjetnica Orlan je pažnju svijeta osvojila projektom “Reinkarnacija Svete Orlan” gdje je dokumentovala i prikazala seriju estetskih operacija. Svoj lični opis je mijenjala kako bi se približila idealima ženske ljepote kroz istoriju. Tako se podvrgla operaciji da bi imala bradu Botičelijeve “Venere”, nos “Psihe” Žana Leona Žeroa, usne Fransoa Bušerove Evrope, te čelo Da Vinčijeve “Mona Lize”. Godine 2012. japanski umjetnik Mao Sugijama odstranio je testise kako bi podigao svijest o pravima aseksualaca. Nakon što je neko vrijeme testise čuvao u hladnjaku, odlučio je da pripremi obrok za prijatelje. U znak protesta protiv testiranja kozmetike na životinjama, francuska umjetnica Žaklin Traide podvrgla se radikalnom performansu. Deset sati bila je žrtva nasilnog hranjenja, ubrizgavanja različitih hemijskih supstanci, a djelovi glave su joj bili obrijani, sve sa namjerom da osvijesti ljude o nasilju koje se u laboratorijama čini nad životinjama. Izraelski performer Ašer Lev želio da pokaže gađenje nad rasističkim izjavama političara Šimona Gafsoa. Kako bi to učinio što uvjerljivije, pojeo je dio njegove izjave koju je ispisao na papir, a zatim popio mlijeko pomiješano sa plavom bojom i na kraju sve to ispovraćao...
DISKUSIJA
Izazovi kulturne politike
Na Fakultetu političkih nauka panel o mjestu i značaju kulture u Crnoj Gori Panel diskusija pod nazivom “Izazovi kulturne politike Crne Gore” biće održana danas na Fakultetu političkih nauka, u Sali II, sa početkom u 15 sati. Na temu kulturne politike govore reditelj Blagota Eraković, Vuk Vuković i Maja Bakić, predsjednica NVU “Crnogorska alternativna kultura”. Eraković će u svom izlaganju objasniti teorijski koncept veze između kulture i politike, kao i uticaj aktivnog učešća građana u kulturnim sadržajima na svijest od društvenim promjenama, dok će Vuković posjetiocima približiti oblast
kulturne politike, kao i menadžment u kulturi i medijima, govoreći i o kulturnim sadržajima u Crnoj Gori danas. Bakić će prezentovati aktivnosti NVU “Crnogorska alternativna kultura”, te predočiti viziju kulture iz presprektive te organizacije, sa posebnim osvrtom na institucionalne prepreke na koje nailaze tokom svojih aktivnosti. “Cilj diskusije je skretanje pažnje na jedan značajan element društvenog napretka i trajanja koji je ostao na marginama naše pažnje – kulturu. Zanemaruju-
ći oblast koja propisuje osnovne društvene vrijednosti, zaboravljamo da bez nje ne može pravilno da funkcioniše nijedan sektor društva. Gdje je kultura na listi prioriteta razvoja našeg društva i države i kakva nam je kulturna politika potrebna? O tome ćemo razgovarati sa našim gostima”, saoštili su organizatori. Moderatorka panel diskusije je Aleksandra Vavić, članica MAPSS-a. Organizator je Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka, MAPSS (Montenegrin Association of Political Science Students).
IzdAvAč ICjk, podGorICA, 2011, CIjeNA: 6,00 eurA
pet paradoksa modernosti, (Seuil 1990), studija je u kojoj Antoan kompanjon preispituje pojmove modernosti, postmodernosti i avangarde. Autor pruža zanimljiv prikaz odnosa teorije i umjetnosti, odnos elitne i masovne umjetnosti i najzad strast poricanja, negacije. preko ovih pet paradoksa, kako ih definiše autor, otvaraju se brojna teorijska pitanja: tradicija, progres, istorija, a autor znalački polemiše sa relevantnim teoretičarima moderne i postmoderne, od Ničea do Habermasa, od Fridriha do Liotara. Studija pet paradoksa modernosti teorija umjetnosti jednog određenog perioda istorije umjetnosti koju kompanjon fiksira preko pet ključnih tačaka, pet kriznih trenutaka.
Pseće srce, mihail Bulgakov IzdAvAč Lom, BeoGrAd, 2008, CIjeNA: 4,5 eurA Stvaranje novog bića po modelu dr.Frankenštajna prate mnoge groteskne i tragikomočne scene. Nastao od ulične džukele i lumpenproletera, junak se otima kontroli tvorca i traži svoje pravo na slobodu i mjesto u životu. Ova hrabra satira sovjetskog društva dvadesetih, prerušena u naučnu fantastiku, zaplijenjena je prilikom pretresa stana Bulgakova tako da pisac nije doživio da Pseće srce čitaju ljudi Rusije njegovog vremena. Knjiga je objavljena tek 1969 godine u Parizu.
igra života i kako je igrati, FloreNs skovel šiN IzdAvAč: Lom, CIjeNA: 4,00 eurA Budite preobraženi preporodom svoga uma, poruka je Igre života, “čudotvorne knjige”, koja je naizmjerno zadužila na hiljade ljudi, jer ih je naučila da život nije borba, već igra, igra davanja i primanja. Sve što čovek kaže ili učini, vratiće mu se; ono što daje to će i dobiti....
Čekaj Do Proleća, BaNDiNi, DžoN FaNte IzdAvAč: Lom, BeoGrAd, 2008, CIjeNA: 6,00 eurA
Ovoj svedenoj, tjeskobnoj i sjetnoj pripovijesti Fante vraća svog omiljenog junaka Artura Bandinija na početak čvorišta od koga je sve krenulo naopako. Bandini je previše kontemplativno nastrojen mladić koji u trenutku biva primoran da ponese pretežak teret: krajnje siromaštvo italijanskih doseljenika, prva neuzvraćena ljubav, očeva preljuba i odlazak, te majčina sklonost ka mistici koja je nepovratno odvodi put nervnog rastrojstva. Tamna znamenja koja tokom ovog romana haraju Arturovom glavom mogu se sažeti u četiri S: snijeg, strah, samoća i slabost. Fante uz dosta minucioznosti i takta svojim tipičnim a neponovljivo razmahanim visokoparnim i oporim stilom pravi skicu za portret (izgladnjelog) umjetnika u nastajanju.